Građansko Pravo - Pomoćni Materijal Za Pripremu Ispita

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH
PRAVOSUDNI ISPIT
SKRIPTA - GRAANSKO PRAVO
WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

SKRIPTA ZA POLAGANJE
PRAVOSUDNOG ISPITA

II dio

Graansko pravo

april, 2009. god.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Sadraj:

GRAANSKO PRAVO

Stvarno pravo ................................... 3. str.
Porodino pravo ................................ 36. str.
Nasljedno pravo ................................. 48. str.
Obligaciono pravo ............................ 57. str.
Parnini postupak ............................. 98. str.
Vanparnini postupak ........................ 137. str.
Izvrni postupak ................................. 141. str.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

OPTE NAPOMENE VEZANE ZA STVARNO-PRAVNE ODNOSE

Stvarno pravo u objektivnom smislu: To je skup optih pravnih normi
koje reguliu subjektivna stvarna prava.
Stvarno pravo u subjektivnom smislu: Ono je apsolutno, jer djeluje
prema svima (erga omnes) i za svoj objekat ima stvar.
Za razliku od stvarnog prava, karakteristika obligacionog prava je odnos
izmeu odreenih subjekata (inter partes) (npr. i zmeu prodavca i kupca
povodom zakljuenog ugovora o prodaji)

I dio: PRAVO VLASNITVA

Zakon o vlasniko-pravnim odnosima, to se tie prava vlasnitva,
ureuje uslove i nain: 1. sticanja, 2. koritenja, 3. zatite i 4. prestanka prava
vlasnitva.

To je suti na prava vlasnitva na stvarima.
Stvari mogu biti pokretne i nepokretne.
Pored prava vlasnitva, ovaj zakon ureuje i: 1. posjed, 2. stvarne
slunosti, 3. pravo zaloga - hipoteka, i 4. prava stranih osoba na stvarima.

1. OSNOVNA NAELA PRAVA VLASNITVA

PRAVO VLASNITVA JE pravna vlast na stvari. To je objektivnim
pravom zatieno najire ovlatenje posjedovanja, koritenja i
raspolaganja nekom stvari, u skladu sa njenom prirodom i namjenom.

Prema tome, sadrinu prava vlasnitva ine ovlatenja:

1. posjedovanja, to znai faktiku vlast nad stvarima,
2. koritenja, to znai ekonomsko upotrebljavanje i sluenje svojom stvari,
ukljuujui i ubiranje plodova i
3. raspolaganja, to podrazumjeva troenje svoje stvari (sve do unitenja) i
otuenje stvari.

Pravo vlasnitva treba vriti u skladu sa prirodom i namjenom stvari,
odnosno zabranjeno ga je vriti protivno cilju zbog kojeg je ustanovljeno.
Vlasnik pri koritenju svoje stvari treba da se uzdri od povreda
prava vlasnitva druge osobe. Ovdje se radi o uzdravanju od tzv.
nedozvoljenih tetnih emisija u vidu dima, buke, smrada i sl.
PRAVO VLASNITVA SE MOE ODUZETI, ali samo ako je to
propisano posebnim zakonom i ako je u javnom interesu, kao to je npr. u
postupku eksproprijacije radi izvoenja opekorisnih radova ili u postupku
arondacije, radi grupisanja parcela u cilju ekonominije obrade zemljita.
U ovom sluaju vlasnik ima pravo na naknadu u punom iznosu
(vlasniku pripada pravo na punu naknadu i to po trinim cijenama u vrijeme
WWW.BH-PRAVNICI.COM

oduzimanja, a ukoliko nije mogue postii dogovor o visini naknade, sud o tome
odluuje u vanparninom postupku).
PRAVO VLASNITVA SE MOE OGRANIITI, ali samo u javnom
interesu radi zatite prirodnih bogatstava, okoline ili kulturno-historijske
batine. Tako je posebnim propisima predviena obaveza da poljoprivrednici
obrauju (iskoritavaju) poljoprivredno zemljite, a u protivnom se ono moe dati
na privremeno koritenje drugom. Posebnim propisima se moe i posebno urediti
nain koritenja nekretni na koje su dio kulturno-historijske batine.
Stvari na kojima postoji pravo vlasnistva su u prometu. Zakonom se
moe ograniiti ili zabraniti promet odreenih stvari, ako za to postoje
razlozi koji se u civiliziranom drustvu smatraju opravdanim.
Stvari u opoj upotrebi nisu u prometu.

