Suzana Jankovi

Pedeset savjeta za zdravlje

Zagreb, 2003.

Suzana Jankovi, dr.med. "Pedeset savjeta za zdravlje" Glavni urednik: Suzana Jankovi, dr.med. Odgovorni urednik: Mr. sc. Marijan Erceg, dr. med. Urednitvo: Lovorka Bilajac, dipl. sanit. in. Doc. dr. sc. Jasminka Despot Luanin Radojka Grbac Recenzenti: Prof. dr. sc. Luka Kovai, dr. med. Doc. dr. sc. Slobodan Lang, dr. med. Prim. Ivica Ruika, dr.med. Mr.sc. Sanja Musi Milanovi, dr.med. Ilustracije: Danijela Milanovi Design naslovnice i logo kongresa: Dr. sc. Saa Ostoji, dr. med. Lektor i korektor: Vjekoslava Lenac, prof. Izdava: Hrvatski zavod za javno zdravstvo Suizdava: Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije Grafika obrada: ,,Studiograf Rijeka Tisak: A. G. Mato d.d. Samobor
CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUILINA KNJINICA RIJEKA UDK 613 (035) JANKOVI, Suzana Pedeset savjeta za zdravlje / Suzana Jankovi, - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2003. ISBN 953-7031-06-3 101115013

ISBN: 953-7031-06-3

RIJE RECENZENTA

to nam govori ova knjiga? Govori nam kako da uvamo i unaprijedimo zdravlje. Daje o tome pismene i slikovne savjete. Svaki je savjet iznesen kratko i saeto, time je postignuto da ga se lako upamti i da se znanje bez dosade obnovi. To su savjeti za ovjeka od njegova zaea pa do smrti. Obraeni savjeti sadrajno se mogu razvrstati u nekoliko srodnih skupina: za trudnice, za novoroenad i dojenad, o njezi zubi i usne upljine, o prehrani s naglaskom na vrijednost mediteranske prehrane, o spreavanju zaraznih crijevnih i zimskih bolesti, kako ouvati zdravu kraljenicu, o dnevnom i o godinjem odmoru te o putovanjima, kako se i zato vratiti zapostavljenim tjelesnim aktivnostima, osteoporoza, kontracepcija, spolno prenosive bolesti - kako stati na put njihovu irenju, detaljne upute o mjerama protiv raka, o tetnosti puenja, o prevenciji stresa i srano-ilnih bolesti, o kvaliteti ivota starijih ljudi, savjeti o nekim samopregledima, neto iz pruanja prve pomoi, o zlorabi antibiotika. Tri primjera, citata iz knjige sami e po sebi, bez tuega komentara otkriti autoriinu poruku itateljima, o emu, zato i nadasve kako ona eli itatelja pouiti. "Promicanje zdravoga naina ivota proces je koji ljudima omoguava da unaprijede svoje zdravlje i osposobe se za kontrolu vlastita zdravlja. Promicanje zdravlja zadaa je cijeloga drutva, a zdravstvo u pojedinim zadacima ima posebno vanu ulogu". Autorica ovom svojom knjigom sa svoje strane ispunjava tu ulogu. Sljedei citat primjer je koji potvruje to nastojanje autorice: "Samopregled vanjskih spolnih organa jednostavan je pregled kojim sami moete provjeriti ima li znakova koji mogu oznaiti prisustvo spolno prenosive bolesti". Slijedi potom potpun, struan i jednostavno opisan tijek samopregleda. Trei je primjer citat, kratka reenica koja sve kae: "Godinji odmor ne smije biti pasivni nerad, nego aktivna psihofizika rekreacija". Ovakav koncept knjige sastavljene iz izabranih kratkih savjeta u stvari je leksikonski koncipirano dijelo. Kao i svaka knjiga, tako je i ova odraz autoriina zvanja, rada i obiljeenja osobnosti. Dr. Suzana Jankovi je specijalista socijalne medicine, radi u Zavodu za javno zdravstvo, proeta duhom preventivne medicine s
5

afinitetom za kliniku medicinu. Knjiga je odraz njenog irokog komunikacijskog potencijala u drutvenom radu sa zdravima i bolesnima, s mladima i starima. Iz njezinih pisanih radova, prvenstveno iz intervjua s malim ljudima, izvire ljubav prema blinjemu, bio zdrav ili bolestan. A ne samo odgovornost prema bolesnome, kao u vrlo mnogo zdravstvenih radnika, nego u jednakoj mjeri i rad sa zdravima. Njeno poznavanje ljudske psihe i emocija omoguilo je pruanje kvalitetne metodologije edukativnog pristupa itateljima. Autoriina je maksima, to pokazuje i kao urednica popularno - znanstvenog zdravstvenog asopisa "Narodni zdravstveni list": POMOI SVIMA! To je kratki i pravi odgovor na pitanje postavljeno u prvoj reenici: "to nam govori ova knjiga?" Zato smatram, na kraju, da ova knjiga ne bi smjela biti jedina, trebala bi biti tek I. dio od niza takvih knjiica. Prim. Ivica Ruika, dr. med.

PREDGOVOR Partnerstvo za zdravlje

nogo se moe uiniti za zdravlje, vlastito, svoje obitelji, grada u kojem ivimo, vlastite zemlje i cijeloga svijeta. Nain ivota, prehrana, fizika aktivnost, odnos prema drugim ljudima, izbjegavanje nasilja i netrpeljivosti, tetnih navika i ivotnih opasnosti, koritenje medicinskog znanja u ranom otkrivanju i uklanjanju opasnosti i jo toliko toga, ine rudnik zdravlja za ovjeka 21. stoljea. Kao i svaki rudnik, on trai solidarnost i suradnju, trai PARTNERSTVO za ouvanje i unapreenje zdravlja. To je partnerstvo struke, ljudi, civilne zajednice i politike. Zato je potrebna uspjena meusobna komunikacija, kako bi svaki poznavao i ostvarivao svoja prava i izvravao svoju odgovornost. Za to je potrebna i meusobna komunikacija utemeljena na znanju, odgovornosti i suradnji. Medicinsko znanje je univerzalno i globalno, ali komunikacija je specifina za svaku zemlju i osobno je pravo pojedinca. Naalost, u dananjoj Hrvatskoj gotovo da nema informiranja graana o zdravlju niti o znanju koje im je potrebno kod postojanja rizika i bolesti. Informiranje o zdravlju podreeno je onima koji informacije nude, a ne onima kojima su one namijenjene. To treba promijeniti. U Hrvatskoj treba pokrenuti sustavno pravo graana na pojedinano i zajedniko dobivanje informacije o zdravlju, informacija kojima je jedini cilj da unaprijede, ouvaju ili obnove zdravlje to veem broju ljudi, informacija utemeljenih na znanju i potaknutih opim dobrom. Prvi Hrvatski Kongres Preventivne Medicine i Unapreenja Zdravlja ovo smatra jednim od svojih najvanijih ciljeva. Knjigom dr. Suzane Jankovi zapoinjemo praktino ostvarivanje ovog vanog cilja. Uzmite ovu knjigu, otkrijte njeno bogatstvo i postanimo partneri u ostvarivanju vaeg, naeg i zdravlja svih.

PREDSJEDNIK ORGANIZACIJSKOG ODBORA PRVOG HRVATSKOG KONGRESA PREVENTIVNE MEDICINE

Doc. dr. sc. Slobodan Lang

TRUDNOA

UVOD

njiga "Pedeset savjeta kako ostati zdrav" zamiljena je kao zbir jednostavnih zdravstvenih savjeta namijenjenih svim dobnim skupinama. Pisana je bez strunih izraza, razumljivo i za itatelja koji nije zdravstveni radnik. Kao literatura koriteni su i tekstovi iz "Narodnog zdravstvenog lista", popularnog zdravstvenog asopisa kojeg od 1958. godine izdaje Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije. Autori su brojni suradnici koji na jednostavan nain obrauju teme koje se bave primarnom (kako sprijeiti pojavu bolesti), sekundarnom (kako bolest otkriti u fazi kada je ona lako izljeiva) i tercijarnom prevencijom (kvalitetan ivot s boleu i spreavanje razvoja njezinih komplikacija) razliitih bolesti i stanja. Knjiga sadri savjete kako ivjeti zdravo i unaprijediti svoje zdravlje, kako zdravim ponaanjem izbjei bolest i kako na vrijeme uoiti promjene u zdravlju koje, zanemarene, mogu dovesti do razvoja bolesti. Savjete moe svatko primijeniti za sebe, ali i za lanove svoje obitelji ili osobe iz okoline do ijeg vam je zdravlja posebno stalo. Najmotiviranije su ene u doba trudnoe i majke koje ele sauvati i unaprijediti zdravlje svoje djece. Mladi ljudi i radna populacija trebaju dodatnu koliinu motivacije za zdravo ponaanje, jer u to ivotno doba svi mislimo da e nae zdravlje trajati koliko i na ivot i nemilosrdno ga troimo i zlorabimo. Prosjean stariji ovjek ve ima neku kroninu bolest, a time i jaku elju da ouva kvalitetu ivota i s tom boleu to lake ivi. Poruka ove zbirke zdravstvenih savjeta jest da u zdravlje treba ulagati od roenja, mogli bi rei i prije roenja, cijeli ivot, i postati odgovoran za vlastito zdravlje. U dananje vrijeme kada se sve poruke, pa i zdravstvene, lako plasiraju preko medija, prosjean ovjek teko moe rei da "neto nije znao". Kada razgovaramo o zdravome nainu ivota, sve znamo i sve nam je jasno. Problem nastaje kada znanje trebamo primijeniti i ugraditi ga u vlastiti ivot i nain ponaanja. Ako nakon itanja ove knjige promijenite nain ivota i ponaanja u barem jednome detalju, ona je postigla svoju svrhu. elimo Vam da nakon itanja ove knjige ostanete zdravi tako da jo vie MISLITE, RADITE, VOLITE i IVITE ZDRAVO. Autor
7

1
T

TRUDNOA

rudnoa je, ako je planirana i eljena, jedno od najsretnijih razdoblja u ivotu ene. Traje 10 lunarnih mjeseci ili 40 tjedana, odnosno 280 dana. Trudnoa je razdoblje kada je potreban oprez budue majke, trudnice, kako bi rodila zdravo, doneeno dijete, sposobno za ivot izvan maternice. Tijekom trudnoe neophodno je obratiti panju na nekoliko kljunih imbenika. Prvi je pravilna prehrana. Dnevni energetski unos hrane trebao bi biti 2000 kalorija (trudnica ne smije "jesti za dvoje"), i to u obliku kvalitetnih namirnica, s puno vitamina i minerala, sa to vie integralnih itarica. To su obvezno crni kruh, integralna ria, krumpir, voe i povre, mahunarke, mlijeko i mlijeni proizvodi, riba, teletina i piletina, rasporeeni u tri obroka i dva meuobroka koji se ne smiju preskakati. Nisu preporueni rafinirani slatki proizvodi, razliite grickalice i dosoljavanje hrane. Neophodan je i unos tekuine, vode, ajeva i prirodnih sokova, a treba izbjegavati kavu, gazirane i slatke napitke. Prehrana je u skladu s kontrolom tjelesne teine, koja prosjeno na kraju trudnoe ne smije biti uveana za vie od 12 kg. Regulaciji tjelesne teine pomae i tjelesna aktivnost kojom se treba baviti i tijekom trudnoe, osim ako ona iz nekog razloga nije doputena. Zdrava se trudnica treba normalno kretati. Trudnoa nije razlog za mirovanje. Preporuaju se etnje na svjeem, nezagaenom zraku, plivanje, voene vjebe za trudnice. Kretanje je naroito vano za cirkulaciju i spreavanje zatvora te za psihiko stanje trudnice. Sunanje je doputeno u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima, uz zatitno sredstvo s visokim UV- faktorom. Opa higijena provodi se neutralnim sredstvima; odjea treba biti komotna, da ne ometa cirkulaciju i probavu, obua komotna, od prirodnih materijala, stabilna, s potpeticom od 2 do 3 cm. Ako je potrebno, u obuu se moe staviti i ortopedski uloak koji olakava hod. Treba izbjegavati stresne situacije, dovoljno se odmarati i omoguiti kvalitetan san. Promjena raspoloenja uobiajena je pojava i zahtijeva razumijevanje okoline. U trudnoi, treba posebno naglasiti, zabranjeni su puenje i alkohol, a o koritenju lijekova uvijek je potrebno prethodno posavjetovati se s lijenikom.
9

Tijekom trudnoe neophodne su redovite kontrole kod lijenika ginekologa, a preporua se i pohaanje teaja za trudnice, ako se takav organizira u sredini u kojoj trudnica ivi. Na teaju se trudnica psihofiziki priprema za poroaj, a iskustvo je potvrdilo da takva priprema skrauje poroaj, on je manje bolan, ena je mirnija, staloena i bolje surauje s lijenikom i sestrom. Smanjena je napetost i strah od nepoznatoga, a time i za dijete rizik od poroda.

U trudnoi, treba posebno naglasiti, zabranjeni su puenje i alko hol, a o koritenju lijekova uvijek je potrebno prethodno posavjetovati se s lijenikom.

10

2
D

PREHRANA NOVOROENETA

ojenje je najzdraviji, najprirodniji nain prehrane novoroeneta i dojeneta. enino mlijeko sadri zatitne tvari koje tite od infekcija dok se imunoloki sustav djeteta potpuno ne razvije. Zatitnim tvarima obiluje kolostrum, prvo mlijeko koje dojke stvaraju nakon poroda. Dojena djeca manje pobolijevaju od prehlade, upale uha, proljeva, alergija i niza drugih bolesti. Nadalje, sastav mlijeka potpuno je prilagoen probavnom sustavu djeteta i potrebama njegovoga rasta i razvoja. Nezasiene masne kiseline potrebne su za razvoj mozga, eljezo se vrlo dobro resorbira i zato su rjee anemije u dojene djece. Sisanje omoguava da dijete samo regulira potrebnu koliinu mlijeka, a pravilniji je i razvoj eljusti i usta. Dojenje je higijenski praktino, ne zahtijeva nikakvu posebnu pripremu i pribor i uteda je u kunome budetu. Pri dojenju su majka i dijete posebno psihiki povezani, ono je za dijete in ljubavi, ugode i zatienosti. U majke potie majinske osjeaje i vezivanje za dijete. Ujedno je i zdravo za enu jer ene koje doje imaju manje karcinoma dojke, vrata maternice i jajnika. Bre mrave i vraaju vitki stas. Uspjeh dojenja ne ovisi o veliini dojki. Svaka dojka, djetetovim sisanjem dobro stimulirana, proizvest e dovoljne koliine kvalitetnoga mlijeka. Ve u trudnoi treba dojke pripremiti za dojenje. Ako su bradavice uvuene, laganim masiranjem treba ih izvlaiti. Dojke treba pridravati odgovarajuim grudnjakom koji ih ne stee. Dojiti treba u miru, zauzeti udoban poloaj, odvojiti dovoljno vremena i dojke isprazniti do kraja, ime se spreava zastoj mlijeka i upale dojki. Budno dijete otvorenim ustima, s jezikom koji dolazi naprijed da dohvati bradavicu i areolu, usisava bradavicu duboko u usta, desni se zatvaraju oko areole, dok podizanjem jezika koji putuje naprijed-nazad u valu, pritie bradavicu na tvrdo nepce i tako istiskuje mlijeko. Usne formiraju hermetiki zatvoren poklopac (pritom treba paziti da je nosi slobodan). Dobro postavljeno dijete na prsima sie mirno, ne mljacka i ne guta zrak. Svakim usisajem pomie mu se donja vilica. Pravilnim sisanjem spreava se i pojava naprslina (ragada) na bradavici majke, koje mogu biti ulazno mjesto za uzronike upale.
11

Za pravilno dojenje neophodna je i pravilna prehrana dojilje, koja treba biti za 500 kalorija vea od normalne. Preporua se raznolika hrana koja sadri meso, mlijeko, itarice, voe i povre. U koliinskom smislu poveana je potreba za unosom bjelanevina, vitamina, kalcija i eljeza. Izbjegavati treba otre zaine, mahunarke, kavu i alkohol, a cvjetaa i svjei enjak mijenjaju okus mlijeka. Za uzimanje bilo kojeg lijeka neophodno je posvjetovati se s lijenikom.

Pri dojenju su majka i dijete posebno psihiki povezani, ono je za dijete in ljubavi, ugode i zatienosti. U majke potie majinske osjeaje i vezivanje za dijete.

12

3
D

PREHRANA DOJENETA

ojenje je najprirodniji i najzdraviji nain prehrane novoroeneta i dojeneta, a nekada i maloga djeteta. Majino je mlijeko hrana u potpunosti prilagoena potrebama djeteta. Koliko e majka dojiti, ovisi o razliitim initeljima: koliini mlijeka, nainu ivota i zaposlenosti majke, a nekada i odluci majke da je dojila dovoljno dugo i da je, zbog npr. ritma spavanja djeteta, koje ponekad i u drugoj godini trai noni obrok, vrijeme da se s dojenjem prekine. Preporueno je minimalno razdoblje dojenja do est mjeseci starosti djeteta. Od etvrtoga mjeseca djetetu se mogu poeti davati voni sokovi, prvo od mrkve i jabuke, u poetku u malim koliinama, na liicu, a zatim se koliina moe poveavati. U petom se mjesecu moe dodati sok od kruke i marelice te citrusnog voa (narana, mandarina, grejp, limun), a poinje i prehrana vonim kaicama od strugane banane i jabuke, u poetku samo od komadia, postupno poveavajui koliinu voa. U poetku je dobro sok razrijediti prokuhanom vodom. Dok je dijete samo na majinome mlijeku, dodatne koliine tekuine nisu potrebne. U petom mjesecu poinje prehrana itaricama bez glutena (riine i kukuruzne pahuljice te kaa od heljde) i povrem (mrkva, blitva, pinat). U estom mjesecu poinje se s juhama od teletine, piletine, puretine i kvalitetnim nemasnim bijelim mesom, ribom, i to bijelom (plava tek nakon prve godine) te krumpirom. U sedmom se mjesecu dodaju mlijeni proizvodi (kravlji sir, jogurt, vrhnje) koji su glavni izvori bjelanevina i kalcija. Poinje se i sa umanjcem jajeta, u poetku 1 dva puta tjedno, pa 1, pa cijelo umanjce. Cijelo jaje daje se nakon 12 mjeseci. U osmom se mjesecu prehrani dodaju pasirane mahunarke, a iza devetog mjeseca med i proizvodi od meda. Od masnoa preporua se maslinovo ulje (iza 7. mjeseca), na koje je dobro da se dijete navikne i usvoji ga za cijeli ivot. Suvremena industrija djeje hrane nudi velik izbor biopripravaka bez konzervansa, za dohranu dojenadi. Jedno je od pravila da treba izbjegavati povre s umjetno gnojenih povrtnjaka, zbog nitrata iz duinog gnojiva koje ono sadri, te ono koje je raslo uz velike prometnice, zbog poveane koliine olova. Isto vai i za voe, naroito ono prskano.
13

Nove se namirnice unose jedna po jedna, u razmacima od nekoliko dana, tako da konana prehrana sadri dva puta tjedno meso, dva puta ribu i isto tako umance. Sol se preporua u minimalnim koliinama, a hranu nikako ne treba dodatno dosoljavati. Isto tako, i slatku hranu treba svesti na minimum i eer ne dodavati hrani, naroito vou.

Grickalice treba potpuno izbaciti iz prehrane, a kao meuobrok djetetu ponuditi voe ili jogurt.

14

4
O

POVIJANJE DOJENETA

dabir pravilne odjee za novoroene i dojene posebno je vaan jer ona uva tjelesnu toplinu djeteta i odrava istou koe. To se posebno odnosi na pelene i njihovo pravilno koritenje. Za koju e se vrstu pelena majka odluiti, ovisi iskljuivo o njoj i financijskim mogunostima obitelji. Mogu se koristiti samo klasine, tetra - pelene ili u kombinaciji s pelenama za jednokratnu uporabu. Nakon roenja koriste se tri klasine pelene ili jednu klasinu moe zamijeniti jednokratna. Dijete se previja uvijek prije hranjenja, kako bi se izbjeglo vraanje hrane ili buenje djeteta nakon obroka. Prije povijanja kou treba oprati toplom vodom, trljaicom i blagim sapunom. Posebnu pozornost treba obratiti podruju oko mara, spolovilu i naborima koe. Nakon pranja treba ih njeno osuiti mekim runikom i zatititi nekom od djejih masti. Na tako njegovanu kou stavlja se jednokratna pelena, zatim tetra - pelena sloena na etiri i presavinuta na dvije treine te trea pelena, tzv. iripa, koja slui za uvrivanje. Gornji rub iripa treba sezati do prsnih bradavica, a donji iznad koljena. Tako se postie efekt irokog povijanja i uvruje kraljenica. Unato uporabi jednokratnih pelena, dijete treba povijati prije svakoga obroka jer moe doi do nastanka dugotrajnih upalnih promjena na koi djeteta, esto izazvanih gljivicama. Dijete se povija s tri pelene do prvog ultrazvunog pregleda kod ortopeda. Od njega e majka dobiti upute o daljem povijanju.

Pravilno i iroko povijanje osnovni je preduvjet za pravilan razvoj zgloba kuka i spreavanje njegova razvojnog poremeaja.

