TITOVI ZLOINCI

KRONIKA UDBAKIH UBOJSTAVA: Ubijenim emigrantima

treba podii spomenik u Domovini

Datum objave
24.02.2014 12:08
Izvor: tjedno.hr
Foto: Agencije
Poalji prijatelju
Ispii stranicu
Poveaj veliinu slovaSmanji veliinu slova
Tekom mukom izruie hrvatski bivi udbai biveg hrvatskog udbakog
bosa Njemakoj zbog likvidacije emigranta Stjepana urekovia na tlu
Njemake 1983. Nekoliko godina kasnije, ubili su i njegova sina u Kanadi.
Jadni mali bjeao je poslije oeve grozne smrti iz Europe, pa su ga Titovi
kileri sustigli u dalekom Calgaryju i po kratkom postupku muki i kukaviki
likvidirali, pa su pustili la u opticaj kako se mali sam upucao lovakom
pukom. Nu, lovakom pukom. Malome bilo stalo do lova. To me podsjea
na onu glupost, kad piu da se neki robija objesio za radijator u robijanici
u kojoj uope nije postojalo nikakvo grijanje. O njegovu se ocu naveliko
pie, raspravlja, a o sinu ni rijei, kao da je pile, a ne ovjek i kao da i njega
nije snala slina sudbina njegova oca u najljepim godinama ivota.
Njegov otac bio je jedan od direktora INE, jedan od komunistikih kadrova,
dok je njegov sin bio mladi, student. Na djelu je velika nepravda
urekovievu sinu, jer se naveliko i nairoko istrauje i pretrauje smrt
njegova oca, a o njemu ni rijei, kao da ga nije ni bilo, kao da nije ni
postojao.
To isto vai i za tridesetak i vie Hrvata, koji su pobijeni na rezne naine na tlu Njemake. Moda
bi se kanadsko sudstvo trebalo pozabaviti zlom sudbinom Damira urekovia. Moda bi se i
njemako sudstvo trebalo pozabaviti i ostalim ubojstvima Hrvata, njih 36 od 1967. do 1989.
godine kad je zadnji Hrvat ubijen u nama prijateljskoj zemlji Njemakoj, a on se zvao Ante api.
UBIJANI SVUGDJE OSIM U AZIJI
Ajmo se malo ozbiljnije pozabaviti tim likvidacijama naih ljudi poslije Drugog svjetskog rata
diljem planeta. Poznato je da su Hrvati jedan od naroda, (slino idovima) koji je silno raspren
po majici Zemlji, pa ete nai Hrvata posvuda osim u Aziji. Tamo su rijetkost. Titovi kileri su ih
posvuda lovili i ubijali, ve kako su komunistike glaveine u Beogradu odredili koga treba
smaknuti, jer je imao svoje miljenje, svoju vjeru i svoju naciju, jer je protiv njihova voda i boga
Tita, njihova nekakva bratstva i jednistva, tekovina njihove krvave revolucije, njihova surova
socijalizma, njihova divljeg komunizma i Jugoslavije kao pravedne i napredne zemlje
socijalizma, koja je na putu u komnizam. Odmah poslije rata te gadosti i zlodjela hrvatskim
domoljubima, iseljenicima radili su oznai i kosovci, a kasnije su to odraivali udbai i nekakvi
drugovi i drugarice, koji su za ubojstva Hrvata dobivali stotine tisua dolara ili maraka, stanove,
kue, skupocijene automobile.
KRVAVA KRONIKA UDBINIH KILERA
Od 1946. do 1990. ubijeno je diljem planeta 67 Hrvata, od toga su troje bila djeca ispod deset
godina. Najvie ih je ubijeno u Njemakoj 36, u Italiji 5, u Kanadi 5, u Americi 4, u Francuskoj 3, u
Austriji 3, u vedskoj 2, u vicarskoj 2 i po jedan likvidiran je u Engleskoj, panjolskoj (Maks
Luburi), Danskoj i Junoafrikoj republici. Ubijani su na razne naine, metkom, noom, sjekirom,
toljagom, maljem, ekiem, omom, otrovom
Dinka Domainovi je imala tri godine kad je ubijena u Buenos Ariesu
Tako je diljem planeta vie ubijeno Hrvata nego svih ostalih emigranata eropskih zemalja
zajedno, ukljuivi ak i veliku Rusiju i Kinu.
Prvi je ubijen Ivan Protulipac u Italiji 1946. godine, ugledni lijenik i prvi predsjednik Orlovstva i
Kriarstva, veliko ime vjernika laika u prvoj polovici 20 stoljea Crkve u Hrvata, drugi Ilija
Abramovi 1948. godine, trea je malena Dinka Domainovi 1960. u Argentini, imala je samo tri
godine kad je raznijela udbaka bomba u Buenos Airesu. Onda je ubijen Mate Milievi 1966. u
Kanadi.
NESLAVNI REKORD DRI NJEMAKA
Neslavni rekord nasilnih smrti hrvatskih iseljenika i emigranata dri Njemaka u kojoj je samo u
dvije godine, u 1967. i 1968. ubijeno 11 Hrvata. Pazite, kaem i ne laem, ubijeno je te godine u
Zapadnoj Njemakoj jedanaest Hrvata. To su bile dvije najkrvavije godine u povijesti hrvatskog
iseljenitva. I zanimljivo je znati, da nitko nije odgovarao za ta ubojstva, i da su njemake tajne
slube i njemake vlasti sve to mirno promatrale kako na njihovom tlu u njhovim gradovima Titovi
kileri ubijaju hrvatske ljude, koje su oni prozvali gastarbajterima. Nije to mala odgovornost
ondanjih njemakih vlasti i njihovih tajnih slubi, koje su, po svoj prilici, suraivale sa
jugoslavesnkim tajnim zloglasnim slubama. Udbai su vrljali po Njemakoj i svijetu i lovili
Hrvate kao da su zvijeri, a ne ljudi, ubijali na razne naine, muki i kukaviki, pa su tako u jednom
njemakom stanu ubili ovjeka, njegovu enu i dijete, a u Italiji isto tako ovjeka, njegovu enu i
pokerkicu od 8 godina. Zaputimo se tim krvavim putom hrvatskih mrtvih iseljenika.
U Njemakoj su 1967. godine ubijeni: Marijan imundi, Jozo Jeli, Mile Jeli, Petar Tominac,
Vlado Murat i Anelko Pernar, a slijedee 1968. godine ubijeni su: Hrvoje Ursa, uro Koki, Mile
Rukavina, Kreimir Tolj i Vid Marii. Iste godine u Italiji su ubijeni Ante Znaor i Josip Krtali, dok
je u Francuskoj te iste godine zaklan Nedjeljko Mrkonji, a u Austriji je upucan Pere osi.
Godinu kasnije, dakle, 1969 u Njemakoj je su ubijeni Mirko uri i Nahad Kulenovi, a u
panjolskoj je ismasakriran Vjekoslav Maks Luburi.
Godinu dana kasnije 1970. ubijen je u vedskoj Mijo Liji. Godinu dana kasnije, 1971. stradala su
trojica Hrvata od zloinake udbake jugo ruke; u Njemakkoj Mirko imi, u Argentini Ivo
Bogdan i u Engleskioj Maksim Krstulovi. Za Titove kilere 1972. godina bila je silno uspjena. Te
godinu uspjeli su likvidirat estoricu Hrvata, trojicu u Nemakoj i trojicu u Italiji. U Njemakoj su
ubili Dragu Mihalia, Josipa Senia i Branka Jelia, a u Italiji brani par evo, glavu kue
Stjepana, enu mu Tatjanu i malenu kerkicu Rosemariju. Godine 1973. ubijen je samo jedan
Hrvat u Njemakoj. On se zvao Josip Buljan Mikuli. Isto tako 1974. godine stradao Mate Jozak
i to opet u prijateljskoj nam zemlji Njemakoj!
