DNEVNA PRIPREMA ZA VJERONAUČNI SAT

I. OPĆI PODATCI O VJERONAUČNOM SATU

Škola: OŠ „Vladimir Nazor“, Đakovo

Razred: 5. a, b, c
Vjeroučiteljica: Ana Mikerević

Nastavna cjelina: IV. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, Božićni ciklus
Nastavna tema: Izborne teme
Nastavna jedinica: Priprava za Božić
Tip sata: obrada

Ključni pojmovi: Advent, Došašće, Božić

Cilj: Učenik će upoznat običaje i blagdane u došašću.

Ishodi:
a) Obrazovni/kognitivni:
- Učenik će moći nabrojati svece u došašću
- Učenik će moći opisati narodne običaje vezane uz došašće
- Učenik će moći prepoznati običaje kojih se pridržavaju u svojoj obitelji
b) Odgojni/afektivni:
- Učenik će moći prepoznati i vrednovati bogatstvo adventskih i božićnih običaja
c) Djelatni/ funkcionalni:
- Učenik će moći samostalno riješiti radni list

Metodički sustav: heuristički

Oblici rada: frontalni, individualni, rad u skupini

Aktivnosti učenika: moliti, pjevati razgovarati, tražiti tekst u Novom zavjetu, pisati, izlagati,
rješavati radni list, crtati.
Nastavne metode: molitva i molitveno izražavanje, verbalne metode (usmeno izlaganje,
čitanje i rad na tekstu, razgovor).
Nastavna sredstva: tekstualna sredstva (udžbenik, Novi zavjet), auditivna sredstva (riječi
učitelja)

1
Nastavna pomagala: ploča, kreda, olovka, bilježnica, radni list.

Korelacija:

Plan ploče:

Priprava za Božić

slika slika slika slika slika slika

Pitanja za provjeru ishoda:

1. Nabroji svece u došašću.
2. Opiši narodne običaje na Badnjak.
3. Navedi običaje u došašću kojih se pridržavaš u obitelji.

Izvori za pripremanje nastavnika:

HBK, Nastavni program katoličkog vjeronauka u osnovnoj školi, Zagreb, 1998.
MZOŠ, Nastavni plan i program za osnovnu školu, Zagreb, 2006.,
MZOŠ, Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i
srednjoškolsko obrazovanje, Zagreb, 2011.,
Primjena Bloomove taksonomije, (internet) Elvira Nimac
„Ja sam put“- udžbenik za katolički vjeronauk 5.r. Osnovne škole

Internet:
Zvuk preuzet 15.12.2016. s internetske stranice:
https://www.youtube.com/watch?v=6TRuOiQaACA
Priča Isusov rođendan (preuzeta 15.12.):
http://www.katehetski-nadbiskupija-split.net/katolicki-vjeronauk/isusov-rodendan/
Tekst o Badnjaku i došašću (preuzet 18.12.):
http://www.hic.hr/bozic-hrvata01.htm

2
Tekst o svetoj Barbari (preuzet 15.12.):
https://hr.wikipedia.org/wiki/Sveta_Barbara
Tekst o svetom Nikoli (preuzet 15.12.):
https://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Nikola
Tekst o svetoj Luciji (preuzet 15.12.):
https://www.bitno.net/vjera/svetac-dana/sveta-lucija-navjestiteljica-bozicnog-svjetla/
Slika ovce (preuzeto 18.12.):
http://www.mormonshare.com/lds-clipart/sheep-2
Slika zvijezde repatice (preuzeto 18.12.):
http://www.katehetski-nadbiskupija-split.net/wp-content/uploads/2016/11/Bozicna-zvijezda-
kirigrami.pdf
Slika pšenice (preuzeto 18.12.):
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/1d/Bozicna_psenica.jpg
Panj badnjak (preuzeto 18.12.):
https://storage.bljesak.info/article/142922/1280x880/badnjaci-badnji-dan.jpg
Slama (preuzeto 18.12.):
http://www.vjeraidjela.com/wp-content/uploads/2013/12/24.jpg
Božićno drvce (preuzeto 18.12.):
http://coloringpoint.com/wp-content/uploads/2014/11/Christmas-Tree-Coloring-Page-32.jpg
Jaslice (preuzeto 18.12.):
https://recipeci.com/wp-content/uploads/2010/12/PC030179.jpg
http://nakhostinfaraz.com/wp-content/uploads/2017/05/nativity-scene-coloring-pages-
nativity-scene-coloring-pages-free-archives-free-coloring-pages-to-print-1.jpg
http://www.supercoloring.com/sites/default/files/styles/coloring_full/public/cif/2010/12/baby-
jesus-in-a-manger-coloring-page.jpg
Misa polnoćka (preuzeto 18.12.):
http://wwww.mnovine.hr/uploads/images/vijesti/201612251602_96704_gorican_badnjak_201
6_.png
Zornica (preuzeto 18.12.):
http://www.dobripastir.hr/images/zornicee.png
Adventski vijenac (preuzeto 18.12.):
http://clipart-library.com/img/1298908.png
Sveti Nikola (preuzeto 18.12.):

