Professional Documents
Culture Documents
Bakterije
- Pasteur i Koch (Francuska) 1 !"# g# otkrili su $a bolest antraks (engl %anthra&%) uzrokuje bakterija ' 1-(a bakterioza - Burrill ()*+) 1 ! # g# otkrio bakterijsku pale jabuke i kru, kru,ke (-r.inia am/lo(ora)0 ' pr(a bakterioza biljaka - -r.in F# )mith ()*+) - otkrio neke $ruge bakterioze biljaka a 1 12# g# i tumor (rata korijena (*grobacterium tumefaciens) iji mehanizam nastanka simptoma je razja,njen tek 11 2# g# - +anas je poznato oko 322 bakterioza biljaka#
4# Koch5 1 !!# g
- zaetci bakteriologije ' uzgoj bakterija - Kocho(i postulati
Bakterijska repro$ukcija ' $ijeljenje (ko$ nekih i pupanje) pupanje) ' $ogaa se brzo (imaju (eliku sposobnost $iobe)
+7* slui kao kontrolni centar bakterijske stanice5 nosi genetsku uputu za st(aranje nekoliko tisua enzima i $rugih proteina# 8ma sposobnost samoreplikacije5 ,to omoguuje staninu $iobu i upra(lja s(im staninim akti(nostima# P9*:68+ ' iz(ankromosomski genetiki materijal
izv. prof. dr. sc. Edyta ermi, Zavod za fitopatologiju, SuZAF
Bakterije su heterotrofni 1-stanini organizmi# ;raa njiho(e stanine stijenke je sloena ((i,e tipo(a0 fitopatogeni su preteno ;ram-0 samo npr# <la(ibacter ' ;=)5 a sastoji se o$ proteina5 lipi$a i polisahari$a# 7emaju jezgru ali imaju nukleoi$ (+7* koju ne omeuje jezgrina membrana)# > citoplazmi se nalaze ribosomi i ekstrakromosomske nukleinske kiseline - plazmi$i# 4ezer(na t(ar im je preteno glikogen# Prijenos genetikog materijala iz je$ne u $rugu bakteriju $ogaa se u procesu konjugacije (po$sjea na spolno razmnoa(anje)# 7emaju klorofila# Fitopatogeni su asporogene ,tapiaste bakterije (inae bakterije imaju i neke $ruge oblike stanica5 npr# kuglasti5 spiralni)#
7eke fitopatogene bakterije su polifagne (ista bakterija uzrokuje bolest na (i,e razliitih biljnih (rsta)# 8ako su paraziti5 bakterije se ugla(nom mogu uzgajati na hranji(im po$logama u laboratoriju# 4e$ *ctinom/cetales na njima formira niti koje se sastoje o$ (i,e stanica0 ostale bakterije pri rastu formiraju kolonije# >nutar (rste bakterija postoje razliiti soje(i (tz(# patotipo(i) koji morfolo,ki mogu biti isti# Poslje$njih go$ina naroito je aktualno istrai(anje rezistencije bakterija na antibiotike# Bakterije mogu zaraziti biljku samo preko priro$nih ot(ora (npr# pui5 lenticele5 nektariji5 hi$ato$e) ili preko rana# 7eke razaraju staninu stijenku i centralnu lamelu ,to $o(o$i $o maceracije tki(a# Pri nastanku infekcije je (rlo (ana uloga (o$e koja nosi bakterije# 6noge bakterije proiz(o$e toksine koji $jeluju i na mjestima u biljci koja su u$aljena o$ mjesta pro$ora u biljku (ako su ti toksini topi(i u (o$i)#
6anje znaajne fitopatogene (rste su iz ro$o(a: Bacillus <lostri$ium *rthrobacter <urtobacterium 4ho$ococcus
F9*;-98 P898
4aspore$ bie(a (flagela) A karakteristika (ana u $eterminaciji *-monotriha i B-lofotriha i <-amfitriha (Pseu$omonas)0 +-peritriha (-r.inia)
P898 (F86B48B-)