2. PREDMET PRAVA VLASNITVA

Predmet prava vlasnitva su pokretne i nepokretne stvari.

Pokretne su one stvari koje se mogu premjetati sa jednog mjesta na
drugo bez oteenja njihove sutine, dok su nepokretne one stvari koje to
ne mogu (zemljita, graevinski objekti namjenjeni trajnoj upotrebi, stanovi,
poslovni prostori i sl.). Isto tako, smatra se da je nepokretnost sve ono to je
uzidano, prikovano ili na drugi nain trajno spojeno sa zgradom (vrata,
prozori, instalacije i sl.). Postoje i nepokretnosti po namjeni to je pripadak
nekretnine koji po volji vlasnika slui iskoritavanju glavne (nepokretne) stvari
(npr. maine, alati itd.).
Vode, mineralne vode, divlja, ribe i dr. slobodni dijelovi prirode
smatraju se dravnim vlasnitvom. One postaju stvarima u smislu Zakona
o vlasniko-pravnim odnosima onda kada se na njima stekne posjed, a taj
posjed se moe stei na osnovu koncesije (dozvole) nadlenog organa.
Posebnim zakonom se odreuje ta su stvari (dobra) u optoj
upotrebi i nain njihovog koritenja. Dobra u optoj upotrebi (parkovi, putevi,
javni trgovi i sl.) su vlasnitvo drave (FBiH, kantona, grada i opine). Sve stvari
koje su u opoj upotrebi su van prometa.
Zakonom se moe ograniiti ili zabraniti promet nekih stvari kada za to
postoje opravdani razlozi (npr. promet lijekova, oruja i sl.).

3. NOSIOCI PRAVA VLASNITVA (Ko ima pravo vlasnitva?)

Nosilac prava vlasnitva moe biti fiziko i pravno lice.
Vlasnika ovlatenja u pravnim licima vre tijela-organi upravljanja
pravnih lica, saglasno zakonu kojim je to pitanje regulisano, statutom i
internim pravilima pravnog lica koja moraju biti u skladu sa zakonom.
Svako fiziko ili pravno lice ima pravo da nesmetano, samostalno ili u
zajednici (suvlasnitvo), koristi to svoje pravo.
SUVLASNITVO
WWW.BH-PRAVNICI.COM

POJAM

Suvlasnitvo postoji kada dva ili vie lica imaju vlasnitvo na jednoj,
nepodjeljenoj stvari, tako da svako od tih lica ima svoj odreeni idealni dio
koji se moe izraziti u razlomku ili procentu.
Suvlasnik se ne moe odrei prava na suvlasnitvo, jer bi takva
izjava bila nitava.

PRAVA SUVLASNIKA

Svaki suvlasnik ima sljedea ovlatenja:

1. da raspolae svojim dijelom, bez saglasnosti drugih suvlasnika, s tim da
ostali suvlasnici imaju pravo pree kupovine, ali samo ako je to zakonom
odreeno;
2. da stvar dri u suposjedu, sa drugim suvlasnicima, srazmjerno svom
suvlasnikom dijelu;
3. da stvar koristi sa ostalim suvlasnicima, srazmjerno svom suvlasnikom
dijelu;
4. da upravlja sa stvari zajedniki sa ostalim suvlasnicima, a to moe
povjeriti i nekome od suvlasnika ili nekolicini suvlasnika ili treoj osobi.
Ako se radi o poslovima redovnog upravljanja (popravke, odravanje i sl.),
potrebna je saglasnost suvlasnika iji dijelovi zajedno ine vie od 1/2. Ako se
ne postigne ova saglasnost, a preduzimanje posla je neophodno za redovno
odravanje stvari, svaki suvlasnik moe zahtjevati da o tome odlui sud. Ako
se radi o poslovima koji prelaze okvire redovnog upravljanja (promjena
namjene, izdavanje cijele nekretnine u suvlasnitvu pod zakup, zasnivanje
hipoteke, zasnivanje slunosti i sl.), potrebna je saglasnost svih suvlasnika.
Ako se ne postigne saglasnost svih suvlasnika, a za preduzimanje poslova
postoje naroito opravdani razlozi, svaki suvlasnik ima pravo da trai da o
tome odlui sud.
5. da trai diobu stvari - Suvlasnik uvijek ima pravo na diobu, izuzev u
nevrijeme, tj. kada bi se diobom nanosila teta stvari. (npr. ako su
suvlasnici na zemljitu na kojem je neto zasijano, pa odjednom neko od
suvlasnika eli da izdvoji svoj suvlasniki dio i to pokuava da uradi u periodu
kada je penica ve izrasla. Ne moe tada, jer bi izl azak geometara i drugih
lica mogao da nanese tetu usjevima). Prava na diobu suvlasnik se ne
moe odrei i svaki ugovor kojim se neki od suvlasnika odrie prava na
diobu je nitav. Pravo na diobu suvlasnika ne zastarjeva
Dioba moe biti fizika i civilna.