3
http://www.supercoloring.com/sites/default/files/styles/coloring_full/public/cif/2016/03/st-
nicholas-greets-children-coloring-page.png
Sveta Lucija (preuzeto 18.12.):
http://www.catholicplayground.com/images/lucy.png
Sveta Barbara (preuzeto 18.12.):
https://stnoufer.files.wordpress.com/2015/01/st_berbara.jpg

Izvori za pripremanje učenika:

„Ja sam put“- udžbenik za katolički vjeronauk 5.r. Osnovne škole

II. GLOBALNA STRUKTURA SATA

1. Molitveno-meditativni početak
2. Motivacija
3. Najava teme
4. Otkrivanje i razumijevanje sadržaja (samostalnim radom učenika)
5. Sistematizacija
6. Aktualizacija
7. Molitveni završetak

III. TIJEK SATA

1. Molitveno-meditativni početak

Učenike pozivam da se saberu na molitvu i svi se zajedno prekrižimo. Molimo molitvu „Oče
naš“. Poslije molitve pjevamo pjesmu „Visom leteć ptice male“ animiranu pokretima. (Prilog
1)

Motivacija

Učenici slušaju priču „Isusov rođendan“. (Prilog 2)

„Što vam se svidjelo ili nije svidjelo u priči? Zašto Isus nije zadovoljan načinom na koji ljudi
slave njegov rođendan?“

3. Najava teme

Budući da se nalazimo u vremenu došašća, danas ćemo na satu vjeronauka produbiti znanje o
onome što o došašću već znamo ili pak naučiti nešto novo što još nismo znali. Pišem naslov
na ploču: Priprava za Božić. Pozivam učenike da u svoju bilježnicu prepišu naslov.

4. Otkrivanje i razumijevanje sadržaja (samostalnim radom učenika)

4
Kroz rad u skupinama učenici će proučiti običaje prisutne u vremenu došašća i svece koji se u
tom vremenu slave. Svaka skupina dobiva kratki tekst i pitanja na koja trebaju odgovoriti
nakon što pročitaju tekst. Dok to čine puštam duhovnu božićnu glazbu preko kompjutera.

1. Skupina: Došašće
2. Skupina: Sveci u adventu
3. Skupina: Badnjak i polnoćka
4. Skupina: Božić
5. Skupina: Pastiri
6. Skupina: Mudraci

Tekstovi i zadaci nalaze se u prilogu. (Prilog 3)

Nakon isteka vremena predviđenog za rješavanje zadataka prozivam predstavnike svake

skupine da zadatke svoje skupine izloži pred pločom.

5. Sistematizacija

Učenici rješavaju radni list. (Prilog 4) Nakon što popune radni list zajedno analiziramo
rješenja.

6. Aktualizacija

„Ljudi diljem svijeta se pripremaju na različite načine za Božić. Pokraj svih običaja Božić bi
trebao biti slavlje Isusovog rođendana na kojem je On središnja osoba. Isus je dar Božji nama
ljudima. Vidjeli smo kako su ga pastiri i kraljevi darivali s najboljim stvarima što su imali.“
Napišite što bi vi poklonili Isusu. Što bi Isusa posebno razveselilo?

