Oftalmologija - pitanja

1.Entropija- je uvrtanje ruba kapka prema onoj jabuici tako da trepavice

dou u dodir s ronicom(cornea) i spojnice > osjeaj stranog tijela u oku i
grebanje.
mehaniki entropij - nastaje najee na gornjoj vjei kao posljedica
natjecanja tkiva tumora ili suvine koe. !ko se javi na donjoj vjei
u"rok moe biti nadraajna kontrakcija musculusa orbicularisa occuli
kod konjunktivalni# promjena. Th.: odstranjivanje uzroka.
spastiki entropij - posljedica grenja m.orbicularisa occuli "bog upale.
Th.: Lijeenje upale.
involutivni entropij - javlja se kod stariji# "bog atrofije masnog tkiva i
smanjene elastinosti koe kapka > ona jabuica se udubljuje te
pove"ano sa grenjem miia pospjeuje stvaranje spastikog entropija.
Th.: odstranjivanje vika manje napete koe.
cikatricijalni entropij - posljedica je ra"aranja tkiva i tar"usa "bog
upale opekotina ili neprikladna operacija u podruju tar"usa.
Th.: 1. lijeiti bolest koja je izazvala entropiju
2. injekcije: 2 novocain! 2"# $%locain ili &' alkohol u m.
orbicularis occuli. (. kirurki zahvat
2.Ektropija " je i"vrtanje kapka tako da je spojnica okrenuta prema van te
i"loena vanjskim utjecajima > suenje crvenilo "adebljanje.
!ko "a#vati donji kapak onemogu$i odvod su"a pa nji#ovo stalno brisanje
jo pogorava bolest.
mehaniki ektropij - nastaje "bog oticanja vjenog tkiva u podruju
tar"usa i spojnice. %ujanje tkiva dovodi do i"vrtanja vjenog ruba prema
obra"u u" i"laganje one jabuice i spojnice.
spastiki ektropij - nastaje kao posljedica akutne upale u podruju
spojnice i grenjem orbikularnog mii$a. &ronini spastiki ektropij
u"rokovan je pojaanom napeto$u niti m. orbicularis occuli-a i"a
tar"usa pa se i"vr$e.
involutivni ektropij - je posljedica poputanja tonusa m. orbicularis
occuli. 'ola"i do i"vrtanja su"ne tokice(punctum lacrimale) i"van
su"nog je"erca(caruncula lacrimalis) a posljedica je su"enje.
(
cikatricijalni ektropij - nastaje kao posljedica oiljka nakon o"ljeda
vjea opekotina eg"ema. 'ola"i do povlaenja vjene lamele prema
van.
paralitiki ektropij - je posljedica prola"ne ili trajne pare"e n. facialisa
pa se vjee ne mogu dovoljno "atvoriti i ona je jabuica trajno
i"loena.)o stanje na"ivamo l a ) o * t a l m u s+kad kapci ne mo)u
pokriti onu jabuicu, a nastaje kod parali"e facijalnog ivca loma
ba"e lubanje neki# virusni# ili reumatski# upala.
blepharochalasis - je nabor koe gornje vjee koji visi preko vjenog
ruba i moe prekrivati "jenini otvor te tako ometati vid. *astaje "bog
gubitka elastinosti koe tijekom godina. Th.: odstranjivanje suvine
koe+blepharoplastika,.
(.Trahom-je oblik konjunktivitisa u"rokovan virusom )ra#oma koji
spada u skupinu netipini# +,)-virusa koji "au"imaju mjesto i"meu pravi#
virusa i bakterija a svojim osobinama su slini rikecijama. +ojava tra#oma
je specifina "a podruja u" u$a rijeka ti#og toka movarna podruja obale
plitki# topli# mora kod porodica s niskim ivotnim standardom i u slabim
#igijenskim uvjetima.-irus se prenosi rukama sa bolesnikova oka
runikom.... u ili mu#a takoer mogu prenjeti bolest.
+rofilaksa - individualne "atitne mjere i"olacija i prisilno lijeenje
bolesnika.%olest ide u . stadija.
pre*olikularni stadij - rana limfoidna infiltracija. &linika slika je slika
akutne upale spojnice no na spojnici gornjeg tar"usa dola"i do
tamnocrvene papilarne hipertrofije s neotro ogranienim
ukastocrvenim bobicama.
*olikularni stadij - granulo"ni. /a"vijene su tra#omske bobice u forni0u
one su neotro ograniene i tamnocrvene a spojnica i"meu nji# je
odebljana i infiltrirana tako da konjunktiva gornje vjee i"gleda poput
maline. 1ekrecija je mukopurulentna i sadri ulona tjeleca i
superinfekcijske bakterije.
*loridni ili precikatricijalni stadij - u sreditu tra#omski# bobica nastaje
nekro"a one pucaju asadraj se pra"ni u spojninu vreicu. *a spojnici
se vide crvenkaste elatino"ne bobice koje se spajaju a pojavljivaju se i
otoci papilarne #ipertrofije te sivobijele mreolike bra"gotine. -jea je
crvena odebljala i sputena. %olesnik ima pospan i"gled (ptosis
tra#omatosa).*a ronici se javlja t r a h o m s k i p a n u s > to je
infiltracija ronice i"meu vanjskog epitela i %o2manove membrane3
limfocitima fibroblastima epiteloidnim st. i pla"ma stanicama.+anus je
4
ogranien na gornji dio ronice odakle se iri prema sreditu u ronicu
urastaju krvne ile to dovodi do njenog "amuenja na rubu panusa
nala"imo ulceracije i" koji# se moe ra"viti ulcus serpens.
cikatricijalni stadij - posljedica tra#oma. &linika slika5 #ipertrofina
spojnica nestaje i ostavlja bra"gotine. *akon preboljenja spojnica je
plavkastobijele boje s bra"gotinama. 'ola"i do skvravanja spojnice
forni0a to dovodi do cikatricijalnog entropija i tri#ija"a. *ajtea
komplikacija je t r a # o m a t o " n a k e r a t o k s e r o " a kada dola"i
do metepla"ije epitela spojnice i ronice koja keratinizira.
T-./01 1.23T420 546 T-074205
(. )ra#omske bobice
4. +anus
6. %ra"gotine
6.8E-E9:./0L90 6./0;94<05
- )reba iskljuiti p a r a t r a h o m > u"ronik je 7lam8dia oculogenitale
kod mlai# osoba3 "a ra"liku od tra#oma folikuli se najee izraeni u
donjem forniksu nema panusa ni brazgotina.
Th.: .stiskivanje trahomnih zrnaca! antibiotici+sul*onamidi!
aureomicin,! ev. operacija zbo) nepravilno) poloaja vje=a.
#.5eratitis herpetica- u"ronik ove bolesti je 9erpes 1imple0 virus.
-irusni keratitisi su e$i od bakterijski#. %olest poinje i"nenada
jednostrano s pojavom boli i osjeajem stranog tijela e$e se javlja u
mukaraca srednje ivotne dobi nekad u ve"i s traumom. 5eratitis
herpetica je najee sekundarna mani*estacija in*ekcije koja nastaje
nakon prehlade, pneumonije ili gripe.
5eratitis herpetica super*icijalis - *astaju sitna siva zvjezdasta
"amu$enja na epitelu ronice i" koji# nastaju mje#uri$i koji pucaju i
ostavljaju plitke defekte epitela. %olest ima kronian tijek. &omplikacije
su iridociklitis glaukom keratitis meta#erpetica. 1imptomi - fotofobija
epifora(pojaano su"enje) osje$aj stranog tijela blefarospa"am
neuralgine boli slabljenje vida. Th.: odstranjivanje in*iltrirano) tkiva
tuiranjem! antibiotske masti! atropin! skopolamin! virostatici!
aciklovir! inter*eron.
5eratitis herpetica parenchimatosa - :"ronik #erpesa je uao u
paren#im kro" %o2manovu membranu. Etiologija--->njegova pojava se
6
pripisuje imunolokim reakcijama(viralna alergija, a ne izravnim
uinkom herpes virus infekcije! 6olazi do disci*ormno) zamuenja
ronice! )ubitak sjaja i )latko>e. 1imptomi - fotofobija epifora bol
slabljenje vida smanjena osjetljivost ronice. &omplikacije su ulcusi
sek. infekcija recidivi. Th.: kortizonski preparati.
T4 /E /E6.9. 4?L.5 7E-3ET.@94; 5E-0T.T.10 546 54/E;
1E 24;A 3-.2/E9/.B0T. 5 o r t i k o s t e r o i d i.
&.?akterijski keratitis+ulcus serpes corneae, - je bolest koja nastaje
eg"ogenom infekcijom ronine povrine a "atim se iri u dubinu. :"ronici
su s t r e p t o k o k ili p n e u m o k o k . +reduvjet "a infekciju je
oteenje epitela ronice jer je epitel "drave ronice otporan na prodiranje
u"ronika u dubinu. ;"vor infekcije moe biti5 a., "ronino inficirana suzna
vreica ili b., "onjunktivalna prijelazna brazda. %olest se javlja kod ljudi
koji su esto i"loeni oteenju ronice kao klesari umski radnici...
;nfiltracija oko o"lijeenog mijesta na ronici
'no ulkusa je "amu$eno sivo i odignuto
9iperemija arenice
<amu$enje one vodice
*akupljanje gnoja u dnu prednje one sobice(#8popion>toksini bakterija)
Alkus nikada sa ronice ne prelazi na l i m b u s i s p o j n i c u.
1imptomi - fotofobija epifora blefarospa"am kemo"a spojnice osjeaj
stranog tijela bol. &omplikacije5 nekroti"acija perforacija i prodiranje
apscesa u staklovinu.
+O1,=>';7> - iregularni astigmati"am i slabljenje vida.
