Dr. sc.

Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
139
Dr. sc. Damir Juras
Ministarstvo unutarnjih poslova, policijski savjetnik, Split
DISCIPLINSKE KAZNE ZA DRAVNE SLUBENIKE
UDK: 343
Pregledni rad
Primljeno: 15.02.2013.
U radu se daje prikaz i opis kazni koje se mogu izrei za lake i teke povrede slubene dunosti,
uz prikaz povijesnog i komparativnog zakonodavstva. Autor zakljuuje da je zakonom odreen
dostatan katalog kazni kako bi se sankcije mogle individualizirati prema specifnostima svakog
pojedinog sluaja krenja slubene dunosti, ali predlae da se u zakonodavstvo vrati kazna uvjetni
prestanak dravne slube te da se kao pravna posljedica osude brie prikrivena uvjetna kazna,
prema kojoj dravnom slubeniku prestaje dravna sluba ako u roku od godinu dana od izvrnosti
disciplinske kazne bude utvrena njegova odgovornost za novu teku povredu slubene dunosti,
budui je to suprotno naelu individualizacije kazne. Po uzoru na njemako pravo, autor predlae
da se za umirovljene dravne slubenike, neovisno je li disciplinski postupak pokrenut dok su bili u
slubi, za djela poinjena u slubi propiu kazne umanjenja mirovine i oduzimanja mirovine.
Kljune rijei: dravni slubenici, disciplinski postupak, disciplinske kazne,
Republika Hrvatska
1. UVOD
Dravni slubenici su duni pridravati se obveza propisanih zakonom, koje u
ukupnosti ine slubenu dunost. Disciplinske kazne jesu one zakonom propisane
sankcije koje nadleno tijelo izrie slubeniku za povredu slubene dunosti nakon
provedenog disciplinskog postupka. Disciplinske mjere koje se mogu izrei zbog
povrede radne dunosti i obaveza propisuju se, u cilju zatite radnika i njegove
pravne sigurnosti, samo zakonom.
1

2. ODREIVANJE KAZNE
Pri odreivanju vrste kazne uzimaju se u obzir teina poinjene povrede i nastale
posljedice, stupanj odgovornosti dravnog slubenika, okolnosti u kojima je povreda
poinjena, te olakotne i otegotne okolnosti na strani dravnog slubenika (l. 111.
1
Popovi T., 1980., str. 179.; .. disciplinska mjera mogla bi se oznaiti kao odreena sankcija
protiv odreenog poinitelja disciplinskog djela, koja se sastoji u odreenom moralnom djelovanju ili
ograniavanju ili oduzimanju prava i poloaja ili svojstva radnika, a za ije je izricanje nadleno odreeno
disciplinsko tijelo., Dedi, S. i dr., 2005., str. 326. Drmi istie da se kanjavanjem odgovornih dravnih
slubenika ostvaruje cilj i svrha voenja disciplinskog postupka i na taj nain osigurava efkasno
funkcioniranje dravne slube., Drmi A., 2010., str.772. Benkovi disciplinske kazne dijeli na: moralne
(koje pogaaju samo ugled zaposlenika), profesionalne (koje pogaaju poloaj zaposlenika u radnom
odnosu) i novane (koje pogaaju imovinu, odnosno prihode zaposlenika)., Benkovi B., 2010., str.77.
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
140
st. 1. ZDS-a
2
), to je napravilo i upravno tijelo pri sankcioniranju slubenika, pa je
Upravni sud odbio tubeni navod da nisu cijenjene okolnosti koje utjeu na odabir
vrste i visine kazne:Prigovor tuitelja da mu je disciplinska sankcija previsoko
odreena ne moe se prihvatiti, jer je Prvostupanjski disciplinski sud prilikom
izbora vrste disciplinske mjere ocijenio sve odlune okolnosti, a posebno olakotne
okolnosti na strani tuitelja tj. njegovu nekanjavanost, dobre radne ocjene za
2004., primjereno vladanje pred sudom, te loe imovno stanje i obiteljske prilike,
pa je za izreenu kaznu naveo valjane razloge., Us-6092/2007-4 od 14. travnja
2010.
Disciplinske kazne predstavljaju skalu serioznosti i energinosti prilikom
upozoravanja i kanjavanja poinitelja povreda slubene dunosti, odnosno
predstavljaju stupanj tolerantnosti dravne slube prema povredi poinitelja u
budunosti i ukazuju na neopravdanost i nesvrsishodnost disciplinskih povreda,
pa je sud duan izabrati i izrei onu kaznu kojom se na najbolji nain postie
njezina svrha specijalne i generalne prevencije, odnosno izrei blau kaznu po
vrsti i visini ako se njome postie cilj kanjavanja. Disciplinsku kaznu treba
individualizirati, vodei pri tome rauna o svrsi disciplinskog kanjavanja, a to
je postizanje generalne i specijalne prevencije.
3
Individualizaciji kazne pomae
iroki katalog predvienih kazni, odnosno odreivanje odgovarajueg minimuma
i maksimuma pojedine kazne.
4
Braibant kritizira sustav prema kojem se za svaku povredu moe izrei bilo
koja od predvienih kazni i tvrdi da bi povrede i kazne trebalo dovesti u korelaciju,
2
NN 92/05, 107/07, 27/08, 49/11, 150/11, 34/12, nastavno ZDS. Prilikom izricanja disciplinske mjere
mora se voditi rauna o olakavajuim i otegotnim okolnostima. Individualizacija je odmjeravanje kazne
prema svim relevantnim okolnostima svakog sluaja, odnosno odmjeravanje na osnovu svih objektivnih i
subjektivnih okolnosti, pri emu treba uzeti u obzir i linost poinitelja djela., Janev, J., 1985., str. 151.;
Imajui u vidu sve okolnosti (olakavajue i oteavajue) disciplinskog djela, subjektivne i objektivne
prirode, radniku treba izrei mjeru primjerenu teini povrede i posljedica, kao i linosti poinitelja (stupanj
odgovornosti, ponaanje prije i poslije uinjene povrede i sl.)., Simonovi, D., 2001., str. 282.; Njemaki
Savezni disciplinski zakon (Bundesdisziplinargesetz (Savezni disciplinski zakon), Bundesgesetzblatt IS
1510/2001, IS 2554/2011, www.juris.de), paragrafom13.st.1., propisuje da se disciplinska mjera odreuje
prema teini povrede slubene dunosti, da na prikladan nain mora biti uzeta u obzir osobnost dravnog
slubenika, te mora biti uvaeno u kojoj mjeri je dravni slubenik zlouporabio povjerenje poslodavca ili
zajednice.
3
Izbor mjere u osebujnomu sluaju pokorava se naelu srazmjernosti, te nije, dakle, usmjeren
samo s razlozima koji se odnose na subjektivne okolnosti skrivljene povrede ili na opu predostronost,
nego i s interesom, objektivnim, to ga javno pravno tijelo imade vrhu toga da uspostavi naspram
javnosti odnoaj povjerenja to bi ga se bilo poljuljalo s nedisciplinom, da na neki nain obdrava i
obdri integritet nesmetanog odvijanja djelatnosti javno pravnih tijela ili slobodne profesije u pitanju;
npr. dravni slubenik obvezan je uvati ugled slube, odvjetnik je obvezan obdravati i staleki ugled
svoje profesije., Babac B., 2004., str. 927.; Vrijednost specijalne prevencije je vana, jer upuuje na
ispravan nain rada, trai motive ponaanja, vrednuje postupke, istrauje subjektivne odnose uinitelja i
kaznu prilagoava svim okolnostima., Muslim, N., 2008., str. 151.; Opa prevencija se oituje u svijesti
dravnih slubenika da se ponaanje koje predstavlja povredu slubene dunosti nee tolerirati i da
drutveni sistem posjeduje uinkoviti i kvalitetan mehanizam koji e sankcionirati takvo ponaanje, dok
se individualna prevencija oituje u izricanju zakonite i individualizirane kazne dravnom slubeniku.,
Kolakui, M., 2006., str. 2.
4
razmjernost znai da dosuena kazna mora biti razmjerna teini prijestupa, uzimajui u obzir
okolnosti. Kako bi se osigurala ravnopravnost i jednak tretman svih sluajeva, moe biti korisno uspostaviti
dovoljno velik raspon moguih sankcija za kanjavanje prekraja., Cardona, F., 2003., str. 6.
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
141
kako je to napravljeno u kaznenom zakonodavstvu.
5
Njegova argumentacija, da se
na ovaj nain omoguava arbitrarnost i nepravda, odnosno da je mogue za teak
prijestup izrei i najblau kaznu, ne moe se prihvatiti jer treba poi od pretpostavke
da e tijela nadlena za progon i odluivanje o disciplinskoj odgovornosti raditi
savjesno, a u suprotnom, odnosno ako e nadlena disciplinska tijela kriti zakon
tada ni najbolji zakon i predvianje svih moguih situacija u pravnoj normi nee
biti od koristi.
