Professional Documents
Culture Documents
100 E
Basagran
i kukuruz
Penica
ZDRAVO LIE, VISOK
I SIGURAN PRINOS
05 mart-april 2011. BASF informator
Penica je osnovna hrana za
vie od pola oveanstva. I mi
svakog dana pojedemo neto
od peninog brana: hleb, kiflu,
rezance, trudlu...
Sama proizvodnja penice nije
previe komplikovana, ukoliko
smo zadovoljni malim prinosima i
prosenim kvalitetom. Ali ukoliko
elimo da nam penica dobro
rodi i da imamo odlian kvalitet
zrna i samim tim veu zaradu,
obavezni su tretmani protiv
bolesti penice.
Zato su tretmani protiv bolesti
penice vani?
Prvo - redovno donose vei
prinos od 500 do 1000 kilograma
po hektaru, to je odlino za
svakog proizvoaa.
Drugo - obezbeuju bolji kvalit,
vei hektolitar i energiju zrna
penice, to olakava otkup
nae penice.
Penica je osetljiva prema
bolestima kao to su fuzarioze,
pegavosti, pepelnica, ra i
druge. Sve one smanjuju prinos i
kvalitet. NAJOPASNIJA bolest je
FUZARIOZA klasa (slika 1.).
Kada ona zarazi klas on promeni
boju (pobeli, pocrveni, kasnije i
pocrni), a zrna penice su jadna,
nikakva i prazna (tura). Takva
penica je otrovna za ljudsku
ishranu!
Zato je najvanije da ne
rizikujemo i da nau penicu
zatitimo protiv bolesti - posebno
fuzarioza.
Treba paziti kojim sredstvom
radimo (jer mali broj sredstava
dobro deluje protiv fuzarijuma),
zatim i kada prskamo penicu.
Protiv bolesti treba raditi sa
preparatom Duet Ultra, jer je
jedan od najboljih protiv protiv te,
najopasnije bolesti - fuzarioze.
Penica tretirana Duetom Ultra,
sve do etve ima predivnu zlatno
- utu boju, odlian kvalitet zrna i
slame. Za razliku od svih
sredstava na tritu, Duet Ultra
ima jedan deo koji je iz prakse
poznat kao najbolji protiv
fuzarioza!
Duet Ultra se koristiti sa 0,5 l/ha
onda kada je i penica
najosetljivija prema bolestima - u
cvetanju. Penica u cvetanju
izgleda najlepe. Zeleno more
puno snage... Ali ona je tada
podlona zaraznim bolestima.
Ako je ba tada ne zatitimo,
posle je kasno. Penicu TREBA
GAZITI i spasiti je, a ne aliti od
gaenja i ostaviti je da oboli i
propadne. Kada gazimo penicu,
samo 3% ostane poleglo iza
traktorskih guma. Oko 1% se
kasnije ispravi, a oko 0,5% se
dobije vei prinos u tragovima,
jer ti klasovi imaju vie mesta i
provetreni su. Znai, sa jedne
strane pogazimo 1,5%, a sa
druge dobijemo mnogo, mnogo
vei prinos (slika 2.)!
Duet Ultra je vrhunsko sredstvo
protiv bolesti penice sa kojim
dobijate vrhunske prinose,
vrhunski kvalitet i to je
najvanije - zdravu penicu.
A da li ste primetili da se klasovi
kod penice krive kao na slici
(slika 3.). Sigurno jeste.
Razlog tome je jedan mali crni ili
crveni insekt zvani TRIPS.
Veliine je kao kada pritisnemo
hemijsku olovku, pa ono to
izae za pisanje, znai 2 - 3 mm.
Mali, ali opasan, oteti veliki broj
klasia u klasu (slika 4.)! Moe
da nam smanji prinos i do jedne
tone! Ne samo zato to mnogo
pojede ve i zato to kod
penice izaziva slabost, zbog
koje penica moe jako da oboli.
Zato je opasan. Svako sam
moe da proveri da li ima ovog
gada u svojoj penici. Samo
istresete klas u dlan i videete
kako male crne ili crvene bube
pokuavaju da pobegnu sa vae
ruke. Ne treba da ga pustimo da
pobegne i oteuje nau
penicu. Treba da ga suzbijemo!
A suzbija se lako i jeftino. Sa 1,5
decilitra preparata Fastak 10 EC.
Opet je veoma vano kada se
prska. Pravo vreme je opet
cvetanje. I tada je dobro
napraviti kompletnu kombinaciju
za najbolju zatitu nae penice:
Duet Ultra 0,5 l/ha
+
Fastak 10 EC 1,5 decilitra/ha.
