Kucne Instalacije - Predavanja

1
Instalacije Dio 1. - Kanalizacija

Predavanje br. 1 Opci dio, Sanitarni predmeti
Str. 2/51
Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5
Dvosat
Generalna
Tema
Ua tema Tema dvosata
1
Vodovod i
Kanalizacija
Kanalizacija
Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti
2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi
3
Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune
kanalizacije
4 Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije
5
Vodovod
(hladna i topla
voda)
Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
7 Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda
8 Poarni vodovod, Priprema tople vode
9 Zajedniki dio Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita
10
Elektro
instalacije
1. dio Uvod, Podjela, Elementi,
11 2. dio Elementi, Zatita i izvedba
12
HVAC
Instalacije
Grijanje
Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja,
Dimnjaci, Grijaa tijela
13
Ventilacija i
Izmjena zraka
Ventilacija: Prirodna i umjetna, Izmjena zraka
Str. 3/51
Dvosat
Generalna
Tema
1
Vodovod i
Kanalizacija
Kanalizacija
3
kanalizacije
5
Vodovod
(hladna i topla
voda)
10
Elektro
instalacije
12
HVAC
Instalacije
Grijanje
13
Ventilacija i
Izmjena zraka
Str. 4/51
ViK Instalacije Literatura
Osnovna:
1. M. Radoni Vodovod i kanalizacija u zgradama, Croatiaknjiga,
Zagreb, 2003. (obnovljeno izdanje)
2. Boena Tuar Kuna kanalizacija, Mtg-topgraf, Velika Gorica, 2001.
3. Biljana Blagojevi: Vodovod i kanalizacija, Tehnika knjiga, Beograd,
2002.
Dopunska:
1. Jure Margeta Kanalizacija naselja, Split, 2009.
2
Str. 5/51
KANALIZACIJA - POVIJ!"
Poeci kanalizacije seu u pradavna vremena. Iz rimskog doba poznata je
tzv. Cloaca Maxima (velika kanalizacija) koja se odrala do danas.
Kanalizacijska cijev,
Jeruzalem oko 100. g. PNE
Meutim, poznato je da su
efikasne kanalizacijske
sustave imali i Babilonci,
Egipani, Maje, Azteci,
Indija, Kina i druge drevne
civilizacije.
Cloaca Maxima, Rim,
oko 600. g. PNE
Kanalizacija otoka
Santorini, oko 200. g. PNE
Str. 6/51
Kanalizacijski sustav u
Perziji, oko 4000 g. PNE
Kan. Sustav
grada
Harappe,
Pakistan,
oko 5000 g.
PNE
Kanalizacijski sustav grada
Lothala dolina Inda, oko
4000. g. PNE
Str. 7/51
KANALIZACIJA
Nakon propasti Rimskog
carstva, zapoinje period
tzv. srednjeg vijeka, u
kojem se, generalno,
zaputa kanalizacijska
mrea.
U Europskim gradovima,
otpadne vode su se
najee izbacivale
direktno na ulicu ili
vodotok (ako ga je bilo).
Posljedica su bile este
epidemije (kuga,
kolera)
Srednjevjekovni zahod,
Dvorac Turku, Finska, 15. st.
Zahod s vedrom (pail closet),
sredina 18. st.
Ostatak kanalizacijskog
sustava, ispust fekalija
direktno na ulicu
Str. 8/51
KANALIZACIJA
Poetak modernih kanalizacijskih sustava
zapoinje razvojem modernih gradova (19.
stoljee).
Parika kanalizacija
oko 1820. Gradnja NY kanalizacije, oko 1880.
Kanalizacija Londona
oko 1870.
3
Str. 9/51
KANALIZACIJA
Zadatak kanalizacije je da svu otpadnu vodu iz zgrade odvede na prikladno
mjesto, da je uini nekodljivom i da je ukljui u prirodno kruenje vode na
zemlji.
Otpadne vode nastaju upotrebom vode iz raznih vodoopskrbnih sustava, pri
emu se mijenjaju njene prvotne znaajke: fizikalne, kemijske i
mikrobioloke. U otpadne vode svrstavaju se:
Sanitarne otpadne vode
Tehnoloke otpadne vode
Oborinske otpadne vode
Str. 10/51
SANITARNE OTPADNE VODE
U ovu skupinu ubrajaju se sve vode koje se, u irem smislu, upotrebljavaju
za vodoopskrbu stanovnitva, odnosno za zadovoljavanje ivotnih funkcija i
sanitarnih potreba, te za gradsku komunalnu potronju.
Ove vode sadre prljavu vodu iz domainstava (koja nastaje pranjem ljudi,
posua, robe i sl.), fekalnu otpadnu vodu i razne vrste otpatke koji se
ubacuju u kanalizaciju (papir, krpe, razne manje vrste stvari i sl.).
U ovoj vodi ima masti, sapunice,
pijeska, gline, ostataka jela i sl.
U tablici je prikazan priblian
sastav prosjene europske
otpadne vode. BPK
5
je bioloka
potronja kisika (mg/l O
2
) za 5
dana, to je obino mjerilo
zagaenosti vode.
Miner.
tvari
Org.
tvari
Ukupno BPK
5
Taloive
suspenzije
50 150 200 100
Netaloive
suspenzije
25 50 75 50
Otopljene
tvari
375 250 625 150
Ukupno 450 450 900 300
Tvari
Miligrama na litru (mg/l)
Str. 11/51
SANITARNE OTPADNE VODE
Otpadna voda sadri uvijek i mikroorganizme, bakterije i viruse, meu
kojima je veina korisna. Ako dolazi od bolesnika tada sadri i patogene
bakterije/viruse.
Takoer, organske tvari sadrane u sanitarnoj otpadnoj vodi podlone su u
velikom stupnju truljenju, kojom prilikom se razvijaju plinovi: CO
2
, H
2
S, te
sumporna kiselina: H
2
SO
4
.
Koliina sanitarne vode koja otjee
kanalizacijom slae se otprilike s
koliinom potroene vode. Vee razlike
nastaju samo kada se voda koristi za
zalijevanje vrta i sl.
Str. 12/51
INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE
Tehnoloke vode iz razliitih industrija znatno se razlikuju po svome sastavu.
Generalno se dijele na:
Pojedine industrije upotrebljavaju velike
koliine vode za rashlaivanje, pri emu se
temperatura vode povisi.
Pojedine industrijske vode imaju teko
razgradive i opasne sastojke, kao to su: teki
metali (iva, kadmij), nafta, kiseline, luine,
radioaktivni izotopi, sintetski kemijski spojevi i
sl. Takve vode treba obavezno proistiti prije
isputanja u kanalizaciju.
bioloki razgradive ili kompatibilne mogu se mijeati s gradskom
kanalizacijom, i
bioloki nerazgradive ili nekompatibilne prije isputanja u kanalizacijsku
mreu se moraju prethodno proistiti.
4
Str. 13/51
OBORINSKE OTPADNE VODE
Oborinske vode se samo uvjetno mogu smatrati istim vodama, jer one na svom
putu ispiru atmosferu i otapaju i transportiraju sve sastojke koji se na tom
podruju isputaju u atmosferu.
Takoer, oborinske vode koje padaju na povrine koje mogu biti zagaene
(parkiralita i sl.) moraju se sakupiti i proistiti prije isputanja u kanalizacijsku
mreu.
Str. 14/51
KANALIZACIJA - OPENITO
Najbre i najjednostavnije rjeenje uklanjanja otpadne vode iz zgrade ili naselja
je kanalizacijska mrea.
U naseljima gdje ne postoji komunalna kanalizacijska mrea, odvodnja otpadne
vode se vri septikim (crnim) jamama, te organiziranim odvozom sadraja iz
septikih jama.
Kuna kanalizacijska mrea, uvijek
zapoinje od sanitarnih predmeta, nastavlja
s cijevnom mreom te zavrava ispustom u
komunalnu mreu ili septiku jamu.
Dakle, bez obzira na konani nain ispusta
otpadnih voda, kuna kanalizacijska mrea
je uvijek ista.
Str. 15/51
!ANI"A#NI P#D$"I
Sanitarni predmeti su otvorene posude za prijem otpadne tvari u tekuem
stanju, to se odvodi ostalim dijelom kanalizacijskog sustava.
Sam naziv: Sanitarni predmet kazuje da predmet mora udovoljavati
zdravstveno-higijenskim uvjetima, to nadalje znai da je nuno uspostaviti
vodovodni sustav s primjerenom koliinom vode za ispiranje.
Bez obzira na njihovu namjenu i konstrukciju, osnovni zahtjevi koje
sanitarni ureaji moraju zadovoljiti su:
Ergonomija Odnos ovjeka, tj. njegovih fiziolokih potreba s
dimenzijama, oblikom i prostorom u kojem ga postavljamo;
Sanitarna sigurnost Sanitarni predmet se mora lako odravati
(stjenke mu moraju biti glatke), iz njega se ne smije iriti neugodan
miris, te mora svesti koliinu buke koja se proizvodi na minimum;
Sigurnost upotrebe prilikom koritenja sanitarnog predmeta
mogunost ozljede treba biti svedena na minimum.
Str. 16/51
SANITARNI PREDMETI MATERIJALI
Materijali za izradu sanitarnih predmeta moraju zadovoljavati prethodno
nabrojane zahtjeve, a takoer moraju imati dobra fizikalna (otpornost na
temperaturu, glatkoa povrine), kemijska (otpornost na kemikalije) i
mehanika svojstva (vrstou i tvrdou).
S obzirom na navedene zahtjeve za proizvodnju sanitarnih predmeta se
koriste razni materijali, a najei su:
Keramika (porculan, fajansa, kamentina)
Lijevano eljezo
Limovi
Kamen
Plastika
5
Str. 17/51
SANITARNI PREDMETI KERAMIKA
Keramika je najei i najprihvatljiviji materijal za najvei broj sanitarnih
predmeta (umivaonici, WC koljke, pisoari, bidei). Keramiki su materijali:
Sanitarni porculan je najkvalitetniji i najskuplji tip keramikog
proizvoda. Sastoji se od glinenca (feldspata) i kvarca. Pee se na
temperaturi od 1400 C, a pri tom se glazura vrsto vee s
podlogom. Ovo je zbijen, tvrd i vrlo vrst materijal, zbog ega se
mogu proizvoditi sanitarni predmeti s vrlo tankim stjenkama.
Nedostatak mu je veliko skupljanje (9-13%), pa nije pogodan za
velike sanitarne predmete.
Fajansa je slina porculanu, ali je prilino porozna pa je valja
presvui glazurom. Danas se rjee koristi za sanitarne predmete.
Kamentina osim gline sadri pijesak i amot. Primjenjuje se za
izradu odvodnih cijevi, ali i za sanitarne predmete. Posebno je
gospodarski povoljna i jeftina.
Str. 18/51
SANITARNI PREDMETI LIJEVANO ELJEZO
Lijevano eljezo je trajan materijal, otporan na koroziju. Od njega se
najee izrauju kade, tu kade, umivaonici i sl. Radi lakeg odravanja
obino se iznutra oblau peenim emajlom, a izvana uljanom bojom.
Stijenke su im debele 4-6 mm, pa su znatne teine, skuplji ali i dugotrajniji.
Danas se rjee koriste.
SANITARNI PREDMETI LIM
Kao limove za izradu sanitarnih predmeta koristimo:
elini ili crni lim debljine je 1.5-2 mm i obavezno se emajlira.
Nehrajui elini lim (Inox) 0.8-1.5 mm, otporan na koroziju i
trajan, ali skup. Obino se koriste za sudopere, industrijske praonike,
obdukcijske stolove i sl. Najee vrste su Cr-Ni i Cr.
Bakreni lim ima odlina svojstva, otporan na koroziju i trajan.
Rijetko se primjenjuje (medicina).
Str. 19/51
SANITARNI PREDMETI KAMEN
Prirodni kamen se nekad koristio u priobalnom podruju i otocima i od njega
su se radili kuhinjski sudoperi, ukrasne fontane i bazeni. Danas se koristi
samo izuzetno.
Zamijenio ga je umjetni kamen (terazzo), koji ima sve dobre osobine
kamena, ali se moe ojaati (armirati) i lako oblikovati prema elji. I sanitarni
predmeti od umjetnog kamena (kao i od prirodnog) rade se uglavnom po
narudbi.
SANITARNI PREDMETI PLASTIKA
Plastika je materijal koji se sve vie koristi za izradu sanitarnih predmeta.
Pod plastikom pri tome podrazumijevamo itav niz razliitih materijala, a
najee je to smjesa staklenih vlakana i poliesterskih smola kojima su
dodana razna bojila. Ima vrlo dobra svojstva: ne korodira, dobar toplinski i
zvuni izolator, mala masa, lako s odrava i jeftina je.
Str. 20/51
SIFONI
Sanitarni ureaji se na kunu kanalizaciju obavezno prikljuuju preko sifona
(zatvarai zadaha). Zadaa sifona je spreavanje povratka plinova i
neugodnih mirisa iz kanalizacijske mree natrag u prostorije.
Najjednostavniji tip sifona, koji dobro funkcionira i bez naroitog odravanja,
nainjen je od savijene cijevi. Nakon pranjenja u njemu ostaje stupac vode
(vodeni ep) koji sprjeava povratak mirisa.
6
Str. 21/51
SIFONI
Konstrukcija sifona mora osigurati nesmetani protok otpadne vode kroz
cijev. Kako u njemu dolazi do taloenja i mogueg zaepljenja, potrebno je
predvidjeti jednostavan nain ienja sifona.
Sifon za kadu
Podni sifon
Sifon za perilice
Sifon za
Umivaonik
Str. 22/51
!ANI"A#NI P#D$"I
U sanitarne predmete spadaju:
Zahodi (Z)
Bide (B)
Kade (K) i Tu kade (T)
Mokrionici (Pisoari) (P)
Umivaonici (U)
Sudoperi (S)
Str. 23/51
!ANI"A#NI P#D$"I - ZA%ODI
Primarna svrha zahoda (nunik, klozet, WC koljka) je prijem fekalija, ali se
koristi i za izlijevanje drugih otpadaka (ostaci hrane u tekuem obliku i sl.).
Generalno, zahodi se mogu podijeliti na: zahodi za sjedenje (sjedavci) i
zahodi za uanje (uavci).
Zahodi za sjedenje su ugodniji i vrlo
rasprostranjeni po cijelom svijetu. uavci
su neugodniji, ali higijenski ispravniji i
fizioloki bolji. Rasprostranjeni su na
Sredozemlju i Bliskom i Dalekom istoku.
Prema nainu postavljanja zahodi za
sjedenje mogu biti samostojei ili konzolni.
Konzolni ostavljaju slobodan pod za lake
ienje, ali im je postava zahtjevnija.
Str. 24/51
ZA%ODI
Prema tipovima i unutarnjim i vanjskim oblicima, zahodskih koljki ima vrlo
veliki broj vrsta i oblika, to ovisi o proizvoau i dizajnu same koljke.
Kod projektiranja
posebnih objekata,
kao to su: bolnice,
djeji vrtii, kole i
sl., valja obratiti
panju na specifine
zahtjeve za vrst i
oblik zahodske
koljke koju takvi
objekti (moda)
zahtijevaju.
7
Str. 25/51
ZA%ODI
S obzirom na nain prikljuka na kanalizacijsku cijev, koljka se generalno
moe imati horizontalni ispust (ispust u zid) ili vertikalni ispust (ispust u pod).
Str. 26/51
PO!"AVLJANJ ZA%ODA
Prikljuna cijev za wc koljku je uvijek 100 ili 110, s pripadajuom brtvom.
Toan poloaj odvoda bitno ovisi o tipu i proizvoau koljke, pa je prije
postavljanja odvodnih cijevi (mikrolokacija) potrebno odabrati proizvoaa i
tip sanitarije.
Visina postavljanja koljke (bez daske) je 380-420 mm od kote gotovog poda.
Duljina koljke je 480-650 mm, a irina 340-380 mm.
Str. 27/51
I!PI#NI KO"LI& I I!PI#NIC
Voda se u zahodsku kolju dovodi putem raznih ispirnih
kotlia i ispirnica. Minimalni profil dovoda vode je 15.
Ispirni kotlii (vodokotlii) mogu biti visoke ili niske
ugradnje, vanjski ili ugradni, ili mogu biti spojeni sa
samom koljkom (monoblok). Zapremine su obino 10 l.
Vodokotlii se na vodovodnu mreu spajaju preko ventila.
Vodokotli niska
ugradnja
Vodokotli visoka
ugradnja
Monoblok
Podbukni (ugradni)
vodokotli
Str. 28/51
I!PI#NI KO"LI& I I!PI#NIC
Ispirnice se, za razliku od vodokotlia koriste znatno rjee. Prednost im je
manja i kontrolirana potronja vode pri ispiranju koljke i manje zauzee
prostora.
Ugradnja ispirnica (senzorskih) je esta kod javnih wc-a.
8
Str. 29/51
PO!'N V#!" ZA%ODA
Osim standardnih, koji se najee koriste, postoji jo i itav niz tehnikih
izvedbi zahoda koji se koriste u specijalnim prilikama ili uvjetima. To su
npr.:
Nesmrzivi zahod Postavlja se na mjestima gdje je mogue
smrzavanje vode u sifonu.
Klozomat (Clos-o-mat) je specijalni ispirni zahod kombiniran s
automatskim pranjem i suenjem umjesto upotrebe papira.
Zatvoreniki zahod Postavlja se u zatvorima, a mora zadovoljiti
uvjet da ne smije omoguavati vezu zatvorenicima, te da bude
dovoljno robustan da se ne moe upotrijebiti kao oruje/orue.
Kemijski zahod Posebna vrsta zahoda bez ispiranja u kojem se
fekalije unitavaju kemijskom smjesom.
Vakuumski zahod Zahod koji umjesto vodenog ima vakuumsko
ispiranje. Koristi se npr. u avionima.
Str. 30/51
ZA%ODI ZA INVALID
U javnim zgradama (trgovaki
centri, kina, kole) uvijek je
potrebno osigurati i invalidski wc.
Str. 31/51
!ANI"A#NI P#D$"I - 'ID
Bide (bidet, perilo) slui za pranje genitalija. Kao i wc koljka moe se
postaviti na pod (samostojei) ili konzolno.
Visina gornjeg ruba ispravno postavljenog bidea je oko 400 mm od kote
gotovog poda. Dimenzije im variraju prema proizvoau, a neki tipovi su
prikazani na slikama.
Str. 32/51
'ID - DOVOD I ODVOD VOD
Dovod vode je uvijek putem mijealica. Armature za dovod vode su zidne
(rjee) ili na samom bideu. Armature se pomou fleksibilne cijevi prikljuuju
na zidni dovod (hladna i topla voda), pri emu se, na poetku razvoda
ugradi ventil.
Odvod se vri preko izljevnog ventila,
preljeva i sifona. Izljevni ventil je 32.
Odvodna cijev je obino 40-50.
9
Str. 33/51
!ANI"A#NI P#D$"I - PI!OA#I
Pisoar (Mokrionik) slui za mokrenje za mukarce. Koriste se u svim javnim
zgradama (tvornicama, kolama, trnim centrima, kinima), a izuzetno i u
stanovima.
Prema obliku i postavi moemo ih podijeliti na pojedinane i grupne.
Pojedinani mogu biti tipa: samostojee i zidne koljke, a grupni: niz
samostojeih koljki, niz zidnih koljki, koritasti pisoari i pisoarski zidovi.
Kao i svi ostali sanitarni predmeti, ima ih raznih tipova i dizajna.
Str. 34/51
PI!OA#I PO!"AVA
Postava pisoara bitno ovisi o tipu
pisoara. Na skicama je prikazan
nain postave za neke
komercijalne proizvode.
Kao i kod WC koljki toan poloaj
cijevi za dovod vode i odvodnju
bitno ovisi o odabranom tipu
pisoara. Stoga, mikrolokaciju cijevi
treba uvijek odrediti nakon izbora
proizvoaa i tipa pisoara.
Str. 35/51
PI!OA#I - DOVOD I ODVOD VOD
Za pisoare treba osigurati dovod hladne vode. Ispiranje pisoara vri se
ispirnicom koja moe biti manualna ili automatska (senzor) koja je
preporuljiva. Minimalni profil dovodne cijevi je 15.
Odvod vode uvijek se vri preko sifona. Izljevni ventil je 32. Odvodna cijev
je obino 40 ili 50.
Str. 36/51
!ANI"A#NI P#D$"I - ($IVAONICI
Umivaonici, kao sanitarni predmeti, u pravilu slue za umivanje i pranje
ruku, brijanje, pranje zubi, pranje sitnijih komada rublja i sl., pa njegovu
veliinu odreujemo prema nainu njegove upotrebe. Na tritu je prisutno
vrlo mnogo tipova umivaonika, razliitih veliina, oblika i dizajna.
Konstrukcija umivaonika mora omoguavati njegovo jednostavno
privrivanje i izdrati teret od eventualnog neprimjerenog naina upotrebe
od 100 kg (oslanjanje na rub, sjedenje).
10
Str. 37/51
($IVAONICI
Veliina umivaonika, dakle, ovisi o njegovoj namjeni, pa se u prodaji
(standardna izvedba) mogu nai umivaonici od 20/25 (piccolo) do 40/50.
Str. 38/51
($IVAONICI - DOVOD I ODVOD VOD
Za umivaonik treba osigurati dovod hladne i tople vode. Umivaonici se
vodom opskrbljuju pomou slavina koje se mogu postaviti na zid ili na sami
umivaonik. Visina slavine na zidu je 120-130 cm.
Odvod vode se uvijek vri preko sifona. Izljevni ventil je 46. Odvodna cijev
je minimalno 40, obino 50.
Visina postavljanja umivaonika je 80 cm od
kote gotovog poda (za odrasle osobe), dok
je za djecu (kole i vrtii) 60-70 cm.
Str. 39/51
($IVAONICI ZA INVALID
U javnim zgradama (trgovaki
centri, kina, kole) uvijek je
potrebno osigurati i invalidski wc.
Pri tome je potrebno obratiti panju
na arhitektonske zahtjeve koje
takvi prostori trebaju imati, a isto
tako i na zahtjeve koje sanitarni
predmeti moraju imati s obzirom na
svoj dizajn i nain postavljanja.
Str. 40/51
!ANI"A#NI P#D$"I - KAD
Kadama nazivamo sve posude koje slue za kupanje i pranje cijelog tijela.
Kao i ostali sanitarni predmeti, na tritu se mogu nai raznoraznih oblika
veliina. Prema namjeni dijele se uglavnom na: kade za kupanje i tu kade.
U posljednje vrijeme su sve ee prisutne i masane kade, koje osim
dovoda i odvoda vode moraju imati i prikljuak napajanja strujom.
Neki primjeri kada prikazani su na slikama.
11
Str. 41/51
KAD
Neki primjeri proizvodnih veliina kada prikazani su na crteima.
Dimenzije slobodnih
i obloenih kada
(dulj/ir/vis) su od
160/60/45 do
185/82/52. Kade za
tuiranje se kreu
od 60/60/12 do
135/135/40.
Mogu biti izraene
od lijevanog eljeza,
elinog lima i
plastike.
Str. 42/51
KAD
Kade se postavljaju na noge koje mogu biti vrste ili podesive. Kada moe
biti slobodna (ne pokrivena ili pokrivena) ili obzidana opekom ili drugom
vrstom blokova (to je znatno rjee u novije vrijeme).
Rub kade za leanje je obino 55-60 cm iznad povrine gotovog poda.
Str. 43/51
KAD DOVOD VOD
Voda se na kadu uvijek dovodi preko slavine i
mijealice. Za tu se svrhu gotovo uvijek
upotrebljavaju zidne armature. Ove armature su
obino opskrbljene i ruicom tua.
Promjeri dovodnih cijevi su min. 15, no
preporuuje se barem 20 zbog breg punjenja
kade.
Str. 44/51
KAD ODVOD VOD
Voda se iz kade odvodi kroz izljevni ventil (ispust), preljev i sifon. Vano je
da bude osiguran pristup sifonu radi ienja. Prikljuak na kanalizaciju
moe biti direktan ili preko podnog sifona. Minimalni promjer odvodne cijevi
je 32, no preporuuje se barem 40 ili 50 radi breg pranjenja.
12
Str. 45/51
KAD !I)ONI ZA KAD I "(* KAD
Str. 46/51
!ANI"A#NI P#D$"I - !(DOP#
Sudoper je sastavni dio svake kuhinje u stanu, restoranu, menzi, bolnici,
laboratoriju... Slui za pranje sua, namirnica, odlaganje posua, te
uzimanje vode za razne svrhe.
Najee su pravokutnog oblika, a ponekad su okrugli ili ovalni, kombinirani
s dijelom za cijeenje.
Materijal izrade, u novije vrijeme je inox elik ili plastika.
Str. 47/51
!(DOP# DOVOD VOD
Voda se u sudoper dovodi slavinom, obino mijealicom. Slavina se moe
postaviti na zid ili na sami sudoper (ee u novije vrijeme).
Treba razlikovati da li je priprema tople vode centralna ili lokalna (mali bojler
iznad ili ispod sudopera), jer tip mijealice ovisi o tome.
Takoer, i tip bojlera
ovisi o tome da li se
ugrauje ispod ili iznad
sudopera.
Ako se slavina
ugrauje na zid, visina
ugradbe je 120-130
cm.
Minimalni profil dovoda
je 15, bolje 20.
Str. 48/51
!(DOP# ODVOD VOD
Voda se iz sudopera odvodi
kroz izljevni ventil 32 ili 40
mm, uvijek s epom i sifon.
Sudoperi su obavezno
opskrbljeni i sa sigurnosnim
preljevom.
Otvor ispusta treba biti
pregraen ili osiguran
profiliranim limom da u njega ne
upadnu vei komadi. Za
dvodijelni sudoper sifon je
obino zajedniki. Preljev se
radi od cijevi 25 ili 30.
Odvodna cijev je obino 40 ili
50.
13
Str. 49/51
!(DOP# ODVOD VOD
Str. 50/51
P#ILIC DOVOD I ODVOD VOD
Za perilice (Perilica rublja i perilica sua) potrebno
je dovesti hladnu vodu i odvesti prljavu vodu.
Dovod vode je cijevi min. 15 koja je opskrbljena
ventilom.
Odvod se vri preko posebnih sifona za perilice.
Ispust je u cijev 50.
Str. 51/51
PODNI !I)ONI +"OP !I)ONI,
Podni sifoni su sifoni koji se ugrauju u podovima
kupaonica za sluajeve mogueg prelijevanja kade
ili umivaonicima ili ispusta vode iz perilice rublja.
Mogua je tzv. suha ili mokra ugradnja. Kod mokre
ugradnje cijev iz kade ili umivaonika prolazi kroz
sifon i stalno ga snabdijeva vodom. Kod suhe
ugradnje sifon je izdvojen, ali je tada potrebno
povremeno dodavati vodu da se mirisi iz
kanalizacijske mree ne bi vraali kroz sifon.
1
Predavanje br. 2 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi
Str. 2/42
Dvosat
Generalna
Tema
1
Vodovod i
Kanalizacija
Kanalizacija
3
kanalizacije
5
Vodovod
(hladna i topla
voda)
10
Elektro
instalacije
12
HVAC
Instalacije
Grijanje
13
Ventilacija i
Izmjena zraka
Str. 3/42
KANALIZACIJSKA MREA
Kanalizacijsku mreu, u generalnom
sluaju, sainjavaju:
Cijevi Cijevi Cijevi Cijevi (slue za odvod fekalne i
oborinske vode iz zgrade),
Cijevnice Cijevnice Cijevnice Cijevnice (slue za usmjeravanje
toka vode, promjenu protjecajnih
povrina i izvedbu razliite vrste
spojeva koljena, rave, redukcije
i sl.),
Str. 4/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI
Za uline vodove komunalne kanalizacije upotrebljavaju se: keramike
cijevi, Betonske i Azbestcementne cijevi te PEHD cijevi.
2
Str. 5/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI
PEHD cijevi sve vie ulaze u upotrebu,
zbog jednostavnog postavljanja i
odravanja.
Str. 6/42
Str. 7/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI ZA
KUNU KANALIZACIJU
U unutranjosti zgrade za odvodnju
otpadnih voda takoer se upotrebljavaju
razne vrste cijevi: Keramike, Lijevano-
eljezne, eline, Olovne, PEHD i PVC...
Kanalizacijske cijevi se obino rade s
naglavcima, a spajanje se vri umetanjem
jedne cijevi u drugu. Cijevi se mogu spajati
i nastavcima, lemljenjem, varenjem i sl.
Za ravanje, promjenu pravca i promjera
upotrebljavaju se cijevnice (fazonski
dijelovi, fazonski elementi).
Brtvljenje se vri uglavnom gumenim
brtvama.
Str. 8/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI LIJEVANO ELJEZO
Lijevano-eljezne kanalizacijske cijevi primjenjuju se za
temeljne vodove, za vertikale, te rijetko za grane i ogranke.
Izrauju se od lijevanog eljeza (sivi lijev), kao i vodovodne
cijevi. Spajanje ovih cijevi vri se cijevnicama. Brtvljenje se
ponekad jo i danas vri kudeljom (kuinom) i zalijevanjem
olovom ili bitumenom, to se sve ee zamjenjuje
gumenom brtvom.
Loe karakteristike su im to su neotporne na agresivne
vode i sredine. Ovo se znatno popravlja dodavanjem
lijevanom eljezu malih koliina magnezija ime se dobiva
tzv. nodularni lijev (duktilni lijev).
Takoer im je loa strana nakupljanje kamenca (vapnenca)
na unutarnje stijenke inkrustacija.
Dobre karakteristike su im vrstoa i trajnost.
3
Str. 9/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI ELIK
eline kanalizacijske cijevi, slino kao i lijevano eljezne, primjenjuju se za
temeljne vodove, za vertikale, te rijetko za grane i ogranke.
Izrauju se od elika, a protiv korozije osigurane su presvlakom od cinka ili
plastinim presvlakama. Spajanje ovih cijevi vri se cijevnicama. Brtvljenje
se vri gumenom brtvom.
Zbog male vanjske debljine naglavka i manje debljine stijenke, lake su od
lijevano eljeznih cijevi.
Ne smiju se polagati u zemlju.
Str. 10/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI OLOVO
Olovne cijevi se danas sve rjee koriste u kanalizacijskim mreama, iako
imaju niz prednosti: mekane su i lako se oblikuju, otporne su na koroziju,
vrlo dobra zvuna izolacija. Takoer imaju i nedostataka: lako se probiju,
nagriza ih vapneni i cementni mort, skupe su.
Spajanje olovnih cijevi vri se lemljenjem, pa im nisu potrebne cijevnice.
Str. 11/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI KERAMIKA
Keramike odvodne cijevi su cijevi s naglavcima.
Izrauju se od peene gline, glazirane prilikom
peenja.
Primjenjuju se za uline i temeljne vodove, a
izuzetno za vertikale.
Keramike cijevi su glatke i otporne su na
kemijske i druge otpadne vode i zemljita.
Meutim, krte su i ne smiju se izlagati udarcima i
veem tlaku. Proizvode se u tri klase: A, B i C, za
koje su propisana odstupanja u dimenzijama i
greke u glazuri.
Promjena smjera se vri cijevnicama, a
brtvljenjem gumenom brtvom.
Str. 12/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI PVC, PEHD i PP
Uz poznati PVC, PEHD (Polyetilen high density) i PP
(Polypropilen) su materijali koji se sve ee koriste za
kune kanalizacijske mree. Ove kanalizacijske cijevi se
mogu spajati na isti nain kao i PEHD/PP vodovodne
cijevi: fiting, prirubnica, elektrospojnica, sueoni zavar, ali
je najei nain spajanja: standardni nain spajanja
naglavkom.
Njihovom rukovanju i polaganju pogoduje
mala specina masa, te vrlo visoka
savitljivost. Stjenke su im vrlo glatke to
oteava stvaranje raznih naslaga. Potpuno
su vodonepropusne, otporne na kemikalije i
kiseline, te imaju veliku otpornost na udarce,
visoku vrstou i ilavost, trajnost i mali
um. Lako se obrauju i nije ih potrebno
dodatno bojati.
4
Str. 13/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI PVC, PEHD i PP
Nedostaci su: osjetljivost na povienu temperaturu (koriste se za
temperature do 60 C), otapaju ih benzin, aceton i neke druge tvari, imaju
visok koeficijent toplinskog rastezanja. Ispod 0 C postaju krte.
Promjena smjera, ravanje i sl. vri se cijevnicama.
Cijevi
Koljeno Rava Spajanje
Str. 14/42
PEHD i PP CIJEVI
Za kunu kanalizaciju
ove cijevi se obino
proizvode kao
troslojne cijevi, to im
garantira veu
vrstou i tvrdou, te
duu trajnost i
otpornost na razne
kemijske utjecaje.
Str. 15/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI OSTALI MATERIJALI
Osim nabrojanih materijala, za kanalizacijske cijevi se koriste i porculan,
staklo, bakar, cijevi od vlaknastih materijala, cijevi od pocinanog, elinog
ili aluminijskog lima i sl.
Sve ove cijevi imaju niz prednosti
(porculan, staklo glatkost i sl.), ali i
niz mana, od ega je najea:
cijena, pa se samo izuzetno koriste, ili
za izuzetne namjene.
Limene cijevi se koriste za odvodnju
oborinskih voda kod manjih zgrada
(tzv. gurle).
Str. 16/42
SPAJANJE KANALIZACIJSKIH CIJEVI, CIJEVNICE
Kod Keramikih, Lijevano-eljeznih, i PP/PEHD/PVC cijevi meusobno
spajanje se najee vri naglavnicama, a promjena smjera cijevnicama
(fazonskim dijelovima). Brtvljenje se vri gumenim brtvama.
Vanjski dijametar
Debljina
stijenke
Proizvodne duine
[mm] [mm] [m]
50 1.8 0.25 - 0.5 - 1.0 - 2.0 kuna kan.
75 1.8 0.25 - 0.5 - 1.0 - 2.0 - 3.0 kuna kan.
110 2.2 0.25 - 0.5 - 1.0 - 2.0 - 3.0 - 4.0 kuna kan.
125 2.5 0.25 - 0.5 - 1.0 - 2.0 - 3.0 - 4.0 kuna kan.
160 3.2 0.5 - 1.0 - 2.0 - 3.0 - 4.0 kuna kan.
200 3.9 1.0 - 2.0 - 3.0 - 4.0 ulina kan.
Namjena
5
Str. 17/42
Nazivna mjera
a = 45
o
a = 87
o
30' d
K 45
o
d/d K 87.3
o
d/d 50
K 45
o
d/d K 87.3
o
d/d 75
K 45
o
d/d K 87.3
o
d/d 110
K 45
o
d/d K 87.3
o
d/d 125
K 45
o
d/d K 87.3
o
d/d 160
Oznaka
Koljeno
Redukcija
d d
1
Rd d1/d 75 50
Rd d1/d 110 50! 75
Rd d1/d 125 50! 75! 110
Rd d1/d 160 50! 75! 110! 125
Nazivne mjere
Oznaka
Str. 18/42
a = 45
o
a = 87
o
30' d1 (d) d2
R 45
o
d1/d2 R 87.3
o
d1/d2 50 50
R 45
o
d1/d2 R 87.3
o
d1/d2 75 50! 75
R 45
o
d1/d2 R 87.3
o
d1/d2 110 50! 75! 110
R 45
o
d1/d2 R 87.3
o
d1/d2 125 50! 75! 110! 125
R 45
o
d1/d2 R 87.3
o
d1/d2 160 50! 75! 110! 125! 160
Oznaka Nazivne mjere
Rava
a = 45
o
a = 87
o
30' d, d
1
d
2
"R 45
o
d1/d2 "R 87.3
o
d1/d2 50 50
"R 45
o
d1/d2 "R 87.3
o
d1/d2 75 50! 75
"R 45
o
d1/d2 "R 87.3
o
d1/d2 110 50! 75! 110
"R 45
o
d1/d2 "R 87.3
o
d1/d2 125 50! 75! 110! 125
"R 45
o
d1/d2 "R 87.3
o
d1/d2 160 50! 75! 110! 125! 160
Oznaka Nazivne mjere
Dvorava (dvostrana rava)
Str. 19/42
Nazivna mjera
d
R#d 75
R#d 110
R#d 125
R#d 160
Oznaka
Revizija
Oznake cijevnica u nacrtima
Str. 20/42
SPAJANJE KANALIZACIJSKIH CIJEVI, CIJEVNICE
Dakle spajanje cijevi se vri naglavnicama, a promjena smjera cijevnicama
(fazonskim dijelovima). Brtvljenje se vri gumenim brtvama.
6
Str. 21/42
KANALIZACIJSKI SUSTAVI
Kako je ve navedeno, kuni kanalizacijski sustav se sastoji od sanitarnih
predmeta i cijevne mree, te kanalizacijskog prikljuka.
Kanalizacijski prikljuak je dio kanalizacijskog sustava (cijevne mree) koja
spaja glavni sabirni vod kune kanalizacije (od zadnjeg kontrolnog okna),
do prikljuka s gradskom kanalizacijom.
Str. 22/42
KANALIZACIJSKI SUSTAVI
Gradski kanalizacijski sustav moe
biti razdjelni (oborinska i fekalna
kanalizacija se zasebno vode) ili
mjeoviti (oborinska i fekalna
kanalizacija se vode zajedno istom
cijevi). Kuna kanalizacijska mrea je
uvijek razdjelna.
Kuna kanalizacijska mrea mora
unutar objekta osigurati higijensko-
sanitarnu odvodnju svih vrsta
otpadnih voda iz objekta i njegovih
sastavnih dijelova. Ovo se obino vri
slobodnim padom.
Str. 23/42
UVJETI ZA KUNU KANALIZACIJU
Kuna kanalizacija pokrivena je Europskom normom: EN 12056-1 i EN
12056-2. Pravilno projektirana i izvedena kuna kanalizacijska mrea mora
zadovoljiti sljedee uvjete:
Sigurno i besprijekorno funkcioniranje
Uporaba materijala koji osiguravaju dugi vijek trajanja
Prvoklasna izvedba spojeva radi osiguranja vodonepropusnosti
Primjerenu ventilaciju cjelokupnog sustava odvodnje
Primjereno dimenzioniranje cijevi
Osigurano ienje i odravanje mree
Zatitu od naglih promjena temperature
Str. 24/42
KUNA KANALIZACIJA
Dakle, kuna kanalizacija je uvijek razdjelnog sustava, tj. fekalne i oborinske
vode su razdvojene sve do isputanja u gradsku kanalizacijsku mreu.