3. ZA ISTU POVREDU SLUBENE DUNOSTI MOE SE IZREI
SAMO JEDNA KAZNA.
Kazne za lake povrede slubene dunosti
Za lake povrede slubene dunosti mogu se izrei sljedee kazne:
1. usmena opomena
2. pisana opomena
3. pisana opomena s upisom u osobni oevidnik dravnog slubenika
4. novana kazna u visini do 10% plae slubenika isplaene u mjesecu
kad je kazna izreena (l. 110.st.1. ZDS-a).
ad 1.-3.) Opomena ostaje po pravilu prva i najblaa mjera koja stoji na
raspolaganju poslodavcu da utjee blagovremeno na korekciju ponaanja
zaposlenog na radu, da mu ukae u kom pravcu treba iskazati svoje radne
sposobnosti i promijeniti svoje ponaanje, kako bi osigurao vei stupanj sigurnosti
zaposlenja.
6
Opomena je pravna sankcija jer se izrie za povredu pravnih, a ne
moralnih normi. Ona ima i moralni utjecaj
7
, ali time ne gubi pravni karakter.
Opomena je jo jedna ansa zaposlenom da popravi svoje ponaanje, ali i neka
vrsta upozorenja da mu se moe izrei i tea disciplinska kazna ukoliko ponovi
istu ili uini neku drugu povredu slubene dunosti. Opomena izreena za laku
povredu slubene dunosti moe biti razlog da se ponovljena istovrsna laka
povreda slubene dunosti kvalifcira kao teka povreda slubene dunosti.
Povodom izreene kazne opomene moe se pokrenuti postupak sudske zatite.
Nain izricanja usmene opomene nije jasan, a imajui u vidu da se u postupku
zbog povrede slubene dunosti odluuje rjeenjem, to podrazumijeva pisani akt
5
ne postoji korespondencija izmeu ljestvice kazni i ljestvice povreda. U kaznenom pravu,
zakonom se defniraju i kaznena djela, ali se defnira i njihova korelacija; zakon predvia da je za odreeno
kazneno djelo propisana kazna zatvora, a da e se prekraj kazniti novanom kaznom. Ovdje to nije sluaj:
moe se izrei obian ukor slubeniku koji je ukrao mnogo dravnog novca, a otpustiti slubenik koji je
jednom zakasnio na posao. Rizici arbitrarnosti i nepravde koje nosi ovaj sustav dugo su bili jo tei jer je
administrativni sud odbijao kontrolirati teinu kazne., Braibant G, , 2002.,str. 327., 328.
6
Lubarda, B., 2001., str. 250.
7
Braji je ukazivao da je opomena iskljuivo moralna sankcija.- Braji V., 1980., str. 238. , a redovni
sudovi su zauzimali stav da se povodom njezinog izricanja ne moe voditi radni spor poblie: Ivoevi,
Z., 1970., str. 272. O moralnoj odgovornosti i moralnim sankcijama vidi i: Bolana, D., 1992., str. 233.
234.
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
142
s odgovarajuom uputom o pravnom lijeku. Ostalo je nejasno i na koji nain pratiti
disciplinsku kanjavanost u sluaju kazni: usmena opomena i pismena opomena,
budui da je disciplinska kanjavanost otegotna okolnost kod odreivanja kazne,
a ti podaci su do sada bili vidljivi iz osobnog oevidnika dravnog slubenika.
Iz odredbe l. 110. st. 1. alineja 3. ZDS-a moe se zakljuiti da bi se samo kazna
pisana opomena s upisom u oevidnik dravnog slubenika mogla uzeti kao
otegotna okolnost, odnosno da se ima smatrati da kazne usmena opomena i
pismena opomena nisu niti izreene.
Uinak ove mjere ovisi od moralnog karaktera slubenika i njegove osjetljivosti
na primjedbe nadreenog slubenika. Za moralno postojanog slubenika, koji dri
do vlastitog ugleda u radnoj sredini i u oima poslodavca, ona e biti sasvim
dovoljna i njome e se postii eljeni uinak. Kod ove mjere naglaena je generalna
prevencija jer za nju saznaje iroki krug slubenika. Stoga je potrebno odrediti
postupak i nain izvrenja ove kazne
8
da bi se u svim sluajevima postupalo na
jednaki nain.
Obzirom da je zakonodavac propisao tri razliite kazne opomene, a nije odredio
jedinstveni nain za izvrenje svake pojedine od njih, trebalo bi ih izvravati
dostavom pisanog akta kanjenom slubeniku i javnom objavom, kako bi se
postigla generalna prevencija i kako bi za nju saznao iri krug slubenika.
ad 4.) Obzirom na teinu povrede, odreeno je da se novana kazna moe
izrei jednokratno u maksimalnom iznosu do 10% plae slubenika.
3.1. Povijesni pregled propisa o kaznama za lake povrede slubene
dunosti
lankom 49. Zakona o dravnim slubenicima i namjetenicima
9
, bilo je
propisano da se za lake povrede slubene dunosti mogu izrei kazne: 1. javna
opomena i 2. novana kazna u visini do 10% plae slubenika isplaene u mjesecu
kada je kazna izreena. Identino rjeenje sadravao je lanak 45. st. 1. Zakona
o dravnim slubenicima i namjetenicima i o plaama nositelja pravosudnih
dunosti.
10

3.2. Komparativni propisi o kaznama za lake povrede slubene
dunosti
U Brko Distriktu za lake povrede slubene dunosti mogu se izrei kazne: a)
pismena opomena, b) pismena opomena s upisom u osobni oevidnik slubenika,
c) novana kazna u visini od 10% plae slubenika isplaene u mjesecu kad je
8
Primjerice, isticanjem na oglasnoj ploi ustrojstvene jedinice, priopavanjem na radnom sastanku
ili objavom u informativnom biltenu. lankom 77. stavak 2. Pravilnika o radnim odnosima MUP-a,
broj: Kab.511-01-53/13375/91 od 23.05.1991., bilo je odreeno da se mjera javna opomena izvrava
obavjetavanjem radnika na sastanku organizacijske jedinice.
9
NN 27/01, nastavno ZDSN (01)
10
NN 74/94, 86/94 i 7/95, nastavno ZDSNPNPD (94)
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
143
kazna izreena (l. 102. Zakona o dravnoj slubi u organima Brko Distrikta
Bosne i Hercegovine
11
). U Republici Srpskoj za lake povrede radnih dunosti
moe se izrei novana kazna do 20% plae za puno radno vrijeme, isplaene
za mjesec u kome je novana kazna izreena, a u trajanju do 6 mjeseci (l. 71.
Zakona o dravnim slubenicima Republike Srpske
12
).
U Crnoj Gori se za laki disciplinski prekraj moe izrei disciplinsku mjeru
novana kazna u iznosu do 15% zarade isplaene za mjesec u kojem je prekraj
poinjen (l. 60. Zakona o dravnim slubenicima i namjetenicima Crne
Gore
13
).
U Sloveniji za lake povrede slubene dunosti propisane su kazne opomena i
novana kazna, koja ne prelazi 15% plae za puno radno vrijeme (l.124. Zakona
o dravnim slubenicima Slovenije
14
).
U Srbiji za lake povrede dunosti iz radnog odnosa propisana je novana kazna
do 20% plae za puno radno vrijeme, isplaena za mjesec u kojem je novana
kazna izreena (l. 110. Zakona o dravnim slubenicima Srbije
15
).
4. KAZNE ZA TEKE POVREDE SLUBENE DUNOSTI
Teke povrede slubene dunosti su posebno teki oblici krenja naela
zakonitosti, te pravila i naela struke
16
, a utvruju se iskljuivo zakonom
17
. Ovo
iz razloga to su kazne, pa time i posljedice po slubenike, daleko tee nego kod
lakih povreda slubene dunosti.
lankom 99. ZDS-a propisano (opisano) je 18 tekih povreda slubene
dunosti. Za teke povrede slubene dunosti mogu se izrei sljedee kazne:
novana kazna na vrijeme od jednog do est mjeseci, u mjesenom iznosu 1.
od 10 do 20% ukupne plae isplaene slubeniku u mjesecu u kojem je
kazna izreena,
premjetaj na drugo radno mjesto nie sloenosti poslova istog stupnja 2.
obrazovanja,
11
Slubeni glasnik Brko Distrikta Bosne i Hercegovine 28/06, 29/06, 19/07, 2/08, 9/08, 44/08 ,
nastavno ZDS Brko Distrikta.
12
Slubeni glasnik Republike Srpske 118/08 , nastavno ZDS Republike Srpske.
13
Slubeni list 50/08, 86/09, nastavno ZDSN Crne Gore .
