You are on page 1of 24

20 IDEJA ZA IZRADU UMETNIKIH PREDMETA

UKRAAVANJE SALVETAMA
Salvetna tehnika vrlo je atraktivan, matovit, ali i jednostavan nain ukraavanja predmeta arenim salvetama. Moe se primijeniti na razliitim materijalima - drvetu, plastici, keramici, staklu, teksilu, vosku ... Kako bi u svom pothvatu bili uspjeni, potrebne e vam biti papirnate salvete, specijalno ljepilo s lakom (u jednom), koji se u trgovinama moe nabaviti za 40-ak kuna. Eto ideje za dosadne, kine, jesenje dane!

Salvetna tehnika je trajan i kvalitetan nain ukraavanja pri emu se salveta doslovno lijepi za predmet, a po zavretku posla gotovo ih je nemogue odvojiti. Zahvaljujui posebnom ljepilu koje je ujedno i lak salveta se sasvim stapa s podlogom. Privlanost ove tehnike jest u tome to postojeim predmetima moete dodati dio svoje kreativnosti I mate, a stari namjetaj moete spasiti od otpada.

Za ukraavanje salvetnom tehnikom pogodni su razliiti predmeti, od sitnih kunih ukrasa i uporabnih stvari, do namjetaja, a moete izraditi i poklone. Budui da nema ogranienja u materijalima, to mogu biti alica, zidni sat, odjea, stolii, ormarii, svjetiljke i lusteri, vaze, svijee, jastuii...

Postupak se odvija u nekoliko koraka. Za poetak odaberite salvetu iji uzorak elite imati na predmetu kojeg ukraavate. Precizno izreite taj dio salvete i potom odvojite slojeve jer ete koristiti samo jedan sloj i to onaj gornji ije su boje najintenzivnije. Budui da je salveta koja se lijepi vrlo tanka, ukraavanje e najbolje uspjeti na svijetloj podlozi, pa ako je odabrani predmet tamniji, najprije ga je potrebno prebojati u svjetliju boju. Nakon to se boja dobro osuila, eljeno mjesto premaite tankim slojem specijalnog laka i ljepila za salvete, stavite salvetu i pritisnite da se dobro zalijepi te ju pri tome poravnajte. Zatim preko salvete premaite jo jedan sloj laka od sredine prema rubovima, ali pazite da ju ne poderete, te ostavite da se osui.

Nakon suenja predmet je otporan na vodu, pa na ovaj nain moete ukraavati i kupaonske ili kuhinjske sitnice. Porulanske predmete potrebno je nakon suenja ispei u penici. Stavite ih u hladnu penicu, a potom ju postupno zagrijavajte na 130C, pecite 1 sat i ostavite da se ohladi u penici. Takoer, ako ukraavate odjeu, nakon suenja ju je dobro preglaati nekoliko minuta sa suprotne strane. Takva odjea moe se prati na maksimalno 30 stupnjeva u stroju za pranje. Vano je da prilikom nanoenja ljepila, umetnete karton ili papir, kako ne bi prelo na drugu stranu odjee. Za ukraavanje moete upotrijebiti vie jednakih uzoraka ako elite prekriti veu povrinu, a takoer moete i kombinirati razliite uzorke. Pri kupnji ljepila treba biti paljiv jer se svaki tip materijala lijepi razliitim tipom ljepila

za salvete. Ono je potpuno bezopasno i neotrovno pa je mogue ukraavati i posue. Ukoliko salvetom ukrasite svijeu, pri gorenju i rastapanju ljepilo ne isputa neugodne mirise. Ova matovita tehnika zasigurno e svoje poklonike pronai meu onima koji se vole zabavljati ili oputati u vlastitoj kunoj radionici. S obzirom da nije potrebno ni puno truda ni novca kako biste napravili zanimljiv predmet ili oivjeli stari pohabani namjetaj - zato ne pokuati?!

SECENJE STAKLENIH FLASA


Poznato je da se od starih staklenih flaa i tegli mogu napraviti razni dekorativni ili upotrebni predmeti, svenjaci, pepeljare, vazne, lampe, razne posude i sl. ak i predmeti najsavremenijeg dizajna. Veina e ipak pomisliti: "Tano je to, ali za to je potreban specijalan alat, znanje..." Dok u stvari, sve to je potrebno za izradu predmeta prikazanih na slikama je komad vunice, malo alkohola (moe i votka) uplja i kofa vode.

Na mestu gde elite da preseete flau namotajte dva-tri navoja vunice, vunicu natopite alkoholom i zapalite. im alkohol izgori flau uronite u kofu sa hladnom vodom. Flaa e pui tano na mestu gde je bila namotana vunica. Panja mesto gde je flaa preseena moe biti izuzetno otro, zato ga izglaajte finijim - 300 brusnim papirom. Davanje nove upotrebne vrednosti predmetima od stakla je vie od reciklae, smanjuje upotrebu energije i uva nau ivotnu sredinu.

Kako da napravite Abaur za lampu ili Luster

Datum: 28 Mar 2007 Dizajn Enterijera Pregleda: 22700 Jednostavan nain da se od obinog pareta papira ili plastike naprave dizajnerski abazuri za lampe ili lustere. Moete napraviti desetine geometrijskih oblika od obinog pareta papira ili plastike, elementi se sklapaju rukama, bez lepljenja - slino lego kockama. Dovoljno je ve 12 elemenata da se napravi manji abaur ili luster.

