You are on page 1of 8

Zatita kukuruza od korova moe biti teka ili laka.

Teka je mnogo ea.


Prvo prskamo posle setve, a pre nicanja useva. Da bi ovo delovalo
mora da padne kia, da je dobra priprema, da nemamo viegodinjih
korova.
Kasnije prskamo preko lista. E, tu moramo da kombinijemo dva
preparata, da pazimo na uzrast, da prepoznajemo vrste korova,
jer uvek ima neki na kojeg hemija tee deluje... i jo mnogo drugih
kombinacija. Ili saekamo da sve nikne i prskamo kada vidimo
korove, ali ne sme prekasno da korovi ne otete kukuruz.
mart
april
2011
informator
BASF Srbija d.o.o.
11070 Novi Beograd
Omladinskih Brigada 90b
tel: 011/ 30 93 400
fax: 011/ 30 93 423
www.basf.rs
proizvodi
BASF su
registrovani
u EU
Zatita kukuruza
od korova
Laka zatita
kukuruza od
korova zove
se CELEBRITY
PLUS
Ovo je prava, dobra i laka zatita
jer je Celebrity Plus kombinacija
dva najjaa preparata protiv
irokolisnih i uskolisnih korova!
Ovo je gotova kombinacija
Distinkta, koji suzbija najjae
irokolisne korove i Motivela koji
je jedan od retkih koji suzbija
divlji sirak u korenu.
Koje irokolisne korove suzbija
Celebrity Plus?
One najjae: palamidu,
ambroziju, abutilon, iak, tatulu,
keree groe, divlju papriku i
jo 50 razliitih vrsta. Veoma je
vano da se irokolisni korovi
uvru i sue ve 24 sata posle
prskanja!
Koje uskolisne korove suzbija
Celebrity Plus?
One najvanije: divlji sirak, mali
muhar, veliki muhar... pocrvene i
osue se!
ta je jo vano kod Celebrity
Plus herbicida?
I uskolisne i irokolisne korove
UNITAVA U KORENU i tako
nam isti njivu. Takoe, veoma
vano je to da ne ostavlja
posledice za sledeu setvu.
Ostaci hemije u zemljitu je neto
o emu se u veini reklama
preuti ili ak reklamira ono to
nije istina. A to je najopasnija
osobina kod pesticida. U
zemljitu ostaje hemija koja
smanjuje prinos sledee godine.
Zato oprezno... Sa Celebrity
Plus herbicidom SIGURNO ne
rizikujete i sledee godine mirno
moete sejati ta god poelite!
Kako se koristi Celebrity Plus?
Doza je 400 grama po hektaru
+ okvaiva Hasten.
Koristi se od nicanja pa
najkasnije do estog lista
kukuruza. A tada je i najvanije
da nam kukuruz ostane ist.
Korovi se moraju unititi do
estog lista kukuruza, jer kasnije
prave nepopravljivu tetu po
prinos. ekati da prskamo posle
estog lista plaamo dvostruko
- i skupu hemiju i smanjenje
prinosa!
Nita lepe nego videti ist
kukuruz. Tako snanoj i monoj
biljci potrebno je samo malo nae
pomoi. Malo, ali ne smemo
pogreiti, jer hemija ne prata.
Celabrity Plus do sada najjai
herbicid u kukuruzu!
SAM PROTIV SVIH NAJJAIH
KOROVA U KUKURUZU!
Sinia Ilini, dipl. Ing.
palamida abutilon divlji sirak ambrozija
Celebrity Plus 400 g/ha + okvaiva Hasten 1 l
REENJE PROTIV SVIH NAJJAIH KOROVA U KUKURUZU!
02 BASF informator mart-april 2011.
Slika 2
Godinama unazad divlji sirak je
nicao oko prvog maja, ambrozija,
iak i pepeljuga krajem aprila, a
muhari u maju... Poslednjih 4-5
godina svi korovi se pojavljuju
oko 15 dana ranije nego to smo
godinama navikli. Znai, sada
korovi BRE izlaze i ugroavaju
usev jo dok je mali i slab! Zato
treba biti oprezan sa kvalitetom i
vremenom setvospremiranja.
Tvrda postelja, mek pokriva
se podrazumeva za sve useve
(a dobro je i za nas kada nas
bole lea). Za dobro delovanje
zemljine hemije potrebno je da
zemlja bude usitnjena. Ako je
predsetvena priprema loa, kao
na slici br. 1, zemljina hemija
skoro nikako ne deluje!
Osim toga od presudne
vanosti je i vreme izmeu
setvospremiranja i setve. Treba
spreiti korove da niknu pre
useva. Usev mora biti stariji i
samim tim jai od korova. Ovako
odlaemo upotrebu hemije i
koristimo je kada nam je usev
ve ojaao. Tako hemija bolje
deluje na manje korove i manje
oteuje nae useve.
Pravilno je, posebno vano za
soju, eernu repu i suncokret,
da setvosprema proe DAN-
DVA pred setvu. Tako ne dajemo
vremena korovima da niknu pre
useva.
Nije dobro razmiljati ovako:
Ove nedelje setvospremiram, a
idue sejem. Ovako je korov u
prednosti nedelju dana i odmah
na samom poetku sezone raste
bre od naeg useva. Ovo je
veoma vano kada su u pitanju
korovi kao to su iak, amrozija,
pepeljuga, abutilon. Ako se oni
pojave pre useva, zatita se
mnogo komplikuje.
U tom sluaju hemiju moramo
koristiti ranije, dok je usev jo
mali (slika 2.) i poinje trka sa
korovima u kojoj je usev uvek
slabiji.