14
Zakon o dravnim slubenicima Republike Slovenije, Uradni list 56/02, 110/02, 2/04, 23/05, 35/05,
62/05, 113/05, 21/06, 23/06, 32/06, 62/06,131/06, 11/07, 33/07, 63/07, 65/08, 69/08, 74/09,40/12 nastavno
ZDS Slovenije
15
Slubeni glasnik 79/05, 81/05-ispravak, 83/05-ispravak, 64/07, 67/07, 116/08, 104/09, nastavno
ZDS Srbije
16
Vidi poblie: Borkovi, I., 1999., strana 146. Teom povredom radnih obveza smatra se takvo
ponaanje radnika na radu ili u vezi s radom kojim se nanosi ozbiljna teta interesima poslodavca kao i
ponaanje radnika iz kojeg se osnovano moe zakljuiti da daljnji rad radnika kod poslodavca ne bi bio
mogu., Milakovi, Z. N., Odgovornost za povredu obveza iz ugovora o radu, str. 19.
17
Bitni kriterij za utvrivanje teih disciplinskih djela je stupanj ugroenosti radne discipline datim
djelom, odnosno teina moguih posljedica djela., Frimerman, A., 1986., str. 202.
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
144
prestanak dravne slube (l.110.st.2. ZDS-a). 3.
Svaka kazna moe se izrei za svaku (bilo koju) teku povredu slubene
dunosti, uz iznimke da se dravnom slubeniku obvezno izrie kazna prestanka
dravne slube ako bude proglaen odgovornim za teku povredu slubene
dunosti koja ima obiljeje korupcije i da se kazna premjetaja na drugo radno
mjesto nie sloenosti poslova istog stupnja obrazovanja moe izrei samo ako
postoji slobodno radno mjesto u dravnom tijelu (l.110.st.5. i 7. ZDS-a).
ad 1.) Novanom kaznom umanjuje se odreeni iznos plae dravnom
slubeniku, za vrijeme koje ne moe due od 6 mjeseci.
18
Zakonodavac je
propisao donji i gornji limit novane kazne u irokom rasponu, omoguujui
individualizaciju kazne prema konkretnom sluaju. Zakonodavac nije propisao
namjeru odnosno svrhu za koju e se koristiti naplaena novana sredstva. To bi
bilo korisno propisati, pa bi se primjerice sredstva mogla koristiti za poboljanje
uvjeta rada, struno usavravanje slubenika ili zatitu na radu.
Ovakva formulacija disciplinske kazne stvara potekoe u primjeni kada je
slubeniku izreena sankcija za vrijeme privremene sprijeenosti za rad zbog
bolesti. Naime, prema Zakonu o radu,
19
l. 84. st. 4. plaa i naknada plae
u smislu ovog Zakona su plaa i naknada plae u bruto iznosu . Kako se za
mjesec kada je djelatnik sprijeen za rad zbog bolesti istome isplauje naknada
na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u neto iznosu, proizlazi
da poslodavac nije u mogunosti u konkretnoj situaciji izvriti novanu kaznu
izreenu dravnom slubeniku. Takoer, a budui da se novana kazna odreuje
u odnosu na ukupnu plau isplaenu za odreeni mjesec, ona moe varirati zbog
bolovanja ili prekovremenih sati, pa bi se moglo propisati da se novana kazna
naplauje u postotku od osnovne plae.
ad 2.) Kazna premjetaja na drugo radno mjesto nie sloenosti poslova
moe se izrei samo ako postoji slobodno radno mjesto u dravnom tijelu, to
umanjuje praktinu mogunost izricanja ove kazne. Kod kazne premjetaja na
drugo radno mjesto nie sloenosti poslova zakonodavac je propustio odrediti
rok njezinog trajanja, pa poslodavac moe izigrati izreenu kaznu na nain da
odmah po izvrnosti rjeenja o kazni kanjenog slubenika premjesti na radno
mjesto vie sloenosti poslova. U bitnome, radi se o novanoj kazni, jer se
slubenik onemoguava da ostvaruje plau u iznosu koji je ostvarivao na radnom
mjestu vie sloenosti poslova
20
. Slubeniki sud u svom rjeenju mora odrediti
konkretno radno mjesto (za koje prethodno mora biti utvreno da je slobodno)
18
O izricanju novanih kazni vidi: Braji, V., 1975., str.18.-23. Novana kazna je samostalna, ali
i imovinska disciplinska kazna, koja se sastoji u obavezi plaanja od strane disciplinski odgovornog
radnika odreenog novanog iznosa., Bogievi, ., 1991., strana 115.
19
NN 149/09
20
Ovako i Braji, 1975., str.23.
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
145
na koje se kanjeni dravni slubenik premjeta.
21
Uvjeti za izricanje kazne
premjetaj na radno mjesto nie sloenosti poslova istog stupnja obrazovanja
trebaju biti precizniji kako bi bilo nedvojbeno da li se slubenik moe rasporediti
na radno mjesto sa bilo kojim niim koefcijentom sloenosti poslova ili samo na
neposredno nii koefcijent.
Ovu kaznu treba izrei u sluaju kada je dravni slubenik pokazao takav
negativan odnos prema svojim slubenim obvezama da poslodavac opravdano
smatra kako takav slubenik ne moe efkasno i zakonito obavljati poslove
dotadanjeg radnog mjesta, u sluajevima kada je poslodavac izgubio povjerenje
u dotinog dravnog slubenika, a odnos povjerenja je nuan za efkasan rad,
te u sluajevima kada je dravni slubenik obavljao rukovodnu dunost, a sama
povreda je takve prirode da to ukazuje na nepouzdanost slubenika ili je u takvoj
mjeri naruila njegov ugled da slubenik ne moe uspjeno rukovoditi slubom.
ad 3.) Prestanak dravne slube je najtea kazna. Njezine posljedice pogaaju
dravnog slubenika danom izvrnosti rjeenja kojim je ona izreena, a tiu se
prestanka rada u dravnom tijelu, to istovremeno dovodi do prestanka svih njegovih
prava, obveza i odgovornosti iz dravne slube.
22
U pitanju je disciplinska kazna
kojom se eliminira (odstranjuje) iz slubenikog kadra nedostojni ili nepopravljivi
slubenik, koji je trajno grubo naruio osobni i ugled slube u cjelini. Radi se
o apsolutnoj kazni jer tu nema nikakvog elasticiteta nikakvog pootravanja
odnosno ublaavanja kazne.
23
Tako je i Ustavni sud odlukom U-III-605/2001 od 05. listopada 2005. godine
odbio ustavnu tubu A.S., podnesenu protiv presude Upravnog suda broj Us-
2918/2000-6 od 23. studenog 2000. godine, kojim je odbijena njegova tuba
izjavljena protiv presude Drugostupanjskog disciplinskog suda MUP-a RH broj DS-
21
Ako bi Slubeniki sud propustio u rjeenju odrediti radno mjesto na koje se dravni slubenik
premjeta, rjeenje bi bilo nezakonito, no ako stranke ne bi osporile njegovu nezakonitost i ono postalo
pravomono, tada bi elnik dravnog tijela morao o premjetaju na radno mjesto nie sloenosti poslova
donijeti posebno rjeenje, a protiv tog rjeenja bi bila doputena posebna alba.; Na temelju izreene
konane disciplinske mjere rasporeda na druge poslove, odnosno radne zadatke za odreeno vrijeme, za ije
se obavljanje zahtijeva ista ili nia struna sprema od one koju radnik ima, Disciplinska komisija, odnosno
drugostepeni disciplinski organ, mora konanom odlukom o izricanju disciplinske mjere utvrditi na koje
se poslove, odnosno radne zadatke, radnik tom mjerom rasporeuje. U sluaju da odlukom disciplinskih
organa nisu odreeni poslovi odnosno radni zadaci na koje se radnik izreenom disciplinskom mjerom
rasporeuje, takva odluka disciplinskih organa nije perfektna i ne moe se izvriti. Umjesto disciplinskih
organa ni jedan drugi organ ne moe donijeti izvrno rjeenje i odrediti na koje se poslove odnosno
radne zadatke radnik po izreenoj disciplinskoj mjeri rasporeuje, jer bi u tom sluaju radnik imao pravo
posebnog zahtjeva za zatitu prava sa suspenzivnim djelovanjem takvog zahtjeva, pa bi moglo doi do
zastare izvrenja disciplinske mjere. Stoga je neophodno da disciplinski organ u odluci o izricanju mjere
oznai tono poslove i radne zadatke na koje se radnik rasporeuje, pa se time omoguava radniku da,
prigovorom na prvostepenu disciplinsku odluku, osporava i raspored., Crni, J., 1988., str. 60.
22
O vanosti, za sudsku praksu, uoavanja i razumijevanja injenice da prestanak dravne slube
znai i prestanak radnog odnosa i svih prava koja iz radnog odnosa proizlaze vidi: Rulic Hren, S., 2004.,
str. 67.
