Obilježavanje vjerskih praznika

„Medin rođendan“ Zehra Hubijar

 

• U šumi bajki, kraj starog hrasta

• sletjela jedna malena lasta,
• u njenom kljunu čudan dar –
• grančica s cvijetom, poruka mala
• čestitka medi za rođendan.
•  
• A tamo lijepo i čitko piše
• ptičijim pismom i ničim više:
• - Rođendan sretan, mediću bato,
• želi ti cijelo ptičije jato.
•  
• Da dugo živiš u blagostanju,
• spokojan budeš noću i danju.
•  
• Smješka se medo, srce mu raste,
• kako se samo sjetiše laste?
• Zar one pamte važan dan,
• medenog mede rođendan?
 Analiza pjesme
• Šta proslavlja medo?
• Šta je malena lasta donijela medi?
• Ko je medi napisao čestitku?
• Kako je bila napisana čestitka?
• Šta je pisalo u čestitki?
• Kako se osjećao medo kad je dobio čestitku?
• Na koji način vi proslavljate svoj rođendan?
• Kako se taj dan osjećate?
 Porodični i vjerski praznici

• Rođendan je praznik koji proslavljamo sa

porodicom, pa kažemo da je to porodični praznik.
• Koje još događaje proslavljamo u porodici?
• Kako obilježavamo rođenje novog djeteta? A
godišnjice braka? Na koji način proslavljamo
vjenčanja članova uže ili šire porodice?
• Znači, u porodične praznike ubrajamo vjenčanja,
rođendane, rođenje djeteta i godišnjice braka.
 Vjerski praznici
• Koje još praznike obilježavamo sa svojim porodicama?
(Bajram, Božić, Uskrs, Vaskrs)
• Kako nazivamo te praznike?
• Koje vjerske praznike slave muslimani? (Ramazanski
bajram, Kurban- bajram, Hidžretsku novu godinu)
• Koje vjerske praznike proslavljaju katolici? (Božić i Uskrs)
• Koje praznike obilježavaju pravoslavci? (Božić, Vaskrs,
Pravoslavnu novu godinu)
• A Jevreji? ( Hanuku, Pesah, Jom kipur)
• Romi proslavljaju Đurđevdan.
 Hanuka
• Hanuka predstavlja proslavu pobjede Jevreja Makabejaca nad
paganskom helensko-asirijskom vojskom predvođenom
Antiohijem IV, kao i posvećenja Drugog Hrama koji je
oskrnavljen tokom helensko-asirijske okupacije Jerusalima. 
• Hanuka je blagdan svjetlosti
i traje osam dana i noći. 
U znak sjećanja na sva čuda
koja su se desila, za Hanuku
se koristi poseban osmokraki
svijećnjak.
 Hanuka
• Paljenje svjećica u svječnjaku predstavlja centralni čin
cjelokupne proslave Hanuke.  Prve noći blagdana pali se
prva svjećica, a svake naredne noći još po jedna dopunska
svjećica; plamen se raznosi posebnom svjećicom koja se
čuva na kraku na sredini svjećnjaka. 
• Na taj način, posljednjeg dana blagdana Hanuke gore svih
osam svjećica na Hanukiji, simbolizujući osam dana i noći
neprekidnog gorenja ulja u Hramu po pobjedi
Makabejaca. 
• Paljenje svjećica treba obavljati blizu prozora ili vrata, kako
bi se svima oglasila čuda koja su se tada dogodila. 
 Hanuka
• Tradicionalna hrana za Hanuku je pržena i pripremljena sa
dosta ulja, u znak sjećanja na čudo da je mala količina ulja
gorjela osam dana i noći.  Najpopularnije jelo je eškenaskog
porijekla: “krompir-šnicla”, koja predstavlja vrstu palačinke
od krompira (“latkas” na jidišu, “livivot” na hebrejskom).
• Hanuka se slavi osam dana, veselo se živi, dobro se jede i
igraju se neke od igara.
• Tradicionalni običaj davanja džeparca (novca) djeci za
Hanuku, danas je u mnogim
jevrejskim porodicama prerastao u običaj djeljenja poklona
za Hanuku.
 Đurđevdan
• Ederlezi / Đurđevdan je najveći, najradosniji i najstariji romski praznik. To je
praznik kojim se slavi dolazak proljeća. Mnoge tradicije koje su uz njega povezane
potječu iz zajedničke tradicije mnogih naroda s kojima Romi žive.