Ovo je jedan od naina
kako da pomognemo usevu,
poboljamo delovanje hemije
i pojednostavimo nau
proizvodnju.
Aleksandar Staji,
dipl.ing.poljoprivrede
Vanost predsetvene pripreme zemljita
Slika 1
Za dobro delovanje
zemljine hemije potrebno
je da zemlja bude usitnjena.
Ako je predsetvena
priprema loa, zemljina
hemija skoro nikako ne
deluje!
Ako se korovi kao to su
iak, amrozija, pepeljuga,
abutilon pojave pre useva,
poinje trka u kojoj je usev
uvek slabiji, jer je korov u
prednosti nedelju dana i na
samom poetku sezone
raste bre od naeg useva.
Zatita lucerke u zasnivanju
Postoje dva optimalna vremena
setve ove kulture i to prolee,
kome je i posveen ovaj lanak,
i jesen.
Izbor parcele je znaajan, jer
ako se na startu pogrei kasnije
nema ispravke. Neophodno je
znati pre svega PH vrednost
parcele - da li je zemljite uopte
pogodno za gajenje lucerke.
Lucerka zahteva duboka, plodna
zemljita koja su neutralna do
blago alkalna, ali nikako kisela
zemljita. Od velike je vanosti
izbalansirana ishrana sa makro i
mikroelementima, pre svega ne
preterivati sa azotom. Postoji niz
primera gde se lucerka zasnivala
na kiselim zemljitima i gde se
vrlo brzo, praktino na poetku
ivotnog veka, i osuila. Poeljno
bi bilo da je parcela osloboena
viegodinjih korova, pre svega
palamide, jer lucerka u porastu
zaostaje na delovima parcele
na kojima ima palamide. Razlog
tome su izluevine korena
palamide koje smetaju svim
biljkama, osim njoj samoj.
Kao najbolji predusev lucerki
su strna ita, potom jare
okopavine, a najloiji predusev
su leguminoze (soja, pasulj,
graak) i posle njih se ne seje
lucerka. Ako je predusev bila
lucerka, obino treba napraviti
pauzu od onoliko godina,
odnosno onoliko koliko je lucerka
bila na toj parceli. Razloga za
ovakav stav ima vie.
Potrebno je savetovati
poljoprivrednicima da za
setvu koriste deklarisano
seme. Ovo je vrlo vano, jer se
sa nedeklarisanim semenom
esto poseju karantiski korovi i
gotovo redovno je takvo seme
zaraeno sa semenom viline
kosice - karantinske parazitne
cvetnice, ije seme ne sme
dospeti u novozasnovanu
parcelu. Sve kasnije mere koje
se sprovode za njeno suzbijanje
su komplikovane, mukotrpne i ne
daju zadovoljavajue rezultate.
Kod primene herbicida u lucerki,
nekada je bila preporuka da
se radi inkorporacija (herbicidi
Surpas, Eradicane, Trean)
pre njene setve i od toga se
u praksi odustalo, pre svega
zbog totoksinosti, odnosno
loeg dejstva te hemije na
porast lucerke. Danas je praksa
pokazala da se koriste herbicidi
koji ekasno mogu da suzbijaju
korove kada niknu i oni i lucerka.
Kao i sve mahunarke i lucerka
ima neki period kada je ne
treba tretirati herbicidima, jer je
oteuju i to je uzrast dok ona
ne dobije tu prvu trolisku a to
se obino poklapa kada je ona
visine oko 6 - 8 cm. U to vreme
i prisutni korovi su sline visine.
To je presudni period za njenu
zatitu! Ako se tada ne oisti
od korova, oni je nadjaaju i
sam usev bude ut, ne ukoreni
se dobro to za posledicu ima
lo porast ak i u iduoj godini,
otkos je izgubljen, kasnije e da
kree
U to vreme preporu~ujemo
da se primeni PIVOT 100E u
dozi od 1 l/ha, to nee naneti
nikakve tete lucerki. Ovo moda
nekome zvui kao prevelika
doza, ali na ovaj nain suzbiju
se svi irokolisni korovi i neki
jednogodinji uskolisni korovi.
Osobina herbicida PIVOT 100E
da ostavlja ostatke na zemljitu,
koji su herbicidno aktivni, je
jedino u lucerki opravdana i
poeljna obzirom na njen ivotni
vek od 5 i vie godina. Ti ostaci
ne dozvoljavaju korovima da
naknadno niu. Usled delovanja
PIVOT-a, korovi imaju tipine
simptome, a to je bledilo i
uenje odozgo na dole i nakon
nekog vremena e se lagano
osuiti.
Ukoliko je dotina njiva u
to vreme zakorovljena sa
goruicom i korovima koji brzo
zasenjuju usev i nadrastaju
ga, blagu prednost bih dao
herbicidu BASAGRAN u
dozi 3 l/ha. Odlino suzbija
irokolisne korove i jako brzo
deluje tj. oslobaa vrlo brzo
usev konkurencije korova. Kod
primene ovog herbicida treba
voditi rauna o tome da se ne
prska po visokim temperaturama,
odnosno najbolje da se tretmani
izvode predvee. Vano je
napomenuti da se on ne mea sa
organofosfornim insekticidima, jer
tada deluje totoksino. Ponekad
se deava da kod tretmana sa
BASAGRANOM doe do blagog
uenja lucerke koje je prolazno
i ne treba toj pojavi pridavati vei
znaaj.
Ukoliko ima divljeg sirka iz rizoma
vrlo lako se suzbija sa herbicidom
FOCUS ULTRA u dozi 2 l/ha, a
ako je u pitanju semenski divlji
sirak ili muhar dovoljno je 1 l/ha.
