Pripremio:Adin Turajlić

Ramazanski bajram je „praznik kojim se obilježava kraj posta“ i označava kraj

mjeseca ramazana.

• Tradicionalno, Bajram se slavi tri dana kao zvanični praznik u svim zemljama
gdje su muslimani većina. Ali broj slobodnih dana varira od zemlje do zemlje.

Kao i ramazan, Bajram počinje sa prvim znakom mladog Mjeseca, tako da

muslimani moraju čekati noć prije samog praznika da bi označili tačan datum.

Ako Mjesec nije vidljiv, mjesec traje 30 dana.

Datum se, ako se računa po Gregorijanskom kalendaru, mijenja i
varira od zemlje do zemlje, u zavisnosti od geografskog položaja.

Mladi mjesec
• Da bi se označio početak praznika u većinski muslimanskim zemljama sve zavisi od
lokalnih gledalaca Mjeseca. Onda zvanične institucije odlučuju da li je praznik stigao.
• Kada je viđenje verificirano, praznik se oglašava na televiziji, radiju i u džamijama.
• Muslimani diljem svijeta počinju bajramsko slavlje molitvom koja se obavlja odmah
nakon svanuća.
• Dok se u nekim zemljama molitve održavaju u džamijama ili velikim halama, u
mnogim zemljama se održavaju i na otvorenom.
• Ljudi jedni drugima čestitaju kada se vrate kući nakon namaza. Dan provode
posjećivajući rođake, komšije, konzumirajući kolače kako idu iz jedne kuće u
drugu.
• Ovome prethodi davanje zekata siromašnim, što je jedan od pet stubova islama.
• Uobičajeno je da se u većinski muslimanskim zemljama dekoriraju gradovi
ukrasnim svjetlima i da se održavaju procesije kojim se obilježava kraj svetog
mjeseca pri čemu su djeca obučena u novu odjeću, a često se djeci poklanja i
novac.
• Svaka zemlja ima tradicionalne deserte i kolače koji se pripremaju prije praznika
ili na samo bajramsko jutro. Hrana je raznolika i bogata i čine je specijalno
osmišljeni kolači i peciva, kolačići i pudinzi.

• Na prvi dan praznika dobrovoljni post nije dozvoljen i muslimani su pozvani da

obilježavaju praznik koji predstavlja slavu mjeseca u kojem su se odricali hrane.
Običaji povezani s praznikom
• U nekim zemljama ljudi posjećuju groblja i odaju počast preminulima.
• Svaka zemlja ima niz običaja povezanih sa praznikom.
• Generalno, muslimani se pripremaju za praznik molitvom, kupanjem i oblačenjem nove
odjeće.
• Pošto je odjeća važan znak praznika neki ljudi nose tradicionalnu odjeću svoje kulture dok
se drugi odlučuju da obuku novu odjeću.
• Muslimani se ohrabruju da jedu nešto slatko, najčešće datulje, prije nego odu na bajramski
namaz. Na putu za molitvu, koja se tradicionalno održava na otvorenom, muslimani
izvikuju tekbire, veličaju Boga izgovarajući “Allah Ekber”.
Šta musliman ne bi trebao raditi za Ramazanski bajram