7. Molitveno-meditativni završetak
U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

5
 IV. PRILOZI

Prilog 1.

Visom leteć ptice male

Visom leteć ptice male

našem domu zapjevale:
srca gore, evo zore.

Kore one lijene ljude,

dozivlju ih, od sna bude:
srca gore, evo zore.

Grijehe svoje oplačimo,

dušu lijepo očistimo:
srca gore, evo zore.

Već ga nosi mila Mati,

ona će ga nama dati:
srca gore, evo zore!

6
Prilog 2.

Isusov rođendan

Kao što znaš, ponovno se približava dan mojega rođendana. Vjerujem da će se i ove godine
po cijelom svijetu priređivati slavlje tome u čast.
Vidim da ljudi puno kupuju. Na radiju, televiziji i u novinama ni o čemu drugom se niti ne
govori, nego samo o tome, koliko još dana nedostaje do moga rođendana. Ugodno je znati, da
neki ljudi barem jedan dan u godini, misle na mene.
Kao što znaš, rođendan su mi počeli slaviti prije mnogo godina. U početku je izgledalo da
razumiju i zahvaljuju na onomu što sam učinio za njih. Ali, danas je malo onih koji razumiju
što slave. Ljudi se okupljaju i slave, ali ne znaju o čemu se radi.
Sjećam se, prošle godine kada je stigao moj rođendan, ljudi su naveliko slavili u moju čast.
Stolovi su bili puni, sve okićeno, puno poklona…ali znaš jednu stvar? Mene nisu pozvali.
Slavlje je bilo upriličeno u moju čast, ali kad je došao taj dan, mene su ostavili vani, vrata su
za me bila zatvorena… makar sam žarko želio slaviti s njima…
Istinu govoreći, nisam se iznenadio, jer u zadnje vrijeme mnogi mi zatvaraju vrata. Kako me
nisu pozvali, bez buke i smetnje, ušao sam tiho i sjeo u jedan kut. Svi su nazdravljali i veselili
se. U jednom trenutku unutra je ušao jedan starac, duge bijele brade, obučen u crveno.
Izgledao je malo pripit. Umorno je sjeo na fotelju, i svi su potrčali k njemu, veseleći se, kao
da je veselje priređeno njemu u čast.
Točno u 24 sata, svi su počeli nazdravljati, grliti se i čestitati. Ja sam, također, ispružio ruke,
očekujući da će me netko zagrliti… Ali nitko me nije zagrlio. Počeli su jedni drugima davati
poklone. Približio sam se da vidim, da slučajno nemaju kakav poklon i za mene. Ali, za mene
nije bilo ništa.
Kako bi se ti osjećao, kad bi na tvoj rođendan, jedni druge darivali, a tebi ne bi dali ništa?
Shvatio sam da sam suvišan na ovom rođendanu, stoga iziđoh bez buke i za sobom zatvorih
vrata. Svake godine je sve gore. Ljudi se samo sjećaju hrane, poklona i slavlja a mene se nitko
ne sjeća.
Želio bih da mi dopustiš da ovaj Božić uđem u tvoj život, da shvatiš da sam prije 2000 godina
došao u ovaj svijet i da sam dao svoj život na križu i za tebe. Danas jedino što želim jest, da to
vjeruješ cijelim srcem.
Nešto ću ti reći: mislio sam, kako me mnogi ne pozvaše na svoje slavlje, učinit ću sam svoje
veličanstveno slavlje, kakvo još nikad nije viđeno. Priređujem sve što je za to potrebno;
šaljem mnoge pozivnice, među kojima je jedna posebna i za tebe. Želio bih znati, hoćeš li
sudjelovati, da mogu za tebe rezervirati mjesto i napisati tvoje ime ne mojoj velikoj listi
uzvanika. Vani će ostati svi oni koji se ne odazovu mom pozivu.
Pripremi se jer u dan kad se najmanje nadaš slavit ću svoje velebno slavlje.

7
 Prilog 4.

RADNI LIST

Posloži i saznaj što je Došašće!

1. dolaska, radosnog, Spasiteljeva, Došašće, vrijeme, je , iščekivanja
_______________________________________________________.
2. Od koje riječi dolazi riječ došašće?
3. Navedi svece u došašću i datume kada se slave.