Kuna kanalizacijska mrea
se na gradsku (komunalnu)
mreu prikljuuje preko
kontrolnog okna. Ako je
gradski sustav mjeovit,
tada se u kontrolnom oknu
vri mijeanje oborinske i
fekalne vode iz kune
mree, a ako je gradski
sustav razdjelni, tada je
potrebno izvesti dva
kontrolna okna.
7
Str. 25/42
KUNA KANALIZACIJA
Kuna kanalizacija moe biti i
nepotpuna. Nepotpuna
kanalizacija je onda kada se
kuanska otpadna voda vodi
cijevima u gradsku kanalizaciju
ili na lokalno proiavanje
(septika jama, bioloki ureaj),
a odatle u prijemnik, a
oborinske vode (kinica) se
slobodno izlijevaju na zemljite
oko zgrade (pri emu ono mora
biti pripremljeno za to) ili se
uputaju u tzv. upojne bunare
(zdence), odnosno u
podzemlje.
1
2
0
2
0
0
2
4
0
4
0
4
0
2
0
4
0
2
0
240
3
0
8
0
40 40 120
200
"o#od #od
5
0 $
o

$
o
t
r
%
i
5
0
60
6
0
Sitni tu&anik
Kru$ni tu&anik
' ra()i&an*) %loko#a
+radn 'u 'u,o'
-id od %ton'ki, %loko#a
Slo* '+otk'tila'
.ton'ki (id
.ton'ka $okro#na $lo&a
Str. 26/42
UPOJNI BUNAR
Str. 27/42
KUNA KANALIZACIJSKA MREA
Kuna kanalizacijska mrea sastoji se od:
Prijemnika otpadne vode (sanitarnog
predmeta sa sifonom);
Horizontalne katne mree (grane i
ogranci) koja otpadnu vodu odvodi
do vertikale;
Vertikale s ventilacijskim dijelom;
Glavnog sabirnog kanala na najnioj
etai (podrum, prizemlje), ili u tlu
ispod objekta (temeljni razvod) s
revizijskim oknima;
Slivnika, rigola i vertikala oborinske
kanalizacije;
Prikljuka zgrade na gradsku
kanalizaciju.
Ogranak
Grana
Vertikala
otpadnih voda
Oduak
Oborinska
vertikala
Rigol
Temeljni
razvod
Rev.
okno
Str. 28/42
KUNA KANALIZACIJSKA MREA
Osim navedenih dijelova, kuna kanalizacijska mrea moe se sastojati i od:
Objekata i ureaja za djelomino ili potpuno proiavanje otpadnih
voda prije njihova isputanja u gradsku kanalizaciju (pjeskolovi,
mastolovi, sterilizatori i sl.);
Objekata i ureaja za dizanje otpadnih voda na viu razinu kune
crpne stanice, ako je gradska kanalizacijska mrea plia od kune;
Objekata za prikupljanje i obradu otpadnih voda: sabirne i septike
jame;
Objekata i ureaja za sniavanje razine podzemnih voda drenana
kanalizacija.
8
Str. 29/42
HORIZONTALNA KATNA MREA
Sastoji se od grana i ogranaka, a slui za
odvodnju otpadne vode iz prijemnih posuda
(sanitarnih predmeta) do najblie vertikale ili
temeljnog voda.
U granama i sifonima mogu nastati zaepljenja i
umovi pri protjecanju, a mogu je i nastanak
isisavanja vodenog epa sifona. Ako se vodeni
ep sifona isisa, sifon ostaje suh i nema vie onu
svoju osnovnu funkciju. Npr. naglo putanje vode
u izljevu I2 gura zrak u vertikali te isisava zrak iz
sifona I1.
Da se ovo ne bi dogodilo vrlo je vano osigurati
dobru ventilaciju kanalizacijske mree, a moe se
rijeiti i upotrebom tzv. kombi sifona sifona u
kombinaciji s odunim ventilom.
/1
/2
/3
Str. 30/42
HORIZONTALNA KATNA MREA
Horizontalnu katnu mreu najbolje je postavljati horizontalno, upravo zbog
izbjegavanja isisavanja sifona. Pod pojmom horizontalno uvijek se misli na
blagi nagib od 1-2% (najee 1.5%).
Duljine grana horizontalne katne mree ograniavaju se takoer zbog
izbjegavanja pojave isisavanja sifona. Kod nas je duljina grane ograniena
na 5 m (njemaki propisi). Prema europskim propisima duljina grane ovisi o
profilu cijevi i dana je u tablici.
32 90
40 120
50 170
75 210
100 330
(mm) - Grane Udaljenost (cm)
Str. 31/42
VERTIKALNA KANALIZACIJA
Vertikalnu kanalizaciju sainjavaju
cijevi u koje se, preko horizontalne
katne mree ulijevaju otpadne vode iz
sanitarnih predmeta, a koja ih odvodi
u glavne sabirne cijevi. Vertikale se
produuju u odune (ventilacijske)
vertikale, to prodiru kroz krovnu
konstrukciju i zavravaju ventilacijskim
glavama (primarna ventilacija).
Vertikala
Oduak
Str. 32/42
VERTIKALNA KANALIZACIJA
Ustanovljeno je da pri uljevu grane u vertikalnu cijev, zavisno
od koliine vode, oblika uljeva i promjera vertikale, voda vie
ili manje ispuni presjek cijevi. Pri tome se oblikuje vodeni klip,
koji pri sobom tlai zrak, a iza klipa tlak se sniava.
Poveani tlak izaziva prskanje i istjecanje vode iz sifona, a
smanjeni tlak isisavanje vode iz sifona. Kod visokih vertikala,
zbog poveanog tlaka pri dnu, ne smiju se prikljuivati
sanitarni predmeti.
Poveanje tlaka nastaje i na svakom lomu vertikale. Stoga
kut loma vertikale mora biti vei od 45.
Takoer, na spoju vertikale s temeljnim razvodom nastaje
udar vodenog stupca. Preporuka je da se kod visokih zgrada
svaka 4 kata vertikala malo izmakne (slomi) zbog smanjenja
udara vode na spoj s horizontalom.
4
5
0
9
Str. 33/42
KINE VERTIKALE
Kine vertikale, zavisno o vrsti krova i rjeenja odvodnje, mogu biti vanjske ili
unutarnje. Za unutarnje vrijede ista pravila kao i za fekalne vertikale. Vanjske
kine vertikale (oluci, gurle) su obino limene ili plastine. esto se, zbog
opasnosti od mehanikog oteenja, na visini od 150 cm od kote terena
zamjenjuju elinim, ili se zatiuju na drugi nain.
Str. 34/42
VENTILACIJA KANALIZACIJE
Ventilacija kanalizacije slui za odvod plinova
iz kanalizacijske mree. Plinovi nastaju
razgradnjom organske tvari.
Najjednostavniji nain izvoenja ventilacije je
produavanje kanalizacijske cijevi iznad
zgrade. Ovakvu ventilaciju nazivamo
primarna ventilacija. Minimalni promjer cijevi
za primarnu ventilaciju je 70.
Sekundarna ventilacija se izvodi tako da se
uz svaku vertikalu kanalizacije postavi
paralelna oduna cijev, koja je barem na
svakom treem katu spojena s vertikalom.
Na taj se nain izbjegava isisavanje sifona
koje moe nastati zbog podtlaka stvorenog
istovremenim isputanjem vode na razliitim
katovima.
Str. 35/42
VENTILACIJA
KANALIZACIJE
Sekundarna ventilacija
obavezna je za sve
objekte vie od pet
katova. Najmanji profil
cijevi za sekundarnu
ventilaciju je 70.
Prednost primarne
ventilacije je nia cijena
izvedbe. Da bi ona bila
sigurnija uvijek je dobro
kanalizacijske cijevi
odabrati neto vee da
se nikad ne mogu u
potpunosti ispuniti
vodom.
Str. 36/42
VENTILACIJA KANALIZACIJE
Posebnu vrstu ventilacije predstavljaju tzv. automatski
oduni ventili. Postoje izvedbe za ugradnju na
pojedine sanitarne predmete (npr. Studor Mini-Vent) i
izvedbe za ugradnju na vrhu kanalizacijske vertikale
(npr. Studor Maxi-Vent).
10
Str. 37/42
TEMELJNA KANALIZACIJA
Sabirnu horizontalnu kanalizacijsku mreu (sabirna kanalizacija, temeljna
kanalizacija) sainjavaju horizontalno poloeni kanali u zgradi. Ona sabire
otpadnu vodu iz vertikala te je odvodi u revizijsko okno (obino izvan
zgrade) te dalje u gradsku kanalizacijsku mreu.
Sabirna kanalizacija se izvodi poloena u tlo ispod poda najnie etae ili
ovjeena o strop.
Sabirni vod bi trebalo postavljati
paralelno s nosivim zidovima da bi
se omoguilo lake spajanje i
izbjeglo eventualno slijeganje zida
i lom kanalizacijske cijevi.
Sabirne vodove kroz temeljne
zidove treba voditi uvijek okomito.
K11
K12
K14
K13
K15
R2
$rikl*u&ak
'li#nik
Str. 38/42
PRIKLJUAK NA JAVNU KANALIZACIJU
Prikljuni kanal spaja kunu kanalizacijsku mreu s ulinim kanalom, odnosno
gradskom kanalizacijom.
Prikljuni kanal poinje u kontrolnom oknu u objektu ili dvoritu (to je
povoljnije), a zavrava na spoju s ulinim kanalom. Prikljuni kanal je dio kune
kanalizacije, ali se projektira prema propisima za javnu kanalizaciju. Prikljuenje
na komunalnu kanalizacijsku mreu obavezno je za sve objekte gdje ta mrea
postoji.
2.03
2.03
Str. 39/42
Ove prikljuke, u pravilu, izvodi i odrava komunalno poduzee koje se
bavi kanalizacijom, ali o troku vlasnika objekta.
Komunalnim se pravilnikom odreuje i minimalni promjer prikljune cijevi,
obino je to 150, a uobiajeni nagib je 2%. Prikljuak se moe izvesti na
tri naina:
1. Prikljuak pomou fazonskog komada moe se izvesti kada se u
ulici u kojoj postoje objekti gradi javna komunalna mrea, pa se
objekti prikljuuju na javni sustav ili je unaprijed ostavljeno mjesto
za prikljuak.
3
0
0
Str. 40/42
2. Buenjem ulinog kanala izvodi se prikljuak
na ve postojeu mreu, posebno ako je ona
od betonskih cijevi. U tom se sluaju u zidu
ulinog kanala, 30-ak cm od njegova dna,
izbui otvor, u njega se uvede prikljuna cijev i
zatvori spoj.
3. Prikljuak se moe izvesti i revizijskim oknom.
Takav je prikljuak najee okomit ili pod
kutom u odnosu na gradsku kanalizaciju.
3
0
(2)
(3)
11
Str. 41/42
DRENANA KANALIZACIJA
Drenana kanalizacija slui za odvodnju procjednih voda, tj. za smanjivanje
hidrostatikih tlakova na konstrukciju.
Za izvedbu drenane kanalizacije koristimo specifine vrste cijevi.
Nekad su se proizvodile kao betonske,
azbestcementne ili keramike, dok se u
novije vrijeme sve vie koriste PVC, PP ili
PEHD cijevi. To su naborane, perforirane
cijevi, koje je jo dobro omotati
geotekstilom.
One se postavljaju u blizini vanjskih zidova
na betonsku podlogu (tzv. tajau). Cijevi se
postavljaju u nagibu 1-3%, a sakupljena
voda se isputa u oborinsku kanalizaciju ili
upojni bunar.
Str. 42/42
IZVEDBA DRENANE KANALIZACIJE
1
Predavanje br. 3 Specijalni objekti, Sheme spajanja,
Proracn kcne kanalizacije
Str. 2/42
Dvosat
Generalna
Tema
1
Vodovod i
Kanalizacija
Kanalizacija
3
kanalizacije
5
Vodovod
(hladna i topla
voda)
10
Elektro
instalacije
12
HVAC
Instalacije
Grijanje
13
Ventilacija i
Izmjena zraka
Str. 3/42
SPECIJALNI OBJEKTI MASTOLOVI
Mastolovi (odjeljivai ulja i masti) obavezno
se ugrauju u objektima u kojima se
predvia priprema toplih jela (restorani,
kantine), ali i u garaama, te kod svih
vanjskih parkiralita.
Ovi objekti se mogu izvoditi na licu mjesta,
ali se sve vie ugrauju predgotovljeni
sklopovi.
U sklopu mastolova obino se nalazi i
talonik (pjeskolov) za odjeljivanje pijeska,
zemlje, mulja i sl.
Str. 4/42
2
Str. 5/42
SPECIJALNI OBJEKTI SEPTIKE JAME
Septike jame slue za prijem otpadnih voda na mjestima gdje ne postoji
komunalna kanalizacijska mrea.
To su obino dvo ili vie komorne posude/prostorije u kojima se
suspendirane estice taloe na dno, a voda se preljeva iz posude/prostorije
u prostoriju.
Septika jama se obino odabire kapaciteta 0.3 m
3
/korisniku, za uobiajenu
potronju.
Iz posljednje komore voda se
isputa u okolinu. Treba imati
na umu da u nekim podrujima
isputanje vode u okolinu nije
dozvoljeno. Tada septika jama
mora biti potpuno zatvorena.
Str. 6/42
SPECIJALNI
OBJEKTI
SEPTIKE JAME
Septike jame treba
povremeno istiti.
Period ienja
septike jame ovisi
o intenzitetu
potronje. O ovome
valja voditi rauna
prilikom
pozicioniranja
septike jame u
odnosu na objekt i
kolni prilaz.
2
4
5
400
860
3
0
0
3
4
0
2
0
20
5
0
5
0
5
5
2
0
20 20 400
5
5
2
0
4
5
5
5
2
0
4
5
2
0
400
860
2
6
0
3
0
0
100
20
2
0
1
0
0
2
0
20 20
400
Str. 7/42
Str. 8/42
SPECIJALNI OBJEKTI OSTALI UREAJI
Za podruja kod kojih nema komunalne kanalizacijske mree postoji niz
rjeenja za neutralizaciju otpadnih voda.
Na slici je prikazano
jedno rjeenje za potpuni
tretman otpadnih voda,
nakon ega se voda
moe ispustiti u prirodu
(upojni bunar).
Ovi ureaji su obino na
bazi aktivnog mulja i
predstavljaju male
ureaje za proiavanje.
3
Str. 9/42
SHEME PRIKLJUENJA - PRIKLJUENJE WC KOLJKE
Kako je ve naglaeno, WC koljka se na kunu kanalizaciju moe prikljuiti
horizontalno (ispust u zid) i vertikalno (ispust u pod).
Str. 10/42
PRIKLJUENJE UMIVAONIKA I TOP SIFONA
Umivaonik se prikljuuje preko sifona, koji se obino nalazi ispod
umivaonika. Top sifon se direktno prikljuuje na odvodnu cijev.
Str. 11/42
PRIKLJUENJE KADE
Kada se prikljuuje ili preko vlastitog sifona ili preko top sifona.
Str. 12/42
PRIKLJUENJE PERILICE
Perilice rublja i sua se prikljuuju preko posebnog sifona. Kod starijih
gradnji, perilica sua se moe prikljuiti i preko sifona sudopera.
4
Str. 13/42
NEKI DETALJI
Na mjestima gdje je potrebno poveati profil cijevi ugrauje se redukcija (1).
Pri dnu vertikale obavezno se ugrauje revizija (2).
(2)
(1)
Str. 14/42
NEKI DETALJI
Na vrhu vertikale obavezno se ugrauje ventilacijski oduak (3).
(3)
Str. 15/42
PRORAUN GRANA I OGRANAKA
Odvodne cijevi pojedinih sanitarnih ureaja se ne dimenzioniraju zasebno,
ve se primjenjuju iskustvene vrijednosti.
Minimalni promjeri za pojedine sanitarne ureaje usvojeni su prema DIN
1986 i pikazani su u tablici:
Vrsta sanitarnog predmeta
Minimalni promjer priklj!ka od"odne
#ije"i $mm%
&mi"aonik 40
'isoar 50
Si(on pod kao sporedni od"od 50
)*injski sdoper $k+ni% 40
,- kada 50
)ada 50
'erili#a r.lja $k+na% 50
'erili#a pos/a $k+na% 50
01 -koljka 100
Str. 16/42
PROJEKT KANALIZACIJE
Princip projektiranja (postavljanja) kanalizacijske mree prikazan je na
jednom jednostavnom primjeru.
Vertikala )V
2110
Promotrimo jedan
sanitarni vor u nekom
stanu.
Prvi korak je
postavljanje vertikale
koju je najbolje
postaviti iza wc
koljke.
5
Str. 17/42
Vertikala )V
2110
23 4 87.35
110/110
Pretpostavimo da je wc koljka s prikljukom na zid. Ispust je tada direktno u
vertikalu. Minimalna cijev za prikljuenje wc koljke je 100 (110). Ovu
cijev je vrlo nezgodno vui kroz pod, pa je zato najzgodnije koljku staviti s
ispustom u zid s najkraim putem odvodnje.
R 87.3
110/110
Str. 18/42
Vertikala )V
2110
23 4 87.35
110/110
) 87.35
50/50
) 455
50/50
Sljedei korak je prikljuenje najdaljeg ispusta. U naem sluaju to je kada.
Za kadu je dovoljna cijev 50. Moramo paziti da prodor cijevi kroz nosivi zid
pokuamo izvesti okomito na taj zid. Takoer, cijevi je u podu preporuljivo
lomiti pod kutom 45 (spajati koljenom K 45 ili ravom R 45).
K 87.3
50/50
Str. 19/42
Vertikala )V
2110
23 4 87.35
110/110
) 87.35
50/50
) 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
4 455
50/50
Zatim prikljuujemo bide. Za bide je takoer dovoljna cijev 50. Ispust bidea
je u zid, cijev sputamo u pod (nekonstruktivne slojeve poda), te se spajamo
na ve postojei vod od kade s pomou rave R 45.
K 87.3
50/50
Str. 20/42
Vrlo slina je situacija s umivaonikom. I za umivaonik je dovoljna cijev 50.
Ispust umivaonika je u zid, cijev sputamo u pod (nekonstruktivne slojeve
poda), te se spajamo na ve postojei vod od kade s pomou rave R 45.
Dobro je prije ispusta usmjeriti vodu s koljenom K 45.
K 87.3
50/50
Vertikala )V
2110
23 4 87.35
110/110
) 87.35
50/50
) 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
4 455
50/50
) 455
50/50
4 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
6
Str. 21/42
Na umivaonik emo spojiti top sifon. Na taj nain emo osigurati da se top
sifon stalno ispire. Top sifon moemo sakriti ispod umivaonika.
Top sifon
Vertikala )V
2110
23 4 87.35
110/110
) 87.35
50/50
) 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
4 455
50/50
) 455
50/50
4 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
Str. 22/42
Vertikala )V
2110
23 4 87.35
110/110
) 87.35
50/50
) 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
4 455
50/50
) 455
50/50
4 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
4 455
50/50
) 87.35
50/50
I konano slijedi prikljuenje perilice za robu. Perilica se prikljuuje preko
posebnog sifona, a cijev od perilice moemo izvesti u cijev koja vodi iz
umivaonika.
K 87.3
50/50
Sifon za
perilicu
Str. 23/42
Vertikala )V
2110
23 4 87.35
110/110
) 87.35
50/50
) 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
4 455
50/50
) 455
50/50
4 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
4 455
50/50
) 87.35
50/50
Konano rjeenje (1) odabranog
kanalizacijskog raspleta za
promatrani sanitarni vor.
Str. 24/42
Naravno, postoji i itav niz
jednakovrijednih, boljih ili
loijih rjeenja Rjeenje 2
Vertikala )V
2110
23 4 87.35
110/110
) 87.35
50/50
) 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
4 455
50/50
) 455
50/50
4 455
50/50
,op si(on ) 87.35
50/50
4 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
7
Str. 25/42
Rjeenje 3
) 87.35
50/50
) 455
50/50
4 455
50/50
4 455
50/50
4 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
23 ) 87.35
50/50
) 87.35
50/50
,op
si(on
Vertikala )V
2110
23 4 87.35
110/110
Str. 26/42
Ispust sudopera ide preko sudopernog sifona na koljeno K 87.3. Na
vertikalu se obino spoji perilica iji ispust se vri preko sifona za perilice.
23 4 87.35
110/110
) 455
50/50
4 455
50/50
) 87.35
50/50
) 455
50/50 Si(on 6a perili#
33 ) 87.35 50/50
) 455 50/50
4 455 50/50
4 87.35 110/50
K 87.3
50/50
Sifon za
perilicu
K 45
50/50
R 45
50/50
K 87.3
50/50
R 87.3
50/110
Str. 27/42
PRORAUN VERTIKALA
Kanalizacijske vertikale dimenzioniraju se prema ukupnim koliinama
otpadne vode po vertikali. Za proraun otpadne sanitarne vode primjenjuje se
postupak prema DIN 1986, prema kojem se, ovisno o broju sanitarnih
predmeta, koliini izljeva iz pojedinog sanitarnog predmeta i vjerojatnosti
istovremenog koritenja sanitarnih predmeta izraunavaju prikljune
vrijednosti A
Ws
. Zbroj prikljunih vrijednosti daje protok, a iz protoka se
odreuje potreban presjek cijevi. Protok se za stambene i sline zgrade s
kratkim vrnim optereenjem dobiva iz sljedee formule:
pri emu je:
q
s
protok otpadne fekalne vode
A
Ws
zbroj prikljunih vrijednosti
7s s
8 5 . 0 9 =
Str. 28/42
PRORAUN VERTIKALA
Prikljune vrijednosti (A
Ws
) za pojedine sanitarne ureaje sortirane su u
sljedeoj tablici
Vrsta sanitarnog predmeta Prikljuna vrijednost A
Ws
(l/s)
Umivaonik 0.5
Bide 0.5
Sifon u podu kao sporedni odvod 1.0
Kuhinjski sudoper (kuni) 1.0
Kuhinjski sudoper (privredni) 1.5
Tu kada 1.0
Kada 1.0
Perilica rublja (kuna) 1.0
Perilica posua (kuna) 1.0
WC koljka 2.5
8
Str. 29/42
PRORAUN VERTIKALA
Dozvoljene vrijednosti (A
Ws,d
) za pojedine promjere cijevi sortirane su u
sljedeoj tablici (vrijednosti za sanitarne vertikale s primarnom ventilacijom):
Cijev (mm)
Dozvoljena vrijednost
Aws,d (l/s)
Dozvoljeni broj WC
koljki
70 9 -
110 64 13
125 154 31
160 408 82
Str. 30/42
Promotrimo ponovno odabrano
rjeenje kanalizacijske mree
sanitarnog vora.
Za odabrano rjeenje potrebno je
napraviti shemu.
Vertikala )V
2110
23 4 87.35
110/110
) 87.35
50/50
) 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
4 455
50/50
) 455
50/50
4 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
4 455
50/50
) 87.35
50/50
Str. 31/42
4 87.35 110/110
) 455 110/110
4 455 110/110
4 455
Pri izradi sheme pratimo isti postupak kao i za tlocrtni razvod spajamo wc
koljke na vertikalu. Da bi mogli spojiti koljke jednu spajamo preko rave R
45, a drugu preko rave R 87.3 uz koljeno K 45.
4 87.35
110/110 ) 455
110/110
4 455
110/110
Vidljivo je da moramo popraviti
tlocrt i iskazati sve fazonske
elemente (cijevnice) koje smo
upotrijebili.
Str. 32/42
) 87.35
50/50
) 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
4 455
50/50
) 455
50/50
4 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
4 455
50/50
) 87.35
50/50
4 87.35 110/110
) 455 110/110
4 455 110/110
Kada je najdalji izljev, i na
cijev koja odvodi vodu iz kade
se spajaju svi ostali izljevi.
Bide i umivaonik se direktno
spajaju na cijev kade, a
perilica se spaja na cijev iz
umivaonika.
4 455
110/110
) 87.35
50/50
) 87.35
50/50
) 87.35
50/50
Si(on 6a
perili#
9
Str. 33/42
) 87.35
50/50
) 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
4 455
50/50
) 455
50/50
4 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
4 455
50/50
) 87.35
50/50
4 87.35 110/110
) 455 110/110
4 455 110/110
Kada ima ispust u pod, u
koljeno K 87.3.
Bide ima ispust u zid,
takoer u koljeno K 87.3,
vertikalnu cijev, sljedee
koljeno K 87.3 te se preko
rave R 45 spaja na cijev
koja vodi od kade.
4 455
110/110
) 87.35
50/50
) 87.35
50/50
) 87.35
50/50
Si(on 6a
perili#
) 87.35
50/50
50
Str. 34/42
) 87.35
50/50
) 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
4 455
50/50
) 455
50/50
4 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
4 455
50/50
) 87.35
50/50
4 87.35 110/110
) 455 110/110
4 455 110/110
Odvod iz perilice se vodi
preko sifona, vertikalne cijevi
i koljena K 87.3 do poda.
Umivaonik ima ispust u zid,
u koljeno K 87.3, vertikalnu
cijev i sljedee koljeno K
87.3. Na njega se preko
rave R 45 spaja perilica, te
se i umivaonik i perilica
spajaju na cijev koja vodi od
kade.
4 455
110/110
) 87.35
50/50
) 87.35
50/50
) 87.35
50/50
Si(on 6a
perili#
) 87.35
50/50
50
) 87.35
50/50
Str. 35/42
) 87.35
50/50
) 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
4 455
50/50
) 455
50/50
4 455
50/50
23 ) 87.35
50/50
4 455
50/50
) 87.35
50/50
4 87.35 110/50
4 87.35 110/110
) 455 110/110
4 455 110/110
Na kraju se lokalna grana
spaja na vertikalu preko
rave R 87.3 110/50, koju je
potrebno takoer naznaiti
na tlocrtu.
4 455
110/110
) 87.35
50/50
) 87.35
50/50
) 87.35
50/50
Si(on 6a
perili#
) 87.35
50/50
50
) 87.35
50/50
Str. 36/42
Vertikala )V
2110
) 455
50/50
4 455
50/50
) 455
50/50
4 455
50/50
4 455
50/50
23 4 87.35 110/50
4 87.35 110/110
) 455 110/110
4 455 110/110
) 455
50/50
Si(on 6a perili#
33 ) 87.35 50/50
) 455 50/50
4 455 50/50
Pretpostavimo da se samo
na jednoj etai na vertikali
spajaju i perilica sua i
sudoper.
4 455
110/110
Si(on 6a
perili#
10
Str. 37/42
4 455
110/110
) 87.35
50/50
) 87.35
50/50
) 87.35
50/50
Si(on 6a
perili#
) 87.35
50/50
50
) 87.35
50/50
KONTROLA
VERTIKALE
Pretpostavimo
da promatrana
zgrada ima
ukupno 3
gotovo
identine etae
(na vrhu se na
vertikalu
dodatno
spajaju
sudoper i
perilica sua).
Tada je shema
kanalizacijske
mree za
promatranu
vertikalu:
Str. 38/42
KONTROLA VERTIKALE
Ukupno optereenje vertikale je
suma prikljunih vrijednosti:
Sanitarni
predmet
:roj
komada
87s $l/s%
$pojedina!no%
87s $l/s%
$kpno%
)ada 3 1.0 3.0
:ide 3 0.5 1.5
&mi"aonik 3 0.5 1.5
'erili#a r.lja 3 1.0 3.0
'erili#a s/a 1 1.0 1.0
Sdoper 1 1.0 1.0
,op Si(on 3 1.0 3.0
01 -koljka 6 2.5 15.0
87s $l/s% 24.5
1ije" $mm%
;o6"oljena "rijednost
87s<d $l/s%
;o6"oljeni .roj 01
-koljki
70 9 =
110 64 13
125 154 31
160 408 82
Izraunato optereenje je manje od
dozvoljenog za 110, pa se 110
moe odabrati kao profil vertikalne
cijevi (vertikale).
Str. 39/42
KONTROLA SABIRNOG VODA (TEMLJNOG RAZVODA)
Dozvoljene vrijednosti (A
ws,d
) za pojedine promjere cijevi sortirane su u
sljedeoj tablici (vrijednosti za sanitarne horizontale s nagibom 1.5%):
1ije" $mm% ;o6"oljena "rijednost 8
7s<d
$l/s%
70 =
110 64
125 207
160 548
200 2500
Str. 40/42
TEMELJNI RAZVOD
Pretpostavimo nacrt temeljnog razvoda kao na slici, s naznaenim
prikljunim vrijednostima. Linija A ima ukupno 18.5, a linija B 21.0. Linija A
ima zbroj linija A i B, dakle 39.5. Linija D ima 14.0, a nakon spoja s linijom A
ima 53.5 (linija E). Kako je to jo uvijek manje od dozvoljene vrijednosti za
110 (64.0), ove linije se mogu izvesti tim profilom.
Meutim, ovdje emo ii
ipak na veu sigurnost, pa
emo linije (D i E) izvesti
sa 125 (207.0). Nakon
spoja s linijom C (25.5),
ukupan protok je 79.0, te
se i dalje moe koristiti
profil 125 (207.0).
Vertikala )V2
>110
8s7?25.5
4e"i6ijska
@a*ta
Vertikala )V2
>110
8s7?14.0
Vertikala )V3
>110
8s7?18.5 Vertikala )V4
>110
8s7?21.0
Vanjska
& gradsk
kanali6a#ij
11
Str. 41/42
TEMELJNI RAZVOD
Te moemo konano dati prijedlog dimenzija cijevi temeljnog razvoda:
Vertikala )V2
>110
4e"i6ijska
@a*ta
Vertikala )V2
>110
Vertikala )V3
>110
Vertikala )V4
>110
Vanjska
) 87.35
110/110
4 455
125/110
) 87.35
110/110 4 455
125/110
4 455
110/110
) 87.35
125/125
) 87.35
110/110
) 87.35
110/110
4ed
125/110
Str. 42/42
REDUKCIJA I REVIZIJA
Kako je vidljivo kod vertikale KV2, da bi vertikalu cijev 110 spojili na
horizontalnu cijev 125, potrebno je pri dnu vertikale postaviti redukciju. Ako
je mogue, svakako je preporuljivo i ugraditi reviziju.
1
Predavanje br. 4 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita
kanalizacije
Str. 2/44
Dvosat
Generalna
Tema
1
Vodovod i
Kanalizacija
Kanalizacija
3
kanalizacije
5
Vodovod
(hladna i topla
voda)
10
Elektro
instalacije
12
HVAC
Instalacije
Grijanje
13
Ventilacija i
Izmjena zraka
kanalizacije
Str. 3/44
OBORINSKA KANALIZACIJE
Oborinska kanalizacija slui za
odvodnju oborinskih voda sa zgrade ili
s terena oko zgrade u gradski
kanalizacijski sustav ili upojni bunar.
Odvodnja voda s krova moe se rijeiti
vanjskim ili unutarnjim cijevima
(vertikalama).
Prednost vanjskog sustava je
jednostavna ugradnja i zamjena i laka
dostupnost. Prednost unutarnjeg
sustava je zatienost i estetski efekt.
Tradicionalno, kod manjih objekata s
kosim krovom odvodnja s krova je
vanjska, a kod zgrada s ravnim krovom,
unutarnja.
Oborinska
vertikala
Slivnik
kanalizacije
Str. 4/44
KINE VERTIKALE
Dakle, kine vertikale, zavisno o vrsti krova i rjeenja odvodnje,
mogu biti vanjske ili unutarnje. Za unutarnje vrijede ista pravila
kao i za fekalne vertikale. Vanjske kine vertikale (oluci, gurle)
su obino limene ili plastine. esto se, zbog opasnosti od
mehanikog oteenja, na visini od 150 cm od kote terena
zamjenjuju elinim, ili se zatiuju na drugi nain.
2
kanalizacije
Str. 5/44
PRORAUN KINIH VERTIKALA
Oborinske vertikale se dimenzioniraju
prema intenzitetu oborine (i), povrine s
koje se prihvaa oborina (A), tzv. slivne
povrine, te koeficijentu otjecanja ().
Ukupna koliina oborinske vode (ukupni
protok) po jednoj vertikali se izraunava
iz formule:
= i A Q
ob
Slivna povrina predstavlja
horizontalnu projekciju svih vrsta
krovova s koje se kia sliva u
promatranu vertikalu.
kanalizacije
Str. 6/44
INTENZITET OBORINA
Intenzitet oborina ovisi o geografskom poloaju i dobu godine. Hrvatska s
godinjim prosjekom izmeu 800 i 1000 mm padalina spada u umjereno
humidne zemlje. Prema geografskoj raspodjeli godinje koliine padalina u
Hrvatskoj postoje tri padalinske zone:
Padalinsko podruje veine otoka i dijelom obalni pojas - nie obale zapadne
Istre i sjeverne Dalmacije - ovu zonu od druge dijeli izohijeta od 1000 mm (Npr.
Palgrua samo 268 mm godinje, Lastovo, 657, Pore 869 mm, Zadar 915 mm)
Padalinsko podruje bliih kvarnerskih
otoka, Istre i gorske Hrvatske - ima najvie
padalina, uglavnom izmeu 1000 i 2000
mm, Npr. rab 1075 mm, Opatija 1729 mm.
Padalinsko podruje nizinske (panonske)
Hrvatske dobiva od 1200 mm na zapadu
(npr. Karlovac 1116 mm) do oko 600 mm
na sjeveroistoku Slavonije i Baranji (npr.
Vukovar 646 mm)
kanalizacije
Str. 7/44
INTENZITET OBORINA
Proraunska kia (izdanost oborina) je maksimalna kia u trajanju 5, 10 ili
15 min. Ova proraunska kia za pojedino podruje dobiva se od nadlene
meteoroloke ustanove.
Proraunska kia
litara/(sekha)
ubro!nik 475
"arlo!a# 4$%
&si'ek 245
Pula 3$%
(i'eka 555
S)lit 3$5
*a+ar 375
*a,reb 3$5
-'esto
U nedostatku tonih mjerenja na
pojedinim podrujima, maksimalna
kia se moe usvojiti u iznosu
i=200300 l/(s ha). Za vee
osiguranje od poplave (javne zgrade)
treba raunati i=400 (l/s ha).
Maksimalna koliina oborina r
5(5)
(5-
minutna kia za povratni period od 5
godina) za pojedine gradove
prikazana je u tablici.
kanalizacije
Str. ./44
KOEFICIJENT OTJECANJA
Koeficijent otjecanja ovisi o nizu imbenika, meu
kojima su: nagib zemljita, struktura povrine, mo
upijanja tla i dr.
Za sve krovove koeficijent otjecanja se moe
usvojiti =1 (to je na strani sigurnosti
/rsta )o!rine
"oe0i#i'ent
ot'e#an'a ()
"osi kro!o!i 1 $52 $.%%
(a!ni kro!o!i s na,ibo3 %..%
(a!ni kro!o!i be4 na,iba %.5%
"ro!ni !rto!i %.3%
As0altne ili bet. Po!rine %.5%
Sta4e s )loa3a %.6%
6,ralita %.25
Parko!i %.%5
3
kanalizacije
Str. 5/44
PRORAUN PROFILA VERTIKALA
Potrebni profili oborinskih vertikala, prema DIN 1986, sortirani su u tablici.
2.%%7 ili !ertikala $.5%7
$%% 6.3 5.4
$25 ($28$2) $$.5 5..
$5% ($48$4) $..7 $6.$
2%% 4%.2 34.4
25% 73.% 63.2
3%% $$..% $$..%
Pro0il #i'e!i (33)
o4!ol'eni )rotok (l/s)
kanalizacije
Str. $%/44
DIMENZIONIRANJE
OBORINSKE KANALIZACIJE
Princip projektiranja (postavljanja)
kanalizacijske mree prikazan je na
jednom jednostavnom primjeru.
Promotrimo jedan krov
neke graevine.
Prvi korak je
odreivanje poloaja
vertikalnih oluka. Oluci
se postavljaju obino
na kutovima objekta, i
to na mjestima gdje
vizualno ne smetaju.
9576
hori4ontalni oluk $2/$4
!ertikalni ol. $4/$4
9
$
%
5
%
hori4ontalni oluk $2/$4 !ertikalni ol. $4/$4
sl'e3e 9
$
3
6
5
9
$
%
5
%
9
5
7
%
na,ib 337
na,ib 337
!ertikalni ol.$4/$4
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
$
2
/$
4
9$%5%
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
$
2
/$
4
9$%5%
na,ib 337
na,ib 337
9$447
n
a
,
ib
3
3
7
s
l'e
3
e
n
a
,
ib
3
3
7
na,ib $7
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
n
a
,
ib
3
3
7
9.3.
9
$
%
5
%
&/4
&/$
&/2
&/3
&/5
&/5
&/6
u!ala
,reben
,reben
kanalizacije
Str. $$/44
U ovom sluaju (velika razvedenost
krova) postavljeno je 6 vertikalnih
oluka.
Pretpostavimo da je intenzitet
oborina i=250 l/s/ha, a
koeficijent otjecanja =1.0.
Svaki oluk ima svoju
pripadnu povrinu sa koje
skuplja oborinsku vodu.
Promotrimo ove pripadne
povrine.
9576
9
$
%
5
%
sl'e3e 9
$
3
6
5
9
$
%
5
%
9
5
7
%
na,ib 337
na,ib 337
!ertikalni ol.$4/$4
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
$
2
/$
4
9$%5%
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
$
2
/$
4
9$%5%
na,ib 337
na,ib 337
9$447
n
a
,
ib
3
3
7
s
l'e
3
e
n
a
,
ib
3
3
7
na,ib $7
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
n
a
,
ib
3
3
7
9.3.
9
$
%
5
%
&/4
&/$
&/2
&/3
&/5
&/6
u!ala
,reben
,reben
kanalizacije
Str. $2/44
oluka.
9576
9
$
%
5
%
sl'e3e 9
$
3
6
5
9
$
%
5
%
9
5
7
%
na,ib 337
na,ib 337
!ertikalni ol.$4/$4
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
$
2
/$
4
9$%5%
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
$
2
/$
4
9$%5%
na,ib 337
na,ib 337
9$447
n
a
,
ib
3
3
7
s
l'e
3
e
n
a
,
ib
3
3
7
na,ib $7
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
n
a
,
ib
3
3
7
9.3.