Th.: 1ul*onamidi i antibiotici u obl. kapi i masti! midrijatici! tuiranje
jodnom tinkturom.
C.2ikotiki keratitis - 3rimarna infekcija nastaje nakon mali# o"ljeda
ronice. 1ekundarna infekcija se javlja kod primarni# bakterijski# i
virusni# infekcija jer su antibiotici koji su lijeili primarnu bolest otvorili
put gljivicama. ?ljivine one bolesti na ronici se uglavnom javljaju kao
centralni ulkus.
:"ronici su 0 s p e r ) i l u s : a n d i d a a l b i c a n s a k t i n o m i k
o z e.
otro ogranien ulkus sa sivo-utim rubom
.
uto-bijeli infiltrat u obliku plo$e
su#a povrina koja i"gleda poput krede
#8popion
*akon i"ljeenja nastaju manje vie gusti oiljci tok bolesti je obino dug i
esto kronian.
1imptomi - fotofobija epifora jaka bol koja nije u skladu s dobivenim
nala"ima.
Th.: Tuiranje ulkusa jodnom tinkturom! antimikotiki
preparati+0m*otericin,.
D.5eratitis parench%matosa+aler)ijski keratitis,E - je obostrana
duboka upala ronice koju sreemo kod luesa i to kao kongenitalni oblik.
=avlja se i"meu @-A godine ivota a "atim u doba puberteta e$e
kod djevojica. Osim patoloki# promjena na oima kod luesa nala"imo i
sedlast nos, izraenu eonu kost, brazgotine na koi oko kuteva usana,
nagluhost, #utchinsonovi zubi, upale zglobova.
9utc#insonov trijas - keratitis surditas(oteenje slu#a) 7. zubi.
3romjene u roninom parenhimu su posljedica a l e r ) i n o
" h i p e r e r ) i n i h reakcija.
edem endotela
oblaasta "amuenja u dubokim slojevima ronice
ronica poprima i"bockan i"gled
uratavanje krvni# ila u ronicu
nakon B-C tj. dola"i do bistrenja mutnina ali krvne ile u ronici
obliteriraju i ostaju poput njeni# sjena.
1imptomi - bol epifora fotofobija blefarospa"am.
Th.: parenteralno penicilin! lokalna kortizonska terapija.
F.;laukom - ili "elena mrena je bolest karakteri"irana povremenim ili
trajnim povienjem onog tlaka oteenjem vidnog ivca i propadanjem
vidnog polja a kao posljedica bolesti moe nastupiti i sljepo$a.
+odijela glaukoma 5
+rimarni glaukom
1ekundarni glaukom
&ongenitalni glaukom
3-.20-9. ;L0A542
@
9ormalni oni tlak je od 12"22 mm 7).
=avlja se spontano be" "nakova druge one bolesti ili opeg stanja koje bi
moglo prou"rokovati povienje onog tlaka.
*a osnovi i"gleda komorinog kuta primarne glaukome dijelimo5
+rimarni glaukom otvorenog komorinog kuta
+rimarni glaukom "atvorenog komorinog kuta
Primarni glaukom otvorenog komorinog kuta (g. simplex)
+ojavljuje se na oba oka najedanput dugo asimptomatski ili
oligosimptomatski (nejasne glavobolje) na vanjskom dijelu oka se ne vide
nikakve promjene.
&omorini kut je otvoren tako da je pristup one vodice do t r a b e k u l
u m a slobodan a "apreka je u nje"inom otjecanju u drenanom onom
sustavu 3
t r a b e k u l u m
s i n u s v e n o s u s s c l e r a e
ili u drugim dijelovima sustava "a odvoenje one vodice.
&arakteristike ove bolesti su5
poveani intraokularni tlak > "bog smanjeni# mogunosti protoka one
vodice kro" drenani oni sustav
ekskavacija papile vidno) ivca > udubljivanje papile(bijela i
atrofina vidnog ivca to dovodi do oteenja i atrofije tog ivca i do
sljepo>e+amaurosis,.
ispadi u vidnom polju
3rimarni )laukom se prije sve)a dija)nosticira mjerenjem ono) tlaka.
1., )laukom s malim tlakom"oko (' mm 7) > je glaukom kod kojeg
postoji atrofija vidnog ivca ispadi u vidnom polju ali je oni tlak u
B
)ranicama koje mno)e o>i podnose bez oteenja javlja se kod ljudi sa
niskim sistemskim tlakom.
2., pseudoeks*olijativni )laukom > je oblik glaukoma kojeg karakteri"ira
pojava sivkasto) amor*no) detritusa u "jeninom rubu i trabekulumu na
le$i.
(., pi)mentni )laukom > ima mno)o pi)menta u trabekularnom tkivu
te disperzirano) pi)menta na stranjoj stjenci ronice esto i be"
povienog onog tlaka.
Primarni glaukom zatvorenog komorinog kuta
Oituje se na jednom oku kasnije se manifestira na oba oka.
6ija)nostiki znakovi su Goko tvrdo poput kamenaG! bolno na dodir!
visok oni tlak.
'ola"i do prestanka protoka one vodice u komorinom kutu "bog m i d r i
j a z e(irenje "jenice). arenica se iri i njezin korijen se utisne u
komorini kut i prekida protok one vodice a to se deava "bog stra#a
u"buenja primjene midrijatika.
>tioloki faktori5 anatomska graa prednjeg onog segmenta( u"ak
komorini kut mali promjer oni# jabuica plitke prednje sobice)
promjene u"rokovane staranjem( povean opseg le$e atrofina arenica)
1., akutni )laukom > sve ve$ navedeno gore sve se deava naglo. =avlja se
jaka bol munina povraanje "amagljenje vida bolesnik vidi obojene
krugove "jenica ne reagira na svjetlost. $oveanje tlaka moe biti i do %&
mm #g.
'ugotrajan napad akutnog glaukoma u"rokuje nastanak zaraslica( sine#ija ).
-id dramatino slabi no nakon medikamentnog lijeenja vid se vraa.
!kutni napadaj moe u"rokovati trajne anatomske promjene5
n e k r o z a z j e n i n o ) s * i n k t e r a ("bog dugotrajne is#emije)
<jenica ostaje midrijatina i deformirana.
t r a j n a z a m u e n j a p r e d n j e p l o h e l e > e
p r e d n j e s i n e m i j e
Terapija za jaku bol su mor*inski preparati i sedativiHHH
A
2., intermitentni )laukom > napadi su slabiji ali ei to je glaukom s
povremenim "atvaranjem komorinog kuta koji se javlja kod bolesnika sa
uskim komorinim kutem(plitka prednja ona sobica). 4d simptoma
imamo zama)ljenje vida! pojavu obojenih kru)ova! bol.
(., kronini )laukom > je posljedica zaraslica koje zatvaraju komorini
kut, pa je protok one vodice trajno otean, a oni tlak je trajno povien.
1imptomi su kon)estija! proirene krvne ile! one jabuice iz)ledaju
poput meduze+ caput medusae,.
1E5A960-9. ;L0A542
1ekundarni glaukom moe biti posljedica onih bolesti ili sistemskih
bolesti koje oteuju oko ili posljedica ozljede te u"imanja neki# lijekova.
1., upalni sekundarni )laukom > je u"rokovan promjenama u
komorinom kutu koje su posljedica u p a l e i time smetnjom protoka
one vodice. ( eksudat upalne stanice krvne ilice "araslice trabekularni
edem )
Obino se javlja kod uveitisa ili iridociklitisa.
&od upala moe do$i do oteano) otjecanja one vodice ali i do njenog
poveano) stvaranja.
1imptomi : edem ronice! proirenje zjenice! visok oni tlak.
2., sekundarni )laukom uzrokovan le>om > moe biti u"rokovan5
promjenom veliine le$e( nabubrena mrena )
promjenom poloaja le$e( luksacija le$e u pred. onu sobicu-trauma )
oteenje lene kapsule( trauma ili pre"rela mrena )
(., traumatski sekundarni )laukom > kao posljedica5
kontu"ija oka ( nagnjeenje traumatski uveitis-sr. ona ovojnica )
perforativne o"ljede oka ( oteenje trabekularnog sustava )
traumatska intraokularna krvarenja ( opstrukcija trabekularnog sustava
eritroklastima )
C
#., vaskularni sekundarni )laukom > nastaje nakon trombo"e v.centralis
retinae ili "bog povienog tlaka u sustavu v.ciliaris anterior. =avlja se kod
malignog eg"oftalmusa ili orbitalni# tumora.
&., sekundarni )laukom uzrokovan onim tumorima > retinoblastom
tumori ilnice( uvea ) tumori cilijarnog tijela tumori arenice i melanomi.
C., sekundarni )laukom uzrokovan kirurkim zahvatom > je maligni
glaukom koji nastaje nakon a n t i g l a u k o m s k i h fistulirajui#
operacija.
D., sekundarni )laukom uzrokovan lijekovima > nastaje pri u"imanju
midrijatika koji ire "ijenicu pa s korijenom arenice "atvore komorini kut
i time i"a"ovu akutni glaukomski napad. &ortikosteroidi kod neki# ljudi
u"rokuju glaukom( korti"onski glaukom ).
549;E9.T0L9. ;L0A542
On je posljedica poremeenog razvoja komorinog kuta u kojem se u
fetalnom ivotu nala"i me"odermalno tkivo. 6akle zaostalo embrionalno
tkivo sprijeava normalnu drenau one vodice i time se poveava oni
tlak+ aplazija 1chlemmovo) kanala ,.
%olest se oituje u prvoj godini ivota pa govorimo o infantilnom
glaukomu.
1imptomi : epi*ora+ spontano pretjerano luenje suza,! *oto*obija!
ble*arospazam+ tonusni )r mii>a koji zatvara kapke ,! zamuenja na
ronici! hidro*talmus+ volovsko oko ,! miopija+ kratkovidnost ,! oko
postaje izrazito veliko! zbo) raztezanja bjeloonice.