Ova originalna ideja danskog tima dizajnera Holger Strm and Bald & Bang dobila je i Dansku nagradu za dizajn - "danish design award" 2001 godine.

Materijal potreban za izradu: Sablon za isecanje (na slici ispod) Papir( za manje projekte ) ili Plastika HDPE 0.8mm, ili Acetal (delrin) takodje plastika 0.35mm debljine (Obratite panju - materijal treba da proputa svetlost.) Kabl Grlo za sijalicu Fluoroscentna sijalica manje snage (da ne bi doslo do pregrevanja lustera) Izgled elementa za isecanje ( dimenzije mogu biti po elji npr 6, 8 ili 12 cm zavisno od materijala koji koristite i veliine lustera ili lampe koju elite da napravite:

1. isecanje elemenata Iscrtajte oblik na materijalu i isecite makazama. 2. Spajanje elemenata: Jednostavno spajajte elemente rukama i uivajte! Moete napraviti razne gometrijske oblike sa od osam do cak 100 ili vie elemenata. Ponite spajanjem 3, 4 ili 5 elemenata u jednom uglu

Primer spajanja manje lampe od 12 elemenata:

Primer spajanja vece lampe ili lustera od 30 elemenata:

Obratite panju na pravilno postavljanje sijalice:

Gotov luster sa postavljenom sijalicom:

Ukoliko ne elite da sami isecate elemente, gotove elemente u setu moete poruiti na sajtu dizajnera www.iqlight.com. (takodje moete videti i detaljnija uputstva)

Eko plastika od krompira


Datum: 28 Aug 2007 Ideje Uradi Sam Pregleda: 2438 Eko plastiku brzo i jednostavno moete napraviti sami, u kuhinji. Eko plastika je fleksibilna i prilino jaka, moe se koristiti za pravljenje tanjira, inija, oljica, ukrasnih predmeta - ukratko

svega to se inae pravi od meke plastike. Naravno ova eko plastika pravljena u kucnim uslovima nije savrena, nemojte previe oekivati od nje. Uz malo interesovanja naunika i naravno daljih istraivanja mogle bi se eliminisati higroskopne osobine eko plastike. Ipak, najvanija stvar je da je ovo jo jedan primer polimera napravljenih od biljnog materijala, pravi korak koji moe voditi ka novim materijalima karakteristika slinih plastici koji ne unitavaju nae zdravlje i ivotnu sredinu . Opciono: Oljutite krompir,iseckajte u kockice, stavite u blender, dodati 1 dl vode, kada se dobro izmiksuje u blenderu, procedite kroz filter za kafu. Ukoliko elite moete preskoiti ovaj deo i koristiti gotov kukurzni skrob. Rastvorite 1/2 kafene kaiice sode bikarbone u 2 kaike vode u manoj posudi. 1) 100 ml (7 kaika) hladne vode sipajte u posudu u kojoj ete grejati smesu. 2) 10 grama (1 kaika) kukurznog skroba ( ili krompir / opciono gore opisan) dodajte u vodu. 3) dodajte 12 ml ili oko 2.5 kaiice kiseline (sire). 4) 8 ml ili oko 1.6 kaiica biljnog glicerina. 5) Ako elite da obojite vau plastiku sada je vreme da dodate boju za kolae, pet kapi e biti dovoljno. 6) Na blagoj vatri kuvajte, uz konstantno meanje, kad pone da se zgunjava, pojaajte vatru i dalje meajui dodajte gore navedeni rastvor sode bikarbone. Kad pone da kljua kuvajte jo deset minuta, ako pre toga pone da se sui sklonite je sa vatre. 7) Sada plastiku treba sipati u kalup ili izliti u aluminijumsku foliju da se sui. 8) Potreban je jedan dan na sunanom mestu da se plastika osui, proces suenja moete ubrzati zagrevanjem u rerni na 60 stepeni za 1-2 sata. Upotreba Plastika je sada spremna za livenje u kalup i oblikovanje u bilo ta to moete zamisliti. Glavne prednosti ove plastike su to se ne pravi od nafte, nije otrovna, ne uzrokuje rak i 100% je bio razgradiva. U prirodi e se razgraditi za nekoliko meseci, za razliku od naftne plastike kojoj je potrebno hiljadu godina.

Kako da sami napravite Plavi Kristal


Datum: 30 May 2007 Tehnologija Pregleda: 1672 Geode su vrsta kamena koja sadrzi kristal. U prirodi potrebni su milioni godina da bi se geoda formirala. Geodu mozete sami napraviti u kuci za svega nekoliko dana. Uzgajanjem predivnog prozirno - plavog kristala bakar sulfat pentahidrata unutar ljuske jajeta. Evo i kako: Prvo moramo pripremiti ljusku jajeta, Prirodna geoda se formira untar minerala, za nasu geodu mineral je kalcijum karbonat iz ljuske jajeta. Pazljivo razbijte jaje, ispraznite sadrzaj i zadrzite ljusku. Ljusku ocistite od ostataka jajeta. U posebnoj posudi sipajte 1/4 solje vruce vode, potom u njoj rastvorite bakar sulfat. kolicina nije data jer morate uz mesanje dodati bakar sulfata sve dok se vise ne moze rastvoriti, ipak sto vise to bolje ovde ne vazi, pazite da ne preterate. Sipajte rastvor u ljusku koju ste pripremili i postavite je negde na mirno mesto 2-3 dana. Posmatrajte