Kratki5 njeni (tanji o$ flagela)5 kruti iz$anci na po(r,ini bakterijske stanice0 graeni o$ proteina P8987*# 8zrastaju iz citoplazme i prolaze kroz stanini zi$# Cmoguuju P48DE**7B(priljublji(anje5 a$herenciju) bakterija na stanicu $omaina#
Posebna (rsta ' )PC978 P898 - o$go(orni za prijenos genetikog materijala iz bakterije u bakteriju (KC7B>;*<8B*)
)imptomi bakterioza
1) ;7B89C* 898 6CK4* F4>9- 6acerirano biljno tki(o (pektolitiki enzimi0 rahlo tki(o5 stanice su o$(ojene5 $ijelom su i razorene te iz njih izlazi sa$raj)# Karakteristino za organe koji sa$re puno (o$e (luko(ice5 gomolji5 G)# esto na uskla$i,tenim gomoljima i plo$o(ima# 3) PB-;)itne (o$enaste (Hmasne pjegeI) se pro,iruju i postaju smee (nekrotiziraju)# Foksini uzrokuju nastanak klorotinog prstena oko pjege (HhaloI)# esto na grahu5 $uhanu5 kukuruzu5 begoniji (Pseu$omonas)# J) P*9- 7apa$nuti organ ili njego( $io naglo posmei ili pocr(eni i sasu,i se (npr# -# am/lo(ora na kru,ci5 jabuci ili $unji5 poneka$ se ja(lja i eksu$at)# @) E-7>:bog zaepljenja pro(o$nih elemenata5 npr# -r.inia caroto(ora na krumpiru (crna noga) ili (enue rajice# K) 8:4*)987- (D8P-4F4CF8B-) 6nogostruke $iobe stanica t(ornog tki(a (parenhimsko i ilno)5 npr# *grobacterium tumefaciens A tumor (rata korijena (elikog broja biljnih (rsta (polifagna bakterija)#
izv. prof. dr. sc. Edyta ermi, Zavod za fitopatologiju, SuZAF
-# am/lo(ora
-# caroto(ora
)imptomi bakterijske palei jabuke i kru,ke (uzronik ' bakterija -r.inia am/lo(ora)
H<rna nogaI nogaI krumpira0 gomolj5 (lana trule55 bakterija -r.inia caroto(ora
*grobacterium tumefaciens
*# tumefaciens: fitopatogena bakterija koja se koristi u gentikom inenjerst(u biljaka# )a$ri F-+7* (na plazmi$u Fi) ;eni se mogu ugra$iti u kromosome biljaka ka$a se u njih unese F-+7*#
*# tumefaciens
Tumor vrata korijena, uzrokovan bakterijom Agrobacterium tumefaciens koja je polifagni prirodni genetiki inenjer.
izv. prof. dr. sc. Edyta ermi, Zavod za fitopatologiju, SuZAF
ulazi kroz ranu zbog jake kemotaksije prema njoj Czljeeno biljno tki(o proiz(o$i acetosi acetosiringon
Bak Bakterijski terijski F-plaz plazmi$ proiz(o$i proiz(o$i receptore receptore za acetosiringon acetosiringon
Fi - plaz lazmi$
F-+7* regija
Tumorproducing genes
+7* izmeu granica 9 i 4 se prenosi u biljku kao jl+7*0 ;eni koji su ko$irani s F-+7* mogu biti zamijenjeni ciljnim genima
tumefaciens
F-+7* bakterije *# tumefaciens se izrezuje i ugrauje u biljni genom ,to je $io procesa zaraze koji se $ogaa u priro$i# Bilo koja strana +7* ugraena u F-+7* e se takoer ugra$iti u biljni genom#
Fransformirane biljke i kalusno tki(o na hranji(oj po$lozi u laboratoriju za kulturu biljnog tki(a
Bilje,ke:
)piroplazme
11!3# g# su u oboljelim naranama i kukuruzu naeni prokarioti osobitog oblika A $ugake spiralne niti (po$sjeaju na raz(uene opruge)# )piroplazme su pokretlji(e (zmijoliko se kreu ako se nalaze u tekuem me$iju)# me$iju Faksonomija: Faksonomija C$(ojene su o$ bakterija# )piroplazme su s mikoplazmama (fitoplazmama) s(rstane u zaseban razre$ 6ollicutes# )(im lano(ima poro$ice )piroplasmateceae s(ojst(eno je $a poprimaju spiralan oblik ako se uzgajaju u tekuem me$iju (za razliku o$ mikoplazmi)# > krutom me$iju spiroplazme su kuglaste kao i mikoplazme# mikoplazme )piroplazme imaju (eliinu o$ oko 3K2 & 13 222 nm#