Th.: kirurko lijeenje I trabekulektomija.
TE-03./0 ;L0A5420
Primarni glaukom otvorenog komorinog kuta(!laucoma simplex) 'o
je neizljeiva bolest, koja se lijei doivotno!(ilj terapije je normalizacija
povienog onog tlaka i eventualno spreavanje daljnjeg propadanja
vidnih funkcija!
J ona antihipertenzivna sredstva
D
- sni"uju otpor istjecanju one vodice (pilokarpin3 miotik-suavanje "jenice i
time se ona vodica lagano drenira kro" drenani put- sinus venosus
sclerae>1chlemmov kanal)
- smanjuju produkciju one vodice (timolol, adrenalin)
Primarni glaukom zatvorenog komorinog kuta
- cilj kon"ervativne terapije je deblokiranje komorinog kuta i uspostavljanje
normalnog protoka one vodice a to se postie kontrakcijom onog sfinktera
> mio"a( izvlai arenicu iz komorinog kuta )
- lijeenje akutnog glaukomskog napada provodi se istodobno ukapavanjem
miotika + pilokarpin , i davanjem osmotsko) sredstva + )licerol ,. !ko
ova terapija ne pomae daje se retrobulbarno lidokain ili prokain.
"ekundarni glaukom
)reba lijeiti u"ronu bolest treba otkriti na kojoj ra"ini je blokirana drenaa
o$ne vodice.
- ukapavamo sredstva koja smanjuju sekreciju a ne ire "jenicu > timolol
u" primjenu osmotski# preparata > )licerol
'akako glaukom se moe osim kon"ervativno lijeiti i kirurkim
putem(laserom) koji ra"ara tkivo pretvaraju$i ga u amorfnu masu
( pla"mu) be" toplinskog uinka.
-rste operativni# "a#vata 5
a., *iltracijske operacije > omoguuju istjecanje one vodice uspostavom
novi# drenani# puteva.
pri glaukomu irokog kuta
kronini glaukom
b., zahvati kojima se djelovanjem na cilijarno tijelo smanjuje
produkcija one vodice
c., bazalna iridektomija > *d-Eag ,aser
(F
K.9euritis nervi 4ptici
:palni proces moe "a#vatiti ivac cijelom duinom ili se lokali"irat samo u
jednom segmentu.
1egmente dijelimo na 5
3 a p i l i t i s n e r v i 4 p t i c i
3apila n. opticusa je mjesto bez osjetnih stanica ( 'iscus nervi Optici -
sljepa pijega mrenice ).
+apilitis n. Optici je upala papile vidnog ivca. :"roci mogu biti 5
(. * o k a l o z e J granulomi ton"ilitisi
4. v i r u s n e b o l e s t i J gripa #erpes meningitis encefalitis
(. m u l t i p l a s k l e r o z a
.. e ) z o ) e n a t o k s i n a o t e e n j a J alko#ol nikotin lijekovi
&. u p a l k o j e d o l a z e i z o n e p o z a d i n e
&linika slika5
#iperemija i edem papile
vene su ja$e proirene od arterija
infiltracijski traci
mutnina u staklovini "bog eksudata
proirena "jenica koja slab reagira na svijetlost
1imptomi : na)lo smanjenje vidne otrine s mrljama pred
oima+ skotomi,! sjene u peri*eriji! bulbarni bolovi pri micanju oka!
smanjen osijet za svijetlo i boje.
Th.: kortizonski preparati! vitamini ? kompleksa! vitamin :! :aLL!
lijeenje osnovne bolesti.
+rogno"a > normali"iranje vida i vidnog polja nakon terapije.
0 k u t n i r e t r o b u l b a r n i n e u r i t i s
'akle to je upala retrobulbarnog dijela vidnog ivca > intraorbitalno sve do
(hiasme )ptici.
((
:"roci mogu biti 5
1. * o k a l o z e
2. v i r u s n e b o l e s t i
(. m u l t i p l a s k l e r o z a
#. e ) z o ) e n a t o k s i n a o t e e n j a
&. u p a l e i z o n e p o z a d i n e
&linika slika 5
u poetku je papila normalna u" slabije i"raene granice
lagana #iperemija
ako upala u"rokuje propadanje aksona papila postaje blijeda i dola"i do
atrofije vidnog ivca
1imptomi : simptomi nastaju samo na jednom oku! temperatura!
)lavobolja! smanjena vidna otrina! centralni skotomi sa sektornim
ispadima! *oto*obija! smanjena reakcija zjenice! bolovi pri pokretu
oima.
Th.: kortizonski preparati! vitamini ? kompleksa i vitamin :.
+rogno"a > kod laki# sluajeva se vid i vidno polje potpuno oporave a
teim sluajevima ostaju "nakovi atrofije vidnog ivca sa slabljenjem vida i
ispadima vidnog polja.
1'..ridoc%clitis di**usa
)o je upala arenice i "rakastog tijela.
>tiologija >
(. endo)ena upala - u"ronici i" primarno oboljelog arita u organi"mu
dola"e u arenicu ilnicu i "rakasto tijelo to su naje$e #$cobacterium
tuberculosis, spirohete, gonokoki, brucele, virusi influenzae i mumpsa,
streptokoki, stafilokoki, pneumokoki!!!
4. e)zo)ena upala - kod kirurki# "a#vata ili kod perforativni# o"ljeda.
&linika slika 5
(4
laki edem vje=a oboljelog oka s #iperemijom oko je crveno "bog
e k s u d a c i j e dola"i do pove$anja bjelanevina u prednjoj onoj
sobici.
precipitacija upalnih *ormacija koje se sastoje od limfocita
endotelni# epiteloidni# pigmentni# i pla"ma stanica koje se sljepe s
fibrinom i taloe na ronini endotel stvaraju$i !rltov trokut.
eksudat moe *ormirati elatinozna klupka! koja sli>e le>i3
iridociklitis fibro"a.
moe do>i do ote>enja krvnih ilica! to dovodi do pojave krvi u
prednjoj onoj sobici - #8p#aema
mo)u se pojaviti sinemije( sratanje pupilarnog dijela arenice s le$om
ili areninog korijena s ronicom u iridokornealnom kutu ) koje remete
normalnu drenau one vodice * sekundarni glaukom!
sekluzija pupile je potpuno sratanje zjeninog ruba s prednjom lenom
kapsulom, kao posljedica cirkularne sinehije, a prouzrukuje nastanak
+iris bombe+ > potpuni zastoj one vodice u stranjoj sobici i
izboenje srednje) dijela arenice prema prednjoj sobici.
okluzija pupile+ occlusio pupillae, je stanje kada postoji fibro"na
membrana koja prekriva le$u i tako smanjuje vidnu otrinu.
zbo) jake hiperemije dolazi do promjene arenine boje
upalni precipitati mo)u prodrijeti u corpus vitreum gdje se vide kao
prainasta nitasta ili krpasta "amu$enja.
di*uzni uveitis moe dovesti do upale ilnice i cijele srednje one
ovojnice.
1imptomi : bolovi u bolesnom oku! *oto*obija! epi*ora+ spontano
pretjerano luenje suza,! ble*arospazam+ tonusni )r mii>a koji
zatvara kapke,! smanjenje vidne otrine.
(6
&omplikacije 5
(. sekundarni glaukom "bog postojanja sine#ija
4. iridoc8clitis #8pertensiva - porast onog tlaka "bog "aepljenja struktura
u iridikornealnom kanalu koje odvode onu vodicu.
6. cataracta complicata
.. atrofija "rakastog tijela dovodi do smanjene proi"vodnje one vodice
emu je u"rok smanjenje onog tlaka - #8potonia bulbi to moe
u"rokovati atrofiju bulbusa i definitivnog gubitka vida - amaurosis.
Th.: midrijatici+ irenje zjenice,! kortikosteroidi! antibiotici! citostatici!
imunosupresivi! anti*lo)istici.

11..ridoc%clitis circumscripta
:palni proces nije difu"an nego je lokali"iran na nekim mjestima arenice.
&arakteristino je stvaranje orijakih stanica i mononukleara.
(. iridoc%clitis tuberculosa > u ranoj mladosti moe do$i do metasta"iranja
tuberkulozno) bacila i" primarnog arita u podruje arenice i
"rakastog tijela gdje dovodi do stvaranja konglomerirani# trabekula
ra"liite veliine! ,olest je hipersenzibilna reakcija na antigen bacila
tuberkuloze.
&linika slika 5
slaninasti precipitati na roninom endotelu koji mogu biti pigmentirani
stranje sine#ije
uska "jenica
edem i #iperemija
staklasto - sivi vori$i u" "jenini rub
Th.: tuberkulostatici i kortikosteroidi.
4. iridoc%clitis luetica
&linika slika 5
ograniena #iperemija
okrugle mrlje ruiaste boje
eksudativni vori$i koji su proarani krvnim ilicama gume u stromi
arenice i cilijarnog tijela( u kasnijoj fa"i).
(.
1imptomi : bolovi na jednom oku.
Th.: speci*ina antiluetina kura.
6. iridoc%clitis nodosa > je u"rokovan gusjeninim dlakama koje prilikom
poljoprivredni# radova mogu dospjeti u oko.
&linika slika 5
sitni sivi vori$i na arenici
ev. moe do$i do nodo"ne oftalmije i do atrofije one jabuice i do
gubitka vida - amauro"a.
12.Emetropija
>metropija je normalnovidnost. : emetropne refrakcije( refrakcija -
odnos i"meu duine oka i mo$ loma "raka svijetlosti) "rake svijetlosti koje
i" nei"mjernosti dola"e na ronicu usporedno s onom osi u dioptrijskom
aparatu lome tako da konvergiraju i ujedinjuju se u jednoj toki - fovea
centralis( mjesto najjasnijeg vida na mrenici).