vasu geodu svakog dana, kristali bi trebalo da se pojave vec krajem prvog dana, a svoj maksimum dostizu nakon dva ili tri naredna dana. Mozete odasuti rastvor i ostaviti je da se osusi. ili sacekati da sam ispari (nedelju ili dve) Saveti: I najmanje povecanje temperature vode ce u velikoj meri uticati na kolicinu bakar sulfata (CuS04 . 5H20) koji ce se rastvoriti. Paznja! Bakar sulfat je otrovan ako se proguta i moze iritrati kozu, u slucaju kontakta isprati kozu vodom, u slucaju gutanja dati vodu i pozvati lekara. Bakar Sulfat pantahidrat kristali sadrze vodu, zbog toga ih treba drzati u hermeticki zatvorenoj posudi, inace ce voda ispariti iz kristala i kristal ce se pretvoriti u sivi ili zelenkasti prah - bakar sulfat. Bakar sulfat se koristi za oblaganje bakra, testove za anemiju, u algicidima, fungicidima i kao dezinfekciono sredstvo. Sta vam je potrebno za pravljenje plavog kristala: Vreme: 2 do 3 dana Jaje (ljuska) Vruca voda Bakar sulfat

Kako da napravite UV mastilo?


Datum: 27 May 2007 Tehnologija Pregleda: 11751 Da li je moguce napraviti UV fluoroscentno mastilo od obicnih sastojaka koje imate u kuci po sistemu uradi sam - ne samo da je moguce, vec brzo i jednostavno mozete napraviti uv mastila razlictih boja. High Tech na jednostavan nacin - Postoji mnostvo supstanci sa kojima se svakodnevno srecemo, a koje su pod svetlom UV lampe fluoroscentne. Takozvana UV lampa daje visoko energetsko ultraljubicasto svetlo, koje nase oko ne moze da vidi po tome je i dobila naziv crno svetlo 'black light'. Fluorscentne supstance apsorbuju ultraljubicasto svetlo i reemituju ga istovremeno, tokom ovg procesa gubi se deo energije, pa reemitovano svetlo ima vecu talasnu duzinu, sto ga cini vidljivim za nase oko, tako da nam se cini da objekat sija. Upotreba uv mastila je za "nevidljivo" obelezavanje, specijalne efekte, detekcije kvarova, forenziku, pa cak i uredjenje enterijera. Uv Boje kao zastita od kradje ili falsifikata:

Evo nekoliko primera cestih i lako dostupnih supstanci koje imaju fluoroscentna svojstva: Vitamini: Vitamin A i B vitamini tiamin, niacin i riboflavin su jako fluoroscentni Najjednostavnij recept za Uradi Sam UV mastilo je smrviti tabletu vitamina B-12 i rastvoriti je u sircetu dobijeni rastvor ce sijati svetlo zuto pod UV svetlom. Hlorofil Hlorofil biljkama daje zelenu boju, ali pod UV lampom daje jaku crvenu boju, Sameljite malo spanaca sa malo alkohola,procedite kroz filter za kafu ( zadrzavate ono sto ostane u filteru, ne tecnost) Daje jak crveni sjaj pod UV lampom, cak i pod jakom fluoroscentnom sijalicom. Antifriz Proizvodjaci dodaju fluoroscentne aditive u antifriz, da bi se moglo koristiti UV svetlo za detekciju curenja hladnjaka i uvidjaje kod saobrcajnih nesreca. Obicno daju zuto-zeleni fluoroscentni sjaj. Detredzenti za ves (sa belilom) Neki izbeljivaci vesa deluju tako sto ustvari cine da vasa odeca postane pomalo fluoroscentna, kako bi izgledala sto belja. izbeljivaci obicno pod UV svetlom daju plavicasto beli sjaj. Izbeljivaci zuba Dejstvuju na istom principu kao i belilo za ves, daju plavicato beli fluoroscentni sjaj zubima, kako ne bi izgledali zuckasto. Postoji jos mnostvo svakodnevnih, obicnih supstanci koje imaju fluoroscentne osobine, navedene su samo neke kao ilustrativan primer. UV Boje za uredjenje enterijera: Klasican beli plafon i / ili zidovi spavace sobe se magijom Uv svetla i boja nocu pretvaraju u fantasticnu sliku svemira.

Baloni od sapunice
Datum: 3 Apr 2007 Razno Pregleda: 21174 Pravljenje smese za balone od sapunice moe biti porodina zabava. Ali uz malo umenosti da se povoljno nabavi atraktivna ambalaa i organizuje prodaja i unosan biznis. ta vam je potrebno: - kvalitetna tenost za pranje sudova - glicerin - plitki plastini lavor ili korito - Destilovana voda - prazna posuda od tecnosti za balone

formula za pravljenje kvalitetne balona: 3 dela obicne ili jos bolje destilovane vode 1 deo tecnosti za pranje sudova 1 deo glicerin Destilovana voda poboljsava kvalitet i trajnost balona, ukoliko je moguce koristite tecnost za sudove koja nije parfimisana. To je sve- uzivajte!

Kreda Uradi sam


Datum: 29 Mar 2007 Razno Pregleda: 409 Jednostavan, kratak recept za pravljenje krede: 1 olja gipsa 1/2 olje hladne vode Kalup Pomeajte gips i vodu, izlijte u kalup i ostavite da se osui. Ukoliko zelite kredu u boji mozete dodati tecni ili pigment u prahu.

Kako da napravite Lepak od mleka?