izv. prof. dr. sc. Edyta ermi, Zavod za fitopatologiju, SuZAF
+etaljno je prouena samo )piroplasma citri koja je naena u narani# Ba(lja se uenje listo(a5 skraenje stabljike (interno$iji se skrauju)5 zastoj u rastu5 preki$a se normalna faza miro(anja biljke i poja(ljuju se $o$atni izbojci (proliferacija) na stabljici i korijenu# Pretposta(lja se $a spiroplazme mijenjaju metabolizam giberelina# Prenose ih kukci iz skupine c(raka# aka Cni su im i sekun$arni $omaini pa se u njima spiroplazme i umnoa(aju# 7eke teorije go(ore o tome $a su spiroplazme najprije parazitirale na kukcima5 a zatim $a su poele zaraa(ati i biljke# Csim biljaka i beskralje,njaka spiroplazme mogu zaraziti i nie kralje,njake (npr# mi,a i hrka) ko$ kojih uzrokuju kataraktu ('zamuenje onih lea) i kroninu infekciju mozga#
4ikecije
Fo su prokariotski mikroorganizmi $imenzija @22 & J 222 nm koji su 11!2-ih go$ina uz pomo elektronskog mikroskopa naeni u ksilemskim pro(o$nim elementima (ino(e loze sa simptomima Pierco(e bolesti# 4azlikuju se o$ fitoplazmi po tome ,to imaju staninu stijenku i osjetlji(e su na penicilin# penicilin >zrokuju simptome sline (irusima A naje,e ope uenje biljke# 7e mogu se uzgajati na umjetnim po$logama u laboratoriju# 7e prenose se mehaniki inokulacijom5 inokulacijom nego samo kukcima#
izv. prof. dr. sc. Edyta ermi, Zavod za fitopatologiju, SuZAF
rikecije su fasti$iozne (askularne bakterije esto uzrokuju simptome uenja (esti su i ko$ (irusa i fitoplazmi) bakterije ranije nazi(ane Hrikecijama slini organizmiI (49C) A npr# ?/lella fasti$iosa ' Pierceo(a bolest (ino(e loze A mikroorganizam se nalazi u ksilemskim pro(o$nim elementima#
Bilje,ke:
6C998<>F-) A (anoLLL
4azre$: 6ollicutes (6/coplasmalike organisms (69C) (imaju samo staninu membranu5 a ne i staninu stijenku) 4e$: 6/coplasmatales A Poro$ica: 6/coplasmataceae 4o$: Ph/toplasma A Poro$ica: )piroplasmataceae 4o$: )piroplasma A )# citri
izv. prof. dr. sc. Edyta ermi, Zavod za fitopatologiju, SuZAF
F8FCP9*:6 prokariotski mikroorganizmi bez stanine stijenke (P9-C6C4F7- su ' neo$reenog oblika - nemaju staninu stijenku5 nego samo staninu membranu)0 nalaze se u floemu osjetlji(e su na antibiotike tipa tetraciklina5 ali ne na penicilinske antibiotike graom naj(i,e slie bakterijama0 je$nostanini prokatioti5 razmnoa(aju se $iobom ili pupanjem simptomi fitoplazmoza lie na one (iroza (utice)0 uzrokuju i proliferacije ranije su 68KCP9*:6*6* nazi(ani s(i graom slini mikroorganizmi ($anas su fitoplazme oni prokarioti bez stanine stijenke koji zaraa(aju iskljui(o biljke)
izv. prof. dr. sc. Edyta ermi, Zavod za fitopatologiju, SuZAF
Primjeri fitoplazmoza:
Ko$ nas je ne$a(no $okazana ekonomski (rlo znaajna fitoplazmoza: :9*F7* >F8<* E87CE- 9C:(F9*E-)<-7<- +C4-M) A na samonikloj pa(itini5 zatim na (ino(oj lozi# Ko$ nas na lozi ut(rena i BC8) 7C84 (%crno $r(o%)#
Bilje,ke:
Bilje,ke: