Mons.

Stjepan Hadrovi;
ivot i djelo

tjepan Hadrovi je roen 24.

XII. 1863. u Vrhovcu na Kupi
(Zagrebaka nadbiskupija). U
osnovnoj koli pokazuje volju,
ljubav i dar za glazbu. Kao
gimnazijalac poeo je u Zagrebu
pohaati glazbenu kolu Hrvatskog
glazbenog zavoda. U sedmom
razredu gimnazije stupio je u
zagrebako sjemenite gdje je
Pie: Ante Topi
obavljao i slubu zavodskog
orguljaa. U Zagrebu je uspjeno zavrio filozofsko teoloki studij i zareen za sveenika Zagrebake
nadbiskupije 1888. godine. Odmah je imenovan kapelanom
upe sv. Marije pod Okiem. Naime, u isto vrijeme prvi
vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler trai za svoju novu
katedralu orguljaa i dirigenta. uo je za kapelana Stjepana
Hadrovia te je zamolio zagrebaki ordinarijat da mu
posudi mladog glazbenika kako bi u sarajevskoj
prvostolnici zasvirale nove orgulje pod vjetom rukom
pravog orguljaa. Zagreb je ovu molbu vrhbosanskom
nadbiskupu Stadleru ispunio. Na poziv nadbiskupa Stadlera,
Stjepan Hadrovi dolazi za
katedralnog orguljaa u
Sarajevo 15. prosinca 1891.
Tu slubu obavljao je 23
godine. U tom razdoblju
obavljao je i mnoge
druge slube u
Vrhbosanskoj
nadbiskupiji: bio je
g e n e r a l n i v i k a r,
prepot Prvostolnog
kaptola, arhiakon
toliki, predsjednik
dijecezanskog suda
it d . S t a d l e r o v
nasljednik, dr. Ivan Ev.
ari potvrdi ga u
s lubi gen er alnog vikara,
a Sveta stolica ga 1 9 2 3 .
imenova i prepotom Vrhbosanskoga
kaptola.1 Od 1931.-1934. godine teka srana vodena bolest
privezala ga je uz krevet, ali neumorni radnik nije ni tada
mogao mirovati. Jo uvijek je puno radio: komponirao,
sastavljao, itao...
Umro je u Sarajevu 6. 10. 1934. bez uzdaha i suza.
Jednostavno mu je klonula glava. Dogorio je tiho - kao
svijea, istroen nesebinim i svestranim radom za Boje
kraljevstvo. Njegovom smru mnogi su izgubili velikog
prijatelja, jer je za sve imao razumijevanja. Svima je bio
dobar: Vrhbosanskoj nadbiskupiji, sveenstvu, sestrama,
vjernom puku i katolikoj mladei. Prilikom smrti opet se
pokazalo, koliko je odlini pokojnik bio obljubljen u
Sarajevu. Dva dana neprestano se hodoastilo u kapelu pred
njegov odar. Sprovod je bio velik i sjajan kao nikad u
Sarajevu iza smrti nadbiskupa Stadlera. U povorci, u kojoj
je bilo 20 sveenika i klerika, svjetovnih i franjevakih, ile
su i sve konfesionalne kole, njih desetak, djelomino u
bjelini i s vijencima, meu njima prelati i kanonici u

12

Kaptol Vrhbosanski s nadbiskupom Stadlerom oko 1900.