Ovako smo uinili sve to je do
nas. Ako samo malo i nebo
pomogne dobar prinos je
garantovan.
U 2010. godini, jednoj od najteih
za proizvodnju penice, veina
proizvoaa sa rekordnim
prinosima, radila je ba tu
kombinaciju:
Duet Ultra 0,5 litara/ha +
Fastak 10 EC 1,5 decilitara/ha
Sauvajmo nau penicu i
budimo rekorderi. Ovo je prava
godina za to!
Sinia Ilini, dipl. Ing.
Fusarium graminearum
Najvanije oboljenje penice
Slika 1
Slika 2
Slika 3
proveren
insekticid
siguran i
delotvoran
Slika 4
Penicu TREBA GAZITI i spasiti je, a ne aliti od
gaenja i ostaviti je da oboli i propadne.
Znai, sa jedne strane pogazimo 1,5%, a sa
druge dobijemo mnogo, mnogo vei prinos!
06 BASF informator mart-april 2011.
Najvei problem na breskvi
je kovravost lia koju su
proizvoai uglavnom lako
reavali tretiranjem navedenim
preparatima u toku mirovanja
vegetacije. U povoljnim uslovima
za razvoj (kia i visoka vlanost
u vreme bubrenja i otvaranja
pupoljaka) kovravost lia
moe da nanese velike tete
na breskvi. Najee uzrokuje
gubitak roda za tekuu godinu.
Usled gubitka velikog dela lisne
mase, troe se rezerve hrane za
ponovno olistavanje. Uestalom
pojavom bolesti, moe doi i do
ranijeg propadanja biljaka.
Kovravost lia breskve
prouzrokuje gljiva - Taphrina
deformans. Gljiva prezimljava
u vidu spora na granama i
granicama u blizini pupoljaka.
Opasnost od zaraze lia
breskve sporama parazita
nastaje odmah po kretanju
vegetacije. Zaraza se obavlja
kada se na pupoljcima (na
vrhovima lisnih pupoljaka) pojavi
zelena taka veliine 0,5 - 1,0
milimetara i traje sve do pojave
prvih mladih listia. Gljiva ne
moe da zarazi ve razvijene
listove, ak lie postaje visoko-
otporno vrlo brzo po otvaranju.
Po ostvarenju zaraze vie se
ne moe uticati na dalji razvoj
bolesti. Zaraeno lie poinje
da se kovra zbog nejednakog
porasta, dobija crvenu boju i
opada. Moe biti iskovrdana
cela ili deo liske.
Simptome koje prouzrokuje ova
gljiva treba razlikovati od slinih
simptoma koje uzrokuju lisne
vai. Krajem prolea na naliju
iskovranog lia, javlja se
sivkasta prevlaka koja predstavlja
organe za razmnoavanje
(spore) ove gljivice za narednu
vegetaciju. Spore, kao to je
navedeno, je oblik u kome
parazit prezimljava na granama
i granicama breskve. Kako
gljiva ostvaruje zarazu u fazama
bubrenja i otvaranja pupoljaka, to
je zatitu mogue obaviti jedino
u fazama mirovanja i bubrenja, a
pre otvaranja pupoljaka.
U fazi mirovanja
preporuuje se primena
bakarnih preparata.
Ovim tretiranjem se smanjuje
potencijal zaraze od
prouzrokovaa kovrdavosti
lia, prouzrokovaa upljikavosti
lia i prouzrokovaa suenja
cvetova i rodnih granica
breskve - monilije. Meutim,
ova tretiranja su se pokazala
nedovoljnim, pa je potrebno
obaviti i tretiranje organskim
fungicidima. Reenje koje dolazi
iz BASF-ovog proizvodnog
programa je preparat Delan
700 WG. Delan 700 WG je
kontaktni fungicid koji se
odlino vezuje za tretiranu biljnu
povrinu i jako se teko spira.
Delan 700 WG za suzbijanje
prouzrokovaa kovravosti
lia breskve potrebno primeniti
u fazi bubrenja, a pre otvaranja
lisnih pupoljaka. Primenjuje
se u koliini od 750 grama uz
utroak 1000 litara tenosti za
tretiranje po hektaru. Za ekasno
suzbijanje ne sme se kasniti sa
tretiranjem.
Tretiranje preparatom Delan 700
WG moe se obaviti jo jednom
pre cvetanja, kada suzbija
prouzrokovaa upljikavosti lia
breskve. Karenca preparata
Delan 700 WG u zasadima
breskve je obezbeena
vremenom primene.