Praksa je potvrdila da tretmane
protiv uskolisnih i irokolisnih
korova treba razdvojiti.
U vreme nicanja lucerke, ona je
vrlo atraktivna za razne insekte,
koji je napadaju i ne daju da
se normalno razvija. Ne retko,
insekti budu razlog unitenja
mladog useva. Po samoj pojavi
prvih oteenja treba odmah
spreiti napad prskanjem sa
insekticidom FASTAC u dozi 0,15
l/ha. Ovaj insekticid ima osobinu
da odmah deluje i unitava
insekte, ali se mora voditi rauna
da se on ne koristi po vruini,
jer se na viim temperaturama
inaktivira - ne deluje. Najbolje
je da se koristi predvee, kada
su temperature u opadanju.
Obzirom da deluje trenutno on
deluje i kratko, pa ako se insekti
ponovo nasele, potrebno je
tretman ponoviti, mada se to u
praksi ne deava. Konkretno, ja
u svom 20-godinjem radu sa
ovom kulturom, nikada nisam
ponovio tretman sa insekticidom.
Ako se na ovakav nain prie
zasnivanju mladog lucerita
gotovo da je sigurno da ste
u startu uhvatili prvi otkos
bez korova, ukorenjavanje
e biti odlino i takva lucerka
spremno eka leto i jesen, a tako
pripremljena dobro prezimljava
i daje kasnije rekorde u
eksploataciji.
Goran Puhar, dipl. Ing.
Ne tako davno, ova krmna kultura zasnivala
se bez ikakve zatite. To je rezultiralo loim
startom lucerke na poljima, u smislu njenog
loeg ukorenjavanja i loeg ouvanja sklopa.
Da bi zasnovana parcela mogla sluiti vie
godina i pruati vrhunske rezultate, potrebno
je obezbediti nekoliko uslova prilikom njenog
zasnivanja.
Pivot

100 E
Basagran

03 mart-april 2011. BASF informator


Pre setve odreene kulture,
potrebno je informisati se koji
su korovi bili prisutni na parceli
prethodne godine i kakve su
mogunosti za njihovo suzbijanje.
Gajenim biljkama je neophodno
omoguiti neometan poetni
razvoj. Kod veine biljaka to
podrazumeva suzbijanje korova
- primenu herbicida posle setve,
a pre nicanja biljaka. U krompiru
kao irokoredom usevu potrebno
je izabrati herbicid za primenu
posle sadnje, a pre nicanja koji
e ispunjavati nekoliko vanih
uslova. To su pre svega:
selektivnost za gajenu biljku
dugotrajno delovanje
irok spektar delovanja na
korove
toksikoloki bezbedan za ljude
kao potroae plodova (u
ovom sluaju krtola) i za samu
sredinu (organizmi u zemljitu).
Pouzdan i proveren
partner koji ispunjava sve
prethodno navedene uslove
je Stomp.
Aktivna materija preparata Stomp
330 E se usvaja korenom. Stomp
330 E ekasno suzbija korove od
nicanja, pa sve do faze dva lista
korovskih biljaka. Primenjuje se
u koliini 4,0 - 6,0 l/ha. U datoj
koliini primene, suzbija veinu
semenskih (jednogodinjih)
uskolisnih i irokolisnih korova.
Za maksimalni efekat preparata
na korove, neophodna je dobra
priprema zemljita (bez grudvi)
za sadnju krompira. Stomp 330
E se teko spira u dublje slojeve
zemljita ime je obezbeena
selektivnost preparata. Karenca
preparata Stomp 330 E u usevu
krompira je 63 dana.
Pored Stomp-a 330 E moemo
da damo preporuku i za preparat
Frontier Super. Radi se takoe
o visokoselektivnom preparatu
sa irokim spektrom delovanja
na travne i irokolisne semenske
(jednogodinje) korove. Oba
preparata se mogu kombinovati
sa drugim herbicidima (na bazi
metribuzina ili urohloridona)
za proirenje spektra delovanja
na irokolisne korove. Karenca
preparata Frontier Super u
usevu krompira je obezbeena
vremenom primene.
Suzbijanje korova posle nicanja
krompira, obavlja se nakon
pregleda useva i utvrivanja
prisustve korova. Na osnovu
stanja zakorovljenosti (brojnost
i vrsta korova) donosi se odluka
o izboru herbicida koji e se
primeniti. Ako su irokolisni
korovi prisutni, moe se primeniti
Basagran u koliini 2,0 - 3,0 l/
ha. Najbolje vreme za primenu u
odnosu na krompir je da on bude
u porastu 10 - 15 cm. Izbegavati
primenu u toplijem delu dana,
jer na viim temperaturama i
povienoj vlanosti vazduha
moe izazvati prolazne
oegotine. U odnosu na korove
primena se obavlja dok su oni
manji u porastu. Suzbija pre
svega jednogodinje irokolisne
korove. Treba istai da Basagran
moe predstavljati mogunost za
suzbijanje viegodinjih korova,
kao to su poponac i palamida.
Najbolji momenat za primenu
Basagran-a je kada poponac
bude u porastu od 10 - 15 cm,
odnosno da palamida bude u
fazi rozete. Ne treba oekivati
da problem ovih korova bude
potpuno reen, jer posle izvesnog
vremena dolazi do obnavljanja
ovih korova. U sluaju da su
korovi veeg porasta, rezultati
mogu da izostanu. Karenca
preparata Basagran u usevu
krompira je 42 dana.