15

5
R

ZDRAVO KRETANJE DOJENETA

azvoj kretanja u zdrava djeteta odvija se u prosjeku tako da ono samostalno sjedi s oko 6-8 mjeseci, pue s oko 9 mjeseci, a oko 12. mjeseca poinje stajati i hodati (najprije uz pridravanje), s 15 mjeseci hoda potpuno samostalno, a s 18 ve tri. Dijete sa svim vrstama kretanja poinje spontano. Ne treba ga na silu stavljati niti u jedan poloaj. Puzanje je naroito vano za usklaivanje kretnji i razvoj koordinacije pokreta. Ne preporua se stavljanje djeteta u hodalice, pogotovo ne u one kojima pod dotie samo vrhovima prstiju. Hodalice mogu ometati normalan razvoj kukova i dovesti do ozljeda. Osim u kolicima, dijete se (nakon treeg mjeseca ivota) moe prenositi i u nosiljkama. One se danas proizvode u razliitim oblicima. Najpogodnije su one najjednostavnije, u obliku njihaljke koja se kao iroki al nosi preko ramena. Nosiljke u obliku naprtnjae mogu se nositi ispred i na leima. Pri tome treba paziti da je dijete udobno smjeteno, da ga nita ne ulja i da je dobro privreno. Najbolji je nain noenja "u obliku klokana" kada je dijete sprijeda, leima naslonjeno na nosaev trup. Takav poloaj podupire mekanu dojenetovu kraljenicu, dijete bolje upoznaje svijet oko sebe i pod stalnim je nadzorom nosaa. Kod uporabe nosiljki treba imati na umu nekoliko vanih preporuka: strogo pazite na upute proizvoaa glede poloaja i osiguranja djeteta; nikada ne ostavljajte dijete u nosiljci na krevetu ili u autu zbog mogueg prevrtanja, NOSILJKA NIJE ZAMJENA ZA SJEDALO U AUTOMOBILU; ne vozite s nosiljkom na sebi; ne kuhajte s djetetom u nosiljci ispred vas; ne trite, izbjegavajte iznenadne nagle pokrete; ako se naginjete naprijed, pridrite dijete; nosiljka treba odgovarati veliini djeteta; pazite na rizik mogueg otkopavanja, na mogue nabore, materijal od kojih je nosiljka napravljena (najbolje pamuk); ne pijte alkohol dok nosite dijete. Najbolje je noenje nauiti prvo na lutki, a u poetku dijete pridravati s obje ruke. Prve cipele Kada dijete poinje stajati na nogama, posebnu panju treba posvetiti djejim cipelama. Stopalo djeteta izvanredno je osjetljivo i podlono deformitetima ako je izloeno nepravilnom poloaju ili pritisku. Osnovna je odlika dobre cipele da ona "pokriva, pristaje, nadopunjava, ali nikad ne pritiska stopalo". Cipela mora pristajati stopalu od prvoga trenutka i redovito se mijenjati kako stopalo raste. U prvim pokuajima hoda cipela ga mora
16

olakati i poveati ravnoteu i dranje. To takoer znai i uporabu najboljih materijala u izradi cipela. Pri tome treba paziti i na arape, koje moraju biti pamune, tone veliine (bez duplikatura) i dobrog prianjanja uza stopalo. U fazi uenja hoda svi se slau da dobro izraene djeje cipele mogu pomoi u svladavanju prvih koraka. Kad je o potplatu rije, postoje razlike u miljenju: jedni zagovaraju tvrdi, koji doputa greke prvih nepravilnih koraka i dijete usmjerava na hod peta-prsti, maksimalno ga titi i uva od ozljeda, a drugi zagovaraju meki potplat, koji je u prirodnijem poloaju u odnosu na anatomsko-funkcionalne karakteristike stopala i djetetu omoguava bolje prepoznavanje neravnina i zapreka na podlozi i bolji osjeaj ravnotee. U praksi su se najboljim pokazali polutvrdi potplati, i to s tvrdim petnim dijelom i savitljivim prednjim dijelom. Prednji dio cipele treba biti od savitljivog, mekanog materijala koji omoguava veu pokretljivost stopala i spreava iritiranost njene djeje koe. Tome pridonosi i mekani jezik i dobro postavljen sustav za zakopavanje, najbolje vezicama. Stranji petni dio treba biti visok do iznad glenja i praktiki nesavitljiv. Potplat ne smije biti sklizak. Unutranji dio potplata treba biti izraen od mekanih materijala i s izraenim uzdunim svodom koji je istovremeno tvrd i elastian, a visinom manji nego proporcionalan u odrasloj dobi zbog jo uvijek prisutne nakupine masnoga tkiva u podruju svoda. Najvanije je da cipela ne stie stopalo, da mu omogui normalne kretnje i da prsti nisu u njoj skvreni. Svaki put nakon skidanja cipela treba provjeriti da li na stopalu ima crvenila ili drugih znakova pritiska. Cipele se mijenjaju svaka tri do etiri mjeseca nakon prve godine ivota. Prve su cipele najvanije u ovjekovu ivotu pa bi njihovu odabiru i kupnji trebalo posvetiti posebnu panju. Ne preporua se stavljanje djeteta u hodalice, pogotovo ne u one kojima pod dotie samo vrhovima prstiju. Hodalice mogu ometati normalan razvoj kukova i dovesti do ozljeda.

17

6
N

NJEGA USNE UPLJINE DOJENETA

jega usne upljine prvi je postupak koji se provodi na djetetu, odmah nakon poroda. Time se dijete potakne da prodie. Poznato je da dolaskom djeteta iz rodilita kui taj dio higijene bude znatno ili potpuno zapostavljen. Razlog za to je stav da je higijena usne upljine povezana s pranjem zuba, pa kako ih novoroene jo nema, higijena nije potrebna. Majino je mlijeko najbolja hrana za novoroene i dojene. Kao to majka vodi rauna o higijeni bradavica prije dojenja, treba paziti i na higijenu usne upljine djeteta nakon dojenja. Zato je dobro djetetu dati liicu prokuhane vode koja e isprati mlijeko i sprijeiti fermentaciju njegovih ostataka u ustima. Ako se dijete hrani na dudu, ona se isto treba redovito prokuhavati. Slino vai i za igrake koje dijete stavlja u usta. Usta djeteta treba i mehaniki oistiti, za to se proizvode posebno oblikovani tapii, a mogu se upotrijebiti i tapii s vatom za higijenu uha. Kod svih je tih postupaka najvanije odstraniti ostatke hrane, bez obzira na to ima li dijete ve zube ili ne. Bakterije ili gljivice koje se nasele u hranu mogu izazvati oboljenja sluznice, a kasnije i zubi. Za lijeenje takvih promjena na sluznici usne upljine djeteta danas postoje na tritu brojni preparati na biljnoj osnovi ili na bazi meda, posebno prilagoeni njenoj sluznici djejih usta. Poseban je period kada niu prvi mlijeni zubi koje prati osjeaj od svrbei do boli desni. Dijete u usta gura ruke i neiste predmete, ime se u organizam unose infekti, pa se javljaju poviena temperatura, proljevi i povraanje. Nicanje zubi vremenski se poklapa s poetkom luenja lijezda slinovnica. Veu koliinu sline dijete jo ne zna progutati, ona se prelijeva iz usta i stalno vlai kou oko usta, to je opet dobra podloga za nasaivanje bakterija i za oteenja koe. Za olakanje nicanja zubi desni se mogu masirati preparatima koji ih lagano anesteziraju, a pri tome djeluju i antiupalno. Ve u trudnoi budua majka treba uzimati preparate fluora, neophodne za razvoj zubi djeteta. Fluor prelazi iz posteljice u krvotok djeteta, a nakon poroda i u majino mlijeko. Tablete fluora mogu se uzimati svakodnevno, od 4. mjeseca trudnoe pa sve do 15. godine

18

ivota, kada je zavrena mineralizacija zubi. Dnevna potreba za djecu je 0,4 mg fluora na 10 kilograma tjelesne mase. Nakon nicanja zubi, dodatno se preporua njihovo premazivanje otopinom fluora i etkanje gelom te pranje zubi zubnom pastom sa fluorom, ime se postie zatita zubi, uz razvijanje higijenskih navika etkanja zubi i ispiranja usta.

Za olakanje nicanja zubi desni se mogu masirati preparatima koji ih lagano anesteziraju, a pri tome djeluju i antiupalno.

19

TRUDNOA

7
P

MLIJENI ZUBI

ravilni zubi u punoj funkciji naroito su vani u djetinjstvu, kada je njihova osnovna uloga - da grizu, mrve i melju hranu - osnovni preduvjet za normalan rast i razvoj djeteta. Pravilno poslagani zubi, s ostalim dijelovima usne upljine sudjeluju u pravilnom izgovaranju pojedinih suglasnika. Gubitak jednog ili vie prednjih zubi dovodi do znaajnih poremeaja u govoru. Postava i zdravlje zubi utjeu i na estetski izgled ovjeka. Svaki mlijeni zub ima oblik potencijalne energije u razvoju i nicanju zubi. Niti jednom zubu ne bi smio biti karijesom smanjen promjer, jer se tako suava prostor za njegovog nasljednika. Stoga nije dobro izvaditi mlijene zube prije nego se do kraja iscrpi njihova razvojna mo. Prerano vaenje mlijenjaka tetno je jer se smanjuje povrina vakanja, a time izostaje i podraaj to ga uzrokuje pritisak vakanja na rast toga dijela eljusti i na zametak trajnog zuba, njegovog nasljednika. Takoer se gubi i pasivni zadatak mlijenjaka kao draa mjesta za trajne zube. Neki su mlijeni zubi u toj funkciji vaniji, no vano je znati da gubitak pojedinih mlijenih zuba prije vremena prekida cjelovitost zubnog niza, iza ega nastupa pomicanje ostalih zubi prema slobodnom prostoru, a to dovodi do skraivanja zubnoga niza. Postoje ipak stanja, kao to su opsene gnojne promjene na vrhu korijena mlijenih zubi, koje mogu imati negativne posljedice na zametak trajnih zubi, pa je vaenje takvih zubi neminovno. Ako se nakon toga uoi pomicanje susjednih zubi na to prazno mjesto, u taj se prostor postavljaju pomagala koja slue za njegovo ouvanje. Slian je postupak ako zbog traume doe do preranog gubitka mlijenog zuba.

20

8
O

REDOVITA HIGIJENA USNE UPLJINE I ZUBI

krueni brojnim reklamama za paste i etkice za zube, esto se pitamo to je zaista najbolje elei rijeiti nedoumicu. Reklame uglavnom zadovoljavaju komercijalne kriterije, ali ne i strune. Opa su pravila za odabir etkice za zube da mora biti odgovarajue veliine, napravljena od sintetikih vlakana srednje tvrdoe. Izbor paste za pranje zuba kod najvie osoba odreuju njezina cijena i aroma. U strunom smislu, dobra je ona pasta koja ne sadri abrazivna sredstva koja mogu otetiti zubnu caklinu. Izuzetno su vrijedne i paste s dodatkom fluora za prevenciju i suzbijanje oboljenja zubi i desni. Slino je i s pastama s antiupalnim komponentama. Pravilno etkanje zubi izuzetno je vano za odravanje njihove higijene, a i u prevenciji ozljeda zubnoga mesa, koje nakon krvarenja lako upalno reagira. Stoga zube treba etkati malenim krunim kretnjama, svakoga zasebno, sve zubne plohe. Ne smiju se zaboraviti stranji, etkici tee dostupni zubi. Kretnje lijevo-desno ne postiu eljeni uinak i mogu izazvati oteenja. Za higijenu zubi i usne upljine postoje i tekuine za ispiranje usta koje imaju funkciju dezinfekcije, a i odstranjenja neugodnog zadaha. Brojne loe navike, kao to su puenje i konzumiranje alkoholnih pia, dovode do potrebe za osvjeenjem daha. Za tu su namjenu praktini i djelotvorni draeje i bomboni te gume za vakanje, svi bez eera. Dakle, ako se radi o normalnim stanjima zdravlja usta i zubi, bitno je redovito i pravilno odravanje higijene, a manje je vano sredstvo za njeno provoenje. Najbolje i najskuplje sredstvo koje se koristi samo povremeno i nepravilno ima loije uinke nego obino i jeftino sredstvo koje se koristi redovito. Stvaranje naslaga na zubima i desnima predstavlja glavni uzrok pojave oboljenja tih tkiva: osjetljivosti zuba i vrhova zuba, upale desni i njihova povlaenja, klimavosti zuba, to je posljedica razvoja parodentoze. U zubne se naslage (plaque), koje se sastoje od ostataka hrane i bakterija, taloe minerali iz sline i stvara se vapnena masa. Ona se u obliku
21

kamenca taloi na zubu. Naslage kamenca potiskuju desni i stvaraju otekline i krvarenje. Potisnute desni oko zuba stvaraju otvor koji postaje sve dublji i u kome se skupljaju produkti upale desni koji se mijeaju s ostacima jela koji djeluju razarajue. Sada je napadnuta i eljusna kost te se zub rasklimava. Nakon toga dolazi do gubitka zuba. Zubi pokraj ispaloga zuba bivaju potisnuti, naginju se i okreu dok ne ispadnu. Redovita higijena i odlazak stomatologu, koji e oistiti naslage kamenca, spreavaju pojavu parodentoze i gubitak zuba.

Zube treba etkati malenim krunim kretnjama, svakoga zasebno, sve zubne plohe. Ne smiju se zaboraviti stranji, etkici tee dostupni zubi.

22

9
S

PREHRANA MALOG I PREDKOLSKOGA DJETETA

navrenom prvom godinom ivota dijete treba imati tri glavna obroka (doruak, ruak i veeru) i dva meuobroka. Hrana bi trebala biti usitnjena, a ne miksana. Pri jelu, dijete bi se trebalo aktivno sluiti licom, a obrok bi trebao postati oblik socijalizacije. Tijekom hranjenja dobro je da za stolom sjedi cijela obitelj ili njezin vei dio. Zanimljivi razgovori mogu biti poticajni za uzimanje hrane, a za obrok je vano osigurati i dovoljno vremena. To, naravno, ne znai da obrok treba trajati satima. Roditelj pred dijete ne treba postavljati nerealne zahtjeve to se tie koliine hrane. Naime, dijete ima manje kalorijske potrebe nego u prvoj godini ivota, a i vie je zainteresirano za svijet koji ga okruuje i "zaboravlja" jesti. Ipak, ne preporua se dijete hraniti kroz igru. Obrok je dnevna aktivnost kao i svaka druga i ne treba joj pridavati posebnu panju. U prvoj godini dijete naraste prosjeno 25 cm i utrostrui porodnu masu. U drugoj godini ivota dobije na tjelesnoj teini 2,5 kg u prosjeku, a od tree do sedme godine ravnomjeran je dobitak od 2 kg godinje. U drugoj godini naraste prosjeno 12 cm, a od tree do sedme godine 6 do 8 cm na godinu. Kalorijske potrebe od roenja do 15. godine ivota kontinuirano opadaju od 100 do 50 kcal/kg. U obroku bi zastupljenost ugljikohidrata trebala biti 45 do 55%, bjelanevina 10 do 15% i masti 35 do 45%. Jelovnik treba svakog dana sadravati mlijeko i mlijene proizvode, meso i mesne preraevine, povre, voe te kruh i proizvode od itarica. Kravlje mlijeko u prehrani djeteta predkolske dobi trebalo bi sadravati 3,2% mlijene masti. Od mesa, prednost se daje mesu peradi i ribi, kuhanim ili pirjanim, a ne peenim i prenim. Povrem se unose biljna vlakna koja poveavaju volumen stolice i pridonose njenoj regulaciji. Ono je, kao i voe, izvor vitamina i minerala. Kruhom i itaricama osigurava se energija i vitamini B-skupine. Jaje je takoer vrijedna namirnica. umance je bogato fosfolipidima, lecitinom i eljezom, a bjelance je izvor bjelanevina. Ako su roditelji vegetarijanci, uputno je da se o prehrani djeteta posavjetuju s pedijatrom. U pripremanju obroka, liica maslinovog ulja koristan je dodatak i dijete treba navikavati na specifian miris i okus te vrijedne namirnice.
23

Od tekuine, prednost treba dati vodi za pie iz slavine ili pakiranoj u boce. Nakon prve godine ivota vodu za pie vie nije potrebno prokuhavati. Razliite "grickalice" potpuno su beskorisne. Bespotrebno optereuju organizam nekvalitetnim masnoama i solju te remete redovite obroke. Ni ostalu hranu nije potrebno dosoljavati. Vrijedan obrok je i mlijeni sladoled koji se moe jednom dnevno ponuditi djetetu kao desert. U predkolskoj dobi treba izbjegavati ljenjake, kikiriki, bademe, tvrde bombone, jer ih dijete vrlo lako u igri i smijehu udahne, to uzrokuje potpuno ili djelomino zatvaranje dinog puta i iziskuje hitnu medicinsku intervenciju.

Tijekom hranjenja dobro je da za stolom sjedi cijela obitelj ili njezin vei dio. Zanimljivi razgovori mogu biti poticajni za uzimanje hrane, a za obrok je vano osigurati i dovoljno vremena.

24

10
D

PREHRANA KOLSKOGA DJETETA

obro uravnoteena i zdrava prehrana temelji se na uzimanju raznovrsne hrane, koja osigurava sve potrebne hranjive sastojke i optimalan dnevni unos energije, koji omoguava normalan rast i razvoj djece. Rezultati sistematskih pregleda uenika osnovnih i srednjih kola pokazuju da povienu tjelesnu teinu ima oko 10% uenika i 7,8% uenica. Pravilnim unosom hranjivih sastojaka tijelo odrava uinkovitost i aktivnost, osigurava se visoka energetska aktivnost i otpornost na bolesti. Hrana koju jedemo mora biti u ravnotei s tjelesnim potrebama i sadravati dovoljnu koliinu kalorija, bjelanevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala. Prehrana kolske djece mora se zasnivati na piramidi zdrave prehrane. Temelj piramide ine proizvodi od itarica, ukljuujui riu (smeu i bijelu), zob (zobene pahuljice), tjesteninu i kruh, najbolje crni ili integralni jer je bogat vlaknima. Ti proizvodi izvrstan su izvor B-vitamina. Vrlo vrijedne namirnice su i mahunarke (grah, graak, lea, bob). Svakodnevno treba jesti puno povra, naroito zelenog lisnatog, poput pinata, blitve, te svjeeg voa. Te su namirnice bogat izvor vitamina i minerala te biljnih vlakana, a osim toga sadre i nisku koliinu masti. Treu stepenicu piramide ine mlijeni proizvodi (jogurt, mlijeko, svjei sir), krto meso, perad, riba i jaja. Te su namirnice bogate bjelanevinama koje su osnovna prehrambena tvar za izgradnju stanica, proizvodnju hormona i enzima. Mlijeko i mlijeni proizvodi glavni su izvor kalcija, koji utjee na rast i razvoj, poveava punou kostiju i titi od osteoporoze u zrelijoj dobi. Na samom su vrhu piramide namirnice koje sadre visok postotak masti, eer i sol, koje treba uzimati u malim koliinama. Djeca kolske dobi trebaju imati pet obroka dnevno, tri glavna (doruak, ruak i veeru) i dva meuobroka. Obroke treba uzimati u pravilnim vremenskim razmacima. Doruak je izuzetno vaan obrok, koji se ne smije preskoiti. Dorukom se u organizam unese 40% dnevnih energetskih potreba. Djeca koja ne dorukuju esto su pospana, slabije postiu koncentraciju i oteano prate nastavu. Uravnoteen doruak od itarica punog zrna ne deblja, to je vano naglasiti starijoj kolskoj po25

pulaciji, kada djevojke, u nastojanju da se ne udebljaju, preskau upravo taj obrok. Posebno znaenje ima kolski obrok, marenda, koji treba biti sastavljen od hrane visoke prehrambene vrijednosti, a nie energije. Nikako se ne preporuaju slatkii, grickalice, "brza" hrana (hot-dog, hamburger) i gazirana pia. Takvi proizvodi niske su prehrambene vrijednosti, s visokim sadrajem masti i koncentriranih ugljikohidrata to moe uzrokovati prekomjernu tjelesnu teinu. Gojaznost postaje faktor rizika za nastanak niza kroninih bolesti u kasnijoj dobi, a vaan je imbenik za nastanak psihikih poremeaja, posebno u razvoju adolescencije. Nepravilna prehrana moe rezultirati i pretjerano niskom tjelesnom teinom, razvojem anemija zbog nedostatka eljeza, smanjenom otpornou organizma. Na razvoj prehrambenih navika kolske djece najvei utjecaj imaju roditelji, ali svakako treba naglasiti i utjecaj kole na oblikovanje djetetove linosti i usvajanje navika glede zdravog hranjenja i ponaanja.

Djeca koja ne dorukuju esto su pospana, slabije postiu kon centraciju i oteano prate nastavu.

26

11
M

MEDITERANSKA PREHRANA

editeranski nain prehrane istraivali su mnogi lijenici i nutricionisti, i sva su istraivanja pokazala da se mediteranskom prehranom postie zdrav i dug ivot te da ona titi od infarkta i drugih sranoilnih bolesti i od raka, dakle od bolesti zbog kojih se u razvijenim zemljama najvie umire (75% uzroka smrti). Namirnice s najveim udjelom u takozvanoj mediteranskoj piramidi jesu nerafinirane itarice punoga zrna, krumpir, integralna ria i tjestenina. Iza njih slijedi svjee voe, lisnato povre i mahunarke, pa obrano mlijeko i mlijeni proizvodi (fermentirani jogurt, svjei sir), meso (preporua se bijelo meso - perad, kuni, i plava riba, a crveno treba reducirati). U najmanjim koliinama treba uzimati rafiniranu hranu, kolae, slatko, masno, a elju za slatkim moemo zadovoljiti suenim voem koje ima i veliku nutritivnu vrijednost. Hranu nije poeljno dosoljavati. Od masnoa preporua se ekstradjeviansko, hladno preano maslinovo ulje, a u kontinentalnim krajevima i buino ulje. Maslinovo ulje idealna je masnoa za prehranu, lako je probavljivo i smanjuje prekomjerni kolesterol, ne utjee na razinu inzulina, djeluje zatitno na srce i krvne ile, utjee na pojavu osteoporoze, povienog krvnog tlaka i eerne bolesti. Kod odabira izmeu istovrsnih namirnica, treba izabrati one "obrane", s manje masnoa i drugih dodataka (soli ili eera) i nie kalorine. Visok unos soli moe utjecati na poveanje krvnoga tlaka i poveanje rizika od sranih bolesti, bolesti bubrega, modanog udara, osteoporoze, a vjerojatno i od raka eluca. Smanjenje unosa soli s prosjenih 9 g/dan na 6 g/dan smanjuje rizik od sranih bolesti za 40%. Pri jelu treba biti umjeren, jesti tri glavna i dva meuobroka (jogurt, voe) i nikako preskoiti doruak koji se treba sastojati od itarica, mlijenih proizvoda, nemasne unke, sira i sirnih ili vonih namaza. Tijekom dana treba piti vodu u koliini od najmanje jedne i pol litre vode. Pijenje vode treba postati navika, a voda treba uvijek biti dostupna. Nepravilna prehrana pridonosi debljanju koje je jedan od vodeih rizinih imbenika za smanjenje otpornosti prema akutnim bolestima,
27

razvoj kroninih degenerativnih bolesti, naroito srca i krvnih ila (ateroskleroza) i raka. esto je loa hrana i skuplja, a zdrava jeftinija. Iskoristimo to za svoje zdravlje.