Datum: 13 Apr 2007 Razno Pregleda: 22509 Da li znate da se lepak moe brzo i jednostavno napraviti od polimera u mlenim proteinima. Objanjenje moda zvui komplikovano, ali receptura je zaista jednostavna.U au sipajte sedam kaika obranog mleka, dodajte kaiku sirceta u mleko. Mleko e poeti da se razdvaja na vrsti i teni deo. Ostavite da se slegne a potom procedite kroz filter za kafu ili pekir. Gusti deo preostao u ai je lepak. Kada ste dodali sire u mleko, doslo je do izdvajanja mlenih proteina, polimera kaseina koji se i u industriji koristi za pravljenje lepkova, farbi, ak i plastike. Jos jedan recept za vodotporni lepak - lepak za staklo Ovo je najbolji lepak za projekte u kojima treba zalepiti staklo za staklo. Za lepljenje dekoracija na staklenu povrinu najbolje je koristiti lepak u tenom obliku. Za lepljenje drveta,kamena ili metala koristite lepak u eliranom stanju. Ovaj lepak je vodotporan pa se moe koristiti i za lepljenje posudja i keramike. Potrebni sastojci: 2 kesice elatina 2 kaike vode 3 kaike obranog mleka

Par kapi etericnog ulja klinia (opciono - konzervans) ukoliko elite da lepak due traje U malu iniju sipajte vodu, rasprsite elatin po hladnoj vodi. ostavite na stranu da se otopi, za to vreme ugrejte mleko do take kljuanja i sipajte u sada rastvoreni elatin. Meajte dok se ne sjedini. Sada dodajte eterino ulje kao konzervans (ukoliko elite da vam lepak traje due od jednog dana) Kako se koristi: Dok je lepak jo topao, etkicom nanesite tanak sloj na povrine koje treba zalepiti. Lepak drite u staklenoj tegli sa poklopcem. kada se ohladi pretvorie se u gel, ali to nee uticati na mo lepljenja. Kada elite da ga ponovo koristite, teglu stavite u vruu vodu.

Kiselo zelje iz PVC vree.


03.12.2007 // 17:37 O kiseljenju zelja pisano je mnogo lanaka. Meutim, manje je pisano o uvanju zelja u PVC vreama. Kiselo zelje je uz kiwi i ipak namirnica koja u sirovom stanju sadri najvee koliine C vitamina.. Starijim itaocima je poznat uinak rasola iz zelja prilikom mamurluka, a mnogima kao nezaobilazni prilog domaim peenicama ili peenju. Svaka dobra domaica koja nema podruma, ili prikladog mjesta gdje bi drala drvenu kacu sa kiselim zeljem, zna da je najprikladnije kiseliti zelje u zato specijalno izraenim PVC vreama. Te vree su specijalno ojaane iz tvre plastike pa nema opasnosti da puknu od samog tereta koji se nalazi u njima. Te vree su zapremine od 50 litara pa ovisi koliko kanimo uzeti zelja za kiseljenje, nabavimo i toliko vrea, raunajui da vrea nee biti napunjena do vrha. Na dno vree stavlja se sloj naribanog zelja, zatim par glavica zelja sa izrezanim korijenom u iju se upljinu stavlja malo krupne soli i par zrnaca cijelog crnog papra, te izmeu redova lovorov list i kriaka narezane jabuke..

Takav redoslijed se nastavlja sve do 3/4 napunjenosti vree. Da bi se dobila lijepa uta boja kiselog zelja, u vreu nareemo jednu cijelu svjeu dunju. Na vreu od 50 litara, napunjenu do 3/4 nalijemo 10 litara vode i dobro zaveemo pagom. Stavimo na toplije mjesto kako bi se fermentacija bre odvijala. Ako su ispunjeni uvjeti, zelje e za mjesec dana izvriti kiseljenje i biti spremno za uporabu.Nakon svake uporabe, vrea se dobro ponovno zavezuje i sprema. Zelje nesmije izmrznuti. Moe se drati u stanu negdje gdje e najmanje smetati.: Nije ju pogodnio drati na balkonu ako se smrzava. Prednost takvog naina je da netreba ispirati "dlen" sa zelja, te da nema nikakvog mirisa u okolini gdje se kiseli.

Ciscenje kestena
Za poetak, potreban alat. 1. Maina za mljevenje mesa broj 5 2. Reeto (s 5 mm otvorima) 3. Sito (s 1 mm otvorima) 4. Dva manja protvana Prvo se iz maine za meso izvade no i rupice, tako da ostane samo pu. Kuhani kesten, zapravo raskuhani, se na vrue stavlja u mainu i faira. Kad se napuni jedan protvan, puni se drugi dok se prvi hladi. Tu maina samo raspuca koru. Nakon hlaenja, sadraj protvana se presipa na reeto. To je posao za muku ruku isto kao i na maini. Ne treba se obazirati na mrvice koje propadnu kroz reeto. Sad je na redu sito. Poto je sito manje, tu je enska ruka taman. Treba ono to je izalo kroz reeto protisnuti kroz sito. Rukom to ide najbolje jer bilo kakva lopatica previe strue po situ i onda prolazi i ono to ne bi trebalo. Ispod se stavi neka prikladna posuda gdje odmah pada oieni kesten. Protiskivanje kroz sito nije ba lagano pa je dobro da se dvije ene izmjenjuju. A ona koja je trenutno slobodna, moe odmah oieni kesten pakirati u vreice za smrzavanje. Za etiri porcije kesten pirea je 30 dkg dosta. Na to jo ide 6 dkg eera u prahu i par kapi ruma. I naravno lag. Moe i kakav okoladni preljev.