U sluaju da problem
predstavlaju uskolisni korovi,
jednogodinji ili viegodinji,
moe se primeniti, potpuno
selektivni za krompir, preparat
Focus Ultra. U zavisnosti od
vrste korova odreuje se koliina
primene preparata Focus
Ultra. Tako je za suzbijanje
jednogodinjih uskolisnih korova
dovoljna koliina od 0,75 - 1,0 lit/
ha. Za divlji sirak je potrebno 1,5
- 2,0 l/ha. Dok je za suzbijanje
pirevine i zubae potrebno 3,0 -
4,0 l/ha. Potrebno je izbegavati
tretiranje na temperaturama
ispod 14C i iznad 26C.
Propadanje korova je postepeno.
Aktivna materija cikloksidim,
preparata Focus Ultra, se posle
usvajanja liem transportuje u
podzemni deo biljke (rizome).
Propadanje korova nastaje
nakon 10 - 14 dana. Prilikom
primene folijarnih herbicida, za
potpun efekat, utroak tenosti
ne bi trebalo da prelazi 300 l/
ha. Poeljno je da koliina
tenosti bude 250 pa i 200 l/ha
dok se veim utrokom tenosti
smanjuje ekasnost preparata.
Karenca preparata Focus Ultra u
usevima krompira je 70 dana.
Ljubia Milenkovi, dipl. Ing.
Univerzalni
herbicid
Suzbijanje korova u krompiru
krompir na otvorenom
Frontier Super 1,0 - 1,2 l/ha
Stomp 4,0 - 5,0 l/ha
Basagran
2,0 - 3,0 l/ha
Focus Ultra 1,0 - 2,0 l /ha
Program za{tite krompira od korova
Program za{tite je savetodavnog karaktera. Pre kori{}enja preparata obavezno pro~itati uputstvo za upotrebu.
pepeljuga
(Chenopodium album)
sirak u krompiru
(Sorghum halepense)
palamida
(Cirsium arvense)
tir obini
(Amaranthus retroexus)
STOP
korovima
u
krompiru
04 BASF informator mart-april 2011.
Zato Duo system?
Da bi se u mnogome olakalo suzbijanje
uskolisnih korova u kukuruzu.
Ideja da se olaka suzbijanje svih uskolisnih korova
u kukuruzu je proistekla iz realne potrebe. Na
njivama, kada se na konvencionalan nain
primenjuje herbicid iz grupe sulfonil urea, ne mogu
se u zadovoljavajuoj meri suzbiti uskolisnih korovi
u kukuruzu. To se pre svega odnosi na njive
zakorovljene viegodinjim korovima kao to su
zubaa, pirevina i divlji sirak. Za suzbijanje divljeg
sirka postoje herbicidi koji to mogu da urade na
zadovoljavajui nain, dok za suzbijanje zubae i
pirevine nema adekvatnog herbicida kada nikne
kukuruz i navedeni korov.
Idealno reenje je setva hibrida kukuruza otpornih
na cikloksidim, to jest na herbicid Focus Ultra. To
su hibridi NS 444 ultra, NS 640 ultra, ZP 360 ultra i
ZP 684 ultra. Vano je napomenuti da oni moraju
imati oznaku ULTRA iza naziva, jer su samo ti
hibridi otporni na Focus Ultra. Pakuju se i u
posebno obeleene vree. Ostali hibridi koji nemaju
tu oznaku, nisu tolerantni na ovaj herbicid i sigurno
e biti uniteni ako budu tretirani sa herbicidom
Focus Ultra. Kada se ovi ULTRA hibridi poseju,
korov krene da raste tretiraju se sa Focus Ultra i
problem je reen. Nemojte partati kukuruz makar
10 dana od tretmana, da bi se izvrila translokacija
- premetanje herbicida u rizome korova koji su
ispod zemlje i da bi uspeh prskanja bio dobar.
Doza primene zavisi od vrste i uzrasta korova - za
divlji sirak 2 l/ha, za pirevinu 3 - 4l/ha i za zubau 4
l/ha. Bitno je znati da nema veze koliki je kukuruz,
praktino treba samo voditi rauna da korov ne
preraste. Postoji visok nivo tolerancije tih hibrida na
Focus Ultra, jer postoje podaci da nema oteenja
za kukuruz i kada su se koristile i viestruke
doze(NS 444 ultra tretiran sa 12 l/ha bez
oteenja).
Poto ni jedno zlo ne ide samo, tako na parceli
obino postoje i irokolisni korovi. Tada
preporuujemo dodavanje herbicida Arrat u dozi 0,2
kg/ha i tada je vreme primene ogranieno do
razvijenih 5 listova kukuruza. Arrat se moe meati
sa herbicidom Focus Ultra.
Vano je napomenuti da se ovde ne radi o genetski
modifikovanim biljkama, pa je ceo sistem
zdravstveno bezbedan.
Pozivamo poljoprivredne proizvoae
koji imaju ovakve probleme, da na
vreme obezbede seme ovih hibrida, da
se oslone na nau tehnologiju i imae
dobre rezultate.
Goran Puhar, dipl. Ing.
Partneri u tehnologiji Duo system: Partneri u tehnologiji Duo system:
Savr{en duo:
Focus Ultra i seme kukuruza
tolerantno na cikloksidim
Savr{en duo:
Focus Ultra i seme kukuruza
tolerantno na cikloksidim
superiornost nad svim
uskolisnim korovima
superiornost nad svim
uskolisnim korovima
Duo sistem je nain proizvodnje kukuruza koji je nastao
iz saradnje kompanije BASF i domaih semenskih kua -
Instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada i Instituta
za kukuruz iz Zemun Polja.