• Iako se u toku ramazana s naših minbera poziva na dostojanstveno obilježavanje Bajrama često te preporuke
ostanu u okviru onih ljudi koji ionako nikada ne bi oskrnavili svetost jednog muslimanskog blagdana. Ovdje
ćemo ukratko ukazati na nekoliko stvari, pojava i radnji koje se ne bi trebale vidjeti u porodicama, domovima,
mahalama i gradovima bh. muslimana.
1. Prespavati sabah. Često se dešava da muslimani ne prakticiraju tradiciju svojih očeva i djedova kada se prvi dan
ševvala, odnosno na bajramsko jutro, obavezno odlazilo na sabah-namaz. Vrijeme od sabah-namaza do bajram-
namaza u našim džamijama se provodi u ibadetu, stoga je to lijep običaj koji se, nažalost, sve manje prakticira. Neki
čak i prespavaju sabah i dođu samo na bajram-namaz.
2. Kasniti na bajram-namaz. Iako iz godine u godinu svjedočimo gužvama za bajram-namaz neki još uvijek čak i za
ovo posebno jutro i sebe i svoje mlađe frustriraju kašnjenjem na bajram-namaz. Umjesto ranijeg dolaska u džamiju,
naročito onih koji idu u džamiju samo za Bajrame, neki vjernici dolaze pred sami početak namaza pa ne čuju ni
imama koji prije namaza objasni kako se klanja bajram-namaz.
3. Zaboraviti sadekatu-l-fitr. Davati sadekatu-l-fitr pred sami bajram-namaz mogu samo oni koji nisu
imali sredstava, npr. kasnila je plata. Mnogi čekajući davanje sadekatu-l-fitra do pred bajram-namaz
rizikuju da zakasne dati sadekatu-l-fitr. Zapitaju li se može li se nešto desiti na putu do džamije ili
slučaj bolesti pa da se izostavi ovaj ibadet bez kojeg je upitan post?
4. Ne čestitati prvo porodici. Prvima, pored prisutnih u džamiji, kojima trebamo čestitati Bajram jesu
naši ukućani. Nema potrebe da se zadržavamo po kafićima kako bismo razgovarali s prijateljima. To
možemo raditi u toku slijedeća dva-tri dana.
Ozarena lica i, ako Bog da, oproštenih grijeha prvi zagraljaj, poljubac i rukovanje trebaju osjetiti naši
ukućani, naročito supruga i mala djeca.
Nerijetko žene same u kući bajramuju do poslije podne, jer muž provodi vrijeme s prijateljima u
slastičarnicima, kafićima ili u tuđim kućama. I naše supruge imaju prijateljice, porodice, rođake, ali
bajramuju u kućama i to ozračje i blagoslov čuvaju isključivo za nas, stoga prva adresa nakon
Bajrama treba biti naš dom.
• 5. Ostaviti nekoga da sam bajramuje. Lijepo je pozvati studenta ili nekoga drugog ko mora sam bajramovati u našu kuću,
kako ne bi bajramsku radost umanjio samoćom. Naravno, ako imamo oca, majku, sestru ili nekoga iz familije ko živi sam,
treba mu ponuditi da Bajram dočeka kod nas. Ukoliko odbiju, onda nakon porodice prvo njih posjetiti i čestitati im.
• 6. Ne pripremiti sebe i ukućane. U islamskoj tradiciji Bošnjaka prisutan je običaj oblačenja nove ili najljepše odjeće koju
imamo. U našim uvjetima često je to svečano odijelo ili odjeća s dominirajućom bijelom bojom. Ne postoji kodeks kako
treba biti obučen, ali da li je zaista primjereno da se ide u patikama, papučama ili u majici na bajram-namaz? U toku
agresije na BiH ljudi su kupovali barem nove čarape ili rublje kako bi na taj način razlikovali ovaj dan od drugih. U ovom
danu muslimani trebaju pokazati drugima da drže do sebe, kako ponašanjem tako i izgledom. Također, naš odnos prema
ovom danu odražava se na naše mlađe generacije pa kada vide naš poseban odnos prema Bajramu, krenuvši od same
pripreme odjeće, kod njih će ovaj dan učiniti još važnijim, a utisci ostaju tokom cijelog života. Naravno, oni koji nemaju
sredstava za barem novi par čarapa nemaju ni obavezu za novom ili posebnom odjećom. Njima, kao i svakom drugom
muslimanu, obaveza je pripremiti svoje tijelo. Kupanje prije bajram-namaza je za svakog muslimana obaveza utemeljena
na Sunnetu.
7. Ne pripremiti kuću, avliju i džamiju. Čišćenje muslimanskih domova i avlija, kao i (harema) džamije, jedan je od
najljepših običaja u islamskoj tradiciji Bošnjaka. Najčešće naše kuće i domove nije potrebno ni čistiti, jer su stalno u
tom stanju, ali ovaj čin čišćenja daje poseban dojam pripreme za Bajram. Naime, nakon čišćenja duše u ramazanu i
naših misli, čišćenje našeg tijela i odjeće prati čišćenje domova, avlija i džamija. To je potpuni krug koji je
neizostavni dio pripreme za svakog ko uistinu drži do sebe i svoje tradicije.