Lijevo od nadbiskupa J. Stadlera je Stjepan Hadrovi

manteletima i mozetama, a iza lijesa rodbina, predstavnici

svih hrvatskih katolikih drutava, redovnice svih redova i
masa graanstva. Bogoslovi su nosili tri velika vijenca: od
rodbine, od kaptola i od sarajevskog sveenstva. Requiem u
katedrali, na sprovodu Miserere i nad odrom u groblju
pjevao je 4-glasni muki zbor bogoslova.
Osim glazbenih izdanja, uspio je sastaviti i izdati
jo sedam knjiga i to: Osnovi matematikog i fizikalnog
zemljopisa, 1902; Zemljopis BIH, 1922; Kratki pregled
povijesti Crne Gore, 1917; Kratka pouka o enidbi, 1925;
Pouka o redovnitvu, 1925; Pouka o molitvi, 1925;
Molitvenik Preisto Srce Marijino.
U povijesti hrvatske glazbene kulture ostat e jo
zapamen i kao pisac prve povijesti glazbe na hrvatskom
jeziku koju je izdao pod naslovom Kratka povijest glazbe.
Istraivati i prikazivati ivot i djelo velikana nije
lagan posao. Danas pred nama stoji lik jednog naeg velikog
i zaslunog ovjeka, lik koji je dodue bio pao u prainu
zaborava, ali ija vrednota nije nimalo umanjena. Oien
nanovo od pranjavih naslaga i nae nemarnosti, stoji on
pred nama velik u svojoj plemenitosti i nadasve skroman u
svojoj nenametljivosti.
Kao dirigenta mogao ga je pravo ocijeniti onaj tko
je sluao zbor kojim je Hadrovi ravnao. Hadrovi je

______________________________________ Magnificat - god. V. br. 10 / 2011. ________________________________________

- mjera listova iznosi 136 x 88 mm

- debljina hrbata je 45 mm
-12 stranica ima oznaenih rimskim brojevima i 1131.
stranicu oznaenu arapskim brojevima.
- uvezana je u vrste korice i obloena koom crne boje.
- na hrbatu kao i na prvoj stranici vanjske korice utisnut je
zlatnim slovima skraeni naslov s prezimenom autora i
nazivom pjesmarice: Hadrovi, Hosanna.
- Crtovlje, notni grafemi izvedeni su lijepo i proporcionalno
su razvrstani u crtovljima.

Ta pjesmarica uvezom, opremom i vanjskim izgledom ne

zaostaje ni najmanje za slinim onodobnim europskim
izdanjima i predstavlja najvei domet hrvatskog notnog
tiskarstva svoga vremena. Djelo je tiskano u Zagrebu u
tiskari Antuna Scholza i nosi posvetu sarajevskom
nadbiskupu Josipu Stadleru. Sav novani prihod je iao
siromanim upama.

Razdijeljena je na 5 zasebnih cjelina i to:

Predgovor str. VII-XII
Priprava str. 1 116
Prvi dio str. 117 618
Drugi dio str. 619 1116
Kazalo od str. 1117 1131.

osvajao sarajevski svijet izvedbom misa G. P. da Palestrine,

a da ne spominjemo Witta, Piela, Orlanda di Lassa itd.
Njegov dugogodinji veoma savjesni rad na
podruju hrvatske crkvene glazbe okrunio je kao rijetko tko
u hrvatskoj glazbenoj prolosti, a i sadanjosti pjesmaricom
za puk Hosanna (1911.), a neto kasnije Pratnju orgulja k
crkvenoj pjesmarici Hosanna I. dio (god. 1911.) i II. dio
(god. 1913.).
Nije bio literata od poziva, ali je uvijek pisao, ne
da sebi stvori ime, nego da koristi duama i da bude

U predgovoru autor donosi naela o svojstvu i

ulozi glazbe i obvezatnosti upotrebe latinskog jezika u
bogosluju, a zatim nekoliko podataka o nastanku i
ustrojstvu pjesmarice.
Na poetku donosi Pripravu (teorija glazbe), a
svrha joj je, kako sam Hadrovi kae: Pouiti narod u kajdi
i pjevanju po notama. Takoer se nalaze i napomene
prilikom izvoenja popijevki, odnosno o savjetima o
izgovoru, stankama, tempu, naglasku...
Prvi dio sadri 231 popijevku rasporeenih po
skupinama za odreeno vrijeme liturgijske godine.
Drugi dio, koji je naslovljen Liturgijski ili
bogosluni dio, sastoji se od uvoda u poznavanje
gregorijanskog notnog pisma, uputa kako treba pjevati
psalme i odgovore kod veernje molitve. Zatim donosi ovim
redom: koralne mise, Requiem, veliki broj crkvenih himana
prema rimskom gradualu, doek biskupa...
Na kraju pjesmarice su molitve i sve to treba znati
jedan kranin, te razne pobonosti i red mise s tumaenjem
za ministrante.
Liturgijsko ustrojstvo