1. Fizika dioba se vri ako je stvar mogue fiziki podijeliti .
2. Civilna dioba postoji kada je fizika dioba nemogua, ili je mogua uz
znatno smanjenje vrijednosti stvari, kada sud, po pravilima izvrnog postupka
odluuje da se izvri dioba, na nain da se izvri prodaja stvari na javnoj
drabi. Novac dobijen prodajom na javnoj drabi podijelie se suvlasnicima
srazmjerno njihovim suvlasnikim dijelovima. Ako prodaja ne uspije, sud
WWW.BH-PRAVNICI.COM

moe odrediti da se cijela stvar dodjeli jednom od suvlasnika, uz obavezu da
isti ostalim suvlasnicima isplati naknadu prometne vrijednosti njihovih
suvlasnikih dijelova. Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ostali
suvlasnici jame za pravne i fi zike nedostatke stvari samo do visine svog
suvlasnikog dijela. Ovo pravo se gasi protekom 3 godine od dana izvrene
diobe.

Trokove koritenja, upravljanja i odravanja, kao i ostale terete koji
se odnose na cijelu stvar, suvlasnici snose zajedniki, srazmjerno veliini
svog suvlasnikog dijela.

Pravo pree kupnje suvlasnika

Pravo pree kupovine ustanovljeno je u korist suvlasnika u sluaju
kada drugi suvlasnik namjerava prodati svoj suvlasniki dio.
U takvoj pravnoj situaciji, prodavac-suvlasnik koji eli da proda
nekretnine duan je prodaju prvo ponuditi suvlasniku/cima koji na to ima/ju
pravo. Pritom je potrebno da saini i dostavi ponudu u pisanom obliku u
kojoj mora navesti podatke o nepokretnosti sa ZK i katastarskim oznakama
kojima se utvruje identitet predmeta prodaje, navesti cijenu i druge uvjete
prodaje. Ponudu mora dostaviti na pouzdan nain (da ima dokaz,
preporueno), tako da lini prijem i datum prijema ponude bude neupitan.
Ponueni suvlasnik je duan da se oglasi u roku od 30 dana, a ako u
ovom roku ne obavijesti ponudioca o prihvatu ponude, smatrae se da
ponudu ne prihvata.
Po proteku navedenog roka, prodavac-suvlasnik nekretninu moe
prodati treem licu, ali ne pod povoljnijim uvjetima. Ako proda po povoljnijim
uvjetima (po nioj cijeni ili drugim povoljnijim uvjetima, npr. plaanje u obrocima)
ili ako uope ponudu nije izvrio licu u iju korist je konstituirano pravo pree
kupovine, onda to lice moe ustati sa tubom kod suda, kojom e traiti
ponitenje ugovora i ustupanje te nekretnine njemu pod uvjetima pod kojima je
prodaja izvrena treem licu, s tim da prilikom podnoenja tube mora deponirati
kupovnu cijenu, jer time dokazuje da ima ozbiljnu namjeru da kupi tu stvar.
Dakle, ovaj ugovor je ruljiv. Tuba za ponitenje se moe podnijeti u
zakonom propisanim rokovima. Subjektivni rok je 30 dana, a rauna se od
dana saznanja za prodaju i uvjete prodaje. Objektivni rok je 1 godina od
dana zakljuenja ugovora. Ako propusti ovaj rok od godinu dana, nema nikakva
prava.
Ako vlasnik ne izvri prodaju nepokretnosti u roku od 1 godine po
isteku roka za prihvatanje pounude, duan je da kod ponovne prodaje
postupi na naprijed navedeni nain, tj. da ponovo dostavi ponudu licu koje
ima pravo pree kupovine.