9
$
%
5
%
&/4
&/$
&/2
&/3
&/5
&/6
u!ala
,reben
,reben
A:52.% 32
&borinska
!ertikala
Sli!na )o!rina
(3
2
)
&/$ 52.%
&/2
&/3
&/4
&/5
&/6
4
kanalizacije
Str. $3/44
oluka.
9576
9
$
%
5
%
sl'e3e 9
$
3
6
5
9
$
%
5
%
9
5
7
%
na,ib 337
na,ib 337
!ertikalni ol.$4/$4
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
$
2
/$
4
9$%5%
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
$
2
/$
4
9$%5%
na,ib 337
na,ib 337
9$447
n
a
,
ib
3
3
7
s
l'e
3
e
n
a
,
ib
3
3
7
na,ib $7
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
n
a
,
ib
3
3
7
9.3.
9
$
%
5
%
&/4
&/$
&/2
&/3
&/5
&/6
u!ala
,reben
,reben
A:2%.% 32
&borinska
!ertikala
Sli!na )o!rina
(3
2
)
&/$ 52.%
&/2 2%.%
&/3
&/4
&/5
&/6
kanalizacije
Str. $4/44
oluka.
9576
9
$
%
5
%
sl'e3e 9
$
3
6
5
9
$
%
5
%
9
5
7
%
na,ib 337
na,ib 337
!ertikalni ol.$4/$4
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
$
2
/$
4
9$%5%
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
$
2
/$
4
9$%5%
na,ib 337
na,ib 337
9$447
n
a
,
ib
3
3
7
s
l'e
3
e
n
a
,
ib
3
3
7
na,ib $7
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
n
a
,
ib
3
3
7
9.3.
9
$
%
5
%
&/4
&/$
&/2
&/3
&/5
&/6
u!ala
,reben
,reben
A:4.% 32
&borinska
!ertikala
Sli!na )o!rina
(3
2
)
&/$ 52.%
&/2 2%.%
&/3 4.%
&/4
&/5
&/6
kanalizacije
Str. $5/44
oluka.
9576
9
$
%
5
%
sl'e3e 9
$
3
6
5
9
$
%
5
%
9
5
7
%
na,ib 337
na,ib 337
!ertikalni ol.$4/$4
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
$
2
/$
4
9$%5%
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
$
2
/$
4
9$%5%
na,ib 337
na,ib 337
9$447
n
a
,
ib
3
3
7
s
l'e
3
e
n
a
,
ib
3
3
7
na,ib $7
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
n
a
,
ib
3
3
7
9.3.
9
$
%
5
%
&/4
&/$
&/2
&/3
&/5
&/6
u!ala
,reben
,reben
A:5..% 32
&borinska
!ertikala
Sli!na )o!rina
(3
2
)
&/$ 52.%
&/2 2%.%
&/3 4.%
&/4 5..%
&/5
&/6
kanalizacije
Str. $6/44
oluka.
9576
9
$
%
5
%
sl'e3e 9
$
3
6
5
9
$
%
5
%
9
5
7
%
na,ib 337
na,ib 337
!ertikalni ol.$4/$4
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
$
2
/$
4
9$%5%
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
$
2
/$
4
9$%5%
na,ib 337
na,ib 337
9$447
n
a
,
ib
3
3
7
s
l'e
3
e
n
a
,
ib
3
3
7
na,ib $7
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
n
a
,
ib
3
3
7
9.3.
9
$
%
5
%
&/4
&/$
&/2
&/3
&/5
&/6
u!ala
,reben
,reben
A:.$.% 32
&borinska
!ertikala
Sli!na )o!rina
(3
2
)
&/$ 52.%
&/2 2%.%
&/3 4.%
&/4 5..%
&/5 .$.%
&/6
5
kanalizacije
Str. $7/44
oluka.
9576
9
$
%
5
%
sl'e3e 9
$
3
6
5
9
$
%
5
%
9
5
7
%
na,ib 337
na,ib 337
!ertikalni ol.$4/$4
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
$
2
/$
4
9$%5%
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
$
2
/$
4
9$%5%
na,ib 337
na,ib 337
9$447
n
a
,
ib
3
3
7
s
l'e
3
e
n
a
,
ib
3
3
7
na,ib $7
h
o
ri4
o
n
ta
ln
i o
lu
k
n
a
,
ib
3
3
7
9.3.
9
$
%
5
%
&/4
&/$
&/2
&/3
&/5
&/6
u!ala
,reben
,reben
A:65.% 32
&borinska
!ertikala
Sli!na )o!rina
(3
2
)
&/$ 52.%
&/2 2%.%
&/3 4.%
&/4 5..%
&/5 .$.%
&/6 65.%
kanalizacije
Str. $./44
Te se uz pretpostavku da
je intenzitet oborina i=250
l/s/ha, a koeficijent
otjecanja =1.0, moe
ispisati konana tablica:
&borinska
!ertikala
Sli!na )o!rina
(3
2
)
"oe0i#i'ent
ot'e#an'a ()
;ku)ni )rotok
(l/s)
&+abrani )ro0il
(33)
&/$ 52.% $.% $.3% $48$4
&/2 2%.% $.% %.5% $48$4
&/3 4.% $.% %.$% $28$2
&/4 5..% $.% $.45 $48$4
&/5 .$.% $.% 2.%3 $48$4
&/6 65.% $.% $.63 $48$4
S;-A(<& 2.%.%% 7.%%
2.%%7 ili !ertikala $.5%7
$%% 6.3 5.4
$25 ($28$2) $$.5 5..
$5% ($48$4) $..7 $6.$
2%% 4%.2 34.4
Pro0il #i'e!i (33)
o4!ol'eni )rotok (l/s)
kanalizacije
Str. $5/44
OSTALI SUSTAVI OBORINSKE KANALIZACIJE - PLUVIA
PLUVIA je sustav koji je razvila firma Geberit. To je u biti sistem krovne
odvodnje radi kao potpuno ispunjeni sistem za razliku od uobiajenih
sistema za odvodnju kie.
Potpuna ispunjenost se postie specijalnim uljevnim elementima, kao i kroz
postizanje hidraulike izjednaenosti sistema cjevovoda. Time postignuti
podtlak usisava vodu s krova. Za razliku od uobiajenih sistema time se
postiu mnoge prednosti.
kanalizacije
Str. 2%/44
PREDNOST PLUVIA SUSTAVA
6
kanalizacije
Str. 2$/44
kanalizacije
Str. 22/44
NEKI PRIMJERI UGRADNJE PLUVIA SUSTAVA
kanalizacije
Str. 23/44
KINI SLIVNICI
Za odvodnju oborinske vode s ravnih povrina, kao npr. ravni krovovi,
parkiralita, plonici i sl., koriste se linijski ili tokasti slivnici.
Ovi slivnici su najee predgotovljeni proizvodi.
Dvorini slivnici
Dvorini kanali
Podni slivnici
od inoxa
Krovni
slivnici
kanalizacije
Str. 24/44
ODVODNJA RAVNIH KROVOVA
Krovni slivnici prihvaaju i odvode kinicu s horizontalnih povrina ravnih
krovova u kinu vertikalu, koja je u pravilu unutarnja. Konstrukcija slivnika
mora omoguiti pouzdano brtvljenje prodora kroz hidroizolaciju.
Jedan primjer tzv. dvojnog slivnika prikazan je na crteu. Dvojni slivnik
omoguava odvodnju prije i poslije izrade termoizolacijskog sloja, to se u
praksi vrlo esto izvodi u razliito vrijeme.
1. Reetka s
okvirom
2. Vedro
3. Izolacijski prsten
4. Izolacijska
jedinica
5. Slivnik (DN 100)
6. Termoizolacija
7. Konstrukcija
krova
8. Parna brana
9. Termoizolacija
10. Hidroizolacija i
brtva
11. Zatitni sloj
12. Betonska ploa u
ravnini reetke
7
kanalizacije
Str. 25/44
Primjer jednodijelnog i dvodijelnog (dvojnog) slivnika prikazani su na
crteima.
kanalizacije
Str. 26/44
Materijal izrade slivnika je inox, beton, aluminij, lijevano
eljezo, a u novije vrijeme sve ee polipropilen i
polietilen. Polipropilenski i polietilenski slivnici moraju
biti posebno obraeni protiv utjecaja ultraljubiastih
zraka (sunce).
Krovni slivnici prave se dimenzija odvoda 70, 100,
125 i 150.
Proraun potrebnog profila vertikale za odvodnju u
potpunosti je jednak prikazanom postupku za vanjsku
vertikalu.
kanalizacije
Str. 27/44
ODVODNJA PROMETNIH POVRINA
Odvodnja prometnih povrina se moe izvoditi tokastim ili linijskim
slivnicima. Pri izboru slivnika potrebno je obratiti panju na optereenje za
koje je prometna povrina predviena.
Linijski kanal za trgove i
etnice pjeaki promet
Linijski kanal kao rigol
prometne povrine
Odvodnja
stadiona
kanalizacije
Str. 2./44
LINIJSKI SLIVNICI
Linijski slivnici postavljaju se na mjestima gdje se oekuje vei priliv kinice.
Nekad su to bili betonski kanali s pokrovnom reetkom. U novije vrijeme
proizvode se kao gotovi modularni proizvodi, sa svim potrebnim spojnim
(fazonskim) elementima i opremom (preljevi, mastolovi i sl.).
Investitor moe birati i dezen pokrovne reetke, koja je obino od PP-a,
PEHD-a ili inoxa.
8
kanalizacije
Str. 25/44
LINIJSKI SLIVNICI
kanalizacije
Str. 3%/44
LINIJSKI SLIVNICI - ISPUST
Svi linijski slivnici imaju ispust, koji se moe nalaziti ispod slivnika ili sa
strane.
kanalizacije
Str. 3$/44
LINIJSKI SLIVNICI IZVEDBA
Linijski slivnici se mogu primijeniti za sve vrste padova, od pada ugraenog
u tijelo kanala do kaskadnog pada, pri emu se vrste padova mogu
kombinirati.
kanalizacije
Str. 32/44
LINIJSKI
SLIVNICI
PRORAUN
Proraun linijskih
slivnika takoer
prati logiku
prikazanu kod
oluka. Za izbor
irine slivnika
obino se koristi
tablica
proizvoaa
(ACO drain).
9
kanalizacije
Str. 33/44
UGRADNJA
LINIJSKIH
SLIVNIKA
Linijski slivnici se
postavljaju na
pripremljenu podlogu,
beton ili pijesak, i
uvrste betonom ili
nasipom.
kanalizacije
Str. 34/44
LINIJSKI SLIVNIK
ACO linijska odvodnja
UGRADNJA
kanalizacije
Str. 35/44
LINIJSKI SLIVNIK
ACO linijska odvodnja
UGRADNJA
kanalizacije
Str. 36/44
ISPITIVANJE KANALIZACIJE
Gotova, ali neizolirana i nezatrpana kanalizacijska mrea mora se prije predaje
ispitati na nepropusnost i kvalitetno funkcioniranje.
Kanalizacijska mrea ispituje se punjenjem vodom po dionicama, te kontrolom
promjene razine vode. Tlak ispitivanja propisuje se propisom. U SAD
kanalizacijska mrea se ispituje na 3 mVS, Njemakoj (prihvaeno i kod nas) 5
mVS, a vicarskoj 30 mVS. Finalno ispitivanje kanalizacije moe se vriti
dimom ili mirisom. Ovo ispitivanje se provodi nakon montae sanitarnih
predmeta i njime se provjeravaju sifoni i samo brtvljenje sanitarnih predmeta.
Ispitivanje treba izvriti za to nadlena organizacija, u prisutnosti organa
komunalnog poduzea, nadzornog organa i izvoaa instalacija, te o
rezultatima ispitivanja treba sastaviti zapisnik.
Tek nakon to se ustanovi da je mrea nepropusna smije se poeti s
izoliranjem vodova, zatvaranjem lijebova kanala i okana, zatrpavanje rovova i
ostalim zavrnim radovima na dovoenju instalacije u funkciju.
10
kanalizacije
Str. 37/44
ZATITA KANALIZACIJE
MEHANIKA ZATITA
Mehaniki na kanale moe utjecati pomicanje zgrade i istezanje cijevi. Zbog
toga se cijevi pri prolazu kroz zidove i temelje ne smiju vrsto uzidati. U vezi
s istezanjem i skupljanjem cijevi naroitu panju treba obratiti na PVC, PE i
PP cijevi. Na mjestima gdje moe doi do mehanikog oteenja
kanalizacijskih cijevi uslijed udara i sl., cijevi treba zatititi. Takoer na
mjestima prolaza cijevi izmeu dva poarna sektora treba postaviti
protupoarnu brtvu.
kanalizacije
Str. 3./44
ZATITA KANALIZACIJE
TOPLINSKA ZATITA
Iako u principu u kanalizacijskoj mrei se voda ne zadrava, postoje dijelovi
u kojima stalno ima vode. Ako se kanalizacijska mrea izvodi u podrujima
s niskim temperaturama uvijek je potrebno poduzeti mjere protiv
smrzavanja (izoliranje kanalizacije ili provlaenje kanalizacije kroz grijane
dijelove zgrade).
U podrujima s ekstremno niskim
temperaturama ponekad je potrebno i
zagrijavati otpadne vode.
Dvorini vodovi u zemlji uvijek trebaju biti
ukopani ispod dubine smrzavanja, a
najmanje na dubini 70 cm.
kanalizacije
Str. 35/44
ZATITA KANALIZACIJE
ZATITA OD BUKE
Svaka kanalizacijska mrea prilikom rada
proizvodi umove. umovi nastaju prilikom
rada sanitarnih predmeta, prilikom
protjecanja vode kroz cijevi, te na skretanjima
i ravanjima cijevi.
Takoer, sam materijal izrade cijevi uvjetuje
veu ili manju bunost cijevi pa tako postoje i
tzv. beumne cijevi, kod kojih je razina buke
znatno smanjena.
U EU normi 4109 Zvuna izolacija u
visokogradnji regulirani su zahtjevi u pogledu
zvune izolacije kako bi se ljudi zatitili u
svojim prostorijama za ivljenje od
optereenja bukom.
GEBERIT
Silent-db20
cijevi
kanalizacije
Str. 4%/44
ZATITA KANALIZACIJE
HIGIJENSKA ZATITA
Higijenska zatita kanalizacijske mree u prvom redu podrazumijeva mjere za
zatitu vodovoda i prostorija od same kanalizacije. Meutim, i samu
kanalizacijsku mreu je potrebno tititi od: upada raznih krutih predmeta,
zaguenja pjenom, ulijevanja tetnih tvari i sl.
Upadi krutih predmeta
Od upada krutih predmeta kuna kanalizacijska mrea
se uglavnom titi postavljanjem raznih zapreka u
izljevnim ventilima sanitarnih predmeta. Slobodan otvor
tih izljevnica mora iznositi najmanje 70% izljeva u sifon.
U slivnicima se upadanje krupnih predmeta sprjeava
reetkama raznih oblika. Prema propisima u SAD-u,
slobodan presjek reetke mora biti bar 150% presjeka
odvoda, a kod krovova bar 200% presjeka odvoda.
11
kanalizacije
Str. 4$/44
ZATITA KANALIZACIJE
HIGIJENSKA ZATITA - Zaguenje pjenom
Prekomjerna upotreba deterdenata za pranje moe uzrokovati zaguenje
instalacije kanalizacije pjenom. Pjena, pomijeana sa zrakom je laka od
vode stoga dugo ostaje u cijevima, a povremeno slijevanje vode gura pjenu
kroz grane i ogranke natrag u sifone, gdje gura vodene epove i izbija u
sanitarni predmet. Vea koliina pjene smanjuje kapacitet kanalizacijske
mree.
Ako se oekuje vea koliina pjene u cijevima (posebno granama i
ograncima), dobro je cijevi poveati za bar 20% do 80%.
Kod sustava kod kojih je pjena esto prisutna (praonice u hotelima i
bolnicama i sl), potrebno je svakako predvidjeti sekundarnu odzranu
mreu.
kanalizacije
Str. 42/44
ZATITA KANALIZACIJE
HIGIJENSKA ZATITA Sprjeavanje ulijevanja tetnih tvari
tetnim tvarima se smatraju sve tvari koje mogu ugroziti funkciju, pogon i
odravanje kanalizacije i njenih ureaja. U kanalizaciju se ne smiju izlijevati:
zapaljive i eksplozivne tekuine (npr. benzin);
kipue tekuine (iznad 30 35 C);
tetne kiseline i luine;
tvari koje mogu razviti tetne plinove;
infektivne, radioaktivne i otrovne tvari
Takoer se u kanalizaciju ne smiju bacati: katran, pepeo, cement, pijesak,
zemlja masti, ulja, fenoli itd.
Kanalizacijske mree u kojima se oekuje pojava ovakvih tvari moraju imati
ureaje za separaciju ovih tvari prije isputanja u gradski kanalizacijski sustav
(separatori masti, pjeskolovi, dekontaminatori i sl.).
kanalizacije
Str. 43/44
ZATITA OD KANALIZACIJE
ZATITA OD PLINOVA
Do neeljenog prodora plinova i smrada iz cijevne kanalizacijske mree
moe doi kroz sifone sanitarnih ureaja, kroz spojeve cijevi i dijelova i na
mjestima oteenih stijenki cijevi.
Kroz spojeve cijevi prodor plinova je jedino mogu ako su spojevi oteeni.
U tom sluaju ih je potrebno popraviti i ponovnim ispitivanjem dokazati
njihovu nepropusnost.
Mjesta gdje nije osigurano obnavljanje vode u sifonima (npr. suhi top sifoni)
potrebno je ee kontrolirati i po potrebi dopuniti vodom.
Hladnjae i slini ureaji za dranje hrane ne smiju se izravno spojiti s
kanalizacijom, ve putem cijevi koja se ulijeva u drugi sanitarni predmet
(sifon), da povratni plinovi ne kontaminiraju hranu.
Takoer sifone sanitarnih predmeta je potrebno ee istiti.
kanalizacije
Str. 44/44
ZATITA OD KANALIZACIJE
ZATITA OD PROCURIVANJA
Procurivanje otpadne vode je naroito opasno
zbog mogue kontaminacije iste vode i okolia.
Da bi se sprijeilo procurivanje otpadne
(kanalizacijske) vode, naroito je vano da je
kanalizacijska mrea lako dostupna i lako
pregledna.
Otvori za ienje ne smiju se postavljati na
mjestima gdje je mogua kontaminacija hrane.
1
Instalacije Dio 2. - Vodovod
Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 2/43
Dvosat
Generalna
Tema
1
Vodovod i
Kanalizacija
Kanalizacija
3
kanalizacije
5
Vodovod
(hladna i topla
voda)
10
Elektro
instalacije
12
HVAC
Instalacije
Grijanje
13
Ventilacija i
Izmjena zraka
Str. 3/43
Povijesno, sve su se velike civilizacije razvile pokraj izvorita vode. Voda
je, nakon zraka, jedna od najvanijih ljudskih potreba. ovjek bez zraka
moe nekoliko minuta, bez vode nekoliko dana a bez hrane dulje od
mjesec dana.
Egipat Nil
Babilon
Eufrat i Tigris
Indija - Ind
Str. 4/43
Potreba za vodom dovela je do velebnih graevina u povijesti, od kojih su
neke ouvane sve do danas.
Pont du Gard, Francuska
Rimske terme
Yesdere Sirinyer Akvadukt,
Turska
Dioklecijanov akvadukt,
Hrvatska
2
Str. 5/43
Potreba za vodom:
Pie (ljudi i stoka)
Priprema hrane (ljudi i stoka)
Pranje (tijelo, rublje, posue, predmeti, prostorije, ulice,
automobili, stoka i dr.)
Zalijevanje (vrtovi, parkovi, ulice i dr.)
Gaenje poara
Gospodarske svrhe (hlaenje strojeva, tehnoloki
procesi, sastavni dio industrijskih proizvoda i dr.)
Sportske svrhe i rekreacija (kupanje, plivanje, vodeni
sportovi)
Str. 6/43
Kemijski ista voda (H
2
O) je molekula koja se sastoji od dva
atoma vodika i jednog atoma kisika. Kemijski ista voda naziva
se i destilirana voda.
Gustoa vode ovisi o njenoj temperaturi. Pri zagrijavanju voda se iri, a pri
hlaenju skuplja. Ovo meutim, vrijedi samo do temperature +4 C, kad
voda ima najveu specifinu teinu. Daljnjim se hlaenjem voda ponovno
iri i postaje laka (tzv. fizika anomalija vode). Zbog toga led pliva na
povrini. Na temperaturi +4 C i tlaku od 100 kPa:
Pri morskoj razini voda kljua na +100 a ledi se na 0 C.
Zagrijavanjem se poveava zapremina vode, zbog ega grijai vode
moraju imati sigurnosne ventile.
Pretvaranjem u led voda poveava zapreminu za oko 10% i stvara
ogromne tlakove, zbog ega znaju pucati vodovodne cijevi pri smrzavanju.
Voda je praktino nestiljiva (neelastina), zbog ega dolazi do hidraulikih
udara pri naglom zatvaranju ventila (zapornica).
1 dm
3
= 1 litra = 1 kilogram vode
Str. 7/43
Kruenje vode na Zemlji (Hidroloki ciklus):
Str. 8/43
U raznim fazama kruenja voda ima razliita svojstva, pa
razlikujemo:
Atmosferska voda (kinica) Atmosferska voda (kinica) Atmosferska voda (kinica) Atmosferska voda (kinica) je u biti destilirana voda, koja sadri
sastojke koje otopi iz zraka kroz koji proe, tj. prainu, mikroorganizme
i plinove koji se otapaju u njoj. Ova voda je bljutava za pie i koristi se
samo kada nema druge alternative.
Povrinska voda (potona, rijena, jezerska) Povrinska voda (potona, rijena, jezerska) Povrinska voda (potona, rijena, jezerska) Povrinska voda (potona, rijena, jezerska) je u gornjim tokovima
slina izvorskoj, ali u daljnjem toku dolazi u dodir s mineralnim tvarima
i rastvara ih. Vrlo brzo se oneisti ljudskim i drugim otpacima. Dobro joj
je svojstvo to je male tvrdoe i pogodna je za pie i industrijske
potrebe.
Podzemna voda Podzemna voda Podzemna voda Podzemna voda Prolazei polako kroz
filtere propusnih tala obino izgubi sve
mikroorganizme i otopljene sastojke, a
oplemeni se raznim mineralima (najee:
Kalcij i Magnezij)
3
Str. 9/43
Jedno od vanih svojstava vode je tzv. tvrdoa vode. Ukupnu tvrdou vode
ine sve soli kalcija i magnezija rastvorene u njoj. Tvrdoa vode se mjeri na
razne naine, kao npr. njemakim stupnjevima. Jedan njemaki stupanj
tvrdoe (d) predstavlja otopljenih 10 mg vapna (CaO) u 1 litri vode. Smatra
se da je:
Vrlo mekana voda 0 4 d
Mekana voda 4 8 d
Srednje tvrda voda 8 12 d
Prilino tvrda voda 12 18 d
Tvrda voda 18 30 d
Vrlo tvrda voda 30 d
Tvre vode su ukusnije za pie, ali neprikladne za pranje (velika potronja
sapuna) i industrijske potrebe (kamenac). Mekane vode su bljutave za
pie, ali su pogodnije za pripremu tople vode.
Pogodna za pie je voda bez boje, okusa i mirisa, temperature 7-12 C i
tvrdoe oko 8 d.
Str. 10/43
KVALITETA VODE ZA PIE
Kako je naglaeno za pie je pogodna voda bez boje, okusa i mirisa,
temperature 7-12 C i tvrdoe oko 8 d.
Voda za pie mora biti higijenski ispravna, to znai da ne smije sadravati
kemijske, fizikalne i bakterioloke sastojke u koliinama veim od
doputenih.
Analiza vode za pie obuhvaa odreivanje koliina sljedeih karakteristika
i sastojaka u vodi:
FIZIKALNO-KEMIJSKE OSOBINE VODE: temperatura, boja, mute,
miris, pH i elektrovodljivost
KEMIJSKE OSOBINE VODE: alkalitet, tvrdoa, kalcij, magnezij, kalij,
litij, natrij, amonij, fluorid, klorit, bromat, klorid, nitrit, klorat, bromat,
nitrat, fosfat, sulfat, oksidativnost
BAKTERIOLOKE OSOBINE VODE: koliformne bakterije, fekalne
koliformne bakterije, fekalni streptokoki, sulfitoreducirajue klostridije,
aerobne mezofilne bakterije
Str. 11/43
KVALITETA VODE ZA OSTALE POTREBE
Voda za domae potrebe (kuhanje, pranje, topla voda i dr.) mora imati ista
svojstva kao voda za pie.
Voda kojim se napaja stoka ne mora u svemu odgovarati uvjetima koji se
postavljaju vodi za pie. Stoka moe, bez vee tete, piti vodu koja sadri
veu koliinu bakterija zaraznih za ljude.
Za vodu za privredne svrhe se, ve prema razliitim potrebama
tehnolokog procesa, postavljaju vrlo razliiti zahtjevi. Neke industrije
zahtijevaju vrlo istu i mekanu vodu (industrija piva, ljepila, eera,
papira).
Treba naglasiti da kvaliteta vode ne ovisi samo o izvoritu (vodozahvatu)
ve i o objektima i ureajima kroz koje prolazi (graevine, cijevi, posude,
armature).
Str. 12/43
KOLIINA I POTRONJA VODE
U posljednjih 100 godina potronja se poveala osam puta. Najvie otpada na
poljoprivredu oko 69%, zatim industriju 21% i domainstva 10%.
Prema prognozama do 2025. godine najmanje 3.5 milijardi ljudi u svijetu
osjeat e nestaicu vode. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije
(WHO) oko 400 milijuna ljudi u zemljama u razvoju, pati od bolesti koje su
posljedica upotrebe nedovoljno iste vode za pie (od tih bolesti dnevno umire
30 000 ljudi). iste vode je sve manje i ona je sve skuplja.
U naseljenim mjestima danas je potrebno 200-
500 l pitke vode po stanovniku na dan.
U nekim razvijenim zemljama, gdje je
industrija veoma razvijena, potronja vode
prelazi preko 500 litara po stanovniku na dan.
Jedno prosjeno europsko domainstvo
potroi oko 180 litara po stanovniku na dan.
4
Str. 13/43
Potronja vode u naseljima: Potronja vode u naseljima: Potronja vode u naseljima: Potronja vode u naseljima:
l/osobi na dan
Seoska naselja bez vodovoda (opskrba iz bunara,
cisterni ili izvora) 30 - 45
Seoska naselja s vodovodom
bez kunih prikljuaka 40 - 60
s kunim prikljucima 80 - 100
Gradska naselja s kanalizacijom
stanovi bez kupaonica 80 - 120
stanovi s kupaonicama 100 - 180
stanovi s kupaonicama, centralnim grijanjem i
toplom vodom 200 - 300
vile 250 - 350
Str. 14/43
Potronja vode u javnim zgradama (l/dan): Potronja vode u javnim zgradama (l/dan): Potronja vode u javnim zgradama (l/dan): Potronja vode u javnim zgradama (l/dan):
Administrativne zgrade po zaposlenom 20 - 60
Ambulante po posjetitelju 15
Kina po posjetitelju 3 - 5
Bolnice po krevetu 250 - 600
Djeji vrti po djetetu 100
Hoteli po gostu 250 - 300
Kazalita po posjetitelju 3 - 5
Restorani po sjeditu 30 - 80
Robne kue po zaposlenom 25 - 50
kole (bez tueva) po ueniku 5 - 10
kole (s tuevima) po ueniku 20
Javni zahod
po zahodskoj koljci 300 - 500
po pisoaru 30
Zatvor po zatvoreniku 50 - 100
Str. 15/43
Potronja vode po sanitarnom predmetu: Potronja vode po sanitarnom predmetu: Potronja vode po sanitarnom predmetu: Potronja vode po sanitarnom predmetu:
Sanitarni predmet
Koliina za
jednu upotrebu
(l)
Trajanje
upotrebe
(min)
Uestalost
na dan
(1)
na sat
(2)
Bide 18 8 3 10
Kada 150-200 20 1 2
Tu kada 130 20 1 2
Pisoar 3 1/3 3 10
Tu
u stanu 50 8 1 2
javni 100 8 - 2
Praonik
(sudoper)
kuhinjski 15 15 3 -
laboratorijski 30 15 - -
Perilica
za rublje 50-100 120-180 - -
za sue 50 100 - -
Umivaonik
kupaonski 4 1 2 15
pod mlazom 18 3 2 10
lijeniki 30 5 - 6
Zahod
s vodokotliem 8 20 3 3
s ispirnicom 7 20 3 3
(1) Za stanove, (2) Za privredne i javne zgrade
Str. 16/43
DOBIVANJE VODE
Za snabdijevanje vodom u
obzir dolaze: podzemna,
izvorska, povrinska
(potona, rijena, jezerska),
atmosferska voda (kinica)
i morska voda
(desalinizacija).
5
Str. 17/43
PODZEMNA VODA
Nastaje tako to oborinska voda (kia,
snijeg) proe kroz propusne slojeve
(pijesak, ljunak) dok ne dospije do
nepropusnog sloja (glina, kamen). Ako
ova voda proe kratak put prije zahvata
onda je obino zagaena, jer se
zagaenje s povrine nije stiglo proistiti.
Ako je put dugaak, ova voda se oisti
mehaniki i bakterioloki, te je dobra za
pie. Openito se moe rei to je zahvat
dublji, voda ima bolju kvalitetu.
Eksploatacija ove vode vri se:
Kopanim bunarima (zdencima)
Zabijenim i buenim bunarima
(cijevni bunari - zdenci)
Str. 18/43
Kod bunara valja biti naroito paljiv da ne doe do njihovog zagaenja, kroz
sami bunar ili procjeivanjem iz septike jame i sl.
Str. 19/43
IZVORSKA VODA
Kad vodonosni sloj s podzemnom vodom zbog konfiguracije zemljita izlazi na
povrinu, nastaju izvori (vrela).
Prije poetka koritenja izvora potrebno je ispitati izdanost i kvalitetu vode na
izvoru.
Str. 20/43
POVRINSKA VODA
U krajevima u kojima nema izvora (ravniarski krajevi), a podzemna voda se
iz bilo kojih razloga ne smije iskoritavati, moe se u prikladnim sluajevima
koristiti potona, rijena i jezerska voda.
Da bi ova voda postala upotrebljiva, mora se prethodno, ovisno o stupnju
prirodne istoe, propustiti kroz manji ili vei broj talonica, zatim filtera od
pijeska i ljunka. Pored toga potrebno je unititi i bakterije, to se najee
postie kloriranjem.
6
Str. 21/43
ATMOSFERSKA VODA
U krajevima u kojima nije mogue dobiti nikakvu drugu vodu, mora se koristiti
atmosferska voda.
Zahvatni objekti su cisterne (atrnje, gustijerne).
Kao sabirne povrine najee se koriste
krovovi kua ili iste i poploene povrine
u blizini cisterne.
Ovakvi objekti su bili temelj opstanka na
dinaridskom kru.
Str. 22/43
MORSKA VODA
U sunim krajevima uz more, gdje nema izvora pitke vode, esto se koristi
morska voda.
Proces DESALINIZACIJE izdvaja soli iz morske vode i na taj nain ini je (uz
eventualno dodatno kondicioniranje) pitkom vodom.
Trokovi proizvodnje pitke vode iz
morske vode su veliki stoga se takav
nain dobivanja pitke vode koristi
samo ukoliko nema alternativnih
izvora pitke vode ili oni zahtijevaju jo
vee trokove.
Postrojenje za desalinizaciju blizu
Sydneya, Australija
Str. 23/43
POSTUPCI ZA POPRAVLJANJE KVALITETE VODE
Ako voda koja se dobiva iz prirodnih nalazita ne odgovara uvjetima
kvalitete koji se trae na mjestu potronje, potrebno ju je popraviti.
Popravljanje (kondicioniranje) vode vri se umjetnim sredstvima na slian
nain kao to se to vri prirodnim putem, kad voda, prolazei kroz tlo ili po
njegovoj povrini prima ili gubi neke sastojke. Pri tom se provode postupci:
Taloenje
Filtriranje
Provjetravanje (Aeracija)
Kemijski postupci
Specijalni postupci
Berkefeldov filter
Str. 24/43
PRIKUPLJANJE VODE ZA NASELJE
Da bi se u naseljima u svakom trenutku osigurala dovoljna koliina vode i
dovoljan tlak, grade se spremnici vode, tzv. vodospreme. U ravniarskim
krajevima, gdje nije mogue nai povieno mjesto za postavu vodospreme,
grade se vodotornjevi.
Vodosprema ikat,
Mali Loinj
Vodotoranj, Zagreb Vodotoranj, Vukovar
7
Str. 25/43
PRIKUPLJANJE VODE ZA ZGRADU
U zgradama, posebno visokim zgradama, gdje postoji mogunost neredovite
opskrbe vodom (zbog pada tlaka i sl.) takoer se grade spremnici koji se
postavljaju na najviim mjestima ili se postavljaju posude pod tlakom.
Str. 26/43
SPREMNICI
Spremnici se izrauju od elinog ili drugog lima, betona, a u novije vrijeme
i od umjetnih materijala kao gotovi proizvodi (PEHD, PP i sl).
Spremnici se postavljaju na najviem mjestu u
zgradi, na meukatovima ili u podrumu (spremnik
pod tlakom. Osiguravaju dovoljnu koliinu vode i
potreban tlak.
Predgotovljeni
spremnik za vodu
Str. 27/43
DIMENZIONIRANJE SPREMNIKA
Dimenzioniranje spremnika za male zgrade vri se na jednodnevnu
potronju. Za vee zgrade treba izraditi dijagram najvee potronje po
satu. Zapremina spremnika je tada jednaka maksimalnoj potronji izmeu
dva punjenja spremnika.
Spremnik se u principu puni u doba
jeftine struje (nou), dakle jednom
dnevno. U sluaju da to zahtijeva veliki
spremnik, spremnik se moe puniti i
vie puta dnevno.
Ovakvi spremnici su obino veih
teina, pa je to potrebno uzeti u obzir
prilikom prorauna konstrukcije zgrade.
0
100
200
300
400
500
600
700
800
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Sati u danu
P
o
tr
o
n
ja
v
o
d
e
u
litr
a
m
a
Str. 28/43
POSUDE POD TLAKOM - HIDROFORI
Glavni dio hidrofora je kotao u kojem se, u
donjem dijelu nalazi voda, a u gornjem zrak.
Pumpa puni kotao vodom i tlai zrak. Taj
komprimirani zrak odrava tlak vode u kotlu i u
cijeloj mrei i kad se obustavi pumpanje. Kad
tlak padne ispod minimuma automatski se
pokree pumpa i ponovno puni kotao.
8
Str. 29/43
HIDROFORI
U dananje vrijeme, hidrofori su
obino cjelovita postrojenja koji
se kao takvi kupuju i ugrauju u
zgrade gdje je to potrebno.
MEMBRANSKE POSUDE
POD TLAKOM
Kao posude pod tlakom, u
posljednje vrijeme se koriste i
posude s gumenom
membranom. Glavna razlika, u
odnosu na hidrofore, je da tlak u
sustavu odrava napeta
gumena membrana.
Str. 30/43
VODOOPSKRBNA MREA
Vodoopskrbnu mreu, u generalnom sluaju, sainjavaju:
Cijevi Cijevi Cijevi Cijevi (slue za dovod i distribuciju
vode unutar vodoopskrbnog
podruja ili zgrade),
Fazonski komadi Fazonski komadi Fazonski komadi Fazonski komadi (slue za
usmjeravanje toka vode, promjenu
protjecajnih povrina i izvedbu
razliite vrste spojeva koljena,
rave, redukcije i sl.),
Vodovodne armature Vodovodne armature Vodovodne armature Vodovodne armature (slue za
ispravno funkcioniranje,
upravljanje i odravanje
vodovodne mree ventili, slavine
i sl.)
Str. 31/43
VODOVODNE CIJEVI
U vodovodnim instalacijama zgrada upotrebljavaju se cijevi od razliitih
materijala: metalne (olovne, eline, lijevano eljezne, bakrene),
betonske (beton, azbest-cement) i cijevi od umjetnih materijala (PVC,
keramika, porculan, polietilen, polipropilen).
Generalno gledano, PP (polipropilen) i PEHD (Polietilen visoke gustoe)
cijevi su u posljednje vrijeme gotovo istisnule sve druge cijevi iz upotrebe,
osim moda elinih pocinanih cijevi (poarna voda!) i bakrenih cijevi.
eline cijevi PEHD cijevi Polipropilenske cijevi
Str. 32/43
ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE) ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE) ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE) ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE)
Upotrebljavaju se za instalaciju vode u unutranjosti zgrada i za dvorine
vodove. Izrauju se sa avom i bez ava. avne se cijevi mogu koristiti za
nazivni tlak do 10 bara, to znai za veinu kunih vodovoda, a beavne
izuzetno za vei tlak.
Zbog zatite od korozije, one su izvana i iznutra presvuene tankim slojem
cinka (pocinane).
Proizvode se u promjerima: 10 150 mm i duljine 4-8 m. Ne smiju se
savijati jer im presvlaka od cinka otpada i sklone su koroziji. Cijevi na kraju
imaju konusni navoj, a ako se sijeku tada se navoj naree naknadno.
9
Str. 33/43
Za spajanje, raljanje i mijenjanje smjera slue cijevnice (fitinzi, fazonski
elementi) od tempernog lijeva ili mjeda koj imaju cilindrini navoj.
1 Nazuvica (mufa, mufna)
2 Prijelazna nazuvica
3 Dvostruka uvrtka (nipl)
4 Prijelazna dvostruka uvrtka
5 Prijelazna uvrtka
6 Kapa
7 ep
8 Protunavrtka
9 Prirubnice
10 Luk 90 s naglavkom
11 Luk 45 s naglavkom
12 Koljeno
13 Prijelazno koljeno
14 Troluk
15 Prava ralja (T-komad)
16 Prijelazna prava ralja
17 Kri (TT-komad)
Str. 34/43
Spajanje cijevi vri se namatanjem pramena kudelje namoene u laneno
ulje ili teflon trake preko vanjskog navoja, a zatim se preko toga zavrne dio
koji se spaja.
Za spojeve koje je potrebno lako razdvojiti upotrebljavaju se cijevne spojke
(holenderi).