*ajudaljenija toka jasnog vida be" akomodacije nala"i se u
beskrajnosti a slika predmeta na mrenici je punktualna i jasna.
>metropno oko akomodira kad gleda na daljinu od @m i blie.
1(.2iopija
G8opija je kratkovidnost. Giotropno oko vidi be" akomodacije na
bli"inu u skladu s njegovim punctum remotum - predmet se jasno vidi ako
je predmet u toj toki.
$unctum remotum lei ispred oka, a udaljenost ovisi o stupnju
kratkovidnosti!-rake svijetlosti se ujedinjuju ispred mrenice, a odatle idu
divergentno do mrenice, na kojoj nastaje nejasna slika predmeta u obliku
krugova rasprenosti( disperzija!
!ko je "jenica iroka i ti krugovi $e biti ve$i "ato kratkovidne osobe
sti$u kapke da bi predmet na mrenici bio otriji.
+odijela miopije s ob"irom na refrakcijsko stanje 5
(. lomna kratkovidnost "bog prejakog loma svijetlosti "raka u ronici i
le$i
(@
prejako "aobljena le$a
luksacija le$e prema naprijed
plitka prednja ona sobica
akomodacijski gr
4. osna kratkovidnost "bog raste"anja stranjeg pola one jabuice pri
emu se produuje ona os( poveanje one jabuice vie od 4. mm)
6. indeksna kratkovidnost3 prejak indeks loma u le$i staklovini onoj
vodici
.. akomodacijska kratkovidnost3 kod akomodacijskog spa"ma
+odijela kratkovidnosti 5
MJ dobroudna+ kolska, kratkovidnost
- javlja se i"meu B. godine i "avretka puberteta
- rijetke komplikacije na mrenici i ilnici
- u"roci su dugo itanje i pisanje
- nejasan vid na daljinu i jasan na bli"u
- korekcija pomo$u najslabijeg sfernog konkavnog le$nog stakla
- ne prela"i C dpt
MJ zloudna kratkovidnost
- rijetka ali se moe ra"viti i" dobroudne
- postupno se poja$ava dioptrija i nastaju patoloke promjene na onoj
po"adini mrenici ilnici i bjeloonici
- moe se na$i u trudnica "bog poreme$aja #ormonske ravnotee
- komplikacije H krvarenje u utoj pjegi( fovea centralis) H ra"vodnja-
vanje staklovine H skotomi H atrofija vidnog ivca
Th.: hipokorekcija svako) oka i ukapavanje pilokarpina+ miotik,! zbo)
spreavanja porasta ono) tlaka.
konkavne le>e
*iska kratkovidnost do - 6 dpt
1rednja kratkovidnost -64@ I - C dpt
-isoka kratkovidnost i"nad - C4@ dpt
1#.7ipermetropija
(B
9ipermetropija je dalekovidnost.
$unctum remotum se nalazi iza mrenice, pa je slika predmeta virtualna!
-rake svijetlosti se lome tako da se sastaju u aritu dioptrijskog aparata,
koje je iza mrenice, pa na mrenici nastaju nejasni obrisi slike predmeta u
krugovima rasprenosti.
9ipermetropno oko akomodira na bli"inu i na daljinu.
+odijela #ipermetropije 5
MJ lomna hipermetropija
- slabija "akrivljenost ronice
- luksacija le$e u staklovini
- starenje le$e
- nedostatak le$e
MJ osna hipermetropija
- "bog prekratke one osi "a odreeni dioptrijski preparat( ona jabu-
ica manja od 4. mm)
Jakultativna #ipermetropija - dalekovidnost pri kojoj se oko korigira samo
svojom akomodacijom.
!psolutna #ipermetropija - jaka dalekovidnost kod koje ni pomo$u
maksimalne akomodacije oko ne moe posti$i samokorekciju
dalekovidnosti potrebna je plus korekcija leama sabiraima.
,atentna #ipermetropija ja dalekovidnost koja ostane prikrivena
akomodacijom.
Ganifestna #ipermetropija je dalekovidnost koja se otkriva korekcijom plus
stakala.
)otalna #ipermetropija nastaje "bog manifestne i latentne.
Th.: konveksne le>e
1&.3resbiopija
+resbiopija je starovidnost.
)o je fi"ioloka manifestacija starenja organi"ma "bog postupnog smanjenja
le$ne elastinosti nakon sklero"e njene je"gre.
.tarenjem se irina akomodacije smanjuje, tako da se punctum pro/imum
sve vie odaljava od oka, javlja se potreba za naoalama kada se punctum
pro/imum odmakne od oiju za vie od 0& cm.
3resbiopija je karakteristina za emetrope oko #&. )odine ivota.
(A
5od hipermetropa se presbiopija javlja oko #'. )odine.
5od miopnih oiju presbiopija nastaje nakon #&. )odine ivota.
+rijevremena presbiopija se javlja kod dijabetesa luesa tuberkulo"e i
neuroparalitiki# poremeaja.
1C.0sti)matizam
1stigmatizam je najkompliciranija refrakcijska anomalija, koja se
manifestira tako da se usporedne zrake koje padaju na ronicu nikad ne
sastaju u jednom aritu na mrenici, nego u dva arita koja nisu tokasta,
ve2 su to dvije crte okomite jedna na drugu, a zovemo ih fokale!
1lika objekta na mrenici je i"duena i iskrivljena jer oko nikada ne vidi
otro vertikalnu i #ori"ontalnu fokalu.
+odijela prema pravilnosti "akrivljenosti glavni# ronini# meridijana 5
re)ularni ili pravilni asti)matizam! )dje bolesnik vidi toku kao crtu
ire)ularni ili nepravilni asti)matizam! )dje se tokica vidi kao
nepravilna zvjezdica
/egularni astigmati"am moe biti fi"ioloki ili patoloki dok je iregularni
astigmati"am uvjek patoloki.
6 i r e k t n i a s t i ) m a t i z a m > okomiti meridijan patolokog
astigmati"ma ja$e lomi "rake od vodoravnog.
. n v e r z n i a s t i ) m a t i z a m > ako vodoravni meridijan jae lomi
"rake od okomitog meridijana.
5 o s i a s t i ) m a t i z a m > stanje kad su meridijani okomiti jedan na
drugi ali u prostoru stoje koso.
+odijela po etiologiji 5
priro=eni - nepravilna "akrivljenost ronice ili le$e subluksacija le$e
steeni - "bog nepravilne "akrivljenosti ronice nakon operacije mrene
traume upale ili ireva na ronici.
Th.: re)ularne asti)matizme kori)iramo cilindrinim ili s*erotorinim
le>ama! dok se ire)ularni asti)matizam kori)ira samo kontaktnim
le>ama.
(C
+odijela re)ularnih ronini# astigmati"ama 5
jednostavni dalekovidni astigmatizam( jedan fokus na mrenici drugi i"a
nje)
jednostavni kratkovidni astigmatizam( jedan fokus lei na mrenici drugi
ispred nje)
kompleksni dalekovidni astigmatizam( oba fokusa lee i"a mrenice)
kompleksni kratkovidni astigmatizam( oba fokusa lee ispred mrenice)
mjeani astigmatizam( jedan fokus ispred a drugi i"a mrenice)
<a ire)ularni asti)matizam je znaajno da ni u jednom roninom
meridijanu nema pravilne zakrivljenosti! ne)o ima vie radijusa! pa
zato takav meridijan ima vie arita.
+odijela ire)ularnih ronini# astigmati"ama 5
tran"itorni astigmati"am( kod stiskanja vjea mjenja se ronina
"akrivljenost kao posljedica vjenog tumora)
re"idualni astigmati"am( je preostali astigmati"am nakon korekcije
sfernim ili cilindrinim le$ama)
le$ni astigmati"am( meridijan najaeg loma le$e uvjek je okomit na
glavni meridijan najaeg loma ronice)
Th.: cilindrine le>e! laser! kirurka korekcija.
1D.Apala orbite " :elulitis
:pale orbite mogu nastati 5
(. irenjem upale i" parana"alni# sinusa "uba su"ne vre$ice nosa u#a...
4. izravnom infekcijom orbite nakon penetrirajui# o"ljeda
+osljedica i"ravne infekcije orbite je celulitis te stvaranje orbitalnog
apscesa te *la)monozna upala orbitalnog masnog tkiva u" postupni ra"voj
endoflebitisa i periflebitisa.
+odjela akutne upale 5
orbitalni celulitis s apscesom koji "a#vaa ve"ivno i masno tkivo
tromboflebitis orbitalni# vena
(D
osteoperiositis
tenonitis( mio"itis)
3nfekcija u kranijalni dio je opasna po ivot, moe nastati meningitis,
encefalitis, tromboza kavernoznog sinusa, cerebralni apsces!
&linika slika 5 eg"oftalmus edem vjea kemo"a spojnice keratitis
smanjena pokretljivost oka.
1imptomi " op>i : poviena temperatura! munina
0ko upala prije=e u onu jabuicu i"a"iva uveitis "amuenje staklovine
endoftalmitis panoftalmitis.
Th.: uklanjanje uzroka upale! posebno ako postoji orbitalni
osteomijelitis! koji dovodi do razvoja nespeci*inih )ranuloma u orbiti!
koje nazivamo pseudotumorima.
1pecifine orbitalne upale mogu biti u"rokovane tuberkulo"om sifilisom
para"itnim ili gljivinim infekcijama.
1F.Tumori orbite
?lavni "nak nastanka tumora je e)zo*talmus a "atim edem i smanjena
pokretljivost oka.