apologeta Crkve. Sve to je napisao, imalo je tendenciju

apostolsku i praktinu.2
Povijest - Hosanna
- izdana na poetku XX. st.
- namjena za puko pjevanje
- postojala je potreba da se objavi za iroki sloj vjernika
Opis pjesmarice
- veliina pjesmarice po mjeri korica je 140 x 90 mm

Stjepan Hadrovi je pjesme rasporedio po prvom

nainu, tj. najprije je poredao popijevke crkvene godine i to
10 adventskih, 22 boine, 4 bogojavljenske, 4 imena
Isusova, 2 blagdana Svete obitelji, 8 pretkorizmenog
vremena, 25 korizmenih, 13 uskrslih, 6 prosnih dana, 4
spasovske, 7 duhovskih, 4 za blagdan Presv. Trojstva, 7
tijelovskih, 15 Presv. Srca Isusova. Zatim 63 marijanskih
popijevki ukljuujui i 8 himana asoslova Bezgrenog
Zaea, 49 svetakih te 8 misnih popijevaka kao zamjena
ordinarija pod tihom misom, zaziv Duha Sv., 6 lauretanskih
litanija, 4 popijevke za blagoslov, 6 Tantum ergo, 7
pokojnikih popijevaka, zahvalnica, papinska himna,
carevka te prijevod poznate franc. popijevke Nek vlada Bog,
te po jedna popijevka Sv. Franji i Anti.
Tekst

Za tekstove popijevaka nije naznaio iz kojih je

vrela preuzeo. Na prvi pogled dade se zakljuiti da je i
tekstove preuzeo iz Pjevnika Karla Kindleina i Vatroslava

_____________________________________ Magnificat - god. V. br. 10 / 2011. ________________________________________

13

Kolandera. Ali, u Hosanni postoji i znatan broj tekstova koji

se nalaze u do tada tiskanim pjesmaricama.
Posebno se to odnosi i na crkvene himne kojih je u Hosanni
zamaan broj.3 Postavlja se pitanje da li ih je preveo
Hadrovi ili koji od pjesnika spomenutih u predgovoru
pjesmarice, tj. Ivan ari, Trnski, S. Kranjevi, I. Poljak...,
nije istraeno. Tekstove popijevaka preuzetih iz ve
objavljenih pjesmarica nastojao je jezino poboljati.
Jezino poboljanje liturgijskih tekstova stara je tradicija u
liturgiji Katolike crkve.
Na temelju usporedbe naprijed priopenih tekstova
Hadrovieve Hosanne i izvornika proizlazi:
1. da nije preuzimao sve kitice popijevki ve je
izabirao stihove koji su mu se inili prikladni
2. da je u nekim popijevkama unio samo manja
poboljanja koja bi se mogla smatrati lektorskim zahvatom
3. da je neke pjesme u cjelini, a neke samo
djelomino prepjevao ne mijenjajui njihov smisao i sadraj
4. da je neke popijevke prepjevao mijenjajui im
smisao i sadraj pa se one iskazuju kao jedna vrsta plagijata
5. da sva poboljanja nisu vrsno izvrena tako da je
mjestimice tekst izvornika teoloki ispravniji i pjesniki
dotjeraniji od samog poboljanja.
Napjev