23
Nikoli, G., 2008., str. 185. O izricanju mjere prestanka radnog odnosa, vidi i: Boinovi, Lj., 1985.,
str.50.
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
146
II-4/00 od 10. veljae 1999. godine,smatrajui da je izreena kazna odgovarajua
teini poinjene povrede i stupnju odgovornosti prijavljenog dravnog slubenika,
odnosno da odgovara svrsi kanjavanja, a u obrazloenju je naveo: U postupku
je nedvojbeno utvreno da je podnositelj proglaen krivim zbog nedolinog
ponaanja izvan slube, jer se 01. studenog 1998. godine ispred Doma mladei u
mjestu O., u vidno alkoholiziranom stanju, izvan slube i u graanskom odijelu,
fziki sukobio s O.H., da bi nakon toga nastavio s nedolinim ponaanjem u Domu
mladei na nain da je razbijao prozorska stakla. Time je ostvario bitna obiljeja
tee povrede radne discipline opisanu u l. 82. st. 1. t. 13. Zakona o unutarnjim
poslovima, te mu je izreena mjera prestanka dravne slube
U provedenim postupcima utvreno je da je u konkretnom sluaju najvea
teta nanesena policiji, jer je opisano ponaanje bilo poznato irem krugu osoba.
Drugostupanjski disciplinski sud je ocijenio da je podnositelj nanio veliku tetu
ugledu slube u cjelini, jer je kao djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova bio
duan svojim ponaanjem pruiti pozitivan primjer ostalim graanima
Upravni sud je ocijenio da je izreena disciplinska mjera razmjerna teini
disciplinskog prijestupa, te da su u obzir uzete sve okolnosti konkretnog sluaja,
kao i injenica da je podnositelj i ranije disciplinski kanjavan
Pravna stajalita navedena u osporenoj presudi zasnivaju se na pravilnoj
primjeni mjerodavnog materijalnog prava i na ustavnopravnom prihvatljivom
tumaenju tog prava.
O prestanku dravne slube, temeljem izvrne disciplinske odluke, donosi se
deklaratorno rjeenje (l. 133. u svezi l. 137.st.1. t.9. ZDS-a). Potonjak ispravno
smatra da je ova odredba ZDS-a suvina jer je dan prestanka dravne slube dan
izvrnosti disciplinske odluke.
24

Prekoraenje osmodnevnog roka za donoenje rjeenja o prestanku dravne
slube ne utjee na prestanak dravne slube po sili zakona danom izvrnosti
odluke slubenikog suda o izricanju disciplinske kazne prestanak dravne
slube, pa je tako Ustavni sud odbio tubu podnositelja koji je smatrao da se radi o
prekluzivnom roku po ijem proteku nije mogue donijeti navedeno deklaratorno
rjeenje: Uvidom u spis predmeta razvidno je da je odlukom Slubenikog
suda podnositelj ustavne tube, kao slubenik oglaen krivim za teku povredu
slubene dunostizbog ega mu je izreena kazna otpusta iz dravne slube
Rjeavajui o albi podnositelja Vii slubeniki sud u Zagrebu odbio je albu
kao neosnovanu i potvrdio odluku Slubenikog suda
Na temelju te odluke Ministarstvo je 07. svibnja 2001. godine donijelo rjeenje
o prestanku dravne slube po sili zakona podnositelju s danom 24. travnja
2001. godine. Podnositelj je protiv tog rjeenja podnio prigovor, koji je nadleno
drugostupanjsko tijelo odbilo kao neosnovan. Ocjenjujui zakonitost osporenog
rjeenja, Upravni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je prvostupanjsko upravno
tijelo svoju odluku donijelo na temelju mjerodavnog zakonskog propisa
24
Potonjak, ., 2007.,str. 860.
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
147
Zakon iz 2001. godine u l. 114. st. 1. i 2. propisuje:
O prestanku dravne slube donosi se rjeenje.
Rjeenje iz st. 1. ovoga lanka donosi se u roku 8 dana od nastupa okolnosti
koje su razlog za prestanak slube.
Iz navedenih odredbi proizlazi da je u konkretnom sluaju osporeno rjeenje
trebalo donijeti u roku od 8 dana od konanosti odluke Slubenikog suda. Rjeenje
o prestanku dravne slube doneseno je po proteku tog roka, jer je Slubeniki
sud tek s danom 07. svibnja 2001. godine obavijestio Ministarstvo o konanosti
odluke Slubenikog suda kojom je podnositelj oglaen krivim za teku povredu
slubene dunosti Rjeenje o prestanku dravne slube je deklaratorne naravi,
koje se donosi u izvrenju odluke Slubenikog suda kojom su utvreni razlozi zbog
kojih je podnositelju prestala dravna sluba po sili zakona, te datum prestanka
dravne slube. S obzirom na navedeno, Ustavni sud utvruje da prekoraenje
roka za donoenje rjeenja o prestanku dravne slube u konkretnom sluaju nije
od utjecaja na injenicu da je s danom 24. travnja 2001. godine, konanou
odluke Slubenikog suda podnositelju prestala dravna sluba po sili zakona.,
Ustavni sud, U-III-1495/2003 od 08. travnja 2004., www.usud.hr
Privremena sprijeenost za rad nije zapreka za izricanje kazne prestanak
dravne slube,
25
a ovakvo zakonodavno rjeenje je preduvjet uspjenog okonanja
disciplinskog postupka jer bi u protivnom dugotrajnim bolovanjima prijavljeni
slubenici mogli osujetiti svrhu postupka, a kada se poiniteljima najteih
prijestupa ne bi mogla izrei sankcija prestanak dravne slube sve do povratka
s bolovanja, tada bi esto dolo i do zastare voenja disciplinskog postupka. Ovo
je potvreno i u praksi Upravnog suda: navodi tube ne mogu imati utjecaj
na drugaije rjeenje o upravnoj stvari, jer se u konkretnom sluaju, opi propisi
o zabrani prestanka rada pojedinim kategorijama zaposlenih ne primjenjuju na
dravne slubenike kojima je u disciplinskom postupku izreena disciplinska
kazna prestanka dravne slube zbog teke povrede slubene dunosti., Us-
11427/2006-4 od 21. oujka 2007.
ZDS, lanak 110.st.5., propisuje obvezatno izricanje kazne prestanak dravne
slube za korupcijska disciplinska djela. Iako se ovoj odredbi moe staviti naelna
primjedba da utjee na individualizaciju kazne kod pojedinih uina djela
26
,
prvenstveno treba ukazati da ZDS nije defnirao pojam korupcije niti upuuje na
propis koji je to uinio, pa i to stvara dvojbe u praksi to je zakonodavac trebao
izbjei propisujui ovako rigoroznu odredbu.
Kazna uvjetni prestanak dravne slube, koja je ukinuta novelom ZDS-a iz
25
Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, te je privremeno
nesposoban za rad zbog lijeenja ili oporavka, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu u razdoblju
privremene nesposobnosti za rad zbog lijeenja ili oporavka, l. 74. st. 1. Zakona o radu
26
obavezno izricanje disciplinske mjere prestanka radnog odnosa na ovaj nain naruava i
zanemaruje jednu od osnovnih naela svakog postupka, pa i disciplinskog naelo individualizacije
kazne, koje zahtijeva da se u svakom konkretnom sluaju sagleda cjelokupnost svih pravno relevantnih
inioca prije nego se izrekne odreena sankcija., Gradaevi, J., 1987., str. 97. O individualizaciji kazne
vidi potpunije: Boinovi, Lj., 1983., str. XXXI.
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
148
2011., se pokazala svrhovitom, pa bi je trebalo ponovno propisati. Za povrede
slubene dunosti poinjene u vrijeme slube, trebalo bi propisati kazne: umanjenje
mirovine i oduzimanje mirovine, a koje bi se izricale umirovljenim dravnim
slubenicima koji su nakon umirovljenja disciplinski procesuirani i proglaeni
odgovornim. Svrhovito bi bilo propisati i sljedee kazne: umirovljenje dravnog
slubenika; udaljenje iz slube za vrijeme od 1 do 6 mjeseci, bez naknade plae;
premjetaj u drugo mjesto rada, sa ili bez naknade putnih trokova.
4.1. Pravne posljedice kazne za teku povredu slubene dunosti
Dravni slubenik kojem je utvrena odgovornost za teku povredu slubene
dunosti ne moe se promicati i napredovati u slubi u roku od dvije godine od
dana izvrnosti rjeenja o odgovornosti (l.110.st.3. ZDS-a). Novelom ZDS-a
(NN 49/11, l.54.) zabrana promicanja i zabrana napredovanja u slubi ukinute
su kao kazne
27
i propisane kao pravne posljedice osude za teku povredu slubene
dunosti. Do sada, a zbog nereguliranosti instituta promicanja i napredovanja
28
,
ove kazne se nisu izricale. Obzirom na uinke kazni zabrane promicanja i
napredovanja, kao i druge propisane kazne, bilo je svrsishodno ove dvije kazne
izostaviti i propisati ih kao pravne posljedice neke druge kazne izreene za teku
povredu slubene dunosti.