4. Izbaci uljeze.
Za Božić se pripremamo: zornicama, putovanjem, molitvom, pedikurom, frizurom,
pomaganjem drugima, adventskim tradicijskim običajima, izradom božićnih čestitki, ukrasa i
darova.
5. Od koje riječi dolazi ime Badnjak?
6. Gdje je Marija rodila Isusa?
7. Tko je prvi posjetio novorođenog Isusa?
8. Što su kraljevi poklonili Isus?

8
Prilog 4. Rad u skupinama:

BADNJAK
Ime Badnjak povezano je s riječju "bdjeti" (biti budan, ne spavati) budući da se na taj dan
bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog samog običaja bdijenja i nekadašnje situacije bez
električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su
ujedno postale i simboli novog života i nade. Često su se povezivale tri svijeće hrvatskom
trobojnicom. Običaj je i sjećanje na preminule ukućane, te molitva za njih.
Na sam Badnjak ukućani su rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i
pripremile nemrsnu hranu za večeru. Budući da se na Božić nije radilo, u dane prije Božića,
temeljito se čistila kuća i staja, pripremala se hrana za božićne dane te hrana za domaće
životinje. Na Badnjak nema objeda, jer se posti do večeri, a jede se samo navečer, ali i tada
samo nemrsnu hranu (dakle, bez mesa). Bdijenje počinje uvečer, kad se obitelj okuplja oko
stola. Prije badnje večere upalila se svijeća i izmolila molitva.  Glavno jelo je u pravilu
bakalar, ili u nedostatku bakalara, neka druga vrsta ribe. 
Palio se panj Badnjak (tri velika panja). Badnjakom se naziva jedan a u nekim krajevima i tri
velika panja, koja se unose u kuću na Badnju noć i stavljaju na ognjište. Taj običaj je
pretkršćanskog porijekla, ali je vremenom zadobio kršćanske oznake. Tri panja simbol su
Svetog Trojstva, a njihovim se žarom pripaljuju sve svijeće u kući. Panjevima koji tinjaju
obično bi se davalo malo od hrane s blagdanskog stola i vina koje se istom pilo. Vjerovalo se
da će vatra velikih panjeva donijeti dobro cijelom domu i svim ukućanima. U tom božićnom
običaju dolazi do izražaja veliko značenje svjetla i topline u noći u kojoj očekujemo božićno
svjetlo i u kojoj posebno doživljavamo toplinu Božje i naše međusobne ljubavi. Uz donošenje
panja badnjaka običaj je unositi i slamu; negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je
stavljaju i na stol pod stolnjak. Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva.
Unošenje slame i rasprostiranje po podu događalo se s izričitim naglaskom na događaj
Božića, jer su redovito taj čin članovi obitelji pratili pjevanjem božićnih pjesama. Slama bi se
rasprostrla po podu pod stolom, manji se dio stavljao na stol i pokrivao stolnjakom. Nakon
večere, svi bi ukućani od stola pošli do slame gdje bi sjedili i pričali do vremena polaska u
crkvu, a u pojedinim se krajevima na Badnju noć nije spavalo u krevetu već na donesenoj
slami. Slama razasuta po tlu bila je znak Isusova rođenja u štalici. Poslije blagdana tu su
slamu smatrali blagoslovljenom i jamstvom dobrog uroda u vrtu i polju.
Badnjak u gradu danas najčešće slavi se uz bor, uz kućne jaslice, uz pjevanje ili slušanje
božićnih pjesama i uz posebno pripravljenu večeru. U Hrvatskoj se sve do 1850. nije
običavalo kititi božićno drvce, iako je takva praksa u njemačkim pokrajinama postoji još od
16.st. Stablo se nekada kitilo jabukama, narančama, šljivama i kruškama, pozlaćenim orasima
i lješnjacima te slasticama od šećera i papira ili staklenim figurama ako ih je tko imao. Iako se
u Hrvata običaj kićenja stabla javlja relativno kasno, kićenje doma zelenilom od davnine je
uvriježen običaj i dužnost koju su obično obavljala djeca. Simbolika kićenja doma zelenilom
označava životnu snagu suprotnu zimskom umrtvljenju prirode. Jaslice, koje se stavljaju pod
božićno drvce izravno ukazuju na događaj koji se proslavlja - noć Isusova rođenja i jasno