Ljubia Milenkovi, dipl. ing.
Kovravost lia breskve prouzrokuje
gljiva - Taphrina deformans. Gljiva
prezimljava u vidu spora na granama
i granicama u blizini pupoljaka.
Opasnost od zaraze lia breskve
sporama parazita nastaje odmah po
kretanju vegetacije.
kovrdavost lista breskve (Taphrina deformans) upljikavost lia kotiavog voa (Clasterosporium carpophilum)
Zabranom upotrebe visokotoksinih preparata
na bazi DNOC-a, tzv. utih preparata
(Kreozan, Selinon) kod proizvoaa pojedinih
vonih vrsta, poeli su da se javljaju izraeniji
problemi u zatiti. Jedna grupa voara sa
takvim problemima su svakako proizvoai
breskve.
Zatita breskve od prouzrokovaa kovrdavosti lia
07 mart-april 2011. BASF informator
Bolest prouzrokuje gljiva Botrytis
cinerea. Saprotna faza razvoja
odvija se na izumrlim delovima
biljaka (opali cvetni delovi, izumrli
listovi,...). Ovoj fazi razvoja
bolesti se uglavnom ne pridaje
znaaj i proe nezapaeno kod
veine proizvoaa. tete se vide
tek u fazi berbe od promene boje
plodova pa nadalje. U tim fazama
kada se javi i najvie boli, jer
praktino rod pred oima, ispod
ruku izmie. O sivoj trulei u vou
(na prvom mestu jagodastom)
i vinovoj lozi rei emo neto u
jednom od narednih brojeva, a
ovom prilikom neto o uslovima i
pojavi u proizvodnji u zatvorenom
prostoru (plastenici i staklenici).
U povrtarskoj proizvodnji siva
trule se razvija i pravi tete
od rasada do zavretka berbe.
Suzbijanje ove bolesti se obavlja
kombinovanjem hemijskih i
agrotehnikih mera. Tako neke
mere moraju da se potuju da
bi se oteali uslovi za razvoj ove
bolesti:
Folija koja se koristi
neophodno je da omoguava
dobru osvetljenost biljaka,
ime se pojaava otpornost
biljaka na bolesti.
Potrebno je kontrolisati
vlanost vazduha i
temperaturu u zatvorenom
prostoru, jer uslovi visoke
vlanosti jako pogoduju
razvoju bolesti i osetljivosti
biljaka.
Kontrola bujnosti je jako
vana - pojava ove bolesti je
pojaana i u uslovima jako
bujnih useva.
Uoena je i razliita pojava ove
bolesti u zavisnosti od naina
opraivanja. Pa tako kada se
koriste hormoni za opraivanje,
ona se obino javlja na vrhu
ploda. Kada se koriste bumbari
kao opraivai, siva trule se
javlja oko drke ploda. Bolest
se javlja u paradajzu, paprici,
salati.
Uz ve navadene agrotehnike
mere borbe, potrebna je i
primena fungicida tzv. botriticida.
BASF iz svog proizvodnog
programa preporuuje preparat
Signum. Ovo je fungicid sa
najirim spektrom delovanja,
kada su prouzrokovai bolesti
u pitanju. Delovanje preparata
Signum ne zavisi od temperature.
Ne izaziva stres kod biljaka ve
naprotiv, pozitivno deluje na njen
ukupan razvoj. Za suzbijanje
prouzrokovaa sive trulei koristi
se u koliini od 1,0 - 1,5 kg/ha.
Primenjuje se preventivno, pre
pojave bolesti, a najkasnije po
pojavi prvih simptoma i nadalje
2 - 3 puta, u intervalu od 7 - 10
dana. Karenca preparata Signum
za navedene kulture je 14 dana.
plesnivost lista paradajza
(Fulvia fulva)
siva trule na stablu rasada paprike
(Botritis cinerea)
siva trule na salati
(Botritis cinerea)
crna pegavost lista paradajza
(Alternaria solani)
parazit - prouzrokova sive trulei
plesnivost lista paradajza
(Fulvia fulva)
siva trule na rasadu paprike
(Botritis cinerea)
siva trule plodova paprike
(Botritis cinerea)
siva trule plodova paradajza
(Botritis cinerea)
Siva trule u proizvodnji u zatvorenom prostoru
U proizvodnji paradajza u
zatvorenom prostoru, est
problem predstavljaju jo i
plesnivost (trule) listova (fulvia)
prouzrokova - Fulvia fulva i crna
pegavost (alternaria) - Alternaria
solani. Fulvia se javlja samo
na listovima i vea je pojava u
niskim plastenicima, pre svega
zbog nemogunosti kontrolisanja
uslova. Alternaria se javlja na
svim delovima biljaka (listovi,
stablo, plodovi). Javlja se kako
u proizvodnji u zatvorenom
prostoru, tako i na otvorenom.