29

Dravnom slubeniku koji u roku od godine dana od izvrnosti rjeenja o
utvrivanju odgovornosti za teku povredu slubene dunosti poini novu teku
povredu slubene dunosti, prestaje dravna sluba po sili zakona danom izvrnosti
rjeenja kojim je utvrena odgovornost slubenika za novu teku povredu
slubene dunosti (l.110.st.4. ZDS-a). Ova odredba je prestroga i suprotna naelu
individualizacije kazne, jer bez obzira ne teinu povreda i izreene kazne
30
dovodi
do prestanka dravne slube po sili zakona samim time to je slubenik kanjen
za teku povredu slubene dunosti u roku od godine dana od izvrnosti rjeenja
27
Zabrana promicanja u trajanju od dvije do etiri godine i zabrana napredovanja u trajanju od dvije
do etiri godine bile su propisane kao kazne za teku povredu slubene dunosti l. 110.st.2.t.b. i c. ZDS-a
iz 2005.
28
Napredovanje u dravnoj slubi ostvaruje se rasporedom dravnog slubenika na vie radno
mjesto unutar iste kategorije ili prelaskom u viu kategoriju radnog mjesta (l. 90. st. 1. ZDS-a). Uredba
o nainima i uvjetima napredovanja dravnih slubenika, objavljena je u NN 77/07, 142/11. Dravni
slubenik promie se u okviru istog radnog mjesta dobivanjem odgovarajuih poviica plae (l. 91. st.1.
ZDS-a). Poseban zakon kojim bi se uredile plae i druga materijalna prava dravnih slubenika, a koji je
jedan od uvjeta promicanja dravnih slubenika, jo nije donesen.
29
Primjerice, l. 85. Zakona o unutarnjim poslovima, NN 55/89, 18/90, 47/90, 19/91-proieni tekst,
73/91, 19/92, 33/92, 76/94, 161/98, 29/00 i 53/00, bilo je propisano da se u disciplinski sud ne mogu
imenovati ni odreivati radnici kojima je izreena disciplinska mjera dok ta mjera ne bude brisana iz
evidencije, a lankom 5. st. 1. alineja 2. Uredbe o uvjetima za stjecanje policijskih zvanja,oznakama
policijskih zvanja, funkcionalnim oznakama radnih mjesta, promaknuu i napredovanju kroz policijska
zvanja, NN 129/11, propisano je da se za promicanje policijskog slubenika u neposredno vie zvanje ne
rauna godina u kojoj mu je izreena kazna za teu povredu radne discipline.
30
Primjerice, slubenik izvrnim rjeenjem i rjeenjem kojim je utvrena njegova odgovornost za
novu teku povredu slubene dunosti, moe biti kanjen novanom kaznom u iznosu od 10 % plae u
trajanju od jednog mjeseca.
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
149
kojim je prethodno oglaen odgovornim za teku povredu slubene dunosti.
4.2.Izricanje kazne nakon prestanka dravne slube
ZDS je propisao i dvije kazne (zabrana prijma u dravnu slubu na vrijeme od
jedne do etiri godine i zabrana prijma u dravnu slubu u razdoblju od 4 godine)
za dravne slubenike protiv kojih je pokrenut disciplinski postupak zbog teke
povrede slubene dunosti, a koji su tijekom postupka umirovljeni (l. 107.a.).
Protiv takvih slubenika e se postupak voditi i nakon umirovljenja, a vrsta kazne
ovisi o tome ima li poinjena povreda slubene dunosti obiljeja korupcije ili
ne.
4.3.Odnos disciplinske kazne i premjetaja
U praksi se pojavljuje pitanje moe li po izricanju pravomone disciplinske
kazne nadleni rukovoditelj po potrebi slube
31
izvriti premjetaj dravnog
slubenika kojemu je zbog odreenog ponaanja ili proputanja izreena kazna,
pozivajui se na injenicu tog ponaanja ili proputanja, odnosno na izreenu
kaznu. Na ovo pitanje treba odgovoriti potvrdno jer je premjetaj poseban institut
slubenikog zakonodavstva, kojim se osigurava premjetanje slubenika s jednog
na drugo radno mjesto ako je to potrebno za normalno i uinkovito funkcioniranje
slube. Tako je primjerice mogue, s jedne strane, da odreenom slubeniku u
odreenom kraem razdoblju (na primjer u roku od 2 godine) bude izreeno dvije
ili vie novanih kazni zbog tekih povreda slubene dunosti, bilo da se radi o
nesavjesnom radu u slubi, nedolinom ponaanju izvan slube i dr., pa bi bilo
sasvim opravdano takvog slubenika, ako je primjerice rasporeen na rukovodno
radno mjesto, premjestiti na drugo radno mjesto jer osoba koja kontinuirano kri
slubenu dunost ne moe biti rukovoditelj. Iako je svaka od moguih povreda za
koju je izreena novana kazna, bila takva da mu se nije mogla izrei za niti jednu
od njih kazna premjetaja, jasno je da sve te kazne u ukupnosti, odnosno procjena
ukupnosti njegovog ponaanja i proputanja, ine opravdanim premjetaj takvog
slubenika iako mu je ve za povrede slubene dunosti izreena novana kazna.
Drugi mogui sluaj je da je dravnom slubeniku za povredu slubene dunosti
izreena kazna uvjetni prestanak dravne slube, pa bi bilo sasvim opravdano
takvog slubenika, iako mu je za povredu slubene dunosti izreena kazna, u
posebnom upravnom postupku premjestiti jer takav slubenik, ako je primjerice
rukovoditelj, ne moe i nadalje biti rukovoditelj budui da je poinio tako teku
povredu slubene dunosti radi koje mu je izreena kazna koja je u katalogu kazni
navedena kao stroa od kazne premjetaja, te mu je izreenom kaznom pruena
posljednja mogunost da korigira svoje ponaanje ukoliko uope eli i nadalje biti
dravni slubenik. Jasno je da onaj kojemu se prua posljednja ansa da uope
ostane u dravnoj slubi ne moe biti rukovoditelj u toj slubi.
31
Dravni slubenik moe po potrebi slube biti premjeten na drugo radno mjesto u istom ili drugom
dravnom tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo na radno mjesto za koje je propisan isti stupanj
obrazovanja i potrebno radno iskustvo u jednakom trajanju., (l. 76. st. 1. ZDS-a).
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
150
U sudskoj praksi ne postoji prijepor da disciplinska tijela samostalno odluuju
o disciplinskoj odgovornosti koja ima svoj cilj, a poslodavac samostalno odluuje
da li je odreenog dravnog slubenika, pa makar on bio zbog propusta u slubi i
disciplinski kanjen, u interesu slube potrebno premjestiti na drugo radno mjesto:
Otklanja se i prigovor tuitelja da je navedeni premjetaj nova disciplinska
sankcija izreena izvan okvira pravomono dovrenog disciplinskog postupka
tvrdnjom da je disciplinski postupak neovisan i samostalan postupak koji se provodi
sukladno odredbama o disciplinskom postupku iz Zakona o policiji, a navedeno
je rjeenje doneseno temeljem odredbe o premjetaju neovisno o disciplinskom
postupku., Upravni sud, Us-7486/2003 od 03. svibnja 2007., www.upravnisud.
hr
4.4. Povijesni pregled propisa o kaznama za teke povrede slubene
dunosti u Republici Hrvatskoj
ZDSN (01)-om, l. 49.st.2., za teke povrede slubene dunosti bile su
propisane kazne: 1. novana kazna na vrijeme od 1 do 6 mjeseci, s tim da kazna
ne moe mjeseno iznositi vie od 20% ukupne plae isplaene u mjesecu u kojem
je izreena, 2. premjetaj na drugo radno mjesto nie sloenosti poslova za koje
je kao uvjet propisana ista struna sprema, 3. prestanak dravne slube. lankom
46. ZDSNPNPD (94) za teke povrede slubene dunosti bile su propisane kazne:
1. javna opomena, 2. novana kazna u visini od 20% ukupne plae isplaene
u mjesecu kada je kazna izreena, ali tako da zbroj novanih kazni u jednom
mjesecu ne moe prei iznos od 30% ukupne plae, 3. zaustavljanje u promicanju
u vii platni razred odnosno uskrata periodske poviice za vrijeme do 1 godine,
4. smjenjivanje s poloaja, 5. otpust iz dravne slube sa zabranom ponovnog
prijama u dravnu slubu na vrijeme od 1 3 godine, 6. otpust iz dravne slube
s trajnom zabranom prijama u dravnu slubu.