Duo system

i kukuruz
Penica
ZDRAVO LIE, VISOK
I SIGURAN PRINOS
05 mart-april 2011. BASF informator
Penica je osnovna hrana za
vie od pola oveanstva. I mi
svakog dana pojedemo neto
od peninog brana: hleb, kiflu,
rezance, trudlu...
Sama proizvodnja penice nije
previe komplikovana, ukoliko
smo zadovoljni malim prinosima i
prosenim kvalitetom. Ali ukoliko
elimo da nam penica dobro
rodi i da imamo odlian kvalitet
zrna i samim tim veu zaradu,
obavezni su tretmani protiv
bolesti penice.
Zato su tretmani protiv bolesti
penice vani?
Prvo - redovno donose vei
prinos od 500 do 1000 kilograma
po hektaru, to je odlino za
svakog proizvoaa.
Drugo - obezbeuju bolji kvalit,
vei hektolitar i energiju zrna
penice, to olakava otkup
nae penice.
Penica je osetljiva prema
bolestima kao to su fuzarioze,
pegavosti, pepelnica, ra i
druge. Sve one smanjuju prinos i
kvalitet. NAJOPASNIJA bolest je
FUZARIOZA klasa (slika 1.).
Kada ona zarazi klas on promeni
boju (pobeli, pocrveni, kasnije i
pocrni), a zrna penice su jadna,
nikakva i prazna (tura). Takva
penica je otrovna za ljudsku
ishranu!
Zato je najvanije da ne
rizikujemo i da nau penicu
zatitimo protiv bolesti - posebno
fuzarioza.
Treba paziti kojim sredstvom
radimo (jer mali broj sredstava
dobro deluje protiv fuzarijuma),
zatim i kada prskamo penicu.
Protiv bolesti treba raditi sa
preparatom Duet Ultra, jer je
jedan od najboljih protiv protiv te,
najopasnije bolesti - fuzarioze.
Penica tretirana Duetom Ultra,
sve do etve ima predivnu zlatno
- utu boju, odlian kvalitet zrna i
slame. Za razliku od svih
sredstava na tritu, Duet Ultra
ima jedan deo koji je iz prakse
poznat kao najbolji protiv
fuzarioza!
Duet Ultra se koristiti sa 0,5 l/ha
onda kada je i penica
najosetljivija prema bolestima - u
cvetanju. Penica u cvetanju
izgleda najlepe. Zeleno more
puno snage... Ali ona je tada
podlona zaraznim bolestima.
Ako je ba tada ne zatitimo,
posle je kasno. Penicu TREBA
GAZITI i spasiti je, a ne aliti od
gaenja i ostaviti je da oboli i
propadne. Kada gazimo penicu,
samo 3% ostane poleglo iza
traktorskih guma. Oko 1% se
kasnije ispravi, a oko 0,5% se
dobije vei prinos u tragovima,
jer ti klasovi imaju vie mesta i
provetreni su. Znai, sa jedne
strane pogazimo 1,5%, a sa
druge dobijemo mnogo, mnogo
vei prinos (slika 2.)!
Duet Ultra je vrhunsko sredstvo
protiv bolesti penice sa kojim
dobijate vrhunske prinose,
vrhunski kvalitet i to je
najvanije - zdravu penicu.
A da li ste primetili da se klasovi
kod penice krive kao na slici
(slika 3.). Sigurno jeste.
Razlog tome je jedan mali crni ili
crveni insekt zvani TRIPS.
Veliine je kao kada pritisnemo
hemijsku olovku, pa ono to
izae za pisanje, znai 2 - 3 mm.
Mali, ali opasan, oteti veliki broj
klasia u klasu (slika 4.)! Moe
da nam smanji prinos i do jedne
tone! Ne samo zato to mnogo
pojede ve i zato to kod
penice izaziva slabost, zbog
koje penica moe jako da oboli.
Zato je opasan. Svako sam
moe da proveri da li ima ovog
gada u svojoj penici. Samo
istresete klas u dlan i videete
kako male crne ili crvene bube
pokuavaju da pobegnu sa vae
ruke. Ne treba da ga pustimo da
pobegne i oteuje nau
penicu. Treba da ga suzbijemo!
A suzbija se lako i jeftino. Sa 1,5
decilitra preparata Fastak 10 EC.
Opet je veoma vano kada se
prska. Pravo vreme je opet
cvetanje. I tada je dobro
napraviti kompletnu kombinaciju
za najbolju zatitu nae penice:
Duet Ultra 0,5 l/ha
+
Fastak 10 EC 1,5 decilitra/ha.
Ovako smo uinili sve to je do
nas. Ako samo malo i nebo
pomogne dobar prinos je
garantovan.
U 2010. godini, jednoj od najteih
za proizvodnju penice, veina
proizvoaa sa rekordnim
prinosima, radila je ba tu
kombinaciju:
Duet Ultra 0,5 litara/ha +
Fastak 10 EC 1,5 decilitara/ha
Sauvajmo nau penicu i
budimo rekorderi. Ovo je prava
godina za to!
Sinia Ilini, dipl. Ing.
Fusarium graminearum
Najvanije oboljenje penice
Slika 1
Slika 2
Slika 3
proveren
insekticid
siguran i
delotvoran
Slika 4
Penicu TREBA GAZITI i spasiti je, a ne aliti od
gaenja i ostaviti je da oboli i propadne.
Znai, sa jedne strane pogazimo 1,5%, a sa
druge dobijemo mnogo, mnogo vei prinos!