Str. 35/43
BAKRENE CIJEVI
Upotrebljavaju se za unutarnje instalacije, naroito tople
vode (podno grijanje!) i prikljune vodove.
Na unutranjim povrinama bakrenih cijevi vrlo brzo se
stvara tanki sloj oksida koji ih titi od daljnjeg nagrizanja.
Nije ih uputno koristiti za vode koje sadre znaajnu
koliinu ugljinog dioksida (mineralne vode), koji otapa
bakar i utjee na okus vode.
Prednost im je to su trajne i elastine, rijetko pucaju pri
smrzavanju, vrlo su glatke i lako se oblikuju.
Spajaju se zavarivanjem, tvrdim lemljenjem, specijalnim
cjevnicama s zavrtnjem i cjevnicama s kapilarnim
lemljenjem.
Savijanje cijevi manjeg promjera se radi u hladnom
stanju, a cijevi veeg promjera se moraju prethodno
zagrijati.
Str. 36/43
PLASTINE (PVC) CIJEVI
Upotrebljavaju se za unutarnje i vanjske cijevne mree. U
posljednje gotovo su ih posve istisnule PEHD i PP cijevi.
Materijal od kojeg se izrauju je Polivinilklorid (PVC), pod
tvornikim nazivima: Juvidur, Totra, Vinidur i sl. Proizvode
se za tlakove od 6 i 10 bara, nazivnog promjera 16
400 mm. Duljine su obino 4 i 6 m.
Spajanje PVC najee se vri brtvenom gumicom.
Brtvena gumica je tvorniki postavljena u naglavku cijevi.
Spajanje se moe vriti i zavarivanjem, ali se ne
preporua.
10
Str. 37/43
PEHD (Polyetylen High Density) CIJEVI
Izrauju se od polietilena visoke gustoe (PEHD), kao mekane ili tvrde za dvorine i
prikljune vodove (ea namjena), ili samo tvrde za kune vodove.
Njihovom rukovanju i polaganju pogoduje mala specina masa (lake su od PVC
cijevi i plivaju na vodi), te vrlo visoka savitljivost. Stjenke su im vrlo glatke to
oteava stvaranje raznih naslaga. Potpuno su vodonepropusne, otporne na
kemikalije i kiseline, te imaju veliku otpornost na udarce, visoku vrstou i ilavost,
trajnost i mali um.
Raspoloivost PEHD cijevi do promjera DN 110 (nominalni promjer) je u kolutima
duine 100 metara, a od promjera DN 110 u ipkama duine 6 ili 12 metara.
PEHD cijevi generalno se koriste za:
- transport tekuina (vodovod,
oborinska i fekalna kanalizacija)
- transport plina
- kao zatitne cijevi (zatita TK,
energetskih i svjetlovodnih kabela)
Str. 38/43
Ima niz naina spajanja PEHD cijevi: rastavljivi (1. red) i nerastavljivi (2. red).
Rastavljivi fiting Sistem Hawle Prirubnica
Elektrospojnica Objmica za ubuavanje Sueono zavarivanje
Str. 39/43
PEHD cijevi se najee spajaju elektrofuzijskim zavarivanjem pomou spojnih
elemenata (elektrospojnica) ili sueonim spojem (vidjeti PP cijevi).
1 i 2 Cijev i nastavak je
potrebno izmjeriti i
oznaiti
3 Rubove cijevi je
potrebno adekvatno
pripremiti
4 Cijev i nastavak je
potrebno dobro
oistiti
5 Umetanje cijevi u
nastavak
6 Postavljanje cijevi i
nastavka na nosa
7 Nosa se stegne i
vrsto uhvati cijevi
8 Postavljanje
aparature za
elektrofuzijsko
varenje
9 Spajanje cijevi
1 2 3
4 5 6
7 8 9
Str. 40/43
PP (Polypropylen)
PP cijevi se koriste za unutarnju vodovodnu mreu, za hladnu i vruu vodu.
Proizvode se od Polipropilena s raznim dodacima (tzv. random kopolimera).
Imaju sline karakteristike kao i PEHD cijevi: potpuno su vodonepropusne,
otporne na kemikalije i kiseline, te imaju veliku otpornost na udarce, visoku
vrstou i ilavost, trajnost, mali um i dobru toplinsku izolaciju (mogu se koristiti
za instalaciju centralnog grijanja). Spajaju se na iste naine kao i PEHD cijevi..
11
Str. 41/43
PP (Polypropylen)
Proizvodni program PP cijevi:
Str. 42/43
PP (Polypropylen)
Proizvodni program fitinga
Str. 43/43
PP (Polypropylen) sueono zavarivanje

1 - Prije postupka zavarivanja
cijev je potrebno izmjeriti
na eljenu duinu.
2 - Dijelovi, koji su spremni za
zavarivanje, se steu i u
odgovarajuoj mjeri
ispravljaju. Krajevi cijevi
moraju biti isti i ravno
izblanjani.
3 - Elementi za zavarivanje se
postavljaju u poziciju za
zavarivanje. irina
razmaka max. 0.5 mm.
Cijevi je potrebno pritisnuti
na grijai element. Nakon
to se cijevi zagriju, grijai
element se uklone, a cijevi
brzo pritisnu jedna na
drugu.
4 - Nakon hlaenja spoj je
ostvaren. U spoju mora biti
vidljivo ispupenje.
1 2
3 4
1
Predavanje br. 6 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i
sheme
Str. 2/37
Dvosat
Generalna
Tema
1
Vodovod i
Kanalizacija
Kanalizacija
3
kanalizacije
5
Vodovod
(hladna i topla
voda)
10
Elektro
instalacije
12
HVAC
Instalacije
Grijanje
13
Ventilacija i
Izmjena zraka
sheme
Str. 3/37
ARMATURE
Armature slue za zaustavljanje, priguivanje i reguliranje toka vode, za
reguliranje tlaka, mjerenja protoka i za isputanje vode i zraka iz cijevi.
Izrauju se od elika, bakra, mesinga, bronce i drugih metala, a u novije
vrijeme izrauju se i od plastinih masa.
U armature spadaju:
- Zatvarai (zasuni, zapornice)
- Ispusne armature (razne ispusnice
- slavine i ispirnice)
- Regulacijske armature (razni ventili)
- Mjerne armature (vodomjeri)
sheme
Str. 4/37
ZATVARAI ZASUNI
Zasuni (zagatke, iberi) slue za zaustavljanje i priguivanje toka vode u
cijevima. Obino se postavljaju na lijevanim vodovodnim cijevima i to na
profile od 40 do najveih.
Sastoje se od kuita na kojem se okretanjem runog toka okree vreteno
na ijem se kraju nalazi kruna ploa koja zatvara profil cijevi.
Kod zasuna zatvaranje i otvaranje
je postupno i ne izaziva dinamike
udare, ali zatvaranje nije uvijek
potpuno jer estice suspendirane
u vodi ne dozvoljavaju uvijek
potpuno zatvaranje.
Zasuni se vrlo rijetko koriste u
kunoj mrei.
2
sheme
Str. 5/37
ZATVARAI ZAPORNICE
Zapornice (Zaporni ventili, propusni ventili), imaju istu funkciju kao i zasuni.
Zaustavljanje vode kod zapornice vri se okretanjem runog toka na ijem
se donjem dijelu nalazi ploica s gumenim prstenom. Ovaj gumeni prsten
nalijee na svoje sjedite u otvoru pregrade i potpuno zaustavlja tijek vode.
Zapornica ima mnogo vrsta: za razne
poloaje (ravne, kose), naine spajanja
(s navojem, prirubnicama), naine
rukovanja (s tokom, prekom,
polugom, na klju).
Samozapornice su specijalne zapornice
koje slue da propuste vodu odreeno
vrijeme, a zatim se same zatvore.
Koriste se u javnim tuevima, pisoarima
i sl.
sheme
Str. 6/37
ZATVARAI ZAPORNICE
Neki principi rada zapornica prikazani su na skicama.
Na poetku svakog razvoda vodovodne mree
potrebno je postaviti zapornicu (ventil).
sheme
Str. 7/37
ISPUSNE ARMATURE ISPUSNICE I ISPIRNICE
Ispusnice (ispusni ventili) razlikuju se po obliku, konstrukciji, svrsi i
poloaju. Obino ih nazivamo slavinama (pinama).
Moemo ih podijeliti po brojnim kriterijima, pa tako npr. razlikujemo:
Zidne ispusnice - montirane na zidu iznad umivaonika, kade, sudopera i sl.
Stojee ispusnice - montirane na sudoperu, umivaoniku i sl.
esme za pitku vodu - montiraju se na javnim mjestima. Daju mlaz u vidu
malog vodoskoka.
tedljive ispusnice montiraju se na javnim mjestima (javni nunici i sl) da
bi se ograniilo isputanje vode.
Ispusnice s plovkom ispusnice u vodokotliima, itd.
Ispirnice (ispirni ventili) slue za ispiranje WC koljke ili pisoara direktno iz
vodovodne cijevi.
sheme
Str. 8/37
ISPUSNE ARMATURE ISPUSNICE (SLAVINE)
Tipovi i oblici slavina bitno ovise o proizvoau, te se mogu nai slavine
raznih dizajna i mogunosti. Neki tipovi prikazani su na slikama.
Slavina za kadu s
prikljukom na zid
Slavina za umivaonik s
prikljukom na umivaonik
Slavina za
bide s
prikljukom
na bide
Ruica tua
Old England dvoruna
slavina za kadu (prikljuak
na zid)
3
sheme
Str. 9/37
REGULACIJSKE ARMATURE
U regulacijske armature spadaju razni ventili za regulaciju toka vode,
regulaciju tlaka, usisavanja i isputanja zraka.
U tu svrhu postoje:
Odbojni ventil (povratni jednosmjerni ventil)
Redukcijski ventil (svodni ventil)
Zrani ventil
Sigurnosni ventil
Kombinirani ventil
sheme
Str. 10/37
REGULACIJSKE ARMATURE Odbojni ventil
Odbojni ventil (povratni, jednosmjerni ventil) dozvoljava tok vode samo u
jednom smjeru. Postavlja se na mjestima gdje se ne smije dozvoliti tok
vode u oba smjera npr. kod hidrofora), spremnika, bojlera, vodomjera i sl.
Rade na principu da kada voda pokua protei u drugom smjeru, tlak vode
zatvara poklopac.
sheme
Str. 11/37
REGULACIJSKE ARMATURE Redukcijski ventil
Redukcijski ventil (svodni ventil) smanjuje previsoki tlak vode u cijevnoj
mrei na neki nii odreeni i automatski ga odrava.
Ugrauje se samo na osnovu dozvole komunalnog poduzea.
Ovi ventili su esto osjetljivi na suspendirane estice u vodi, pa je ispred
njih potrebno ugraditi sita.
sheme
Str. 12/37
REGULACIJSKE ARMATURE Zrani ventil
Zrani ventili slue za isputanje zraka iz cijevne (vodovodne)
mree (ispusni ventili), za uvlaenje zraka u cijevnu mreu
(usisni ventili) i za obje radnje (ispusno-usisni ventili).
Postavljaju se na najviim i na drugim tokama kune i
vanjske vodovodne mree.
Automatizirani su.
Najee rade na principu uzgona
kugle i razlike atmosferskog i radnog
tlaka u cjevovodu.
4
sheme
Str. 13/37
REGULACIJSKE ARMATURE Sigurnosni ventil
Sigurnosni ventili slue za sprjeavanje opasnog tlaka. Postavljaju se na
mjestima gdje moe nastati poveanje tlaka i dovesti do razaranja aparata i
cijevi (npr. kod grijaih kotlova i sl.).
sheme
Str. 14/37
REGULACIJSKE ARMATURE Kombinirani ventil
Kako neki ventili esto dolaze u odreenom redoslijedu, izrauju se u
jednom komadu kao: Kombinirani ventili.
sheme
Str. 15/37
MJERNE ARMATURE
U mjerne armature spadaju ureaji za mjerenje protoka vode, a slue za
kontroliranje i obraunavanje potronje vode. To su razni vodomjeri.
Vodomjeri mogu biti mokri (mehanizam koji mjeri potronju je u vodi) ili
suhi, a moemo ih podijeliti u nekoliko skupina:
Vodomjer s krilastim rotorom (najei u
zgradama),
Woltmann-ov vodomjer (za vee koliine
vode),
Kombinirani vodomjer (za instalacije gdje je
potrebno registrirati i male i velike koliine
vode),
Specijalni vodomjeri i mjerai protoka.
sheme
Str. 16/37
MJERNE ARMATURE Vodomjer s krilastim rotorima
Vodomjeri s krilastim rotorima, za potrebe mjerenja potronje u
kuanstvima, izrauju se za prikljuke 15 do 65 mm, pa i vee. Mogu
se ugraivati u horizontalnom ili vertikalnom poloaju.
Kod ovog vodomjera mlaz vode koji prolazi kroz cijev okree rotor s
krilcima koji prenosi okretaje na brojanik koji mjeri potronju.
Vodomjer za
ugradnju na
horizontalnu
cijev
Vodomjer za
ugradnju na
vertikalnu
cijev
5
sheme
Str. 17/37
MJERNE ARMATURE Vodomjer s krilastim rotorima
Dole prikazane vodomjere, njemakog proizvoaa: Elster Messtechnik
GmbH, mogue je ugraivati u horizontalnom i vertikalnom poloaju.
U posljednje vrijeme sve se vie
ugrauju vodomjeri s daljinskim
oitavanjem. Na slici je jedan takav
vodomjer proizvoaa: IKOM Zagreb.
sheme
Str. 18/37
MJERNE ARMATURE Woltmann-ov vodomjer
Woltmann-ov vodomjer se postavlja za mjerenje veih koliina vode. On u
cilindrinoj kuici ima turbinski krug sa spiralnim lopaticama, koji se pod
utjecajem toka vode okree i mjeri protok.
Woltmann-ov vodomjer se ugrauje obino za vee protoke (industrija,
poarni vodovi i sl.).
sheme
Str. 19/37
MJERNE ARMATURE Kombinirani
vodomjer
Kombinirani vodomjer koristi se u
postrojenjima gdje je potrebno registrirati male
i velike koliine vode. Obino se sastoji od
jednog vodomjera s krilastim rotorom (za male
potronje) i jednog Woltmann-ovog za veliku
potronju.
Prebacivanje se
vri automatski,
prema jaini
protoka, pomou
ugraenog
preklopnog ventila
(prebacivaa).
sheme
Str. 20/37
MJERNE ARMATURE Izbor
vodomjera u kuanstvima
Izbor sustava i veliine vodomjera vri
se prema prosjenom mjesenom
protoku (m
3
/h), vodei rauna i o
maksimalnom protoku (m
3
/h) i
minimalno (prijelaznom) protoku
(m
3
/h). Pri tom promjer prikljuka ne
mora biti jednak promjeru vodomjera.
Svaki proizvoa vodomjera prilae i
tablicu karakteristika vodomjera.
Tablica desno je tablica proizvoaa:
IKOM, Zagreb.
6
sheme
Str. 21/37
VODOVODNI SUSTAVI I SHEME
Prema nainu dovoenja vode vodovode moemo podijeliti na:
Gravitacijski Gravitacijski Gravitacijski Gravitacijski zahvatni se objekt nalazi iznad mjesta potronje, te voda
slobodnim padom dolazi u cijevnu mreu;
S umjetnim podizanjem vode S umjetnim podizanjem vode S umjetnim podizanjem vode S umjetnim podizanjem vode voda se mora podizati pomou pumpi da bi
se stvorio potreban tlak.
Prema opsegu opskrbe vodom, vodovodi se mogu podijeliti na:
Regionalni (grupni) Regionalni (grupni) Regionalni (grupni) Regionalni (grupni) opskrbljuju vie naselja vodom;
Centralni Centralni Centralni Centralni opskrbljuje cijelo naselje vodom
Mjesni Mjesni Mjesni Mjesni za grupe zgrada, stambeni blok, industrijski kompleks, bolniki
kompleks, poljoprivredni kompleks i sl.
Pojedinani (kuni) Pojedinani (kuni) Pojedinani (kuni) Pojedinani (kuni) za opskrbu jedne zgrade vodom.
sheme
Str. 22/37
REGIONALNI, CENTRALNI I MJESNI VODOVODI
Kako je naglaeno, ovi vodovodi osiguravaju prijenos vode od centralnog
vodozahvata do prikljuka za kunu mreu.
Potrebna koliina vode se obino kalkulira za sljedeih 25 do 50 godina.
Cijevna mrea mora biti takva da
voda najkraim putem doe do
konanog potroaa i da ima to
manje prekida u opskrbi u sluaju
kvara na ulinim vodovima.
Ulini se vodovi
ukopavaju u zemlju
na dubini 1.0 do 1.8
m, da bi se izbjegao
utjecaj promjene
vanjske
temperature.
sheme
Str. 23/37
KUNI PRIKLJUAK
Kuni prikljuak (prikljuni vod, spojni vod) je onaj ogranak uline vodovodne
cijevi kojim se voda uvodi u kuu ili dvorite na parceli potroaa. Pod tim se
podrazumijeva cijev A od uline cijevi do zapornice iza vodomjera, sa svim
armaturama koje se na cijevi nalaze.
Kuni prikljuak postavljaju djelatnici komunalnog vodovoda. Prikljuni vod
do regulacijske linije B spada u gradsku mreu i odrava ga komunalni
(gradski) vodovod, a od regulacijske crte do kunog ventila C vlasnik.
sheme
Str. 24/37
KUNI PRIKLJUAK
Prikljune cijevi se, u pravilu, postavljaju pod pravim kutom na ulinu cijev i
padom prema ulinoj cijevi, na dubini ispod zone smrzavanja (cca 80 cm), to
ovisi o poloaju ulinog vodovoda.
Ako se ulina kanalizacija radi nakon to je poznato prikljuno mjesto za zgradu,
mogue je prikljuak tono postaviti pri izgradnji uline kanalizacije.
U pravilu se prikljuci postavljaju naknadno, na
postojeu ulinu cijev. Kad je cijev veih
dimenzija prikljuak se vri tako da se sa obije
strane najbliim ulinim zasunima prekine dotok
vode (pri emu odreeni broj potroaa za to
vrijeme ostaje bez opskrbe vodom).
Kad je cijev manjih dimenzija prikljuenje se
moe izvriti i bez prekida opskrbe vodom. To
se vri posebnim prikljunim aparatom:
prikljunicom (navrtnicom, amborelnom).
7
sheme
Str. 25/37
KUNI VODOVOD
Pod kunim vodovodom podrazumijevamo instalaciju vodovoda u samoj
zgradi i pripadnim objektima/okoliu (dvorite, upa).
To je onaj zavrni dio vodovoda
koji se nalazi na parceli korisnika.
Potrebna koliina vode (profili
cijevi, tip i veliina vodomjera i sl.)
ovisi o namjeni i veliini zgrade, a
u nekim sluajevima i o nainu
dobivanja vode. U svakom sluaju
treba razmiljati i o zatiti od
poara, kao i na eventualno
poveanje potreba.
sheme
Str. 26/37
SHEME KUNIH VODOVODA
Sheme kunih vodovoda ovise o nainu kako se u mrei postie tlak, o visini
zgrade i rasporedu potronih mjesta.
Osnovna shema kunog vodovoda prikazana je na crteu.
Voda se uzima na mjestu A
(ulina cijev, bunar, zahvat izvora,
cisterna) i ulazi u zgradu
prikljunim vodom. U zgradi,
obino u podrumu, ide
horizontalnim razvodnim vodom,
odakle se odvajaju vertikalni
vodovi (vertikale), a od njih se
odvajaju horizontalne grane
i ogranci do mjesta potronje (izljevnih mjesta), tj. do sanitarnih predmeta.
sheme
Str. 27/37
Voda se moe uzimati i iz buenog
bunara, sa spremnikom na tavanu R,
pumpnim agregatom P. S predstavlja
najnie mjesto preko kojeg se moe
isprazniti dio mree.
Kad je potronja ujednaena mogu se
postaviti samo pumpe koje stalno rade.
U podrujima gdje je problem tlak,
potrebno je ugraditi hidrofor H za
neprekidnu opskrbu vodom.
Hidrofor se moe koristiti u
kombinaciji s rezervoarom (prema
gornjoj skici).
sheme
Str. 28/37
Za naroito visoke zgrade tlak u linoj mrei redovito
nije dovoljan, te se moraju postaviti ureaji koji e
ostvariti potreban tlak.
I ovdje se primjenjuju spremnici i posude pod
tlakom. Da ne bi dolo do pretjeranog tlaka u
pojedinim zonama obino se zgrada podijeli u tlane
zone (npr. I i II), pri emu svaka zona obuhvaa
nekoliko katova
Kod sloenih zgrada sheme mogu biti vrlo
raznolike. Na crteu lijevo prikazana je
zgrada podijeljena u 3 zone, pri emu je III
zona prikljuena direktno na komunalni
vodovod (5 katova). II zona (9 katova) ima
jednu pumpu i jedan hidrofor, a I zona (15
katova) ima dvije pumpe i dva hidrofora.
8
sheme
Str. 29/37
RASPORED VODOVA
Kuna cijevna mrea poinje od vodomjera (ako je zgrada prikljuena na
komunalnu instalaciju, odnosno od ulaska u zgradu (ako se opskrbljuje
vodom iz vlastita izvorita. Odatle vodu treba najkraim putem dovesti do
potronog mjesta, vodei pri tom rauna o pravilima postavljanja cijevi,
konstrukciji zgrade i rukovanju instalacijom.
Od vodomjera, odnosno uvoenja u zgradu,
razvodna cijev vodi se horizontalno i grana
se do mjesta gdje prelazi u vertikale.
Donji horizontalni dio mree nazivamo
razvodnom mreom, a vodove razvodnim
vodovima.
sheme
Str. 30/37
Razvodna mrea se obino postavlja po granastom sustavu. Ovaj sustav
ima malu duljinu vodova, a voda kratkim putem dolazi do vertikala
(stojnica). Meutim, kvar na poetku glavnog razvoda izaziva zatvaranje
veeg dijela mree.
Prstenasti sustav nema tog nedostatka, jer voda s dvije strane moe doi
do vertikale. Stoga, raspodjela vode je ujednaenija, ali je mrea dulja i
manje dostupna.
Prstenasti sustav Granasti sustav
sheme
Str. 31/37
Razvodni vodovi mogu biti postavljeni po zidovima podruma i ispod
podrumskog stropa ili ispod poda najnie etae (podrum ili prizemlje). Bez
obzira gdje se postavljaju, razvodni vodovi moraju biti poloeni s padom prema
zaporno-ispusnom ventilu kod vodomjera.
Ako se razvodni vodovi postavljaju ispod poda podruma, moraju biti ukopani
najmanje 30 cm ispod gornje povrine poda, da se mehaniki udari ne prenose
na cijev, najbolje u pokrivene kanale u kojima se cijevi mogu lako kontrolirati.
Ako je mogue, razvodne vodove je najbolje postavljati po zidu i ispod stropa
podruma (nestambeni prostori).
Razvod ispod poda podruma Razvod ispod podrumskog stropa
sheme
Str. 32/37
Razvodni vodovi postavljeni ispod
podrumskog stropa
Razvodni vodovi postavljeni na podu
etae
9
sheme
Str. 33/37
VERTIKALE (Stojnice, Vertikale,
vertikalni vodovi)
Vertikale se odvajaju od horizontalnih
razvodnih vodova i odvode vodu na vie
katove. Postavljaju se tako da opskrbljuju
pojedine grupe potronih mjesta ili
osamljene aparate. Pri tom se moe za
potroae koji zahtijevaju veu koliinu
vode postaviti samostalna vertikala (poarni
hidranti).
sheme
Str. 34/37
RAZDJELNIK
Razdjelnik se postavlja odmah iza vodomjernog ureaja ili na nekom
drugom prikladnom mjestu, u blizini stubita ili u prikljunoj komori. Postavlja
se tako da rukovanje zapornicama bude pristupano, a da se razvodni
vodovi mogu lako smjestiti.
U novije vrijeme svaki razvod predstavlja jednog potroaa, pa svaki razvod
sadri i svoj vodomjer (stanski vodomjer). Svaki razvod mora sadravati
ispusnu slavinu.
sheme
Str. 35/37
GRANE I OGRANCI
Odvajaju se od vertikala i opskrbljuju pojedina potrona mjesta na katovima.
Grane su obino horizontalne, a od njih se odvajaju ogranci. U pravilu se
postavljaju po zidovima na visini u takvoj visini da na najprikladniji nain
dovedu vodu do ispusnica. Zbog toga njihova visina ovisi o vrsti sanitarnog
predmeta. Prikladna visina postavljanja vodovodnih grana je 20-60 cm.
Na poetku svake grane potrebno je
postaviti zapornice, za sluaj da je
potrebno zamijeniti ventil ispusnice
(troilo).
sheme
Str. 36/37
KUNI VODOVOD
Kuni vodovod sastoji se od uvijek
od voda hladne vode. Kod zgrada s
lokalnom pripremom tople vode
(stambene zgrade) u pojedinim
sanitarnim vorovima ili pojedinom
stanu postoji jo i razvod tople vode.
U pojedinim stambenim i uglavnom u
javnim zgradama gdje postoji
centralna priprema tople vode izvodi
se mrea (cjevovod) tople vode. Kod
zgrada gdje je ta mrea znatne
duljine izvodi se i tzv. cirkulativna
mrea (cirkulativni cjevovod,
cirkulacija).
10
sheme
Str. 37/37
VOENJE VODOVA
Vodovi se polau pravocrtno, a granaju i mijenjaju pravac pod pravim kutom.
Pri prolazu kroz zidove, koje je takoer uvijek pod pravim kutom, cijev se ne
smije vrsto uzidati, kako se kretanje i slijeganje zida ne bi prenosilo na
cijev.
1
Predavanje br. 7 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda
Str. 2/50
Dvosat
Generalna
Tema
1
Vodovod i
Kanalizacija
Kanalizacija
3
kanalizacije
5
Vodovod
(hladna i topla
voda)
10
Elektro
instalacije
12
HVAC
Instalacije
Grijanje
13
Ventilacija i
Izmjena zraka
Str. 3/50
IZVOENJE KUNOG VODOVODA - OPENITO
Kako je ve naglaeno, cijevi u kunom vodovodu se uvijek postavljaju
pravocrtno, a granaju i savijaju pod pravim kutom. Na mjestima prolaza kroz
zidove, cijev mora biti uvijek okomita na zid i ne smije se nastavljati.
Vodovi se postavljaju ili horizontalno ili vertikalno. Pod horizontalnim se
uvijek podrazumijeva blagi nagib (2-5 %). Ovaj se nagib izvodi da bi se
sprijeilo skupljanje zraka u cijevima i da bi se omoguilo pranjenje mree.
Vodovodne cijevi se ne smiju postavljati u dimovodne instalacije (dimnjake)
i ventilacijske kanale. Vodovi kune vodovodne mree u dvoritu i prikljuni
vod polau se u rovovima iskopanim u zemlji, kao i ulini.
Razvodni vodovi u zgradi se mogu postavljati po zidovima i stropu podruma,
a izuzetno ispod podrumskog poda. Vertikale mogu biti vidljive (na
zidu/stropu) ili u instalacijskom kanalu, rijetko ugraene u zid (ne preporua
se). Grane i ogranci su obino ugraene u zid.
Str. 4/50
VODOVI U ZEMLJI
Dvorini i prikljuni vodovi postavljaju se uvijek u prethodno iskopane
iskope, na dubini ispod zone smrzavanja, ime su zatieni od promjene
temperature i mehanikog oteenja.
Iskopi su obino irine 0.7-0.8 m, a dubine 1.2-1.5 m. Ovisno o kategoriji
zemljita rov je potrebno razupirati. Cijevi se polae na dnu iskopa, obino
na posteljicu od pijeska ili sitnog tucanika. Zatrpavanje treba izvesti paljivo
da ne doe do oteenja cijevi.
Pocinane i eline
cijevi koje se
polau u zemlju
treba prije
polaganja zatititi
od korozije
(bitumen, plastini
zavoj i sl.).
2
Str. 5/50
Vodomjerno okno
se moe izraditi iz
betona ili kupiti kao
gotov proizvod
(beton, elik,
PEHD).
OKNA U ZEMLJI VODOMJERNO OKNO
Pravilo je da pristup vodovodnom mjerilu mora biti omoguen u bilo kojem
trenutku. Stoga se vodomjerna mjerila najee postavljaju u oknima u
dvoritu pred zgradom. U posljednje vrijeme prisutno je i postavljanje na
samoj zgradi u zatienom ormariu (slino kao mjerila za struju).
Str. 6/50
VODOVI U ZGRADI - VERTIKALE
Vodovi u zgradama mogu se postavljati
otvoreno: po zidovima ili stropovima i
zatvoreno: u ljebovima i kanalima. Oba
naina imaju dobra i loa svojstva.
Pri postavljanju na zidove/stropove
postavljanje je jeftinije, laka je kontrola, ali
su cijevi manje zatiene i nije estetski.
Najbolje je kombinirati oba naina (prema
namjeni prostorije) ili cijevi postavljati u lako
dohvatne ljebove/kanale.
Str. 7/50
VODOVI U ZGRADI GRANE I OGRANCI
Grane i ogranci se takoer mogu postavljati otvoreno: po zidovima ili
stropovima i zatvoreno: u ljebovima i kanalima ili podbukno.
Otvoreno postavljanje se koristi kod zgrada gdje estetika nije primarna
vanost, a znatno je vanija kontrola instalacija. U stambenim i javnim
zgradama obino se koristi zatvoreno postavljanje. I ovdje je uputnije cijevi
sprovoditi kroz ljebove i kanale, a ne ih vrsto uzidati.
Str. 8/50
PRIVRIVANJE VODOVA
Bez obzira da li su na vidnom mjestu ili u kanalu, cijevi se moraju privrstiti
za konstrukciju pomou draa cijevi. Draa ima raznih, prema podlozi na
koju se cijev privruje i vrsti cijevi.
Razmak na koji se drai postavljaju takoer ovisi o vrsti cijevi i dan je u
uputama proizvoaa.
3
Str. 9/50
TERMIKI RAD CIJEVI
Ako se cijevi, posebice iz umjetnih materijala (PP i PEHD) postavljaju
nadbukno, potrebno je osigurati mogunost za termiki rad cijevi. PP cijevi
imaju termiki koeficijent oko 0.03 mm/mK, to kod slobodno poloenih duih
cijevi moe dovesti do znaajne promjene duljine (rastezanja/stezanja).
Ovaj problem se rjeava
ugradnjom
kompenzacijskih koljena
(kod promjene smjera
cijevi) ili kompenzacijskim
lukom (lirom) kod
voenja cijevi u pravcu.
Ugradnja ovih sustava
vri se na duljim cijevima:
dulje horizontale ili
vertikale.
Kompenzacijsko koljeno
Kompenzacijski luk
Str. 10/50
ISPITIVANJE VODOVODA
Nakon montae, a svakako prije nego se izvri izoliranje, cjelokupnu vodovodnu
mreu je potrebno ispitati na nepropusnost i ispravno funkcioniranje. Ispitivanje
treba izvriti za to nadlena organizacija u prisutnosti organa komunalnog
poduzea, nadzornog organa i izvoaa instalacija, te o rezultatima ispitivanja treba
sastaviti zapisnik.
Ispitivanje se vri na nain da se prvo cjelokupna mrea napuni vodom. U tu svrhu
potrebno je prikljuiti vodenu pumpu na zaporni ventil iza vodomjera. Da bi se
istisnuo sav zrak iz mree potrebno je ostaviti otvorene sve slavine, te ih zatvoriti
tek kada voda pone u jednolikom mlazu tei kroz njih. Tlak vode je potrebno
podesiti na 1.5 puta vei od maksimalnog radnog, tj. u iznosu ne manjem od 10
bara. Vrijeme ispitivanja (vrijeme punog tlanog optereenja cijele vertikale) treba
biti najmanje 30 min. U tom vremenu ne smije doi do opadanja tlakova. Ako tlakovi
opadnu (to se oitava na manometru), potrebno je prekinuti ispitivanje i popraviti
mreu.
Tek nakon to se ustanovi da je mrea nepropusna smije se poeti s izoliranjem
vodova, zatvaranjem ljebova kanala i okana, zatrpavanje rovova i ostalim
zavrnim radovima na dovoenju instalacije u funkciju.
Str. 11/50
ZATITA VODOVODNIH INSTALACIJA
Cijevi koje se nalaze u zemlji (prikljuni vodovi) potrebno je zatititi od korozije
(eline cijevi), tj od mehanikih udara i sl. (sve cijevi).
Za cijevi u zgradi (ovjeene o strop podruma, u instalacijskoj ahti ili u zidane u zid)
treba paziti da ne dou u dodir s vlanim gipsom, ljakom i pepelom eline cijevi,
tj. u dodir s acetonom, eterom, benzinom plastine, PEHD i PP cijevi.
Ako je mogue, vodovodnu mreu bi trebalo odijeliti od kanalizacijske.
Ako je mogue, vodovodne cijevi se ne bi smjele postavljati u vanjske i druge
hladne zidove. Vodovodne cijevi koje se nalaze u negrijanim prostorima treba
zatititi od smrzavanja.
Kad vodovodne cijevi s hladnom vodom dolaze u dodir s toplim zrakom na njima se
javlja oroavanje (kondenzacija). Ova pojava sama po sebi nije tetna, osim kod
elinih cijevi koje mogu korodirati, pa ih je potrebno zatititi.
Prije prvog putanja vodovodne mree u upotrebu cijevi i armature je potrebno
dobro isprati. Takoer treba paziti da se prilikom koritenja vodovodna mrea ne
zagadi.
Str. 12/50
PRORAUN VODOVODNE MREE
Ispravna vodovodna mrea mora osigurati da se na svakom izljevnom
mjestu, u svakom trenutku ostvari dovoljna koliina i tlak vode.
Proraun gradske/uline cijevne mree vri se prema povrini naselja,
prema broju stanovnika, oekivanom prirastu i sl.
Dimenzioniranje kune cijevne mree
vri se uvijek prema potronim
(izljevnim) mjestima, odnosno
sanitarnim predmetima.
Na dimenzije cijevi utie vie imbenika,
a naroito:
- koliina vode na izljevnom mjestu,
- tlak vode u cijevnoj mrei,
- brzina vode u cijevima.
4
Str. 13/50
PROJEKTIRANJE KUNE
VODOVODNE MREE
Projektiranje kune vodovodne mree uvijek
je jednostavnije nego kune kanalizacije, jer
su cijevi manje i teenje je pod tlakom.
Osnovni princip je da vodu treba najkraim
putem dovesti do potroaa, a vodove voditi
tako da ih se, u sluaju njihova puknua,
moe lako popraviti/zamijeniti.
Stoga, grane i ogranci moraju biti to krae.
Vertikale se u pravilu postavljaju skupa s
kanalizacijskim, u istom lijebu, iako bi ih bilo
dobro razdvojiti.
U svakom sluaju, u svakom trenutku i na
svakom mjestu (ispustu) u kunoj mrei
mora postojati dovoljan tlak i dovoljna
koliina vode.
Str. 14/50
PRORAUN VODOVODNE
MREE
Toan proraun vodovoda moe
se izvriti principima hidraulike:
teenje u cijevima pod tlakom.
Ovaj proraun se rijetko
upotrebljava kod kunih
vodovodnih mrea. Kod njih se
obino koriste pojednostavljeni
prorauni.
Jedan jednostavan, a za praksu
dovoljno toan proraun je
proraun preko izljevnih jedinica.
Str. 15/50
KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU
Koliina vode koja se troi u kui ovisi o broju korisnika te o vrsti i broju
izljevnih mjesta. Ona se utvruje eksperimentalno, prema svrsi, nainu
uporabe i konstrukciji izljeva, a ovisi i o godinjem dobu, stupnju kulture,
navikama, obiajima i drugim imbenicima.
Koliina vode se mijenja i ima tendenciju stalnog porasta, a izraava se na
vie naina:
- Izljevna koliina je ona koliina koja
istie na izljevu upotrebom
ispusnica i drugih armatura u jedinici
vremena, pri odreenom izljevnom
tlaku;
- Protok (q) je koliina vode u litrama
koja u sekundi (s) protjee kroz cijev
ili armaturu. Izljevna koliina
jednaka je protoku i mjeri se u l/s.
Str. 16/50
KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU
Trajanje ukljuenja armatura je u odnosu na pauze vrlo kratko. Kako se sva
izljevna mjesta ne ukljuuju istovremeno, uzima se u obzir vjerojatnost
istovremeno upotrijebljenih izljevnih mjesta. Ovo se radi uvoenjem faktora
istovremenosti . Ovaj faktor se moe proraunati, ali se obino usvaja na
osnovu iskustva i izvrenih mjerenja. Prema ovom obrascu, raunski protok se
dobiva tako da se stvarni protok pomnoi s faktorom istovremenosti: Q = q.
Izljevne jedinice (IJ) (nazivaju se i jedinice optereenja - JO) uvode se da bi se
pojednostavnio raun. Izljevnom jedinicom ovdje se smatra koliina vode na
potronom mjestu koju daje ispusnica dijametra 10 mm pri punom mlazu, a
pri izljevnom tlaku od 5 mVS (metara vodnog stupca = 0.5 bara). Izljevne
jedinice su stvar standarda zemlje, pa tako imamo:
1 IJ = 0.25 l/s DIN standard (Njemaka) koristi se i u Hrvatskoj
1 IJ = 0.47 l/s SAD
1 IJ = 0.30 l/s vedska
5
Str. 17/50
Odnos izmeu protoka i izljevnih jedinica moe se prikazati izrazom:
pri emu se faktor istovremenosti nalazi ba u tome to se IJ ne uzimaju
linearno ve kao korijen. Ovo vrijedi za stambene, administrativne i druge
zgrade slinog reima potronje vode.
Izljevne jedinice dane su u literaturi, a ovdje se navode samo neke.
Oznaka Vrsta izljeva Izljevne jedinice
a!"dska #k"ljka s v"d"k"tli$e% 0.25
& &ide 0.25
' 'erilica r()lja ili s(*a 1.50
+ +%iva"nik 0.50
, ,ada 1.50
- -(# kada 1.50
S S(d".er 0.50
IJ 0.25 q =
Str. 18/50
TLAKOVI U CJEVNOJ MREI
Da bi se mogla osigurati potrebna koliina vode svim kuanstvima, a isto tako i
na svim troilima u kui, potrebno je osigurati minimalne tlakove u cijevnoj
mrei. Openito, javno komunalno poduzee je duno osigurati minimalni tlak
od 2.5 bara (25 mVS) na prikljuku za svaku kuu. Normalni radni tlak je 5
bara (50 mVS), a maksimalni tlak koji se doputa je 6 bara (60 mVS).