32
4.5. Komparativni propisi o kaznama za teke povrede slubene
dunosti
U Bosni i Hercegovini se dravnom slubeniku za povredu slubene dunosti
mogu izrei sljedee disciplinske mjere: a) pismena opomena, b) pismeni
ukor, c) smanjenje plae do 10% u trajanju od 1 do 3 mjeseca, d) degradiranje
32
Zakon o upravi, NN 16/78, 50/78, 29/85, 48/85, 17/86, 41/90, 47/90 i 53a/91 , l. 353., propisivao
je da se za teu povredu radne discipline radniku moe izrei jedna od sljedeih disciplinskih mjera:
1. opomena, 2. javna opomena, 3. raspored na drugo radno mjesto za odreeno vrijeme, a najdue za
godinu dana, 4. novana kazna, najvie u visini 1/3 iznosa prosjenog mjesenog osobnog dohotka
radnika ostvarenog u prethodnoj godini po zavrnom raunu, a ako tog prosjeka nema, u visini od 1/3
iznosa akontacije osobnog dohotka ostvarenog u mjesecu u kojem je uinjena povreda radne discipline,
5. prestanak radnog odnosa. Zakonom o inovnicima iz 1931., paragrafom 189., za tee disciplinske
prijestupe bile su propisane kazne: 1. umanjenje prinadlenosti, 2. gubitak vremena za napredovanje, 3.
premjetaj sa umanjenom naknadom ili bez naknade putnih i selidbenih trokova, 4. stavljanje u penziju
bez umanjenja ili sa umanjenjem penzijskih prinadlenosti, 5. otputanje iz slube. Kazne po tokama
1.,2., i 3. navedenog paragrafa mogle su se i po dvije usporedo izricati za isti disciplinski prijestup.- prema
Stojanovi G., 1940.
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
151
na niu kategoriju u okviru istog radnog mjesta, e) suspenzija prava uea
na natjeajima u dravnoj slubi u institucijama BiH u razdoblju od najvie
dvije godine, f) smanjenje plae od 15 do 30% u trajanju od 3 do 6 mjeseci,
g) degradiranje na neposredno nie radno mjesto, h) prestanak radnog odnosa
u dravnoj slubi (l.56. Zakona o dravnoj slubi u ustanovama Bosne i
Hercegovine
33
). Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u
ustanovama Bosne i Hercegovine
34
, lancima 4. do 15., propisane su kazne koje se
moraju, odnosno mogu izrei za pojedine povrede slubene dunosti, pa je tako,
primjerice, lankom 5. propisano da e se dravni slubenik koji izvri radnju
koja predstavlja kazneno djelo protiv slubene dunosti i drugo kazneno djelo,
odnosno prekraj, kojim se nanosi teta ugledu dravne slube, to ini radnika
nepodobnim za rad u dravnoj slubi, kazniti mjerom prestanka radnog odnosa
u dravnoj slubi, lankom 6. propisano je da e se dravni slubenik koji oda
dravnu, vojnu ili slubenu tajnu, odnosno povrijedi propis o uvanju tih tajni,
kazniti mjerom prestanka radnog odnosa u dravnoj slubi, dok je lankom 8.
propisano da e se dravni slubenik koji ne izvrava povjerene poslove i zadatke
ili ih izvrava nesavjesno i nemarno ili nepravovremeno i neuredno, kazniti
pismenim ukorom ili suspenzijom sa poslova i plae u razdoblju od 2 do 30 dana.
Ukoliko se ova povreda slubene dunosti ponovi u roku od 6 mjeseci od dana
prethodno poinjene povrede, slubenik e se kazniti mjerom degradiranja na niu
kategoriju u okviru radnih mjesta ili suspenzijom prava sudjelovanja u javnim
natjeajima u dravnoj slubi u razdoblju od najvie 2 godine. Dravni slubenik
koji je prethodno ve dva puta kanjen za ovu povredu, pa je po trei put ponovi,
kaznit e se mjerom prestanka radnog odnosa u dravnoj slubi . U Federaciji BiH
propisano je da se dravnom slubeniku, koji uini povredu slubene dunosti,
mogu izrei disciplinske mjere: a) javna pismena opomena, b) suspenzija prava
sudjelovanja na javnim natjeajima za unapreenje u dravnoj slubi u razdoblju
od najvie dvije godine, c) kaznena suspenzija sa poslova i plae tijekom razdoblja
od 2 dana do 30 dana, d) vraanje na niu kategoriju u okviru radnih mjesta iz l. 6.
Zakona o dravnoj slubi u Federaciji Bosne i Hercegovine
35
, e) prestanak radnog
odnosa u dravnoj slubi (l.57. ZDS-a FBiH). U Brko Distriktu se dravnim
slubenicima za tee povrede slubene dunosti mogu izrei sljedee kazne: a)
novana kazna na vrijeme od 1 do 6 mjeseci u mjesenom iznosu 20% ukupne
plae isplaene slubeniku u mjesecu u kojem je kazna izreena, b) premjetaj
u niu razinu platnog razreda u trajanju od 6 mjeseci do 2 godine, c) zabrana
napredovanja u viu razinu platnog razreda u trajanju od 2 godine, d) prestanak
radnog odnosa (l.102.st.2. ZDS-a Brko Distrikta). U Republici Srpskoj za tee
povrede radne dunosti mogu se izrei disciplinske mjere: a) novana kazna od
20% do 30% plae za puno radno vrijeme, isplaene za mjesec u kojem je novana
kazna izreena, a u trajanju do 6 mjeseci i zabrana napredovanja u slubi u trajanju
33
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine 19/02, 35/03, 4/04, 17/04,26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07 i
43/09, nastavno ZDS BiH
34
Slubeni glasnik 20/03
35
Slubene novine Federacije BiH 29/03 ,23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06 , nastavno ZDS FBiH
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
152
od 1 do 3 godine ovisno od izreene novane kazne i b) prestanak radnog odnosa
(l.70.st.1. ZDS-a Republike Srpske).
U Bugarskoj su propisane disciplinske kazne: opomena, ukor, odgoda
napredovanja u rangu do jedne godine, degradacija u nii rang za razdoblje
od 6 mjeseci do 1 godine, otkaz (l.90. st.1. Zakona o dravnim slubenicima
Bugarske
36
).
U Crnoj Gori za tee disciplinske prekraje, kao disciplinske mjere propisane
su: a) novana kazna u iznosu od 20% do 30% zarade isplaene za mjesec u
kojem je prekraj poinjen i b) prestanak radnog odnosa (l.60.st.2. ZDSNa Crne
Gore).
U Njemakoj su za dravne slubenike propisane disciplinske mjere: ukor,
novana kazna, smanjenje primanja, degradacija i udaljenje iz radnog odnosa
dravnog slubenika. Umirovljenim dravnim slubenicima mogu se izrei
disciplinske mjere: smanjenje mirovine i uskrata mirovine. Ukor je pisani
prijekor za odreeno ponaanje dravnog slubenika Novana kazna se moe
odrediti u visini mjesene slubenike ili pripravnike plae dravnog slubenika.
Smanjenje primanja je djelomino smanjivanje mjesenih primanja dravnog
slubenika za najvie jednu petinu, na razdoblje ne due od tri godine, a sve
dok su njegova primanja smanjena, dravni slubenik ne smije biti promaknut.
Degradacija (premjetaj) je premjetanje dravnog slubenika na dunost u istom
zvanju, za koju je propisana manja osnovna plaa. Dravni slubenik smije biti
promaknut najranije pet godina nakon stupanja na snagu neopozive odluke, ako
tom odlukom razdoblje zabrane promaknua nije skraeno. Udaljenjem iz radnog
odnosa dravnog slubenika zavrava radni odnos. Dravni slubenik gubi pravo
na primanja i zbrinjavanje, kao i na ovlatenje za uporabu slubenog naziva, titulu
koja mu je dodijeljena u svezi sa dunou i na noenje slubene odjee. Dravni
slubenik udaljen iz radnog odnosa ne smije opet biti imenovan kao dravni
slubenik. Smanjivanje mirovine je djelomino smanjivanje mjesene mirovine
umirovljenog dravnog slubenika za najvie jednu petinu, na razdoblje ne due
od tri godine. Uskratom mirovine umirovljeni dravni slubenik gubi pravo na
zbrinjavanje ukljuujui zbrinjavanje bliih srodnika, kao i ovlatenje za uporabu
slubenog naziva i titule koji su mu dodijeljeni u svezi sa ranijom dunou
(paragraf 5.-12. Saveznog disciplinskog zakona Njemake).
U Sloveniji za teke povrede slubene dunosti su propisane kazne: novana
kazna, razrjeenje s dunosti (poloaja), premjetaj na nii rang te otkaz ugovora
o radu (l.127.st.1. ZDS-a Slovenije).