Pri jelu treba biti umjeren, jesti tri glavna i dva meuobroka (jogurt, voe) i nikako preskoiti doruak .

28

12
B

VANOST BILJNIH VLAKANA ZA ZDRAVLJE

iljna vlakna sloene su mjeavine tvari koje se sastoje od raznih polisaharida - celuloze, biljnih smola, pektina, agara, gume, hemiceluloze. Imaju pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje, u prevenciji i lijeenju kroninih bolesti. Prema rastvorljivosti u vodi dijele se na topiva i netopiva biljna vlakna. Veina hrane biljnoga podrijetla sadri obje vrste vlakana u razliitim koliinama i omjerima. Npr. zobene pahuljice bogate su biljnim smolama i dobar su izvor viskoznih vlakana, dok penine mekinje sadre vie nerastvorljivih komponenata. Zeleno povre i itarice dobri su izvori celuloze, a poslije itarica i drugi prehrambeni proizvodi od cijelog zrna imaju najvei sadraj hemiceluloze. Mahunarke i proizvodi od zobi najbolji su izvor biljnih smola, a jabuke i limunasto voe sadre velike koliine pektina. Celuloza nema neku veu vrijednost u prehrani ali, tvorei glavnu masu neprobavljive hrane, stimulira rad crijeva i pospjeuje njihovo pranjenje. Dosadanja istraivanja ukazuju na neophodnost biljnih vlakana u odravanju normalne funkcije probavnoga trakta. Hrana s visokim sadrajem vlakana zahtijeva vakanje, a vakanje stimulira luenje pljuvake i sekreciju eluanih sokova. Rastvorljiva vlakna poveavaju viskoznost i ljepljivost sadraja u elucu. Viskozna vlakna usporavaju pranjenje eluca i daju osjeaj sitosti. Poveavaju volumen stolice i djeluju na brzinu, odnosno vrijeme prolaza hrane kroz debelo crijevo. Volumen stolice poveava se neprobavljivim i nefermentiranim materijalom, vezanjem vode i bakterijskih stanica. Kapacitet upijanja vode nekih vrsta biljnih vlakana mijenja se u zavisnosti od fizikih karakteristika hrane. Smatra se da su vlakna iz itarica najvanija za normalnu funkciju crijeva; ona poveavaju koliinu stolice i spreavaju zatvor. Prehrana bogata biljnim vlaknima utjee na smanjenu potrebu inzulina i poboljanje regulacije glukoze kod dijabetiara, a utjee i na snienje lipida i holesterola u krvi. Stoga je prehrana koja sadri namirnice bogate biljnim vlaknima, s malim sadrajem masnoa, a ukljuenjem jednostruko zasienih masnih kiselina (maslinovo ulje), djelotvorna u lijeenju sranih oboljenja i dijabetesa. Vlakna djeluju na
29

skraenje vremena prolaza u crijevima i na taj nain smanjuju vrijeme izloenosti debeloga crijeva potencijalnim kancerogenima. U svakodnevnoj prehrani poeljno je uzimati 20-40 g vlakana dnevno, u namirnicama: itaricama, mahunarkama (soja, lea), zelenom i korjenastom povru, vou, a ne kao poseban dodatak hrani. Topiva biljna vlakna imaju vaan fizioloki uinak u smanjenju rizinih imbenika povezanih s prehranom. Prehrana siromana biljnim vlaknima povezana je s bolestima srca, rakom debeloga crijeva i rektuma, proirenim venama i gojaznou.

Dosadanja istraivanja ukazuju na neophodnost biljnih vlakana u odravanju normalne funkcije probavnoga trakta.

30

13
V

VODA

oda ini 55-60% ukupne mase odraslih osoba i neto vie kod djece. Koliinu tjelesne tekuine reguliraju koa i bubrezi. Znojenje odrava unutarnju temperaturu na 37OC, a bubrezi filtriraju otrove i odvode produkte metabolizma iz krvi putem urina. Organizam ovjeka dobiva vodu hranom i piem. Pri manjim gubicima vode javljaju se smetnje (glavobolja, manjak koncentracije, poremeaj mentalnih funkcija, smetnje u radu bubrega, probavnog sustava i srca). Smanjenim unosom tekuine smanjuje se volumen krvi koja hrani srce, mozak, miie i ostale organe i tkiva, pa su oni manje sposobni obavljati svoje normalne funkcije. Gubitak od 15% ukupnog sadraja vode izaziva smrt. Voda u tijelu: nosi hranu i otpadne produkte, sudjeluje u kemijskim reakcijama, slui kao otapalo vitaminima, mineralima i aminokiselinama, slui kao titnik zglobovima, ublaava udare i stres oka, kraljenice i posteljice u tijeku trudnoe, pomae u regulaciji tjelesne temperature. Naalost, na nam mehanizam ei nee na vrijeme rei kada je vrijeme za pie. U trenutku kada osjetimo e ve smo lagano dehidrirani. Rjeenje je piti vodu u malim koliinama tijekom cijeloga dana, dnevno najmanje jednu i pol litru. Ljeti je, zbog visokih temperatura i pojaanoga kretanja, izluivanje vode jae pa je potrebno piti vie tekuine. Djeca Kod djece osjet ei nije jo dovoljno razvijen. Djeca su fiziki aktivna i vrlo je vano pratiti koju koliinu tekuine popiju.
31

Radna populacija Kod radne je populacije blago izraena dehidracija esta pojava zbog nerazvijene navike da se tijekom cijeloga dana nadoknauje izgubljena tekuina. Iako je razvijena spoznaja o vanosti pijenja vode, okupiranost radom i ubrzani ritam ivota ine pijenje vode sporednom aktivnou. Stoga vodu uvijek treba imati pri ruci, uiniti je dostupnom i razviti naviku njenoga pijenja. Starije osobe Mehanizam osjeaja ei smanjuje se s godinama. Kod starijih se ljudi brzo pojave znaci dehidriranosti: suhoa usana i usta, suha koa, problemi sa znojenjem i manje luenje mokrae. Zato je vano redovito piti vodu, bez obzira na nepostojanje subjektivnog osjeaja ei. Tjelesna aktivnost Vjebanje takoer poveava potrebe za tekuinom. Voda se, osim znojenjem, gubi i isparavanjem kod disanja. Nedostatak tekuine djeluje na tjelesnu aktivnost. Za svaki sat intenzivnoga vjebanja treba popiti litru izotonine tekuine s mineralima i eerima koji se takoer znojenjem gube.

Razvijte naviku da pijete litru i pol tekuine na dan, a voda neka vam bude dostupna, uvijek pri ruci na radnome mjestu, u koli, na putu, tijekom rekreacije.

32

14
D

PRIPREMA I UVANJE HRANE

ananji nain ivota esto onemoguava svakodnevnu nabavu svjeih namirnica. Stoga ih treba paljivo izabrati i pravilno uskladititi. S malo znanja, hladnjak, ledenica i ormar mogu postati sve to elimo u pogledu kvalitetne prehrane. Hlaenje je najei nain skladitenja svjee hrane, jer niske temperature usporavaju prirodan proces kvarenja hrane. Zaleivanjem se vijek hrane jo vie produava. Neko smrznuto voe moe sadravati vie C-vitamina ako je zamrznuto odmah nakon branja, nego ono svjee koje stoji u trgovini nekoliko dana. Smrznuto povre i voe dobar su izbor ako nisu dostupni svjei ili im nije sezona. Ako ih sami zamrzavamo, moraju biti potpuno svjei i zdravi, bez imalo oteenja ili trulei. Ne zamrzavaju se zelena salata, svjea rajica, jabuke, groe, kuhana jaja i stari krumpir. Ledenica mora imati stalnu temperaturu od -180C ili niu. Svjee povre treba blanirati (bolje parom nego kipuom vodom), to deaktivira enzime koji uzrokuju kvarenje, zatim ohladiti i vrsto pakirati u materijalima pogodnim za zamrziva. Na svakome paketiu treba oznaiti datum zamrzavanja i oekivano vrijeme trajanja (bijela riba oko 6 mjeseci, voe 6-12 mjeseci, povre 8-10 i meso i piletina 9-12 mjeseci). Meso se polako odmrzava (pogotovo veliki komadi), najbolje u hladnjaku, jer su tako manji gubici vitamina i minerala. Meutim, povre je bolje odmah staviti u kipuu vodu. Kruh treba odmrznuti u penici (ne i ostale namirnice). Odmrznuta hrana ima povean broj mikroorganizama pa se zato ne smije ponovno zamrznuti jer se moe pokvariti ili ak uzrokovati trovanje. Ako ledenica prestane raditi, najbolje je prva 24 sata hranu ostaviti unutra i ledenicu ne otvarati. Nakon toga hranu treba premjestiti. Kuhana hrana i koljke ne smiju se ponovno zamrznuti ako su bili na temperaturi od 50C vie od tri sata. Ostala hrana provjeri se tako da se neotvoreno pakiranje pritisne. Ako jo ima kristala, hrana se moe koristiti, a ako ih nema, baca se. Svjee meso moe biti iznad 50C svega 6 sati i spasiti se moe ako se odmah jede. Ako ima kristale, moe se ponovno zamrznuti. Kreme, pudinge i sladoled treba baciti. Postupak zamrzavanja sam po sebi ima mali uinak tete na nutritivnu vrijednost namirnica i treba ga pravilno provoditi. Temperatura u hladnjaku treba biti 0-50C. Meso i riba tu se mogu drati samo jedan dan.
33

Konzervirana hrana skladiti se na suhom i hladnom mjestu. Ne smijemo koristiti oteene konzerve i one kojima je istekao rok uporabe. Suha hrana esto je bogata vlaknima i ima malo masti. U procesu suenja ouvani su mnogi nutrijenti, osim nieg sadraja C-vitamina. Treba ju uvati na tamnom i prozranome mjestu. Brano treba biti na hladnom, da se izbjegne napad insekata. Treba kupovati samo one koliine voa i povra koje se mogu pojesti u nekoliko dana i treba ih drati u hladnjaku. Nepojedenu hranu iz konzervi potrebno je staviti, u dobro zatvorenoj staklenoj ili plastinoj posudi u hladnjak. Ribu je najbolje jesti odmah nakon kupnje, ali oiena moe preko noi ostati u hladnjaku. Svjee namirnice treba u hladnjaku drati odvojene od kuhane hrane. Ope je pravilo: ako se sumnja u ispravnost nekog proizvoda ili namirnice, bolje je baciti ih nego riskirati trovanje hranom.

Odmrznuta hrana ima povean broj mikroorganizama pa se zato ne smije ponovno zamrznuti jer se moe pokvariti ili ak uzrokovati trovanje.

34

15
P

CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI

od crijevnim zaraznim bolestima podrazumijevamo sve one zarazne bolesti iji uzronici ulaze u ovjeje tijelo kroz usta i izazivaju oteenja u probavnom sustavu. Gotovo su uvijek prisutni simptomi grevi u trbuhu, proljev i povraanje. Prema vrstama uzronika i karakteristinim klinikim slikama, u naim su krajevima najei enterokolitis i salmoneloze, koje se mogu javiti i u epidemijama. Uzronici tih oboljenja dospijevaju u probavni trakt uzimanjem zagaene hrane ili vode te stavljanjem zagaenih predmeta u usta. Izvor je zaraze bolestan ovjek ili kliconoa, koji uzronike izluuje iz organizma putem stolice, a u hranu dospijevaju preko njegovih ruku. Zbog tog najeeg naina prijenosa te se bolesti zovu i "bolesti prljavih ruku". Drugi su vaan imbenik u prijenosu muhe. Njihovo je znaenje vee u higijenski zaostalim krajevima i na selu. U pravilu se dogaa da se hrana zagadi vrlo malim i nevidljivim koliinama izmeta, u kojima nema dovoljno zaraznih klica koje su sposobne izazvati bolest. No, one su i izvan tijela sauvale sposobnost razmnoavanja u optimalnim uvjetima: dovoljno hranjivih tvari i vlage, temperatura to blia 370C. Ljeti je na sobnoj temperaturi dovoljno 6-12 sati da se klice namnoe u koliini koja moe izazvati bolest. Duim stajanjem, takva bi hrana promijenila svojstva i ne bi bila za uporabu. Ako se temperatura u hrani povea do toke vrenja, svi bi se mikroorganizmi unitili. Iz toga proizlazi zakljuak da, pogotovo ljeti, treba jesti svjee pripremljenu hranu, termiki dobro obraenu. Prije pripreme hrane ruke treba dobro oprati (kao i uvijek nakon nude), pripremljenu hranu treba konzumirati odmah, izbjegavati kreme i kremaste kolae, majoneze, francusku salatu, meso peradi i jaja iz neprovjerenih izvora ili ako nisu svjee pripremljeni, u kui dobro oprati svo posue nakon pripreme hrane, a posebno dasku za meso na kojoj se mogu zadrati njegovi ostaci. U trgovini treba osjetljive namirnice kupovati samo iz dobrih i istih hladnjaka. istoa trgovina vana je za odluku hoemo li u njima kupovati hranu. U restoranima je bolje naruiti topla jela koja se neposredno spremaju, a oprez je potreban s raznim salatama.
35

16
P

ZATITA KRALJENICE KOLSKE DJECE

revencija bolova i deformiteta kraljenice zapoinje jo od malih nogu. kolsko je razdoblje posebno podlono promjenama kraljenice jer se smanjuje tjelesna aktivnost, vie se vremena provodi u sjedeem poloaju, a ne smijemo zanemariti i optereenje kolskom torbom, pogotovo ako se ona nosi nepravilno. Loe dranje kraljenice utjee na fiziko i psihiko zdravlje djeteta. teti disanju, krvnom optoku, probavi, uzrokuje bolove i smanjuje pokretljivost miia lea i ramena. Takva su djeca apatina, bezvoljna i boleljiva. Vano je rei da se deformiteti kraljenice nakon zavrenog razdoblja rasta vie ne mogu ispraviti, a bre se razvijaju i pogoravaju u pubertetu. Za spreavanje deformacije kraljenice potrebno je to vie kretanja na svjeem zraku. Tjelesna aktivnost vana je za cijelu porodicu, stoga zajednikih trenutaka bavljenja sportom i rekreacijom treba biti to vie. Kretanjem se stimulira prehrana hrskavine ploice izmeu kraljeaka koja ima funkciju amortizera kraljenice. Dugotrajno sjedenje pred televizorom ili raunalom pogubno je za kraljenicu i treba ga svesti na najmanju moguu mjeru. Preporua se televiziju gledati leei na podu. Bavljenje sportom idealan je nain prevencije promjena kraljenice. Ako su promjene ve nastupile, o odabiru sporta treba se savjetovati s lijenikom ortopedom koji e preporuiti onaj sport koji e pomoi u otklanjanju odreenih deformiteta. kolska se torba preporua u obliku ruksaka, i to onog planinarskog tipa: dovoljno visokog, s donjim rubom u visini stranjice i pojasom oko struka. Ruksak se nosi na oba ramena, nikako samo na jednome. Najbolje je, ako je to mogue, dio knjiga i pribora ostaviti u koli, a nositi samo neophodno. Idealan je poloaj za uenje na stolici ija se visina moe podesiti prema potrebi, a naslon daje oslonac za donji dio lea. Kada se radi za stolom, kutovi izmeu nadlaktice i podlaktice, potkoljenice i natkoljenice te natkoljenice i trupa trebaju iznositi 90O. Stol ne smije biti previsok niti prenizak, da se glava naginje previe unaprijed. Dobro je svaki sat ustati i protegnuti noge.
36

Krevet u kojem dijete spava ne smije biti premekan da se kraljenica ulegne, niti pretvrd kao da dijete lei na podu. Vaan je i odabir anatomskog jastuka koji treba pratiti zakrivljenost vratne kraljenice i popuniti prazninu kada dijete lei na boku ili na leima. Tjelesna aktivnost, kretanje, bavljenje sportom i izbjegavanje nepravilnog sjedenja osnovni su preduvjeti za odranje zdravlja kraljenice kolskoga djeteta.

Tjelesna aktivnost vana je za cijelu porodicu, stoga zajednikih trenutaka bavljenja sportom i rekreacijom treba biti to vie.

37

17
Z

UVANJE KRALJENICE

bog naina ivota, dananji ovjek zaboravlja vanost pravilnih optereenja, a zauzima dugotrajne prisilne poloaje: na radnom mjestu, pred televizorom, raunalom, s novinama, knjigama ili poslovnim papirima. Kriobolja je tipina bolest dananjice. Oslabljena kraljenica moe na najmanji napor reagirati bolnim "ukoenjem". Koliko tijekom dana pazimo na svoju kraljenicu? inimo li kretnje na pravilan nain? Opiimo najjednostavnije i najee. Saginjanje, podizanje i noenje tereta: teret treba, kad god je to mogue, jednakomjerno rasporediti na obje ruke. Podizanje tereta s poda uvijek mora biti savijanjem u koljenima, a ne pregibanjem naprijed cijele kraljenice. Teret treba nositi naslonjen na trbuh, na sputenim rukama. Ako ga nosimo na leima, netko treba pomoi dignuti ga. Kod vezanja cipela, bolje je nogu podignuti na rub stolice ili na neko drugo povieno mjesto. Sjedenje: radna povrina treba biti u visini koja omoguuje uspravno sjedenje, bez saginjanja naprijed ili podizanja ruku. Noge u koljenu i kuku trebaju biti savijene pod pravim kutom, a naslon stolice treba podupirati donji dio lea. Pri tome treba paziti i da se kraljenica, osim na naprijed, ne savija ni u stranu. Kuni poslovi: okolinu treba prilagoditi sebi, a ne sebe okolini. Peglati se moe i sjedei. Kod usisavanja treba stajati uspravno i kretnje initi rukom, a ne cijelim tijelom. Runo pranje rublja treba obavljati na prikladnoj visini, a ne saginjati se iznad kade. Ako je to neophodno, bolje je kraj kade kleknuti na jastui. Ako se vade predmeti iz niskog ormaria, ispred njega treba kleknuti, a ne saginjati se. Ako su predmeti visoko, treba stati na stabilnu stolicu ili kune ljestve, a ne istezati ruke i stajati na prstima. Vonja automobila: sjedei poloaj u automobilu mora osiguravati pravilan, uspravan, a nikako poluleei poloaj. Natkoljenice su u odnosu na trup pod pravim kutom, a potkoljenice lagano ispruene. Ruke trebaju biti lagano savijene u laktu. Pod slabinski dio kraljenice moe se staviti jastui, a podupira za glavu mora biti u takvom poloaju da glavu skoro dotie, a gornji rub mora biti u visini tjemena.

38

18
O

SPAVANJE

sim optimalne koliine sna od 7-8 sati, za odmor i dobro osjeanje neophodno je da san bude i kvalitetan. Za osiguranje kvalitetnog sna treba zadovoljiti nekoliko pravila. Postelja, u kojoj provedemo gotovo treinu ivota, izuzetno je vana. Ona ne smije biti premekana ni pretvrda. Kraljenica pri leanju na boku treba odravati fizioloki poloaj. Madrac treba biti dimenzija koje omoguavaju mijenjanje poloaja prema potrebi. Materijali od kojih je nainjen trebaju dobro pokrivati jezgru (opruge), zadrati toplinu, upijati vlagu, dopustiti cirkulaciju zraka i time omoguiti prozraivanje jezgre, te dati pri spavanju osjeaj tiine i elastinosti. Idealna podloga na kojoj lei madrac elastina je. Jastuk takoer treba pratiti zakrivljenost kraljenice. On doputa idealan poloaj vratnih kraljeaka, upija vlagu i omoguava dobro prozraivanje te time spreava znojenje. Posteljina mora biti od prirodnog materijala, najbolje pamuna, a temperatura sobe optimalna, spavau ugodna. Osim pravilne postelje, uputno je zadovoljiti jo nekoliko uvjeta za dobar san. Prije spavanja dobro je kratko proetati, makar oko kue. Ako imate psa, spojit ete ugodno s korisnim. Nemojte se naveer prejesti. Lagano veerajte, kavu ili jak aj nemojte piti nakon 17 sati, niti veu koliinu tekuine jer vam pun mjehur nee donijeti mirnu no. Prije spavanja dobro je odraditi nekoliko laganih vjebi uz otvoren prozor. Nemojte pretjerati jer ete se razbuditi. Kad legnete u postelju, opustite se. Dobro se protegnite i svjesno opustite svaki dio tijela. Tek kada budete imali osjeaj da vam je tijelo olovno teko, zauzmite poloaj koji vam odgovara i iskljuite sve dnevne probleme. Pokuajte to manje misliti. Ako si elite pomoi sredstvom za smirenje, pokuajte sa alicom mlijeka i licom meda, ili s medom u biljnom aju. Prirodna sredstva esto su bolja od umjetnih.