Hosanna sadri 327 popijevaka ukljuujui u taj

broj i 9 litanija. Vrela iz kojih je preuzeo popijevke nije
posebno naveo, ali je ipak u sadraju naslove popijevaka
preuzetih iz drugih pjesmarica oznaio zvjezdicom. Broj
naslova u pjesmarici oznaeno sa zvjezdicom ima oko 109
a u kantualu oko 105. doputajui mogunost da je koju
popijevku preuzetu od drugoga zaboravio oznaiti
zvjezdicom, valjalo bi zakljuiti da u pjesmarici Hosanna
odnosno kantualu ima oko 110 popijevaka preuzetih iz ve
objavljenih pjesmarica. Smatra se da je Hadrovi najvei
broj popijevki preuzeo iz Pjevnika Karla Kindleina i
Vatroslava Kolandera iz godine 1895. ali se to odnosi samo
na napjev koji je nanovo harmonizirao i tu i tamo
promijenio tekst popijevke. Dosljedno tvrdnji naznaenoj u
biljeci kazala: Zvjezdica* oznauje, da je napjev uzet od
drugoga, valja zakljuiti da je preostalih oko 200
popijevaka, koje nisu oznaene zvjezdicom, skladao Stjepan
Hadrovi.
Slubeno glasilo Nadbiskupije donosi ondanju
ocjenu pjesmarice ovim rijeima: Ovdje se mislilo na sve
zgode crkvene koje se u crkvi javno slave. to se tie
glazbene strane tu je autor stajao na stanovitu kako ga je
propisao Sv. Otac Pio X., pa je i s te strane mnogo doprinio,
da se u crkvama moe dostojno pjevanje obavljati. Moemo
mirne due rei da je ovo izdanje svojim sadrajem i
izborom nadmailo i ista njemaka izdanja. Ne bi smjela biti
ne samo upa po svim hrvatskim stranama, nego ni jedna
kua bez ove pjesmarice.4
Opis pratnje orgulja dio I.5

Pratnja orgulja I. dio ima na poetku 8

nenumeriranih stranica i zatim 212 numeriranih. Na
nenumeriranim stranicama su otisnuti: naslov, posveta,
predgovor i naputak orguljaima te naslov (Prvi dio), a na
numeriranim stranicama je otisnuta orguljska pratnja za sve
popijevke sadrane u pjesmarici i sadraj. Veliina stranica
je 332 x 223 mm.
vrste kartonske korice obloene su crnom umjetnom
koom. Na hrbatu je zlatnim slovima otisnuto prezime
autora i naslov pjesmarice Hosanna, a na naslovnoj korici uz

14

prezime jo i ime. Notni tisak izveden je vrsno. Izmeu

crtovlja s violinskim kljuem i crtovlja s basovskim kljuem
otisnut je ispod napjeva teksta prve kitice svake popijevke.
Raspored popijevaka posve je isti kao u pjesmarici.
Veliina notnog tiska u odnosu na bijele rubove listova je
nerazmjerna pa zbog toga izgled stranica ne prua dojam
lijepo, estetski oblikovanoga notnog tiska.
Opis pratnje orgulja dio II.6

Pratnja orgulja II. dio ima 11 nenumeriranih

stranica, 8 na poetku i 3 na kraju, te 129 numeriranih
stranica. Na poetku su otisnuti naslov, posveta i predgovor,
a na kraju ispravci i kazalo. Valja napomenuti da je u njemu
od 64. do 93. stranice otisnuta Muka po Mateju i Ivanu s
jednoglasnim notiranim napjevom itaa i etveroglasnim
napjevom uloge turbe (svjetine), za razliku od pjesmarice u
kojoj je otisnut tekst bez napjeva.

Izlaskom Kantuala (1934.) koji je priredio

Franjo Dugan sa suradnicima, Hadrovieva Hosanna pada
postepeno u zaborav i silazi s pozornice crkvene glazbe u
nas. I pored toga epitet prva te vrste kod nas nitko joj ne
moe oduzeti, pa makar zadnjih desetljea po tom djelu,
naalost, nezaslueno lei praina.