Orbitalne ciste 5
kon)enitalne > dermoidne epidermoidne ciste teratomi encefalokele i
meningekele.
steene ciste > mukokele piokele upalne ciste para"itarne ciste
dentalne ciste ciste su"ne lije"de
Primarni orbitalni tumori 5
tumori razvoja > dermoidi epidermoidi teratomi kolesteatomi
mezenhimalni tumori > orbitalni sarkomi endoteliomi meningeomi
hematopoetski i lim*atiki tumori > limfomi limfosarkomi mijelomi
mijelosarkomi 9odkinov limfom retikulosarkom klorom
4F
miini tumori > rabdomiomi lejomiomi rabdomiosarkomi
mioblastomi
vaskularni tumori > #emangiom
tumori ivano) tkiva > neurinomi neurofibromi
epitelijalni tumori > prim. orbit. karcinom "lo. orbit. melanom
orbitalni odontom
"ekundarni orbitalni tumori 5
i" oka
i" okolni# tkiva sarkomi karcinomi retinoblastomi melanomi...
;liomi vidno) ivca > 1c#2anomi neuroepiteliomi gliomi
2etastatski orbitalni tumori > neuroblastomi sarkomi
Th.: kirurko uklanjanje tumora! zraenje! citostatici! imun. terapija.
1K.Tumori vje=a
)umore vjea dijelimo na benigne i maligne.
?eni)ne izrasline :
uti vori>i - millium
atherom - poput "rna graka
dermoidne ciste
veruccae
cornu cutaneum
mali lipomi
ciste znojnica i lojnica
an)iom - ponekad kot novoroenadi
- mogunost br"og rasta3 to mogu$a kirurka i radijacijska
terapija
- mogu$e postojanje glaukoma
ksantalazme - uti lagano i"bo$eni otoci pojavljuju se simetrino na
obje strane esto konfluiraju poinju u medijalnom onom kutu kod
ena e$e graena je od stanica ispunjeni# ma$u povien kolesterol u
krvi.
4(
Th.: kirurka ekscizija! plastika.
2ali)ne izrasline :
karcinom - ba"ocellulare
- spinocellulare
- odontokarcinom
- karcinomi lojnica
- 0eroderma pigmentosum
%a"ocelularni karcinom
Ke$e je "a#vaena donja vjea javljaju se u donjoj vjei polaganog su
rasta. +ojavljaju se medijalno i u unutranjem dijelu onog kuta na rubu
vjee. ;ma oblik bradavice koja raste i u sredini eg"ulcerira te "araste a
rubovi odebljaju. )umor ra"ara kou rub vjee "au"ima oni kut te
prela"i na spojnicu. !ko se ne lijei br"o infiltrira u dubinu i iri se po
povrini na nos i lice.
Th.: kirurka ekstirpacija! radijacija! plastika.
1pinocelularni karcinom
/ijedak u poetku imitira dobroudne promjene( keratokantomi
folikularne kerato"e...) moe sliiti na ba"ocelularni karcinom( ra"lika >
kod planocelularnog karcinoma dola"i do keratini"acije). ;ma svojstvo
metasta"iranja u preaurikularne i submandibularne limfne vorove.
Th.: uz lokalnu ekstirpaciju s velikom radikalno>u! vri se i biopsija
lokalnih lim*nih vorova. 2oe i radioterapija.
&arcinom lojni# lije"da
+o kl. slici imitiraju #ala"ione( dobroudne promjene na vjeama) a
i"ra"ito su maligni3 lokalno i metasta"e. <ato trba kod dugotrajni#
konjunktivitisa i ponavljajui# #alaciona u"imati cit. briseve i biopsije.
Leroderma pigmentosum
*a takvoj koi se javlja vie tumora 3 ba"ocelularni kar. spinocel. karc.
melanom...
Th.: ektirpacija! plastika.
44
2'.1trabizam
1trabi"am definiramo kao odstupanje jedne linije vida od paralelnosti.
)o je anomalija poloaja oiju i poremeaj binokularne vidne funkcije.
>tiologija strabi"ma5
senzorni uzroci > bolest koja dovodi do "amuenja ronice bolesti
mrenice atrofije vidnog ivca
anatomski uzroci > kraniosteno"e apla"ije i steno"e mii$a
inervacijski uzroci > poremeaji akomodacije i konvergencije
kod djece! koja su preboljela ence*alitis
1trabi"am dijelimo na p a r a l i t i k i( mjenja se veliina otklona oka a
kut je sve ve$i u smjeru djelovanja paretinog mii$a) i k o n k o m i t a n
t n i( otklon oka je jednak u svim smjerovima svi mii$i djeluju normalno a
postoji samo anomalija poloaja oiju).
O/)OJO/;=! - je normalan poloaj oiju s potpunim uravnoteenjem
oni# mii$a.
-rste konkomitantnog strabizma 5
(. konver)entni strabizam > jedno oko se odkloni prema unutra-
e"otropij(dalekovidni)
konverg. alterniraju$i strabi"am ( oba oka kilje nai"mjenino)
konverg. monolateralni strabi"am ( jedno te isto oko stalno stoji u
poloaju kiljenja)
4. diver)entni strabizam > otkloni oka prema van( kratkovidni)
diverg. alterniraju$i strabi"am ( oba oka kilje nai"mjenino ili postoji
jedno vode$e oko)
diverg. monolateralni strabi"am ( na kiljavom oku vid moe biti
dobar ali i lo)
6. vertikalni strabizam > vertikalni otkloni oka
vertik. alteriraju$i strabi"am
vertikalni monolateralni strabi"am
7iklodevijacije su otkloni oka oko sagitalne osi.
&omplikacije strabi"ma 5
- slabovidnost ili ambliopija
- abnormalna retinalna korespodencija
$aralitiki strabizam 4kod periferne klijenuti jednog ili vie oni# mii$a
46
objektivni znakovi > prisilni poloaj glave nepokretnost parali"iranog oka
otklon one jabuice
subjektivni simptomi > diplopija( dvoslike) kriva lokali"acija suenje pola
pogleda prividno kretanje likova vrtoglavica
moe biti kon)enitalni ili steeni > kongenitalni 5 anomalije mii$a le"ije
perifernog motornog neurona centralne le"ije
steeni 5 bolesti 7*1-a tumori traume intoksikacije upale degeneracije
Th.: kirurka terapija! nekirurka"zatvaranje zdravo) oka i
prisiljavanje kiljavo) oka na )ledanjeMse)mentalna okluzija!
simpt.ter.! vit. ?
21.9ista)mus
*istagmus je stanje u kojem oi ne miruju nego stalno izvode titraju%e
pokrete.
3 e n d u l a r n i n i s t a ) m u s+ njihalo, - oi mogu oscilirati priblino
jednako u oba smijera pogleda.
3 o v r a t n i n i s t a ) m u s+ trzaji, - pokreti oka u jednom smjeru su
bri a u drugom smjeru su sporiji.
9ista)mini titraji mogu biti #ori"ontalni( akromatopsija) vertikalni a
postoji i rotatorna komponenta.
*istagmus moe biti priro=en( (. sen"oriki 4. idiopatski) neuroloki ili
vestibularno u"rokovan.
"ongenitalni senzoriki nistagmus 4
javlja se kod or)anskih oteenja oka
nala"imo ga kod5 uroene katarakte albini"ma rane sljepo$e uroeni#
malformacija one po"adine toksopla"mo"e
amplituda frekvencija i regularnost nistagmusa variraju s oteenjem
vidne funkcije
0kromatopsija je karakteri"irana gubitkom kolornog vida "bog disfunkcije
unji$a fotofobijom priblino normalnom onom po"adinom pedularnim
horizontalnim nista)musom i slabom vidnom otrinom. *istagmus ima
tendenciju da se s godinama smanji! a lijeenje se sastoji u korekciji
re*rakcijske anomalije zatamnjenim staklima zbo) *oto*obije.
"ongenitalni idiopatski nistagmus 4
4.
poremeaj ravnotee i koordinacije oni# pokreta u"rokovani#
centralnim le"ijama u bulbomotorikom sustavu
nema patolokih promjena na oima a vid moe biti dobar u
ekscentrinoj mirnoj po"iciji oiju prema
+odijela nistagmusa prema u"roku 5
(.) *izioloki > kod ekstremnog pogleda u stranu - kod gledanja predmeta i"
vlaka u gibanju
4.) patoloki > kod fi"iolokog nistagmusa ne osjeamo da nam oi titraju
a kod patolokog to osjeamo
6.) eksperimentalni > moemo ga i"a"vati ako se "avrtimo oko svoje osi i
naglo "austavimo ili uljevanjem tople ili #ladne vode u u#o
Th.: lijeenje ambliopije+ slabovidnost! koja se ne da kori)irati
korekcijskim le>ama,! uspostavom binokularno) vida i ispravljanju
tortikolisa+ prisilni kompenzatorni poloaj )lave, .
22.3tosis
&enormalna sputenost gornje vje'e zbog oteenja treeg modanog
ivca.
1teene pto"e 5 tu spadaju pto"e koje nastaju u starijoj ivotnoj dobi kao
posljedica neurolokih bolesti ili bolesti :91"a (npr. miastenia gravis) kao
posljedica centralno) krvarenja ( npr. dijabetiari).
: steene pto"e spadaju i one u"rokovane traumom "bog oteenja n.
occulomotoriusa ili "bog i"ravnog oteenja gornjeg vidnog di"aa.
)raumatska pto"a moe nastati i nakon operacije katarakte.
2(.La)o*talmus
(ada kapci ne mogu pokriti onu jabuicu.
*astaje "bog 5
defekta u tkivu kapka
disfunkcija m. orbicularis occuli
eg"oftalmus
2#.-etinoblastom
/etinoblastom( gliom) je tumor unutranje one ovojnice ili retine.
4@
=avlja se u prvim godinama ivota u 6FM sluajeva obostrano. *asljeuje se
!'. 3rimjeti se tek kad zahvati staklovinu! pa iz proireno)
zjenino) otvora ve sljepo) oka! izbija uti refleks! koji podsjea na
maje oko.
