POLYTECHNIC & DESIGN Vol. 1, No. 1, 2013.

39

PROCJENA TLANE VRSTOE BETONA

Mario Jurii
1
, Donka Wurth
2
, Igor Gukov
1


1
Tehniko veleuilite Zagreb
2
Institut IGH, d.d., Zagreb

Saetak

Opisani su rezultati istraivanja fizikalno
mehanikih svojstava ovrsnulog betona
napravljenih u sklopu zavrnog rada na
Tehnikom veleuilitu u Zagrebu. Istraivanje
je provedeno na betonskim uzorcima kocke
izraenim od razliitih mjeavina betona.
Koritene su tri vrste cementa, dva
superplastifikatora s razliitim v/c omjerom.
Tlana vrstoa betona ispitana je na ukupno
126 uzorka razliite starosti. Na osnovu
rezultata ispitivanja odreena je funkcionalna
ovisnost tlane vrstoe betona o vremenu, a
time i procjena tlane vrstoe temeljem ranih
vrstoa. Dobiveni izraz usporeen je s
izrazima prema Eurokodu i ACI 209.
Prikazana je i funkcionalna ovisnost v/c omjera
i tlane vrstoe betona.

Kljune rijei: beton, tlana vrstoa, v/c
omjer, superplastifikator

Abstract

Study of physical-mechanical properties of
hardened concrete was made as a part of the
final work at the Polytechnic of Zagreb. Cube
concrete specimens were made using various
concrete recipes. Three kinds of cement and
two superplastificators were used with various
w/c ratios. Compressive strength of concrete
was tested on 126 specimens of different ages.
Results were used to determine functional
dependence of compressive strength on time,
and thus an estimate of the compressive
strength based on the early strength. The
expression obtained is compared with
Eurocode and ACI 209. Also the functional
dependence of w / c ratio and compressive
strength of concrete is given.
1. UVOD

Beton je nehomegen materijal, ija kvaliteta
ovisi o veem broju parametara. Ispitivanjem
tlane vrstoe betona dokazuje se osnovno
mjerilo kvalitete betona. Tlana vrstoa
betona zavisi od velikog broja imbenika meu
kojima su najvaniji: vrsta, razred i udio
cementa, kakvoa i udio agregata,
vodocementni omjer, utjecaj dodataka, nain
ugradnje, nain njege betona. [1], [2].
Procjena tlane vrstoe betona kao i procjena
konane vrstoe betona na osnovu ranih
rezultata ispitivanja vana je u mostovima,
prednapetom betonu, visokim graevinama i
drugim konstrukcijama koje iskoritavaju
materijale do granica njihovih dopustivih
vrijednosti. Cilj istraivanja bio je na osnovu
rezultata ispitivanja odrediti funkcionalnu
ovisnost tlane vrstoe betona u vremenu, a
time procijeniti tlanu vrstou temeljem ranih
vrstoa.
Prilikom izrade uzoraka, zbog velikog broja
uzoraka, konzistencija se nije mjerila, ali beton
je imao tekuu konzistenciju. Promjenom
vodocementnog omjera, mijenjala se koliina
superplastifikatora u betonu uz zadovoljavanje
iste obradljivosti. Smanjenjem koliine vode u
betonu dolazi do smanjenja poroznosti betona
[3], te se poveava tlana vrstoa betona. [4]

2. OPIS ISTRAIVANJA

Ispitivanje tlane vrstoe betona provedeno je
na uzorcima kocki izraenim od 18 mjeavina
betona. U istraivanju su koritene tri vrste
cementa i dvije vrste superplastifikatora.
Tlana vrstoa betona ispitivana je na 126
uzoraka kocke brida 150 mm. Uzorci su bili
razliite starosti, od 1, 3, 7, 14, 21 i 28 dana.
Za potrebe ispitivanja koriteni su sljedei
materijali:

Cement: - CEM II/B-M (S-L) 42,5N
- CEM II/A-M (S-V) 42,5N
- CEM II/B-M (S-V) 42,5 N
POLYTECHNIC & DESIGN Vol. 1, No. 1, 2013.