U sluaju nedostatka tlaka mora se ugraditi postrojenje za podizanje tlaka
(hidrofor, pumpa, rezervoar), a u sluaju prevelikog tlaka mora se ugraditi
redukcijski ventil.
Javno komunalno poduzee (za
podruje Splita to je Vodovod i
Kanalizacija Split) daje podatak
o iznosu tlaka na prikljuku.
U sluaju da taj podatak ne
postoji, u proraunu se koristi
minimalni tlak.
Str. 19/50
BRZINA VODE U CIJEVIMA
Velika brzina vode u cijevima uzrokuje velike gubitke (gubici rastu s kvadratom
brzine), te umove i buku (preko 3 m/s). Mala brzina vode (ispod 0.5 m/s)
uzrokuje veliko taloenje netopivih tvari te postupno suavanje cijevi.
Preporuljiva brzina vode u kunim ograncima je od 1.0 do 2.5 m/s.
Preporuljive brzine vode dane su u tablici:
Vrsta v"da &rzina v"de /%/s0
,($ni .riklj(1ci 1.0 2 2.5
3azv"dni v"d"vi 1.0 2 2.0
Vertikale 1.0 2 2.0
4rane i "5ranci 1.0 2 2.5
Vertikale i 5rane ( )"lnica%a6 !"teli%a i sl. 0.5 2 0.7
-".la v"da2cirk(lacijski v"d"vi 0.2 2 0.4
Str. 20/50
GUBICI LINIJSKI GUBICI
Gubici tlaka u kunom vodovodu mogu se podijeliti na linijske gubitke koji
nastaju zbog trenja (h
t
) i na lokalne gubitke koji nastaju na armaturama,
ravama, koljenima i sl. (h
l
). Oba ova gubitka se iskazuju kao gubici visine
vodnog stupca. Linijski gubici se mogu iskazati formulom:
pri emu je:
=
g 2
v
d
l
h
2
t
koeficijent trenja, prema Colebrooku:
Re Reynoldsov broj
d promjer cijevi kin. viskoznost vode ( = 0.00000131 m
2
/s)
k hrapavost (vidjeti tablicu) g ubrzanje zemljine sile tee (g=9.81 m/s
2
)
v brzina vode specifina teina vode (=1.0 t/m
3
)
+ =
Re
51 . 2
71 . 3
d k
log 0 . 2
1
=
d v
Re
6
Str. 21/50
Hrapavost za pojedine vrste cijevi je dana u tablici:
7aterijal cijevi 8ra.av"st k /%%0
9eli1ne ."cin1ane cijevi 0.15
&akarne6 %jedene i staklene cijevi 0.0015
:ijevi "d lijevan"5 ;eljeza 0.125
'"lietilenske /'<8=0 i '"li.r".ilenske /''0 cijevi /nak"n 20 5"d.0 0.020
>z)estce%entne cijevi 0.06
=rena;ne 5linene cijevi 0.7
&et"nske cijevi6 5latke 0.5
&et"nske cijevi6 !ra.ave 2.0
Str. 22/50
LOKALNI GUBICI
Lokalni gubici, kako je ve reeno, nastaju na mjestima naglih promjena
pravaca, nagiba, promjera, na zapornicama i raznim armaturama.
g 2
v
h
2
l
= Lokalni gubici se obino izraavaju formulom:
gdje je koeficijent lokalnog otpora i zavisi o vrsti otpora, a odreuje se
eksperimentalno. Koeficijent , za dan je u tablici:
<le%ent ,"e?icijent <le%ent ,"e?icijent
3a1va - ")lika 2 "dvajanje 1.50 3a1va @ ")lika 2 .r"laz 2.00
3a1va - ")lika 2 s.ajanje 1.00 3a1va @ ")lika 2 skretanje 3.00
A(1na ra1va 2 "dvajanje 1.00 'rijelaznica 2 ."ve$anje 1.00
A(1na ra1va 2 s.ajanje 0.50 'rijelaznica 2 s%anjenje 0.50
Izljev 1.00
Str. 23/50
LOKALNI GUBICI
Za pojedine elemente lokalni gubici ovise o profilu cijevi. U donjoj tablici
navedeni su neki elementi i njihovi lokalni gubici.
106 15 206 25 326 40 50 65 80 100
,"ljen"6 906 rB1d 2.0 1.5 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0
A(k6 906 rB3d 1.5 1.0 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5
atvara1/Ventil 1.0 0.5 0.3 0.3 0.3 0.3 0.3
a."rnica 10.0 8.5 6.0 5.0 5.0 5.0 5.0
,"sa za."rnica 3.5 3.0 2.5 2.0 2.0 2.0 2.0
,(tna za."rnica 6.0 5.5 5.0 4.0 4.0 4.0 4.0
Od)"jni ventil 16.0 12.0 11.0 11.0 11.0 11.0 11.0
Cavrtnica 2.0 3.5 3.0 2.7 2.4 2.2 2.0
<le%ent
,"e?icijent za profil cijevi (mm)
Str. 24/50
GUBICI NA VODOMJERU
Gubici tlaka na vodomjeru mijenja se prema
protoku. Gubitak tlaka na vodomjeru obino
je do 1 mVS, a u svakom sluaju potrebno
je da bude manji od 2 mVS.
Gubitak na vodomjeru obino daju
proizvoai vodomjera u tablici ili preko
dijagrama.
7
Str. 25/50
PRORAUN MREE
Proraun kune vodovodne mree vri se na osnovu izraenih nacrta
vodovodne mree i pretpostavljenih dimenzija vodova.
Za kunu mreu mogu se usvojiti sljedee inicijalne dimenzije vodova:
VO= Orijentacijska di%enzija =C
O5ranci 15 2 20 %% /1/2D 2 3/4D0
4rane 20 2 25 %% /3/4D 2 1D0
3azv"di /vertikale0 25 2 32 %% /1D 2 1 1/4D0
="v"dni v"d 32 2 90 %% /1 1/4D 2 3 1/2D0
Str. 26/50
OZNAKE U NACRTIMA
U svijetu postoji niz naina oznaavanja pojedinih vodovodnih armatura
(troila). U tablici su navedeni neke najee koritene oznake.
Str. 27/50
PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI
Priblino dimenzioniranje cijevi moe se sprovesti preko tablice u nastavku.
Valja napomenuti da je ovakav nain odreivanja dimenzija cijevi vrlo
neprecizan.
1.0 1.5 2.0
10 0.1 0.5 1
15 0.5 1.5 2.5
20 2 5 8.5
25 6 13 22
32 17 38 65
40 34 65 125
50 85 175 325
65 250 500 900
80 450 950 1750
100 1350 2800 4900
Izljevne jedinice /IE0
&rzina v"de /%/s0
'r"%jer cijevi
/%%0
Str. 28/50
PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI
Jo jedan primjer
tablice za dimez.
PP cijevi.
8
Str. 29/50
Princip projektiranja i prorauna
vodovoda prikazan je na jednom
jednostavnom primjeru.
Promotrimo jedan sanitarni vor u
nekom stanu.
DIMENZIONIRANJE
VODOVODNE
MREE
Str. 30/50
Temeljni razvod je pravocrtan i
duljine je 8.20 m.
Str. 31/50
Uzmimo da se sanitarni vor nalazi na
4. etai nekog viestambenog objekta,
tj. grane se nalaze na 9.66 m vie od
nivoa vodomjerila.
Str. 32/50
Vertikala je postavljena u instalacijski
aht, a prikljuak za sanitarni vor je
izveden probojem kroz nosivi zid.
Pretpostavimo inicijalno da je vertikala
25.
Na poetku prikljuka postavljen je
glavni ventil.
9
Str. 33/50
Horizontalna grana se
postavlja na 50 cm od kote
gotovog poda (oko 60 cm od
kote vrha betonske ploe) i
vodi kroz zid.
Str. 34/50
Ogranci se sputaju na
potrebnu visinu za svako
pojedino troilo.
Str. 35/50
Te se ispusnice (hladna voda)
svakog troila mogu ucrtati na
tlocrtu.
Str. 36/50
Razvod tople vode polazi od
bojlera do svih potroaa koji
zahtijevaju toplu vodu.
Na kraju je potrebno dodati
inicijalne debljine cijevi, te je
time shema vodovodne mree
u tlocrtu gotova.
10
Str. 37/50
Duljine cijevi pojedinih grana
mogu se priblino oitati s
tlocrta.
Str. 38/50
Za projektiranu granu i
ogranke potrebno je nacrtati
shemu razvoda sa svim
duljinama i predvienim
dimenzijama cijevi.
Zelenom bojom su oznaena
troila, crvenom bojom fitinzi,
a utom bojom karakteristine
toke razvoda.
Za proraun mree moemo
formirati tablicu u kojoj emo
pratiti mreu hladne vode po
karakteristinim tokama.
Krenimo od toke . Iz toke
do toke imamo jedan
ispust (slavinu) i jedno
koljeno, te 0.30 m PP cijevi
nazivnog promjera 20 mm.
Str. 39/50
Str. 40/50
U toki imamo ispust za kadu (1.5
IJ), isti profil cijevi 16.2 mm, pa
moemo izraunati brzinu vode:
% IE %% %/s ." % (k(.ni (k(.ni
122 0.3 1.50 16.2 1.49
SUMA: 0.00 0.00
UKUPNA SUMA: 0.00
4()itak tlaka
Ainijski /!t0 A"kalni /!l0
=i"nica =(;ina
Izljevne
jedinice
9isti .r"?il cijevi &rzina
s m 49 . 1
10 06 . 2
10 306 . 0
A
q
v
cm 06 . 2
4
14 . 3 62 . 1
4
d
A
s l 306 . 0 1.5 25 . 0 IJ 0.25 q
4
3
2
2 2
=
= =
=
=

=
= = =
11
Str. 41/50
Linijski gubici (po m cijevi):
Ukupni linijski gubici su:
Lokalni gubici su gubici na ispusnici (=1.0) i gubici na
koljenu (=1.5), ukupno: =2.5.
Hrapavost PP cijevi je 0.020 mm, pa se
prema Colebrooku moe izraunati :
1. Pretpostavljeno: = 1.0
Izraunato: = 2.2610
-2
-2
Izraunato: = 2.9610-2
-2
Izraunato: = 2.8810
-2
-2
Izraunato: = 2.8910
-2
% IE %% %/s ." % (k(.ni (k(.ni
122 0.3 1.50 16.2 1.49 0.20 0.06 2.5 0.28
223
4()itak tlaka
=i"nica =(;ina
Izljevne
jedinice
0 . 18370
00000131 . 0
0162 . 0 49 . 1 d v
Re
Re
51 . 2
71 . 3
d k
log 0 . 2
1
=
+ =
' m m 20 . 0
0 . 1
81 . 9 2
49 . 1
0162 . 0
00 . 1
10 89 . 2
g 2
v
d
l
h
2
2
2
t
=
=
=
= =
m 06 . 0 20 . 0 30 . 0 h l h
t c u , t
= = =
m 28 . 0
81 . 9 2
49 . 1
5 . 2
g 2
v
h
2 2
l
=
= =
Str. 42/50
Dionica - je duine 0.80 m, profil
cijevi je: 20 i ima jedno koljeno (iz
toke , =1.5).
Na dionici - nema novih potroaa,
pa broj izljevnih jedinica ostaje 1.5
(Kada).
% IE %% %/s ." % (k(.ni (k(.ni
122 0.3 1.50 16.2 1.49 0.20 0.06 2.5 0.28
223 0.8 1.50 16.2 1.49 0.20 0.16 1.5 0.17
324
425
526
627
SUMA: 0.22 0.45
UKUPNA SUMA: 0.67
4()itak tlaka
=i"nica =(;ina
Izljevne
jedinice
Str. 43/50
Dionica - je ukupne duine 2.70 m,
profil cijevi je i dalje: 20. Na ovom
dijelu cjevovoda ima jedno koljeno
(=1.5) i etiri Rt rave (=1.5), s
prolazom vode, ukupno
uk
=7.5.
Na dionici su novi potroai: Bide
(IJ=0.25), Umivaonik (IJ=0.5) i Perilica
rublja (IJ=1.5). Ukupno s kadom,
IJ=3.75.
Vidljivo je da je brzina vode u toki
na granici 2.35 < 2.50 m/s.
% IE %% %/s ." % (k(.ni (k(.ni
122 0.3 1.50 16.2 1.49 0.20 0.06 2.5 0.28
223 0.8 1.50 16.2 1.49 0.20 0.16 1.5 0.17
324 2.7 3.75 16.2 2.35 0.46 1.25 7.5 2.11
425
526
627
SUMA: 1.47 2.56
UKUPNA SUMA: 4.03
4()itak tlaka
=i"nica =(;ina
Izljevne
jedinice
Str. 44/50
Na slian nain moe se popuniti i
ostatak tablice.
% IE %% %/s ." % (k(.ni (k(.ni
122 0.30 1.50 16.2 1.49 0.20 0.06 2.5 0.28
223 0.80 1.50 16.2 1.49 0.20 0.16 1.5 0.17
324 2.70 3.75 16.2 2.35 0.46 1.25 7.5 2.11
425 0.95 4.00 16.2 2.43 0.49 0.47 4.0 1.20
526 9.40 4.00 20.4 1.53 0.16 1.48 1.5 0.18
627 6.70 4.00 20.4 1.53 0.16 1.06 6.5 0.78
SUMA: 4.48 4.71
UKUPNA SUMA: 9.19
4()itak tlaka
=i"nica =(;ina
Izljevne
jedinice
12
Str. 45/50
Varijantno rjeenje je s
cijevima neto veeg profila
(25) na dionicama: - i
-.
U ovom sluaju gubici su
manji (6.03 u odnosu na
9.19), i brzina vode u
cijevima je ujednaenija.
Dakle, varijanta s cijevima
25 je bolje (i neto skuplje)
rjeenje.
% IE %% %/s ." % (k(.ni (k(.ni
122 0.30 1.50 16.2 1.49 0.20 0.06 2.5 0.28
223 0.80 1.50 16.2 1.49 0.20 0.16 1.5 0.17
324 2.70 3.75 20.4 1.48 0.15 0.40 7.5 0.84
425 0.95 4.00 20.4 1.53 0.16 0.15 4.0 0.48
526 9.40 4.00 20.4 1.53 0.16 1.48 1.5 0.18
627 6.70 4.00 20.4 1.53 0.16 1.06 6.5 0.78
SUMA: 3.31 2.72
UKUPNA SUMA: 6.03
4()itak tlaka
=i"nica =(;ina
Izljevne
jedinice
Str. 46/50
Ukupni broj IJ je 4.0. Na osnovu tog
podatka moe se izraunati ukupan
protok:
Prema tablici (dole) moe se izabrati
tip vodomjera za nazivni protok i oitati
gubitak na vodomjeru
s l 50 . 0 4.0 25 . 0 IJ 0.25 q = = =
Qn = 3.0 m
3
/h = 0.83 l/s
Gubitak tlaka = 0.6 mVS
Qn = 5.0 m
3
/h = 1.4 l/s
Gubitak tlaka = 0.6 mVS
Str. 47/50
Dakle, kada se doda i
vodomjer, tablica se moe
konano ispisati:
% IE %% %/s ." % (k(.ni (k(.ni
122 0.30 1.50 16.2 1.49 0.20 0.06 2.5 0.28
223 0.80 1.50 16.2 1.49 0.20 0.16 1.5 0.17
324 2.70 3.75 20.4 1.48 0.15 0.40 7.5 0.84
425 0.95 4.00 20.4 1.53 0.16 0.15 4.0 0.48
526 9.40 4.00 20.4 1.53 0.16 1.48 1.5 0.18
627 6.70 4.00 20.4 1.53 0.16 1.06 6.5 0.78
SUMA (mVS): 3.31 2.72
VODOMJER (mVS): 0.60
UKUPNA SUMA (mVS): 6.63
4()itak tlaka
=i"nica =(;ina
Izljevne
jedinice
Str. 48/50
Pretpostavimo da je na prikljuku
osiguran minimalni tlak (2.5 bara = 25
mVS). Najvie izljevno mjesto je 9.66 m
iznad prikljuka, a gubici su 6.63 mVS,
tada ostaje razlika tlaka:
25.0 - 9.66 - 6.63 = 8.71 mVS
to osigurava da e i u sluaju najvee
potronje na prikljuku biti dostatan tlak i
koliina vode.
13
Str. 49/50
DIMENZIONIRANJE GLAVNOG DOVODA
Glavni dovod se dimenzionira prema ukupnoj potrebi za vodom u nekoj graevini. U
prethodno prikazanoj graevini ukupna koliina vode za prikazani sanitarni vor je 4 IJ.
Pretpostavimo da odabrani stan ima jo potronju za sudoper (0.50 IJ) i perilicu sua
(1.50 IJ), dakle ukupnu potronju od 6.0 IJ. Pretpostavimo takoer da zgrada ima 10
identinih stanova. Dakle ukupni zahtjev za koliinom vode je:
s m 00194 . 0 s l 94 . 1 60 25 . 0 IJ 0.25 q
IJ 60 6 10 Q
3
n
= = = =
= =
mm 1 . 35 m 0351 . 0
0 . 2
00194 . 0 4
v
q 4
d
v
q 4
d
v
q
4
d
A
s m 0 . 2 v
max
pot
max
pot
max
2
pot
max
= =
=

=

=
=
Prema maksimalnoj dozvoljenoj brzini
vode u cijevima moemo izraunati:
Str. 50/50
DIMENZIONIRANJE VODA TOPLE VODE
Vod tople vode dimenzionira se na isti nain kao i vod hladne vode. U
sluaju da je topla voda lokalne namjene (bojler i lokalni razvod) najee
se uzima da je vod tople vode isti kao i vod hladne vode.
DIMENZIONIRANJE CIRKULACIJSKOG VODA
Kako je ranije naglaeno, cirkulacijski vod slui za povratak neiskoritene
tople vode u centralni grija. Dijametar cirkulacijskog voda se odabire
prema usvojenom dijametru voda tople vode, prema tablici:
-V =C 20232 =C 40250 =C 65280 =C 100
:V =C 15 =C 20 =C 25 =C 32
1
Predavanje br. 8 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 2/30
Dvosat
Generalna
Tema
1
Vodovod i
Kanalizacija
Kanalizacija
3
kanalizacije
5
Vodovod
(hladna i topla
voda)
10
Elektro
instalacije
12
HVAC
Instalacije
Grijanje
13
Ventilacija i
Izmjena zraka
Str. 3/30
POARNI VODOVOD
Poarni vodovod slui za spreavanje irenja poara do dolaska
vatrogasnih jedinica.
Kod poarnih vodovoda razlikujemo
- Vanjski poarni vodovod (podzemni i nadzemni)
- Unutranji poarni vodovod (Unutranja hidrantska mrea)
Vanjska hidrantska mrea obino je sastavni dio
komunalne mree i projektira se u sklopu
komunalnog ureenja zone. U nekim sluajevima
moe biti i dio dvorine mree (javne zgrade).
Unutranja hidrantska mrea projektira se
zajedno s vodovodnom mreom i sastavni je dio
kune instalacije.
Str. 4/30
VANJSKA HIDRANTSKA MREA
Vanjska hidrantska mrea ima vanjske
hidrante na koje se nadovezuje cijev s
mlaznicom. Ovim ureajem rukuju
vatrogasci ili osoblje zgrade (javna
zgrada).
Hidranti mogu biti podzemni ili
nadzemni (crte desno), a ima ih raznih
izvedbi (dole).
2
Str. 5/30
UNUTARNJA HIDRANTSKA MREA
Unutarnja hidrantska mrea je sastavni dio kune instalacije. To je
najrasprostranjeniji sustav za gaenje poara u zgradama, a svrha mu je
ugasiti manji poar, tj. sprijeiti irenje poara dok ne dou vatrogasci.
Unutarnja hidrantska mrea moe
biti:
- Mokra u hidrantskim cijevima se
uvijek nalazi voda pod tlakom, ili
- Suha u hidrantskim cijevima
nema vode. U sluaju poara
vatrogasci ovu mreu prikljuuju na
vodovodnu mreu i koriste je za
gaenje poara.
Str. 6/30
SUHA HIDRANTSKA MREA
Princip rada suhe hidrantske mree prikazan je na
slici. Vatrogasno vozilo je prikljueno na vanjski
hidrant i opskrbljuje kunu hidrantsku mreu vodom.
Suhe hidrantske mree u pravilu valja izbjegavati, a
postavljaju se samo izuzetno, kad postoji opasnost
od smrzavanja vode, ili kod previsokih zgrada i sl.
Suhi poarni vodovi se obavezno izvode iz elinih
cijevi (negorive!), a obino imaju promjer 50 mm.
Str. 7/30
MOKRA HIDRANTSKA MREA
Mokra hidrantska mrea (najee samo: Hidrantska mrea) sastoji se od
poarne vertikale na koju se prikljuuju zidni hidranti (H) na mjestima gdje su
potrebni.
Poarni vod je obino zasebni vod, na koji je
takoer potrebno postaviti vodomjer na
poetku razvoda.
Kao i kod suhe mree, poarni vodovi se
obavezno izvode iz elinih cijevi (negorive!), i
takoer obino imaju promjer 50 mm.
Na vrhu vertikale
obino se postavlja
zrani ventil.
Dobro je na vrhu
vertikale predvidjeti
jedno ili vie stalno
toeih mjesta.
Str. 8/30
MOKRA HIDRANTSKA MREA
Unutranja hidrantska mrea zavrava
ormariem s namotanim crijevom i
mlaznicom. Crijevo je obino duljine
15 m, izraeno od gumiranog platna
(trevire) i namotano na kolut (postoje i
drugaiji sustavi).
Zidni hidranti se postavljaju na nain
da se s najmanjim brojem hidranata
omogui gaenje vatre koja se moe
pojaviti na bilo kojem mjestu u zgradi.
Zidni hidrantski ormari mora biti
postavljen na lako dostupnom i
vidljivom mjestu. Obino je oznaen
slovom H.
3
Str. 9/30
PRORAUN HIDRANTSKE MREE
Hidrantska mrea se proraunava na potpuno isti nain kao i standardna
vodovodna mrea.
Koliinu vode i tlakove za unutarnju hidrantsku mreu propisuje MUP u
dogovoru s vatrogascima, ovisno o namjeni zgrade, njenoj povrini, kubaturi i sl.
Kod uobiajenih
stambenih i
stambeno-poslovnih
zgrada moe se
uzeti da je potrebna
koliina na izljevu za
cijev 50 je 50 IJ, a
potreban tlak na
najviem izljevu min.
2-3 mVS uz
istovremeni rad bar
2 hidranta.
Str. 10/30
RASPORED
HIDRANATA
Pravilnim
rasporedom
poarnih hidranata
vano je omoguiti
mogunost gaenja
poara u bilo kojem
dijelu zgrade.
Duljina crijeva je
obino 15 m, a na
ispustu mlaz ima
min. 2.0 mVS, to
daje ukupni radijus
od 17 m.
Vodomjerni
ormaric
Protupoarni hidrant
ceicna cije! "50
R
=
1
7
.0
m
R
=
1
5
.0
m
R
=
1
7
.0
m
R
=
1
5
.0
m
R
=
1
7
.0
m
R
=
1
5
.0
m
R
=
1
7
.0
m
R
=
1
5
.0
m
Protupoarni hidrant
ceicna cije! "50
R
=
1
7
.0
m
R
=
1
5
.0
m
R
=17.0 m
R=15.0 m
Protupoarni hidrant
ceicna cije! "50
R
=
1
7
.0
m
R
=
1
5
.0
m
R
=
1
7
.0
m
R
=15.0 m
#o!od !ode i$ %r. !od.
P&'# cije! "50
S()*P*S+,-(
.(//& 0(1
P*). P1*S2*1
Str. 11/30
SPRINKLER INSTALCIJA
Sprinkler (prinkler, Prskalica) instalacija je automatska instalacija koja slui za
gaenje poara odmah na mjestu njegovog nastanka. Primjenjuju se u prostorijama
u kojima je opasnost od poara naroito velika (skladita, garae, pozornice, robne
kue, itd.) Sprinklerski ureaj ne zamjenjuje hidrant ve ga nadopunjuje i mora biti
potpuno odijeljen od njega.
Sprinklerski ureaj se sastoji od
cijevne vodovodne mree smjetene
pod stropom, na kojoj su na
odreenim razmacima smjetene
prskalice (sprinkleri). Prskalice sadre
lako topivi lem (ili ampulu) koji se pri
poaru rastopi, tako da prskanje starta
automatski.
Ovisno o visini nad podom i
meusobnom razmaku, prskalice
mogu namoiti povrinu od 9 do 12
m
2
, pri izljevnom tlaku 5 mVS.
Str. 12/30
SPRINKLER INSTALCIJA
Poeci primjene sprinklera seu u drugu polovinu 19-tog stoljea, a danas
je sprinkler najraireniji sustav za automatsko gaenje. Susreemo ga u
svim veim robnim kuama, u hotelima, bolnicama, podzemnim garaama,
brojnim javnim i poslovnim objektima, u skladitima, visokoregalnim
skladitima, industrijskim pogonima i na putnikim brodovima.
Dvije su osnovne vrste sprinkler sustava - mokri i suhi. Kod mokrog sustava
je voda pod pritiskom stalno u cjevovodima, to je primjereno grijanim
prostorima. Kod suhog sustava, koji se moe koristiti i za podruja sa
niskim ili sa veoma visokim temperaturama, u cjevovodima je u pripravnom
stanju stlaeni zrak, a voda dolazi nakon aktiviranja sprinkler mlaznice.
Cijevnu mreu od izvora vode dijeli mokra ili suha sprinkler ventilska
stanica. Ista omoguuje lokalni zvuni alarm putem alarmnog zvona, te
prosljeenje poarnog signala putem tlane sklopke.
Sprinkler instalacije mogu se raditi i kao Vodene zavjese.
4
Str. 13/30
SPRINKLER INSTALCIJA Princip rada
1) Sprinklerska cisterna za skladitenje vode
2) Pumpa
3) Tlani spremnik
4) Komprimirani zrak
5) Komandni ventil
6) Optiki alarmni signal
7) Sprinkler mrea
8) Tlani prekida
9) Alarmna naprava
10) Prskalica
10
Str. 14/30
SPRINKLER INSTALCIJA - IZVOENJE
Sprinklerska mrea se moe postaviti u granastom ili optjecajnom (prstenasta)
obliku.
Sprinklerska mrea treba biti podijeljena u sekcije. Broj prskalica u svakoj sekciji
ovisi o stupnju opasnosti, a obino se kree do 800 prskalica. Svaka sekcija ima
posebni komandni ventil i alarmni ureaj.
Za odvodnju poarne vode treba predvidjeti slivnike dostatnog kapaciteta.
Str. 15/30
SPRINKLER INSTALCIJA DIMENZIONIRANJE
Projektiranje i izvoenje sprinkler sustava je sloen postupak, koji obuhvaa mnogo
parametara za svaki konkretni objekt. Za projektiranje se najee koriste smjernice
Saveza njemakih osiguravajuih drutava - VdS, te ameriki propisi NFPAZ.
Naelni odabir poloaja i broja prskalica, kao i promjera cijevi mogu se koristiti dole
prikazane tablice.
3ormana Po!e4ana
20 1 1
25 3 2
32 5 4
40 9 5
50 18 10
65 28 20
80 46 36
100 115 80
125 150 140
150 200 200
Promjer cije!i
5mm6
0roj pr78aica
*pa7no7t
)e9u7o:ni *d $ida
3ormaan 3 1.5 9.0
Po!e4an 2.5 1.25 6.0
&87po$ija 1.6 0.8 3.0
Stupanj
opa7no7ti
1a$ma8 u m Po!r;ina
ma$a 5m
2
6
Prskalice se postavljaju na cijevnu mreu,
paralelno sa stropom, na udaljenosti 10 do 25
cm. Mogu se postaviti s prskalicom okrenutom
gore ili dole.
Najvei broj sprinklera na jednoj grani je 6.
Najmanji promjer grane je 20.
Str. 16/30
POSE!NE PROTUPOARNE INSTALACIJE
Pjena je efikasno sredstvo za gaenje prvenstveno kemikalija i naftnih derivata,
nastaje mijeanjem vode, pjenila i zraka. Primjena je najea u naftnim
postrojenjima, rezervoarskim prostorima, istakalitima, aerodromima, avionskim
hangarima.
Ugljini dioksid (CO2) je stabilni plin
koji poar gasi efektom guenja, te je
prikladan prvenstveno za totalnu zatitu,
ali i za lokalnu primjenu, i to u veoma
irokom rasponu - industrijska
postrojenja, transformatori u zatvorenom
prostoru, lakirnice.
Plin FM-200 je veoma prikladan za
gaenje prostorija sa skupom opremom.
Koristi se za gaenje elektronske
opreme, u laboratorijima, muzejima i
vrijednim arhivama.
5
Str. 17/30
TOPLA VODA
Ureaji za opskrbu toplom vodom omoguavaju dobivanje i uporabu tople
vode za higijenske i tehnike potrebe na svakom potronom mjestu u
zgradi u dovoljnoj koliini, dobroj kvaliteti, prikladnoj temperaturi i povoljnoj
cijeni.
Osobna potronja vode po stanovniku (Hrvatska) kree se od 75 do 225
l/dan, od ega oko 25-40% otpada na hladnu, a 60-75% n toplu vodu.
Topla voda se upotrebljava za: Osobno pranje (umivanje i kupanje), Pranje
rublja i posua, Pranje prostorija, Pripremu jela i dr.
Znatno vie nego u kuanstvima, topla voda se koristi u javnim zgradama:
restorani, kavane, hoteli, bolnice, kupalita i sl.
U industriji, topla voda se koristi i za tehnoloke potrebe kao sastavni dio
proizvodnje ili proizvoda (pekare, pivovare). U privredi je potronja tople
vode i vea nego u kuanstvima.
Str. 18/30
UREAJI ZA PRIPREMU TOPLE VODE
Ureaji za pripremu tople vode sastavni su dijelovi unutranjeg vodovoda, i
njihov poloaj i veliina mora biti obraen projektom Vodovoda i
Kanalizacije.
Razlikuju se i dijele prema:
- Domet djelovanja: lokalni, centralni i daljinski, i
- Vrsta goriva koju koriste: elektrini, plinski, kruta goriva.
Grijai vode mogu biti niskotlani (otvoreni, netlani pod atmosferskim
tlakom) ili visokotlani (zatvoreni, tlani pod tlakom vodovoda).
Prema nainu proizvodnje tople vode dijele se na:
- Akumulacijski vea koliina vode se zagrije prije poetka potronje
- Protoni voda se zagrijava prilikom proticanja kroz grija
- Kombinirani koriste oba naina istovremeno
Str. 19/30
AKUMULACIJSKI "RIJAI
#!OJLERI$
U akumulacijskim elektrinim grijaima
vea koliina vode se unaprijed zagrije i
stalno je na raspolaganju potroau, a pri
potronji i za vrijeme pauza automatski se
dogrijava. Sastoje se od kotla koji je uvijek
pun vode i dobro toplinski izoliran,
elektrinog grijaa i automatskog
regulatora.
Iako bojleri, u principu,
mogu biti nisko i
visokotlani, kuanski
bojleri su u pravilu
visokotlani, s nazivnim
tlakom 6 bara.
Str. 20/30
#!OJLERI$ Princip rada
Otvaranjem ventila za toplu vodu
hladna voda iz cijevne mree
ulazi u kotao i istiskuje zagrijanu
vodu kroz cijev na vrhu kotla.
Grijai zapremine preko 10 l
moraju imati odbojni ventil koji
sprjeava da zagrijana voda
prijee u vodovodnu mreu.
Zagrijavanje vode se obino
kontrolira automatskim
termostatom.
6
Str. 21/30
#!OJLERI$ Ma%i &'(ni )')*a+i
Kuni bojleri, za pojedinane stanove
ili manje poslovne prostore, obino se
proizvode u dimenzijama zapremine:
5 l, 10 l (za kuhinje), te 30 l, 50 l i 80 l
za kupaonice.
U pravilu su tlani (radni tlak 6 bara), i
sa snagom grijaa od 1000-4000 W.
Iako su u principu vrlo sigurni ureaji,
ipak ih je dobro postavljati ne u
neposrednoj blizini toeih mjesta
(npr. ne iznad kade, ve iznad perilice
rublja!). Ako to nije mogue potrebno
je ugraditi fidovu sklopku na elektro
instalaciju bojlera.
Bojleri: 5 i 10 l
Bojleri:
30, 50 i
80 l
Str. 22/30
AKUMULACIJSKI "RIJAI #!OJLERI$ V,(i )')*a+i
Kod potrebe za veom koliinom tople vode mogu se instalirati vei bojleri.
Ovi bojleri se rade
standardno u
zapreminama 120, 150 i
200 l, a za vee potrebe
(industrija, bolnice i sl.)
postoje i vei.
Str. 23/30
AKUMULACIJSKI "RIJAI #!OJLERI$ I-./r
Elektrini grijai izabiru se prema potrebnoj koliini vode, njenoj temperaturi,
trajanju zagrijavanja i broju potronih mjesta. Pri tome je potrebno voditi
rauna o ukupnoj snazi elektrinih grijaa, te veliini i mogunosti smjetaja.
U tablici su prikazani neki uobiajeni bojleri s uobiajenim snagama grijaa.
1.0 1.5 2.0 3.0 4.0
5 14
10 38 28
30 170 112 85 56 42
50 282 188 140 94 70
80 450 300 225 150 112
100 380 310 188 140
120 450 340 225 170
150 420 282
2rajanje $a%rija!anja !ode 5min6
<apremina
:ojera
5it6
Sna%a %rija=a 58>6
Veliki bojleri se postavljaju u
kupatilima, sa to kraim duljinama
cijevi da se voda to manje hladi.
Mali bojleri se obino postavljaju u
kuhinjama ispod sudopera ili u wc-
ima ispod lavandina.
Str. 24/30
PROTONI !OJLERI
Protoni bojleri zagrijavaju vodu
pri njenom protjecanju. Njihova
veliina je stoga znatno manja od
akumulacijskih bojlera, ali su im
grijai vrlo velike snage. Zbog
toga im je potrebna trofazna
struja i znatno jai elektrini
vodovi. Uinak im je dan u tablici:
40 55
8ada
150
praoni8
20
12 0.09 0.06 27.0 5.5
18 0.14 0.09 18.0 3.5
21 0.16 0.11 15.5 3.0
Sna%a
%rija=a
58>6
Proto8 pri
temp. 5/76
2rajanje
punjenja 5min6
7
Str. 25/30
CENTRALNI SUSTAVI
Centralna opskrba toplom vodom dolazi u obzir za zgrade kao npr. hoteli,
bolnice, javna kupalita, industrijska postrojenja i sl., ali takoer i za male
zgrade. Takoer, centralni sustavi su i sustavi centralnog grijanja.
Centralna opskrba ima niz
prednosti: uteda u prostoru
(nema lokalnih aparata), topla
voda je uvijek na raspolaganju,
ugodna upotreba, relativno manji
investicijski i trokovi odravanja.
Nedostaci su: duga cijevna mrea
(vei gubici topline), ovisnost o
reimu loenja, tekoa obrauna
potronje i sl.
Stupanj korisnosti starih
instalacija je oko 20%, a novih do
60%, to je jo uvijek relativno
malo.
Str. 26/30
CENTRALNI SUSTAVI
Centralni sustavi se, u pravilu, sastoje od kotlova za zagrijavanje vode
(veliki bojler), skladinih tankova (cisterni) i cjevovodnog sustava.
Kod centralne pripreme tople vode voda se
najee koristi i za sanitarne potrebe, a i
za potrebe grijanja prostorija.
Str. 27/30
!OJLERI NA SUNEVU ENER"IJU
U zadnje vrijeme prisutni su sustavi grijanja vode na
sunevu energiju (solarni kolektori). Ovaj sustav ima
vie varijanti, a najee su: otvoreni, u kojima voda
koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na
krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni
tekuinom koja se ne smrzava (npr. antifriz).
Ovaj sustav je vrlo ekonomian i u EU u stalnom
porastu. Plan Europske Unije je instalirati 100
milijuna m
2
sunevih kolektora do kraja 2010.
godine.
Str. 28/30
DIMENZIONIRANJE
CIJEVNE MREE ZA
TOPLU VODU
Kod lokalne pripreme tople
vode (npr. bojler u kupaonici)
cijevna mrea za toplu vodu se
obino ne dimenzionira, ve se
dimenzije cijevi odabiru jednake
onima za hladnu vodu.
Kod centralnih sustava
zagrijavanja vode cijevnu mreu
je potrebno proraunati po svim
pravilima kao i za hladnu vodu.
8
Str. 29/30
IZOLIRANJE CIJEVNE MREE ZA
TOPLU VODU
Izolacijom cijevi kojima se provodi topla voda
smanjujemo gubitke topline.
Toplinska izolacija cijevi najee se izvodi:
jastucima od staklene ili mineralne vune,
tj.pjenastim izolatorima.
Debljina izolacijskih slojeva ovisi o vrsti
materijala izolacije i cijevi, temperaturi vode i
sl., a najee se kree od 15 mm do 50 mm.
Kotlovi, bojleri i sl. oprema se najee
isporuuje s ugraenom izolacijom.
Pri postavljanju izolacije mora se voditi
rauna o prirubnicama i drugim dijelovima koji
moraju biti dostupni bez skidanja izolacije
Str. 30/30
ZA0TITA OD KOROZIJE I INKRUSTACIJE
Korozija je nagrizanje i razaranje metala, a inkrustacija je izluivanje kamenca iz
vode i stvaranje sloja koji se vee za cijev, a naroito je izraena kod hrapavih
cijevi. Ove pojave su naroito naglaene kod tople vode (iznad 60 C).
Za izbjegavanje obje ove pojave dobro je temperaturu vode drati ispod 60 C i
koristiti cijevi koje su manje hrapave, tj. nisu podlone koroziji (PEHD i PP
cijevi).