39

19
P

PROLJETNI UMOR

onekad, i uz dovoljno kvalitetnog sna, osjeamo da nismo "u formi" i da nam je smanjena radna sposobnost. Takve smetnje poinju istekom zime i traju do pojave prvog obilnog i jeftinog voa i povra krajem proljea. Uzrok im je nedostatak C-vitamina, koji organizam, zbog jednoline prehrane zimi, nije dobivao u dovoljnim koliinama. Zbog manjka C-vitamina smanjena je iskoritenost kisika u stanicama i tkivima, a uz to dolazi i do slabljenja imunolokih snaga organizma, pa on lake obolijeva. Proljetni umor obiljeen je vrlo brzim zamaranjem, manjkom koncentracije, stalnim zijevanjem i potrebom spavanja tijekom dana. Smetnje nestaju brzo nakon unosa namirnica koje sadre vee koliine C-vitamina. Stoga cijele zime i u proljee treba troiti to vie voa i povra jer je iskoristivost i uinkovitost C-vitamina iz prirodnih izvora bolja nego iz onih umjetnih. Uputno je na spavanje ii neto ranije nego obino. Ujutro odmah ustanite i budite aktivni. Vjebajte barem pet minuta uz otvoren prozor, zato u trenirci. Tuirajte se naizmjenino toplom i hladnom vodom, tako da hladna bude posljednja. Nakon toga se dobro istrljajte runikom, od periferije prema srcu. Naveer pomae topla kupka s eterinim uljima koja potiu mijenu tvari, krvotok i smiruju. Dorukujte bez urbe. Tijekom dana budite tjelesno aktivni najmanje 30 minuta, trite, hodajte, plivajte i slino. Uza sve nabrojeno, neophodno je popiti najmanje 1,5 litru vode na dan. Ona podie osjeaj tjelesne snage i regulira probavu, ime se smanjuje i osjeaj umora.

40

20
P

GODINJI ODMOR I PUTOVANJA

rije odlaska na dui put treba obratiti panju na nekoliko vanih preporuka. Prema nekim pokazateljima, oko 30% prometnih nezgoda uzrokovano je premorom vozaa. ovjek moe nekoliko sekundi zaspati za volanom, a da to uope ne primijeti. Spavanje mogu prouzroiti i dosada i puenje. Umor usporava reflekse. Zato na put krenite odmorni. Dobro je prije puta nekoliko sati odspavati. Ne vozite dugo bez odmora. Putovati nou? Da, opet ako ste odmorni i ako vam nona vonja ne smeta. Nikako nemojte ii na put nakon napornog radnog rada, a da prije niste nekoliko sati odspavali. Ako osjetite umor, stanite, izaite iz auta, protegnite se i razgibajte. Ako ni to ne pomogne, zaustavite se na odmoritu i odspavajte krae vrijeme. Budnim vas nee odrati crna kava. Vie ete energije dobiti prirodnim vonim sokom (limunadom). Pri velikim vruinama vozai esto, iako je zabranjeno, posegnu za hladnim pivom, koje e u prvi trenutak osvjeiti, ali e ubrzo poeti djelovati uspavljujue. Sva su alkoholna pia strogo zabranjena. Prije puta obrok mora biti lagan. Nemojte se prejesti jer e doi do pospanosti. Lagano jedite i putem do dolaska na odredite. Vano je da pijete dovoljno tekuine, vode, aja ili prirodnog vonog soka. Slatki i gazirani napici ne gase e, ve je potiu. Najmanje svaka dva sata stanite i razgibajte se. Time ete potaknuti cirkulaciju i osvjeiti se. Tijekom vonje preporua se sluanje ivahne glazbe. Njena i uspavljujua nije vam potrebna, pogotovo u nonoj vonji. Nikotin tijekom vonje smanjuje reflekse. On dovodi do stezanja krvnih ila pa mozak, kao i drugi organi, dobiva premalo kisika. Dvije popuene cigarete u zatvorenom autu udvostruavaju vrijeme vozaevih reakcija. Cigarete zamijenite osvjeavajuim bombonima ili stanite i popuite vani, na otvorenom. Ako ste skloni munini, vjerojatno ve znate koja vam hrana prije puta kodi. Sjedite kraj vozaa i nemojte gledati objekte koji kraj auta "prolaze". Nije dobro gledati unatrag ni itati, jer papir "titra" pred oima. Pomae osvjeavajui bombon ili suhi keks. Ako se uzimaju tablete protiv munine, inimo to u odreeno vrijeme prije puta. Ako je munina ve prisutna, tableta ne pomae.
41

Ako putem u vozilu imate upaljenu klimu, temperaturu puhanja namjestite na svega nekoliko stupnjeva nie od vanjske. Kada se u vonji smirite nakon fizikih poslova koji su putu prethodili, kao to je slaganje stvari u vozilo, ta e vam temperatura biti ugodna. Nemojte pretjerati jer vam putovanje moe zapoeti prehladom, "ukoenjem" vrata ili neim slinim. Isto tako, pripazite da vam bilo koji oblik puhanja ne ide izravno u oi, jer i one mogu upalno reagirati. Da biste sprijeili isuivanje oka tijekom vonje, moete si pomoi kapima koje se nazivaju "umjetne suze". One su prozirne, da ne bi umanjile otrinu vida, i sluzave, da podmau oko i sprijee njegovo suenje. Podsjeamo da je prije puta, naroito ako odlazite u manje mjesto ili na "pusti otok", preporuljivo obaviti stomatoloki pregled, kako vam bezazlena, ali neugodna zubobolja ne bi pokvarila godinji odmor.

Umor usporava reflekse. Zato na put krenite odmorni.

42

21
P

S DJECOM NA PUT

utovanje s djecom, pogotovo onom malom, nikako nije bezgranino veselje - niti za roditelje, niti za suputnike. Djeca su na putu zahtjevna, uzbuena, nemirna, radoznala i roditelji se trebaju naoruati strpljenjem da putovanje proe bez problema. Dobra je preporuka da dijete prije putovanja treba otii ranije spavati. Sve stvari trebaju biti spremljene i ujutro treba ostati dovoljno vremena za miran doruak. Ako putujete automobilom, u njega sloite stvari tako da vam one koje e na putu biti potrebne djetetu ili vama budu na vrhu. Djeca u automobilu sjede na stranjem sjedalu, najbolje u desnom kutu, u svojoj stolici. Ako je dijete malo, dobro je da jedan roditelj sjedi pored njega. Nikako nemojte, ni na kratko, posjesti dijete na prednje sjedalo, suvozau u krilo. To je mjesto za dijete naroito zabranjeno ako imate suvozaev zrani jastuk, koji u sluaju aktiviranja moe zaguiti dijete. Ako je dijete preraslo svoju stolicu, poeljno je da netko sjedi kraj njega. Dobro je sobom uzeti dekicu i jastui, jer neka djeca gotovo cijeli put prespavaju. Dok je budno, dijete trai zabavu. Nemojte zaboraviti uzeti dudu i njegovu najdrau igraku, a imajte spremno i nekoliko drugih - kada se jedne zasiti, dajte mu drugu. Osnovno je pravilo da zabava djeteta ne smije ugroavati vozaa i vonju. Pitaljka ili balon sigurno nisu najbolji izbor. U autu su lanovi obitelji na okupu neko vrijeme, i to iskoristite za druenje. Priajte mu ili ga pitajte da ono vama pria. I pjevanje ne bi trebalo smetati. Tijekom putovanja treba ee stati, razgibati se, protegnuti ili s djecom rastrati. Kada je rije o hrani, treba znati da je ona djeci vie potrebna za "pod zub" nego za eludac. Neka djeca ne prestaju grickati cijelim putem. Neku treba na silu hraniti. Pri tome nemojte pretjerivati jer e dijete samo rei kad je gladno. Malo dijete lako je nahraniti. Putem moete pripremiti boicu s mlijekom koju e vam rado podgrijati u svakom restoranu. Najmanje problema imaju majke koje doje. Veoj djeci treba putem dati hranu koja se ne mrvi, nije masna ili sona. Posljedice takvog obroka brzo e se vidjeti na djetetu i svim suputnicima. Najbolja je suha
43

hrana i voe koje nije pretjerano sono. Za vee obroke uputno je stati i na miru ih obaviti. Za pie su najprikladniji sokovi u tetrapaku ili slabo zaslaen aj koji moete staviti u termos bocu. Da bi sprijeili muninu i povraanje djeteta, iskusni vozai autobusa preporuaju da dijete prvih sat vremena vonje nita ne jede. O davanju tableta protiv munine djetetu posavjetujte se s lijenikom ili ljekarnikom. Od ostalih neophodnih stvari, ne smijemo zaboraviti vlane maramice za brisanje ruku prije jela, toaletni papir, papirnate runike, najlonske vreice za otpatke. Za malu djecu trebaju jo rezervna duda i boica, pelene za jednokratnu uporabu i moda "tuta" ako je dijete samo tako nauilo obavljati nudu. Da biste sprijeili pojavu nekih oboljenja, prije puta dobro je dijete odvesti lijeniku ili ga moliti za preporuku to je od lijekova dobro uzeti sa sobom. Uz mogue lijekove koje dijete uzima, dobro je uzeti tablete protiv bolova, poviene temperature (epii su prikladniji), masti i kreme protiv opeklina, sredstva protiv uboda komaraca i alergija, neto sterilnih gaza, koji zavoj, blai dezinficijens za rane i toplomjer. Na putu i tijekom boravka na odreditu treba nastojati da se ritam djeteta to manje promijeni, naroito u hranjenju i spavanju. Hranu prilagodite djetetu, jer esto hrana za odrasle nije i za djecu. Na plai se dijete mora igrati igrakama. Ulazak u more, pogotovo prvi put, ne smije biti trauma. Pustite da samo za to pokae elju. Najbolje je da se kanticom i lopaticom, za poetak, igra u pliaku. Pri tome treba paziti da nije izloeno suncu, radi ega mora imati eiri i laganu pamunu majicu koja titi ramena, prsa i lea. Sunanje poinje sa svega 4-5 minuta prvi dan, a onda se poveava svaki dan za 2-3 minute. Neophodno je dijete namazati kremom za sunanje s visokim zatitnim faktorom, vie puta na dan. Dijete stalno imajte pred oima jer se u guvi zaas moe izgubiti. Ako jo nije proplivalo, neophodan je dodatni oprez.

44

22
P

PUTOVANJE ZRAKOPLOVOM

utovanje zrakoplovom ima neke svoje osobitosti. Tijelo je izloeno okolinim i fiziolokim stresovima u koje spadaju snieni barometarski tlak i parcijalni tlak kisika, neprekidna izloenost buci, vibracijama i turbulenciji, promjenama zrane cirkulacije, promjenama temperature okoline, niskoj vlanosti zraka u prostoru za putnike, promjenama ritmova budnosti i spavanja i neprekidnom mirovanju kod dueg leta. Usprkos nabrojenome, putovanje zrakoplovom najbre je i najsigurnije. Zdravstvene smetnje zbog leta javljaju se uglavnom kod osoba koje ve imaju neku bolest. Prije takvoga puta, s lijenikom se svakako trebaju posavjetovati pluni i kardiovaskularni bolesnici, osobe koje su kratko prije puta imale opseniji operativni zahvat, osobe s problemima s uima, oni koji imaju teku anemiju i ene u visokoj trudnoi. Svi putni ci koji redovito uzimaju lijekove trebaju ih staviti u runu prtljagu i imati uza se. To se posebno odnosi na dijabetiare i srane bolesnike. Mala djeca i dojenad, ako su zdravi, let podnose bolje od drugih naina putovanja. Protiv munine u zrakoplovu pomae vrsto zategnut pojas jer, to se tijelo manje kree, to je bolje. Najmirnije je sjedalo odmah iza krila, ne uz prozor. Bolje je oi drati zatvorene ili se neim zabavljati, nego gledati van i disati polako. Tijekom leta nije dobro puiti (neke kompanije to doputaju), piti kavu, alkoholna pia i rabiti jake parfeme. Na put je dobro ii odmoran, naspavan i nakon laganog, nemasnog obroka. Ako je potrebno, na vrijeme uzmite lijek protiv munine.

45

23
G

AKTIVAN GODINJI ODMOR

odinji je odmor razdoblje razliitoga trajanja, najee od 14 do 30 dana, koje bi trebalo sluiti oputanju, osvjeiti, obnoviti fizike, duhovne i emocionalne sposobnosti ovjeka, omoguiti odmak od radne svakodnevice i "napuniti baterije" za sljedeu radnu godinu. Takav odmor ne smije biti pasivni nerad, nego aktivna psihofizika rekreacija. Godinji odmor potreban je svima jer razbija jednolinost svakodnevnoga ponavljanja rituala. Teite je na tjelesnoj aktivnosti, iako mnogi pod pojmom "odmor" podrazumijevaju mirovanje, izleavanje i smanjeno kretanje. Bavljenje tjelesnom aktivnou treba provoditi s uitkom, druenjem s lanovima obitelji i prijateljima. Prehrana treba biti s puno povra za pravilnu probavu (koja promjenom ambijenta moe biti poremeena), voa za vitamine i antioksidanse, s malo masnoa i mesa, s maslinovim uljem, plavom ribom i dosta tekuine koja se, zbog gubitka znojenjem, treba nadoknaditi u koliini od najmanje litre i pol na dan. Najbolje je piti vodu, prirodne, nezaslaene vone sokove, a manja koliina crnoga vina nije zabranjena. Na godinji se odmor ne smije zaboraviti uzeti i lijekove, ako ih redovno uzimamo. Oni se trebaju uvati na prikladnom mjestu, da se ne pokvare. Visokotlakai mogu uzeti i tlakomjer. Dobro je uzeti i malu prirunu ljekarnu, pogotovo ako se putuje s djecom. Osobe koje na vonju reagiraju muninom, prije puta trebaju uzeti lijek protiv munine. U ljetnim mjesecima este su crijevne infekcije od nehigijenski spravljene hrane, nezdrave vode ili neistih ruku. Stoga treba nastojati konzumirati hranu provjerenoga podrijetla, svjee spravljenu.

46

24
Z

SUNANJE

bog oteenog sloja ozonskog omotaa oko Zemlje, pretjerano izlaganje suncu danas postaje zdravstveni rizik. Sunce je u umjerenim koliinama izvor zdravlja: jaa obrambene snage organizma, izaziva u tijelu proizvodnju D-vitamina koji titi djecu od rahitisa i koji poveava koliinu kalcija u krvi i kostima, titei tako od osteoporoze. Neumjereno sunanje u konanici moe dovesti do pojave raka koe i, jo zloudnijeg, melanoma koe. Posljednjih se godina biljei porast oboljelih od raka koe. Vrijeme za sunanje obino je ogranieno trajanjem godinjeg odmora i svi ele to prije i to intenzivnije pocrnjeti. Poznate su ve ope upute da se suncu treba izlagati umjereno, u jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima i da tijelo treba zatititi nekim od sredstava za sunanje koje sadri zatitni faktor koji spreava prodiranje opasnih sunevih zraka do stanica koe. Vrijeme provedeno na suncu treba postupno produavati, od svega nekoliko minuta prvi dan. Posebno su osjetljiva djeca i stariji ljudi, plavokosi i plavooki. Zbog nepanje, este su i sunane opekline. Ako koa pocrveni, treba ju namazati nekim sredstvom za hlaenje. Ako se pojave mjehuri, potrebna je lijenika pomo. I kada ste odjeveni, namaite kremom nepokrivene dijelove tijela. Nakon kupanja isperite sol jer ona ini kou osjetljivijom. Glavu treba imati pokrivenu, naroito djeca, starije i elave osobe. Izlaganje nezatiene glave suncu moe pratiti i sunanica. Njezini su znaci poviena tjelesna temperatura, vrtoglavica, smetenost, glavobolja, a mogua je i nesvjestica. Takvu osobu treba odmah prenijeti u hladan prostor i pozvati lijenika.

47

25
P

OI I SUNCE

osebnu pozornost treba posvetiti zatiti oiju. Intenzivno izlaganje sunevim zrakama moe dovesti do opeklina vjea, spojnice oka (konjunktive) i ronice, koje od topline mogu presuiti, ispucati, ljutiti se i jako boljeti. Oko je u gru i ne moe se otvoriti. Takvo stanje, sreom, uz mirovanje i kapanje kapi, prolazi za dan-dva. No, suneve zrake mogu nepovratno otetiti unutranjost oka, leu i onu pozadinu. Toga nismo svjesni jer oteenja u dubini oka ne bole. Posljedice mogu biti zamuenje lee (katarakta) i propadanje vidnih stanica na onoj pozadini, koje je trajno. Stoga je na suncu neophodno zatititi oi sunanim naoalama. Jedini uvjet koji one moraju zadovoljavati jest da "stakla" imaju filtar koji ne doputa prodiranje tetnih UV-zraka (do 400 nm valne duljine). Sve ostalo pitanje je izbora, ukusa i materijalne mogunosti. Danas postoje razliiti materijali od kojih se bruse "stakla": ona mogu biti prava, tzv. mineralne lee ili od plastike. Nekada je strah od plastike bio opravdan, no danas je plastika tako kvalitetna da nema razlike u odnosu na staklo. Prednosti su joj to je lagana i tee se oteti, a pri lomljenju se ne rasprsne u sitne komadie kao staklo. Zatamnjenje moe biti po potrebi 25-75%, obojenost razliitim bojama, s dioptrijom ili bez nje. Od boja, oku je najugodnija siva (isto siva, dimno siva, smee siva, zeleno siva). Postoje i stakla koja ne mijenjaju vanjske boje, a pogodna su za vozae. Djeca sa sunanim naoalama ne prate modu. I njima su naoale potrebne, iste kao i za odrasle, sa zatitnim UV filtrom. Nemojte djeci kupovati naoale "na placi", plastine i tamne, a bez filtra, jer e se zbog zatamnjenja njihova zjenica proiriti da ulovi vie svjetla i time izravno otvoriti vrata za tetne suneve zrake, pri emu imamo lani osjeaj sigurnosti. Kod kupnje naoala potrebno je traiti i deklaraciju u kojoj proizvoa navodi karakteristike stakala te garantira kvalitetu proizvoda. Posljedice pretjeranog izlaganja oiju suncu oituju se tek za puno godina i zato na oi trebamo misliti uvijek.

48

26
V

ADOLESCENTI I LJETNI PRAZNICI

elik broj djece i mladih ljeti svoje stalno prebivalite zamijene morskim ili slinim odreditima. Promjenom mjesta boravka mijenja se i nain ivota. Vodei javnozdravstveni problemi mladih povezani su upravo s odreenim ponaanjem i navikama. Pri tome se treba sjetiti osnovnih preporuka. Pravilna je prehrana jedan od preduvjeta zdravlja. Temelji se na raznovrsnosti namirnica koje ine integralne itarice, voe i povre, bijelo meso i riba. One osiguravaju dovoljno hranjivih tvari, vitamina i minerala. Svakodnevna koliina kalcija osigurat e se iz mlijenih proizvoda, najbolje fermentiranih. Treba izbjegavati brze visokokalorine obroke, bez bioloki vrijednih tvari (tzv. "mrtva hrana"), a koje mladi rado jedu. Vrlo je vano ne preskakati doruak kojim treba unijeti 40% dnevne kalorijske vrijednosti hrane i znati da doruak ne deblja, to je posebno dobro napomenuti djevojkama koje su "stalno" na dijeti. Za zdravlje je takoer potrebno dnevno popiti najmanje jednu i pol litru vode. To je ljeti naroito vano. Gazirana pia i alkohol treba izbjegavati. Na plesnjacima i u disko-klubovima treba naruiti pie u originalnoj zatvorenoj boci. Najbolje je da pijete iz boce zbog sve ee pojave tzv. "droge u ai", bezbojne, lako topive tvari bez mirisa i okusa, s vrlo brzim djelovanjem u obliku omamljenosti i nekritinosti. Ta se droga u argonu naziva i "droga silovatelja". kolski praznici trebaju biti aktivni. Iako se odmor esto zamilja kao izleavanje, dobro ga je iskoristiti za tjelesnu aktivnost, plivanje, tranje, vonju bicikla. U adolescentnoj dobi odluujemo kakvo emo lice i kou imati u zreloj dobi. Zato je neophodno koristiti sredstva za sunanje s visokim zatitnim faktorom i sunati se samo u jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima. Ljeto i oputena atmosfera pogodni su za sklapanje novih poznanstava, veza, ljubavi. Pri tome treba imati na umu da rizino spolno ponaanje, vei broj spolnih partnera, nekoritenje kondoma pri spolnom odnosu poveavaju broj obolijevanja od spolno prenosivih bolesti, infekcija spolnih organa i njihovih posljedica te neplanirane trudnoe i
49

pobaaja. Koritenje alkoholnih sredstava i sredstava ovisnosti pridonosi rizinom spolnom ponaanju. Stoga: koristite zatitna sredstva pri svakom spolnom odnosu i recite alkoholu i drogama NE! Nemojte dopustiti da vam nezdravo i rizino ponaanje pokvari kolske praznike. Budite slobodni i uivajte u ivotu bez rizika.

Rizino spolno ponaanje, vei broj spolnih partnera, nekoritenje kondoma pri spolnom odnosu poveavaju broj obolijevanja od spolno prenosivih bolesti, infekcija spolnih organa i njihovih posljedi ca te neplanirane trudnoe i pobaaja.