06 BASF informator mart-april 2011.
Najvei problem na breskvi
je kovravost lia koju su
proizvoai uglavnom lako
reavali tretiranjem navedenim
preparatima u toku mirovanja
vegetacije. U povoljnim uslovima
za razvoj (kia i visoka vlanost
u vreme bubrenja i otvaranja
pupoljaka) kovravost lia
moe da nanese velike tete
na breskvi. Najee uzrokuje
gubitak roda za tekuu godinu.
Usled gubitka velikog dela lisne
mase, troe se rezerve hrane za
ponovno olistavanje. Uestalom
pojavom bolesti, moe doi i do
ranijeg propadanja biljaka.
Kovravost lia breskve
prouzrokuje gljiva - Taphrina
deformans. Gljiva prezimljava
u vidu spora na granama i
granicama u blizini pupoljaka.
Opasnost od zaraze lia
breskve sporama parazita
nastaje odmah po kretanju
vegetacije. Zaraza se obavlja
kada se na pupoljcima (na
vrhovima lisnih pupoljaka) pojavi
zelena taka veliine 0,5 - 1,0
milimetara i traje sve do pojave
prvih mladih listia. Gljiva ne
moe da zarazi ve razvijene
listove, ak lie postaje visoko-
otporno vrlo brzo po otvaranju.
Po ostvarenju zaraze vie se
ne moe uticati na dalji razvoj
bolesti. Zaraeno lie poinje
da se kovra zbog nejednakog
porasta, dobija crvenu boju i
opada. Moe biti iskovrdana
cela ili deo liske.
Simptome koje prouzrokuje ova
gljiva treba razlikovati od slinih
simptoma koje uzrokuju lisne
vai. Krajem prolea na naliju
iskovranog lia, javlja se
sivkasta prevlaka koja predstavlja
organe za razmnoavanje
(spore) ove gljivice za narednu
vegetaciju. Spore, kao to je
navedeno, je oblik u kome
parazit prezimljava na granama
i granicama breskve. Kako
gljiva ostvaruje zarazu u fazama
bubrenja i otvaranja pupoljaka, to
je zatitu mogue obaviti jedino
u fazama mirovanja i bubrenja, a
pre otvaranja pupoljaka.
U fazi mirovanja
preporuuje se primena
bakarnih preparata.
Ovim tretiranjem se smanjuje
potencijal zaraze od
prouzrokovaa kovrdavosti
lia, prouzrokovaa upljikavosti
lia i prouzrokovaa suenja
cvetova i rodnih granica
breskve - monilije. Meutim,
ova tretiranja su se pokazala
nedovoljnim, pa je potrebno
obaviti i tretiranje organskim
fungicidima. Reenje koje dolazi
iz BASF-ovog proizvodnog
programa je preparat Delan
700 WG. Delan 700 WG je
kontaktni fungicid koji se
odlino vezuje za tretiranu biljnu
povrinu i jako se teko spira.
Delan 700 WG za suzbijanje
prouzrokovaa kovravosti
lia breskve potrebno primeniti
u fazi bubrenja, a pre otvaranja
lisnih pupoljaka. Primenjuje
se u koliini od 750 grama uz
utroak 1000 litara tenosti za
tretiranje po hektaru. Za ekasno
suzbijanje ne sme se kasniti sa
tretiranjem.
Tretiranje preparatom Delan 700
WG moe se obaviti jo jednom
pre cvetanja, kada suzbija
prouzrokovaa upljikavosti lia
breskve. Karenca preparata
Delan 700 WG u zasadima
breskve je obezbeena
vremenom primene.
Ljubia Milenkovi, dipl. ing.
Kovravost lia breskve prouzrokuje
gljiva - Taphrina deformans. Gljiva
prezimljava u vidu spora na granama
i granicama u blizini pupoljaka.
Opasnost od zaraze lia breskve
sporama parazita nastaje odmah po
kretanju vegetacije.
kovrdavost lista breskve (Taphrina deformans) upljikavost lia kotiavog voa (Clasterosporium carpophilum)
Zabranom upotrebe visokotoksinih preparata
na bazi DNOC-a, tzv. utih preparata
(Kreozan, Selinon) kod proizvoaa pojedinih
vonih vrsta, poeli su da se javljaju izraeniji
problemi u zatiti. Jedna grupa voara sa
takvim problemima su svakako proizvoai
breskve.
Zatita breskve od prouzrokovaa kovrdavosti lia
07 mart-april 2011. BASF informator
Bolest prouzrokuje gljiva Botrytis
cinerea. Saprotna faza razvoja
odvija se na izumrlim delovima
biljaka (opali cvetni delovi, izumrli
listovi,...). Ovoj fazi razvoja
bolesti se uglavnom ne pridaje
znaaj i proe nezapaeno kod
veine proizvoaa. tete se vide
tek u fazi berbe od promene boje
plodova pa nadalje. U tim fazama
kada se javi i najvie boli, jer
praktino rod pred oima, ispod
ruku izmie. O sivoj trulei u vou
(na prvom mestu jagodastom)
i vinovoj lozi rei emo neto u
jednom od narednih brojeva, a
ovom prilikom neto o uslovima i
pojavi u proizvodnji u zatvorenom
prostoru (plastenici i staklenici).
U povrtarskoj proizvodnji siva
trule se razvija i pravi tete
od rasada do zavretka berbe.
Suzbijanje ove bolesti se obavlja
kombinovanjem hemijskih i
agrotehnikih mera. Tako neke
mere moraju da se potuju da
bi se oteali uslovi za razvoj ove
bolesti:
Folija koja se koristi
neophodno je da omoguava
dobru osvetljenost biljaka,
ime se pojaava otpornost
biljaka na bolesti.