Kako dovesti izgrebane cdove u funkciju


1) Staviti u zamrzivac 30ak minuta i rade ko blesavi ali, jos ucinkovitije 2) Oprati ih zubnom pastom (bilo kojom), ne jako ribati, isprati mlakom vodom i obrisati.... i eto popraFljeno,, Kako napraviti akvarijum?

Kako napraviti akvarijum?


Akvarijum koji predlaemo da napravite sami je napravljen u sada ve uobiajenom stilu - bez okvira, lepljen specijalnim silikonskim lepkom. Prvo prilazimo izradi postolja za akvarijum koje emo napraviti prema donjoj skici od iverice debljine 18 mm. Postolje mora biti dobro zalepljeno i uvreno, kako bi kasnije moglo izdrati teinu akvarijuma, koja uglavnom prelazi 100 kg. Najpre izraujemo okvir, pa onda unutranja pojaanja zalepimo unakrsno. Pod (dno) akvarijuma lei na unutranjim pojaanjima. Oblik postolja prikazan j e na slici, a dimenzije bi trebalo prilagoditi buduem akvarijumu. Stakla, od kojih emo napraviti stranice i dno akvarijuma, moraju biti TANO izrezana i bruena po

rubovima kako bi dobro prijanjala. Preporuujemo da taj deo posla prepustite staklorscu. Vano je da staklo bude dovoljno debelo, kako bi izdralo pritisak i spreilo eventualno pucanje i poplavu. Kada, prema uputstvima u donjem foto-stripu, napravite akvarijum, obratite panju na nekoliko faktora kako bi osigurali preko potrebne uslove za ivot ribica i biljaka.

1. Za gradnju akvarijuma su 2. Od kartonske lepenke 3. Na ravnu 4. Dobili smo osnovicu akvarijumapotrebne ove koliine izrezati osam traka duine povrinu postaviti postavimo sve stranice i privremeno stakla: za bone strane desetak cm i irine 2 - 3 cm. staklo, predvieno ih uvrstimo irokom lepljivom 48,6 x 50 cm, za pod i za dno trakom. prednji deo 50 x 50 cm, i za akvarijuma. Na poklopac 48,6 x 27 cm. staklo poloiti trake kartona kao na slici.

5. Pri spajanju stakala lepljivu traku ete malo popustiti kako bi napravili procep u koji ete staviti silikonski lepak.

6. Na isti nain silikonski 7. Ovlaenim lepak nanosimo i izmeu prstom prelazimo ostalih stranica akvarijuma. preko lepljive trake na uglovima tako da izmeu njih ostane mali razmak.

8. Kada je lepak ve nanesen izmeu svih stranica, izvucite kartonske podmetae tako da unutar stranica budu jo samo jedan cm.

10. Lepljivom trakom na 11. Nosae unutranje strane postavimo na 9. Ponovite postupak akvarijuma privrstite drvene letvice i lepljenja, ali sada izmeu drvene letvice koje e sluiti privrstimo ih stranica i dna akvarijuma. kao privremeni potpornici silikonskim Nakon toga uklonite nalepljenim stranicama. lepkom za kartonske trake i stranice e stranice prilei na pod. akvarijuma. Slue kao podloga poklopcu.

12. Oko gornjeg ruba akvarijuma zalepite pojas samolepljivih tapeta koje su vodootporne i prekrie elemente za osvetljenje i nosae.

Izrada postolja

U akvarijum izraen BAREM DVA DANA ranije, polako uliti blago zagrejanu vodu. Budui da je lepak otrovan, tako napunjen akvarijum ostaviti nekoliko dana, nakon ega emo ispustiti vodu i dobro ga istrljati solju, a zatim oprati. ljunak veliine zrna graka, po mogunosti kvarcni, dobro isperite u nekoliko voda i stavite na dno akvarijuma, tako da se sa strane sa koje emo gledati akvarijum bude sasvim malo ljunka i da se sloj podie prema zadnjem kraju tako da na zadnjoj strani iznosi 10 - 15 cm. Iako ete u gotovo svoj literaturi nai uputstva da se u akvarijum stavlja pesak, glina i treset, preporuujemo Vam da to ne inite. Nakon to stavite ljunak, polako dolivajte vodu tako to na ljunak poloite ruku i na nju posipate mlaz vode. Za rad akvarijuma su potrebni greja sa termostatom (otprilike 100 W), termometar, aparat za filtriranje (po mogunosti sa ureajem za dovod vazduha, jer tada vam nee biti potrebna pumpa), pumpa za vazduh sa priborom, zatim elementi za osvetljenje (instalacija ureaja je prikazana na donjoj slici). Ukoliko elimo, moemo postaviti i neki prikladni predmet, kao to je drvo, kamen ili slino. Sada nalijemo vodu do kraja, postavimo greja sa termostatom, filter, ukljuimo pumpu, upalimo svetlo i

ekamo deset do petnaest dana da ispari hlor iz vode kako bismo termostatom namestili optim alnu o tempraturu (oko 25 C) i da se akvarijum ''smiri''.

Smestimo li akvarijum u neki mrani ugao, on e zasjati novom lepotom i svetlou, a ujedno emo imati manje neprilika sa vodom. Ukoliko nemate strpljenja da ekamo 10 - 15, priekajte makar 2 3 dana i za poetak akvarijum nastanite dvema veoma otpornim vrstama riba - preporuujemo popularnu zebicu (Bramidanio rerio) i gupyja (Labistes retikulatus), i to samo s nekoliko komada, jer ete verovatno imati gubitaka zbog preteranog nastanjivanja. Pokuajte da svaku ribicu i biljku upamtite po njenom latinskom nazivu, jer nisu u pitanju nae autohtone vrste.