9
označuju da se on rodio u štali. Nekada su se jaslice radile od gipsa, gline ili drveta, a nalazile
su se samo u crkvama i bilo je pitanje časti napraviti što veće i vjerodostojnije jaslice. Danas
su jaslice našle mjesto gotovo ispod svakog božićnog drvca. Naravno, kućne jaslice su nekad
vrlo skromne, bez mnogo likova, sadržajno upravljene samo na događaj u betlehemskoj
štalici. Od božićnih ukrasa spomenimo i božićne lampice koje imaju dvojaku simboliku: one
su znak buđenja prirode i znak svjetla koje je Isusovo rođenje donijelo svijetu.
Vrhunac bdijenja na Badnjak jest misa polnoćka. Slavi se noću (obično u ponoć ili u
večernjim satima Badnjaka) 24. na 25.prosinca. Slavi se u čast rođenja Isusa Krista. U crkve
na polnoćku tradicionalno dolaze i brojne obitelji s djecom. Sv. misa polnoćka jedna je od
najsvečanijih misa u godini. Nakon polnoćke jedni drugima čestitaju „Sretan Božić “ i vraćaju
se svojim kućama. Poslije polnoćke često je obilato jelo s mesom, božićnim kolačima i
pićima.

Zadatak:

Odgovorite na pitanja punim rečenicama.

1. Od koje riječi dolazi ime Badnjak?

2. Navedite običaje na Badnjak koji se spominju u tekstu.
3. Što je vrhunac bdijenja na Badnjak?
4. Kada se slavi polnoćka?
5. Što slavimo na misi polnoćki?
Izlaganje: jedan učenik čita pitanje, a drugi odgovor.

Izrežite slike koje predstavljaju različite običaje na Badnjak, zalijepite na predviđen

papir i pokraj slike napišite najbitnije o tom običaju.

10
11
 BOŽIĆ

Pronađite u Novom zavjetu tekstove: Lk 2, 1-8; Lk 2, 8-18; Mt 2, 1-12 i pročitajte.

Izrežite i sastavite jaslice na predviđenom papiru.
Ispod jaslica odgovorite punim rečenicama na pitanja.
1. Kako se zvao car koji je vladao u to vrijeme?
2. Što je car Augustin naredio?
3. Gdje su pošli Marija i Josip?
4. U kojem gradu i na kojem mjestu je Marija rodila Isusa?
5. Tko je prvi posjetio Isusa?
6. Što su kraljevi darovali Isusu?

Izlaganje: jedan učenik čita pitanje, a drugi odgovor.

12
13
DOŠAŠĆE ILI ADVENT

Riječ došašće dolazi od latinske riječi adventus, a označava dolazak. Hrvatski: Došašće.
Označava vrijeme od četiri tjedna, odnosno četiri nedjelje, priprave pred blagdan Božić.
Najranije može početi 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca. Završava 24.
prosinca na badnjak. U došašću, prevladava ljubičasta boja u liturgiji.
U došašću, izrađuje se i stavlja na stol adventski vijenac s četiri svijeće. Simboliziraju četiri
nedjelje u došašću. Svake nedjelje u adventu palimo jednu svijeću. Adventski vijenac čine dva
temeljna simbola: Krug ili prsten od zimzelenog granja, i četiri svijeće. Zimzeleno granje
upućuje na život koji ne prestaje, koji vječno traje, na život vječni. Grane podsjećaju i na
Isusov ulazak u Jeruzalem kad Ga je narod pozdravljao „HOSANA“ mašući palminim
grančicama prilikom Isusova svečanog ulaska u Jeruzalem. Svjetlo svijeća označava dolazeće
svijetlo - novorođenog Isusa. Adventski je vijenac danas prihvatila gradska sredina, ali mu
prijeti realna opasnost da preraste u puki ukras, da izgubi istinsku simboliku i snagu poziva na
božićnu pripravu.
Također, u došašću sije se i pšenica koja je simbol života. Zanimljivo je da ovog običaja nema
u velikom dijelu Europe pa je uz Portugal i južnu Italiju, on vezan još samo za hrvatsko
podneblje. Do Božića pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukrašava božićni
stol, dok tijekom božićnog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe.  Da bi
izgledala lijepo, pšenica se podrezuje i ovije hrvatskom trobojnicom, a u nekim se krajevima
posred pšenice stavi jabuka te svijeće. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz
tog svetog doba ne smije baciti. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i
sočnost njezinih vlati, predskazat će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.
U ovom vremenu prevladavaju osjećaji iščekivanje, nada, budnost i čežnja. Budnost je
otvorenost očiju i srca. Kršćani u došašću bdiju, da prepoznaju Boga, koji dolazi.  Kroz
adventsko vrijeme naša se razmišljanja i osjećaji kreću i u prošlost, sa sjećanjem na prvi
Kristov dolazak, i u budućnost, s nadom u njegov ponovni povratak
U vrijeme došašća, služe se rane jutarnje sv. mise – zornice. Obično se služe u 6 ili 7 sati
ujutro, u ranu zoru. One simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić. U dane
došašća kršćani se pripremaju za Božić: molitvom, darivanjem i činjenjem dobrih djela.