Potrebno je kontrolisati
vlanost vazduha i
temperaturu u zatvorenom
prostoru, jer uslovi visoke
vlanosti jako pogoduju
razvoju bolesti i osetljivosti
biljaka.
Kontrola bujnosti je jako
vana - pojava ove bolesti je
pojaana i u uslovima jako
bujnih useva.
Uoena je i razliita pojava ove
bolesti u zavisnosti od naina
opraivanja. Pa tako kada se
koriste hormoni za opraivanje,
ona se obino javlja na vrhu
ploda. Kada se koriste bumbari
kao opraivai, siva trule se
javlja oko drke ploda. Bolest
se javlja u paradajzu, paprici,
salati.

Uz ve navadene agrotehnike
mere borbe, potrebna je i
primena fungicida tzv. botriticida.
BASF iz svog proizvodnog
programa preporuuje preparat
Signum. Ovo je fungicid sa
najirim spektrom delovanja,
kada su prouzrokovai bolesti
u pitanju. Delovanje preparata
Signum ne zavisi od temperature.
Ne izaziva stres kod biljaka ve
naprotiv, pozitivno deluje na njen
ukupan razvoj. Za suzbijanje
prouzrokovaa sive trulei koristi
se u koliini od 1,0 - 1,5 kg/ha.
Primenjuje se preventivno, pre
pojave bolesti, a najkasnije po
pojavi prvih simptoma i nadalje
2 - 3 puta, u intervalu od 7 - 10
dana. Karenca preparata Signum
za navedene kulture je 14 dana.
plesnivost lista paradajza
(Fulvia fulva)
siva trule na stablu rasada paprike
(Botritis cinerea)
siva trule na salati
(Botritis cinerea)
crna pegavost lista paradajza
(Alternaria solani)
parazit - prouzrokova sive trulei
plesnivost lista paradajza
(Fulvia fulva)
siva trule na rasadu paprike
(Botritis cinerea)
siva trule plodova paprike
(Botritis cinerea)
siva trule plodova paradajza
(Botritis cinerea)
Siva trule u proizvodnji u zatvorenom prostoru
U proizvodnji paradajza u
zatvorenom prostoru, est
problem predstavljaju jo i
plesnivost (trule) listova (fulvia)
prouzrokova - Fulvia fulva i crna
pegavost (alternaria) - Alternaria
solani. Fulvia se javlja samo
na listovima i vea je pojava u
niskim plastenicima, pre svega
zbog nemogunosti kontrolisanja
uslova. Alternaria se javlja na
svim delovima biljaka (listovi,
stablo, plodovi). Javlja se kako
u proizvodnji u zatvorenom
prostoru, tako i na otvorenom.
Signum se sa uspehom
primenjuje za suzbijanje i ovih
parazita, ali je koliina primene
nia u odnosu na primenu
protiv prouzrokovaa sive
trulei. Signum se za suzbijanje
prouzrokovaa plesnivosti listova
paradajza - fulvie primenjuje se
u koliini od 0,7 kg/ha, dok se za
suzbijanje prouzrokovaa crne
pegavosti- alternarije primenjuje
u koliini od 0,4 kg/ha.
Nadam se da emo uz primenu
svih ovih mera zatite imati
uspenu sezonu.
Ljubia Milenkovi, dipl. Ing.
Preparat
Signum
Aktivne
materije
Paprika Paprika Paradajz Paradajz
MDK* u mg/kg
SRBIJA
MDK* u mg/kg
EU
MDK* u mg/kg
SRBIJA
MDK* u mg/kg
EU
pyraclostrobin 0,50 0,50 0,50 0,20
boscalid 1,00 2,00 1,00 1,00
Ostaci su dati u mg aktivne materije preparata po kg robe (MDK).
sigurno bolje
prva pomo u suzbijanju
bolesti voa i povra
Siva trule predstavlja
jednu od najrairenijih
bolesti u biljnom svetu.
Ovaj parazit prisutan
je u gotovo svim
kulturama. Prisutna je u
povrtarstvu, voarstvu,
vinogradarstvu.
U proizvodnji paradajza u zatvorenom prostoru,
est problem predstavljaju jo i plesnivost
(trule) listova (fulvia) prouzrokova - Fulvia fulva
i crna pegavost (alternaria) - Alternaria solani.
08 BASF informator mart-april 2011.
Radivoj Jakovljevi
tehnika podrka za region
ju`ne Bake
Tel.: +381 11 3093 425
+381 21 421 194
Fax: +381 11 3093 423
Mobil: +381 63 244 531
E-Mail: radivoj.jakovljevicbasf.com
Dragan Mao
tehnika podrka za region
zapadne i severne Bake
i severnog Banata
Tel.: +381 11 30 93 441
Fax: +381 11 3093 423
Mobil: +381 63 312 043
E-Mail: dragan.macosbasf.com
Ljubia Milenkovi
tehnika podrka za region
centralne, zapadne i june Srbije
Tel.: +381 11 30 93 424
Fax: +381 11 3093 423
Mobil: +381 63 312 068
E-Mail: ljubisa.milenkovicbasf.com
Aleksandar Staji
tehnika podrka za region
Srema, Mave, Branieva
i grada Beograda
Tel.: +381 11 30 93 400
Fax.: +381 1130 93 401
Mobil: +381 63 356 371
E-Mail: aleksandar.stajicbasf.com
Goran Puhar
tehnika podrka za region
srednjeg i junog Banata
Tel.: +381 11 30 93 400
Fax: +381 11 30 93 423
Mobil: +381 63 457 703
E-Mail: goran.puharbasf.com
BASF agro tim
BASF MKT podr{ka
Maja Uroevi
podrka za centralnu i junu Srbiju
Tel: +381 64 24 98 664
E-mail: maja.urosevicyahoo.com
M j U i Majda Kunik
podrka za Beograd i okolinu, Mavu
i istonu Srbiju
Tel: +381 69 11 27 872
E-mail: majdakuznikgmail.com
M jd K ik Vinja Mileusni
podrka za junu Baku i Srem
Tel: +381 64 217 05 26
E-mail: visnjamileusnicyahoo.com
Vi j Mil i Jovana Vidari
podrka za srednji i juni Banat
Tel: +381 63 530 501
E-mail: vidaricneobee.net
J Vid i Jelena Daki
podrka za severnu i zapadnu Baku
i severni Banat
Tel: +381 64 181 27 70
E-mail: jelenadakicyahoo.com
J l D ki
Uloimo u obradu zemljita,
uloimo u ubrivo, uloimo u
predsetvenu pripremu i setvu,
kupimo kvalitetno seme i na kraju
treba razmisliti DA LI VREDI
SVE RIZIKOVATI ZBOG LOEG
IZBORA HEMIJE?