8. Ne pripremiti poklone. Nažalost, našu islamsku tradiciju kupovine poklona za Bajrame pojedini muslimani su
počeli mijenjati kupovinom poklona za rođendane i slične prigode i umjesto da pokloni budu dodatni razlog za
Bajram mnogi i ne osjete ovaj trenutak darivanja.
Neki su neraspoloženi jer moraju dodatno potrošiti sredstva za poklone, iako se tako nisu osjećali kada su u toku
godine na druge stvari trošili. Bolje je čuvati naše poklone, ili sredstva za poklone, tokom cijele godine, čak ništa i
ne kupovati, ali da se za Bajram obezbijede pokloni, makar najjednostavniji.
Naravno, ako smo planirali nekoga obradovati posebnim ili skupocijenim poklonom Bajram je idealan trenutak.
Također, mladima nemojmo darovati poklone prije Bajrama, već na dan Bajrama, nakon bajram-namaza, kao
nagrada što su se trudili u postu. To su trenuci koje nikada neće zaboraviti.
• 9. Izostaviti sergiju. Bajramska sergija je jedan od simbola Bajrama. Sergije u našim džamijama jesu, možemo reći,
pokloni za naše džamije. Mnogi imaju lijep običaj da svojoj djeci daju novac koji će dati isključivo za sergiju te
tako kod njih grade osjećaj za darivanjem kao i za džematom. Lijepo je obradovati sadakom i one koji traže za
Bajram, ako smo sigurni d anije riječ o iskorištavanju ovoga dana kada se u određene gradove „uvoze“ oni koji
traže novac.
• 10. Zaboraviti komšije i njihovu djecu. Kako se može musliman radovati na Bajram, ako zna da u njegovom
komšiluku ili među prijateljima i rodbini ima neko ko je i ovaj Bajram dočekao bez posla ili u teškim uslovima?
Čuvajući čast brata muslimana može se dati veći iznos novca njegovoj djeci kao bajramluk, od kojeg može imati
koristi cijela porodica.
• 11. Ne nazivati selam. Svi čestitamo Bajram, ali mnogi izostavljaju naš prvi pozdrav – selam. Tek nakon selama
čestitajmo Bajram jedni drugima i proučimo dovu da nam Allah, dž. š., primi ibadete u ramazanu. Dova sa
čestitkom je od Sunneta i same riječi Bajram mubarekula nisu dovoljne.
• 15. Neprimjereno obilježavanje Bajrama. Nespojivo je s Bajramom, zapravo
islamom, tzv. proslava Bajrama u kafanama i mjestima gdje se toči alkohol i prave
zabave koje su formom bliže „zabavi ravrata“, jer u fetvi Islamske zajednice stoji:
“Haram je (veliki grijeh) zloupotreba islamskih simbola i blagdana kao što su dva
bajrama u svrhu oglašavanja tzv. bajramskih sijela, derneka, partija, fešti i sl. koje
vrše pojedine ugostiteljske radnje i kafići dovodeći najveći islamski blagdan
Bajram u vezu s kafanskim ambijentom pijanki, terevenki i šerijatom zabranjenih
oblika zabave, često uz učešće pjevača i pjevačica iz drugih kultura i sredina koji
ne osjećaju i ne razumiju duh i smisao Bajrama.“Objavljeno u printanom izdanju
• 12. Izostaviti posjete. Posjete članovima familije i prijateljima je običaj utemeljen na Kur’anu i Sunnetu. Uslijed modernog načina
života odnosi među rođacima mogu vremenom zahladnjeti, stoga je lakše iskoristiti Bajram kao povod za posjete, naročito daljih
rođaka, prijatelja i komšija. Posebno se ne smiju zaboraviti oni koji će bajramovati u bolnicama i javnim ustanovama.
• 13. Ne posjetiti mezarje. U našoj tradiciji nastoje se obradovati i živi i umrli za Bajram. Vjernici daju sadaku za sebe kao i za svoje
umrle i posjećuju mezaristane kako bi se učejem Kur’ana prisjetili onih koji su možda već prošli Bajram bili s njima. Kod naroda bi
se govorilo „da i umrli osjete Bajram“. Oni koji posebno drže do svojih umrlih urede njihove mezarove te ih se sjete učenjem
Kur’ana nakon zadnje mukabele dan prije Bajrama. Nažalost, neki izostavljaju ovaj običaj i sve je veći broj mezarova koji su
neuređeni i izgledaju kao da ih se nema ko sjetiti dovom ili Fatihom. Stoga, vjernici prilikom samog ulaska u mezarje uče dovu za
sve umrle.
• 14. Zaboraviti Dan šehida. Najbolja praksa jeste da se prvi dan Bajrama posveti više živima, a drugi dan umrlima kada se obilježava
i Dan šehida. Ponižavajuće je za jedan narod što je svake godine sve manji broj ljudi na obilježavanaju Dana šehida, kada se sjećamo
onih koji su dali svoje živote da bismo mi živjeli i bajramovali. Ovo je naročito negativno što i mlađe generacije uče od nas kako se
uistinu živi odnose prema onima koji su se žrtvovali, jer s jedne strane gledaju odnos prema još uvijek živim bivšim borcima, a s
druge strane zaborav na poginule.