50

27
S

TJELESNA AKTIVNOST

jedenje je osnovna odlika dananjega naina ivota. Teki tjelesni rad iezava pred mehanizacijom i robotikom. Prosjean zapadnjaki ovjek danas eli to vie poslova obaviti u to krae vrijeme i sa to manje kretanja. Tjelesna aktivnost na radnome mjestu, kod dolaska ili odlaska s posla, u slobodno vrijeme, izrazito je smanjena. Slobodno vrijeme provodi se sjedei u automobilu ili pred televizorom. Poseban su problem kolska djeca koja, polaskom u kolu, znatno mijenjaju nain ivota i kretanje se znatno smanji. Tjelesni odgoj u kolama nedovoljno je zastupljen. Tada ve poinje razvoj rizinih imbenika za pojavu ateroskleroze i poveane tjelesne teine. Redovita tjelesna aktivnost u djece i mladih iznimno je vana za njihov rast i razvoj, njihovo zdravlje i sposobnost te prevenciju razvoja rizinih imbenika koji e utjecati na njihovo zdravlje u odrasloj dobi. U mladenakoj dobi usvojena navika redovite tjelesne aktivnosti ostaje i u odrasloj dobi. Danas je poznato da je odreena koliina tjelesne aktivnosti znaajna u prevenciji gojaznosti, blage arterijske hipertenzije, eerne bolesti, povienih masnoa u krvi, bolesti sranoilnoga sustava u ijoj je podlozi ateroskleroza, prvenstveno koronarne bolesti srca. Tjelesna aktivnost daje odline rezultate i kad se bolest srca ve razvije. Kod ljudi koji redovito vjebaju manja je uestalost razvoja zloudnih bolesti, prije svega raka debeloga crijeva i dojke. Nadalje, vjebanje prevenira i razvoj osteoporoze, a time i prijeloma kostiju u starijoj dobi, posebno ena. Takav je nain ivota posebno znaajan u borbi protiv depresije, a kod starijih ljudi produava trajanje neovisnosti o tuoj pomoi. Suvremeni javnozdravstveni pristup promie umjerenu tjelesnu aktivnost u dnevnom trajanju od barem trideset minuta, koja moe biti provedena najednom ili u nekoliko puta tijekom dana. Izabrati treba aktivnost u kojoj ovjek uiva, a koju ne doivljava kao kaznu. Ona treba biti primjerena dobi, kondiciji, zdravstvenom stanju i moguim tjelesnim ogranienjima. Moe se provoditi samostalno, u manjem drutvu ili organiziranoj grupi. Redovito vjebanje u svakoj ivotnoj dobi poboljava fiziko i psihiko stanje, omoguava druenje i upoznavanje novih ljudi, poveava intelektualne sposobnosti, duhovno ispunjava, omoguava bolje odraivanje dnevnih poslova (na radnome mjestu, u koli ili u kui), a
51

vjebanje u prirodi poveava povezanost s njome i razvija svijest o potrebi njene zatite. Posebno je za razvoj zdravih meusobnih odnosa vaan utjecaj zajednikog vjebanja s lanovima obitelji i djecom. Nikada nije kasno redovitu tjelesnu aktivnost usvojiti kao nain ivota jer je dokazano da ona na svim ljudskim podrujima znatno poveava ukupnu kvalitetu ivota.

Suvremeni javnozdravstveni pristup promie umjerenu tjelesnu aktivnost u dnevnom trajanju od barem trideset minuta, koja moe biti provedena najednom ili u nekoliko puta tijekom dana.

52

28
O

OSTEOPOROZA

steoporoza je metabolika bolest kostiju, karakterizirana progresivnim gubitkom kotane mase po jedinici volumena, to poveava sklonost prijelomima, naroito kraljeaka, podlaktice i vrata bedrene kosti. iva kost nije nikada u mirovanju i stalno se remodelira, obnavljajui zalihe minerala, ime se stara kost zamjenjuje novom. U tom procesu, osim kotanih stanica, kalcija i fosfata te vezivnoga tkiva, sudjeluju i lijezde s unutarnjim luenjem. Na obnavljanje kosti pozitivno utjeu tjelesna aktivnost i normalna razina spolnih hormona. Iza etrdesete godine mukarci gube 0,5 do 0,75% kotane mase godinje, a ene 1,5 do 2%. Nakon klimakterija u ena je taj gubitak povean i do 3%. Osteoporoza se ee javlja kod ena u kojih je rano nastupila menopauza, mravih ena, onih koje u obitelji imaju osteoporozu, koje se ne bave tjelesnom aktivnou i manje se izlau suncu, kod puaica, ena koje hranom ne uzimaju dovoljno kalcija, koje konzumiraju vee koliine alkohola i kave i onih koje se lijee steroidima, heparinom i lijekovima za neutralizaciju eluane kiseline. Poveano uzimanje bjelanevina izaziva pojaano izluivanje kalcija putem bubrega (visok stupanj osteoporoze u zapadnim zemljama zbog visokoproteinske prehrane). Osteoporoza se najee otkrije nakon spontanih prijeloma kod nekog naglog pokreta, prijeloma nakon pada (esto u kui) i bolova u kraljenici koji se javljaju osobito nakon dueg stajanja ili noenja tereta. esto se i naknadno rendgenom otkriju stari prijelomi kraljeaka, najee grudnih. Posljedica takvih prijeloma gubitak je u visini koji je esta pojava kod uznapredovale osteoporoze. Prema podacima razvijenih zemalja, predvia se da e oko 30% ena tijekom ivota zadobiti neki od navedenih prijeloma. Prijelomi vrata bedrene kosti danas su u starijoj dobi tako esti da te osobe zauzimaju vie od 25% kreveta u ortopedskim bolnicama, a njihova je rehabilitacija spora i duga. Samo polovica povrijeenih ponovno postaje pokretna. Spreavanje pojave osteoporoze zapoinje ve u djetinjstvu, pravilnom prehranom s dovoljnom koliinom kalcija, kojim obiluju mlijeni proizvodi, i redovitom tjelesnom aktivnou, kojom se spreavaju defor53

miteti kotanog sustava. S estetskog gledita mravost je danas prihvaena, ali treba naglasiti da svaka pretjeranost dovodi do pojave bolesti. Pod nadzorom lijenika trebaju biti osobe koje uzimaju lijekove koji dovode do smanjenja gustoe kostiju. Uz hranu bogatu kalcijem i D-vitaminom, u starijoj se dobi preporuaju stalna tjelesna aktivnost, etnja, plivanje i izlaganje suncu. U odrasloj dobi treba osigurati dovoljnu dnevnu koliinu kalcija od 800 mg, za starije osobe 1000 mg, a za ene u menopauzi 1550 mg. Kad se osteoporoza ve pojavila, neophodno je, nakon temeljite obrade, zapoeti terapiju lijekovima koji e usporiti njezin razvoj i poveati kotanu masu, ime se preveniraju prijelomi kostiju. Ujedno treba izbjegavati nagle pokrete i sagibanja, dizanje i povlaenje teih predmeta i prevenirati pad (naroito pravilnom obuom koja nije skliska i dobro obuhvaa stopalo). Kod zamora dobro se odmoriti na ravnom leaju koji se ne ugiba pod teinom tijela.

Spreavanje pojave osteoporoze zapoinje ve u djetinjstvu, pravilnom prehranom s dovoljnom koliinom kalcija, kojim obiluju mlijeni proizvodi, i redovitom tjelesnom aktivnou, kojom se spreavaju deformiteti kotanog sustava.

54

SPREAVANJE NEELJENE TRUDNOE - KONTRACEPCIJA

a primjenu bilo koje kontraceptivne metode, to je najsvrsishodniji nain kontrole raanja, potrebna je motivacija. Spolno aktivna ena u dobi u kojoj moe raati, a to iz bilo kojih razloga ne eli, treba primjenjivati neku od kontraceptivnih metoda ili sredstava. Prekid trudnoe ne moemo nazvati metodom za spreavanje neeljene trudnoe jer je ona ve nastala. O kontracepciji treba posebno educirati adolescente koji e poeti biti ili ve jesu spolno aktivni i ene koje vie ne ele raati. Naravno, znanje o kontracepciji stvar je i ope kulture, od ega nisu izuzeti ni mukarci. Primjena kontracepcije ovisna je i o suradnji partnera, i o nizu imbenika vezanih za njihove meuljudske odnose i interakcije. Pogrean je uvrijeen stav da o spreavanju neeljene trudnoe brigu mora voditi samo ena. Za pravilnu primjenu nekih metoda potrebno je i dobro poznavanje anatomije i fiziologije reproduktivnih organa. Kontraceptivne metode moemo prema nainu djelovanja podijeliti na: prirodne metode, za koje nisu potrebna nikakva pomona sredstva, ve samo poznavanje prirodnih procesa reprodukcije i odreeni nain ponaanja u skladu s tim. Te su metode prekinuti snoaj (coitus interruptus), produljeni snoaj (coitus reservatus) i metode sigurnih dana. Prve se dvije, usprkos nedovoljnoj sigurnosti i postojanju sigurnijih metoda, jo uvijek najvie upotrebljavaju. Metode sigurnih dana temelje se na osnovnoj pretpostavci da u svakom menstruacijskom ciklusu dolazi do samo jedne ovulacije. Rauna se da je jedno jajace sposobno da bude oploeno 24 sata, a da spermiji u enskom genitalnom traktu ive 48-72 sata. Prema tome, do trudnoe u svakom ciklusu moe doi tijekom etiri "plodna" dana. Osnovni je problem takve metode znati tono dane kada dolazi do ovulacije i tada se suzdravati od spolnog odnosa. Za odreivanje ovulacije primjenjuje se Ogino-Knausova metoda koja se temelji na praenju duljine menstrualnoga ciklusa tijekom 12 mjeseci. Ako se zna koliko traje najkrai, a koliko najdui ciklus, moe se izraunati unutar kojih dana ciklusa dolazi do ovulacije. Ta metoda nije prikladna za ene s nepravilnim ciklusima i onima kraim od 23 i duim od 39 dana.
55

Druga je metoda temperaturna i temelji se na mjerenju jutarnje "bazalne" temperature. Naime, 24-72 sata nakon ovulacije dolazi do hormonski uvjetovanoga povienja bazalne temperature za tri ili vie desetinki stupnja u odnosu na vrijednosti prije ovulacije. Pri tome treba voditi rauna o drugim moguim stanjima ili bolestima koji mogu povisiti temperaturu. Trea, Bilingsova metoda temelji se na promjeni cervikalne sluzi. Kako se pribliava ovulacija, iz rodnice poinje luenje obilne, rijetke i rastezljive sluzi koja dosie maksimum neposredno prije ovulacije. U tome se razdoblju ena treba suzdravati od spolnih odnosa. mehanike metode, u koje spada kondom ili prezervativ, jedino mehaniko sredstvo koje koristi mukarac i koje ujedno titi i od spolno prenosivih bolesti; dijafragma koju koriste ene sastoji se od elastinog prstena preko kojega je poput kupole napeta tanka gumena opna. Postavlja se u rodnicu na nain da poput kapice pokriva ue maternice i tako ga titi od sjemene tekuine. Prvi se put postavlja kod ginekologa koji provjerava ispravnost, a uz nju se preporua koritenje i nekog od kemijskih kontracepcijskih sredstava. kemijska sredstva zajednikim imenom nazivaju se spermicidi. Sastoje se od neutralne baze koja mehanikim putem spreava prodor spermija u ue maternice, i aktivne tvari, koja svojim biokemijskim djelovanjem onesposobljuje spermije za njihovu bioloku ulogu. Izrauju se u obliku kreme, elea, pjene, pjeneih tableta i epia. Puno djelovanje imaju desetak minuta nakon stavljanja u rodnicu i ono se smanjuje nakon 1-2 sata, to treba uzeti u obzir tijekom spolnog odnosa. bioloka sredstva, u koja spadaju intrauterini uloci i hormonska sredstva. Intrauterini uloci (popularno nazvani spirale) izraeni su od plastike i metala, razliita oblika. Mogu sadravati i hormone, koji kao i metali imaju specifian uinak. Intrauterini uloci djeluju na nain da unutar maternice stvaraju milje koji ne pogoduje spermijima ili ve oploenom jajacu. Pogodni su za ene koje nisu visoko motivirane za primjenu kontracepcije, a za njihovo koritenje postoje i neka ogranienja koja e lijenik ustanoviti. Oni bez dodataka mogu u maternici ostati neogranieno, s time da se izvade 6-12 mjeseci nakon menopauze; oni s dodatkom bakra mijenjaju se svakih pet godina, a oni s hormonima zamjenjuju se nakon 12 mjeseci. Za uporabu hormonskih sredstava potrebna je velika motivacija i disciplina. Ta je metoda i najuinkovitija od svih privremenih metoda. Pri pravilnom uzimanju, njena je djelotvornost gotovo stopostotna. Njihov se princip djelovanja temelji na tome da spreava ovulaciju. Sastoje se od spolnih hormona u razliitim koliina56

ma. Za njihovo koritenje neophodno je savjetovanje s lijenikom i prethodni pregled. Postoje stanja i bolesti kod kojih se hormonalna sredstva za spreavanje trudnoe ne smiju koristiti. Hormoni se koriste i kao sredstvo kontracepcije nakon spolnog odnosa, ako je on bio u vrijeme ovulacije. Tada se mogu propisati hormoni u veim dozama, kroz tri do pet dana. Djelotvorni su ako se ponu uzimati najkasnije 72 sata nakon spolnog odnosa. Obino se uzimaju dvije tablete najednom, a nakon 12 sati jo dvije tablete (Stediril, Neogynon). sterilizacija se provodi kod mukaraca i ena i trajno oduzima sposobnost reprodukcije. ee se primjenjuje tzv. kemijska sterilizacija, dok se operativnim putem provodi uz neke druge operativne zahvate kod ena. Pogrean je uvrijeen stav da o spreavanju neeljene trudnoe brigu mora voditi samo ena.

57

30
S

SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI

polno prenosive bolesti (SPB) zarazne su bolesti koje se prenose izravnim kontaktom pri spolnom odnosu. Uzroci su virusi, bakterije, gljivice i ostali mikroorganizmi. Pojam SPB relativno je nov i zamjenjuje pojam "venerine" bolesti. Odnosi se na niz bolesti koje se mogu prenijeti tjelesnim tekuinama, kao to su sjemena i vaginalna tekuina i krv. Neke se prenose i poljupcem. Smatra se da e svaka etvrta spolno aktivna osoba oboljeti od SPB tijekom ivota, a 65% svih SPB javlja se u osoba mlaih od 25 godina, pogotovo u ena. U klasine spolne bolesti ubrajamo sifilis, gonoreju, ulkus mole, limfogranuloma ingvinale i granuloma venereum. Ostale SPB koje se pojavljuju u genitalnom podruju jesu klamidijske infekcije, infekcija humanim papiloma virusom (HPV), negonoroini uretritis, hepatitis B, trihomonijaza, genitalni herpes, otri kondilomi (bradavice) i bolest koja po nainu prijenosa takoer spada u ovu skupinu - sindrom steene imunodeficijencije AIDS ili SIDA. Rizini su imbenici koji pogoduju pojavi bolesti: dob, poetak spolnog ivota s petnaest i manje godina; zbog imunoloke i anatomske nezrelosti vrata maternice, upalni se procesi u mladih djevojaka bre razvijaju i teeg su oblika; esto je bolest prikrivena i otkrije se tek kad nastanu trajna oteenja opeg i reproduktivnog zdravlja; spol: podlonije su djevojke, posebno one mlade koje, zbog menstrualnog ciklusa bez ovulacije, nemaju progesterona, zbog ega je cervikalna sluz rijetka, pa mikroorganizmi lake prodiru u gornje dijelove spolnih organa; broj partnera: tri i vie partnera znatno poveavaju rizik od SPB; spolni odnosi bez zatite, odnosno bez prezervativa; spolni odnosi pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti: poveana je vjerojatnost odnosa bez zatite, s vie partnera; postojanje jedne SPB. Neke SPB ne uzrokuju nikakve simptome, to poveava vjerojatnost za njihovo irenje, a smanjuje lijeenje. Znaci koji ukazuju na bolest za ene su: neugodan miris ili iscjedak iz rodnice, bol u zdjelici, peenje i svrbe rodnice, krvarenje izvan menstruacije, bol u rodnici kod spolnog
58

odnosa. Kod mukaraca se javlja isjedak iz spolovila. U oba se spola mogu javiti mjehurii ili irevi u blizini usana i genitalija, peenje i bol kod mokrenja, oteklina u preponama, poviena temperatura, trajno crvenilo drijela (tri i vie tjedana). Prevencija obolijevanja od SPB sastoji se od vie mjera, u rasponu od potpune apstinencije u spolnim odnosima do redovite uporabe kondoma koji, osim to titi od neeljene trudnoe, uspjeno spreava prijenos SPB. Isto se tako preporua i spolni odnos s jednim, vjernim partnerom. esto mijenjanje spolnih partnera, "seks za jednu no", spolni odnos s nepoznatom osobom, odnos bez prezervativa, rano stupanje u spolne odnose - rizini su imbenici ijim uklanjanjem se uspjeno titi od SPB. Tu spadaju i redovni lijeniki pregledi mukaraca i ena, bez obzira na prisutnost znakova bolesti.

Veina SPB moe se lijeiti. Rano otkrivanje i lijeenje spreava razvoj komplikacija i prijenos SPB na drugu osobu.

59

TRUDNOA

SAMOPREGLED VANJSKIH SPOLNIH ORGANA

amopregled vanjskih spolnih organa jednostavan je pregled kojim sami moete provjeriti ima li znakova koji mogu oznaiti prisutnost spolno prenosive bolesti (SPB). Pri tome nemojte pokuavati sami postaviti dijagnozu. Ono to naete moe i ne mora biti znak bolesti, ali vas upuuje da morate potraiti pregled i savjet lijenika. Nekada znaci nestanu, to ne znai da ste ozdravili. Ako ste bez zatite imali spolni odnos, imali ste ga sa svim osobama s kojima ih je imao i va partner. Treba znati da se neke SPB mogu prenijeti i bez spolnog odnosa, krvlju i dodirom. Osim to samopregledom moete na vrijeme sami otkriti bolest, on moe sprijeiti i razvoj komplikacija. Nelijeene, SPB mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme ukljuujui neplodnost, rak spolnih organa, bolesti srca ili oteenje mozga. Neke se tijekom trudnoe i poroaja mogu prenijeti na dijete. Rano otkrivanje i lijeenje spreava komplikacije SPB i prijenos na treu osobu. Samopregled vanjskih spolnih organa - za mukarce Pregled mukih spolnih organa poinje od pregleda ua mokraovoda na glaviu uda. Ako niste obrezani, povucite koicu nadolje. Pogledajte cijeli glavi uokrug i potraite kvrice, crvenilo, ranice ili mjehurie. Zatim potraite bradavice, koje izgledaju kao drugdje na tijelu. Nelijeene, prerastaju u vee karfiolaste tvorevine. Ako ste primijetili bilo kakvu opisanu promjenu, otiite svome lijeniku. Nadalje, pregledajte tijelo uda do korijena i potraite iste znakove. Oko korijena uda razmaknite stidne dlake i pregledajte kou ispod njih. Nemojte zaboraviti donju stranu uda. Ako je potrebno, posluite se zrcalom. Dalje, njeno dirajui testise pregledajte skrotum i potraite bilo kakvu oteklinu ili bolno mjesto na testisu. SPB mogu uzrokovati bol i peenje pri mokrenju ili iscjedak iz uda. Sve to zahtijeva posjet lijeniku. Ako ste spolno aktivni, posjeti lijeniku trebaju biti redoviti. Samopregled vanjskih spolnih organa - za ene Pregled poinje od venerinog brijega prema dolje. Moete si pomoi zrcalom. Prvo razmaknite stidne dlake. Paljivo potraite kvrice,
60

ranice, mjehurie na koi. Zatim potraite bradavice, koje izgledaju kao drugdje na tijelu. Nelijeene, prerastaju u vee karfiolaste tvorevine. Ako naete bilo to od opisanoga, javite se lijeniku. Nakon toga razmaknite velike usne i pogledajte nabor koe oko klitorisa. Traite iste promjene. Slijedi pregled malih usana s obje strane vanjske i unutarnje, te oko ua mokraovoda i rodnice. Nije preporuljivo da sami obavljate pregled dublje. Neke se promjene mogu zbivati u rodnici ili na uu maternice, ali njih trebate iskljuiti pregledom kod lijenika. Znak SPB moe biti i iscjedak iz rodnice, bol i peenje kod mokrenja, bol u maloj zdjelici, krvarenje izmeu menstruacija ili svrbe oko rodnice i u njoj. Ako ste spolno aktivni, posjeti lijeniku trebaju biti redoviti, kako bi se SPB na vrijeme otkrila i sprijeila pojava komplikacija ili zaraavanje tree osobe. Uporaba kondoma (prezervativa) Dosljedna i pravilna uporaba kondoma titi od SPB. Za to je neophodno znati koji kondom upotrijebiti i na koji nain. Od virusnih SPB najbolje titi kondom od lateksa, koji treba uvati na hladnom i suhom mjestu, u neoteenom ovitku. Najpouzdaniji su oni kondomi koji na ambalai imaju datum proizvodnje, rok trajanja (ne stariji od tri godine), sadraj spermicida i elektronsko testiranje. Pri rukovanju ih se ne smije otetiti. Stavlja se neposredno prije svakog spolnog odnosa. Prstima se iz vrha kondoma istisne zrak da se dobije prostor za izljev sjemena. Kondom se stavlja na vrh uda kada on nabrekne (kada je u erekciji). Vrh kondoma i dalje se pridrava, a ostatak se razmota uzdu uda do kraja. Ako se kondom podere, odmah ga treba zamijeniti novim. Nakon izljeva sjemena, ud treba izvaditi dok je jo nabrekao pridravajui kondom uz njegovu bazu da se sjeme ne razlije. Kondom se rabi samo jednom.