Ja"e ra"voja tumora 5
prva *aza - bijelosiva okrugla tvorba na mrenici jasni# granica koja je
prokrvavljena eg"ofitini rast s ablacijom mrenice ili endofitini rast s
proliferacijom u staklovinu.
dru)a *aza - porast onog tlaka i nastanak sekundarnog glaukoma3 bol
#iperemija edem u djece se javlja buftalmus.
tre>a *aza - tumor "a#va$a vidni ivac perforira bjeloonicu i iri se u
orbitu
etvrta *aza - metasta"e tumora u mo"ak meninge visceralne organe
Th.: u ranoj *azi *otokoa)ulacija! poslje enukleacija oka uz odstranjenje
vidno) ivca i ev. e)zenteracija orbite s radioterapijom.
2&.0blatio retinae
)o je odignu$e mrenice. )o je bolest koja nastaje "bog odvajanja sero"ne
retine od sloja njenog pigmentnog epitela( pigmentne stanice u retinikoje
lee direktno u c#oroideu) a u nastali prostor se naknadno nakuplja
teku$ina.
1., primarna ablacija retine(uvjek prisutna pukotina retine)5
u"roci - degenerativni procesi retine ili staklastog tijela ozljede
ruptura sloja kongenitalne mrenine ciste
klinika slika - crvena podruja ilnice okruena sivom odignutom
mrenicom mogu imati poklopac ili operkulum podr#tavanje
odignute mrenice pri pokretima oka rupture su lokali"irane u
gornjem temporalnom kvadrantu u podruju ekvatora ili prema
ora serati.
simptomi " prainasti opaciteti! *otopsije! na)lo slabljenje vida!
de*ekt vidno) polja u obliku zastora
Th.: kirurko zatvaranje rupture mrenice+ kriokoa)ulacija!
elektrokoa)ulacija! *otokoa)ulacija,
2., sekundarna ablacija retine
4B
u"roci - upale vaskularni poremeaji proliferativni procesi
angiomato"na mrenica tumori trauma
tumori mogu odi"ati mrenicu na mjestu svog rasta ili toksiki
djelovati stvaraju$i toksiku ablaciju H> nema rupture
traumatska ablacija retine nastaje nakon kontu"ija glave i oka3
dola"i do dezinsercije( odljutenje ore serate ili rupture
makule(mjesto najjasnijeg vida)
kod gigantski# de"insercija koje "a#vaaju cirkumferenciju od (CF
ili vie stupnjeva mrenica je uvrnuta i poput pregae visi dolje.
komplikacije neljeene ablacije - iridociklitis uveitis komplicirana
katarakta glaukom atrofija oka bb
Th.: kirurka! kao kod primarne ablacije
2C.7erpes zoster opthalmicus
)irusna infekcija u podruju prve grane n. trigeminusa.
:"ronik je varicella zoster specifini neurotropni virus.
&linika slika - in*iltrati u dubokim i povrinskim slojevima parenhima
ronice ev. mje#uri$i u epitelu i" koji# se ra"viju najprije plitke kasnije
duboke ulceracije( ulcero"ni oblik). )ok bolesti je dug.
1imptomi : epi*ora! *oto*obija! slabljenje vida! smanjen senzibilitet
ronice.
&omplikacije 5 iridociklitis sek. glaukom potpuna aneste"ija ronice oiljci
Th.: nema spec. terapije! simptomatska terapija: antibiotici! midrijatici!
kortizonski preparati.
2D.6akriocistitis+upala suznih putova,
'akriocistitis je upala su"ni# putova koja se kod dijece javlja kao
blenorrhea neonatorum.
5ronini dakriocistitis nastaje kod opstrukcije su"ni# puteva kada
dola"i do stegnacije bakterija u su"noj vreici koje i"a"ivaju
mukopurulentnu upalu.
:"ronici su 5 streptokok stafilokok pneumokok.
4A
1imptomi : epi*ora! koju po)orava vjetar! nakupljanje )noja u
unutranjem onom kutu.
Th.: ispiranje suznih putova! antibiotici!
dacrioc%stectomia+ odstranjenje suzne vreice,.
6acrioc%stitis acuta suppurativa
1imptomi : bolni otok u podruju suzne vreice! jaki bolovi! edem
okolno) tkiva! op>a slabost uz *ebrilno stanje! )noj iz suznih tokica.
Th.: antibiotici! incizija i drenaa
6acrioc%stitis neonatorum nastaje "ato to je donji dio su"no-nosnog
kanala ostao "atvoren membranom pri kraju unutarmaterninog ivota a
to dovodi do nakupljanja bakterija u su"noj vreici i do upale.
1imptomi : sluzavi i )nojni sekret u unutranjem kutu vje=no)
otvora! konjunktivitis na istom oku.
Th.: probijanje membrane! koja zatvara kanal i ispiranje suzne
vreice.
2F.?olesti suzne ljezde
6akrioadenitis acuta J je upala suzne ljezde
&linika slika 5 crvenilo otok lokalno poveanje temperature poremeena
funkcija otok preaurikularni# limfni# vorova #iperemija spojnice
sputenost gornjeg vjenog kapka u lateralnoj polovici.
Th.: antibiotici! lok. vrui oblozi.
6akrioadenitis kronika > je proliferativna upala suzne ljezde
u"rokovan preudotumorom tuberkulo"om ili luesom.
&linika slika 5 be"bolno poveanje su"ni# lje"da koje je najoitije kada je
gornja vjea i"vrnuta.
Th.: usmjerena lijeenju uzronika.
2ikuliczev sindrom > je kronino obostrano oticanje suznih i
slinovnih lijezda nepoznatog podrijetla. =avlja se kod leukemije
9odkinove bolesti sarkoida tuberkulo"e luesa.
&linika slika 5 su#a usta oteano vakanje gingivitis faringitis le"ije
"uba nabreklo okruglo lice. 1pontano prola"i nakon nekoliko tjedana.
Th.: antituberkulozna! luetina! rent)enska! operativna.
1jNr)enov sindrom > je bolest povezana s hiposekrecijom suza.
=avlja se kod ena u menopau"i.
&linika slika 5 keratokonjunktivitis kronini upalni fibro"ni proces su"ne
lje"de i spojnice su#o$a spojnice( suho oko - /eropthalmia > manjak suza
4C
izaziva osjeaj suho2e one jabuice s pojavom arenja i peenja smanjen
sen"ibilitet ronice fotofobija u$kasta sekrecija u su"noj vreici.
Th.: )onadalni hormoni! vitamini! antibiotici
2K.0ble*arija
#anjak vje'e. Goe biti priroena ili steena( o"ljeda gangrena lupus).
*adomjetava se blefaroplastikom.
('.?le*aritis+ upala vje=a,
blepharitis mar)inalis ciliaris( upala rubnog kapka) > je bolest vjenog
ruba nastala bakterijskom infekcijom izvodnih trepavinih kanala a
moe biti posljedica nekorigirane refrakcijske anomalije alergije i
kronini# podraaja.
- Goe biti eritemato"ni skvamo"ni i ulcero"ni.
- &linika slika 5 crvenilo vjenog ruba s ljuskicama gnojna upala
trepavini# korijenova.
- posljedice blefaritisa 5 gubitak trepavica tri#ija"a( nepravilan rast
trepavica).
" Th.: odstranjenje uzroka! bla)i adstrin)ensi.
(1.?le*arospazam
%lefarospa"am je inten"ivno "atvaranje vjea koje nastaje "bog )ra m.
orbicularis occuli. 5aje2e je refleksan, nastaje nadraajem n!
trigeminusa.
simptomatski ble*arospazam > je posljedica bolesti ronice spojnice
tri#ija"e afekcije parana"alni# sinusa te gornji# "ubi kod
interkranijalni# apscesa.
intermitentni ble*arospazam > javlja se grenje vjee "ajedno s
grenjem mimine muskulature ili jedne polovice lica( encefalitis tumori
7*1-a multiple sklero"e).
obostrani ble*arospazam > nastaje kod psi#o"a
Th.: lijeenje osnovne bolesti.
(2.4kluzija a. i v. centralis retinae
4D
Embolija arteriae centralis retinae :
Etiolo)ija - spastiko "atvaranje pogoene arterije oklu"ija "bog
embolusa ili ateroma s trombom predispo"icija "a puenje i alko#oli"am.
5linika slika - mljenosiva boja mrenice! kao trenja crvena fovea
centralis! njena krvarenja! edemi mrenice! atrofija vidnog ivca.
1imptomi : trenutni i konani )ubitak vida! jer su ivane niti jako
osjetljive na poremeaje prehrane.
Th.: ev. povratak vida nakon brze primjene vazodilatatora i
spazmolitika.
Thrombosis venae centralis retinae :
Etiolo)ija - upalne promjene venske stjenke aterosklero"a poremeaj
koagulacijski# me#ani"ama.
Tromboza se naje$e javlja "a vrijeme spavanja kad je krvni tlak
najnii.
5linika slika - opsena krvarenja zbog okluzije vena* vene su
proirene i vijugave* a arterije neto ue i prekrivene edemom i
krvarenjima* nastanak sek. glaukoma.
1imptomi : na)li )ubitak vida! jaki bolovi.
Th.: stimulacija cirkulacije sredinje arterije! antikoa)ulansi. Lijeiti
treba osnovnu bolest " vazoprotektori! laserska *otokoa)ulacija.