Gde je hemija
najopasnija? U
REKLAMAMA! Kao po
pravilu, svi se utrkuju
ko e vie da nahvali
svoje preparate. Skoro
niko ne spomene
gde treba paziti kada
se radi sa njihovom
hemijom!
Gde su njihovi preparati slabi ili
ne ele ili jednostavno ne znaju,
jer u poljoprivredi nemaju ni
malo iskustva. Dodue, odela
i kravate im dobro stoje - kao
manekenima. Brinu jedino o
tome kako to vie da prodaju.
ta e posle biti - ili ne znaju ili
ih ba briga. Zato paljivo birajte
hemiju i pitajte za savet zatitare
sa iskustvom.
Pravi zatitari znaju i
ono to ne pie, a to je
uvek presudno za dobro
delovanje hemije.
Lako ete poznati iskusne
zatitare. To su oni koji ve u
aprilu, obilazei njive, pocrne od
vetra i sunca.
Evo samo nekoliko primera, ta
treba znati o hemiji, a vrlo retko
se o tome glasno govori.
Hemija koja se koristi posle
setve, a pre nicanja (prksanje
na crno) slabo deluje ako je
predsetvena priprema loa
i grudvasta. Takva hemija
ne deluje ako nema kie,
ma ta reklame tvrdile (osim
oxyuorfena). Potom, takva
hemija slabo ili nikako ne deluje
na korove koji imaju jak koren:
palamida, sirak, poponac, divlja
kupina itd. Zatim, esto loe
deluje na korove koji imaju
krupno seme i niu iz velike
dubine (iak, abutilon...). I lag
na tortu - ako padne mnogo kie
(preko 50 l / m
2
), a usput i bude
malo hladnije (10 - 12 stepeni)
biljke mogu ozbiljno da se otete!
Hemija preko lista (prskanje na
zeleno) je jo opasnija, jer lake
oteti biljku. A tu su reklame
jo surovije, jer jo vie svata
obeavaju.
Dovoljno je da znamo
jednu istinu, a to je da
delovanje hemije zavisi od
vremenskih prilika. Pa ako
neto zavisi od prirode i
vremena, ko moe da tvrdi
da e neto biti 100%.
Znai, kada ujete da je
neto ekasno i sigurno
100%, to je reeno samo
zato to to kupci vole da
uju. Pa kako neto to
zavisi od kie i sunca moe
biti 100%? Da li je to istina?
Da se vratimo hemiji preko lista.
Da bi ona uspela, zavisi od
nekoliko stvari na koje moramo
paziti: Prvo je temperatura.
Nikada se ne prska preko lista
kada je temperatura iznad 25 ili
ispod 14 stepeni! Ili e delovati
slabije ili e otetiti biljku ili i
jedno i drugo.
Drugo su uzrasti biljaka i korova.
Vai jedno nepisano pravilo.
Najee je pravo vreme za
prvo prskanje kada unemo i
vidimo korove. Kada stojimo i
vidimo ih, ve ima anse da smo
zakasnili, a ako ih vidimo iz kola,
onda sigurno nije dobro. Hemija
ne deluje dobro na jako velike
korove i skuplja je, a tako veliki
korovi su ve odneli dobar deo
prinosa - dvostruka teta.
I najvanije - to je to isto
ne postoji i to nije istina!
Svaki preparat, bez obzira
na to ako ima istu aktivnu
materiju - NIJE ISTI!
Da bi ta aktivna materija
delovala, pored nje mora
postojati mnogo pomone hemije
i okvaivaa, koji su presudni da
hemija bude bezbedna po na
usev i dobro deluje, a to niko ne
spominju kada kau - to je to isto.
Vano je samo prodati.
Najskuplja je ona hemija
koja ne uspe, a esto usput
oteti usev ili ostavi ostatke
koji oteuju sledei usev
ili onemogui izvoz naeg
proizvoda. ta je tada
skupo ili jeftino... treba
dobro razmisliti...
Pri radu sa hemijom dobro je
paziti na tri stvari:
Da je hemija original
Vie verovati iskusnim
zatitarima, onim malo
crnjim, a ne reklamama i
manekenima, jer iskusni
zatitari znaju i ono to
ne pie, a presudno je za
bezbednu primenu
Da je hemija original
Kao i sve u poljoprivredi i hemija
zavisi od vremenskih uslova.
Uvek pitajte zatitare pre
prskanja, a ne posle...
Sinia Ilini, dipl. Ing.
Pazi hemija!

You might also like