40

Agregat: - prirodni separirani 0/4, 4/8,
8/16 mm
- drobljeni 0/4 mm
Aditivi: - D1 - doziranje 0,8-1,5% na masu
cementa
- D2 - doziranje 0,2-2,5% na masu
cementa
Voda: - gradski vodovod Zagreb



Slika 1. Probna tijela su izraena od razliitih mjeavina betona

Prije izrade sastava betona provedena su
ispitivanja agregata: granulometrijski sastav
agregata i ispitivanje vlanosti agregata. Na
slici 1. prikazana je kumulativna
granulometrijska krivulja, granulometrijski
sastav svih pojedinih frakcija te preporuene
granine krivulje B16 i A16. Kumulativni
sastav agregata dan je u tablici 1.


Slika 2: Granulometrijske krivulje
Tablica 1. Kumulativni granulometrijski sastav agregata


Tablica 2. Sastav betona bez kemijskih dodataka.


Poveanjem koliine superplastifikatora dolazi
do poveanja konzistencije svjeeg betona
(slika 2) pri istom vodocementnom faktoru,
odnosno primjenom superplastifikatora dolazi
do redukcije vode te smanjenja
vodocementnog faktora za istu konzistenciju.
Granulometrijski sastav
0
20
40
60
80
100
0,12 0,25 0,50 1,00 2,00 4,00 8,00 16,00
Sito (mm)
P
r
o
l
a
z

(
%
)
SUMA
B16
A16
0/4 p
0/4 d
4/8
8/16
POLYTECHNIC & DESIGN Vol. 1, No. 1, 2013.

41

U tablici 3 prikazane su vrijednosti koliine i
vrste superplastifikatora s pripadajuim v/c
omjerima, koji su upotrebljeni u ovom
istraivanju.

Tablica 3. Koliina superplastifikatora i v/c omjer




Slika 3. Mjeavina betona prije i nakon dodavanja
aditiva

3. REZULTATI ISPITIVANJA

U tablicama 4, 5 i 6 prikazane su tlane
vrstoe betona (MPa) za pojedine vrste
cementa i starost betona. Ispitivanje tlane
vrstoe je provedeno prema normi HRN EN
12390-3.[5], [6], [7].

Tablica 4. Tlane vrstoe betona (MPa) sa cementom
CEM II/B-M (S-L) 42,5N


Tablica 5. Tlane vrstoe betona (MPa) sa cementom
CEM II/A-M (S-V) 42,5N


Tablica 6. Tlane vrstoe betona (MPa) sa cementom
CEM II/B-M (S-V) 42,5 N


4. PROMJENA TLANE VRSTOE
BETONA U VREMENU

Na osnovu svih prikazanih rezultata razliitih
mjeavina, napravljena je srednja vrijednost
promjene tlane vrstoe betona u vremenu,
tablica 7. Podaci u tablici odreeni su kao
srednja vrijednost 21 razliite mjeavine
betona.

Tlana vrstoa betona za cement C1
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
T
l
a

n
a

v
r
s
t
o

a

(
M
P
a
)
Bezdodatka
D1 (0,8%)
D1 (1,15%)
D1 (1,5%)
D2 (0,2%)
D2 (1,35%)
D2 (2,5%)
Bezdodatka 4,9 14,1 21,1 25,1 27,9 29,3
D1 (0,8%) 2,2 16,6 26,1 31,1 32,6 32,9
D1 (1,15%) 4,1 20,2 31,3 36,3 38,7 40,6
D1 (1,5%) 6,0 28,0 37,3 41,6 44,0 45,4
D2 (0,2%) 6,3 19,2 29,3 32,9 35,0 36,0
D2 (1,35%) 3,6 22,4 33,0 39,1 42,4 44,2
D2 (2,5%) 5,6 24,3 34,7 40,1 44,2 48,3
1 dan 3 dana 7 dana 14 dana 21 dan 28 dana
Tlana vrstoa betona za cement C2
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
T
l
a