1
Instalacije Dio 3. Zajednicki dio ViK
Predavanje br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trzita
Str. 2/35
Dvosat
Generalna
Tema
1
Vodovod i
Kanalizacija
Kanalizacija
3
kanalizacije
5
Vodovod
(hladna i topla
voda)
10
Elektro
instalacije
12
HVAC
Instalacije
Grijanje
13
Ventilacija i
Izmjena zraka
Str. 3/35
PROJEKT VODOVODA I
KANALIZACIJE
Projekt vodovodne i
kanalizacijske mree mora biti
usklaen da bi se izbjegle
kolizije jedne mree s
drugom.
U tu svrhu obino se
instalacije vodovoda i
kanalizacije razvode na istim
podlogama, s tim to se u cilju
jasnijeg prikaza konano
vodovodna i kanalizacijska
mrea odvojeno prikazuju
(printaju).
Str. 4/35
PROJEKTIRANJE VODOVODA I KANALIZACIJE
Projekt Vodovoda i Kanalizacije sastoji se od tekstualnog dijela i nacrta.
Tekstualni dio sadrava:
1. Projektni zadatak
2. Suglasnost gradskog komunalnog poduzea vodovoda i
kanalizacije
3. Tehniki opis
4. Proraun Vodovoda i Kanalizacije
5. Osnovne i posebne tehnike uvjete
6. Predmjer i Predraun
2
Str. 5/35
PROJEKTIRANJE VODOVODA I KANALIZACIJE
Nacrti projekta su:
1. Situacija Vodovoda i Kanalizacije
2. Temeljni razvod Vodovoda i Kanalizacije
3. Relevantni tlocrti (Podrum, Prizemlje, 1. kat, Krov)
4. Razvodi u sanitarnim prostorijama
5. Sheme Vodovoda i Kanalizacije
6. Ostali detalji (Septika jama, Okna, Mastolov, Vodomjerno
okno, Zidni hidrant, Detalji prikljuka)
Mjerilo izrade treba prilagoditi veliini zgrade, ali u svakom sluaju svi nacrti
moraju biti u mjerilu koje je jasno i lako itljivo i na kojem se mogu uoiti
svi relevantni podaci.
Str. 6/35
PROJEKTNI ZADATAK
Projekt kune instalacije Vodovoda i Kanalizacije radi se na osnovu
Projektnog zadatka kojeg daje investitor uz pomo svog savjetnika za
instalacije, a potpisuju ga obje strane. U nekim sluajevima i projektant
moe, na osnovu dogovora s investitorom, sastaviti projektni zadatak.
Projektni zadatak bi trebao uvijek biti sastavni dio projektnog elaborata.
Projektnim zadatkom se dogovorno utvruju ili odreuju svi potrebni
parametri o instalaciji koja se projektira. Tako se otklanjaju izvjesni
nesporazumi, to je u obostranom interesu i investitora i projektanta i
izvoaa.
Projektni zadatak treba sadravati: Ope podatke o zgradi koji su vani za
instalaciju, Podatke o Vodovodu, Kanalizaciji, Sanitarnim predmetima i
Armaturama.
Str. 7/35
PROJEKTNI ZADATAK OPI PODACI
Opi podaci sadrani u projektnom zadatku su:
Broj zaposlenika (Korisnika i Posjetitelja);
Nain opskrbe elektrinom energijom (npr. predvia li se vlastiti
agregat);
Odnos prema ostalim instalacijama (topla voda, grijanje,
provjetravanje, klimatizacija) razgranienje tko e koji dio
projektirati;
Nain postavljanja vodova (skriveno, vidljivo, stupanj beumnosti)
Str. 8/35
PROJEKTNI ZADATAK VODOVOD
Podaci o vodovodnoj mrei sadrani u projektnom zadatku su:
Nain i vrst prikljuka na izvor vode (vodovodna mrea, atrnja, bunar,
ostali izvori);
Broj prikljuaka na vodovodnu mreu (da li je dostatan samo jedan);
Odluke u sluaju alternativnih rjeenja (visoki spremnik, spremnik u
podrumu, hidrofor, vrsta poarne zatite, potreba i nain polijevanja
dvorita/vrta, specijalni prikljuci);
Nain opskrbe toplom vodom (centralno, elektrini ili plinski grijai,
kombinirano);
Eventualno: materijali vodova (elik, PP, PE, bakar).
3
Str. 9/35
PROJEKTNI ZADATAK KANALIZACIJA
Podaci o kanalizacijskoj mrei sadrani u projektnom zadatku su:
Osnovni podaci o komunalnoj kanalizaciji i nain prikljuka (zajedniki
ili separirani sustav);
Materijal vodova (dvorini, temeljni, vertikale, grane i ogranci);
Eventualni opis specijalnih zahtjeva za pojedine kanalizacijske grane
(kanalizacija s poveanom koliinom kemijskih tvari i sl.);
Eventualno podizanje otpadne vode;
Eventualna potreba za neutralizacijom, hlaenjem, dekontaminacijom,
dezinfekcijom, odstranjivanjem masti i ulja, odstranjivanjem
pijeska
Ako nema komunalne kanalizacije, nain i stupanj proiavanja i
mogunost isputanja proiene otpadne vode.
Str. 10/35
PROJEKTNI ZADATAK SANITARNI PREDMETI I ARMATURE
Podaci o Sanitarnim predmetima i Armaturama mrei sadrani u projektnom
zadatku su:
Vrste, tipovi i dimenzije sanitarnih sprava, odnos prema HRN, kada
domai ili inozemni proizvod;
Vrste i tipovi armatura uz sanitarne sprave.
Projektni zadatak za vodovod i kanalizaciju treba potvrditi glavni projektant
(u pravilu arhitekt). Za industrijske zgrade treba ga osim njega potvrditi i
ovlateni projektant tehnolokog dijela projekta.
Str. 11/35
SUGLASNOST I PODACI ZA PRIKLJUKE
Suglasnost i podaci za prikljuke na komunalni vodovod i kanalizaciju
pribavlja investitor od gradskog komunalnog poduzea (u Splitu: Vodovod i
kanalizacija d.o.o. Split, Biokovska 3, Split).
Gradsko komunalno poduzee izdaje naelnu suglasnost za prikljuke u
obliku dopisa uz eventualne uvjete. Na nacrtu uline cijevne mree i parcele
daju se podaci:
o poloaju i udaljenosti uline vodovodne i kanalizacijske cijevi, o
promjeru i materijalu uline cijevi;
o njenoj dubini (za kanalizaciju bi trebalo dati podatak o nadmorskoj
visini kote dna cijevi/kanala i poklopca okna);
o tlaku vode u vodovodnoj ulinoj cijevi s kojom se moe raunati;
o visini uspora na mjestu kanalskog prikljuka.
Str. 12/35
TEHNIKI OPIS
Tehniki opis (Tehniki izvjetaj) projekta treba rijeima dati saeti opis
instalacije sa svim osnovnim podacima i opisati sve to se ne moe
potpuno izraziti nacrtima.
Tehniki opis treba upravo biti skoncentriran na podatke koje je teko
nacrtati, a izbjegavati opise dijelova koji su jasno vidljivi u crteima.
Tehniki opis se obino dijeli na odjeljke:
Vodovod hladna voda,
Topla voda,
Kanalizacija,
Sanitarni predmeti i armature.
4
Str. 13/35
TEHNIKI OPIS VODOVOD
Kratak opis mjesta prikljuka na ulinu cijev, promjer cijevi i tlak u njoj;
Podjela zgrade na zone (kad je zgrada visoka a tlak nedovoljan; dobro
je zoniranje popratiti sa skicom);
Mjesto i opis visokih, katnih ili podrumskih spremnika (zbog osiguranja
u sluaju nedostatka vode u naselju), eventualna hidroforska ili
slina postrojenja;
Smjetaj i opis dvorinih vodova, razvodnih vodova u zgradi, vertikala,
grana i ogranaka;
Mjesta pranjenja cijevne mree;
Materijal cijevi, njihovo privrivanje, toplinska i zvuna izolacija i
zatita od korozije;
Nain gaenja poara (hidranti, sprinkleri);
Nain ispitivanja cijevne mree.
Str. 14/35
TEHNIKI OPIS TOPLA VODA
Opis naina opskrbe toplom vodom (centralno, lokalni grijai);
Razmjenjivai topline centralne opskrbe (njihov poloaj i tko e ih
proraunati);
Razvod tople vode odnos prema razvodu hladne vode;
Optjecajni (cirkularni) vodovi;
Cijevi materijal cijevi i njihova toplinska i zvuna izolacija;
Zatita od korozije.
SANITARNI PREDMETI I ARMATURE
Za sanitarne i druge predmete i armature daju se najkrai opisi, tipovi,
vrste, oblici, materijal i nain privrivanja.
Str. 15/35
TEHNIKI OPIS KANALIZACIJA
Kratak opis kanalizacijskog sustava, mjesta prikljuka, promjera
ulinog kanala/cijevi, odnosno nain uklanjanja otpadne vode;
Smjetaj i trase dvorinih kanala/cijevi;
Sabirne jame (kad ulini kanal/cijev nije na zadovoljavajuoj dubini);
Mjesto i poloaj temeljnog kanalizacijskog razvoda, vertikala, grana,
ogranaka, sekundarne ventilacije, kinih vertikala i sl.;
Nagibi cijevi;
Nain odvoenja kinice s krova i terasa;
Cijevni vodovi, materijal, privrenje, toplinska i zvuna izolacija,
zatita od korozije i eventualnog mehanikog oteenja;
Okna, vrste, materijali, poklopci;
Nain ispitivanja cijevne mree.
Str. 16/35
PREGLED TRITA
Na tritu postoji niz firmi koje nude svoje proizvode za izradu vodovodne i
kanalizacijske mree, kako kune tako i komunalne. U nastavku su
nabrojane neke od njih s kratkim opisom proizvoda i usluga koje one
pruaju.
1
Instalacije Dio 4. Elektricne Instalacije
Predavanje br. 10 Osnovne definicije i podjela, Elementi
elektricnih instalacija
Str. 2/56
Dvosat
Generalna
Tema
1
Vodovod i
Kanalizacija
Kanalizacija
3
kanalizacije
5
Vodovod
(hladna i topla
voda)
10
Elektro
instalacije
12
HVAC
Instalacije
Grijanje
13
Ventilacija i
Izmjena zraka
Str. 3/56
ELEKTRINE INSTALACIJE
Elektro instalacije, kao uostalom i
cjelokupna tehnologija u elektrici,
znatno su se razvile u prethodnih
20-ak godina. Promijenili su se i
elementi koji se koriste u elektro
instalacijama.
Tehnologija na podruju elektro
instalacija stalno napreduje tako da
instalacije postaju sve kompleksnije.
Takoer, prisutan je i jedan
paradoks, a to je da je sve vea
potreba za elektrinom energijom, a
ujedno se zahtijeva i njena tednja.
Str. 4/56
OSNOVNE DEFINICIJE
Pojam elektroenergetska mrea (elektrina mrea) u najirem smislu
podrazumijeva generatore el. energije, transformatore, vodove i troila,
dakle itav elektroenergetski sustav. Meutim, esto se pod pojmom
elektroenergetska mrea misli samo na dio elektroenergetskog sustava i to
na kunu Niskonaponsku mreu.
Niskonaponskom mreom smatramo strujne krugove (sa svim
elementima) nazivnog napona do 1 kV od izvora (obino trafostanice) do
potroaa, odnosno do kunog prikljunog ormaria.
Elektrinom instalacijomsmatramo strujne krugove nakon kunog
prikljunog ormaria. Moemo rei da su elektrine instalacije odgovarajui
povezane elektrine naprave koje posreduju u prijenosu elektrine energije
od izvora do troila.
2
Str. 5/56
Granica izmeu elektrine
mree i instalacije
PO prikljuni ormar
RO razvodni ormar
Industrijska mrea i instalacije
TS transformatorska stanica
Str. 6/56
PODJELA ELEKTRINIH INSTALACIJA
S obzirom na podruje primjene elektrine instalacije moemo podijeliti na:
Elektroenergetske instalacije:
Instalacije rasvjete
Instalacije elektromotornih postrojenja
Instalacije elektrotermikih postrojenja
Telekomunikacijske instalacije (instalacije niskog napona):
Telefonske instalacije
Instalacije kunih telefona (interfoni i sl.)
Instalacije antenskih sustava
Instalacije ozvuenja (razglas i sl.)
Instalacije alarmnih sustava
Instalacije vatrodojave
Instalacije raunalnih mrea, LAN mree i sl.
Str. 7/56
PODJELA ELEKTRINIH INSTALACIJA
Elektrine instalacije takoer moemo podijeliti i prema:
Karakteristike napajanja: (vrsta struje (izmjenina: AC, istosmjerna:
DC), nazivni napon, vrno optereenje i sl.;
Vrsta sustava za napajanje: Opi sustav napajanja napajanje iz
javne mree; Sustav sigurnosnog napajanja rasvjeta u nudi i sl.,
pri emu se koriste akumulatori i baterije, Pomoni sustav napajanja
s dizel agregatima i sl.;
Vrsta instalacijskog strujnog kruga: Opi strujni krug i Posebni strujni
krug (dizala, kotlovnice, hidrofori);
Vrsta razdjelnog sustava: predstavlja ustvari vrstu i broj vodia pod
naponom i odnosom prema zemlji (uzemljenje), pa tako imamo AC:
jednofazni sustav (2 vodia), dvofazni (3 ili 5) i trofazni (3 ili 4), i DC
(2 ili 3 vodia);
Usklaenost opreme;
Odravanje instalacija.
Str. 8/56
ELEKTRINE SHEME
Elektrine sheme su vrlo vani
dio elektrotehnike prakse. To su
razni nacrti kojima se, uz pomo
simbola prikazuje neki stroj ili
sklop.
Elektrina shema prikazuje nain
djelovanja stroja, tok struje i/ili
spojeve vodova, ili sve to skupa.
Tehnika regulativa predvia
razne vrste shema. U
graevinarstvu najvaniji je nacrt
elektrine instalacije
stana/zgrade. Na tom nacrtu
prikazani su potroai i vodovi do
potroaa.
3
Str. 9/56
ELEKTRINI SIMBOLI
Da bi se razumio nacrt elektrine instalacije, potrebno je poznavati simbole
koji se koriste i to oni oznaavaju.
Str. 10/56
Str. 11/56
Str. 12/56
4
Str. 13/56
Str. 14/56
ELEMENTI ELEKTRINIH INSTALACIJA
Elektrina energija od mjesta proizvodnje do mjesta potronje prolazi
kroz vie faza u kojima se transformira, prenosi, mjeri i rasporeuje.
Pri tome su potrebni razni aparati i ureaji, koji se zbog tehnike,
sigurnosne i praktine prirode koncentriraju na pojedina mjesta.
Elementi elektrinih instalacija su:
Razvodi (prikljuci)
Elektrini vodovi (s priborom za postavljanje i spajanje),
Upravljaki dio (prikljunice, utikai, sklopni aparati, zatita),
Troila
Mjerna oprema (brojila, uklopni satovi, ).
Ovakva podjela je uvjetna, jer se kod izvoenja elektrinih instalacija koristi
i razna druga oprema i materijali.
Str. 15/56
Razvodne ploe razvode elektrinu energiju.
Izbor tipa razvodne ploe ovisi o:
- namjeni, mjestu postavljanja
- optereenju
- uvjetima smjetaja (IP zatita)
- zatiti od udara elektrine struje
- specifinim uvjetima
( npr. prenosivi, za vanjsku montau,.).
Str. 16/56
Podjela razvodnih ploa?
a) VANJSKI RAZVODI:
Kabelski razvodni ormari
Kuni prikljuni ormari
Kuni prikljuni-mjerni ormari
b) UNUTARNJE RAZVODI
Glavna razvodna ploa GRP
Etani razdjelnici ER ( ili etani ormari EO )
Stanski razdjelnici RS
5
Str. 17/56
Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod
el. energije u distributivnim mreama, industrijskim postrojenjima,
razvoda javne rasvjete i sl.
Str. 18/56
Prvi element na uvodu elektrine energije u zgradu je
Kuni prikljuni ormari ( KPO ), koriste se za prikljuak obiteljskih kua
i manjih graevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mreu.
Koriste se tipski ormari, razvod el. energije ostvaruje se osiguraima do 100 A.
Ugrauje se na ogradnom zidu parcele ili na proelju graevine.
Prikljuni ormari moe biti zavrni i prolazni s odvojkom za sljedei objekt.
Kabelski KPO najee se ugrauje u zid na visini 0,6-1,1 m od tla. Izgraeni su
od kvalitetne samougasive plastine mase koja prua dobru elektrinu zatitu.
Izvedeni su u razredu II to zapravo znai da je zatita od dodira dijelova pod
naponom izvedena dvostrukom izolacijom.
Pristup ovim ormariima je omoguen samo ovlatenim osobama.
Str. 19/56
Kuni prikljuni-mjerni ormari ( KPMO), koriste se za prikljuak
obiteljskih kua i manjih graevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku
mreu. Koriste se tipski ormari, razvod el. energije ostvaruje se
osiguraima do 100 A, a mjerenje se ostvaruje ugradnjom brojila potronje
el. energije. Ugrauje se na proelju graevine.
Str. 20/56
b) UNUTARNJE RAZVODNE PLOE
Glavna razvodna ploa GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ). Prikljuak
se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili
TS do glavne razvodne ploe GRP. GRP se u pravilu montira u ulaznom
dijelu graevine. Ukoliko ima vie ulaza svaki ulaz ima svoju GRP. GRP
se sastoji iz vie sekcija, meusobno odvojenih, svaka sekcija je
opremljena vratima sa bravicom.
Etani razdjelnici ER ( ili etani ormari EO )
U etanim razdjelnicima smjetena su brojila el. energije, u ovisnosti o
broju stanova i glavni osigurai za svaki stan. Ukoliko na katu ima vie od
etiri stana koriste se dva EO-a .
Stanski razdjelnici RS
Koriste se tipski razdjelnici, plastine izvedbe, koji se montiraju najee
iznad ulaza u stan. Osim osiguraa u RS montiraju se i limitatori i zatitne
strujne sklopke.
6
Str. 21/56
ELEKTRINI VODOVI
Elektrini vodovi su skup elemenata sastavljenih od vodia, izolatora i
drugog pribora koji slue za prijenos elektrine energije s jedne toke
mree na drugu. Openito se sastoje od: vodia, izolacije, slojeva za zatitu
vodia i izolacije, pribora i materijala za postavljanje, spajanje, zavravanje
te mehaniku i elektrinu zatitu.
VODI je osnovni element elektrinog voda koji ima zadatak voenja
elektrine struje i jedini je aktivni dio voda. Vodii se obino izrauju od
bakra (56-58 Sm/mm
2
) i aluminija (35-58 Sm/mm
2
), a ponekad i od srebra
(60 Sm/mm
2
) (1 Sm (Simensmetar) = 1/Om).
Presjeci energetskih vodia su normirani i iznose: 0.5, 0.75, 1, 1.5, 2.5, 4, 6,
10, 16, 25, 35, 50, 70, 95, 120, 150, 185, 240, 300, 400 mm
2
.
Vodi se sastoji od jedne ili vie ica, pa govorimo o punom (masivnom) ili
vieinom vodiu. Presjek vodia moe biti razliitog oblika, a najee su
kruni sektorski ili uplji.
Str. 22/56
ELEKTRINI VODOVI ELEKTRINI VODOVI
IZOLACIJA razdvaja meusobno vodie. Za izolaciju se upotrebljava zrak
kod vodova s golim vodiima, a kod ostalih vodova: papir, tekstil, guma i sl.
SLOJEVI ZA ZATITU VODIA I IZOLACIJE od vlage, mehanikih,
toplinskih i kemijskih utjecaja izrauju se od metala, gume, impregniranih
tekstila i sl.
Str. 23/56
OZNAAVANJE
ELEKTRINIH
VODOVA
Kombinacija zeleno-
ute boje primjenjuje se
iskljuivo za
oznaavanje vodia sa
zatitnom funkcijom, tj.
zatitnog i nultog
vodia.
Svjetlo plava boja se
primjenjuje za
oznaavanje neutralnog
vodia, ali se moe
primjenjivati i za fazne
vodie.
Crna i smea boja se
primjenjuju za
oznaavanje faznih
vodia
Str. 24/56
NEKI PRIMJERI ELEKTRINIH VODOVA I NJIHOVOG
KORITENJA
7
Str. 25/56
INSTALACIJSKE CIJEVI I PRIBOR
Prema pravilniku za elektrine instalacije niskog napona vodi mora biti tako
ugraen i postavljen da je zatien od vanjskih utjecaja. U elektrinim
instalacijama uglavnom se upotrebljavaju izolirani vodovi postavljeni u cijevi ili
kanale koji imaju ulogu zatite. Dijele se na plastine i metalne.
Plastine cijevi se izrauju iz raznih termoplastinih masa, samougasivih,
odnosno otpornih na gorenje. Mogu biti glatke, rebraste, krute i savitljive.
Metalne instalacijske cijevi imaju prvenstveno ulogu mehanike zatite
elektrinih vodova. U pravilu su eline, a rjee aluminijske.
Metalne cijevi moraju imati izolacijsku oblogu.
Treba ih obavezno povezati sabirnicom zatitnog vodia.
Str. 26/56
fizikalna svojstva: :Fleksibilna dvoslojna plastina cijev za teka mehanika
optereenja od polietilena, ute boje (posebne boje prema upitu).
Otporna na udarce, pritisak i vanjske utjecaje kao to su voda, ulje,
graevinski materijal i korozivne tvari.
Temperatura primjene od -30 do 60C.
namjena: Zatita cijevi za kabele u elektroindustriji i telefoniji kod
polaganja u pod, beton i zemlju.
TIP / Type A:SRC
40 50 63 75 90 110 125 140 160 200
Vanjski promjer (mm) / Outer diameter (mm) 40 50 63 75 90 110 125 140 160 200
Unutarnji promjer (mm) / Inner diameter(mm) 32 41 51 62 75 92 106 121 140 180
Kolut (m) / Coil (m) 50 50 50 25 25 25 25 25 25 25
Str. 27/56
Ovisno o vrsti ugradnje instalacija mijenjaju se i cijevi za polaganje.
Spomenut emo neke koje se najee koriste u gradnji:
1. Elektroinstalacijska rebrasta cijev za betonsku ugradnju (TC)
namjena: Koristi se za sve instalacije u zgradama, polaganjem u zidove od
nezapaljivog materijala ili betona.
fizikalna svojstva: Fleksibilna plastina cijev za teka mehanika optereenja
od termoplasta HDP naranaste boje. Otporna je na udarce, pritisak i vanjske utjecaje kao
to je voda, ulje, graevinski materijali i korozivne tvari.
Nije otporna na plamen.
Str. 28/56
Elektro instalacijska
rebrasta cijev za
podbukno polaganje
(ERC)
Elektroinstalacijska cijev
za telefoniju (TRC)
8
Str. 29/56
Maksimalni broj vodia u cijevima ovisi o vrsti cijevi, njezinom
promjeru, nainu polaganja i presjeku vodia (odnosno vrsti voda).
Propisan je raspored i broj krutih P i mnogoinih P/M vodia u
elektroinstalacijskim cijevima.
5. Elektroinstalacijska cijev za nadbukno polaganje (PNT)
6. Spiralna rebrasta cijev (FLEXI)
Plastine kanalice
Str. 30/56
Pribor za instalacijske cijevi
U pribor za instalacijske cijevi ubrajamo sav materijal koji slui za
polaganje i spajanje cijevi. Tu se ubrajaju:
Uvodnice, lule i krajnice slue za zavravanje cijevi, odnosno uvoenje
cijevi u razvodne kutije, ormare ili troila.
Spojnice i lukovi slue za spajanje i zakretanje cijevi
Obujmice slue za privrivanje cijevi
Instalacijske kutije imaju viestruku namjenu
Str. 31/56
Primjeri instalacijskog pribora i njihove karakteristike
Str. 32/56
Instalacijske kutije
Instalacijske kutije se upotrebljavaju za krianje (odvajanje) cijevi
odnosno vodova, prolaza vodova, montau prikljunica, sklopki ili tipkala
te za spajanje odnosno nastavljanje vodia.
Openito mogu se podijeliti prema: upotrebi ( montane, razvodne univerzalne);
materijalu (plastine i metalne); obliku (okrugle i etvrtaste).
Za podbukne instalacije uglavnom se upotrebljavaju plastine kutije sljedeih
dimenzija:
- okrugle, promjera 60, 70 ili 80 mm
- etvrtaste, 95x95; 150x150; 200x200; 250x250 mm
Za nadbuknu instalaciju upotrebljavaju se plastine i metalne kutije:
- okrugle, promjera 80 mm dimenzija
- etvrtaste, 70x70; 80x80; 100x100; 180x180.
Razvodne kutije novije izvedbe (prema DIN-u) imaju na unutarnjoj strani podatak
o dozvoljenom presjeku vodia, broju stezaljki i broju vodia.
9
Str. 33/56
Izbor instalacijskih kutija za termoplastne cijevi
Str. 34/56
Instalacijski pribor za
betonsku ugradnju
Str. 35/56
UPRAVLJAKI DIO
Prikljune naprave
Sklopni aparati
Zatita
Str. 36/56
PRIKLJUNE NAPRAVE
slue za prikljuak prenosivih troila na elektrinu instalaciju.
esto se upotrebljavaju za produavanje napojnih vodova. Obino se
koristimo nazivima utinice, utikai, prijenosne prikljunice, i sl.
Openito se mogu svrstati u dvije velike grupe:
prikljune naprave za instalacije u stambenim i slinim prostorima
prikljune naprave za instalacije u industriji
10
Str. 37/56
Prikljune naprave za stambene i sline objekte
U elektrinim instalacijama zgrada i slinih prostora najee se
upotrebljavaju prikljune naprave nazivnih struja do 16 A i za napone 250,
400 i 500 V. Uglavnom se radi o tropolnom prikljunom priboru ( ili dvopolni
sa zatitnim vodiem oznaka L, N i P). Potrebni stupnjevi mehanike zatite
su IP 20 i IP 41, a za ugradnju u garaama, podrumima i slinim prostorima
IP 41 i IP 55.
Utinice se postavljaju na visine:
0,3 - 0,4 m u sobama
0,6 - 1,2 m u radnim prostorima i kuhinjama
1,5 - 1,7 kupaonicama
Str. 38/56
Najee prikljune naprave: utikai i utinice (dvoploni i petopolni)
siluminska prikljunica, prikljunica za stalni prikljuak, prenosiva prikljunica
s prenaponskom zatitom.
Str. 39/56
Prikljune naprave za industriju
Prikljune naprave za industriju se upotrebljavaju teim radnim uvjetima
kao to su industrijski pogoni, gradilita, poljoprivredni objekti, radionice i sl.
Konstrukcijski dijelovi ovih naprava najee su iz silumina ili
jaih plastinih masa.
Potrebni podaci kod ovih naprava su:
nazivna struja 16, 32, 63, 125 i 200 A; nazivni napon 24, 42, 250, 500 i 750;
pogonski napon; vrsta struje; oznaka proizvoaa; oznaka tipa; zatita od vlage;
oznaka za poloaj zatitnog kontakta.
Str. 40/56
SKLOPNI APARATI
Sklopni aparati slue za uspostavljanje, odravanje i prekidanje
kontinuiteta ili diskontinuiteta strujnih krugova.
- Podjela sklopnih aparata prema nazivnom naponu
Niskonaponski NN (Un1kV)
Visokonaponski VN (Un1kV)
11
Str. 41/56
Podjela sklopnih aparata prema funkciji i namjeni
Sklopke
Prekidai
Rastavljai
Pokretai
Regulatori
Odvodnici prenapona
Sklopni blokovi
Str. 42/56
Slue za uklapanje, trajno voenje i prekidanje struja normalnog
pogona i moguih preoptereenja, a vrlo kratko mogu voditi i struje
kratkog spoja.
Podjela prema
nainu rada
nainu ugradnje
vrsti pogona
prema izvedbi
mogunosti uklapanja
prema nainu spajanja
prema primjeni
prema izvedbi zatite sklopke
Str. 43/56
Prema nainu ugradnje sklopke mogu biti p/, n/ i za ugradnju u
aparate
Prema izvedbi sklopke mogu biti okretne, pregibne, mikro i potezne
Prema nainu spajanja imamo jednopolne, dvopolne, grupne,
serijske, izmjenine i krine
Prema izvedbi zatite sklopke mogu biti ope izvedbe i
vodonepropusne izvedbe
Str. 44/56
Uvijek se prikljuuju na fazni vodi
U rasvjetnom grlu fazni vodi se uvijek spaja na sredinji unutranji
kontakt
Sklopkom moemo prekidati i neutralni vodi, ali samo skupa sa
faznim
Zatitni vodi se prikljuuje na metalne dijelove strujnog kruga
(npr.armaturu fluorescentne svjetiljke)
Sklopke se u pravilu postavljaju na 1-1,5m od tla (najee na 1,2 m),
a potezne na 2,25m od tla
12
Str. 45/56
Jednopolna sklopka se koristi za ukljuenje/iskljuenje troila
(grupe) troila sa jednog mjesta.
jednopolna shema
Str. 46/56
viepolna (razvijena)
shema
sklopka prekida fazu jer u suprotnome uz isklopljenu sklopku
koja se nalazi u nul vodiu instalacija ostaje pod naponom
Str. 47/56
Serijska sklopka koristi se za ukapanje dva troila
(dvije grupe troila) sa jednog mjesta
Str. 48/56
Izmjenina sklopka koristi se za ukapanje jednog (ili grupe)
troila sa dva razliita mjesta
simbol
jednopolna shema
0
R
izmjenina
viepolna (razvijena) shema
13
Str. 49/56
ZATITA
sklopke (FID ili KDS sklopka)
Sastavni su dio razvodne ploe.
FID (RCD) sklopke se koriste kao osnovna zatita od elektrinog udara.
Naziv FID potie od engleskih rijei Fail-greka i Device-ureaj,
odnosno ureaj struje greke, a naziv RCD potie od engleskih rijei:
Residual Current Device to znai ureaj diferencijalne struje.
Ponekada se koriste i skraenice FI i ZUDS
(Zatitni Ureaj Diferencijalne Struje).
Postoje FID sklopke za monofaznu i trofaznu struju (dvopolne i etvoropolne).
Str. 50/56
Princip rada sklopke:
Kada na potroau nema kvara suma struja koje proteku kroz
feritni prsten je jednaka nuli tako da se u namotajima na prstenu ne
inducira struja. U sluaju kvara kroz feritni prsten i zatitni vodi (PE)
potee struja kvara (Id), uslijed ega se u namotajima inducira struja.
Ova struja tee kroz elektromagnet koji privue kotvu i iskljui prekida.
Radi testiranja FI sklopke se postavlja tipkalo S i otpornik R. Kada
pritisnemo tipkalo sklopka mora iskljuiti napajanje.
Str. 51/56
Kombinirana zatitna sklopka - KZS
Koristi se sama ili u kombinaciji sa FI- sklopkom za dodatnu zatitu na
mjestima poveane opasnosti od elektrinog udara (kupaonica), drugi
vlani i mokri prostori.
Str. 52/56
Osigurai
14
Str. 53/56
Osigurai su elementi instalacije koji tite ostale elemente od
kratkih spojeva i preoptereenja.
Postoje Rastali (topljivi) osigurai i automatski osigurai.
Automatski osigurai iskljuuju vod sa napajanja u sluaju kratkog spoja
i u sluaju preoptereenja. Zatita od kratkog spoja se vri pomou
elektromagneta, a od preoptereenja pomou bimetalne trake.
Str. 54/56
Prednost automatskih osiguraa nad rastalnim:
-nije potrebno mijenjati uloak pri kratkom spoju, ve samo izvriti
ukljuenje pomou ruice.
Nedostatak automatskih osiguraa:
-u sluaju jaih struja kratkog spoja dolazi do zavarivanja kontakta,
tako da osigura ne izvri iskljuenje.
Zato se automatski osigurai ne smiju koristiti kao glavni
osigurai na objektu.
Str. 55/56
MJERNA OPREMA (elektrina brojila, uklopni satovi, ).
Elektrina brojila
Elektrina brojila se upotrebljavaju za registriranje utroene elektrine
energije. Dugo vremena su se ugraivala indukciona brojila koja se
danas vie ne proizvode, a sreu se u starim objektima. Danas se
proizvode i ugrauju elektronska mikroprocesorska brojila.
Indukciona brojila su morala imati poseban ureaj - uklopni sat da bi
mogla mjeriti elektrinu energiju u dvotarifnom sustavu, to elektronskim
brojilima nije potrebno, jer imaju ugraen uklopni sat.
Takoer,elektronska brojila imaju ugraen ureaj - maksigraf koji
evidentira najveu snagu koja je povuena iz mree. Prema tehnikim
preporukama HEP-a uz brojilo se ugrauje limitator (ograniava u
stanskom razdjelniku). Uloga limitatora je da u sluaju povlaenja iz
mree vee snage od zadane (npr. vee od 7 kW) izvri iskljuenje.
Po svojoj konstrukciji limitator je automatski osigura. Ponovno
ukljuenje se vri resetiranjem limitatora.
Str. 56/56
Monofazna brojila se smiju instalirati samo kod potroaa manje snage.
Pri izboru brojila se mora voditi rauna o struji potroaa.
Ukoliko imamo veoma jak potroa brojilo se spaja preko strujnih
mjernih transformatora
1
Predavanje br. 11 Elementi elektricnih instalacija, Izvedba i zatita
Str. 2/24
Dvosat
Generalna
Tema
1
Vodovod i
Kanalizacija
Kanalizacija
3
kanalizacije
5
Vodovod
(hladna i topla
voda)
10
Elektro
instalacije
12
HVAC
Instalacije
Grijanje
13
Ventilacija i
Izmjena zraka
Str. 3/57
Elektrine instalacije stambenog ili slinog objekta najee dijelimo prema
namjeni pojedinog dijela instalacija i to na:
1. ELEKTROENERGETSKE INSTALCIJE
2. TELEKOMUNIKACIJSKE INSTALACIJE
3. SUSTAV ZATITE OD MUNJE
Str. 4/57
1. ELEKTROENERGETSKE INSTALCIJE
- kuni prikljuak
- ulazni vod i gl. elektroenergetski razvod
- zajednike elektroenergetske instalacije
- instalacije u stanu
2. TELEKOMUNIKACIJSKE INSTALACIJE /instalacija slabe struje/
- zajednike telekomunikacijske instalacije
- telekomunikacijske instalacije u stanu
3. SUSTAV ZATITE
- vanjski sustav zatite od munje
- unutarnji sustav zatite od munje
2
Str. 5/57
Ulazni vod i glavni elektroenergetski razvodi u stambenim
i slinim prostorima
Pod glavnim elektroenergetskim razvodom podrazumijeva se razdioba
elektrine energije od KPO-a do razdjelnika u pojedinim stanovima ukljuujui
i razdiobu zajednike potronje, (strujni krugovi za napajanje zajednikih
troila i naprava kao to su dizala, kotlovnica rasvjeta stubita i hodnika,
zajednikih telekomunikacijskih instalacija i sl.).
Sigurnost u opskrbi elektrinom energijom znatno ovisi o tipu razvoda.
Str. 6/57
Ovisno o veliini, visini i namjeni
objekta razlikujemo sljedee vrste elektrinih razvoda:
a) Jednostruki ulazni (napojni) vod
Ovakva izvedba glavnih
razvoda primjerena je za
manje i nie objekte s
priblino jednakim
optereenjem na
etaama.
Str. 7/57
b) Viestruki uzlazni vodovi
Kod ovakvih razvoda svaki stan (ili nekoliko
stanova na etai ima isti napojni vod.
U ovakvim sluajevima zastupljen je tzv.
sredinji raspored brojila najee u
prizemlju objekta ili na pojedinim etaama.
Primjeren je za objekte s veim razlikama
u optereenju po pojedinim etaama, npr.
poslovno-stambeni prostori.
Str. 8/57
c) Kruni ulazni vod
Ovakav razvod primjeren je za velike i visoke objekte. Karakterizira ga visoka
sigurnost u opskrbi elektrinom energijom.
d) Dvostrano napajani uzlazni vod
Ovakav razvod je primjeren za vrlo visoke zgrade kod kojih su velika
optereenja na gornjim etaama (restorani s velikim kuhinjama i sl.)
3
Str. 9/57
Ostali razdjelnici
U veoj stambenoj zgradi osim glavnog razdjelnika postoji razdjelnik
zajednike potronje, etani razdjelnik i razdjelnici po stanovima.
U zajednike elektroenergetske instalacije spadaju instalacije
zajednikih troila i naprava kao to su dizala, rasvjeta stubita i drugih
zajednikih prostora, napajanje antenskog sustava, napajanje zajednikih
TK instalacija.
Prikljuci pojedinih stanova na elektrinu instalaciju izvedeni su preko
etanih razdjelnika, osim stanova u prizemlju koji se spajaju direktno iz
razvodnog ormara. Etani ormari se montira na svakom katu u prostor za
elektriku. Predvien je za ugradnju etiri ili pet brojila i usponsku kolonu.
Sadri brojila i pripadne osigurae (35A) za pojedine stanove. Raspodjela
unutar stana se omoguava stanskim razdjelnicima. Opremljen je
jednofaznim limitatorom od 25 A. (kontrola maksigrafom)
Str. 10/57
Instalacije u stanu
Elektrina instalacija u stanu moe se podijeliti na:
1. elektroenergetsku instalaciju
strujni krugovi rasvjete
strujni krugovi troila ope namjene
strujni krugovi fiksnih troila
strujni krugovi u kupaonici
prikljuak termikih naprava
2. telekomunikacijska instalacija (TK)
telefonska instalacija
kuna signalizacija
antenski sustavi
Str. 11/57
1. elektroenergetska instalacija u stanu - osnovna pravila
Pri izvedbi elektrine instalacije treba potivati propisane razmake izmeu
elektroenergetskih, komunikacijskih i drugih instalacija.
U stanovima se instalacija izvodi P i PP-Y vodovima uvuenim u podbukno
postavljene plastine cijevi.
U prostorima spremita i sl oprema mora biti u odgovarajuoj IP zatiti.
Zbog lakeg rada, otklanjanja eventualnih kvarova, naknadnih
radova, razliitih ugradnji i sl definirane su instalacijske zone koje treba
potivati. Pri tome se misli na instalacijske zone stambenih prostora
koji nisu predvieni za rad poput spavaih soba te onih koji su predvieni za
rad poput radnih soba i kuhinja.