U Srbiji za tee povrede dunosti iz radnog odnosa mogu se izrei: 1) novana
kazna od 20% do 30% plae za puno radno vrijeme, isplaene za mjesec u kome je
novana kazna izreena, u trajanju do 6 mjeseci, 2) odreivanje neposredno nieg
platnog razreda, 3) zabrana napredovanja od 4 godine, 4) premjetaj na radno
36
Law for the civil servant (Bulgaria), Prom. SG 67 1999;Amend SG 1 2000; Amend and Suppl,
SG 25 2001, Amend SG 99 2001, Amend SG 110 2001, www.unpan1.un.org/intradoc/groups/public/.../
UNPAN012623.pdf
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
153
mjesto u neposredno nie zvanje uz zadravanje platnog razreda iji je redni broj
istovjetan rednom broju platnog razreda u kojem se nalazi radno mjesto s kojeg je
premjeten, 5) prestanak radnog odnosa (l.110.st.2. ZDS-a Srbije).
U Francuskoj zakon dijeli stegovne kazne, prema njihovoj teini, u 4 skupine:
prvu skupinu ine opomena i ukor, u drugu skupinu idu skidanje s popisa za
napredovanje, sputanje u nii red, udaljenje s funkcije u trajanju do 15 dana i
premjetanje iz ureda, treu skupinu ine vraanje u nii rang, udaljenje iz slube u
trajanju od 6 mjeseci do 2 godine, a etvrtu umirovljenje i otputanje iz slube.
37
U vedskoj se slubeniku mogu izrei sljedee kazne: opomena, smanjenje
plae maksimalno 3 mjeseca, suspenzija u obavljanju dunosti s trajanjem od 3
mjeseca i otputanje iz slube.
38
U Italiji se za povrede slubene dunosti mogu izrei: ukor, smanjenje plae,
suspenzija bez naknade, opoziv koji moe znaiti otputanje iz slube s gubitkom
odreenih imovinskih prava, dok se u SAD-u kazne izriu u rasponu od opomene
do otpusta iz slube.
39
U Grkoj se disciplinske kazne kreu od pismenog ukora, novane kazne do
3 mjeseca, gubitka prava dravnog slubenika na unaprjeenje od 1 5 godine,
sniavanje zvanja za jedan rang, do privremenog otputanja za razdoblje od 3 do 6
mjeseci s punim ukidanjem plae dravnog slubenika i prestanka dravne slube.
Sankcija prestanak dravne slube moe se izrei samo za sljedee prekraje:
a) povreda lanka 107. pasus 1.(a) ZDS-a,
b) povreda dunosti prema Kaznenom zakonu ili ostalim posebnim kaznenim
zakonskim odredbama,
c) primanje bilo koje materijalne usluge ili naknade koja dolazi od strane osobe
ije sluajeve obrauje dravni slubenik ili e ih obraivati za vrijeme vrenja
svojih slubenih dunosti,
d) ponaanje koje je tipino nepristojno ili neprikladno za dravnog slubenika,
bilo na dunosti ili izvan dunosti,
e) povreda slubene tajne u skladu s odredbama koje su na snazi,
f) neopravdani izostanak vrenja slubenih dunosti u razdoblju duem od
dvadeset dva (22) dana uzastopce ili duem od trideset (30) dana u roku od jedne
(1) godine,
37
Lista je sainjena od 10 sankcija. Ova ljestvica ne predvia novane kazne. Moglo bi se zamisliti
i odbijanje od plae, meutim, ono nije predvieno, ne moe se slubeniku koji je radio mjesec dana
rei: Platit emo Vam samo 15 dana na ime kazne jer ovakva novana kazna ne postoji u zakonu.
Ona je, tovie, na generalan nain zabranjena u radnom pravu., Braibant, G.,2002. ,str. 327. U Velikoj
Britaniji,primjerice, disciplinska mjera umanjenja zarade je doputena samo u dva sluaja: 1.ako su
prije izvrenja disciplinske povrede poslodavac i zaposlenik zakljuili pismeni sporazum o primjeni ove
disciplinske mjere i 2. ako je zakonom ili ugovorom utvrena mogunost izricanja mjere umanjenja zarade
(Deakin, S. i dr., 2005., str.300.-301.). O disciplinskim kaznama za dravne slubenike u Francuskoj vidi
i: Borkovi, I., 1999., str. 149. i Cardona, F., 2003., str. 9.
38
Borkovi,o.c., 1999., str. 149.
39
Borkovi,o.c.,1999., str. 149.
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
154
g) krajnje ozbiljan neposluh,
h) neposredno sudjelovanje ili sudjelovanje kroz treu osobu na drabi koju
provodi odbor u kojem sudjeluje dravni slubenik ili njegov ovlatenik,
i) uporno odbijanje podvrgavanja pregledu od strane zdravstvenog povjerenstva
u skladu s lankom 56. stavak 8. ZDS-a,
Kazna prestanak dravne slube se moe izrei dravnom slubeniku za bilo
koji prekraj ako je: a) tijekom dvogodinjeg razdoblja koji prethodi poinjenju tog
prekraja isti dravni slubenik ve bio kanjen s ne manje od tri (3) disciplinske
sankcije koje prelaze globu u visini jednomjesene plae ili b) tijekom godine
koja prethodi poinjenju tog prekraja isti dravni slubenik ve bio kanjen za
isti prekraj sa sankcijom koja prelazi globu u visini jednomjesene plae.
Za svaki disciplinski prijestup moe biti izreena samo jedna kazna, a ukoliko
disciplinsko tijelo odluuje o vie povreda slubene dunosti, disciplinska odluka
e sadravati samo jednu kaznu, pri emu e se za njeno odreivanje uzeti u obzir
broj i ozbiljnost svih prijestupa (l.109. i 111. Zakona o dravnim slubenicima
Grke
40
).
ZAKLJUAK
Zakonom su u Republici Hrvatskoj za dravne slubenike propisane etiri
kazne za lake i tri kazne za teke povrede slubene dunosti, te dvije kazne za
slubenike koji su tijekom disciplinskog postupka umirovljeni. Time se u velikoj
mjeri omoguuje individualizacija kanjavanja, no od koristi bi bilo propisati
i druge kazne (npr:umirovljenje dravnog slubenika; udaljenje iz slube za
vrijeme od 1-6 mjeseci, bez naknade plae;premjetaj u drugo mjesto rada, sa ili
bez naknade putnih trokova, te osobito za odreene sluajeve kaznu uvjetnog
prestanka dravne slube).
Pravna posljedica osude za teku povredu slubene dunosti, a prema kojoj
dravnom slubeniku prestaje dravna sluba po sili zakona danom izvrnosti
rjeenja kojim je utvrena odgovornost za novu teku povredu slubene dunosti
je prestroga i suprotna naelu individualizacije kazne.
ZDS propisuje kazne zabrane prijma u dravnu slubu za dravne slubenike
koji su nakon pokretanja disciplinskog postupka umirovljeni, ali ne omoguava i
ne predvia kazne za umirovljene slubenike koji su povredu slubene dunosti
poinili u slubi, a povreda je otkrivena tek nakon umirovljenja. Po uzoru
na njemaki Savezni disciplinski zakon (l.5.), trebalo bi za povrede slubene
dunosti poinjene u vrijeme slube, propisati kazne umanjenja mirovine i
oduzimanja mirovine, a koje bi se izricale osobi koja je nakon poinjenja povrede
slubene dunosti umirovljena, neovisno je li tijekom njezine slube pokrenut
disciplinski postupak. Ovo iz razloga jer se ponekad moe raditi o tako tekim
djelima da bi, da se za njih znalo, dravnom slubeniku bila izreena kazna
40
Code of Civil Servants (Zakon o dravnim slubenicima Grke), Zakon broj 2683/1999, http://
unpan1.un.org/intradoc/groups/public/documents/untc/umpan001819.pdf
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
155
prestanka dravne slube, pa ga sami odlazak u mirovinu ne bi trebao abolirati
od odgovornosti, odnosno odlaskom u mirovinu odreena osoba ne bi trebala biti
u povoljnijem poloaju od one koja nije umirovljena, a poinila je isto ili slino
djelo. Za realizaciju navedenih kazni trebalo bi izmijeniti zakonodavstvo kako
bi se disciplinski postupak mogao voditi protiv umirovljenika, te odrediti osobu
nadlenu za disciplinski progon
41
i stvarno nadleni disciplinski sud.
LITERATURA:
Babac, B., Upravno pravo, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 2004.
Benkovi, B., Disciplinska odgovornost dravnih slubenika u pravu Republike
Hrvatske i pravu Bosne i Hercegovine (magistarski rad), Osijek, 2010.