POZLAIVANJE

POZLACIVANJE
Preuzeto iz asopisa SAM Kada na tavanu ili u podrumu sluajno pronaete neki davno upotrebljavan predmet za kojeg vas veu uspone, zakljuejemo da se vlaga, praina, mehanika oteenja uticala na lep izgled. Ali, ako su ta oteena manja, uvek ima leka. Meu predmetima koji se sa uspehom mogu obnoviti ubrajaju se i antikvitet. Restaruratorski je posao toliko napredovao da vie ne predstavlja problem ni verna obnova ipkasto izrezbarenog drveta ili ukrasenih ara izvedenih bojom i zlatom na drvetu. Naravno, ba sve se ne moe, zbog nedostataka iskustva i alata, preporuiti kunim majstorima, ali neke jednostavnije zahvate nee biti teko izvesti. Pozlaeni okvir za ogledalo iz vie razloga izabrali smo kao primer za restauriranje. Najvaniji su svakako to to su mu nedostajali neki izrezbareni delovi i to mu je pozlata gotovo posve otpala. Osim toga, zbog svog je oblika pogodan za pregledno prikazivanje nekoliko naina pozlaivanja. Obnova okvira Okvir treba pre svega oistiti da se uoe sva oteenja. Povrina mu se dobro natopi elakom, naroito ako ima crva, te ostaviti jedan dan. Za to se vreme praina i trule spoje u tvrdu masu koja se odvoji od podloge i tako lako odstrani. Delovi okvira koji nisu oteeni i sa kojih nije otpala pozlata, te im stoga nije potrebno ni pozlaivanje, samo emo oistiti od nakupljene praine. Uiniemo to prvo premazivanjem gorivim piritusom, koji brzo lapi te ne stvara vlagu. Nakon jednog sata stvrdnutu prainu uklanjamo trljanjem mekim delovima hleba. Taj je nain primenljiv za ienje svih neoteenih a uprljanih i pozlaenih predmeta koji su izgubili sjaj. Na potpuno (elakom) oienom okviru lako se uoi crvotoina i oteenja. Delove koji nedostaju treba nadomestiti, a crvotoinu unititi. Oteeni sitno izrezbaren ornament teko se moe nadoknaditi jednakim drvenim delom. Kako e okvir imati pozlatu koja pokriva podlogu, oteenja se moe popraviti bilo kojim, za oblikovanje materijalom. Najee se za to koristi meavina od 3 dela vode i jednog dela drvofiksa. U nju se dodaje jo malo plastofila da bi se dobila potrebna gustoa. Sa masom , po gustoi nalik gipsu, oblikovaemo delove koji nedostaju. Kao predloak posluie prethodno izraen crte prema prvobitnom izgledu ili ako je to mogue, od neoteemog dela rama koristiti kao osnovu za kopiranje. Masu treba grubo modelirati noem i

prirunim alatom, a nakon suenja fino obraditi otrim noiem i brusnim papirom sitne detalje. Crvotoine emo unititi preparatima Xylamon combi.

S neoteenih delova pozlate paljivo emo ukloniti godinama nataloenu prainu i prljavtinu, premaz ivanjem piritom koji e od neistoa stvoriti tvrdu koru Podloga za pozlaivanje Za pozlaivanje bilo kojim nainom treba pripremiti podlogu. Ona je ista pri radu na svim vrstama materijala, osim to postoji mali dodatak kada se prvi put pozlauje tek izraen drveni okvir. Kod njega je potreban jo poseban temelj podlozi pozlate, a sastoji se od meavine tutkala i vode u razmeri 1:3. Pri premazivanju okvira meavina mora biti topla i tek kada se osui nanosi se prva podloga. Ne premaemo li novi drveni okvir kasnije e se nanosi nakon nekog vremena ljutiti. Podloga pozlati na bilo kom materijalu treba biti meavina kaolina krede i tutkala. Pri tome se najpre tutkalo kuva dok ne postane itko, a kreda zagreje u posudu sa dvostrukim dnom na oko 40C. Zat im se u 1 litar kaolin krede ulije 1dl tutkala i, dok je meavina jo topla, time tri puta grundira (nakon to je svaki prethodni namaz potpuno suv). Osuena kreda ne sme biti premekana a ni pretvrda. To treba ispitati brusnim papirom br.1 kojim se, ako je kreda premekana, suh namaz lako odstranjuje. Da bi se dobila potrebna tvrdoa u nju se dodaje jo tutkala, a u sluaju da je pretvrda dodaje se jo vode.

Nakon jedan sat skorenu prainu odstraniti trljanjem mekanim delovima hleba. Osim to e biti ista, pozlata e ponovo imati interivan sjaj. Pozlaivanje Osim pravim zlatnim listiima (od 24karata) okvir se moe pozlatiti i tankim metalnim listiima boje zl ata ili srebrom u prahu. Ni jedan od tih naina nije teko izvesti ali pri tome treba imati mnogo strpljivosti te raditi u prostoriji bez daka vetra. Zlatni listii su debljine 0.01cm i veliine 80x80mm. Za nanoenje na pripremljenu povrinu treba ih najpre noem smanjiti na potrebnu veliinu. Na lepljiv okvir listii se prenose naelektriziranim krstom (elektricitet se dobija trljanjem o kosu). Listiima treba prekriti itavu povrinu okvira i zatim trljanjem vatom priljubiti uz podlogu i polirati. U sluaju da koji deo okvira ostane nepokriven, na njega se moe naknadno naneti zlatni listi i isto tako zagladiti. Nakon to je sve ispolirano, okvir treba premazati svetlim elakom, jer on titi pozlatu pri ienju i dodiru rukom.