((.1tvaranje i otjecanje one vodice
Ona vodica( #umor aNuosus) je bistra be"bojna tekuina koja ispunjava
obje one sobice. Ona vodica s staklastim tijelom odrava prirodni tlak u
onoj jabuici i ini njene ovojnice stalno napetim. Onu vodicu neprestano
i"luuju cilijarni nastavci "rakastog tijela u stranju sobicu odakle prela"i u
prednju onu sobicu. ;" prednje one sobice se ona vodica drenira kro"
sinus venosus sclerae koji se nala"i u iridokornealnom kutu. Ganji dio
one vodice otje$e i" prednje one sobice kro" pupilarne i cilijarne kripte i
otvore na prednjoj strani arenice. Ona vodica donosi #ranjive tvari
pojedinim dijelovima oka a odstranjuje metabolike produkte ra"gradnje.
Ona vodica je sastavljena od vode !& strukturalni# proteina en"ima
elektrolita.
(#.E)zo*talmus
Tireotoksini e)zo*talmus
6F
3risutan je samo u toku akutne bolesti s klinikim simptomima - oi
djeluju buljavo i prestraeno.
Tireotropini e)zo*talmus
/avlja se kao pro)resivni zlo>udi e)zo*talmus! a nastaje nakon
operacije titnjae. *astupa eg"oftalmika o*talmople)ija(klijenut
modanih motorikih ivaca6 okulomotorius, trohlearis, abducens i
povieni oni tlak a to moe dovesti do luksacije one jabuice
vjenog edema kemo"e epifore i lagoftalmusa.
Th.: ljeenje hipertireoze s tireostaticima! lokalno steroidi! diuretici.
(&.Luksacije i subluksacije le>e+promjena poloaja le>e,
&ad le$a i"gubi potporu koju joj daju zonularne niti ona se premjesti ili u
prednju onu sobicu ili straga u staklovinu gdje se moe slobodno kretati.
1ko su zonularne niti i dalje privrene, dolazi do subluksacije -
djelomino pomicanje le2e. ,e$a se vidi u obliku kapi a arenica dr#ti jer
nema potporu i"a sebe. Ona gubi mo$ akomodacije i opstaje
#ipermetropno.1vaka le$a koja je luksirana je "amu$ena.
Azroci luksacije i subluksacije 5
trauma
aniridija
Garfanov sindrom
#omocistinurija
Th.: ispravljanje optikih mana le>ama.
(C.-etinopathia diabetica
)o je najo"biljnija komplikacija dijabetesa ote$enje vida je postupno i
"naajno.
+bog velikih dnevnih varijacija glukoze i inzulina u serumu kod
dijabetiara* esto dolazi do hipoglikeminih faza i poremeaja u
mikrocirkulaciji mrenice* to dovodi do hipoksije tkiva i poveanja
koncentracije mljene kiseline.
6(
+o"namo tri fa"e ove bolesti5
(.) d i j a b e t i k a a n ) i o p a t i j a > promjene na malim krvnim
ilama3 oteenje stjenke mikroaneurizme.
4.) n e p r o l i * e r a t i v n a d i j a b e t i k a r e t i n o p a t i j a >
poremeaj metaboli"ma mrenice i ve$a propustnost mali# krvni# ila
u"rokuje edem sitna tokasta ili prugasta krvarenja tvrdi eksudati u
vanjskom mreninom sloju.
6.) p r o l i * e r a t i v n a d i j a b e t i k a r e t i n o p a t i j a > dola"i
do proli*eracije )liozno) vezivno) tkiva i krvnih ila. )o je "loudni oblik
retinopatije. +roces poinje na papili vidnog ivca, a novostvorene krvne
ilice se mogu iriti i u mrenicu, gdje prave tzv! rete mirabile!
&linika slika 5 proliferacija glio"nog tkiva koje prodire u staklovinu poput
bjeliasti# traka recidiviraju$a krvarenja.
&omplikacije 5 krvarenje u staklovinu "bog rupture krvni# ilica sekundarna
ablacija mrenice sljepo>a.
Th.: re)ulacija hiper)likemije! kapilaroprotektori! *otokoa)ulacija
novostvorenih krvnih ila! da bi se sprije>ila njihova pro)resija i
krvarenje.
(D.0komodacija
,komodacija je sposobnost oka* da lom zraka svjetlosti u svojem
dioptrijskom sustavu tako prilagodi udaljenosti predmeta* objekta to ga
promatra* da na mrenici nastaje njegova otra slika.
!komodacija ovisi o radnoj sposobnosti cilijarno) mii>a le>noj
elastinosti parasimpatikoj inervaciji cilijarno) mii>a i re*rakcijskoj
sposobnosti elastine lamine suprakoroideje koja ima ulogu
de"akomodacijskog onog aparata dakle suprotno cilijarnom mii$u.
1komodacija pove2ava snagu loma svjetlosti u le2i od 7 89,88 do
700,&: dpt, time omogu2a dobar vid na blizinu!
&ontrakcijom cilijarnog mii$a olabave "onularne niti koje dre le$u
u "oni ekvatora le$a se "bog svoje elastinosti jae i"boi i povea se indeks
loma tj. poveana je refrakcijska mo$.
+roces akomodacije nastaje refleksnim putem > reakcija vidni#
centara u modanoj kori na nejasne slike i" mrenice.
3unctum remotum - najudaljenija toka jasnog vida be" akomodacije.
3unctum pro$imum - najblia toka jasnog vida u" maksimalnu
akomodaciju.
"naga loma le%e se izraava u dioptrijama.
64
1., 0 k o m o d a c i j s k a k l i j e n u t > smanjena ili nikakva mogu$nost
akomodacije oka.
:"roci su 5 akutni )laukom orbitalni uzroci primjena
ciklople)ika+midrijatici - sredstva koja ire "jenicu) intoksikacije
pomanjkanje kisika(velike visine).
2., 0 k o m o d a c i j s k i ) r J kod hipermetropne kolske djece koja
nisu korigirana i kod latentnog divergentnog strabizma kod trovanja
gljivama.
Oko je trajno podeeno na bli"inu pa se "ato nejasno vide predmeti u
daljini.
(., T o n i k a a k o m o d a c i j a > javlja se pri duem trajanju
tonikog stezanja zjeninog sfinktera i cilijarnog mii%a( kasni encefalitis
luesa i aterosklero"e).
(F.1labovidnost ili ambliopija
)o je smanjena otrina vida koja se ne moe popraviti nikakvim
korektivnim staklima.
*unkcionalna slabovidnost > naje%e ne nalazimo organske
poremeaje.
a., slabovidnost sa centralnom fiksacijom - oko radi ispravno ali
nedovoljno
b., slabovidnost sa ekscentinom fiksacijom - dolo je do vie sen"orni#
poremeaja oko radi slabo i neispravno
or)anska slabovidnost > pojavljuje se kod nekog poremeaja u oku
(K.5onjunktivitis
&onjunktivitis je upala spojnice ra"liito se oituje ovisno o vrsti i stupnju
upale a obino je u"rok infekcija ili alergija.
&linika slika 5
crvenilo ili rubor > vidi se kao konjunktivalna #iperemija( jasnocrvena
boja H bakterijski k. O mljeno-crvena boja H alergijski k. O #iperemija
be" stanine infiltracije upu$uje na iritaciju)
66
edem ili tumor > otok u"rokovan sero"nim eksudatom( amorfan eksudat
H bakterijski k. O ljepljiv H alergijski k.) Kesto se ujutro pri otvaranju
oka nau "aljepljene vjee to je "nak skoro svi# vrsta konjunktivitisa.
bol ili dolor > bol u vidu bockanja grebanja osjeaja stranog tijela
*oto*obija > bolesnik teko podnosi svjetlost
ble*arospazam > kapci su "atvoreni stisnuti i teko se spontano otvaraju
epi*ora > nastaje "bog bolesnikovi# subjektivni# smetnji
:"roci su e)zo)eni *aktori koji nepogodno djeluju na oko H> * i z i k i
-toplina k e m i j s k i - kiselina b a k t e r i j s k i - koki bacili v i r u s n
i kao endo)eno a l e r ) i j e.
Th.: oblozi od kamilica i ( borna otopina za ispiranje! otopine i masti
od sul*onamida i antibiotika.
#'.5onjunktivitis )onorhoica
+reventivna metoda u profilaktike svr#e je ukapavanje svakom
novoroenetu u spojninu vreicu 1 otopina srebro"nitrata.
)o je konjunktivitis u"rokovan bakterijom gonokokom. ;nfekcija se dogodi
pri djetetovu prola"u kro" poroajni kanal si*ilisom" notorna )lupost+op.,
inficirane majke.
&linika slika 5
vje=e su oteene! in*iltrirane! tvrde! tako da dijete ne moe zatvoriti
oko
spojnica je neravna! crvena i kemotina
utozelen )usti sekret
bolno poveanje preaurikularne lim*ne ljezde
&omplikacije 5 srpasti ir ronice nekro"a raspadanje cijele ronice
per*oracije propagacija upale u unutranjost oka.
(od odraslih je bolest rje'a ali je zato tijek i prognoza loija. -avlja se kao
posljedica zaraze oka rukom iz urogenitalnog trakta.
Th.: treba dru)o oko zatititi od in*ekcije ispiranjem *iziolokom
otopinom ili ( bornom otopinom! ukapavanje otopine penicilina!
tetraciklina.
6.
#1.5onjunktivitis pseudomembranacea
Azronici su 5 7or8nebacterium dip#t#eriae pneumokok streptokok
gonokok.
blai oblik > umjereni edem vje=a koje su prekrivene sivobjelim
membranama koje se lako skidaju pri emu podloga umjereno krvari.
tei oblik > njega u"rokuje ba :or%nebacterium diphtheriae a javlja
se u vrijeme epidemije difterije naje$e oboljevaju djeca od 4 - C
godina.
: poetku je spojnica infiltrirana vje=e su tvrde i edematozne na
spojnici se javljaju *ibrinske membrane u obliku uti# su#i# nekrotini#
podruja.
*akon poetnog stadija koji traje C dana dola"i do sekundarne upale i
do pojave )usto) )nojno) sekreta i ljutenja membrane stvaraju se
duboke braz)otine koje "a posljedicu mogu imati entropij.