• Na taj dan se Romi osobito svečano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska
glazba i pleše se romsko kolo. Domovi se ukrašavaju cvijećem i raspupanim
grančicama u znak dobrodošlice proljeću. Obredi ovog praznika uključuju kupanje
u vodi s cvjetovima, a ponegdje se i zidovi kuća peru vodom.
• Obično sе na ovaj dan jede janjetina. Kao nomadski narod Romi su ovim
praznikom obilježavali završetak zimovanja i snjegova i početak proljeća i toplijeg
vremena, vrijeme bujanja prirode, pa su pokrećući svoje čerge, ponovno polazili
na put.
• Romi ovaj praznik slave bez obzira na vjeru, bili oni pravoslavni ili pripadnici
islamske vjere. Romi koji su katolički kršćani praznik obilježavaju po
gregorijanskom kalendaru, pod imenom Jurjevo ili Đurđevo.
 Bajram
• Od jutarnjih sati muški članovi porodica odlaze na sabah-namaz, a nakon
toga klanjaju bajram-namaz, dolaze kući, čestitaju i obavljaju bajramske
dužnosti.
• Odijevanje lijepe odjeće i mirisanje
• Najčešći bajramski ručak u Bosni i Hercegovini počinje supom ili čorbom,
nakon čega slijedi varivo, poput čimbura, sarme, dolmi, bosanskog lonca...
baklava, ružice, tufahije i halva.
• Prvi dan Bajrama se provodi u krugu porodice koja se okuplja kod najstarijih članova, drugi
dan se obilaze mezarja. Drugi dan Bajrama je ujedno i Dan šehida, dok je treći dan predviđen
za druženje s prijateljima i poznanicima
• Djeca su nekada roditeljima Bajram čestitali ljubljenjem u desnu ruku, a roditelji uzvraćaju
djeci ljubljenjem u čelo i darivanjem uz hajr-dovu
• Bajram banka ili bajramluk 
 Bajram
• Islamski vjernici i vjernice širom svijeta Kurban Bajram obilježavaju 10. Zul-
hidžeta po Takvimu, islamskom vjerskom kalendaru, odnosno dva mjeseca
i 10 dana nakon obilježavanja Ramzanskog Bajrama. Kako je lunarna
hidžretska godina za 10 ili 11 dana kraća od solarne, Bajram svake godine
dolazi 10 ili 11 dana ranije nego prethodne godine.
• Žrtvujući kurban mi se prisjećamo velikog događaja iz istorije islama, kada je uzvišeni
stvoritelj iskušao svoga poslanika Ibrahima, tako što mu je naredio da žrtvuje i prinese
kao žrtvu svog sina Ismaila. On je na taj način samo želeo da iskuša vjeru i pokornost

svoga poslanika Ibrahima.  

 Božić
• Božić je u kršćanskoj tradiciji dan kada se slavi rođenje Isusa, a svoje
korijene nalazi u rimskoj antici.
• Paljenje badnjaka, unošenje slame u kuću, kolendavanje i sijanje
pšenice
• Na Badnjak su na stolu poslagani: orasi, lješnjaci, rogači, bademi,
smokve, jabuke, kako u kojem kraju što uspijeva. Obično su se
blagovala jela od ribe, grah i med, npr. med s češnjakom, riba na razne
načine, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i
badnjača (vrsta kruha). Prije Badnje večere upalila se svijeća i izmolila
molitva. Jela su bila bez mesa, masti te posna.
• Sveta Misa polnoćka jedna je od najsvečanijih Misa u godini i
jedina koja se slavi u pola noći. Prije polnoćke obično je prigodan
uvodni program u kojem se izvode božićni igrokazi i recitacije.
 Božić
• Na prvi dan Božića obično se ostajalo kod kuće, a drugi dan
Božića ide se u posjet rođacima i susjedima. Koledanje ili
čestitarenje činilo se pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a
čestitare bi se često darivalo.
• Prvi posjetitelj koji bi posjetio kuću na Božić, tzv. polaznik ili
položar, trebao bi biti zdrav, krepak, veseo, što bi domu
donijelo sreću, a često su se unaprijed domovi dogovarali o
'slučajnom' posjetitelju, da se ne bi izazvalo nesreću.
• Ako bi pak na Božić padala
kiša, vjerovalo se da će uroditi
sve što se okopava motikom.
 Đurđevdan
• Pripreme za Đurđevdan Romi započinju dan prije,
spremanjem hrane i kolača. Za neke Rome je veoma je
važno i kupanje na rijeci, prije sunca. Ponekad se u rijeku
bacaju vijenci od raznog cvijeća ili se izlijeva mlijeko.
Nakon toga počinje slavlje uz muziku, ples, pjevanje i
razne igre.
• Romi, kao i mnogi narodi od
• davnina obilježavaju početak
• proljeća i godišnjeg prirodnog
• ciklusa
 Đurđevdan
• Jurjevo je blagdan svetog Jurja, 23. travnja,
kojega neke pravoslavne crkve obilježavaju 6.
svibnja prema julijanskom kalendaru. 
• Ujutru, svakog 6. maja djeca se po običaju bude
„batinama“ od drijenovog pruta ili se udaraju
žarom po tabanima, a onda se okupaju vodom
koja je prethodni dan zahvaćena sa omahe, a u
kojoj je prenoćio miloduh, ruža, ljekovite trave i
razno drugo bilje, poljsko cvijeće i crveno jaje.