Str. 12/57
Instalacijske zone u stambenim prostorima
/prostori koji nisu predvieni za rad/
4
Str. 13/57
Instalacijske zone u stambenim prostorima
/prostori koji su predvieni za rad/
Hz horizontalne zone (irine 30 cm)
Hzg horizontalne gornje instalacijske zone,
postavljaju se na 15-45 cm ispod stropa
Hzd donje horizontalne instalacijske zone, 15-45 cm
iznad gotovog poda
Hzs srednje horizontalne instalacijske zone, 90-120 cm
iznad gotovog poda
Vz vertikalne zona (irine 20 cm)
Vzv vertikalna zona kraj otvora za vrata, 10 -30 cm od
otvora
Vzp vertikalna zona kraj otvora za prozore, 10-30 cm
od otvora
Vzk kutne vertikale, 10-30 cm
Str. 14/57
Elektrini razvodi u stambenim i slinim prostorima
S obzirom na nain polaganja vodova i njihovo razvoenje u stambenim,
poslovnim i slinim prostorima najee razlikujemo sljedee izvedbe
elektrinih instalacija.
Ovo je tzv. klasina izvedba za koju je karakteristian veliki broj razvodnih
kutija jer pri svakom razvoenju vodia upotrijebimo razvodnu kutiju. Pri
eventualnim kvarovima potrebno je otvoriti kutiju to povlai i mogue oteenje
zida.
a) Instalacije s klasinim razvodnim i montanim kutijama
Str. 15/57
Kod ovakvih instalacija karakteristian je veliki broj spojnih mjesta u razvodnoj
kutiji. Ovakva izvedba primjerena je kod zgrada iji su zidovi i stropovi od
lijevanog betona.Traenje kvarova je relativno jednostavno.
b) Instalacije sa stropnim razvodnim kutijama
Str. 16/57
Prednost ovakvih instalacija je to se lako montira vei broj
univerzalnih kutija to dalje omoguava proirenje instalacija i premjetanje
utinica. Neiskoritene kutije se jednostavno prekriju poklopcima.
c) Instalacije s univerzalnim instalacijskim kutijama
5
Str. 17/57
Ovakva instalacija primjerena je za prostore gdje se zahtijeva odvojenost
(autonomnost) pojedinih dijelova instalacije ili gdje su potrebne naknadne
izmjene u graenju. Uglavnom se ovakva instalacija upotrebljava u upravnim
zgradama, hotelima, bolnicama i sl. Princip je da svaki prostor ima svoj razvodni
ormar iz kojeg se napajaju strujni krugovi. Mogue je da se svi strujni krugovi
udrue na jednu zajedniku nadstrujnu zatitu.(osigura)
d) Instalacije sa razvodnim ormariem
Str. 18/57
e) Instalacije s vodovima u kutnim ili zidnim kanalima
Ovakva nadbukna instalacija primjerena je za prostore gdje trebamo veliki
broj utinica (energetskih i telekomunikacijskih) poput laboratorija, uionica
predavaonica i sl.
Prednost je to je promjena broja utinica relativno jednostavna.
esto se izvodi i kao naknadna instalacija.
Str. 19/57
f) Podne instalacije
Podne instalacije izvode se s vodiima postavljenim u posebne podne kanale
(najee viedijelne). Na kanale se prikljuuju posebne podne kutije u koje
se montiraju utinice. Ovakav nain izvoenja instalacija omoguava bolju
Iskoritenost prostora. esto se izvode u robnim kuama, pogonima,
kabinetima za raunala i sl.
Str. 20/57
Primjer nadbuknog polaganja cijevi
a) ispravno
b) neispravno-mogunosti nakupljanja
vlage
Primjer instalacije izvedene
S vodovima PNT cijevi
Pravilno poloene
instalacijske cijevi
Neki detalji elektrinog razvoda u stambenim i slinim prostorima
6
Str. 21/57
strujni krugovi rasvjete
U stanu se preporuuju minimalno dva strujna kruga za napajanje rasvjete
s minimalnim presjekom vodia 1,5 mm
2
- Cu. U kuhinjama radnim
prostorima u stanu se pored ope rasvjete redovito predvia i rasvjeta
radnih ploha.
Rasvjetom se upravlja pomou instalacijskih sklopki ugraenih kod ulaza u
svaku prostoriju. Sklopke i tipkala se postavljaju na visinu cca 110 cm
(70-150 cm) od gotovog poda.
U javnim prostorima (uionice, ekaonice i sl.) rasvjeta se obavezno napaja iz
dva ili vie strujnih krugova.
Sve svjetiljke moraju imati poseban vijak za spajanje sa zatitnim vodiem.
Troila manje snage (ventilator) mogu se prikljuiti na strujni krug rasvjete.
Str. 22/57
strujni krugovi troila ope namjene
Troila ope namjene se na instalaciju prikljuuju preko prikljunica i utikaa
U pravilu se ovi strujni krugovi izvode vodiima presjeka 2,5 mm
2
tieni
osiguraima 16 A. U stanovima su predviene prikljunice ope namjene u
svim prostorima. Visina postavljanja o vrsti prostora i kree se od 30 -150 cm
od gotovog poda.
npr: kuhinje i radni prostori na cca 110 cm
ostali na visini 30 45 cm
Za troila u kuhinji montiraju se prikljunice s poklopcem (IP43) iznad kuhinjskih
elemenata.
U hodniku se preporua ugradnja minimalno jedne dodatne elektroenergetske
prikljunice za prikljuak napojnog dijela telefona.
Str. 23/57
Preporueni minimalni broj prikljunica i svjetiljki prema vrsti prostora
Vrsta prostora Prikljunice svjetiljke
dnevna soba 4 1
blagovaonica 4 1
kuhinja 6 2
radni prostor 7 1
spavaa soba 4 1
kupaonica 3 2
WC 1 1
hodnik 1 1
balkon 1 1
Sve prikljunice moraju imati zatitni kontakt koji se spaja sa sabirnicom
zatitnog vodia.
Str. 24/57
strujni krugovi fiksnih troila
Fiksna (vrsta) troila npr. elektrini tednjak, elektrini bojler, klima kuhinjska
napa. Preporua se prikljuiti ih izravno pomou posebnih prikljunih kutija.
7
Str. 25/57
Zbog poveane opasnosti od elektrinog udara uslijed smanjenja otpora tijela
i dodira tijela s potencijalom zemlje za kupaonice vrijede posebni zahtjevi u
pogledu izvedbe elektrinih instalacija i izbora elektrine opreme. Ovi zahtjevi
se odnose na prostore s kadom, tu kadom i okolne zone, a ne primjenjuju se
na zatvorene tvorniki izraene tu kabine s vlastitom tu kadom i odvodnim
sustavom (osim to se 60 cm od vrata ne smiju postavljati sklopke i
prikljunice).
Za elektrine vodove i pripadni pribor vrijedi:
kabeli i vodovi, koji se polau nadbukno, ili podbukno do dubine 5 cm moraju
imati izolaciju, koja zadovoljava zahtjeve zatite uporabom opreme razreda II.
instalacije u kupaonici
Str. 26/57
zona 0 - unutranjost kade
zona 1- u razini kade do 2.25 m
Str. 27/57
Str. 28/57
prikljuak termikih naprava
Termike naprave aparati koji za svoj rad koriste toplinu dobivenu iz
elektrine energije (elektrini bojleri, tednjaci, infra grijalice, TA pei.
U pravilu se direktno prikljuuju na elektrinu instalaciju.
Termike naprave veih snaga (TA pei, bojleri i sl.) spajaju se u posebne
strujne krugove.
Termike naprave moraju imati: odgovarajue sklopke, posebnu zatitu i
regulacijske ureaje.
8
Str. 29/57
TELEKOMUNIKACIJSKE INSTALACIJE
Ove instalacije omoguuju uporabu razliitih ureaja i aparata poput telefona,
telefaksa, radija, TV, raunala U tom smislu govori se o slijedeim vrstama
TK instalacija odnosno mrea:
telefonska instalacija,
strukturna (LAN mrea)
antenski sustav
DTK (distribucijska telekomunikacijska)
domofoni
videonadzor
razglas (ozvuenje)
centralni nadzorni sustav
protuprovala (alarmni sustav)
vatrodojava
detekcija plinova
Str. 30/57
Telekomunikacijske razvode moemo podijeliti na:
1) Primarni TK razvod - obuhvaa prikljuni vod, TK instalaciju na vanjsku
TK mreu. Za ovaj prikljuak uglavnom se koriste simetrini vodovi u obliku
telefonskih parica (analogni signal). Za AOP rabe se koaksijalni ili
optiki vodovi.
2) Sekundarni TK razvod - od ormaria do pojedinih etanih razdjelnika.
3) Tercijarni TK razvod - ine vodovi od etanih razdjelnika do pojedinih
radnih prostora , odnosno TK prikljunica u pojedinim stanovima.
Uglavnom se postavljaju vodovi u obliku parica, a ako su zahtjevi vei
onda i optiki vodovi.
Str. 31/57
LAN
U poslovnim prostorima se esto susree pojam strukturno kabliranje ili
lokalna mrea (L-Local A-area N-network). Ona predstavlja instalaciju
TK sustava viestruke namjene. Izvedena je kao jedinstveni sustav ili
kao vie podsustava u jednoj ili vie graevina s mogunou
povezivanja u jedinstvenu cjelinu. Strukturna mrea se najee izvadi
zvjezdastom tipologijom. Sredite mrenog sustava je komunikacijski
razdjelnik koji predstavlja vorite mree. Sadri aktivne i pasivne
komponente i povezan je bakrenim ili optikim kabelima do krajnjih
korisnika.
Str. 32/57
Telefonska instalacija
U zgradi zapoinje prikljunim izvodnim telefonskim ormariem u kojem je
tzv. sabirnica. Prikljuni telefonski ormari (ITO) je obino na vanjskoj strani
objekta tako da je stalno dostupan monterima telekoma.
Instalacija unutar zgrade se uglavnom izvodi kabelom TI 20 ili TI 44 promjera
vodia 0,6 ili 0,8 mm poloenih u instalacijskoj cijevi. Preporueni minimalni
promjeri cijevi su:
za uzlazne vodove 29 mm - potreban otvor u zidu 60 x 60 (mm)
za razvod po katovima 23 mm - potreban otvor u zidu 40 x 40 (mm)
za razvod do pojedinog aparata 16 mm - potreban otvor u zidu 30 x 30 (mm)
9
Str. 33/57
Osnovne informacije za telefonske instalacije:
Svakom glavnom telefonu pripada jedna parica.
U cijevima sa telefonskim vodovima ne smiju biti vodii drugih TK
instalacija.
Izmeu energetskog i telefonskog voda minimalni razmak mora biti
20 cm.
Razmak izmeu energetske i telefonske prikljunice mora biti
minimalno 8 cm.
Str. 34/57
Str. 35/57
Osnovna stambena signalizacija
Tu se prije svega ubraja instalacija elektrinog zvonca i interfona.
U stambenim zgradama redovito su kombinirani interfon, zvonce i elektrina
brava u zajedniki komunikacijski ureaj.
Za signalne instalacije najee se koriste kabeli tipa TI 20 ili TI 44 i to
uglavnom promjera vodia 0,6 mm. Broj parica u kabelu ovisi broju
potrebnih linija.
Str. 36/57
Antenski sustavi
To je skup tehn. opreme iji je zadatak da omogui kvalitetan prijenos
primljenih signala.
Razlikuju se tri vrste antenskih sustava:
pojedinani-za obiteljske kue
zajedniki ( u zgradama)
kabelski za prijenos TV i UKV signala u cijelom ili u dijelu naselja.
10
Str. 37/57
SUSTAV ZATITE
LPS-sustav zatite od munje (Lightining Protection System) - cjelokupni
sustav za zatitu objekata od tetnih posljedica udara munje.
Taj sustav moe biti vanjski i unutarnji.
Sustav zatite od munje ( gromobranska instalacija ) sastoji se od:
1) prihvatnu mreu (hvataljke)
2) odvodvna mrea (odvodi)
3) uzemljenje
4) mjerni spoj
Str. 38/57
1) Prihvatna mrea (hvataljke)
Hvataljke su dio vanjskog LPS-a namijenjene prihvaanju udara munje.
Sastoji se od metalnih vodia postavljenih na najviem i najistaknutijem
dijelovima objekta.
Pojavljuju se tri osnovna oblika
vertikalne hvataljke
razapeti vodii
mrea vodia-Faradayev kavez
Str. 39/57
Str. 40/57
2) Odvodi
Odvodni sustav su okomiti vodovi poloeni na ili uz zidove objekta i slue za
odvoenje munje k uzemljivau. Treba ih postavit vertikalno i po mogunosti
bez promjene pravca. Poeljno je da budu to krai i blizu rubova zgrade.
Prosjeni razmak izmeu odvoda ovisi o razini zatite:
Prosjeni razmak (m)
I 10
II 15
III 20
IV 25
Razina zatite
11
Str. 41/57
Osnovne napomene za odvod
Mora biti vie usporednih vodova-najmanje dva.
Duljina strujne staze mora biti to manja
Prednost se daje simetrinom rasporedu te obveznom postavljanju odvoda
na kutove
Odvodi unutar objekta potrebni su za objekte tlocrtne povrine vee od
40 x 40 (m)( odvod u zidnom kanalu min 76x13mm)
Na svakih 20 (10) m te na razini tla odvodi dobivaju horizontalni prsten
koji slui za bolju raspodjelu struje munje
Kod viekatnih objekata odvodi se povezuju sa armaturom svake etae i
tako se formira ovaj prsten
Vodilice liftova povezuju se na odvodnike preko odvodnika prenapona, a
na dnu direktno na uzemljiva.
Str. 42/57
Metalne mase na bonim dijelovima zgrade ija jedna dimenzija prelazi 2 m
moraju se spojiti na odvod.
Prirodni odvodi su metalne instalacije elektriki neprekinute debljine min
0.5 mm.
Odvodi moraju biti izvedeni od to duih komada i sa to manje spojeva,
osobito bez spojnica
Odvodi se ne smiju ugraivati u metalne slivnike
Odvodi se mogu postaviti neposredno ispod buke ako su na odgovarajui
nain zatieni od korozije (premazom, PVC navlakom, i sl.)
Str. 43/57
3) Uzemljenje
Uzemljenje (sustav uzemljenja) je dio LPS je namijenjen odvodu struje
munje u zemlju.
Prema nainu izvedbe razlikuju se dvije vrste uzemljivaa:
Uzemljiva tipa A zrakasti duljine l
1.
Moe biti horizontalni s najmanje
dva uzemljivaa ili varijanta sa vertikalnim (0,5l
1
). Uzemljiva ovog tipa
primjereniji je za manje objekte.
Uzemljiva tipa B uvjetovan je srednjim polumjerom ovisno o zatitnoj
razini. ( Za zatitne razine III i IV minimalno l1 je 5m.) Za ostale je vei i
ovisi o specifinom otporu.
Str. 44/57
Izvedba uzemljivaa
12
Str. 45/57
Prema obliku vodia razlikujemo
ploaste tanke metalne ploe vertikalno ukopane u zemlju na dubini 1m
umjesto punih ploa mogu se koristiti i metalne reetke.
tapne metalne cijevi ili pocinano eljezo duine 2-5 m vertikalno
ukopano u zemlju
trakaste sastoje se od pocinanih elinih traka, metalnih ipki ili
metalnih uadi vodoravno ukopanih u zemlju na dubinu izmeu 0,5 i 1m
u slojevima zemlje gdje nema smrzavanja
Str. 46/57
Danas se u elektrinim instalacijama najee koriste temeljni uzemljivai.
Ugraujemo ih u betonske temelje objekta tako da je izmeu njih i zemlje
min 10 cm betona. uglavnom se upotrebljava elina pocinana traka koja se
povezuje sa armaturom npr svaka 2-3 m. Ovakvi uzemljivai vrlo su uinkoviti
jer su vlanom betonu (ispod hidroizolacije)i na taj nain imaju dobar spoj sa
zemljom. Ekonomini su praktini i neogranienog vijeka trajanja.
Str. 47/57
4) Mjerni spoj
Spoj koji je projektiran postavljen tako da se omogui elektrino ispitivanje i
kontroliranje sastavnih dijelova LPS.
Ugrauje se na odvod na visini 1,7- 2m od tla.
Ako je odvod ispod buke mjerni spoj se izvodi u prikladnom ormariu.
Dio odvoda ispod mjernog spoja mora se zatititi pomou kutnog
elinog profila.
Svi mjerni spojevi moraju biti oznaeni brojevima i premazani crvenom
bojom izvana.
Str. 48/57
Unutarnja zatita (LPS)
U osnovi se sastoji iz dva dijela:
EB (Equipotential bonding) - sustav za izjednaavanje potencijala unutarnjih
i vanjskih metalnih instalacija koje ulaze ili su u blizini objekta
SPD ( Surge protection device) ureaj za zatitu od prenapona
13
Str. 49/57
Ispitivanje instalacija prije putanja u pogon
Ispitati izjednaavanje potencijala
Izmjeriti otpor uzemljivaa
Ispitati zatitne mjere sa zatitnim vodiem
Na svim razdjelnicama provjeriti da li je pravilan natpis, oznaeni
osigurai i poloena jednopolna shema
ispitati sve razdjelnike i strujne krugove
Sve eventualne izmjene izvoditelj je duan unijeti sheme
Izvoditelj je duan predati ateste svih materijala i opreme ugraene u objekt
Izvoditelj je duan rezultate mjerenja i ispitivanja izvrenih od ovlatene
organizacije u obliku atesta predati investitoru
Str. 50/57
Projekt elektrine instalacije i gromobrana sadri
OPI DIO
TEHNIKI OPIS
PRORAUNI
CRTEI
tuma simbola
elektrine instalacije svih etaa
gromobran krova i svih fasada
jednopolne sheme KPMO i RS
jednopolna shema kabelskog raspleta
shema telefonske instalacije
shema TV instalacije
shema izjednaavanje potencijala
shema izjednaavanja potencijala kod TNS sustava
PROCJENA TROKOVA
TROKOVNIK RADOVA
Str. 51/57
Str. 52/57
14
Str. 53/57
Sve metalne mase na krovu je
potrebno spojiti na gromobransku
instalaciju.
Antenski stup (koji se locira nakon
mjerenja signala) obavezno povezati
na gromobransku instalaciju.
Sva istaknuta mjesta na krovu nadvisiti
najmanje 50 cm gromobranskom hvataljkom
Str. 54/57
Str. 55/57
Str. 56/57
15
Str. 57/57
Najee potekoe / nedostaci pri izvoenju
Ugradnja opreme koja nije specificirana
Ne polaganje glavnog odvodnog kabela na propisanu dubinu
Neusklaenost izrade graevinskog projekta i projekta elektroinstalacije
Loa izvedba gromobrana (uteda, nepravovremena intervencija,
zahtjevi investitora)
Naknadno izvoenje instalacija
Vie strujnih krugova u jednoj TC cijevi
1
Instalacije Dio 5. HVAC Instalacije
Predavanje br. 12 Grijanje
Str. 2/50
Dvosat
Generalna
Tema
1
Vodovod i
Kanalizacija
Kanalizacija
3
kanalizacije
5
Vodovod
(hladna i topla
voda)
10
Elektro
instalacije
12
HVAC
Instalacije
Grijanje
13
Ventilacija i
Izmjena zraka
Str. 3/50
HVAC Instalacije
Izraz HVAC je akronim engleskih pojmova:
H Heating (Grijanje)
V Ventilation (Ventilacija)
AC Air-Conditioning (Izmjena zraka)
Ovaj izraz se udomaio kada se govori o ukupnosti strojarskih instalacija u
nekom objektu.
Iako tradicionalno govorimo o 3 grupe ureaja (H+V+AC) esto se ove
grupe ne mogu (niti ne smiju) promatrati odvojeno, jer neki ureaji (npr.
klima ureaji) mogu istovremeno obavljati vie funkcija.
Str. 4/50
HVAC Instalacije Literatura
Osnovna i dopunska:
1. M. Radoni - Grejanje i Vetrenje, Graevinska knjiga, Beograd, 1979.
2. S. Zrni Grejanje i Klimatizacija, Nauna knjiga, Beograd, 2005.
3. Heating, Ventilating and Air-Conditioning, Systems and Equipement, 2008
ASHRAE Handbook
4. Air-Conditioning System Design Manual, ed. W. Grondzik, Elsevier, 2007.
Kratki teaj :
1. http://en.wikipedia.org/wiki/HVAC
2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Grijanje
3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Klimatizacija
4. http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=Glavna_stranica
(Neven Dui)
2
Str. 5/50
GRIJAJ! I
KLI"A#I$ACIJA
Sistemi grijanja i klimatizacije
u zgradama slue za
odravanje ugodnosti i
higijene zraka za ljude koji
borave u zatvorenim
prostorima, bez obzira na
godinje doba i klimu kraja u
kojem se zgrada nalazi.
Skup uvjeta u zatvorenom
prostoru naziva se
mikrokilimom.
Str. 6/50
%I$IOLO&KI 'VJ!#I
Temperatura ovjejeg tijela iznosi oko 37
o
C.
Ve male promjene temperature (i manje od 1
o
C) oznaavaju bolesno stanje.
Za obavljanje ivotnih funkcija ovjeku je
potrebna toplina. ovjeje tijelo stalno proizvodi
toplinu koristei hranu i kisik iz zraka. Svaki
ovjek, s povrinom koe od oko 2 etvorna
metra, pri temperaturi od oko 307 K (Kelvina)
(oko 34
o
C), kontinuirano zrai oko 1.0 kW
topline.
Nedovoljna ili pretjerana temperatura prostora
izaziva neprijatni osjeaj, smanjuje umnu i
tjelesnu sposobnost i u krajnjem sluaju moe
izazvati smrt.
Str. 7/50
(O#R!)A I $A*AJ GRIJAJA
Za odravanje ivota tijekom hladnijeg doba
godine, kada temperatura padne ispod +15
o
C,
neophodno je da se ovjek zatiti od dugotrajnog
i prekomjernog gubitka tjelesne topline. ovjek
se od hladnoe titi odjeom i kuom.
Obino se smatra da su optimalni uvjeti za ivot
u kui ako prostorije imaju temperaturu +16
o
C
+22
o
C. Temperature ispod +16
o
C suvie su
niske i mogu izazvati ozebline, a temperature
preko +22
o
C usporavaju organizam.
Zadatak grijanja je da u zatvorenim prostorijama, nezavisno od vanjske
temperature odri stalnu temperaturu. Ovo se postie raznim ureajima za
grijanje.
Str. 8/50
(OVIJ!+# GRIJAJA
Prvim "sustavom" grijanja bi se moglo
nazvati izlaganje Sunevim zrakama, a
pronalaskom vatre ovjeku je omoguena
zatita od hladnog vremena. Prvi sloeniji
sustavi za grijanje nastaju u Europi u
antiko doba. Bili su to sustavi centralnog
toplozranog povrinskog grijanja te su
bili poznati pod nazivom "hipokaustino
grijanje".
U srednjem vijeku nije zabiljeen neki znaajniji pomak u razvoju tehnike
grijanja. Kroz gotovo cijeli srednji vijek kao izvor topline u nastambama
obinog puka slui otvoreno ognjite postavljeno u sreditu prostorije, a u
kuama plemenitaa otvoreni kamin postavljen u prostoriji u kojoj se
najvie boravilo. Ostale se prostorije nisu grijale ili su se grijale tako to je
kroz njih prolazio dimnjak. Prvo veliko poboljanje su predstavljale kaljeve
pei, koje su se uz neke izmjene odrale do danas.
3
Str. 9/50
(OVIJ!+# GRIJAJA
Najznaajnije novosti se pojavljuju u 18.
stoljeu; u vedskoj je izveden prvi
sustav centralne pripreme potrone tople
vode, a u Engleskoj prvi sustav parnog
grijanja. Potkraj tog stoljea su
konstruirani prva eljezna pe i
ljevanoeljezni kotao. Svojevrsna
kulminacija tih dogaaja bila je u 19.
stoljeu, kada u SAD-u poinje tvornika
proizvodnja ljevanoeljeznih kotlova i radijatora, a posljednja desetljea
toga stoljea donose pravu ekspanziju proizvoaa opreme za grijanje, od
kojih su neki opstali i do danas.
U 20. stoljeu se izgrauju prve toplane i toplinarski sustavi, a u vrijeme
nakon Drugog svjetskog rata dolazi do sve vee primjene novih tehnologija
grijanja te se sustavi grijanja sve vie povezuju sa sustavima pripreme
potrone tople vode.
Str. 10/50
(R!O&!J! #O(LI!
Izmeu tijela razliite topline postoji stalna tenja da se koliine topline
izravnaju. Izravnavanje se moe vriti naelno na tri naina:
1) Provoenje (kondukcija) direktnim dodirom dva nejednoliko zagrijana
tijela;
2) Strujanje (konvekcija) ovaj nain prijenosa vri se u tekuim
materijama;
3) Zraenjem (radijacijom)
toplina se prenosi sa
toplijeg na hladnije tijelo
bez zagrijavanja sredine
kroz koju prolazi.
Prema nainu predavanja
topline okolini, razlikujemo i
grijae ureaje.
Str. 11/50
(RI)LI,I (RORA*' (O#R!)! #O(LI! -!!RGIJ!.
U literaturi postoji niz priblinih i tonih prorauna za izraunavanje potrebnih
koliina topline (kcal/h ili kJ/h za 1 m
3
grijane prostorije). Toni prorauni se
rade na temelju fizike zgrade, a prema svim gubicima topline. U nastavku su
prikazana dva postupak za priblino odreivanje potrebne topline.
Postupci su priblini i vrijede za t
e
=-15
o
C i t
i
=+20
o
C. Za bolje izolirane
zgrade treba uzeti niu vrijednost, a za loije viu.
slobodne 55 70 230 293 64 81
dvojne 50 60 209 251 58 70
u nizu 40 55 167 230 46 64
Srednje zgrade 3001500
3
35 45 146 188 41 52
!eli"e zgrade 8002500
3
30 40 125 167 35 46
#grade ve$e od 2500
3
20 30 84 125 23 35
% za 1
3
Snaga
Stanovi
&ale 'orodi(ne zgrade
100300
3
)ra*evina
+i'
,veli(ina- ".al// za 1
3
"0// za 1
3
1rosje(na 'otrebna to'lina
Str. 12/50
(ri/jer:
Stan u zgradi ima dimenzije prema
slici, pa je ukupna povrina stana
42.3 m
2
. Visina prostorija je 2.85 m,
pa je ukupni volumen stana oko
121 m
3
.
Pretpostavimo da je zgrada srednje
izolirana (230+293)/2=262 kJ/h
pa je ukupna potrebna toplina za
zagrijavanje cijelog stana:
121.0 x 262 = 31702 kJ/h
Kako je W=J/s, potrebna snaga
grijaa je:
31702 / 3600 = 8.8 kW
4
Str. 13/50
(RI)LI,I (RORA*' (O#R!)! #O(LI! -!!RGIJ!.
Za pojedinane prostorije priblini proraun koliine topline moe se
priblino proraunati sistemom bodovanja, prema tablici i dijagramu:
2odova #a slu(aj3
1- 1rostorije orijentirane na S4 S#4 S54 5
2- 1rostorije sa 13 /ladne 'ovr6ine
3- 7saljene ale zgrade
4- &jesta iznad 600 .n..
5- 1o jedan bod za sva"i vanjs"i zid 'rostorije
6- 0a"o vjetrovit 'redio
7- &ansardne 'rostorije
8- 1rostorije 'ored ili iznad otvoreni/ 'rolaza
9- 1rostorije sa nedovoljno to'lotno izol.
10- 1rostorije sa 4 ili vi6e /ladni/ 'ovr6ina
11- 1rostorije sa ja"i 'roeto
12- 1rostorije sa ti820
o
9
13- 1rostorije u bara"aa
1
2
Str. 14/50
(ri/jer:
Uzmimo ponovno primjer stana u stambenoj zgradi. Ukupni volumen je: 121.0
m
3
.
:;5+<;50 1rost. 1 1rost. 2 1rost. 3 1rost. 4
1- 1rostorije orijentirane na S4 S#4 S54 5 1 1 0 0
2- 1rostorije sa 13 /ladne 'ovr6ine 1 1 0 1
3- 7saljene ale zgrade 0 0 0 0
4- &jesta iznad 600 .n.. 0 0 0 0
5- 1o jedan bod za sva"i vanjs"i zid 'rostorije 2 2 0 2
6- 0a"o v jetrovit 'redio 0 0 0 0
7- &ansardne 'rostorije 0 0 0 0
8- 1rostorije 'ored ili iznad otvoreni/ 'rolaza 0 0 0 0
9- 1rostorije sa nedovoljno to'lotno izol. 2 2 0 2
10- 1rostorije sa 4 ili v i6e /ladni/ 'ov r6ina 0 0 0 0
11- 1rostorije sa ja"i 'roeto 0 0 0 0
12- 1rostorije sa t
i
820
o
9 2 2 2 2
13- 1rostorije u bara"aa 0 0 0 0
UKUPNO BODOVA 8 8 2 7
Povrina prostorije (m2) 10. 8.1 !." 1.7
Vo#$men prostorije (m!) !1.1 2!.1 10.! %".1
Str. 15/50
(ri/jer:
Prema dijagramu prostorije 1, 2 i 4 spadaju u srednji poloaj, a prostorija 3 u
povoljan poloaj. Prema dijagramu oitano je:
K&'()&'* Prost. 1 Prost. 2 Prost. ! Prost. +
=:=1>7 27?7!@ 8 8 2 7
1ovr6ina 'rostorije ,2- 10. 8.1 !." 1.7
!oluen 'rostorije ,3- !1.1 2!.1 10.! %".1
1otrebna "oli(ina energije ,".al//- 2500.0 1800.0 650.0 4450.0
1otrebna "oli(ina energije ,"0//- 10450.0 7524.0 2717.0 18601.0
:rivulja 2 2 1 2
1otrebna snaga ,"%- 2.7 1.8 0.7 4.3
UKUPNA ,NA-A .%
Str. 16/50
O+OVI (OJ"OVI
Sustav grijanja su svi elementi koji u nekom objektu slue za grijanje
prostorija.
Izvor topline je glavni dio sustava grijanja i u njemu dolazi do pretvorbe
energije iz njenog primarnog oblika ili izvora u toplinu.
Loite je dio izvora topline u kojem dolazi do pretvorbe kemijske
energije goriva u toplinu procesom izgaranja.
Razvod je dio centralnih sustava grijanja koji slui za prijenos toplinske
energije do prostorija pomou odgovarajueg prijenosnika energije.
Prijenosnik energije ili ogrjevni medij je tvar koja u centralnim
sustavima grijanja slui za prijenos energije od izvora topline do
ogrjevnih tijela smjetenih u prostorijama.
Ogrjevno tijelo je dio sustava grijanja koji slui za prijenos topline na
prostoriju.
5
Str. 17/50
+'+#AVI GRIJAJA
Sustavi grijanja se mogu podijeliti na nekoliko naina:
prema energentu
prema nainu zagrijavanja
prema izvedbi ogrjevnih tijela
Podjela sustava grijanja prema energentu se zasniva na izvoru energije
koji se koristi za pretvorbu u toplinu, pa oni mogu biti:
elektrini
solarni
plinski
na tekua goriva (nafta, lo ulje, petrolej, mazut, alkohol)
na kruta goriva (drva, treset, ugljen) itd.
Str. 18/50
+'+#AVI GRIJAJA -nastavak.
Podjela prema nainu zagrijavanja u obzir uzima poloaj izvora topline u
odnosu na prostoriju koju je potrebno zagrijavati:
lokalni
centralni
Podjela prema izvedbi ogrjevnih tijela se temelji na nainu na koji se
toplina predaje prostoriji:
radijatorski
izravni
konvektorski
ventilokonvektorski
povrinski
Str. 19/50
O+OVI !!RG!#I ' +'+#AVI"A GRIJAJA
Kako je ve reeno, osnovni energenti u sustavima grijanja su: elektrina
energija, solarna energija, plinska goriva, loivo ulje, kruta goriva.
Plinska goriva su plinovi i plinske smjese ijim izgaranjem nastaje toplina.
Kao energenti se koriste u sustavima grijanja i pripreme potrone tople
vode, proizvodnji elektrine i toplinske energije itd.
Loiva ulja su tekua goriva koje se dobivaju frakcijskom destilacijom
sirove nafte, a koristi se u malim i velikim energetskim postrojenjima.
Sastoje se najveim dijelom od ugljika, a ostatak ine vodik, kisik i duik.
Ugljen je kruto fosilno gorivo koje je ranije bilo vrlo esto, a danas je
njegova primjena u sustavima grijanja uglavnom naputena te se kao
energent najvie koristi u velikim energetskim postrojenjima i u industriji.
Najveim dijelom se sastoji od ugljika, vodika, kisika, a ostatak otpada na
sumpor, duik, vodu, pepeo i razne druge primjese.
Str. 20/50
O+OVI !!RG!#I ' +'+#AVI"A GRIJAJA
Biomasa je kruto gorivo biolokog porijekla, odnosno obnovljivi izvor
energije, a moe biti u raznim oblicima Za primjenu u sustavima grijanja se
koristi ogrjevno drvo ili razni proizvodi koji se dobivaju obradom drveta i
drvnih otpadaka kao to su piljevina, briketi, peleti i sl.
Elektrina energija je najii* ali i relativno skup nain grijanja. Prema
nekim pokazateljima cijena grijanja elektrinom strujom je oko 3 puta vea
od cijene grijanja ugljenom.
Suneva energija je obnovljiv i neogranien izvor energije od kojeg izravno
ili neizravno potjee najvei dio drugih izvora energije na Zemlji. Suneva
energija u uem smislu podrazumijeva koliinu energije koja je prenesena
Sunevim zraenjem, a izraava se u dulima. U svom se izvornom obliku
koristi (najee) za pretvorbu u toplinsku energiju za sustave pripreme
potrone tople vode i grijanja te u solarnim elektranama.
* Diskutabilno sa stajalita da se veina elektrine energije dobiva
termoelektranama koje znaajno oneiuju okoli.
6
Str. 21/50
'VJ!#I KOJI +! (O+#AVLJAJ' GRIJA*I" 'R!0AJI"A
Grijai ureaji, da bi u potpunosti zadovoljili svoju namjenu, moraju
zadovoljiti higijenske, tehnike, ekonomske i estetske uvjete.
HIGIJENSKI
Temperatura zraka u prostoriji mora imati ravnomjernu raspodjelu
po povrini i po visini;
Temperatura grijanih povrina ne smije biti vea od 70
o
C;
Temperatura zidova i zraka u prostoriji bi trebala biti priblino ista,
u svakom sluaju ne smije se razlikovati za vie od 3
o
C;
Toplotni izvori ne smiju zagaditi prostoriju prainom, dimom ili
aom;
Grijai ureaj mora biti sposoban lako regulirati kolebanje izmeu
vanjske i unutarnje temperature.
Str. 22/50
'VJ!#I KOJI +! (O+#AVLJAJ' GRIJA*I" 'R!0AJI"A
TEHNIKI
Jednostavnost i preglednost ureaja;
Lagano upravljanje ureajem;
Automatski rad ureaja;
Sigurnost za ljude i predmete (poar).
EKONOMSKI
Minimalna investicija;
Minimalni trokovi eksploatacije.
ESTETSKI
Sklad izmeu grijaeg ureaja i konstruktivnih i arhitektonskih
dijelova graevine.
Str. 23/50
GRIJA*I 'R!0AJI I O(R!"A
$A LOKALO GRIJAJ!
Kada se toplina proizvodi u istoj
prostoriji (ili grupi prostorija) koja se
grije tada govorimo o lokalnom
grijanju. U lokalne ureaje za
zagrijavanje tradicionalno spadaju
ognjita, kamini i pei (na kruta,
tekua ili plinovita goriva), te u
novije doba: radijatori, konvektori,
kaloriferi i zraei paneli te
povrinski sustavi grijanja.
Tradicionalni ureaji za zagrijavanje
kao obaveznu opremu zahtijevaju
dimnjak za odvoenje nus pojava
izgaranja (dim, aa).
Str. 24/50
1I"JACI
Kada je predvieno grijanje na
tradicionalni nain ognjitima,
kaminima ili peima na kruta,
tekua ili plinovita goriva, obavezna
je ugradnja dimnjaka u zgrade.
Zadatak dimnjaka je dvostruk:
1) da putem strujanja zraka
dovede u loite dovoljnu
koliinu kisika i
2) da plinove koji nastaju
sagorijevanjem odvede van
zgrade.
* Prema nekim istraivanjima ispravnim dimnjakom i pravilnim rukovanjem loenja moe se
utedjeti i do 25% goriva.
7
Str. 25/50
1I"JACI
Vrui zrak je laki, a hladni zrak je tei. Teine zraka za
pojedine temperature prikazane su u tablici. Za
ostvarenje dobrog strujanja zraka potrebno je da je
dimnjak dobro izoliran i da je ist, tako da otpori koji
nastaju strujanjem kroz njega budu to manji.
U principu, prilikom loenja topli zrak se podie te se
uspostavlja strujanje odozdo prema gore, tj. dimnjak
vue.
Kada je zrak u dimnjaku hladan, a otvori komina/pei
otvoreni, u dimnjaku nastaje obratno strujanje. Ovaj
poremeaj esto nastaje kada je vie pei prikljueno
na isti dimnjak (u jednoj se loi, a u jednoj ne). Stoga,
vie pei se smije prikljuiti na isti dimnjak samo ako
pripadaju istom stanu, a i to bi trebalo po mogunosti
izbjei, tj. svaku pe prikljuiti na svoj dimnjak, osim
kod sabirnih dimnjaka.
+e'eratura
,
o
9-
+eAina zra"a
,"g/
3
-
B20 1.396
0 1.293
20 1.205
100 0.947
150 0.835
200 0.746
Str. 26/50
1I"JACI
Smetnje u radu dimnjaka nastaju i ako dimnjak nije dobro izraen, pa kroz
svoje stijenke proputa zrak.
Na rad dimnjaka znatno utjee
vjetar. Na slici se vidi kako vjetar,
pri nailaenju na kosi krov
utiskuje zrak u dimnjak.
Nadvienje dimnjaka iznad sljemena
krova treba biti najmanje 50 cm, ako je
dimnjak do 1.5 m udaljen od sljemena.