Druga njegova zbirka pjesama je Ave Maria

(1902.). na poetku se nalaze troje litanije, a zatim 10
pjesama na ast BDM. Litanije su pisane na hrvatskome
jeziku. Marijanskih pjesama ima 10 i sve su lijepe. Izradba
je njihova mirna. Gdje su prisutne svibanjske pobonosti,
moi e te pjesme dobro posluiti.7
Osim ovih zbirki uglazbio je razne litanije (Srca
Isusova, Lauretanske, sv. Josipu). Kritika ocjenjuje kao
vrijedne stvari Lauretanske litanije za dva etveroglasna
muka zbora i orgulje; Lauda Sion Salvatorem; Surexit
Pastor bonus; U slavu sv. irila i Metoda; Zdravo Kraljice
sve za etveroglasni muki zbor.
Sastavljao je i vie kompozicija slobodnog stila.
Nabrojat u samo neke: Kuharice opereta u jednom inu
za djecu; Crkvena djeja igra za djecu uz glasovir; Pozdrav
preuzvienom gospodinu Stadleru, zatim za mlade
pjesmaricu Biserica koja nije doekala da izie iz tiska.
Osim objavljenih pjesama koje se nalaze u pjesmarici
Hosanna, kao i onih drugih koje je sam komponirao,
Hadrovi je preureivao razne jednoglasne stvari za zbor
kao to su cijele Graduale (introitus, offertorim, communio
per totum annum) preureene na hrvatski jezik.
S njima se sluio pod pukim misama (tj. oko 1900.). Zatim
je preveo na na jezik i harmonizirao cijeli oficij Velikog
tjedna, Uskrsa, Boia, Duhova.8
Osim skladateljskog rada Hadrovi je izdao i
Kratku povijest glazbe po B. Kotheu i F. X. Kuhau.
Hadrovieva knjiga ima 144 stranice. Knjiga je pregledna
i dobro razdijeljena. Neka su poglavlja obraena opirnije,
a neka krae.
U knjizi se govori o razvoju grke glazbe, zatim
kranske koja je svoje temelje uvrstila sa sv. Ambrozijem,
pa preko pape Grgura Velikog do Palestrine i Orlanda di
Lassa. Razrauje o kasnija razdoblja s nekim njihovim
predstavnicima. Pri kraju knjige saeto donosi glazbeno
stanje u Hrvatskoj obraujui poglavito ilirske glazbenike.
To je poglavlje izraeno po Kuhaevim podatcima. Tu se
razmjerno dosta govori o ilirskim glazbenicima. Na kraju
donosi kratki opis gusala i guslanja, glasovira i sviranja na
glasoviru te orgulja.

______________________________________ Magnificat - god. V. br. 10 / 2011. _________________________________________

To je prvo djelo te vrste u naoj glazbenoj literaturi. Pisalo

se ve kod nas o pojedinim glazbenim epohama, ali
jedinstveno djelo, u kojem bi bila ocrtana itava glazbena
povijest nismo do sada imali. Na taj se posao dao agilni
kanonik sarajevski g. Stjepan Hadrovi radnik na polju nae
crkvene glazbe. Namisao lijepa i svakojako pohvalna.9
Zakljuak

Iako je bilo i osporavanja njegova teoretskopraktinog djelovanja, on je ipak jedan od utemeljitelja