Signum se sa uspehom
primenjuje za suzbijanje i ovih
parazita, ali je koliina primene
nia u odnosu na primenu
protiv prouzrokovaa sive
trulei. Signum se za suzbijanje
prouzrokovaa plesnivosti listova
paradajza - fulvie primenjuje se
u koliini od 0,7 kg/ha, dok se za
suzbijanje prouzrokovaa crne
pegavosti- alternarije primenjuje
u koliini od 0,4 kg/ha.
Nadam se da emo uz primenu
svih ovih mera zatite imati
uspenu sezonu.
Ljubia Milenkovi, dipl. Ing.
Preparat
Signum
Aktivne
materije
Paprika Paprika Paradajz Paradajz
MDK* u mg/kg
SRBIJA
MDK* u mg/kg
EU
MDK* u mg/kg
SRBIJA
MDK* u mg/kg
EU
pyraclostrobin 0,50 0,50 0,50 0,20
boscalid 1,00 2,00 1,00 1,00
Ostaci su dati u mg aktivne materije preparata po kg robe (MDK).
sigurno bolje
prva pomo u suzbijanju
bolesti voa i povra
Siva trule predstavlja
jednu od najrairenijih
bolesti u biljnom svetu.
Ovaj parazit prisutan
je u gotovo svim
kulturama. Prisutna je u
povrtarstvu, voarstvu,
vinogradarstvu.
U proizvodnji paradajza u zatvorenom prostoru,
est problem predstavljaju jo i plesnivost
(trule) listova (fulvia) prouzrokova - Fulvia fulva
i crna pegavost (alternaria) - Alternaria solani.
08 BASF informator mart-april 2011.
Radivoj Jakovljevi
tehnika podrka za region
ju`ne Bake
Tel.: +381 11 3093 425
+381 21 421 194
Fax: +381 11 3093 423
Mobil: +381 63 244 531
E-Mail: radivoj.jakovljevicbasf.com
Dragan Mao
tehnika podrka za region
zapadne i severne Bake
i severnog Banata
Tel.: +381 11 30 93 441
Fax: +381 11 3093 423
Mobil: +381 63 312 043
E-Mail: dragan.macosbasf.com
Ljubia Milenkovi
tehnika podrka za region
centralne, zapadne i june Srbije
Tel.: +381 11 30 93 424
Fax: +381 11 3093 423
Mobil: +381 63 312 068
E-Mail: ljubisa.milenkovicbasf.com
Aleksandar Staji
tehnika podrka za region
Srema, Mave, Branieva
i grada Beograda
Tel.: +381 11 30 93 400
Fax.: +381 1130 93 401
Mobil: +381 63 356 371
E-Mail: aleksandar.stajicbasf.com
Goran Puhar
tehnika podrka za region
srednjeg i junog Banata
Tel.: +381 11 30 93 400
Fax: +381 11 30 93 423
Mobil: +381 63 457 703
E-Mail: goran.puharbasf.com
BASF agro tim
BASF MKT podr{ka
Maja Uroevi
podrka za centralnu i junu Srbiju
Tel: +381 64 24 98 664
E-mail: maja.urosevicyahoo.com
M j U i Majda Kunik
podrka za Beograd i okolinu, Mavu
i istonu Srbiju
Tel: +381 69 11 27 872
E-mail: majdakuznikgmail.com
M jd K ik Vinja Mileusni
podrka za junu Baku i Srem
Tel: +381 64 217 05 26
E-mail: visnjamileusnicyahoo.com
Vi j Mil i Jovana Vidari
podrka za srednji i juni Banat
Tel: +381 63 530 501
E-mail: vidaricneobee.net
J Vid i Jelena Daki
podrka za severnu i zapadnu Baku
i severni Banat
Tel: +381 64 181 27 70
E-mail: jelenadakicyahoo.com
J l D ki
Uloimo u obradu zemljita,
uloimo u ubrivo, uloimo u
predsetvenu pripremu i setvu,
kupimo kvalitetno seme i na kraju
treba razmisliti DA LI VREDI
SVE RIZIKOVATI ZBOG LOEG
IZBORA HEMIJE?