Bogievi, ., Utjecaj sankcija na radne odnose i status radnika, Poslovna politika,
Beograd, 1991.
Bolana, Disciplinska odgovornost pomoraca, Zbornik radova Pravnog fakulteta u
Splitu, god. 29/1-2,1992.
Borkovi, I., Slubeniko pravo, Informator, Zagreb,1999.
Boinovi, Lj., Mjera prestanka radnog odnosa-naelo individualizacije, Radni odnosi
i samoupravljanje, br. 5, 1985.
Boinovi, Lj., Neka osnovna pitanja disciplinske odgovornosti, Radni odnosi i
samoupravljanje, broj 7-8, 1983.
Braibant, G, Administrativno pravo Francuske, JP Slubeni list SRJ Beograd i CID
Podgorica, 2002. (prijevod knjige Le Droit Administratif Francais, Press de la fondation
nationale des sciences politiques & Dalloz), 1992 .
Braji, V., Problemi izricanja novane mjere za povrede radne obveze, Samoupravno
pravo, br.3, Institut drutvenih nauka, Beograd, 1975.
Braji, V., Radno pravo, Privredna tampa, Beograd, 1980.
Cardona, F., Liabilities and Discipline of Civil Servants (Obveze i stega dravnih
slubenika), SIGMA, 2003., www.oecd.org/dataoecd/22/0/43812763.pdf (pregledano
04.10.2012.)
Crni, J., Disciplinska odgovornost radnika:primjena novela ZUR-a, republikih i
pokrajinskih propisa o disciplinskoj odgovornosti ,Informator, Zagreb, 1988.
Deakin, S. i dr., Labour Law, Fourth Edition, Hart Publishing, Oxford, 2005.
Dedi i dr., Radno pravo, Pravni fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2005.
Drmi, A., Vrste povreda slubene dunosti i disciplinske sankcije, Hrvatska javna
uprava, broj 3, Zagreb, 2010.
Frimerman, A., Radno pravo, Jugoslavenski zavod za produktivnost rada, Beograd,
1986.
41
prema l. 84. Saveznog disciplinskog zakona Njemake, za disciplinski progon umirovljenog
dravnog slubenika nadlean je elnik dravnog tijela u kojem je slubenik radio.
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
156
Gradaevi, J., Disciplinska odgovornost radnika u svjetlu izmjena i dopuna Zakona
o udruenom radu, Poseban otisak iz Godinjaka Pravnog fakulteta u Sarajevu, broj
XXXV, 1987.
Ivoevi, Z., Radni sporovi u praksi, Slubeni list SFRJ, Beograd, 1970.
Janev, J., Sistem odgovornosti prema Zakonu o udruenom radu i njegova primjena u
praksi (disertacija), Beograd, 1985.
Kolakui, M., Postupak radi povrede slubene dunosti dravnih slubenika i
namjetenika, te udaljenje iz slube (s osvrtom na policijske i sudske slubenike), Zagreb,
2006., www.upravnisudrh.hr/radovi.html (pregledano 04.10.2012.). Rad je objavljen
i u zborniku Upravno pravo i upravni postupak u praksi-aktualna pitanja i problemi,
Inenjerski biro Zagreb, 2006.
Lubarda, B., Disciplinska odgovornost i harmonizacija prava, Pravo i privreda, br.5-8,
Udruenje pravnika u privredi Srbije i Crne Gore, Beograd, 2001.
Milakovi, Z. N., Odgovornost za povredu obveza iz ugovora o radu,
www.risrs.org/index2.php?option=com_docman&task=doc.(pregledano 04.10.2012.)
Muslim, N., Kanjive radnje i kazne u zatiti na radu, Sigurnost 50 (2), Zagreb, 2008.
Nikoli, G., Disciplinska odgovornost dravnih slubenika (magistarski rad), Beograd,
2008.
Popovi, T., Radno pravo, Slubeni list SFRJ, Beograd, 1980.
Potonjak, ., Radni odnosi dravnih slubenika, u Potonjak, eljko i dr., Radni
odnosi u Republici Hrvatskoj, Pravni fakultet u Zagrebu i Organizator, Zagreb, 2007.
Pravilnik o radnim odnosima MUP-a, broj: Kab.511-01-53/13375/91 od 23.05.1991.
Rulic Hren, S., Prestanak dravne slube prema Zakonu o dravnim slubenicima
i namjetenicima, u: Dika, M. i dr., Zasnivanje i prestanak radnog odnosa rjeavanje
radnih sporova, Narodne novine, Zagreb, 2004.
Savezni disciplinski zakon Njemake (Bundesdisziplinargesetz), Bundesgesetzblatt IS
1510/2001, IS 2554/2011, www.juris.de (pregledano 04.10.2012.)
Simonovi, D., Individualizacija disciplinske mjere, Pravo i privreda, br. 5-8., Beograd,
2001.
Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u ustanovama Bosne i
Hercegovine , Slubeni glasnik Federacije BiH, 20/03
Uredba o nainima i uvjetima napredovanja dravnih slubenika, NN 77/07, 142/11
Uredba o uvjetima za stjecanje policijskih zvanja,oznakama policijskih zvanja,
funkcionalnim oznakama radnih mjesta, promaknuu i napredovanju kroz policijska
zvanja, NN 129/11
Zakonom o inovnicima iz 1931.- prema: Stojanovi, G., Disciplinska odgovornost
banovinskih i gradskih slubenika u Banovini Hrvatskoj, Zagreb, 1940.
Zakon o dravnim slubenicima, NN 92/05, 107/07, 27/08, 49/11, 150/11, 34/12
Zakon o dravnim slubenicima Brko Distrikta, Slubeni glasnik Brko Distrikta
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
157
Bosne i Hercegovine 28/06, 29/06, 19/07, 2/08, 9/08, 44/08 ,
Zakon o dravnim slubenicima Bugarske, Prom. SG 67 1999;Amend SG 1 2000;
Amend and Suppl, SG 25 2001, Amend SG 99 2001, Amend SG 110 2001, www.unpan1.
un.org/intradoc/groups/public/.../UNPAN012623.pdf (pregledano 04.10.2012.)
Zakon o dravnim slubenicima Grke, Zakon broj 2683/1999, http://unpan1.un.org/
intradoc/groups/public/documents/untc/umpan001819.pdf (pregledano 04.10.2012.)
Zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima, NN 27/01
Zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima Crne Gore, Slubeni list Crne Gore
50/08, 86/09
Zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima i o plaama nositelja pravosudnih
dunosti, NN 74/94, 86/94 i 7/95
Zakon o dravnim slubenicima Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske
118/08
Zakon o dravnim slubenicima Slovenije, Uradni list Slovenije 56/02, 110/02, 2/04,
23/05, 35/05, 62/05, 113/05, 21/06, 23/06, 32/06, 62/06,131/06, 11/07, 33/07, 63/07,
65/08, 69/08, 74/09, 40/12
Zakon o dravnim slubenicima Srbije, Slubeni glasnik Srbije 79/05, 81/05-ispravak,
83/05-ispravak, 64/07, 67/07, 116/08, 104/09
Zakon o dravnoj slubi u Federaciji Bosne i Hercegovine, Slubene novine Federacije
BiH 29/03 ,23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06
Zakon o dravnoj slubi u ustanovama Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik Bosne i
Hercegovine 19/02, 35/03, 4/04, 17/04,26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07 i 43/09
Zakon o radu, NN 149/09
Zakona o unutarnjim poslovima, NN 55/89, 18/90, 47/90, 19/91-proieni tekst,
73/91, 19/92, 33/92, 76/94, 161/98, 29/00 i 53/00
Zakon o upravi, NN 16/78, 50/78, 29/85, 48/85, 17/86, 41/90, 47/90 i 53a/91
Dr. sc. Damir Juras: Disciplinske kazne za dravne slubenike
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 1/2013., str. 139.- 158.
158
DISCIPLINARy PUNISHMENTS FOR GOVERNMENT OFFICIALS
This paper offers an overview and description of the punishments which can be given for summary
and indictable breaches of offcial duties together with an overview of historical and comparative
legislations. The author concludes that an adequate range of punishments has been determined by
law so that sanctions can be individualised according to the specifties of every individual case of
breaching offcial duty. However, he also suggests that legislatively the punishment of conditional
ceasing of offcial duty be returned. Furthermore, as a legal consequence of conviction, he suggests
the covered probational punishment be erased. This ceases the offcials duties if within a year of
serving the disciplinary punishment responsibility for another breach of offcial duty is confrmed,
given that this is in opposition to the principle of individualisation of punishment. Following the
example of German Law, for retired government offcials, regardless of whether the disciplinary
procedure was initiated whilst they were in offcial government service, for acts committed
while in offcial service, the author proposes punishments of pension reduction and even pension
revocation.
Key words: government offcials, disciplinary punishments, croatian law