liturgijske glazbe ne samo u Bosni, nego i izvan nje. Mislim
da ga povijest hrvatske glazbe nikako ne moe zaobii.
Njegov glazbeni opus od preko 200 nama poznatih
jednoglasnih i vieglasnih skladbi treba smjestiti u prostor i
vrijeme u kojem su nastali kako bi ocjena bila to realnija.
A to nije do sada dovoljno valoriziran i poznat bio, razlog
treba traiti i u naem esto indolentnom stavu i odnosu
prema rezultatima truda ljudi iz nae vlastite sredine.
Ovaj rad ni u kojem sluaju nije sve to se o sveeniku i
crkvenom glazbeniku Stjepanu pl. Hadroviu moe rei. To
je samo poetak, odnosno samo sumarni prikaz njegova lika
i djela. Uvjeren sam da nee na ovome ostati. On nas je
previe zaduio!
Dolaskom prof. vl. Marka Stanuia u
Bogosloviju za voditelja bogoslovskog zbora, kao znak
zahvalnosti i priznanja Hadroviu za sve to je uinio u
naoj Nadbiskupiji, bogoslovski zbor od svibnja 2006. nosi
ime Stjepan Hadrovi.
Kad god budemo zapjevali bilo koju skladbu
pokojnog Hadrovia, mi emo ga vratiti u ivot i on e
zajedno s nama i preko nas slaviti svoga i naeg Gospodina
na iju je slavu i proslavu pisao svoje skladbe, jer je
Gospodin snaga i pjesma naa.
Koji put znamo biti vrlo nezahvalni kada su u
pitanju ljudi koji su cijeli svoj ivot uloili na dobrobit
svoga naroda. Hodimo njihovim stopama, nastavimo tamo
gdje su oni stali!

Srdba Stvorca pravednoga (str. 216), O srce ljubav ranite

(str. 173), Isuse kralju predivni (str. 171), O srce rtvo
ljubavi (str. 309), O rtvo Bogu dostojna (str. 317), O
nebesnika svjetlosti (str. 181), Spasenja sunce Isuse (str.
199), Jedini meu velikim (str. 167), O nazaretski presretni
(str. 180), Spasitelj na kri razapet (str. 204), Zdravo krinjo
zavjetna (str. 407), Zdravo Gospo svega svijeta (str. 404),
Zdravo grade utoita (str. 409), Zdravo djevo ti cvatua
(str. 412), Zdravo Majko djevianska (str. 408), Oj zdravo
rane Kristove (str. 218), Slavi kralju muenika (str. 525).
Ovom bi trebalo pridodati i prijevode etiriju himnikih
antifona Alma Redemptoris Mater, Ave Regina caelorum,
Regina caeli laetare, Salve Regina (str. 414-420).
4

Vrhbosna, 1911. br. 20. str. 320.

Usp. Miho Demovi, Hrvatske crkvene puke tiskane

pjesmarice s napjevom, Zagreb, 2001. str. 269-270.
5

Usp. Miho Demovi, Hrvatske crkvene puke tiskane

pjesmarice s napjevom, Zagreb, 2001., str. 270.
6
7
8
9

Sveta Cecilija 1907. sv. 3. str. 47.

Sveta Cecilija 1932. sv. 1. str. 23.

Sveta Cecilija 1911. br. 8-9. str. 63-64.

Literatura

Stjepan Hadrovi, Hosanna

Miho Demovi, Hrvatske crkvene puke tiskane

pjesmarice s napjevom, Zagreb, 2001.
asopisi:

Vrhbosna, slubeno glasilo Vrhbosanske nadbiskupije

Katoliki tjednik
Sveta Cecilija, asopis za liturgijsku glazbu

_____________________________
1
2

Usp. Vrhbosna 1934. br. 10-11. str. 264.

Katoliki tjednik 1934. br. 41. str. 4.

To su: uj nas o Tvore predobri (str. 196), Nebeskih

dvora radosti (str. 305), Oltaru vii od neba (str. 313), O
srce Boje prijestolje (str. 307), Za Svetim Srcem Sinovima
(str. 319), O srce ljepe od neba (str. 315), Okrutni to se
Irude (str. 166), Boe koji borce titi (str. 424), Otajni ui
obiaj (str. 197), Svanite keri Sionske (str. 205), Sva se
zemljo obraduj (str. 421), Slavne pjesme nek zaore (str. 215),
3

Rukopis Stjepana Hadrovia: Missa dedicationis Ecclesiae

______________________________________ Magnificat - god. V. br. 10 / 2011. ________________________________________

15