Ako je dimnjak vie udaljen, tada su
preporuke za njegovu visinu dane na
slici (Ruski propisi).
Str. 27/50
GLAV! 1I"JAKA -1I"JA*K! KA(!.
Glave dimnjaka imaju znaajnu ulogu u dobrom radu dimnjaka. Suvie
sloene glave dimnjaka mogu stvarati neeljena vrtloenja zraka i uzrokovati
lo rad dimnjaka.
Takoer je potrebno paziti da glave dimnjaka (dimnjake kape) zatite
dimnjak od ulaska kie (vlage) u dimnjak. Vlaga u dimnjaku hladi topli zrak
koji se penje i stvara obrnuto strujanje.
U posljednje vrijeme na tritu je
prisutan veliki asortiman dimnjakih
glava (kapa) razliitih renomiranih
proizvoaa koje pospjeuju rad
dimnjaka.
Str. 28/50
#RA1ICIOAL! 1I"JA*K! GLAV!
U Hrvatskoj je prisutan niz tradicionalnih naina izrade dimnjakih glava.
Jedna od najpoznatijih su tzv. fumari dubrovakog primorja i otoka.
Fumar na Lastovu Fumar na Visu Fumar na ipanu
8
Str. 29/50
'('#! $A (O+#AV' 1I"JAKA
Dimnjake u principu treba postavljati u unutranjosti zgrade, jer na taj nain
su manje izloeni hlaenju. Ako se ipak postavljaju uz vanjske zidove, tada
ih treba dobro izolirati. Ako je mogue pojedinane dimnjake je dobro
grupirati u grupe, jer se tada oni uzajamno griju.
Dimnjaci u pravilu trebaju biti ravni (pravi). Ako
to nikako nije mogue, dozvoljava se povijanje i
to najvie do 30
o
od vertikale. Mijenjanje pravca
mora se izvesti na najmanje 20-30 cm iznad
poda, te se ispod tavanice mora prijei u
vertikalu.
Str. 30/50
'('#! $A (O+#AV' 1I"JAKA
Presjek dimovodnog kanala je najbolje izvesti krunog oblika. U ostalim
presjecima nastaju mrtvi kutovi koji poveavaju otpore kretanju plinova.
Kod pravokutnog presjeka stranice ne smiju prekoraiti odnos 1:1.5.
Presjek dimovodnog kanala ne smije se ni suavati ni proirivati.
Suavanjem se stvara usporavanje plinova, a proirenjem nepotrebni
vrtlozi.
Visina dimnjaka treba biti takva da se
osigura dobro strujanje zraka. Najmanja
visina dimnjaka, mjerena od loita do vrha
dimnjaka, mora biti 5 do 7 m. Kod manjih
obiteljskih kua ovo moe biti znatan
problem.
Dimnjak treba dobro izolirati.
Str. 31/50
'('#! $A (O+#AV' 1I"JAKA
Na dnu dimnjaka treba uvijek predvidjeti vrata za ienje dimnjaka, a na
dnu dimnjaka odreen prostor za skupljanje ai. Ovaj prostor (udaljenost
posljednjeg prikljunog mjesta do dna dimnjaka) mora biti bar 1/10 visine
dimnjaka. Ako to nije mogue izvesti, tada treba proiriti noicu dimovodnog
kanala.
Str. 32/50
"O#A,I 1I"JACI
U posljednje vrijeme dimnjaci se vrlo rijetko zidaju, nego se koriste gotovi
elementi za izvedbu dimnjaka. Jedan od najpoznatijih proizvoaa na tom
podruju je Schiedel.
9
Str. 33/50
1I"!$IOIRAJ! 1I"JAKA
Dimenzioniranje dimnjaka obino se provodi preko dijagrama. Jedan takav
dijagram prikazan je na slici (Schiedel).
Str. 34/50
+A)IRI 1I"JACI
Sabirni dimnjaci su oni dimnjaci kod kojih
se na isti kanal mogu spojiti pei sa
razliitih etaa. Ovo je vrlo zgodno kod
vieetanih zgrada.
Takvi dimnjaci obino imaju tzv. uvodni
(prikljuni) kanal ija je duljina jednaka
duljini etae, a koji se prikljuuje na
sabirni kanal. Na ovaj nain se izbjegava
povratno strujanje.
Str. 35/50
KA"II
Kamini su otvorena ognjita.
Kao gorivo u kaminima
najee se koristi drvo i
dobre vrste kamenog ugljena.
Kamini kao grijai ureaji nisu
efikasni, jer veliki dio topline
odlazi kroz dimnjak, ali dobro
provjetravaju prostoriju.
Loa strana kamina je i
stvaranje praine i ai u
prostoriji.
U posljednje vrijeme esto se
u kamin ugrauje kotao u
kojem se grije voda koja se
zatim razvede po stanu, kao
sustav centralnog grijanja.
Str. 36/50
(!2I
Pei, u tradicionalnom
obliku predstavljaju
zatvorena loita i generalno
je teko povui vrstu
granicu izmeu pei i
kamina.
Pei uglavnom koriste kruta
goriva, ali mogu biti i na lo
ulje, naftu, petrolej i sl.
Poloaj pei je uvjetovan
dimnjakom na kojeg se
prikljuuje. Pe treba tako
postaviti da zrak moe
slobodno cirkulirati oko pei
sa svih strana.
10
Str. 37/50
KALJ!V! (!2I
Kaljeve pei su pei zatvorenog ognjita izraenog od visoko kvalitetnog
amota. Vrui dimni plin koji nastaje sagorijevanjem provodi se kroz amotne
kanale da bi to je vie mogue energije upilo i akumuliralo u keramici, prije
isputanja u dimnjak. Preko amota toplina polako dospijeva na povrinu
pei i ravnomjerno se rasporeuje u prostoriji.
Prednosti kaljeve pei su je kod tradicionalne pei iznimno visok udio
isijavajue topline, koja je vrlo ugodna.
Nedostaci su velika masa i dugo
vrijeme zagrijavanja. Stoga je
kaljeva pe prikladna za krajeve
kod kojih se zapali poetkom
hladnog vremena kako bi se
njome neprestano grijali do
poetka toplih godinjih doba.
Str. 38/50
!L!K#RI*! GRIJALIC!
Elektrine grijalice, kako je napomenuto, predstavljaju najii oblik grijanja,
ali i najskuplji. S obzirom na nain odavanja topline elektrine grijalice
moemo podijeliti na akumulacijske grijalice (pei), radijatore, konvektore,
kaloriferi, zraei paneli, povrinske sustave grijanja i sl.
Princip rada je uglavnom kod svih jednak. Prolaskom struje kroz grija
(debela metalna ica), grija se zagrijava te zrai toplinu. Ova toplina se
moe tada prenositi:
direktno - radijacijom (standardna elektrina grijalica)
Str. 39/50
!L!K#RI*! GRIJALIC!
Zagrijavanjem npr. ulja te radijacijom (radijatori)
Propuhivanjem zraka preko zagrijane ice (kaloriferi, fenovi)
Str. 40/50
!L!K#RI*! GRIJALIC!
Zagrijavanjem amotnih opeka (termoakumulacijske pei)
Povrinski sustavi grijanja (podno grijanje)
Uglavnom sve lokalne elektrine
grijalice, osim elektro mree, ne
zahtijevaju nikakve posebne
instalacije.
11
Str. 41/50
C!#RALI +'+#AVI
Centralni sustavi za grijanje predstavljaju takav sustav kod kojeg se toplina
za grijanje proizvodi na jednom mjestu zagrijavanjem vode, ulja ili zraka, te
pomou cijevi razvodi do prostorija i predaje grijaim tijelima.
Prema obimu centralno grijanje moe biti grijanje stana (etano grijanje),
pojedinih cijelih (manjih ili veih) zgrada ili grijanje cijelih blokova zgrada,
kvartovi ili ak cijeli gradovi.
Prednosti centralnog grijanja su:
Ravnomjerno zagrijavanje svih prostorija;
Ravnomjerno raspodjela temperature u prostoriji (grijae tijelo je
mogue postaviti ispod prozora, to kod pei nije mogue);
Nema loita, pa nema ni zagaivanja;
Sigurnost od poara;
Ekonominost.
Str. 42/50
C!#RALI +'+#AVI
Nedostaci centralnog sustava su:
Visoki investicijski trokovi;
Tekoe u prijelazno doba (proljee, jesen) kada grijanje nije
potrebno tokom cijelog dana;
Gubici topline kod jako dugakih vodova i uzgredno zagrijavanje
prostorija kroz koje prolaze vodovi a za koje je nepoeljno da se
zagrijavaju;
Suhoa zraka u prostorijama koje se griju na ovaj nain.
Str. 43/50
(RICI( RA1A C!#RALOG +'+#AVA
Kako je reeno, centralni sustav sastoji se od centralne jedinice
(centralnog ureaja) za zagrijavanje vode, zraka ili ulja, pumpe i razvodnih
cijevi. Ako se kao medij koristi voda, tada se topla voda moe koristiti i za
sanitarne potrebe.
Str. 44/50
Osnovno naelo pri postavljanju cijevnog razvoda,
kao i za vodovodni razvod, je da se cijevi trebaju
voditi usporedno sa zidovima i stropom. Pri tome
se instalacije mogu postavljati podbukno (u
zidu), nadbukno (po zidu) ili kroz posebno
izvedene kanale. Toplinska izolacija cijevnog
razvoda slui za sprjeavanje nepotrebnog
odvoenja topline u okoli, a uz to materijali
kojima se oblae cijevni razvod mogu posluit za
smanjivanje buke i vibracija. Armatura obuhvaa
sve elemente cijevnog razvoda koji slue za
otvaranje ili zatvaranje, odnosno za namjetanje
ogrjevnog medija kroz cijevi. U pravilu se izrauju
od materijala koji su otporni na koroziju. U
armaturu se ubrajaju ventili, zasuni, slavine i
sklopke.
12
Str. 45/50
Osnovno naelo pri postavljanju cijevnog razvoda,
kao i za vodovodni razvod, je da se cijevi trebaju
voditi usporedno sa zidovima i stropom. Pri tome
se instalacije mogu postavljati podbukno (u
zidu), nadbukno (po zidu) ili kroz posebno
izvedene kanale. Toplinska izolacija cijevnog
razvoda slui za sprjeavanje nepotrebnog
odvoenja topline u okoli, a uz to materijali
kojima se oblae cijevni razvod mogu posluit za
smanjivanje buke i vibracija. Armatura obuhvaa
sve elemente cijevnog razvoda koji slue za
otvaranje ili zatvaranje, odnosno za namjetanje
ogrjevnog medija kroz cijevi. U pravilu se izrauju
od materijala koji su otporni na koroziju. U
armaturu se ubrajaju ventili, zasuni, slavine i
sklopke.
Str. 46/50
RA$VO1 KO1 C!#RALIH +'+#AVA
Stari nain izvedbe razvoda centralnog grijanja su tzv. jednocijevni sustavi,
kod kojih su sva grijaa tijela povezana sa centralnim grijaem samo
jednom cijevi, kroz koju topla voda dolazi i odlazi iz ureaja.
Moderni sustavi su svi
dvocijevni, tj. kroz jednu cijev
dolazi topla voda, a kroz drugu
izlazi relativno hladna voda te
nastavlja cirkulirati kroz mreu.
U svakom sluaju, kod
centralnih sustava uvijek imamo
razvodnu mreu koja je vrlo
slina vodovodnoj mrei.
Razvod centralnog grijanja
treba uskladiti s ostalim
instalacijama.
Str. 47/50
+OLARO GRIJAJ!
U zadnje vrijeme prisutni su sustavi grijanja
vode na sunevu energiju (solarni kolektori).
Ovaj sustav ima vie varijanti, a najee su:
otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati
prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili
zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni
tekuinom koja se ne smrzava (npr. antifriz).
Zagrijana voda se tada razvodi do grijaih
tijela.
Str. 48/50
GRIJA*A #IJ!LA $A C!#RALO
GRIJAJ!
Kod izbora grijaih tijela bitnu ulogu igra
medij zagrijavanja (voda, para, zrak).
Najea grijaa tijela su radijatori koji su
najee izvedeni tako da se na vrlo
jednostavan nain mogu dodavati ili
oduzimati rebra, te na taj nain kontrolirati
koliinu topline za pojedine prostorije.
13
Str. 49/50
KO#LOVICA
Kotlovnica je prostorija u kojoj se nalazi kotao za centralno grijanje. S
obzirom na veliinu kotla (strojar!) dolazi se do potrebne veliine prostorije.
Kod malih postrojenja (etano grijanje, manja zgrada) kotao se moe
smjestiti u sporednu prostoriju u stanu ili zgradi, inae treba neminovno
osigurati zasebne prostorije za smjetaj kotla i goriva. Gorivo treba smjestiti
u zasebnoj prostoriji, ali u neposrednoj blizini kotla.
Pri projektiranju treba voditi rauna o pristupanosti prostorije te lakoj i
sigurnoj manipulaciji s gorivom i ostacima (pepeo, ljaka i sl.). Takoer treba
voditi rauna o mogunosti instalacije i mijenjanja opreme u prostoru
(predvidjeti dovoljno velike otvore da npr. kotao se moe uvui u prostoriju i
zamijeniti po potrebi). Obavezno predvidjeti instalaciju vodovoda i
kanalizacije.
Oprema koja se ugrauje u ovakva postrojenja (sami kotlovi, ali i
pripadajua druga oprema) moe biti znaajnije teine, pa treba o tome
voditi rauna pri proraunu konstrukcije.
Str. 50/50
KO#LOVICA
U kotlovnicama treba obavezno predvidjeti klimatizaciju, po mogunosti
prirodnu.
Prostorija s gorivom, kako je reeno, treba biti to blie kotlovnici. Prilaz
goriva ovisi o vrsti goriva i loenju. Zaliha goriva bi trebala biti dovoljna za tri
mjeseca neprekidne potronje.
1
Predavanje br. 13 Provjetravanje, Klimatizacija i Airconditionin!
Str. 2/31
Dvosat
Generalna
Tema
1
Vodovod i
Kanalizacija
Kanalizacija
3
kanalizacije
5
Vodovod
(hladna i topla
voda)
10
Elektro
instalacije
12
HVAC
Instalacije
Grijanje
13
Ventilacija i
Klimatizacija
Ventilacija: Prirodna i umjetna, Klimatizacija
Str. 3/31
HVAC Instalacije
Izraz HVAC je akronim engleskih pojmova:
H Heating (Grijanje)
V Ventilation (Ventilacija)
AC Air-Conditioning (Prozraivanje)
Projekt HVAC-a je naroito bitan kod srednjih i velikih industrijskih te javnih
i poslovnih graevina (kao neboderi, bolnice, kazalita) kod kojih je
potrebna velika koliina zraka sa optimalnim uvjetima, temperatura,
vlanost i sl.
Str. 4/31
SASTAV ZRAKA
ovjeku je za ivot potrebno oko 15 kg zraka
dnevno, tj. ovjek dnevno treba oko 12 m
3
zraka.
Zrak se uglavnom sastoji od plinova
prikazanih u tablici. Osim ovih osnovnih
sastojaka u zraku se jo mogu nai i drugi
elementi u tragovima, te vodena para i
praina.
Element Udio (%)
Kisik (O) 0.21
Duik (N) 0.!
"r#on ("r) 0.010
U#l$iko% dioksid (&O
2
) 0.030
Suhi zrak je higroskopan i moe primiti odreenu koliinu vodene pare
(topli zrak vie nego hladni). Stvarna koliina pare u gramima koju moe
primiti 1 m
3
zraka naziva se apsolutna vlanost, a maksimalna koliina
vlanosti koju moe primiti vlanost zasienja. Odnos stvarne vlanosti i
vlanosti zasienja naziva se relativna vlanost.
Tako npr. 1 m
3
zraka pri 20
o
C moe primiti 17.3 g vodene pare. 80%
vlanost znai da u zraku ima 0.8*17.3 = 13.82 g vodene pare.
2
Str. '/31
VENTILACIJA
Ventilacija je proces izmjene zraka u nekom prostoru radi promjene
(odstranjivanja) vlanosti, smrada, dima, vruine, praine, bakterija u zraku
i ugljinog dioksida i dovoenja kisika iz vani. Ventilacija ukljuuje i izmjenu
zraka izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora, kao i cirkuliranje zraka u
samoj zgradi. Ventilacija je jedan od najvanijih faktora odravanja
ugodnosti okoline u zgradi.
Ventilacija se generalno moe podijeliti u dvije podgrupe:
Prirodna ventilacija
Umjetna (forsirana) ventilacija
Str. (/31
POTREBNA KOLIINA ZRAKA U
PROSTORU I VREMENU
U stanovima i manjim kuama umjetna
ventilacija je nepotrebna. Cjelokupna
ventilacija se vri na prirodni nain:
prozorima i vratima, eventualno
peima kroz dimnjake. No, za neke
prostore (najee kupatila, ostave i
sl.) koje nemaju vanjske otvore treba
predvidjeti umjetnu ventilaciju.
Kod javnih i industrijskih zgrada, u
svakom sluaju kod graevina gdje
boravi veliki broj ljudi, treba predvidjeti
posebni sustav ventilacije. Koliina
potrebnog zraka odreuje se
empirijski, a za neke graevine dana je
u tablici.
)otre*n+
koli,in+ -r+k+
(m
3
/.)
,o%$ek (0.0
di$ete 3'.0
-+r+-ni *olesnik 100.0
/kole )o u,eniku 2'.0
0iroi )o oso*i 30.0
l$eti1 )o oso*i 3'.0
-imi1 )o oso*i 20.0
l$eti1 )o oso*i 40.0
-imi1 )o oso*i 2'.0
2rst+ )rostori$e
0olni3e
Kino/K+-+lite
D%or+ne -+
sku)o%e
Str. /31
POTREBNA KOLIINA ZRAKA U
PROSTORU I VREMENU
Takoer empirijski je odreena i koliina
izmjene zraka za pojedine prostore. Za
neke prostore dana je u tablici desno.
Uvoenje svjeeg zraka u prostor ovisna
je o veliini prostora. Ako je potrebno u
kratkom vremenu uvesti veliku koliinu
zraka nastaje propuh. Topli zrak moe
imati veu brzinu strujanja, a da se ne
osjeti kao neugodno strujanje, dok je zrak
sa temperaturom od 19C ugodan samo
ako ne struji.
Kod uvoenja zraka, posebno hladnog,
valja paziti da struja zraka ne dolazi
direktno na ljude.
2rst+ )rostori$e
i-m$en+ -r+k+
n+ s+t
0i*lioteke 44'
Kin+ 44(
0olni,ke so*e '4!
5+r+6e 44'
0iroi 44!
K+ntine (4!
7red+%+oni3e !410
8estor+ni '410
0+ro%i / No9ni klu*o%i 204'0
8o*ne ku9e 44(
St+m*eni )rostor : ku.in$e 2'
St+m*eni )rostor : ku)+til+
St+m*eni )rostor : ost+%e 20
Str. !/31
PRIRODNA VENTILACIJA
Prirodna ventilacija je izmjena zraka s okolinom bez mehanikih pomagala.
Prirodna ventilacija vri se kroz otvore, i nastaje strujanjem zraka zbog
razliitih temperatura vani i unutra.
Prirodna ventilacija vri se i kroz pukotine i pore u konstrukciji, kroz
kljuanice, kroz proreze ispod vrata i sl. Ovakav nain ventilacije (infiltracija)
nekad je dostatan za prostorije u kojima boravi manji broj ljudi i nema
naroitog izvora zagaenja.
Meutim, ventilacija je neophodna u
prostorijama s otvorenim plamenom.
Bilo prirodna bilo umjetna.
3
Str. ;/31
PRIRODNA VENTILACIJA
Prirodna ventilacija moe se ostvariti, osim kroz otvore, i kroz ventilacijska
okna (cijevi). Ovakav nain ventilacije obino se izvodi u prostorijama u
stanovima/zgradama koje nemaju vanjskih otvora.
Ovakva okna/cijevi obino su samo odvodna, tj. kroz njih (zagaeni) zrak se
isputa u atmosferu, a ne razmilja se o dovodu zraka (to nije ispravno).
Takva okna su obino i opskrbljena usisnim ventilatorom*.
Prema pravilniku (HRN U.C2.200), u viekatnim zgradama svaka prostorija
koja se provjetrava mora imati svoj kanal, povrine min. 180 cm
2
za
kvadratne i 110 cm
2
za krune presjeke.
* Njemaka iskustva pokazala su da su ovakvi
kanali za provjetravanje, bez klapne ili
ventilatora na kraju, u najmanju ruku
diskutabilni. Dovod hladnog zraka zimi je toliko
snaan da ljudi esto otvore zatvaraju na bilo
koji nain.
Str. 10/31
UMJETNA VENTILACIJA
Ve sama ugradnja ventilatora u odvodna okna predstavlja umjetnu ventilaciju.
No, u nastavku teksta, pod umjetnom ventilacijom e se podrazumijevati
ventiliranje mehanikim napravama.
Mehanike naprave za ventiliranje sastoje se od zahvatnog objekta, tj. ureaja za
uzimanje zraka iz atmosfere, ventilacijske centrale (komore u kojoj se vri obrada
zraka: grijanje, hlaenje, vlaenje) mree kanala pomou kojih se zrak
sprovodi do mjesta uporabe i otvora u prostorijama kroz koje se zrak ubacuje i
isisava. Zahvatni objekti i ostali pratei elementi dimenzioniraju se prema
volumenu prostora kojeg treba ventilirati i prema broju potrebne izmjene zraka u
tom prostoru.
Str. 11/31
UMJETNA VENTILACIJA
Kod centralnih sustava treba paziti na veliinu i razgranatost mree. esto se
dogaa da pojedine cijevi budu predugake i preuske, pa pojedine prostorije ne
dobivaju dovoljnu koliinu zraka.
Str. 12/31
UMJETNA VENTILACIJA
Umjetnu ventilaciju treba primijeniti svugdje gdje nije mogue ili nije dovoljno
provjetravanje kroz prozore. Svakako je treba primijeniti u sluajevima:
1) Zgrade u klimatski nepovoljnim zonama (visoka temperatura uz
veliku vlagu);
2) Zgrade u zonama jakog zagaenja zraka;
3) Zgrade u zonama velikog intenziteta buke;
4) Zgrade u vrlo vjetrovitim zonama;
5) Prostorije bez prozora;
6) Zgrade s prevelikim prozorima i lakim fasadama bez akumulacije
topline i bez sunane zatite;
7) Prostorije velike dubine (> 8 m) i male visine (< 3 m);
8) Zgrade s veim brojem osoba (volumen < 4.5 m
3
po osobi), itd
4
Str. 13/31
KLIMATIZACIJA
Klimatizacija je proces pripreme zraka u svrhu
stvaranja odgovarajueg stupnja ugodnosti za
boravak ljudi, ali i drugih ivih bia. U irem smislu
termin se moe odnositi na bilo koji oblik hlaenja,
grijanja, ventilacije ili dezinfekcije koji mijenjaju
stanje zraka, pri emu obino govorimo o pojmu
Air-condition.
Klimatizacija obuhvaa tehnike postupke za ostvarivanje eljenih parametara
zraka te njihovo odravanje u prostoru pomou termotehnikih sustava tijekom
itave godine. eljeni parametri koje treba kontrolirati u optimalnim graninim
vrijednostima su vezani uz uvjete toplinske ugodnosti. To su temperatura,
vlanost zraka, brzina strujanja, istoa zraka, buka, itd. Klimatizacijski sustavi
obavezno ukljuuju dovoenje svjeeg zraka u prostor koji se klimatizira, tj.
ukljuuju i ventilaciju prostora jer u tehnikom smislu, sustavi koji nemaju dovod
svjeeg zraka nisu sustavi klimatizacije (npr. split sustavi nisu klimatizacijski
ureaji jer nemaju mogunost ovlaivanja niti odvlaivanja zraka, ve slue samo
za grijanje i hlaenje zraka).
Str. 14/31
NAMJENA KLIMATIZACIJSKIH KLIMA! URE"AJA
Klimatizacija, dakle u irem kontekstu, obuhvaa grijanje, hlaenje, odvlaivanje,
proiavanje i ventilaciju zraka.
Grijanje: klima ureaji nam omoguuju preciznu kontrolu temperature te
odravanje konstantne temperature tijekom cijele godine bez obzira na vanjske
uvjete.
Hlaenje: klima ureaji, pogotovo tijekom vruih ljetnih mjeseci, nam omoguuju
hlaenje prostorija ime se stvara ugodna atmosfera za boravak ljudi.
Odvlaivanje: u reimu hlaenja klima ureaj moe odvlaivati zrak pruajui
osjeaj svjeeg zraka. Ljudsko bie osjea da je razina od 40 do 60 % ugodna
razina vlage.
Proiavanje: klima ureaji mogu proizvesti svje i ist zrak jer su oprenljeni
filterima koji apsorbiraju praine i neistoe iz zraka.
Ventilacija: ventilacija moe biti ugraena u sustav klima ureaja. Ona djeluje na
principu da uzima zrak iz unutranjosti prostorije i zamjenjuje ga svjeim vanjskim
zrakom.
Str. 1'/31
OSNOVNA PODJELA KLIMATIZACIJSKIH
SUSTAVA PREMA NAMJENI
Komforna klimatizacija
To su sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za
boravak ljudi. Odravaju temperaturu od 20 do 27C,
te relativnu vlanost od 40 do 60% uz brzinu strujanja
zraka u zoni boravka ljudi do 0,3 m/s.
Industrijska klimatizacija
Industrijska klimatizacija obuhvaa sustave koji
stvaraju optimalne uvjete za odvijanje nekog
proizvodnog ili tehnolokog procesa, kao to su
temperatura, vlaga, istoa zraka. Primjenjuju se u
pogonima za proizvodnju elektronikih ipova, mlijeka,
raunalnih sustava, vina, ampanjca, Parametre
sustava definiraju tehnologija i zahtjevi proizvodnje, a
ne potreba osoba koje borave u idustrijskom prostoru.
Str. 1(/31
UPORABA # KOM$ORNI URE"AJI
Komforni ureaji namijenjeni su prvenstveno osiguravanju komfora u
prostorijama. Ovi ureaji praktino su omoguili izgradnju irokih i visokih
zgrada kod kojih je nemogue postii prirodnu ventilaciju (kod irokih
zgrada uvijek ima slijepih prostorija, a kod visokih su prozori obino
zabrtvljeni).
5
Str. 1/31
UPORABA # KOM$ORNI URE"AJI
Komforni ureaji se znatno razlikuju prema tipu zgrade, pa se tako mogu
podijeliti na ureaje za:
Niske stambene zgrade, ukljuujui obiteljske kue i apartmane;
Poslovne zgrade: uredske zgrade, oping centre, restorane;
Institucijske zgrade: bolnice, kole, kazalita, crkve;
Industrijske zgrade u kojima je potrebno osigurati komfor radnika;
Sportski objekti: sportske dvorane, zatvoreni stadioni;
Utjecaj na konstrukciju pojedine zgrade ovisi o tipu i veliini Air-condition
ureaja, o emu je potrebno posebno voditi rauna kod prorauna
konstrukcije zgrade.
Osim kod zgrada Air-condition ureaji se koriste kod raznih tipova
prijevoznih sredstava: osobni automobili, autobusi, vlakovi, avioni
Str. 1!/31
UPORABA # PROCESNI URE"AJI
Procesni ureaji koriste se u industriji prema tipu procesa za koji je
potreban Air-condition ureaj, i sami proces diktira uvjete a ne udobnost
ljudi.
Primjer procesnog ureaja je, npr. Air-condition ureaj u operacijskim
dvoranama, kod kojih se zrak filtrira na takvom nivou da znaajno smanji
mogunost zaraze. Iako je i u ovim sluajevima vana ugoda u prostoru,
neki postupci zahtijevaju nie temperature (npr. operacija srca: 18C), ili
vie temperature (neonatalne prostorije: 28C).
Kod specijalnih procesa esto je, osim temperature potrebno regulirati i
druge stvari kao to su: vlanost zraka, kvaliteta zraka, kretanje zraka i sl.
Str. 1;/31
VRSTE KLIMATIZACIJSKIH SUSTAVA
Prema vrsti klimatizacijskog sustava osnovna podjela je sljedea i vrijedi i za
sustave komforne klimatizacije i za sustave industrijske klimatizacije
Niskotlani ili niskobrzinski klimatizacijski sustavi
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 2 do 10 m/s (2-6 m/s za komfornu
klimatizaciju, 6-10 m/s za industrijsku klimatizaciju). Vezano za brzinu strujanja je
problem buke koju stvara zrak strujei kroz kanale, pogotovo pri strujanju kroz
kanale velikih dimenzija. Padovi tlaka iznose od 500 do 2000 Pa. Koriste se kod
sustava komforne klimatizacije: hoteli, kazalita, muzeji, itd.
Visokotlani ili visokobrzinski klimatizacijski sustavi
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 10 do 30 m/s, uz padove tlaka od 1500
do 3000 Pa. Kanali su najee krunog presjeka (inae kod niskotlanih sustava
mogu i najee jesu pravokutnog presjeka, radi izgleda interijera) prvenstveno
zbog krutosti stijenki. Koriste se kada je ograniena mogunost smjetaja
kanalskog razvoda, obino za urede na izlazima (anemostati ureaji koji
raspruju mlaz u mnogo smjerova i na taj nain smanjuju brzinu strujanja). Jo
jedan element je rasteretna kutija koja slui za smanjenje brzine strujanja zraka.
Str. 20/31
OSNOVNI KRITERIJI ZA IZBOR SUSTAVA KLIMATIZACIJE
Pri odabiru klimatizacijskih sustava moraju biti zadovoljeni odreeni kriteriji.
Osnovni kriteriji za izbor sustava klimatizacije su: funkcionalnost, toplinski i
rashladni uinak, mogunost smjetaja u prostoru, investicijski trokovi,
troak pogona, pouzdanost pogona, fleksibilnost sustava i mogunost
odravanja. Izmeu navedenih kriterija uspostavlja se meusobna veza, i
projektant u dogovoru s investitorom odreuje koje je najpogodnije rjeenje
za projektiranje odreenog klimatizacijskog sustava.
6
Str. 21/31
SUSTAVI KLIMATIZACIJE S OBZIROM NA SLO%ENOST
PROCESA PRIPREME ZRAKA
Ventilacijski sustavi
To su takvi sustavi koji osim dovoenja svjeeg zraka mogu obaviti 1 od 4
termodinamika procesa pripreme zraka, najee grijanje.
Sustavi djelomine klimatizacije
Ovi sustavi, osim dovoenja svjeeg zraka mogu obaviti jos 2 ili 3
termodinamika procesa pripreme zraka, najee grijanje, hlaenje i
odvlaivanje.
Sustavi klimatizacije
Sustavi klimatizacije, osim dovoda svjeeg zraka, mogu ostvariti sva 4
osnovna termodinamika procesa pripreme zraka. Oni se temelje na procjeni
mogunosti sustava da tijekom pogona ostvari 4 termodinamika procesa
pripreme zraka: grijanje, hlaenje, ovlaivanje, odvlaivanje.
Str. 22/31
TIPOVI KLIMA URE"AJA
Svi ureaji mogu se generalno podijeliti u dvije glavne skupine: unitarni
(packaged terminal PTAC systems - jedna jedinica, esto i prozorska
jedinica) i razdvojeni (split systems) sustavi.
Unitarni sustavi, uobiajeni sustavi za hlaenje samo jedne prostorije ili
grupe prostorija, postavljaju se na prozore ili otvore u zidu, s kontrolama na
unutarnjoj strani. Unutarnja strana se hladi tako da ventilator pue zrak
preko evaporatora. Sustav vani ispuhuje vrui zrak.
Vanjska jedinica tipinog
unitarnog sustava Air-
conditioninga. Za lake
postavljanje obino se
postavljaju na prozore. Ova na
slici je postavljena kroz zid.
Str. 23/31
TIPOVI KLIMA URE"AJA
Split sustavi su sustavi koji se sastoje od isparavajue jedinice u
unutranjosti i kondenzacijske jedinice na vanjskoj strani zgrade, s cijevima
koje ih povezuju. Ovi sustavi su takoer esto napravljeni tako da
omoguavaju hlaenje ljeti i grijanje zimi (dual).
Pojedinani sustavi (sustavi za svaku prostoriju) omoguavaju znatno veu
fleksibilnost, ali su znatno skuplji od centralnih sustava.
Str. 24/31
TOPLINSKE PUMPE
Toplinske pumpe su sustavi jeftinog i ekoloki istog naina grijanja, one
mogu crpiti toplinu iz vode, zemlje ili zraka. Rade na principu slinom kao i
rashladni ureaji. Osnovni proces koji objanjava njihov rad je lijevokretni
Carnotov kruni proces. Toplinske pumpe najee koriste freone kao
rashladni medij, a mogu i neke druge plinove (npr. amonijak).
A. izotermna ekspanzijska promjena odvija se u kondenzatoru koji
predaje toplinu rashladnog medija vodi ili nekom drugom
prostoru koji elimo zagrijati. Rashladni medij mora prijei u
tekuu fazu.
B. adijabatska ekspanzija koju izvodi termo-ekspanzijski ventil
unutar kojeg rashladni medij gubi tlak i opada mu temperatura.
C. prva izotermna promjena na isparivau kada on uzima toplinu iz
okoline (voda, tlo, zrak) i zagrijani rashladni medij u parnoj fazi
vraa je natrag na kompresor ime zaokruuje ciklus.
D. adijabatska kompresija promjena na kompresoru gdje tlak
medija raste kao i temperatura.
E. faktor grijanja je pokazatelj energetske uinkovitosti rada
toplinske pumpe gdje je najvaniji omjer predane topline Qo i
dovedenog vanjskog rada koji se dovodi radom kompresora W.
1. Kondenzacijska spirala
2. Ventil za isparavanje
3. Isparavajua spirala
4. Kompresor
7
Str. 2'/31
Vi&e'( H') Ai* C'n&iti'nin+ ,'*-
Str. 2(/31
TOPLINSKE PUMPE
Najjednostavniji oblici toplinskih pumpi su klima ureaji koji griju i hlade, tzv.
inverteri. Oni crpe toplinu iz zraka, najlaki su za montau i najjeftiniji.
Sloeniji oblici, koji daju i vie energije, su sustavi koji se ukapaju pod zemlju
gdje se koristi unutarnja toplina zemlje koja podie temperaturu rashladnog
medija (najee nekog od plinova freona). Toplinske pumpe danas jo nisu
stekle iroku primjenu iako su bolji izvor grijanja od fosilnih goriva koja
polako nestaju, zagauju okoli i imaju stalan porast cijena.
Str. 2/31
KONDENZAT
Ako se topao i vlaan zrak hladi, smanjuje mu
se kapacitet za primanje vlage, a relativna
vlanost mu se poveava sve do zasienja.
Ako se zrak hladi i preko ove granice, tj. ako
se premai koliina vlage koju zrak moe
sadravati, tada se viak vodene pare zgusne
(kondenzira) i pojavi u vidu kapljica
(kondenzat). U prirodi se ovaj kondenzat
naziva rosom (ako je u obliku tekuine) ili
slanom (ako je zamrznut).
Ako se zrak temperature + 20
o
C s 80% relativne vlage (apsolutna vlaga:
13.82 g vodene pare) ohladi na + 20
o
C (granica zasienja 6.80 g), viak
e iznositi 13.82-6.80 = 7.02 g/m
3
, to e se pojaviti kao kapljice na
okolnim predmetima.
Openito se smatra da je relativna vlaga od 40 do 60% ugodna za ivot.
Str. 2!/31
KONDENZAT
Klima ureaji imaju ispust za kondenziranu vodu sa unutranjih jedinica. Pri
projektiranju, pogotovo za vee klima ureaje treba predvidjeti sustav
odvodnje kondenzata, to se najee izvodi direktnim prikljuivanjem na
kanalizacijsku mreu.
8
Str. 2;/31
KONDICIONIRANJE ZRAKA
Air-conditionig je proces promjene kvalitete
zraka (primarno temperature i vlanosti).
Generalno, pod pojmom Air Conditioning se
podrazumijeva bilo koji tehnoloki oblik
promjene zraka: grijanje, hlaenje,
ventiliranje, dezinfekcija.
Osnovni koncept kondicioniranja zraka je
poznat jo iz starog Egipta, kada se trska na
kojoj se cijedila voda vjeala na prozore. Na
ovaj nain se i ovlaivao zrak.
Naelno, ovo je princip rada i modernih klima
ureaja.
Ispust zraka iz ventilacijskog
kanala neke 12-katnice
Str. 30/31
RASHLADNI PLINOVI
Re.*i+e*ants!
"Freon" je zatieno ime za
skup haloalkalnih (CFC)
rashladnih plinova kompanije
DuPont. Ovi rashladni plinovi
su bili iroko rasprostranjeni
zbog svojih dobrih osobina:
stabilnost i sigurnost. Meutim
pokazali su se pogubni za
ozonski omota.
Noviji, i za ozon puno sigurniji
plinovi, kao to su HCFCs (R-
22, ire rasprostranjeni u
kuama) i HFCs (R-134a, za
automobile), su zamijenili
CFC-ove.
Str. 31/31
NE/TO O UINKU NA ZDRAVLJE
Sustavi klimatizacije i Air-conditioninga pospjeuju rast i irenje
mikroorganizama, kao to su Legionarska bolest (Legionella pneumophila).
U svakom sluaju ovo se dogaa samo kod loe odravanih sustava. Ako se
sustavi redovito iste mogunost zaraze je vrlo mala.
Obrnuto, kondicioniranje zraka, to ukljuuje: filtraciju, vlaenje, dezinfekciju,
te hlaenje/grijanje, trebalo bi proizvesti istu i sigurnu okolinu. Meutim,
kondicioniranje zraka moe izazvati efekt isuivanja koe i sluznice grla i
nosa, te u nekim sluajevima izazvati alergije i astmu.
Boravak due vremena u klimatiziranim prostorima smanjuje imunitet zbog
smanjenja opskrbe kisikom bijelih krvnih stanica i ubrzanja rada srca.
Razina kisika u krvi direktno je povezana sa serotoninom (hormon sree),
stoga se osobe esto osjeaju svjeije i oputenije u otvorenom (zelenom)
okruenju.

Kucne Instalacije - Predavanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kucne Instalacije - Predavanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

Instalacije Dio 1. - Kanalizacija

You might also like