Delove ornamenta koji nedostaju nadoknadiemo meavinom drvofixa,prastofila i vode. Nakon oblikovanja zagladiemo ih otrim noiem i finim brusnim papirom. Metalni listii, koji se kriste za pozlatu, su meavina meda i bakra. Boje su zlata, ali neto deblji. Zbog poveane teine i vrstoe (ne pucaju lako kao zlatni) njihovo je nanoenje jednostavnije od prethodnog. Moe se raditi i rukama, a viak se jednostavno otkine. Ta se pozlata takoe polira trljanjem vatom, ali se pri tom gubi mnogo vie listia.

Ono to na ornamentu nedostaje moe se nadoknaditi nekim lako oblikojuim materijalom. Pri tom je vano da bude pogoen oblik koji nedostaje, a pozlata e ionako prekriti boju umetka. Kada je pripremljena podloga za pozlatu dovoljne lepljivosti, nanosiemo listie. Noem emo ih na konoj podlozi rezati na potrebne veliine Najbolji efekat pozlate srebrnom i bronzanom prainom ne dobija se njihovim premazivanjem, ve stvaranjem uslova da se one nanose na lepljive podloge. Time se kasnije postie verni izgled metala. Stoga na podlogu od mixtiona (ili laka) u debelom sloju etkicom nanosimo suvu bronzu ili srebro te utiskujemo i poliramo sa vatom. Kako bronza oksidira, nakon poliranja je treba zatititi premazivanjem svetlim elakom. Pozlauje li se odjednom vie predmeta, dobro je od srebrne praine, prekrivanjem gazom, zatititi disajne orga ne.

Povrina okvira pokriva se debelim slojem listia. Eventualni propusti mogu se naknadno pokriti otkinutim delovima listia. Metalni se okviri mogu pozlatiti nakon prethodne zatite protiv korozije, antikorozivnom bojom. Nakon dva premaza boje nanose se tri premaza elaka te potom mixtion ili lak kao to je opisano. Pri obnovi delimino oteenih pozlata treba ispitati materijal, kako bismo upotrebili isti . Osim vizuelno, to se moe uiniti hemijski. Tako kap sone kiseline otkriva da li je pozlata izvedena zlatom ili nekom drugim metalom. Naime, kiselina pocrnuje zlato.

Zlato se za podlogu vee vrstim utiskivanjem vatom. Trenjem mu se zatim izvlai sjaj. Okvir moemo pozlatiti i bronzom u prahu. Ona mora biti suva i nanosi se etkicom u debljim slojevima Kao i kod ostalih pozlata, bronza se prvo utiskuje vazom a zatim trljanjem postie visoki sjaj. Bronzom i srebrom u prahu mogu se pozlatiti i vrlo sloeni ornamenti razliitih okvira. Pri tom nije bitan materijal od kojeg je izraen okvir. Na primer. verujemo da nije lako pogoditi kako su ova dva okvira od plastinih smesa

ARENI PREDMETI OD DRVETA


Vaze koje vidite na slici samo su dve od mnogih mogunosti da predmetima od drveta udahnete ivot njegovim vlastitim prirodnim bojama. Tonovi i teksure koje nikakvo bojenje ne moe oponaati i nadmaiti, postiu se lepljenjem razliitih vrsta drveta koje se kasnije obradom pojavljuju u raznim harmoninim arama.ta ete izraditi, zavisi od vae dovitljivosti i potreba. Kako na to ete odgovor dobiti prouivi ove crtee. Princip je u osnovi uvek isti kao to ostaje nepromenjena i potreba za paljivim izborom drveta koje treba biti podjednako suvo, dobro obraeno i slepljeno. Inae e otrica gleta ili blanjalice otkriti neslepljene depove, neravnine i nakupine lepka.

etiri daice slepimo drvofixom tako da u sredini ostane otvor 40x40cm Na ovu osnovu dalje lepimo dva ili vie slojeva tamnog orahovog furnira, koji kada se lakira postaje skoro crn. Na furnir se lepe daice pri emu valja paziti da povrina po kojoj lepimo furnir i daice bude glatka i ravna, neizvitoperena jer u suprotnom spoj nee biti dobar i pri kasnijoj obradi izgledae kao pukotina. Na isti nain lepimo sledei red dascia. Daica dalje lepimo do eljene irine tako da komad bude etvrtastog preseka.

Kroz otvor pripremljen osnove provuemo tesno obraenu hrastovu letvu 40x40mm potrebne duine. Ovako pripremljen komad obradimo do eljenog oblika. Obrusimo vazu finim staklenim papirom i odmah lakiramo da je ne zapriljamo pri daljoj obradi. U otvoru na donjoj strani zalepimo drveni ep veliine 40x40x50mm. Time smo pripremili prostor za postavljanje staklene kutijice. Od staklene ploe izreemo dva komada 38x200x3mm, i dva dimenzija 30x200x3mm te jedan 38x38x3mm. Slepimo ih brusilicom 3, silidromom Si ili silikonskim kitom, u staklenu posudu veliine 38x38x204. Nakon 24sata proverimo da li menzura negde proputa vodu a onda je postavimo u pripremljeni otvor vaze. Drvene letvice preseka 5x5mm spreavaju ispadanje staklene posudice (crte 3) Nanoenjem jo tri do etiri sloja laka ova je vaza pripremljena za vodu i cvee. Da nebismo otetili podlogu na dno vaze zalepiemo tkaninu, najbolje tanki pust.