n
a

v
r
s
t
o

a

(
M
P
a
)
Bezdodatka
D1 (0,8%)
D1 (1,15%)
D1 (1,5%)
D2 (0,2%)
D2 (1,35%)
D2 (2,5%)
Bezdodatka 6,8 17,6 25,1 29,9 32,5 34,2
D1 (0,8%) 6,6 23,0 31,6 35,9 38,9 40,2
D1 (1,15%) 5,6 27,3 37,1 42,0 46,1 48,7
D1 (1,5%) 7,5 32,7 45,4 49,8 53,0 55,9
D2 (0,2%) 7,7 22,0 31,9 37,4 40,3 41,0
D2 (1,35%) 4,6 26,9 38,8 44,7 47,9 49,2
D2 (2,5%) 6,9 27,0 40,0 48,0 52,0 55,0
1 dan 3 dana 7 dana 14 dana 21 dan 28 dana
Tlana vrstoa betona za cement C3
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
T
l
a

n
a

v
r
s
t
o

a

(
M
P
a
)
Bezdodatka
D1 (0,8%)
D1 (1,15%)
D1 (1,5%)
D2 (0,2%)
D2 (1,35%)
D2 (2,5%)
Bezdodatka 16,4 22,3 27,2 31,0 33,7 34,6
D1 (0,8%) 23,1 30,0 34,5 37,3 39,6 41,5
D1 (1,15%) 26,5 36,5 40,9 44,1 46,9 49,3
D1 (1,5%) 30,0 42,2 47,2 51,0 54,0 56,7
D2 (0,2%) 24,8 30,3 35,0 38,6 41,7 43,8
D2 (1,35%) 30,1 37,7 41,9 45,8 48,6 51,1
D2 (2,5%) 30,3 39,2 45,3 49,7 53,2 57,1
1 dan 3 dana 7 dana 14 dana 21 dan 28 dana
POLYTECHNIC & DESIGN Vol. 1, No. 1, 2013.

42

Tablica 7. Promjena tlane vrstoe betona u vremenu


Gdje je:

f
cm
(t) je srednja vrijednost tlane vrstoe
betona u nekom trenutku vremena,
f
cm
(28) je srednja vrijednost tlane vrstoe
betona nakon 28 dana,
t je starost betona u danima.

Dobivene vrijednosti interpolirane su veim
brojem razliitih funkcija meu kojima su
najbolje rezultate dale sljedee funkcije:

- Modificiran Hoerlov model(koeficijent
korelacije: 0,99992)
- Vapor pressure model(koeficijent
korelacije: 0,99992)
- Weibullov model(koeficijent korelacije:
0,99978)

4.1. Modificiran Hoerlov model

( ) ( )
1/t c
cm cm
f t f a b t = (1)

Gdje su koeficijenti:
a =0,73171607
b =0,37016168
c =0,10397179
Standardna greka: 0,00455
Koeficijent korelacije: 0,99992

4.2. Vapor pressure model

( )
ln
b
a c t
t
cm cm
f t f e
+ + | |
=
|
\ .
(2)
Gdje su koeficijenti:
a =-0,3123624
b =-0,99381529
c =0,10397175
Standardna greka: 0,00455
Koeficijent korelacije: 0,99992

4.3. Weibullov model

( )
( )
d
ct
cm cm
f t f a be

= (3)

Gdje su koeficijenti:
a =1,1751652
b =6,0891464
c =1,908252
d =0,18378739
Standardna greka: 0,00915
Koeficijent korelacije: 0,99978

Poznato je nekoliko jednadbi kojima se moe
opisati poveanje tlane vrstoe betona u
vremenu pri njegovanju na konstantnoj
temperaturi. U nastavku su prikazane dvije
najpoznatije, prema Eurokodu [5] i ACI
propisu [9].

4.3. Prema Eurokodu

Prema Eurokodu, HRN EN 12390, [5],
odnosno CEB-FIP Models Code, [8], promjena
tlane vrstoe betona u vremenu, za uzorke
njegovane na 20C, moe se procijeniti prema
izrazu:

( ) ( )
cm cm cc
f t f t | = (4)

Gdje je koeficijent |
cc
u funkciji vremena:

( )
0.5
28
1 s
t
cc
t e |
(
| |
(
|
\ . (

= (5)

f
cm
(t) je srednja vrijednost tlane vrstoe
betona u nekom trenutku vremena,
f
cm
je srednja vrijednost tlane vrstoe betona
nakon 28 dana,

cc
(t) je koeficijent ovisan o starosti betona,
t je starost betona u danima.
s je koeficijent ovisan o vrsti cementa:

s=0,20 za cement klase (R) (CEM 42,5R, CEM 52,5)
s=0,25 za cement klase (N) (CEM 32,5R, CEM 42,5)
s=0,38 za cement klase (S) (CEM 32,5)


4.3. Prema ACI propisu

Prema ACI Odboru 209, [9] promjena tlane
vrstoe u vremenu opisuje se prema izrazu:
POLYTECHNIC & DESIGN Vol. 1, No. 1, 2013.

43

( ) ( ) 28
c c
t
f t f
t o |
=
+
(6)
Koeficijenti o i | ovise o vrsti cementa. Za
beton njegovan u vlazi spravljen s normalnim
portland cementom (ASTM Tip I):
( ) ( ) 28
4 0,85
c c
t
f t f
t
=
+
(7)

Za portland cement (ASTM Tip III):
( ) ( ) 28
2,3 0,92
c c
t
f t f
t
=
+
(8)

4.3. Usporedba promjene tlane vrstoe
betona

U tablici 8 prikazana je usporedba koeficijenta

cc
(t) koji opisuje vremensku promjenu tlane
vrstoe betona. Zbog usporedbe dane su
vrijednosti prikazanih izraza do 50 godina.
Postoji vee odstupanje u konanim
vrijednostima. Eurokod (EC) pokazuje 27%
veu vrstou nakon 50 godina u odnosu na 28
dana, dok kod ACI izraza to iznosi 18%.

Tablica 8. Koeficijent ovisan o starosti betona,


Kao to je vidljivo na slici 4, razlike su
zanemarive u izrazima prema Eurokodu i ACI
tip III u odnosu na izmjerene vrijednosti. Isto
tako postoji vee odstupanje krivulje ACI tip I
koja bi trebala biti mjerodavna za ovu vrstu
cementa.


Slika 4. Vremenska promjena tlane vrstoe betona
Od prikazanih funkcija kojima su interpolirani
rezultati ispitivanja ne postoje razlike u
podruju do 28 dana. Za konanu funkciju
odabran je Weibullov model zbog boljih
ekstrapolacijskih vrijednosti. Prema tom
modelu moe se procijeniti konana vrstoa
betona prema izrazu:

( )
( )
(28)
d
c
cm
ct
f t
f
a be

(9)

Gdje su koeficijenti:
a=1,1751652
b=6,0891464
c=1,908252
d=0,18378739

f
c
(t) je vrijednost tlane vrstoe betona u
intervalu od 1 do 28 dana.

5. UTJECAJ V/C OMJERA NA TLANU
VRSTOU BETONA

Ispitivani uzorci su imali razliitu koliinu
superplastifikatora i razliite vodocementne
omjere. Za prikazane recepture betona
dobivena je priblino linearna funkcionalna
ovisnost v/c omjera na tlanu vrstou betona
(slika 5.):

-141 v/c +106
c
f = (10)


Slika 5. Utjecaj v/c omjera na tlanu vrstou betona

6. ZAKLJUAK

Procjena razvoja tlane vrstoe betona kao i
procjena konane vrstoe betona na osnovu
ranih rezultata ispitivanja vana je u
mostovima, prednapetom betonu, visokim
graevinama i drugim konstrukcijama koje
iskoritavaju materijale do granica njihovih
dopustivih vrijednosti. U radu je dan izvorni
izraz za vremensku promjenu tlane vrstoe
betona do 28 dana. Prikazana su tri izraza od
0.00
0.20
0.40
0.60
0.80
1.00
1.20
0 5 10 15 20 25 30
t (dani)
Weibullov model
ACI tip I
ACI tip III
EC
( )
cc
t |
30.0
35.0
40.0
45.0
50.0
55.0
0.35 0.4 0.45 0.5 0.55
v/c
f
c

(
M
P
a
)
POLYTECHNIC & DESIGN Vol. 1, No. 1, 2013.