Godina 1975. bila je odista strana, uasna, krvava. Ubijeno je u raznim zamljama diljem planeta
sedam Hrvata. Trojica su ubijena u Njemakoj: Ilija Vui, Ivica Mioevi i Nikola Penava, dok su
u Austriji ubili Nikicu Martinovia, u Belgiji Matiju Bradaria, u Danskoj Vinka Eljugu i u vedskoj
Stipu Mikulia. Titovi kileri uspjeli su 1976. ubiti samo jednog Hrvata u Francuskoj, a on se
prezivao Ivan Tuskor. Slijedee 1977 godine ubijen je u Njemakoj Ivan Vui i na rogu Afrike, u
JAR-u likvidirali su na vrlo surov nain Jozu Orea, jednog od pet Hercegovaca koji su ivjeli u toj
afrikoj zemlji.
Godine 1978. ubijena su dvojica Hrvata, legenderni Bruno Bui dobio je metak u potiljak u
Parizu, a Krian Brki u ikagu. Godinu dana kasnije, 1979. godine ubijena su dvojica Hrvata u
Americi, Marijan Rudela i Zvonko timac, u Kanadi Goran eer i Cvitko Cicvari.
Godine 1980. Titovi krvnici uspjeli su ubiti dvojicu Hrvata, opet u toj namaprijateljskoj zemlji
Njemakoj, Nikolu Milievia i Mirka Deskera.
Naredna godina bilaje za Titove koljae bila je silno uspjena, a za nesretne Hrvate stravina, jer
su te 1981. godine udbai uspjeli ubiti sedmoricu Hrvata, petoricu u nama prijateljskoj zemlji
Njemakoj, dvojicu u Francuskoj i vicarskoj. U zemlji sklonoj svetosavcima Francuskoj su ubili
Matu Kolia i hladnoj vicarskoj Stanka Niia, dok su te iste godine, u nama prijateljskoj zemlji
Njemakoj, Titovi kileri (kad on ve bio otegao) likvidirali petoricu Hrvata: Petar Bilandi, Ivan
Jurii, Mladen Jurii i Ivo Furli. Godinu kasnije, opet u toj nama prijateljskoj zemlji Njemakoj
ubijena su etvorica Hrvata: uro Zagajski, Franjo Mikuli, Milan upan i Stjepan urekovi.
Gdine 1984. u toj nama sklonoj i prijateljskoj zemlji Njemakoj ubijen je samo jedan Hrvat i on se
prezivao Slavko Logari.
Stjepan evo, pokerka Rosemarie i supruga Tatjana koje je izreetao Udbin ubojica Vinko
Sindii
Ostalo je sve do sada tajnom i nekom vrstom udnoga uda kakol Titovi kileri nisu uspjeli ubiti
nijednog Hrvata 1985. godine. Poslije te mirne godine opet je 1986. pala sa ramena jo jedna
hrvatska glava u Americi. Bila je to umna i lijepa glava Franje Maia. Slijedee godine u
kanadskom Calgaryiju ubijen je Damir urekvi, sin jedinac Stjepana urekovia i njegove ene
Gizele. Nikad ga ojaena majka Gizela (jo je iva) nije prealila i uzalud prosveduje to se
preuuje smrt njezina jedinaca sina.
POSLJEDNJA UDBINA RTVA
Na kraju ove krvave hrvatske kronike, opet u Njemakoj 1989. godine ubijen je Ante api rodom
iz jednog livanjskog sela. On je posljednja rtva Titovih kilera prije prvih viestranakih izbora
1990. godine, kad se raspadala Jugoslavija kao strvina i zaudarala do neba.