Odgovori na pitanja punim rečenicama:

1. Od koje riječi dolazi riječ došašće?
2. Koliko došašće traje (kada počinje i završava)?
3. Koja boja u liturgiji prevladava u došašću?
4. Kako se kršćani pripremaju za Božić?
Izlaganje: jedan učenik čita pitanje, a drugi odgovor.
Izrežite slike koje predstavljaju različite običaje u došašću, zalijepite na predviđen papir
i pokraj slike napišite najbitnije o tom običaju.
14
15
16
SVECI U DOŠAŠĆU

Sveta Barbara se slavi 4. 12. – Prema legendi, bila je kćerka bogatog trgovca  u
gradu Nikomediji u Maloj Aziji. Plijenila je pažnju ljepotom, inteligencijom i jednostavnošću.
Otac ju je htio udati za bogatog prosca. Kako je bila lijepa, čuvao ju je kao dragulj i prije nego
je otišao na dulje putovanje, zatvorio ju je u toranj s dva prozora. Kad se vratio, našao je na
tornju probijen treći prozor, a na pragu njemu mrski znak križa. Barbara mu je hrabro
priznala, da je ona dala učiniti oboje: tri prozora, da je podsjećaju na tajnu Presvetog Trojstva,
a križ, da je podsjeća na otkupljenje. Tajno je prešla na kršćanstvo, na što je otac pobjesnio od
gnjeva. Kada je htjela oca obratiti na kršćanstvo, želio ju je ubiti. Uspjela je na čudesan način
pobjeći u planine i sakrivati se u njima, dok je nije odao jedan pastir. Zatočili su je i mučili,
no rane su joj svaki put čudesno zacjeljivale. Na svetu Barbaru imamo običaj sijanja pšenice
kojim se procjenjuje kakva će biti ljetina slijedeće godine. Susjedi se posjećuju i procjenjuju
čija je pšenica gušća, bujnija i zelenija. U nekim se hrvatskim krajevima na blagdan sv.
Barbare stavljaju u vazu grančice voćke koje do Božića trebaju procvjetati.

Slavi se i blagdan Svetog Nikole 6.12. - Postaje svećenik želeći širiti ljubav i dobrotu. Prema
narodnom vjerovanju, činio je i čudesa. Poput Isusa smiruje uzburkano more i zato je zaštitnik
mornara. Svojim blagoslovom ozdravlja dijete kojem je zapela riblja kost u grlu, te ga
nazivamo i zaštitnikom djece. U svom životu uvijek se borio protiv nepravde i