44

kojih je odabran Weibullov model zbog boljih
ekstrapolacijskih vrijednosti.
Ispitivani su uzorci napravljeni od razliitih
mjeavina i upotrebljeni su najzastupljeniji
cementi u Hrvatskoj. Koriteni su i
superplastifikatori i razliiti v/c omjeri. Kod
razliitih vrsta cementa primjeena su vea
odstupanja u vrstoama kako ranim ve nakon
jednog dana, tako i nakon 28 dana. Upotrebom
superplastifikatora te smanjenjem v/c omjera,
dobivene su do 60% vee tlane vrstoe
betona u odnosu na betone bez dodataka.

7. LITERATURA

[1] Radi, J. (2006), Betonske konstrukcije
Prirunik, Andris

[2] Tomii, I. (1996),: Betonske
konstrukcije, DHGK, Zagreb,

[3] urekovi, A. (1996), Cement, cementni
kompozit i dodaci za beton, Zagreb

[4] Ukrainczyk, V. (1994), Beton
Struktura svojstva tehnologija, Alcor,
Zagreb

[5] HRN EN 12390, (2012), Ispitivanje
ovrslog betona, Hrvatski zavod za
norme

[6] HRN EN 12504, (2012), Ispitivanje
betona u konstrukcijama, Hrvatski zavod
za norme

[7] HRN EN 12350, (2010), Ispitivanje
svjeeg betona, Hrvatski zavod za
norme

[8] CEB-FIP (1990) Comit Euro-
International du Bton, CEB-FIP Model
Code 1990, First Draft, Lausanne, Mar.,
(Information Bulletin No. 195).
[9] American Concrete Institute (ACI)
(1978), ACI Committee 209,
Subcommittee II. Prediction of Creep,
Shrinkage and Temperature Effects, 2;
Draft Report, Detroit, Oct.

[10] Sekuli D., Mikuli D., Kuzminski D.
(1998), Utjecaj mikrostrukture cementne
paste na tlanu vrstou betona,
Graevinar 50, 145-152.
Mario Jurii bacc. ing. aedif., zavrio je
trogodinji struni studij graditeljstva na
Tehnikom veleuilitu u Zagrebu, smjer
visokogradnja, nakon ega je upisao
specijalistiki diplomski struni studij. Od
1999. do danas zaposlen je u tvrtki Jurii
Invest d.o.o., kao voditelj laboratorija za
ispitivanje graevnih materijala i proizvoda.

Dr.sc. Igor Gukov dipl. ing. gra. diplomirao
je na Graevinskom fakultetu Sveuilita u
Zagrebu, gdje je i magistrirao i doktorirao.
Prvo na Graevinskom fakultetu, a od 2005.
godine na Tehnikom veleuilitu u Zagrebu,
bavi se betonskim konstrukcijama, mostovima
i programiranjem. Sudjelovao je u radu na 22
struna i tri znanstvena projekta. Kao autor ili
koautor objavio je 42 rada, objavljena u
domaim i meunarodnim publikacijama. Kao
vii predava nositelj je predmeta Betonske
konstrukcije I, Betonske konstrukcije II,
Mostovi i Armiranobetonske inenjerske
konstrukcije na Tehnikom veleuilitu u
Zagrebu te voditelj brojnih zavrnih i
diplomskih radova.

Mr.sc. Donka Wrth, dipl.ing.gra.
diplomirala je i magistrirala na Graevinskom
fakultetu Sveuilita u Zagrebu i usavravala
se na Institutu Eduardo Toroja u Madridu.
Ovlateni je projektant. Ekspert. U Institutu
IGH u Zagrebu voditelj ispitivanja svojstava
svjeeg i ovrslog betona, radi u Laboratoriju
za materijale na ispitivanjima kemijskih
dodataka betonu, predgotovljenih proizvoda i
sustavima za zatitu i popravak konstrukcija.
Vodila je istrane radove na
armiranobetonskim konstrukcijama te
tehnoloki nadzor na sanacijama nadvonjaka i
mostova. Projektant je sastava betona i
samozbijajueg betona. lan ocjenitelj
Certifikacijskog odbora (Institut IGH) u
podruju mortova i kontrole kvalitete tvornike
proizvodnje betona. Predava je Graevinskih
materijala na TVZ.