61

32
O

UPUTE O MJERAMA PROTIV RAKA

pe upute za spreavanje raka sastoje se od:

pridravanja pravilnih ivotnih navika 1. ne puiti 2. redovite obavljati fizike aktivnosti (najmanje 30 minuta na dan) 3. esto boraviti u istoj okolini 4. umjereno se sunati 5. jesti puno voa i povra, integralne itarice, plavu ribu 6. piti puno mlijeka 7. smanjiti koliinu (ivotinjskih) masnoa i crvenoga mesa, koristiti maslinovo ulje 8. odravati normalnu tjelesnu teinu 9. piti to manje alkoholnih pia 10. zamijetiti rane znakove raka 11. redoviti sistematski pregledi prepoznavanja ranih znakova raka 1. smetnje probave (esti proljevi ili zatvor) 2. pojava promjene naina mokrenja 3. neoekivana krvarenja (mokraa, stolica, spolovilo, kaljem, povraanjem) 4. promuklost 5. nadraajni kaalj 6. smetnje gutanja 7. zadebljanja na dojkama, 8. vorovi bilo gdje 9. ranice koje ne zacjeljuju 10. promjene na bradavicama ili madeima 11. gubitak apetita 12. mravljenje

62

 preventivnih sistematskih pregleda za pravovremeno otkrivanje raka Svi bi ljudi trebali ii na sistematske preglede: od 20. do 40. godine svake tri godine, a poslije 40. svake godine jedanput. Osim pregleda za otkrivanje raka, svima se jo moe napraviti EKG, a enama i denzitometrija za odreivanje gustoe kostiju. Mukarci i ene trebaju obavljati ove pretrage: pregled koe (samopregled), pregled titne lijezde, pregled ustiju kod stomatologa, laboratorijske pretrage (sedimentacija, diferencijalna krvna slika, masnoe i eer u krvi). ene trebaju obavljati: poslije 18. godine pregled dojki kod lijenika i redoviti samopregled, mamografiju prema preporuenoj shemi, redovite ginekoloke preglede, pregled debeloga crijeva (digitorektalni pregled) kod lijenika. Mukarci trebaju redovito obavljati: digitorektalni pregled radi traenja raka debeloga crijeva i prostate - poslije 40. jedanput godinje, a poslije 50. godine i test prostata-specifinog antigena koji je povien kod raka prostate; pregled (samopregled testisa).

led Dr. Redoviti Preg

63

33
T

PAPA - TEST

est po Papanikolaou, popularno nazvan Papa - test, metoda je kojom se jednostavno i bezbolno tijekom ginekolokog pregleda uzimaju razmazi s vrata maternice pomou tapia s vatom, patule ili etkice i nanose na predmetno stakalce. U laboratoriju se razmazi boje, nakon ega ih analizira lijenik citolog. Takvom se analizom odreuju promjene u stanici koje mogu ukazivati na predstadij ili rani stadij karcinoma vrata maternice. Pravovremeno otkriven rak vrata maternice izljeiv je. Obuhvatni program probira (screening) populacije ena koje se podvrgavaju Papa - testu doveo je do znaajnog smanjenja pojave invazivnog karcinoma vrata maternice, pa je u nekim zemljama s dobrim programom dolo do smanjenja smrtnosti i do 70%. Posljednjih je godina pobolijevanje u porastu, posebno kod mladih ena. Razlozi su u irenju spolno prenosivih bolesti, posebno infekcije humanim papiloma virusom (HPV). Virus uzrokuje promjene u stanicama epitela vrata maternice koje mogu zavriti razvojem karcinoma. Stoga je vana prevencija irenja infekcije, posebno meu adolescenticama, iji je epitel osjetljiv na tetno djelovanje virusa. Papa - testom na vrijeme se mogu otkriti promjene i tako poeti s lijeenjem kada one jo nisu uznapredovale. Adolescenticama se preporua napraviti Papa - test nakon prvog spolnog odnosa, a za ene u reproduktivnoj dobi jednom godinje (najbolje izmeu 8. i 15. dana menstruacijskog ciklusa), ili uz pojavu neuobiajenih simptoma, kao to su vaginalni iscjedak ili krvarenje. Prestanak menstruacije (menopauza) ili gaenje spolne aktivnosti kod ena nisu razlog za prestanak kontrola, a time i Papa - testa. Svaka ena treba biti upuena u vanost redovitih ginekolokih pregleda jer je rano otkrivanje bolesti prvi uvjet za potpuno izljeenje.
64

34
R

PREVENCIJA RAKA DOJKE

ak dojke najei je rak u ena. Broj novooboljelih u Europi je u porastu, ali je broj umrlih u padu. U Hrvatskoj je broj jednih i drugih ena u porastu. Pravi uzrok pojave raka dojke ne zna se. Poznati su neki rizini imbenici: starija dob, rana pojava mjesenice, rana menopauza, kasni prvi poroaj, mali broj roene djece, ene koje su kratko dojile ili uope nisu dojile, hormoni, prehrana s mnogo masnoa (mediteranska prehrana djeluje zatitno), alkoholizam, puenje, debljina, tjelesna neaktivnost, zraenje (posebice u pubertetu), stres, porodina anamneza raka (posebice majka i sestra). Na neke se imbenike ne moe djelovati pa je rana dijagnoza najvanija za izljeenje. Samopregled dojki i mamografija najuinkovitije su mjere za rano otkrivanje bolesti. Kontrola stanja dojki za svaku enu treba postati rutina i obveza, isto kao i redoviti ginekoloki pregled. U Hrvatskoj je prihvaen sljedei kalendar pretraga za pravovremeno otkrivanja raka dojke: ene bez pojava raka dojke u blioj rodbini u dobi od 20 do 30 godina - samopregled dojki jedanput mjeseno, - kliniki (kod kirurga ili ginekologa) i ultrazvuni (UZV) pregled svakih 1-2 godine, u dobi od 40 do 49 godina - samopregled dojki jedanput mjeseno, - kliniki i UZV pregled jedanput godinje, - bazina mamografija (sljedee mamografije svake dvije godine), u dobi iznad 50 godina - samopregled jedanput mjeseno, - kliniki i mamografski pregled jedanput godinje, ene s pojavom raka dojke blie rodbine - samopregled jedanput mjeseno, - kliniki i UZV pregledi jedanput godinje nakon dvadesete godine ivota, - prva mamografija s 35 godina, a potom svakih 1-2 godine,
65

- ene s lijeenim rakom dojke - samopregled jedanput mjeseno, - kliniki i UZV pregled dva puta godinje, - mamografija jedanput godinje. Svaka ena treba znati imbenike rizika te potrebu javljanja lijeniku kad se nae kvrica ili bilo koja promjena na grudima. Od lijenika treba zatraiti tonu uputu kako se pravilno obavlja samopregled dojki.

Kontrola stanja dojki za svaku enu treba postati rutina i obveza, isto kao i redoviti ginekoloki pregled.

66

35
D

UTJECAJ PUENJA NA ZDRAVLJE

anas gotovo nema ovjeka koji ne zna da je puenje tetno za zdravlje. Jednom anketom u osnovnoj koli, ak 90% uenika izjavilo je da je puenje tetno, ali ih to saznanje nije sprijeilo da barem probaju cigaretu. Iako se kroz medije jo uvijek plasiraju poruke da puenje razbija dosadu, da "s cigaretom nisi sam", da ona umiruje, olakava kontakt i komunikaciju, prua ugodu i oputa, ipak su sve jae i brojnije poruke o tetnosti puenja za zdravlje i njegovu utjecaju na organe i organske sustave. Neki opi podaci o cigaretama i puenju jesu: u svakoj cigareti postoji petnaest kancerogenih tvari, a osoba koja popui kutiju cigareta dnevno, nakon jedne godine ima litru katrana u svojim pluima; svaka cigareta smanjuje ivot za prosjeno osam minuta; vjebanje ne ponitava negativno djelovanje puenja; 90% puaa kae da bi eljeli prestati puiti. Duhan je odgovoran za 80% sluajeva raka kod ena i 90% kod mukaraca. Osim plua, u kojima se ravija kronian bronhitis i emfizem, ugroava usta, drijelo, jednjak, eludac, crijevo, guterau, mokrani mjehur i maternicu. Puenje ubrzava starost i negativno utjee na opskrbljenost tijela vitaminima. Puai bi trebali jesti pet puta dnevno voe i povre da bi pokrili potrebu tijela za vitaminima A i posebno C, ija je resorpcija smanjena. Istraivanja su dokazala da puenje naroito negativno utjee na srce i krvne ile. Najvaniji su utjecaji smanjena ishrana kisikom i ateroskleroza. Puenje cigareta jedan je od najvanijih imbenika za pojavu bolesti krvnih ila srca i njihove smanjene prohodnosti. Do tetnog utjecaja dolazi zbog poveane koncentracije ugljinog monoksida, vanog sastojka duhanskoga dima, a on u krvi zauzima mjesto kisiku (kod nepuaa je koncentracija ugljinog monoksida oko 1%, a kod puaa od 4 do 15%, nekad i vie); poveana je sposobnost sljepljivanja trombocita, krvnih ploica, to dovodi do zaepljenja krvnih ila i pospjeuje razvoj ateroskleroze; kod jaih puaa esto se pojavljuju poremeaji sranog ritma, bolovi u podruju srca, srani infarkt. Puenje poveava krvni tlak i ubrzava rad srca, to poveava potrebu srca za kisikom. Suavaju se i periferne krvne ile, pa su ti dijelovi tijela zbog slabije cirkulacije hladni.
67

Puenje se negativno odraava i na plodnost i potenciju. Duhanski dim uzrokuje hormonalne poremeaje koji dovode do poremeaja u razvoju jajne stanice i spermatozoida. Zbog oslabljene cirkulacije, koja je posljedica suenih krvnih ila, dolazi i do smetnji u spolnoj moi i pojave smetnji s erekcijom te povremene ili trajne impotencije kod mukaraca. Uinci prestanka puenja, osim onih organskih, jesu i psiholoki: osjeaj zadovoljstva biveg puaa i njegove obitelji, porast samopouzdanja, samosvijesti i samodiscipline, radost pruanja pozitivnoga primjera. Nadalje, uinci su higijenski i estetski: svje dah, zubi i prsti nisu uti, bolji osjeaj okusa i mirisa, ljepi i zdraviji izgled, ljepi ten s manje puakih bora. Omogueno je i uivanje u drutvenim prigodama i aktivnosti u prostorima na kojima puenje nije doputeno, uteda novanih sredstava. Ako niste pua, nastojte pozitivno utjecati na puae iz svoje okoline. Ako puite, razmislite i rijeite dvojbu: puiti ili ne, i ostvarite je. Zatraite pomo svoga lijenika i podrku okoline. Znajte da ste odgovorni za vlastito zdravlje, zdravlje svoje obitelji i svojih prijatelja.

Puenje cigareta jedan je od najvanijih imbenika za pojavu bolesti krvnih ila srca i njihove smanjene prohodnosti.

68

36
S

PREVENCIJA STRESA

tres je odgovor organizma na situaciju koju osoba doivljava kao ugroavajuu po svoj tjelesni ili psihiki integritet. Organizam se u stresu priprema na brzu reakciju i zatitu - npr. pojaava se rad srca i plua, povisuju se krvni tlak, razina eera u krvi, miina napetost itd. Psihike reakcije su strah, tjeskoba, promjene pozornosti, rasuivanja itd. Na primjer, svima nam se dogodilo da drhtimo od straha. Kako je u stresu ravnotea organizma poremeena, tijelo ulae dodatne napore da bi ponovo uspostavilo ravnoteu. Ako je organizam, odnosno osoba, esto izloena stresu ili je stanje stresa dugotrajno, stalno ulaganje napora da se vrati u ravnoteu iscrpljuje organizam i ini ga podlonijim nastanku raznih zdravstvenih poremeaja i bolesti. Izvori stresa ili stresori jesu vanjska zbivanja ili unutarnji poticaji koje procjenjujemo kao ugroavajue. Stresori mogu biti: fiziki - izloenost jakoj buci, vruini, hladnoi, boli, psiholoki - sukobi s lanovima obitelji, prijateljima, kolegama na poslu, socijalni - ekonomske krize, ratovi i dr.

Reakcije na stres ovise o njegovom trajanju i jaini. Stres moe biti akutni - jaki, iznenadni, koji nastaje kao reakcija pojedinca na izravnu opasnost, npr. prometnu nesreu. Kronini stres nastaje kao posljedica trajne izloenosti stresnoj situaciji, npr. nezaposlenosti. Postoje mali svakodnevni stresovi - npr. nedostatak vremena za svakodnevne poslove, prometna guva, male svae na poslu i u obitelji i sl.; veliki ivotni stresovi - koji se ne dogaaju esto, ali se gotovo svima kad - tad dogode - npr. smrt bliske osobe, bolest i sl.; traumatski ivotni stresovi - koji se dogaaju vrlo rijetko i nekim se ljudima nikad ne dogode, ali ostavljaju dugotrajne posljedice po tjelesno i psihiko zdravlje - npr. ratna stradanja. Posljedice djelovanja stresa mogu biti: tjelesne - simptomi: glavobolja, ubrzan puls, nagle promjene krvnog tlaka, srane aritmije, nesanica, gubitak teka, pretjerano znojenje
69

i dr. ili bolesti u nastanku kojih stres ima jak utjecaj, npr.: ir na elucu, bronhijalna astma, oboljenja titnjae, reumatoidni artritis i dr.; psihike: razdraljivost, tjeskoba, potitenost, bespomonost, osjeaj krivnje, depresija, posttraumatski stresni poremeaj; socijalne: socijalna izolacija i devijantno socijalno ponaanje: agresija, alkoholizam, narkomanija, delinkvencija. Iako esto ne moemo utjecati na uzroke stresa, moemo utjecati na to kako emo se suoiti sa stresom. Suoavanje se odnosi na ponaanje i psihike reakcije kojima pojedinac nastoji svladati ili ublaiti pritiske izazvane prijeteom situacijom. Zdrav nain ivota, odnosno mjere za poboljanje zdravlja, dovode i do poveanja otpornosti na stres, pa poduzimanje ovih mjera ubrajamo u vjetine suoavanja sa stresom: redovita i odgovarajua prehrana, izbaciti ili smanjiti uzimanje kofeina, nikotina i eera, baviti se tjelesnim vjebanjem radi odranja tjelesne kondicije, osigurati redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje, promijeniti raspored obveza na poslu ili kod kue, prekinuti s nekim aktivnostima koje nisu nune, a koje su postale optereenje. Kako bismo sprijeili ili ublaili stres, ponekad moemo promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad svoj odnos ili pogled na situaciju: zadrati osjeaj za humor u situacijama koje mogu izazvati stres, odravati ravnoteu izmeu rada i zabave, usporiti, pronai vrijeme za oputanje, podijeliti probleme s prijateljima i obitelji, izvorima socijalne podrke, poznavati sebe i svoje granice tolerancije na stres, zatraiti savjete od strune osobe.

70

PREVENCIJA BOLESTI SRCA I KRVNIH ILA

romicanje zdravoga naina ivota proces je koji ljudima omoguava da unaprijede svoje zdravlje i osposobe se za kontrolu vlastitoga zdravlja. Promicanje zdravlja zadaa je cijeloga drutva, a zdravstvo u pojedinim zadacima ima posebno vanu ulogu. Bolesti srca i krvnih ila, kao vodei uzrok umiranja i bolnikoga lijeenja u Republici Hrvatskoj, prioritetni su zdravstveni problem. Posebno naglaeni rizini imbenici za njihovu pojavu jesu puenje, prekomjerna tjelesna teina i debljina, nain prehrane i tjelesna aktivnost. U prevenciji puenja posebno treba utjecati na mlae osobe kako bi se oduprle iskuenju zapoinjanja puenja. Za odrasle treba osigurati zrak bez duhanskoga dima na radnom mjestu i drugim javnim prostorima te osigurati strunu medicinsku, psiholoku i drutvenu podrku svima koji ele prestati puiti. Veina tih aktivnosti ima i zakonsku osnovu, koju u provedbi treba ojaati. Nikotin iz cigareta ima izrazito negativan uinak na krvne ile. Prestanak puenja smanjuje rizik od obolijevanja i smrti od bolesti srca i krvnih ila za 30%. U prevenciji prekomjerne tjelesne teine stanovnitvo treba biti upoznato sa zdravstvenim rizicima vezanima za nju, nainom pravilne prehrane i uravnoteenjem energetskog unosa i potronje. Svaki pojedinac mora razvijati zdrave prehrambene navike, a u prevenciji bolesti srca i krvnih ila od posebne su vanosti umjeren unos soli (3g natrija/dan), smanjena potronja masnoa, posebno ivotinjskoga podrijetla, smanjen unos rafiniranih ugljikohidrata, uz poveanje potronje povra, voa i ribe. Tjelesna aktivnost ima velik utjecaj u prevenciji bolesti srca i krvnih ila, osobito koronarne bolesti, povienog krvnog tlaka, masnoa u krvi, i smanjuje rizik obolijevanja i smrti za 35%. Sjedei nain ivota postaje uobiajen ve u djetinjstvu i ranoj mladosti. Kretanje od 20 minuta tri puta tjedno nedovoljno je. Prekid vjebanja u trajanju od pet dana povratak je na staro. Tjelesna aktivnost pojaava djelovanje antioksidansa koji neutraliziraju djelovanje slobodnih radikala, tvari koje dovode do promjena u grai i funkciji stanice i tako utjeu na pojavu niza bolesti. Vjebanjem u srani mii i mozak dolazi i do 50% vie kisika i hranjivih
71

tvari. Dublje i bre disanje ima isti uinak na ishranu stanica. Trenirano srce moe obaviti vei rad uz manji napor. Jaa se i elektrina stabilnost sranih ivanih centara, to umanjuje opasnost od javljanja sranih aritmija. Efikasnost rada arterija vea je, to povoljno djeluje na krvni tlak. Za treinu do polovinu smanjuje se pojava sranog i modanog udara, pogotovo kod osoba srednje ivotne dobi. ustro hodanje 4-5 kilometara (oko jedan sat) sagorijeva 340 kalorija, to pomae u reguliranju tjelesne teine. Za 40% smanjuju se loe masti u krvi, a poveavaju dobre. Za pola se smanjuje broj trombocita, krvnih ploica koje mogu dovesti do zaepljenja krvnih ila. Aktivnost miinih snopova poveava kotanu masu, ime se prevenira i osteoporoza. Samopouzdanje steeno svladavanjem zadanih si tjelesnih aktivnosti podie psihiku snagu, potrebnu pri obrani od stresa, takoer jednog od rizinih imbenika za pojavu sranih bolesti. Povieni krvni tlak (hipertonija) jedan je od rizinih imbenika koji pogoduju razvoju bolesti srca i krvnih ila, posebno kod osoba srednje i starije ivotne dobi. Na njega nepovoljno utjeu puenje, poviene masnoe u krvi, muki spol, dob iznad 60 godina, povien tlak u obitelji, debljina (smanjenje tjelesne teine za jedan kilogram smanjuje krvni tlak za 1 mm Hg) i stalna psihika napetost. Vanost redovnog mjerenja i stalnog nadzora, te stalnog uzimanja odgovarajue terapije naglasit emo podatkom da je smanjenjem tlaka za 2 mm Hg uestalost koronarne bolesti srca manja za 5%, a modanog udara za 6%, dok ti podaci kod snienja tlaka za 4 mm Hg iznose 9, odnosno 14%. U lijeenju povienog krvnog tlaka, uz adekvatnu prehranu (prvenstveno smanjen unos soli i masnoa), tjelovjebu i nepuenje, glavnu ulogu ima redovito, pod kontrolom lijenika, uzimanje lijekova za snienje krvnoga tlaka - antihipertenziva. Svjetska zdravstvena organizacija dala je sedam naputaka za zdrav, kvalitetan i dug ivot: 1. redovito spavajte 7-8 sati, 2. redovito se bavite tjelesnom aktivnou (najmanje 30 minuta na dan), 3. redovito dorukujte, 4. jedite razborito; hrana neka ne bude s odvie energije, masnoa i soli, a neka u njoj bude vie povra i voa, 5. izbjegavajte uzimati hranu izmeu obroka i odravajte poeljnu tjelesnu teinu, 6. nikada ne puite cigarete, 7. alkohol uzimajte umjereno ili ga posve izbjegavajte.
72

38
U

KVALITETA IVOTA STARIJIH LJUDI

napreenjem standarda, novim dostignuima u znanosti, pojaanom brigom o kvaliteti ivota i zdravlja ljudi, dolo je do produenja ivotnoga vijeka. Starenje je prirodan bioloki proces. Meutim, sklonost preranom starenju ili smrti moe biti uzrokovana i nepravilnom prehranom i loim navikama. Najee bolesti koje se javljaju kod stariji osoba vezane su za promjene organa osjeta, prvenstveno vida i sluha, zatim su tu srane bolesti, bolesti sustava za kretanje, probavnoga sustava i bolesti lijezda s unutarnjim luenjem i metabolizma. Ne smiju se zaboraviti i gotovo redoviti problemi sa zubalom. Znaajnu ulogu u spreavanju i snienju rizika za razvoj nekih kroninih bolesti u kasnijoj ivotnoj dobi ima prehrana, pri emu se misli na poremeaj ravnotee u energetskoj opskrbi organizma i odnosa pojedinih energetskih izvora u prehrani te deficit esencijalnih prehrambenih tvari, vitamina i minerala. Starije osobe naroito su osjetljive na prehrambene poremeaje. U pogledu energetskih potreba, treba znati da se starenjem smanjuje miina masa, a time i bazalni metabolizam, pa su i potrebe za ukupnom energijom sniene. I tjelesna je aktivnost smanjena, esto i vie nego to organizam moe odraditi. Osim toga, prehrana starijih ljudi esto je manjkava i monotona. Razlozi tome mogu biti ekonomske restrikcije, nepoznavanje osnovnih naela pravilne prehrane ili nemogunost i nezainteresiranost za spravljanje hrane. Najtei problemi prehrane javljaju se kod starijih ljudi sa smanjenom pokretljivosti, odnosno onih koji su nepokretni. Iskustvo je, meutim, pokazalo da se i hranom osigurane prehrambene tvari iskoritavaju mnogo slabije u organizmu starijih osoba. Razlog tome su poremeaji probavnoga trakta i metaboliki poremeaji, defekti zubala, kao i interakcije s lijekovima i djelovanje alkohola. Hrana utjee i na obrambene snage organizma, koje onda mogu znatno oslabjeti. Pravilna prehrana najbolja je obrana protiv tjelesnog i duevnog starenja. Ona se treba sastojati od prirodne, nepreraene hrane, koja sadri sve neophodne hranjive tvari. Treba uzimati dovoljno itarica, povra i voa, obrano mlijeko, svjei sir i sireve s manjin sadrajem masti,
73

kisele mlijene proizvode, ribu i bijele vrste mesa, ponekad jaja. Od masnoa preporua se maslinovo ulje. Jake zaine i prekomjerno soljenje hrane treba izbjegavati. Hranu treba jesti kuhanu ili pirjanu, a ne peenu ili prenu. Jesti treba u miru, a hranu dobro savakati. Preporuaju se tri obroka i dva meuobroka na dan. Doruak je obvezan, a veerati treba 23 sata prije spavanja. Dnevno treba unositi dovoljno tekuine, a ako je potrebno, ukuani trebaju osobu podsjetiti na pijenje, jer centar za e kod starijih osoba oslabljeno reagira pa lako doe do dehidriranosti. Umjerena tjelesna aktivnost povoljno djeluje na sve organe i organske sustave. Rekreacija je odlian lijek protiv svih tegoba koje starenje moe uzrokovati. Tjelesna aktivnost kod starijih ljudi podrava fiziku i mentalnu kondiciju i odgaa degenerativne procese, prua nove sadraje zadovoljstva i radosti, spreava umor i donosi svjeinu. Vee starije ljude za sredinu kojoj pripadaju, a taj je osjeaj drutvene pripadnosti najvredniji osjeaj starijih ljudi. Redovito treba biti dnevno aktivan najmanje 30 minuta. Ako starija osoba nije prije bila aktivna, treba poeti postupno i svaki dan produavati i intenzivirati vjebanje, a ako je potrebno, prije poetka posavjetovati se s lijenikom. Treba izabrati onaj sadraj koji e se odraditi sa zadovoljstvom, a ne postati prisila i mrska obveza. Pojavama starosti treba se prilagoditi i to ivotno doba oplemeniti i uiniti to kvalitetnijim, a pojavu bolesti to vie odgoditi zdravim ivotnim navikama.