Gde je hemija
najopasnija? U
REKLAMAMA! Kao po
pravilu, svi se utrkuju
ko e vie da nahvali
svoje preparate. Skoro
niko ne spomene
gde treba paziti kada
se radi sa njihovom
hemijom!
Gde su njihovi preparati slabi ili
ne ele ili jednostavno ne znaju,
jer u poljoprivredi nemaju ni
malo iskustva. Dodue, odela
i kravate im dobro stoje - kao
manekenima. Brinu jedino o
tome kako to vie da prodaju.
ta e posle biti - ili ne znaju ili
ih ba briga. Zato paljivo birajte
hemiju i pitajte za savet zatitare
sa iskustvom.
Pravi zatitari znaju i
ono to ne pie, a to je
uvek presudno za dobro
delovanje hemije.
Lako ete poznati iskusne
zatitare. To su oni koji ve u
aprilu, obilazei njive, pocrne od
vetra i sunca.
Evo samo nekoliko primera, ta
treba znati o hemiji, a vrlo retko
se o tome glasno govori.
Hemija koja se koristi posle
setve, a pre nicanja (prksanje
na crno) slabo deluje ako je
predsetvena priprema loa
i grudvasta. Takva hemija
ne deluje ako nema kie,
ma ta reklame tvrdile (osim
oxyuorfena). Potom, takva
hemija slabo ili nikako ne deluje
na korove koji imaju jak koren:
palamida, sirak, poponac, divlja
kupina itd. Zatim, esto loe
deluje na korove koji imaju
krupno seme i niu iz velike
dubine (iak, abutilon...). I lag
na tortu - ako padne mnogo kie
(preko 50 l / m
2
), a usput i bude
malo hladnije (10 - 12 stepeni)
biljke mogu ozbiljno da se otete!
Hemija preko lista (prskanje na
zeleno) je jo opasnija, jer lake
oteti biljku. A tu su reklame
jo surovije, jer jo vie svata
obeavaju.
Dovoljno je da znamo
jednu istinu, a to je da
delovanje hemije zavisi od
vremenskih prilika. Pa ako
neto zavisi od prirode i
vremena, ko moe da tvrdi
da e neto biti 100%.
Znai, kada ujete da je
neto ekasno i sigurno
100%, to je reeno samo
zato to to kupci vole da
uju. Pa kako neto to
zavisi od kie i sunca moe
biti 100%? Da li je to istina?
Da se vratimo hemiji preko lista.
Da bi ona uspela, zavisi od
nekoliko stvari na koje moramo
paziti: Prvo je temperatura.
Nikada se ne prska preko lista
kada je temperatura iznad 25 ili
ispod 14 stepeni! Ili e delovati
slabije ili e otetiti biljku ili i
jedno i drugo.
Drugo su uzrasti biljaka i korova.
Vai jedno nepisano pravilo.
Najee je pravo vreme za
prvo prskanje kada unemo i
vidimo korove. Kada stojimo i
vidimo ih, ve ima anse da smo
zakasnili, a ako ih vidimo iz kola,
onda sigurno nije dobro. Hemija
ne deluje dobro na jako velike
korove i skuplja je, a tako veliki
korovi su ve odneli dobar deo
prinosa - dvostruka teta.
I najvanije - to je to isto
ne postoji i to nije istina!
Svaki preparat, bez obzira
na to ako ima istu aktivnu
materiju - NIJE ISTI!
Da bi ta aktivna materija
delovala, pored nje mora
postojati mnogo pomone hemije
i okvaivaa, koji su presudni da
hemija bude bezbedna po na
usev i dobro deluje, a to niko ne
spominju kada kau - to je to isto.
Vano je samo prodati.
Najskuplja je ona hemija
koja ne uspe, a esto usput
oteti usev ili ostavi ostatke
koji oteuju sledei usev
ili onemogui izvoz naeg
proizvoda. ta je tada
skupo ili jeftino... treba
dobro razmisliti...
Pri radu sa hemijom dobro je
paziti na tri stvari:
Da je hemija original
Vie verovati iskusnim
zatitarima, onim malo
crnjim, a ne reklamama i
manekenima, jer iskusni
zatitari znaju i ono to
ne pie, a presudno je za
bezbednu primenu
Da je hemija original
Kao i sve u poljoprivredi i hemija
zavisi od vremenskih uslova.
Uvek pitajte zatitare pre
prskanja, a ne posle...
Sinia Ilini, dipl. Ing.
Pazi hemija!