17
za ljubav prema bližnjemu u kojem je prepoznavao Boga. Danas je poznat kao lik koji djecu
obraduje svojim darovima. Ta tradicija vuče korijene iz sljedeće legende. U blizini roditeljske
kuće sv. Nikole, živio je čovjek, nekad bogat, ali izgubio je sav imetak. Imao je tri kćeri, koje
da bi se mogle udati, morao im je dati miraz. Sv. Nikola nekako je doznao za taj problem oca
pa uzme vrećicu, napuni je zlatnicima, umota u platno i, prišuljavši se noću potajno do kuće,
ubaci zamotane zlatnike kroz prozor. Otac onih djevojaka začudio se, kad je ujutro našao tako
veliki novac. Novaca je bilo dovoljno da uda jednu kćer. Sveti Nikola ponovno je jedno jutro
ubacio novaca i po drugi put da bi otac mogao udati i drugu kćer. Kad je otac udao i drugu
kći, sve mu je nešto govorilo, da će onaj dobrotvor i po treći put doći pa ga je u zasjedi čekao
nekoliko noći. Nikola je vidio da ga otac djevojaka čeka, pa se domislio, popeo se na krov i
zlatnike ubacio kroz dimnjak. Kako su se na otvorenom ognjištu sušile čarape, zlatnici su pali
u njih, i od tuda dolazi stavljanje poklona bilo u čarape ili čizmice, i Djed Mraz koji poklone
spušta kroz dimnjak.

Od tada se darivaju djeca po uzoru na sv. Nikolu biskupa, koji je prema legendi noću potajno
kroz prozor donosio darove siromašnim ljudima. Prate ga anđeli i krampus, ovisno radi li se o
dobroj ili zločestoj djeci koja od krampusa dobivaju šibu. Djeca čiste svoje čizmice i stavljaju
ih u prozore prije spavanja, noć prije sv. Nikole. Ujutro kad se probude dočekaju ih čizmice
pune slatkiša.

Na Svetu Luciju 13.12. – kršćanska je mučenica koja je radi svoje vjere podnijela
mučeništvo. Prema predaji, Sv. Luciji su izvađene oči i stavljene na tanjur, pa se ona smatra
zaštitnicom očiju i vida. Na taj dan sije se također božićna pšenica, koja je simbol plodnosti,
novog života. Samim svojim izgledom davala je zelenilo i nadu usred zime i snijega, a služila
je i kao blagoslov ljetine istodobno ukrašavajući domove. Često bi se ukrasila hrvatskim
bojama – crveno-bijelo-plavom trobojnicom, a katkad se unutar nje stavljala jabuka ili pak
svijeća. Što je pšenica bila gušća i zelenija, to će biti bolja ljetina naredne godine. Poslije
božićnih blagdana pšenicu se davalo pticama da se taj sveti dio Božića ne bi uništio. Budući
da je sv. Lucija zaštitnica očiju postoje i običaji vezani za to. Taj dan štede se oči pa se ne
rade ručni radovi. Također je običaj da se prati i zapisuje vrijeme kroz 12 dana od Lucije
do Božića. Pučka predaja kaže da će sljedeće godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme,
kakvo je u odgovarajući dan od Lucije do Božića. 

Zadatak: izrežite slike svetaca i zalijepite na predviđeni papir. Ispod slike napišite kojeg
sveca slika predstavlja, datum kada ih slavimo i običaje na dan tog sveca.

18
19
 PASTIRI I MUDRACI

Pronađite u Novom zavjetu tekstove: Lk 2, 8-18; Mt 2, 1-12 i pročitajte.

Izrežite slike i zalijepite na predviđen papir.
Ispod zalijepljenih slika odgovorite punim rečenicama na pitanja.

1. Tko je prvi posjetio Isusa?

2. Tko se objavio pastirima i što im je rekao?
3. Gdje su pošli pastiri?
4. Razmislite i napišite što su pastiri mogli donijeti malom Isusu na poklon?
5. Što su se mudraci raspitivali?
6. Što kralj Herod traži od mudraca da učine?
7. Što su mudraci na putu do Isusa slijedili?
8. Što su mudraci darovali Isusu?

Izlaganje: jedan učenik čita pitanje, a drugi odgovor.

20
 ISUSOVO ROĐENJE

Pronađite u Novom zavjetu tekst Lk 2, 1-8 i pročitajte.

Izrežite sliku i zalijepite na predviđeni papir.

Zamislite da ste novinari i napišite zanimljiv izvještaj o Isusovom rođenju pomoću

teksta kojeg ste pročitali. Budite kreativni.

21
22