1

2
Sustav je prirodna, drutvena, tehnika ili mjeovita tvorevina koja u danoj
okolini djeluje samostalno s odreenom svrhom. okolini djeluje samostalno s odreenom svrhom.
Veza okoline i sustava iskazuje djelovanje okoline na sustav i predoena je
ulaznim veliinama.
Veza sustava i okoline iskazuje djelovanje sustava na okolinu i predoena je
izlaznim veliinama.
Raunalo nije mogue promatrati izolirano u odnosu na okruenje nije mogue,
pa se zato raunalo zajedno sa svojim okruenjem naziva i raunalni sustav.
3
Osnovna podjela raunala je na materijalnu komponentu ili hardver i
nematerijalnu komponentu ili softver nematerijalnu komponentu ili softver
Hardver ili sklopovlje ine svi materijalni dijelovi raunala, tj. svi dijelovi koje
moemo vidjeti i dotaknuti.
Softver ili programska podrka su programi koji slue da bi hardver radio kao
skladna cjelina i da bi obavljao one funkcije koje nam trebaju.
4
Podjela softvera moe nam dati osnovne naznake o karakteristikama
operacijskih sustava. Meutim, zbog dinamike razvoja softvera, nepostojanja operacijskih sustava. Meutim, zbog dinamike razvoja softvera, nepostojanja
vrhovnog autoriteta i neujednaene terminologije, svaki pokuaj stroge
klasifikacije moe se pokazati kao potpuni promaaj.
Osnovna podjela softvera je na sistemski i aplikacijski softver.
Sistemski softver brine o radu raunala, povezuje njegove hardverske
komponenete u skladnu cjelinu i stvara okruenje u kojem funkcionira
aplikacijski softver.
Aplikacijski softver je definiran potrebama korisnika. Drugim rjeima, svaki
pojedini korisnik odreuje koji e aplikacijski softver imati na svom raunalu.
Primjeri aplikacijskog softvera su uredski alati, alati za rad sa bazama
podataka, alati za obradu zvuka, slike i videa, raunalne igre, itd.
5
Sistemski softver dalje dijelimo na usluni softver operacijski sustav.
Veinu uslunog softvera ine programi koji su nezaobilazni pri koritenju
raunala, a jo nisu sastavni dio OS. Za te bi programe mogli rei da proiruju
mogunosti OS-a.
Npr. , programi za formatiranje diska ili kopiranja datoteka nisu sastavni dio
OS-a nego uslunog softvera, kao i softver koji slui za komunikaciju
posredstvom modema, upravljanje mrenim komunikacijama, te softver za
kompresiju i dekompresiju podataka.
Ugradnjom odgovarajuih aktivnosti u usluni softver, projektiranje samog OS-
a postaje manje sloeno.
Rutine ugraene u usluni softver mogu se lake prilagoavati potrebama novih
instalacija, nego to je to sluaj sa dijelovima OS-a.
Razlika izmeu aplikacijskog i uslunog softvera je takoer nejasna, tj. moe se
rei da odreeni softver postaje usluni ako ga koristimo kao temeljni alat.
6
Operacijski sustave moemo podijeliti po nekoliko kriterija. Navesti emo
najee koritene podjele. najee koritene podjele.
Prema korisnikom suelju OS-ove dijelimo na tekstualne (Command Line
Interface) kod kojih se instrukcije raunalu zadaju njihovim utipkavanjemu
komandnu liniju i grafike (Graphical User Interface) kod kojih se koristi tzv.
WIMP (Windows, Icons, Menues, Pointers) paradigma i koji sadre grafike
elemente i ikone i najee su upravlja koritenjem mia.
Prema broju korisnika koji istovremeno ili u razliitim vremenskim intervalima
mogu koristiti OS-ove dijelimo na jednokorisnike (Single-User OS) i
viekorisnike (Multi-User OS).
Prema broju softerskih procesa koji se mogu istovremeno odvijati OS-ove
dijelimo na jednozadatkovne (SingleTasking OS) i viezadatkovne (MultiTasking
OS).
7
Operacijski sustav dalje dijelimo na ljusku OS-a (Shell) i jezgru OS-a (Kernel).
Dio OS-a koji predstavlja vezu izmeu korisnika i funkcija OS-a zove se ljuska
(Shell). Zadatak ljuske je uspostavljanje komunikacije izmeu korisnika (jednog
ili vie njih) i raunala. Veina dananjih ljuski ima grafiko suelje (GUI-
Graphical User Interface) koje omoguava koritenje elemenata WIMP-a
(Windows, Icons, Menues, Pointers).
Iako je ljuska vana za uspostavljanje to veeg stupnja funkcionalnosti, ona je
ipak samo dio koji korisnika spaja na ono to je stvarno srce OS-a. Ova
razlika naglaena je i injenicom da neki OS-i nude mogunost odabira
razliitih ljuski (Unix, Linux, ...).
To srce OS-a je njegova jezgra (Kernel) je unutranji dio na koji se naslanja
sve ono to spada u OS.
Jezgru OS-a ine one softverske komponente koje izvode minimalne funkcije
nune za funkcioniranje ugraenih komponenti raunala.
8
Meu elementima ljuske OS-a svojim znaajem se izdvaja Upravitelj prozorima
(Window Manager). (Window Manager).
WM odgovarajue dijelove na ekranu pridruuje tzv. prozorima i vodi rauna o
tome kojoj aplikaciji pripada koji prozor. Kada aplikacija neto eli uiniti
vidljivim na ekranu, zahtjev upuuje WM-u i ovaj to proslijeuje na
odgovarajue mjesto u prozoru pridruenom odgovarajuoj aplikaciji.
Takoer, kliknemo li miem na odreeno mjesto na ekranu koje je WM
pridruio odreenoj aplikaciji, opet je WM taj koji je odgovoran za
proslijeivanje poruke aplikaciji koja je ini budnom.
9
Jezgra OS-a je unutranji dio OS-a na koji se naslanja sve ono to spada u OS.
Po svome znaaju istiu se sljedei elementi jezgre: upravitelj datotekama (File Po svome znaaju istiu se sljedei elementi jezgre: upravitelj datotekama (File
Manager), softverski elementi za komunikaciju s ureajima (Device Driver),
upravitelj memorijom (Memory Manager), organizator (Scheduler) i dodjeljiva
resursa (Dispatcher).
10
Upravitelj datotekama(File Manager) koordinira koritenjem ureaja za
masovnu pohranu podataka. masovnu pohranu podataka.
Preciznije, FM vodi rauna o mjestu na kojem je odreena datoteka
pohranjena, tko sve nad tom datotekom ima ovlasti te vodi rauna o
dostupnom mjestu za nove datoteke ili za nadopunu postojeih.
Da bi se korisnicima izalo u susret, veina FM dozvoljava grupiranje
dokumenata i datoteka u skupine tzv. drektorije (Directory) ili mape (Folder).
Na taj nain sami korisnici smisleno organiziraju vlastite podatke, na nain koji
se njima ini najprihvatljivijim. Dozvoljavanjem da direktoriji/mape posjeduju
vlastite poddirektorije/podmape, omogueno je pohranjivanje hijerarhijske
strukture podataka kojoj pristupamo deklariranjem tzv. staze (Path). Stazu
formiramo navoenjem svih direktorija koje meusobno odvajamo kosom
crtom (Back Slash - \).
11
Device Drivers su softverski dijelovi jezgre OS-a koji komuniciraju sa
kontrolerima (ili direktno sa perifernim ureajem) da bi prenijeli to korisnik kontrolerima (ili direktno sa perifernim ureajem) da bi prenijeli to korisnik
eli napraviti sa perifernim ureajem.
Svaki je DD kreiran za odreeni tip ureaja i prevodi openitu naredbu
(primjerice Print) u niz konkretnih tehnikih koraka koji osiguravaju izvoenje
akcije. Konkretno, driver za printanje ita i dekodira tzv. status word-a za
printer, ali i niz drugih detalja potrebnih da bi do printera doli odgovarajui
podaci sa raunala.
Zbog toga drugi programi, iz kojih emo moi pokrenuti postupak printanja,
nee trebati o tome voditi rauna, bit e dovoljno pozvati se na driver iz jezgre
OS-a. Na taj nain, ne samo da je olakana mogunost printanja iz nekog drugog
programa, nego su i programeri dodatno rastereeni brige o specifinostima
koje prate konkretni ureaj. Sam operacijski sustav postaje openitiji i
prilagodljiviji razliitim vanjskim ureajima jednostavnim postupkom
instalacije odgovarajuih drivera.
12
Upravitelj memorijom (Memory Manager) odgovoran je za koordiniranje pri
zaposjedanju memorije. zaposjedanju memorije.
Te su dunosti minimalne u sluaju da se na raunalu izvodi jedan program. U
tom sluaju, taj se program nalazi u radnoj memoriji dok se zadatak ne izvede,
a zatim e na njegovo mjesto doi neki drugi program.
Problemi nastaju u uvjetima viezadatkovnog ili viekorisnikog naina rada
kada i dolazi do izraaja funkcionalnost MM-a jer raunalo mora istovremeno
usluiti razliite zahtjeve. U tim sluajevima, u radnoj memoriji mora biti i vie
programa i vie blokova podataka koje ti programi trebaju u svom radu, a o
svim zahtjevima mora voditi rauna MM.
13
Zadatak MM-a se dodatno komplicira kada zahtjev za koliinom memorije
prijee veliinu sa kojom raunalo raspolae. Tada MM stvara privid postojanja prijee veliinu sa kojom raunalo raspolae. Tada MM stvara privid postojanja
dodatnog memorijskog prostora prebacivanjem programa i podataka iz radne
memorije na neku od jedinica za masovnu pohranu podataka.
Pretpostavimo, npr. da programi postavljaju zahtjev za koritenje 256 MB RAM-
a, a raunalo raspolae sa samo 128 MB. Da bi se stvorio privid veeg
raspoloivog mjesta, MM dijeli raspoloivi prostor na tzv. stranice (Pages) i
pohranjuje njihov sadraj na tvrdi disk (tipina stranica ima nekoliko KB). Kada
doe zahtijev za odreenom stranicom sa tvrdog diska, MM mijenja poloaj
pohranjenih podataka, pa onu sa tvrdog diska prebacuje u RAM, a jednu iz
RAM-a opet na tvrdi disk. Taj prividno stvoren memorijski prostor poznat je
kao virtualna memorija.
14
U memoriji dostupnoj samo za itanje (ROM Read Only Memory) nalaze se
programi za inicijalno podizanje sustava, tzv BootStraping. programi za inicijalno podizanje sustava, tzv BootStraping.
Nakon toga se OS, smjeten na tvrdom disku, prebacuje u radnu memoriju.
15
Jedna od temeljnih postavki modernih OS-ova je postojanje razlike izmeu
programa i aktivnosti pri izvoenju programa, tj. procesa. programa i aktivnosti pri izvoenju programa, tj. procesa.
Dok se program moe definirati kao statikog niz instrukcija, proces je vezan
za dinamiku aktivnost iji se parametri mijenjaju s vremenom.
Svaki proces ukljuuje trenutni snimak ukupne aktivnosti kojeg zovemo stanje
procesa. Stanje procesa odreeno je trenutnim sadrajem programskog brojila
te vrijednostima registara CPU-a i odgovarajuih memorijskih adresa.
Jedan program moe biti pridruen razliitim procesima koji se odvijaju u
promatranom trenutku. Npr., kod viekorisnikog sustava sa raspodijeljanim
vremenom, dva korisnika mogu editirat razliite dokumente sa istim
programom za editiranje, ali je aktivnost svakog korisnika zaseban proces sa
vlastitim skupom trenutnih vrijednosti i razliitom brzinom odvijanja.
U takvoj situaciji OS moe u memoriji imati kopiju jednog jedinog programa za
editiranje i dozvoljavati da u razliitim odsjecima vremena razliiti procesi
koriste taj program.
16
Kod tipinog sustava sa raspodijeljenim vremenom, mnogi se procesi natjeu za
vremenske odsjeke u kojima im procesor posveuje panju i unutar kojih su vremenske odsjeke u kojima im procesor posveuje panju i unutar kojih su
pokrenuti razliiti aplikacijski, usluni programi i dijelovi operacijskog sustava.
OS koordinira sve te procese. Ta koordinacija zahtijeva osiguravanje potrebih
resursa svakom procesu(periferni ureaj, memorijski prostor, pristup podacima,
pristup CPU), razdvajanje meusobno neovisnih procesa kao i osiguravanje
razmjene informacija procesima koji to zahtijevaju.
17
Organizator (Scheduler) aurira podatke o procesima koji su trenutno aktivni u
raunalu, uvodi nove procese , brie trag o onima koji su zavrili te da bi raunalu, uvodi nove procese , brie trag o onima koji su zavrili te da bi
uspjeno provodio svoje zadatke stalno aurira skup informacija u memoriji
nazvanih tablicom procesa.
Svaki put kada se raunalo zadui za novu aktivnost, organizator toj aktivnosti
pridjeli svojstvo procesa upisivanjem novih podataka u tablicu procesa. Meu
tim podacima nalaze se podaci o tome koliko je memorije pridjeljeno procesu (i
ta se informacija proslijedi MM-u), koji jeprioritet izvoenja procesa i je li taj
proces je u stanju izvoenja ili ekanja (Ready ili Wait). Proces je u stanju
ekanja ako je njegovo izvoenje odgoeno zbog nekog vanjskog dogaaja, kao
to su ekanje na pristup podacima sa diska ili pristigla poruke iz nekog drugog
procesa.
18
Dodjeljiva (Dispatcher) je komponenta jezgre OS-a koja vodi rauna o tome da
se proces upisan u talicu procesa stvarno i izvodi. se proces upisan u talicu procesa stvarno i izvodi.
U sustavima sa raspodijeljenim vremenom, to se postie dijeljenjem vremena
na male segmente, nazvane vremenski odsjeci ili kvanti (tipino ne dulji od 50
ms), te pridjeljivanjem panje procesora odreenom procesu tijekom
pridjeljenog vremena, u kojem je procesu dozvoljeno da se izvodi.
Postupak prebacivanja panje procesora sa jednog na drugi proces naziva se
process-switch.
19
Dodatna prednost vremenski raspodijeljenog sustava je sposobnost da se
zaustavi i kasnije bez greke nastavi sa radom iz jednostavnog razloga to mu zaustavi i kasnije bez greke nastavi sa radom iz jednostavnog razloga to mu
je stanje u svakom trenutku potpuno definirano.
esto se dogaa da se zaustavi vrijeme pridjeljeno procesu prije nego istekne
itav interval. Npr., pri izvoenju I/O aktivnosti (uitavanje podataka sa diska i
sl.), vrijeme se zaustavlja jer e proces ionako potratiti vrijeme ekajui da
kontroler obavi posao. U tom sluaju, Scheduler u tablicu procesa upisuje da je
proces u stanju ekanja, a Dispatcher starta novi vremenski odsjeak i
pridjeljuje ga drugom procesu. Kasnije, kada se podaci prebace, opet e
Scheduler u tablicu upisati da je prvi proces spreman i ovaj nastoji od
Dispatchera izboriti pravo na procesor.
20
Razliite jedinice unutar operacijskog sustava izvode se kao zasebni procesi u
vremenski raspodjeljenom sustavu, nastojei pridobiti odsjeak vremena kojima upravlja vremenski raspodjeljenom sustavu, nastojei pridobiti odsjeak vremena kojima upravlja
Dispatcher. Da bi svoje aktivnosti koordinirali, ovi procesi moraju meusobno
komunicirati.
Npr., ako Scheduler ukljuuje novi proces, mora konzultirati MM o slobodnom
memorijskom prostoru ili dobaviti eventualno datoteku sa tvrdog diska o emu mora
izvijestiti FM.
Razmjena poruka izmeu procesa je meuprocesna komunikacija i predstavlja podruje
intenzivnog istraivakog interesa. Ta komunikacija moe poprimiti razliite oblike.
Jedan od danas vrlo popularnih oblika je tzv. klijent-server model.
Model definira osnovna pravila kojih se pridravaju procesi, bilo da uslugu trae (klijenti)
ili je pruaju (serveri). Unutar OS-a, FM bi bili serveri koji opsluuju zahtjeve koji dolaze
iz razliitih aplikacija.
Kao posljedica takvog modela, i softver koji nastaje mora biti u mogunosti slijediti istu
logiku ponaanja. Programi su sastavljeni od jedinica kojima su dodijeljena stroga
pravila ponaanja. Ako se radi o serverima onda opsluuju zahtijeve, a ako se radi o
klijentima onda ih alju i ekaju na odgovor. Softveru koji predstavlja server je svejedno
dolazi li zahtjev sa istog raunala ili raunala koji je miljama udaljen
Sa eljom da se uspostavi jednoznaan nain proslijeivanja poruka koji moe egzistirati
i u distribuiranim raunarskim sustavima, kao to su to raunalne mree, definirana je
CORBA (Common Object Request Broker Architecture) kao standard za komunikaciju
softverskih jedinica na mrei koje smatramo objektima.
21
Ovdje vidimo skraeni prikaz instalacije operacijskog sustava Windows XP.
22