Njih 67 hrvatskih mueva i ena poivaju u dubokom nespokoju i mali ih je broj iji su zemni
ostaci preneseni u zemlju svojega roenja. Prosuti su svijetom kao sjeme niije i svaije.
Pored 67 ubojstava, bilo je i 29 pokuaja ubojstava Hrvata na svim kontinetima osim Azije. Od
toga strana i neslavna broja, 18. Je pokuaja ubovstava u namasklonoj i prijateljsdkoj zemlji
Njemakoj,a ostali pokuaji dogolali su se u Austriji, Argentini, Australiji, Francuskoj, vedskoj,
Americi, kotskoj i Paragvaju.
OTMICE I NEUSPJELI POKUAJI UBOJSTVA
Pored likvidacija i pokuaja ubojstava , dogodile su se etiri uspjene otmice i pet pokuaja otmica.
Od etiri otmice, tri su se dogodile u Italiji i jedna u Njemakoj. Kidnapirali su u Italiji i prebacili u
Jugoslaviju Dragu Jileka, intekektualca, sveenika Krunoslava Draganovia i pjesnika
Vjenceslava ieka, a Ivicu Novakovia prebacili su nou iz Njemake u Jugoslaviju. Pjesnika
ieka su oslijepili i osudili na dugogodinju robiju u komunistikom raju nazvanom Jugoslavija,
tamnici hrvatskog naroda.
Od pet nespjelih pokuaja otmica, tri su se dogodile u Brazilu, jedna u Francuskoj i jedna u
Njemakoj. Iz Njemake su pokuali kidnapirati doktora Branka Jelia, a iz Brazila Anicu Zubak-
Ilek, Aliju Kasu i Antu Medolia, dok su Franju Mikulia pokuali oteti u Francuskoj.
NESTALE SU ZVALI KLETI
Trojica su nestala u Francuskoj, Zlatko Milkovi 1949. , Zvonimir Kuar 1963. i Geza Peti 1965.
godine. Moj kolski kolega iz gimazisjkih dana Stjepan Crnokorac nestaoje u Austriji 1972.
godiune. Njegova stanodavka mi je rekla kad sam je pitao kako je nestao, da su jedne veeri k
njemu dola neka dva ovjeka i on je otiao s njima iz njezine kue i nije se vie vratio. Godinama
sam pokuavao saznati to se dogodilo, a istinaje izbila na vidjelo tek ovih dana, kad sam
proitao u slovenskim novinama, da su ga kidnapirali u Austriji, prebacili u Sloveniju, dugo
ispitivali, muili i ubili slovenski udbai. Zakopali su ga negdje, ali nijedan od njih nee rei gdje
su kosti mog pokojnog prijatelja iz hercegolvakog sela Sovia i biveg lana Provincije svetoga
Jeronima sa sjeditem u Zadru.
Nestali ljudi su trauma i mora za sve one koji su im u rodu, a donekle i za one koji su ih poznavali.
Tako sam kao djeak sluao za nestale, da su nou dolazili neki partizani u konim kaputima, i
pod okriljem mraka odvodili ljude iz njhovih kua, koji se nikad vie nisu vratili u svoje kue, svojoj
obitelji, majci, ocu, eni, djeci. Te nestale narod je kasnije zvao kleti, njihove majke su govorile
moj kleti Jure, kleti Ante, kleti Mate
Ne znam, ni danas zato su se nestali nazivali kleti. Meni se nikako ne dade rei za moga
nestalog prijatelja Stipu, ex fra Bernarda Crnogorca, da je kleti.
Na kraju, nemojte od mene oekivati komentar, miljenje. Nema ga. Pada mi na pamet jedna
reenica oca filozofije Aristotela, koji je napisao, da je ovjek ivotinja koja se bavi politikom.
Sapienti sat! /Ante Mati/
Datum zadnje izmjene: 24.02.2014 12:10
Sve o temi: Ubijenim emigrantima treba podii spomenik u Domov