74

39
A

PREVENCIJA PADOVA KOD STARIJIH OSOBA

ko se osoba nae u situaciji da svoj krivi poloaj mora naglo ispraviti, a to ne uspije, dolazi do padanja. Manju brzinu i smanjenu sposobnost ispravljanja najee imaju stariji ljudi. Meu nesreama, padovi su najei uzroci smrti starijih osoba, i to ee ena nego mukaraca. Prijelomima rezultira 6-10% padova, a 10% tekim ozljedama. Od prijeloma, najei su oni bedrene kosti - 44% i kostiju dlana - 32%. Uzroci padova starijih ljudi razne su bolesti, lijekovi ili njihova kombinacija, alkohol i rizina okolina u kojoj se kreu. Da bi starija osoba sama sprijeila pad, neophodno je da prije svega to je mogue bolje vidi (noenje naoala), nosi stabilne cipele i papue s niskom petom, koje se ne skliu, izbjegava noenje duge suknje, haljine ili spavaice, redovno vjeba koliko to zdravstveno stanje doputa, polako ustaje sa stolice ili kreveta i saeka da uspostavi ravnoteu, ne nosi velike predmete koji zaklanjaju pogled, paljivo prati kretanje djece i domaih ivotinja, kako zbog njihove iznenadne pojave ne bi izgubila ravnoteu, i ne penje se na stolice, ljestve i slino kako bi obavila neki posao. I okolinu u kojoj starija osoba ivi treba prilagoditi njezinom kretanju. Podovi ne smiju biti skliski, a rubovi i uglovi sagova uvrnuti. Sva mjesta u kui moraju biti dobro osvijetljena, ali ne pretjerano da svjetlost blijeti. Posebno moraju biti osvijetljene stube i put od sobe do kupaonice ili WC-a. U kadama moraju biti nesklizajue gumene podloge i dobri drai. ice od kuanskih aparata ili telefona ne smiju biti po podu. Stepenice moraju imati ugraene hrapave nesklizajue rubove, a zadnjoj rub treba biti posebno obojen. Rukohvati trebaju, po mogunosti, biti s obje strane, proireni ili sueni na kraju da se dodirom moe znati gdje zavravaju. I okolina kue treba biti sa to manje neravnina.
75

40
S

LIJEKOVI U STARIJOJ DOBI

tarije osobe najvei su potroai lijekova i troe dvostruko vie lijekova na recept nego opa populacija. Zbog osobitosti te dobne skupine, koje su posljedica starenja, dolazi i do promjene funkcije pojedinih organa i organizma u cjelini. Promjene se mogu iskazati na cijelom putu lijeka, od uzimanja do njegova izluivanja. Stoga je vano da starije osobe uzimaju lijekove u tono propisanoj dozi i na propisan nain. Lijekove ne smiju uzimati "na svoju ruku", bez konzultacije s lijenikom, a pogotovo ne mijenjati njihovu dozu. Koliina nekoga lijeka kod starije osobe moe biti manja od koliine koju e kod iste bolesti dobiti netko mlai. Naime, dva najvanija organa koji sudjeluju u razgradnji i izluivanju lijeka - jetra i bubreg, rade oslabljeno i dozu treba prilagoditi njihovoj funkciji. Stariji su ljudi i osjetljiviji na uinak nekih lijekova, naroito onih za spavanje i smirenje, te na lijekove protiv boli. Zbog navedenoga, i nuspojave na lijek ee su. Upute za uzimanje lijekova trebaju biti jasne, to lijenik treba provjeriti, a po potrebi i napisati, detaljnije nego se to ini u ljekarni. Nepravilno uzimanje lijekova esto je kada ih osoba dnevno uzima tri i vie, to je u ovoj ivotnoj dobi est sluaj. Zato je dobro svaki dan pripremiti lijekove u posebnim dozama koje imaju oznaeno doba dana kada lijek treba uzeti.

Starije osobe lijekove ne smiju uzimati "na svoju ruku", bez konzultacije s lijenikom, a pogotovo ne mijenjati njihovu dozu.

76

41
T

MJERENJE TJELESNE TEMPERATURE

jelesna temperatura predstavlja ravnoteu izmeu unutarnje temperature, stvorene mijenom tvari u stanicama tkiva i organa, i povrinske temperature, koja se odaje na povrini tijela isparavanjem, znojenjem i izluevinama. Promjene tjelesne temperature ukazuju na zdravstveno stanje organizma. Normalna tjelesna temperatura zdrava ovjeka, izmjerena na povrini koe, kree se izmeu 36 i 370C. Temperatura izmjerena na sluznicama via je za 0,1 do 1,00C. Tijekom dana normalna tjelesna temperatura nia je ujutro, a via poslijepodne. Takoer je via kod male djece nego kod starijih ljudi, pri tjelesnom naporu i jaim emocijama, kod ena nakon ovulacije i u prvim mjesecima trudnoe. Tjelesna temperatura mjeri se toplomjerom sa ivom, obojenim alkoholom ili elektronskim toplomjerom. Prije mjerenja toplomjer treba stresti tako da se iva ili alkohol skupe u rezervoaru, a ne u cjevici. Osoba kojoj se mjeri temperatura treba mirovati i opustiti se. Mjesta za mjerenje tjelesne temperature su: izmeu dva nabora koe - u pazuhu ili preponi, na sluznicama - u ustima ispod jezika, u debelom crijevu i u rodnici. U pazuhu se temperatura mjeri tako da se toplomjer stavi u potpazunu jamu koja treba biti suha, ruka se savije u laktu i dlan stavi na suprotno rame. Toplomjer ne smije dodirivati odjeu. Mjerenje traje 810 minuta. U ustima se toplomjer stavi pod jezik, na jednu stranu i lagano pridrava usnama. Prije mjerenja ne smije se uzimati hrana i pie. Mjerenje traje 5 minuta, a vrijednosti su za 0,30C vie u odnosu na temperaturu u pazuhu. Toplomjer mora biti osobni i vano je odravati mu istou. Za mjerenje temperature u debelome crijevu radni dio toplomjera treba namazati vazelinom, paljivo staviti u rektum i pridravati jer ga stalni rad crijeva moe izbaciti. Mjerenje traje 2-3 minute, a vrijednosti su za 0,50C vie od temperature mjerene u pazuhu. Taj je nain mjerenja uobiajen kod male djece i treba ga izvoditi paljivo.
77

SNIAVANJE POVIENE TJELESNE TEMPERATURE

oviena tjelesna temperatura najee predstavlja odgovor organizma na infekciju bakterijama, virusima, parazitima, no moe biti i posljedica manjka tekuine u organizmu (dehidracije) ili pak primijenjenog cjepiva. U gotovo tri etvrtine sluajeva poviena tjelesna temperatura posljedica je akutne infekcije dinih organa. Postoje iznimno rijetke, takozvane neurogene vruice, prouzroene bolestima sredinjeg ivanog sustava, te vruice koje su posljedica primjene lijekova. Poviena tjelesna temperatura znak je da bolest postoji, moe nam pokazivati tijek bolesti, no ne i njenu teinu. Ona predstavlja prvi, nespecifini odgovor organizma, koji ujedno mobilizira i njegovu obranu. Odgovor na povienje tjelesne temperature individualan je. Najei su simptomi koji ga prate: nelagoda, glavobolja, groznica, tresavica, znojenje. Treba naglasiti da su pri porastu temperature u djece dlanovi i tabani (ponekad i cijele ruke i noge) hladni, dok tijelo "gori", stoga stavljanje ruke na elo ili okrajine nije pouzdan nain procjene ima li dijete povienu temperaturu ili nema. Povienom tjelesnom temperaturom smatramo onu viu od 37 0C. Mjere za sniavanje temperature primjenjujemo u pravilu kada ona prijee 38,50C. Posebno su na febrilitet osjetljiva djeca u dobi od est mjeseci do pete godine ivota, zbog nezrelosti sredinjeg ivanog sustava, pa ona pri temperaturi tijela vioj od navedene mogu odreagirati febrilnim konvulzijama - kratkotrajnim gubitkom svijesti uz grenje tijela. Dosljednom primjenom mjera za sniavanje temperature nastojimo ih sprijeiti. Na ovom mjestu treba spomenuti da novoroenad i dojenad do treeg mjeseca ivota moe biti bolesna, a da ne reagira povienjem tjelesne temperature. U toj dobnoj skupini ope stanje djeteta i uzimanje obroka mogu nas upozoriti na njegovu eventualnu bolest. Hiperpireksijom smatramo temperaturu viu od 40,90C i u pravilu ona prati tee bolesti. Treba napomenuti da, ako se dijete loe osjea, ve pri 380C moemo reagirati nekim od naina za sniavanje tjelesne temperature. Za mjerenje temperature najee se koristi ivin toplomjer stavljen pod pazuh. Temperatura se moe mjeriti i rektalno, no taj se nain ne preporuuje. Pritom treba odbiti 0,50C od izmjerene vrijednosti.
78

Pri svakoj povienoj temperaturi organizmu treba vie vode, stoga je vano unositi dovoljno tekuine. Manjak tekuine u organizmu ee je posljedica nego uzrok poviene temperature, tako da upravo taj manjak kao posljedica predstavlja poticaj za dalje podravanje febriliteta. Borba s febrilitetom najee je "simptomatska". Ako je lijenik propisao antibiotik, to ne znai da je time problem febriliteta rijeen jer dijete i pod antibiotskom terapijom obino jo dva dana ima povienu temperaturu. Metode su skidanja poviene temperature fizikalne i lijekovima. Prvi korak pri skidanju temperature vie od 390C, a posebice ako se radi o hiperpireksiji, jest fizikalni nain - moenjem, polijevanjem ili tuiranjem djeteta mlakom vodom (temperature oko 350C). Golo dijete posjedne se u kadu ije je dno (dva tri prsta) pokriveno mlakom vodom. Cijelu kou osim lica i glave treba polijevati vodom uz pomo trljaice ili tua. Voda, koja na taj nain hlapi s povrine tijela, oduzima mu znaajnu koliinu topline. Za skidanje temperature alkohol se kod djece ne preporuuje. Trljanje koe frotirnim runikom natopljenim mlakom vodom ima slabiji uinak. Obloge od mlake vode primjenjujemo tako da mokrom, ocijeenom pelenom, ili mokrom ocijeenom plahtom (mlaka voda), omotamo dijete od vrata do pete. Preko toga stavlja se deblji, suhi frotirni runik. Nakon etiri do pet minuta takav se oblog skida, dijete se potpuno razmota i istrlja frotirnim runikom. Postupak se moe ponavljati, jedino valja upozoriti da dranje djeteta umotanog u takve obloge dulje od pet minuta moe imati suprotan efekt. Uvrijeeno stavljanje obloga na manje povrine tijela (dlanovi, tabani) pogreno je. Lijekove za skidanje temperature zovemo antipireticima. Od lijekova se u djece najee preporuuje paracetamol u obliku sirupa ili epia, u dozi koju odredi pedijatar. U posljednje vrijeme, kod visokih temperatura primjenjuju se diklofenak, odnosno ibuprofen u djece starije od godinu dana. Acetilsalicilna kiselina (aspirin) se u djece do esnaest godina ne primjenjuje kao antipiretik. Uinak nakon primjene antipiretika nastupa tek nakon pola sata do etrdeset pet minuta po davanju, stoga nakon njegove primjene ne smijemo zanemariti opisane fizikalne metode za skidanje temperature.
79

43
K

MJERENJE KRVNOGA TLAKA

rvni tlak sila je kojom krv tlai stijenku krvne ile: arterije-arterijski tlak i venevenski tlak. Najee mjerimo arterijski krvni tlak, i to sistoliki (vrijeme izbacivanja krvi iz lijeve klijetke) i dijastoliki (vrijeme punjenja lijeve klijetke srca krvlju iz pretklijetke). Osim anatomskih i fiziolokih imbenika, na visinu krvnoga tlaka mogu utjecati: dob, spol (ene imaju nii tlak od mukaraca iste dobi), aktivnost (vii je u pojaanoj aktivnosti) i doba dana (nii je ujutro, a vii poslijepodne i naveer). Normalan je krvni tlak odrasle osobe ispod 140/90, povien je iznad 160/95, a snien je ispod normalnih vrijednosti. Krvni se tlak mjeri tlakomjerom na ivu po Riva - Rocciju, na pero ili, sve popularnijim u kunoj uporabi, elektronskim, koji nakon mjerenja sam ispisuje dobivene vrijednosti. Prije mjerenja treba provjeriti ispravnost tlakomjera, stetoskopa i ventila manometra te odabrati pravu irinu narukvice. Ispitanik treba biti u udobnom poloaju, smiren. Poeljno je da je prije mjerenja mirovao barem 30 minuta. Ruku treba osloboditi odjee, osloniti je na podlogu u visini srca, ispruenoga lakta, s dlanom okrenutim prema gore. Zatim se postavlja prazna narukvica oko nadlaktice, 2-3 cm iznad lakta. Nastavci stetoskopa stave se u ui, a njegov lijevak na unutarnju stranu lakta. Zatvori se ventil na pumpici i pritiskom na pumpicu zrakom napuni narukvica. Pumpa se neto vie od oekivane gornje vrijednosti. Zatim emo lagano pritisnuti lijevak stetoskopa, polako otvoriti ventil pumpice i sporo isputati zrak. Paljivo emo sluati prvi zvuk i oitati vrijednost na ljestvici kada se on pojavio. Isto tako treba sluati i posljdnji ton kada su se prestali uti otkucaji srca. Taj posljednji ton daje donju vrijednost tlaka. Zatim treba skinuti narukvicu, dezinficirati slualice i spremiti tlakomjer. Greke u mjerenju tlaka mogu se javiti ako je narukvica bila neadekvatna, pogreno postavljena, previe stegnuta ili ako je aparat bio neispravan. Ako u prvome mjerenju ne uspijemo razaznati prave vrijednosti, treba ispuhati narukvicu i prije ponovnoga mjerenja priekati 1-2 minute.

80

44
P

HIGIJENA OIJU

rvo je pravilo u higijeni oiju - da ih ne dodirujemo neistim predmetima. Ako u oko padne trunica praine, suze je uglavnom isperu u unutarnji oni kut gdje ne uzrokuje potekoe. Ako smo nestrpljivi i oko trljamo, moemo uzrokovati oteenje ronice i upalu spojnice (konjunktive) koju treba lijeiti. Ako je strano tijelo zabodeno u ronicu ili unutarnju stranu kapka, neophodna je lijenika pomo. Drugo je pravilo: oi ne trljamo rukama! Nadalje, oima je kodljiv utjecaj dima cigarete ili dim koji se stvara izgaranjem raznih tvari. Isto je tako kodljiva i praina. Iritirano oko pocrveni i reagira upalom. Zdravo oko ne treba posebnu njegu. U umivanje obraza spada i umivanje oiju. Oi imaju razvijen obrambeni mehanizam i tvari koje tite od neistoa. Ako se upala razvije, to znai da je tih neistoa bilo previe i oko ih nije moglo samo svladati. Kod dojenadi je higijena oiju neto drukija. Mekanom krpicom ili vatom namoenom u kamilini aj speremo zatvoreno oko od vanjskog prema unutarnjem onom kutu. Posebne preporuke za zatitu oiju odnose se na ljude koji nose naoale. Neodravanje njihove higijene (povremeno pranje u mlakoj vodi, s neutralnim sapunom) moe biti razlogom upale oka jer se s neistih naoala prljavtina prenese u oko. I minka moe biti izvor infekcije: zbog eeg diranja oka tijekom mazanja i zbog oneienja kozmetikog sredstva koje je odlino hranilite za bakterije. Stoga se preporua redovito prati spuvice, tapie i etkice za kozmetiku, redovito iljiti olovke i kad nisu tupe (tako skidamo povrinski sloj), pincetu za upanje obrva dezinficirati alkoholom, uvijek koristiti samo vlastitu kozmetiku, a ako je dolo do upale s jakom sekrecijom, potrebno je zamijeniti kompletnu kozmetiku jer je i ona vjerojatno zagaena. Posebnu panju o higijeni kozmetike trebaju voditi ene koje nose lee. Svaka osoba koja koristi lee zna kako s njima pravilno postupati. Prije stavljanja ili skidanja treba oprati ruke, lee prati, dezinficirati i uvati u kontejneru s tekuinom za lee. Pogreno je zaspati s leama, jer se tijekom noi namnoe bakterije u oku i izazovu upalu. Isto se tako ne smije zaboraviti naveer dezinficirati lee, jer emo ujutro sve bakterije vratiti u
81

oko. Lee kojima je "istekao rok trajanja" treba zamijeniti novima jer stare lake na sebe veu neistou i tee se iste. Stariji ljudi esto ispiru oi ajem od kamilice. On uvijek treba biti svjee skuhan i ohlaen. Komadi vate ili papirnatu maramicu treba preliti, a ne umoiti, zajedno s prstima, u aj. Jednim potezom treba zapljusnuti jedno oko od nosa prema sljepoonici, a zatim postupak ponoviti za drugo oko, s novom maramicom. Samo takav pravilan postupak jami blagotvoran uinak kamilice.

Oi imaju razvijen obrambeni mehanizam i tvari koje tite od neistoa. Ako se upala razvije, to znai da je tih neistoa bilo previe i oko ih nije moglo samo svladati.

82

45

PRAVILNO IENJE UIJU

esto imamo priliku vidjeti da, kad ih uho svrbi, ljudi u njega guraju razliite tanke predmete kao to su ibice, ukosnice ili ak akalice. Odravanje higijene uiju dio je svakodnevne higijene, a pri tome se isti samo uka i dio unoga kanala (zvukovoda) koliko u njega ulazi prst umotan u runik ili neto slino. tapii za ui trebaju se takoer koristiti za ienje samo vanjskoga dijela uha, a nikako se ne smiju gurati u uni kanal, pogotovo ne duboko. Naime, una smola sama se isti i izlazi iz uha, a guranjem tapia duboko postii emo jedino da je potisnemo u dubinu, pri emu moemo ozlijediti i bubnji, membranu koja se nalazi u dubini uha. Posebno paljivo treba istiti ui kod djece, gdje se tapi smije upotrijebiti samo za higijenu uke i samoga poetka unoga kanala, onoliko koliko je pod kontrolom oka. Danas se proizvode i tapii s debljim slojem vate, koji ne doputaju dublji ulazak u zvukovod. Guranje bilo kakvih drugih predmeta u uho strogo je zabranjeno. Ako primijetite da ne ujete dobro i imate osjeaj da je uho zaepljeno, obratite se lijeniku koji e uho pregledati aparatom (otoskopom) i ustanoviti o emu je rije, a ako je potrebno, i isprati uho. Ako se dogodi da u uho ue strano tijelo (esto je to kukac), obvezno zatraite pomo lijenika i nemojte pokuavati sami ga izvaditi.

Guranje bilo kakvih predmeta u uho strogo je zabranjeno.

83

46

PRAVILNO UKAPAVANJE KAPI ZA NOS

esto se, iz neznanja, kapi u nos ukapavaju u stojeem poloaju. Jedini rezultat takvoga ukapavanja, a i najbolji znak da to nismo pravilno uinili, jest gorak okus u grlu. Prije ukapavanja kapi, nos treba ispuhati tako da se prvo zaepi jedna nosnica te jako ispue druga, i obratno. Kapi za nos treba ukapavati u leeem poloaju, s glavom koja visi ispod razine kreveta. Glava se u tom poloaju lagano okrene na lijevu stranu i u tu se nosnicu ukapaju kapi. Saeka se 5 minuta, glava okrene na desnu stranu i postupak ponovi. Nosni otvori pri tome trebaju biti horizontalni. Nije poeljno odmah ustati, ve saekati da lijek doe do eljenoga mjesta.

Kapi za nos treba ukapavati u leeem poloaju.

84

47
K

ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA IZ NOSA

rvarenje na nos esta je pojava i gotovo da nema ovjeka koji ga nije barem jednom iskusio. Vie od 90% krvarenja na nos prestaje spontano, a samo 10% zahtijeva lijeniku intervenciju. Uzroci su mu razliiti - od ozljeda do bolesti. Osobu koja krvari na nos potrebno je, prije svega, smiriti. Prva pomo sastoji se od pritiska prstima. Palcem i kaiprstom uhvati se nos i vrsto stisne u trajanju od dvije do tri minute. Glava mora biti sagnuta naprijed, a na vrat je poeljno staviti hladan oblog. Prevencija krvarenja na nos sastoji se u pravilnom ispuhavanju nosa. U doba virusnih infekcija i prehlada nije poeljno pretjerati s kapima za nos, ija dugotrajna primjena moe dovesti do oteenja sluznice nosa. Kako i povieni krvni tlak moe uzrokovati krvarenje iz nosa, takvi bolesnici trebaju nastojati redovitim uzimanjem lijekova sprijeiti vee oscilacije krvnoga tlaka. Posebno je potrebna redovita kontrola osoba koje dugotrajno uzimaju terapiju protiv zgruavanja krvi.

Palcem i kaiprstom uhvati se nos i vrsto stisne u trajanju od dvije do tri minute. Glava mora biti sagnuta naprijed, a na vrat je poeljno staviti hladan oblog.

85

48
A

ZIMSKE BOLESTI DINIH ORGANA

kutne bolesti dinih organa najea su oboljenja u svim dobnim skupinama. One mogu biti u rasponu od obine prehlade i hunjavice do gripe i upale plua. Cijepljenje protiv obine hunjavice besmisleno je jer se ne moe cijepiti protiv stotinjak raznih moguih virusa koji je uzrokuju. Cijepljenje protiv gripe ve se godinama uspjeno obavlja. U zimskim klimatskim okolnostima i uz neprihvaanje odreenih zatitnih mjera, smanjuje se otpornost ljudskoga organizma prema uzronicima bolesti, smanjuje se imunitet. Nepovoljne su zimske okolnosti, koje pogoduju razvoju akutnih dinih bolesti: nagla promjena klime s dnevnim oscilacijama temperature kojima se organizam treba prilagoditi, a za to troi energiju. Manje snage ostane stoga za imune obrambene procese. Die li se na usta, sluznica se ohladi i podlonija je upalnim procesima. Slino se sa sluznicom dogaa i u suhom toplom prostoru. Kratko zimsko sunce nema dovoljno ultravioletnih zraka koje ubijaju zarazne klice. Jaki zimski vjetrovi ili propuh uzrokuju gubljenje tjelesne topline. Zimi hrana sadri malo svjeeg voa i povra koji su izvori obrambenih vitamina A i C. Puenje poveava rizik od obolijevanja isto kao i boravak u zatvorenoj zadimljenoj prostoriji. U zatvorenom, nezraenom prostoru laki je prijenos uzronika bolesti s jedne osobe na drugu. Provoenje osobnih zatitnih mjera najbolji je nain spreavanja obolijevanja. Na prvome je mjestu jaanje imuniteta. Pri tome pomae tuiranje naizmjenino toplom (tri minute) i hladnom vodom (20 sekundi) u tri ciklusa, to je dobro prihvatiti kao naviku od malih nogu. Slian je uinak etnje na svjeem zraku, svaki dan brzim korakom 30-40 minuta. Pri tome treba disati samo na nos jer se u nosu zrak zagrije i proisti. Korisno je i zimsko sunanje. Dobro je to manje boraviti u zatvorenom, zadimljenom ili zagaenom gradskom prostoru. Ako okolnosti ne omoguavaju troenje svjeeg voa i povra, treba dnevno uzimati farmaceutske preparate koji sadre potrebne vitamine i minerale. Kihati i kaljati treba u rupi, a ako se sluajno kihne u ruku, tada nije uputno njome se rukovati ili dirati predmete dok se ne opere. Treba dovoljno spavati i biti odmoran.
86

Gripa Gripa ili influenza akutno je zarazno oboljenje dinoga sustava. Sezonskog je tipa i javlja se zimi. Uzrokuju je virusi grupe A, B i C koji se prenose zrakom, dakle kapljinim putem, pri bliskom kontaktu sa zaraenom osobom. Bolest nastupa naglo, s jako izraenim opim simptomima. Dominiraju visoka temperatura 39-400C, jaki bolovi u miiima, zglobovima i kostima, glavobolja, osjeaj malaksalosti i slabosti, gubitak apetita. Nakon nekoliko dana javljaju se promuklost, kaalj, bol iza prsne kosti, grlobolja i upala spojnice oka (konjunktivitis). Osnovna je opasnost od gripe pojava komplikacija, tijekom ili nakon bolesti, pa bolest treba preleati. Najee su komplikacije bakterijske infekcije, osobito upale plua. ee su kod starijih ljudi, kod kroninih bolesnika i kod osoba sa smanjenom otpornou organizma. Osnovno je u lijeenju mirovati, uzimati dovoljno tekuine, vitamina i sredstva za sniavanje temperature i protiv bolova. Uzimanje antibiotika nema smisla budui da je to virusno oboljenje na koje oni ne djeluju. Lijeenje antibioticima potrebno je samo u sluaju sekundarne bakterijske infekcije. Nakon preboljenja treba proi neko vrijeme za oporavak zbog iscrpljenosti koju gripa izaziva. Prije pojave epidemije gripe, mogue se tijekom listopada cijepiti protiv nje kod svoga lijenika. Cjepivo se daje u obliku injekcije u gornju treinu nadlaktice. Imunitet se razvije za dva do tri tjedna. Zatita traje est mjeseci i treba je svake godine ponoviti. Cijepljenje se naroito preporua starijim bolesnicima, sranim, bubrenim, plunim bolesnicima, dijabetiarima i transplantiranim osobama. Ljudi esto grijee i misle da je svaka zimska prehlada ili bolest s povienom temperaturom gripa. U zimskim klimatskim okolnostima i uz neprihvaanje odreenih zatitnih mjera, smanjuje se otpornost ljudskoga organizma prema uzronicima bolesti, smanjuje se imunitet.

87

49
O

UPORABA ANTIMIKROBNIH LIJEKOVA (ANTIBIOTIKA)

tkriem antibiotika znanost je pobijedila mnoge, do tada smrtonosne bolesti. Danas smo nauili da nakon doze tih lijekova bolest ode kao rukom odnesena, bez ikakvih posljedica. No, uestalo uzimanje antibiotika s vremenom je prelo u drugu krajnost: oni se uzimaju i kad treba, i kad ne treba, u pravoj ili nedovoljnoj koliini ili vrsti. Posljedica je stvaranje sojeva mikroorganizama koji su otporni na lijekove namijenjene njihovu unitenju. Stoga se kod uzimanja antibiotika, sa eljom da budu uinkoviti, treba strogo pridravati nekoliko pravila. Antibiotici se ne smiju uzimati "na svoju ruku", odmah kod pojave nekih "poznatih" simptoma (kao to je poviena temperatura ili peckanje u grlu). Pogreno je miljenje da oni sniavaju temperaturu. Ne smiju se uzeti bez konzultacije s lijenikom! Nadalje, esto se prekida uzimanje prije nego se potroi doza. To je najvaniji imbenik za razvoj otpornih sojeva mikroorganizama, koji su dobili premalu dozu i od nje samo ojaali. Predvienu terapiju treba uzeti u cijelosti! I upravo se tih nekoliko nepopijenih tableta sljedei put uzme na svoju ruku, u nedovoljnoj dozi, esto bez razloga. Antimikrobni lijekovi vrlo su uinkovita i visokovrijedna skupina lijekova, a da bi takvi i ostali kroz to dulje vrijeme, zahtijevaju racionalan pristup lijenika, ali i pacijenta. Antibiotici se ne smiju uzimati "na svoju ruku".

88

50
S

KUNA LJEKARNA I TELEFONI ZA HITNOU

vako bi domainstvo, bez obzira na ivotnu dob lanova koji u njemu ive, trebalo imati, na posebnom mjestu spremljen, pribor i lijekove za pruanje prve pomoi. Mjesto treba biti zatieno, a pribor i lijekove smiju rabiti samo osobe pouene u pruanju prve pomoi. Sadraj treba uvati u zakljuanom ormariu ili sanitetskoj torbici, zatien od topline, vlage i svjetla. Lijekovima treba redovito provjeravati rok uporabe, a razne kapljice rabiti samo sedam dana nakon otvaranja. Ne rabite "priuvne" antibiotike na svoju ruku, bez konzultacije s lijenikom. Pribor za prvu pomo u kui sadri: sterilne gaze (razliite veliine), sterilne komprese, male, ljepljive vrpce (flaster, leukoplast), zavoje, razliitih irina i duina, trokutne marame, elastini zavoj za uganuti zglob, vatu, dezinficijens za pribor, npr. 2%-tni asepsol, alkohol 76%-tni, za dezinfekciju koe, hidrogen 3%-tni, za dezinfekciju koe, kremu ili mast za male opekline, kremu za ubode insekata, tablete protiv bolova, tablete protiv greva, biljne sirupe protiv kalja i za olakavanje iskaljavanja, tablete protiv munine tijekom vonje, razni pribor: kare, zatieni noi za brijanje (ilet), sigurnosne igle, toplomjer, rukavice za jednokratnu uporabu, baterijsku svjetiljku. Pri kupovini navedenih lijekova dobro je savjetovati se s ljekarnikom ili lijenikom. Na vidljivom i mjestu dostupnom za djecu trebaju biti istaknuti vaniji telefonski brojevi: prva pomo, vatrogasci, policija, broj lijenika, broj tate i mame na poslu, broj susjeda, bake i djeda, prijatelja ili neke druge bliske osobe koja moe priskoiti u pomo.
89

U sluaju ozbiljne ozljede ili bolesti, odmah nazovite hitnu pomo. Prije toga ustanovite stanje svijesti, disanja i rada srca. Te podatke morate dati lijeniku u hitnoj pomoi. Neophodno je da kratko opiete to se dogodilo i navedete gdje se tono nalazite. Ako je potrebno (adresu je teko nai ili je mrak), poaljite nekoga od ukuana ususret kolima prve pomoi. Nikada nemojte prvi spustiti telefonsku slualicu. Istovremeno se obavlja orijentacijski pregled i prua, ako je ivot ugroen, neodgodiva prva pomo: ako je osoba bez svijesti, a die i srce joj radi, treba je staviti u boni poloaj ili na trbuh, kako bi se sprijeilo guenje, ako osoba ne die i srce joj ne radi, treba zapoeti oivljavanje umjetnim disanjem i masaom srca, kod jakoga krvarenja neophodno je to hitnije zaustaviti ga. Cijeli postupak pregleda, zaustavljanja krvarenja, postavljanja u odgovarajui poloaj i oivljavanja, detaljno se ui na teajevima prve pomoi za laike. Svatko bi trebao dobro znati i uvjebati nabrojene postupke jer oni, pravilno i na vrijeme provedeni, mogu biti od kljune vanosti za preivljavanje unesreene ili naglo oboljele osobe. U situaciji da moraju hitno pruiti prvu pomo mogu se nai roditelji male djece, lanovi obitelji sranih bolesnika, nastavnici u koli, sudionici u prometu, sportai, rekreativci, policija, vatrogasci, ljudi na svome radnom mjestu i ostali, to znai da svatko treba biti motiviran za stjecanje toga znanja i vjetine, i svoje znanje redovito obnavljati.

90

INTERNET ADRESE STRANICA NA KOJIMA MOETE PROIRITI SVOJE ZNANJE

CIJEPLJENJE

http://www.trudnoca.net/cijepljenje.asp (aktivna i pasivna imunizacija, cijepljenje regulirano zakonom, kalendar cijepljenja) http://tegobe.com/casopisi/vase_zdravlje/pedijatrija/16_02_2001_ne_zaboravite_cijepljenje.html (iva i neiva cjepiva, je li cijepljenje opasno, program obveznog cijepljenja,...) http://www.publichealth-zagreb.hr (stranice za: cijepljenje protiv tetanusa, ute groznice, gripe, kolska medicina, putnike bolesti, pneumokok, bjesnoa, vodene kozice, krpeljni meningoencefalitis,..) http://www.garevac.com/besp_servisi/medicina/arhiva/sezona%20gripe_o ktobar_2002.htm http://cijepise.inet.hr/pio.htm ( hepatitis B) http://www.garevac.com/besp_servisi/medicina/arhiva/ukrtko_omeningitisu.htm http://www.medicina.hr/medix/clanci/pripreme_za_sezonu_gripe_2002_ 03.htm http://www.tegobe.com/casopisi/vase_zdravlje/interna/03_12_1998_hepatitis_i_seks.html http://www.hzjz.hr/epidemiologija/dj_paraliza.htm http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=207 http://www.publichealth-zagreb.hr/djelatnosti/epidemiologija/epidcijepljenje.htm (prevencija putnikih bolesti) ALERGIJE http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=270 (alergije) http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=271 http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=273 http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=274 http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=277 http://alergije.plivazdravlje.hr/?section=prevencija (alergija) http://alergije.plivazdravlje.hr/?section=oalergijama DIJABETES http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=263 (dijabetes) http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=264 http://www.novonordisk.hr/view.asp?ID=1181(pravilna dijabetika prehrana) 91

CELULIT http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=174 (celulit) http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=200 http://www.zzjzpgz.hr/nzl/4/celulitis.htm http://www.geocities.com/ozdravljenje/celulit.htm GRIPA I PREHLADA http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=222 (gripa i prehlada) MED http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=195 (med) http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=192 http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=194 http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=197 (o medu, med i bolesti ) http://www.ekologija.net/hrana/med_rane.htm http://www.ekologija.net/hrana/o_medu.htm MASLINA http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=202 (maslina) http://www.ekologija.net/biljke/maslinovo.htm KOJE LIJEKOVE NE TREBA KOMBINIRATI http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=210 http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=137 http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=199 (o tabletama) http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=258 (odreivanje doza) OI I BOLESTI http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=321 (oi) http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=322 http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=323 http://zzjziz.hr/z03uvsunce.htm http://www.tel.hr/dhmz/prognoza/uvi/upozorenja.html (zatita sunanja, tipovi koe, zatita oiju) http://zdravlje.com/vid/ (sve o oima) SMETNJE SPAVANJA http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=138 LIJENA CRIJEVA http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=79 92

od

UNI KAMENAC http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=326 OVISNOSTI http://www.medri.hr/~dwolfl/ovisnost/ovisnosti.htm http://www.moje-zdravlje.info/index.php?rubrika=ovisnosti http://www.moravek.net/ovisnosti (prevencija, odvikavanje od puenja, istinite prie, alkoholizam, droga i ovisnici, ...programi prevencije,..) MENARHE http://www.trudnoca.net/menarhe.asp (samo informacije o tome) GODINJI ODMOR http://www.trudnoca.net/ljeto.asp (godinji odmor u obitelji, opekline od sunca, dehidratacija, ubodi insekata, sportske ozljede, trovanja hranom, poviena tj. temperatura) http://www.medicina.hr/turizam_medicina/index.htm (krpeljni meningoencefalitis, ronjenje nakon letenja i obratno,..) http://www.medicina.hr/clanci/Zarnjaci.htm (to su, simptomi uboda, PP,.. otrovni pauci, otrovne zmije, otrovne ribe Jadrana,..) TONZILE http://www.tel.hr/mzrh/Klinicke_smjernice/Tonzilitis.html (kirurko lijeenje tonzilitisa) OSTEOPOROZA http://www.osteoporoza.hr/html/osteop/osteo6.html (to treba znati, tiha epidemija, rizini faktori, prijelomi kosti, prevencija,...tjelesna aktivnost,..) http://www.heliks.hr/kal.htm (proizvodi od KAL-a za prevenciju osteoporoze, multivitamini, jaanje imunolokog sustava,..) http://www.gaz.hr/bolesti/osteoporoza.htm http://www.poliklinika-kalajzic.hr/dxa_test.htm (test rizika za osteoporozu) http://www.lijekovi.com/osteoporoza/simptomi_i_znaci.html (simptomi i prvi znaci osteoporoze) http://www.plivazdravlje.hr/?section=arhiva&acat=f&cat=f&id=2723&s how=1 http://www.lijekovi.com/osteoporoza/prevencija_nefarmakolosko.html http://www.vitamini.hr/edukativni/03.bolesti%20i%20stanja/osteoporoza.htm#Prevencija%20osteoporoze (prevencija osteoporoze, suplementi koji mogu koristiti) http://www.plivazdravlje.hr/?section=prirucnik&section_menu=bolesti 93

DEPRESIJA http://www.gaz.hr/bolesti/depresija.htm http://www.step.hr/problemi/depresija.shtml KOLESTEROL http://www.gaz.hr/bolesti/kolesterol.htm (dobre i loe masnoe, protuotrov za lo kolesterol) STRES http://www.gaz.hr/bolesti/stres.htm (koristan ili tetan stres, pronai ravnoteu, oputanje spavanje, hrana,...) http://www.step.hr/problemi/stres.shtml (kako pobijediti stres) CIRKULACIJA http://www.gaz.hr/bolesti/cirkulacija.htm TRUDNOA http://www.trudnoca.net/trudnoca.asp (mali savjeti kako sprijeiti pojavu proirenih vena i kapilara, pojavu celulita, edema, strija, hemeroida, pojavu garavice, greva, munine) http:// www.trudnoca.net/pretrage.asp (bris-emu slui i kada, UTZ, kolposkopija, pretrage dojki,...) PRVA POMO http://zdravlje.com/pomoc/ http://www.medicinenet.com/Script/Main/Art.asp?li=MNI&ag=Y&Artic leKey=219 (prva pomo kod opeklina) http://www.medicinenet.com/Script/Main/Art.asp?li=MNI&ag=Y&Artic leKey=227 (PP kod uboda insekta) http://www.medicinenet.com/Script/Main/Art.asp?li=MNI&ag=Y&Artic leKey=226 (PP kod smrzavanja) http://www.medicinenet.com/Script/Main/Art.asp?li=MNI&ag=Y&Artic leKey=222 (pribor za PP kod kue) http://www.healthy.net/asp/templates/article.asp?PageType=article&ID =1210 (kuna ljekarna) http://www.trudnoca.net/pomoc.asp (kad se dijete zagrcne, opee, padne na glavu, napad greva u temperaturi, -bolesno dijete, - dj.zarazne bolesti, vruica, -prehlada,-proljev i zatvor stolice,-utica, -kako dati lijek, PP pri hitnim sluajevima, - sadraj kune apoteke ) TETANUS http://www.garevac.com/besp_servisi/medicina/arhiva/tetanus.htm 94

PREHRANA http://hrana.com/ http://www.plivazdravlje.hr/?section=prehrana http://www.plivazdravlje.hr/?section=prehrana&cat=t&show=1&id=16 4( minerali, stres) http://www.mojesrce.com/index.php?subhtml=prehrana http://www.plivazdravlje.hr/?section=prehrana http://www.moje-zdravlje.info/index.php?rubrika=prehrana PREHRANA TRUDNICA I MAJKI http://www.publichealth-zagreb.hr/prehrana/trudnice.htm http://www.klubtrudnica.net/dojenje/prehranamajke.html http://www.trudnoca.net/prehrana.asp. (uzroci pojaane prehrane, posljedice prekomjerne teine, koliko treba jesti trudnica, idealni prirast teine, hranjiva vrijednost namirnica, hranjive tvari, vitamini i minerali u prehrambenim tvarima,..) PREHRANA I RAK http://www.cybermed.hr/public.php?f=clanci&c=17 (prehrana i rak) http://www.medicina.hr/nutricionizam/clanci/konjugirana_linolna_kiselina.htm(prevencija arteroskleroze) http://www.medicina.hr/nutricionizam/clanci/konjugirana_linolna_kiselina.htm SALMONELOZE http://www.publichealth-zagreb.hr/bolesti/salmoneloze.htm http://www.medicina.hr/clanci/salmoneloze_bolesti_uzrokovane.htm http://hrana.com/ek/clanci/cla_45.htm (salmoneloze) http://www.vitamini.hr/Edukativni/07.Zanimljivosti/salmoneloze.htm AIDS http://www.plivazdravlje.hr/?section=prirucnik&section_menu=bolesti NARODNI ZDRAVSTVENI LIST http://zzjzpgz.hr

95

KAZALO
PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 RIJE RECENZENTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 TRUDNOA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 PREHRANA NOVOROENETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 PREHRANA DOJENETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 POVIJANJE DOJENETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 ZDRAVO KRETANJE DOJENETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 NJEGA USNE UPLJINE DOJENETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 MLIJENI ZUBI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 REDOVITA HIGIJENA USNE UPLJINE I ZUBI . . . . . . . . . . . . . . 21 PREHRANA MALOG I PREDKOLSKOG DJETETA . . . . . . . . . . 23 PREHRANA KOLSKOG DJETETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 MEDITERANSKA PREHRANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 VANOST BILJNIH VLAKANA ZA ZDRAVLJE . . . . . . . . . . . . . . . . 29 VODA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 PRIPREMA I UVANJE HRANE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 ZATITA KRALJENICE KOLSKE DJECE . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 UVANJE KRALJENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 SPAVANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 PROLJETNI UMOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 GODINJI ODMOR I PUTOVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 S DJECOM NA PUT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 PUTOVANJE ZRAKOPLOVOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 AKTIVAN GODINJI ODMOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
96

SUNANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 OI I SUNCE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 ADOLESCENTI I LJETNI PRAZNICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 TJELESNA AKTIVNOST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 OSTEOPOROZA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 SPREAVANJE NEELJENE TRUDNOE - KONTRACEPCIJA . . 55 SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 SAMOPREGLED VANJSKIH SPOLNIH ORGANA . . . . . . . . . . . . . 60 UPUTE O MJERAMA PROTIV RAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 PAPA-TEST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 PREVENCIJA RAKA DOJKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 UTJECAJ PUENJA NA ZDRAVLJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 PREVENCIJA STRESA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 PREVENCIJA BOLESTI SRCA I KRVNIH ILA . . . . . . . . . . . . . . . 71 KVALITETA IVOTA STARIJIH LJUDI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 PREVENCIJA PADOVA KOD STARIJIH OSOBA . . . . . . . . . . . . . . . 75 LIJEKOVI U STARIJOJ DOBI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 MJERENJE TJELESNE TEMPERATURE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 SNIAVANJE POVIENE TJELESNE TEMPERATURE . . . . . . . . 78 MJERENJE KRVNOGA TLAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 HIGIJENA OIJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 PRAVILNO IENJE UIJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 PRAVILNO UKAPAVANJE KAPI ZA NOS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA IZ NOSA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 ZIMSKE BOLESTI DINIH ORGANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86 UPORABA ANTIMIKROBNIH LIJEKOVA (ANTIBIOTIKA) . . . . . 88 KUNA LJEKARNA I TELEFONI ZA HITNOU . . . . . . . . . . . . . 89 INTERNET ADRESE STRANICA NA KOJIMA MOETE PROIRITI SVOJE ZNANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
97

BILJEKE

98

BILJEKE

99