PALJENJE DRVETA
Osim moenjem ("bajcanjem") lep i rustikalan izgled drveta moe se postii i paljenjem plamenom. Ovaj postupak ne iziskuje mnogo iskustva, a ni alata: dovoljna je benzinska ili plinska lemilica i tvrda etka (od elika) za odstranjvanje gari. Paljenjem se obrauju uglavnom predmeti izraeni od drveta etinara: bor, smreka i jela. Drvo koje se eli obraivati paljenjem ne mora se brusiti; dovoljno je povrnu obraditi. Plamen se polako vodi tamo amo du vlakana sve dok tvrdi i meki godovi ne poprime ujednaenu boju nagorelgo drveta. (Bilo bi dobro da pre obraivanja veeg komada "trenirate" na otpadnoj daici). Nakon paljenja drvo se obrauje etkom kad se odstrane ugljenisane estice, odnosno kada se ietkaju meki godovi, tamni tvrdi godovi daju obraivanom komadu lepu reljefnu strukturu. Ako je drvo jako nagorelo, tj. ako je suvie tamne boje, komad se obradi tvrom elinom etkom.

Ne zaboravite, drvo smete etkaki samo u smeru vlakana; etkanjem u poprenom smeru nastale bi rune ogrebotine koje bi jako odudarale od prirodnog izgleda drveta. Delovi nametaja koji dolaze u neposredan dodir s odecom (povrine za sedenje, oslonci za ruke) ne smeju se etkati, pa se stoga pale slabijim plamenom. Lagano nagorevanje drveta moe se postii i poveanjem razmaka izmeu plamena i radne povrine na 20 30cm. U tom sluaju ugljenisace se samo mekani godovi, dok e tvri zadrati svetliju boju. Paliti se mogu i furnirane povrine; preduslov je da debljin a furnira bude najmanje 2.5mm i da bude rezana a ne kalana.

Kada se pale vee povrine (poputpostolja kuhinjskog stola), plamen moe biti jai nego onda kad se obrauje detalj nametaja Da biste postigli ujednaenu boju, komad palite nakon sastavljanja.

Ugljenisana drvena vlakna etkaju se elinom etkom . etka se samo u smeru vlakana, jer bi poprene ogrebotine naruile izgled povrine. Nakon etkanja drvo se moe premazati bezbojnim lakom.

Paliti se moe i ve postavljena drvena zidna obloga. Pritom treba paziti da se ne oteti susedni zidovi, odnostno tapet ili zatitni premazi. Borovina (gore i dole): Prirodni izgled, izgled paljenog neoetkanog komada i izgled paljenog i etkanog drveta. Struktura drveta vidljiva je ako se komad ne etka. Na slici je paljen furnir panel-ploe.

Paljena mainski obraene, nebruene borovine to grublja struktura, to je lepi izgled paljenog komada.

Paljena jelovina, budui da je najmeke etinarsko drvo, vrlo se lako etka i daje reljefnu strukturu. Paliti se mogu i one vrste drveta ija je struktura u nepaljenom stanju jedva vidljiva. Efekat moe biti iznenaujue lep, kako se to vidi na ovom snimku paljenog egzotinog drveta ramin.

Potreban materijal: staklena povrsina na koju ce se lijepiti vitraz...zatim,staklici raznih boja-samoljepljivi, nesto cime ce se isjeci staklo i olovna zica,krpa,sredstvo za ciscenje stakla (najbolje alkohol), valjak

VITRAZ
1.

Na pocetku ispod stakla na kojem cemo raditi vitraz staviti nacrtanu semu 2.

Staklenu povrsinu dobro oprati i obrisati 3.

Izrezati dijelove od samoljepljivog stakla u bojama tako da pokrivaju cvijetni uzorak. Naprskati vodom koja ce pomoci da,u slucaju greske,lakse skinemo staklic 4.

Staviti izrezani staklic na uzorak 5.

Specijalnim valjkom ukloniti visak vode ispod staklica 6.

Tacno po uzorku iseci visak staklica i odstraniti 7.

Nanositi specijalnu olovnu traku pazljivo da se ne bi razvukla.Na kraju posla ne sme biti nikakvih slobodnih krajeva. Traku kada nanosimo izmedju staklica ili oko njih,paziti da ona bude nanesena tako

da pola pokriva ivicu staklica a pola da bude na staklenoj bazi 8.

Preko rada preci valjkom da bi bolje sve leglo na svoje mesto 9.

E,sad..ovo je neka vrsta lemilice..kojom preci sve krajeve olovne trake i staklica da bi legli jedni na druge..to se radi bakrom...mislim da moze da posluzi ona obicna za lemljenje samo sto umesto aluminijuma uzimamo bakar 10.

Gotov rad

CD Lamp

If you've got hundreds of old AOL discs laying around, why not put them to good use? This creation was made from a pile of old CDs, an ATX power supply, and a custom circular base. More pics after the jump. "The pile of CDs that had been massing in my room was growing to epic proportions. So I decided to make myself a CD lamp. The circular base was actually cut using a template on a table saw, then sanded after clamping it in a drill press. The cold cathode lamp is from NewEgg. "

You might also like