"omplikacije 4 rubni keratitis, ulcus serpens!
Th.: svaki pseudomembranozni konjunktivitis se lje>i antidi*terijski!
dok se ne dokae neki dru)i uzronikI lokalno i sistemsko davanje
penicilina i antidi*terini serum.
#2.?lepharoconjunctivitis an)ularis
:"ronici su 5 7aemophilus lacunatus 'iplobacilus g- mikroorgani"mi.
1imptomi nastaju "bog djelovanja sekreta mikroorganizama koji sadre
enzim* koji otapa bjelanevine i macerira epitel pa je kl. slika tipina s
kutnim crvenilom.
&linika slika 5
obostrani konjunktivitis subakutnog tipa
iritacija i #iperemija spojnice u" one kuteve
skupljanje sekreta na trepavicama
eg"emanto"ne promjene na koi vjee
katar nosa
peenje i esto treptanje
Th.: :ink"sul*at u obliku kapljica! cink"oksid u obliku masti.
6@
#(.5onjunktivitis epidemica
:"ronici su 5 7aemophilus ae)iptus 5och " bacillus g- mikroorgani"mi.
.esto se javlja u afrikim i srednjeistonim zemljama gdje uzrokuje
sljepo%u.
)o je djeja bolest no moe se javiti i u odrasli#.
2 " ( dana nakon in*ekcije javlja se jaki konjunktivitis! a peti dan se
javlja vje=ni edem sa mukopurulentnim sekretom.
%olest jenjava "a (F - (. dana ev. pojava recidiva ili prijela" u kronini
stadij.
Th.: sul*onamidi.
##.5atarakta
(atarakta ili mrena je svako zamuenje le%e ili kapsule* bez obzira je li
steeno ili razvojno. 1vaka katarakta smanjuje otrinu vida. Ona se moe
pojaviti na jednom oku (unilateralis) ili na oba oka (bilateralis).
#&.5on)enitalna+ stacionarna, katarakta
)o su sva priroena ili odma# nakon roenja nastala le$na "amuenja.
Azroci 5 virusne in*ekcije(rubeola kao intrauterina infekcija) trauma u
vrijeme ro=enja preveliko uzimanje sul*onamida! zraenje i manjak
vitamina.
; djece uzrokuje slabovidnost( ambl<opiju ili sljepo2u( amaurosis!
3ma vie vrsti katarakti, ovisno prema morfolokom izgledu4
c. perinuclearis - "amuenje jednog sloja le$e
c. nuclearis - "amuenje le$ne je"gre vid oslabljen u velikoj
mjeri( naje$i tip)
c. polaris - "amuenje na polovima vid dobro uuvan
c. totalis - najtei oblik djete skoro sljepo
Th.: rana operacija s va=enjem zamuene le>e! nakon operacije se )ubi
sposobnost akomodacije! pa je potrebno nositi korekcijske le>e.
#C.1ekundarna katarakta
6B
*astaje nakon ekstrakapsularne ekstrakcije le%e kada "aostali
dijelovi kapsule i le$na mase tvore membranu u podruju zjenice koja
smeta vidu ev. moe nastati postoperativni iritis. 'io le$ni# masa koje
ostaju u bli"ini le$nog ekvatora dovode do stvaranja 1oemmerin)ova
prstena.
Th.: operacija! ultrazvuna *ra)mentacija.
#D.1enilna katarakta
)o je staraka mrena. *astaje nakon BF. godine. <amuenja se mogu nala"iti
u jez)ri korteksu ili kapsuli.
1enilna katarakta ima etri stadija 5
poetna katarakta >
- zamuenje u lenom korteksu koje se iri poput prugasti# "amuenja
ili tokica.
- vid pomalo slabi
- zamuenja poinju od nabubreni# nepro"irni# le$ni# vlakana i
teku$ine nagomilane u pukotinama i"meu vlakana.
katarakta u *azi bubrenja >
- ja>e zamu>enje le>e! koje se pribliava prednjoj kapsuli
- le>a bubri i poveava se nje"in obujam a to oteava otjecanje one
vodice pa moe nastati sek. )laukom.
- smanjena vidna otrina
zrela katarakta >
- le>a se vra>a u svoju normalnu veliinu
- "amuenje je potpuno zahvatilo sve slojeve le>e dopiruju>i do
prednje kapsule
- le>no zamu>enje je sivo - siva mrena
- smanjena vidna otrina
prezrela katarakta >
- zamuenje je jo homo)enije i dola"i do razvodnjavanja le>no)
korteksa u mljenobijelu teku>inu sa popratnim smanjenjem
volumena le>e
- u pre"relu le$u se taloi :aLL! kolesterin...
- kroz kapsulu zrele katarakte mo)u di*undirati toksine raspadne
tvari i uzrokovati *unkcionalno unitenje oka
- ako doe do spajanja prednje i stranje kapsule govorimo o
membranoznoj katarakti.
6A
#F.Episcleritis i scleritis
)o je naje$a bolest bjeloonice upalna infiltracija tkiva koje se nala"i
i"meu spojnice i bjeloonice.
episcleritis nodosa > crveni upalni vori%i u bli"ini limbusa(vr# vjee-
spoj konjinktive i koe na kapku) koji su bolno osjetljivi na dodir jer je
spojnica i"nad njega pomina.
>tiologija 5 gi#t reumati"am nodo"ni eritem tuberkulo"a lues
Th.: kauzalno prema etiolo)iji bolesti! kortikosteroidi
episkleritis u obliku sektora > difuzna upala jednog episkleralnog
podruja koje moe se"ati sve do limbusa nikada ne dola"i u obliku
vori$a ne boli ne ostavlja oiljke
>tiologija 5 gi#t reumati"am alergije.
Th.: kauzalna+otklanjanje uzroka bolest,! kortikosteroidi!
antihistaminici
episkleralni apsces > pojava episkleralnih vorova u kojima dolazi do
razmekanja tkiva i stvaranja apscesa* te odbacivanjem nekrotinih
masa nastaju povrinski ulkusi
&omplikacije 5 perforacija bjeloonice prolaps uveje.
>tiologija 5 metastatska bakterijska embolija cilijarni# krvni#
ila( stafilokok streptokok).
Th.: kauzalna! lokalno antibiotici! kortikosteroidi! ev. incizija
apscesa.
1 7 , > / ; ) ; 1 / je upala bjeloonice* rje'i od episkleritisa* esto
prelazi na uveju. ;mamo skleritis anterior i posterior ovisno o mjestu
gdje se nala"i.
a.)anterior - upala prednji# djelova bjeloonice jaki bolovi na dodir
ostaju oiljci etiologija3 gi#t reumati"am tbc lues... Th.: kauzalna
b.)posterior - upala bjeloonice i"a #vatita ravni# oni# mii$a jaki
bolovi pri pokretnju oka etiologija3 tbc reumati"am alergije...)#.5
kau"alna
#K.4me=enja orbite
;ore > 4s *rontale pars orbitalis P 4s sphenoidale! 0la minor
6C
2edijalno > 3roc. *rontalis ma$illae P 4s lacrimale P Lamina orbitalis
ossis ethmoidale
6olje > 3roc. orbitalis ossis palatini L 8acies orbitalis ossis zi)omaticum
L 8acies orbitalis ma$illae
Lateralno > 4s zi)omaticum L 4s sphenoidale! 0la major
&'.;ra=a one jabuice
Ona jabuica ima etri dijela5
vezivna ovojnica - tunica fibrosa bulbi djeli se na pro"irnu ronicu i
ve"ivnu bjeloonicu
krvoilna ovojnica - tunica vasculosa bulbi sastoji se od arenice
"rakastog tijela i ilnice
ivana ovojnica - tunica interna bulbi sastoji se od vanjskog
pigmentnog lista i mrenice
optiki ure=aj oka - ronica ona vodica le$a s cilijarnim obruem i
staklasto tijelo
&1.;ra=a oka i vidno) ivca
Oko H ona jabuica i vidni ivac.
)n povezuje osjetne stanice i neurone u mrenici sa sreditem u velikom
mozgu i dio je vidnog modanog puta!
*ervus opticus poinje s papilom vidno) ivca na mrenici i see do
mjesta krianja vidnih ivaca.
-idni ivac ima etri dijela5
bulbarni dio
orbitalni dio
kanalikularni dio
intrakranijalni dio
=idni ivac ine trei neuroni vidnog puta i to neuriti ganglijskih stanica
mrenice!
-idni ivac je obavijen i"vana s va)ina e$terna nervi optici( nastavak tvrde
modane ovojnice) i i"nutra s va)ina interna nervi optici( nastavak mekane
i pauinaste modane ovojnice).
6D
-idni ivac i"grauju aksoni multipolarni# ivani# stanica( centripetalna
vlakna) i centrifugalna vl. i" mo"ga. ;"meu ivani# snopi$a se nala"e
astrociti oligodendrociti i krvne ile.
&2.Bidni putovi
+odijela vidni# puteva 5
(.) glavni vidni put > retina--korteks
4.) put "a vidno-motoriko ponaanje > retina--gornji kolikuli tektum
6.) putovi "a optike autoimune reflekse > retina--pretektalno podruje
..) retino#ipotalamiki put "a neuroendokrinoloke funkcije
@.) akcesorni retinotegmentalni put "a aktivacijsku ulogu svjetla
?lavni vidni put 5
p r v i n e u r o n - sloj tapi$a i unji$a mrenice
d r u g i n e u r o n - je"gre i trupovi bipolarni# stanica unutranjeg "rnatog
sloja mrenice
t r e $ i n e u r o n - velike multipolarne stanice u sloju ivani# stanica
mrenice
e t v r t i n e u r o n - radiatio optica
?oran Qalkovi$ 4D.FB.4FF4
.F