ZAJEDNIKO VLASNITVO (Mora se razlikovati od suvlasnitva)

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Kod zajednikog vlasnitva stvar pripada vie lica, ali njihovi dijelovi
na zajednikoj stvari nisu odreeni, ve su odredivi.
Zajedniko vlasnitvo postoji u odreenim situacijama koje su
predviene zakonom:
1. zajednika imovina branih drugova do diobe;
2. zajednika imovina nasljednika do donoenja rjeenja o nasljeivanju;
3. etano vlasnitvo.

4. ETANO VLASNITVO (vlasnitvo nad dijelovima zgrada)

Ono je regulisano Zakonom o vlasnitvu nad dijelovima zgrada.
Etani vlasnici su vlasnici stanova ili poslovnih prostora, kao i
posebnih (zajednikih) dijelova zgrade, koji slue posebnim dijelovima
zgrade i zgradi kao cjelini, kao to su temelji, stepenite, tavan, elektrine,
vodovodne i druge instalacije i sl., te zemljite pod zgradom i zemljite koje
slui njenoj redovnoj upotrebi.
Uzajamni odnosi etanih vlasnika se reguliu ugovorom, koji mora biti u
pismenoj formi, a potpisi ovjereni, a ako etani vlasnici ne postignu saglasnost da
zakljue takav ugovor, njihove odnose ureuje sud u vanparninom postupku.

STICANJE PRAVA VLASNITVA

Pravo vlasnitva se stie na slijedee naine:

A. po samom zakonu originarno, i to:
a) stvaranjem nove stvari (prerada),
b) mijeanjem (sjedinjavanjem),
c) graenjem na tuem zemljitu,
d) dosjelou,
e) sticanjem od nevlasnika - samo pokretne stvari,
f) okupacijom naputene stvari - samo pokretne stvari, i
g) odvajanjem plodova od glavne stvari - samo pokretne stvari.

B. na osnovu pravnog posla - derivativno,
C. nasljeivanjem,
D. odlukom nadlenog dravnog organa.

Kod originarnog naina sticanja prava vlasnitva, vlasnitvo se stie
neovisno od ranijeg nosioca tog prava, tj. vlasnik svoje pravo ne izvodi iz
prava njegovog prednika, pa se dakle postaje vlasnikom momentom
ispunjena uslova, a presuda ima samo deklarativan karakter (npr. da bi se
mogao izvriti upis u zemljine knjige).
Kod derivativnog sticanja prava vlasnitva, to pravo se izvodi iz
prava prethodnika (npr. zakljuenjem ugovora o prodaji).
Kod nasljeivanja, pravo vlasnitva se stie u trenutku otvaranja
nasljea.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

A. STICANJE PRAVA VLASNITVA PO SAMOM ZAKONU - ORIGINARNO

a) Stvaranje nove stvari (prerada)

Prerada je ljudskim radom izvrena promjena materijala, kojom
nastaje odreena nova stvar. Prerada ne postoji u sluaju popravke neke
stvari.
Zakon poznaje 3 oblika stvaranja nove stvari (prerade):

1. kada neko od svog materijala i svojim radom naini novu stvar, pa je on i
vlasnik te stvari;
2. kada neko, na osnovu zakljuenog ugovora, od tueg materijala, svojim
radom naini novu stvar, pa stvar pripadne vlasniku materijala (npr. kroja
za muteriju od njenog materijala saije odijelo)
3. kada neko od tueg materijala, svojim radom naini novu stvar, pa stvar
pripadne licu koje je radom sainilo tu stvar, pri emu se moraju ispuniti 2
uslova:
a) da je lice koje je radom sainilo tu stvar savjesno (da nije znalo niti je
moglo znati da tui materijal prerauje bez dozvole vlasnika),
b) da je vrijednost rada vea od vrijednosti materijala (ako su vrijednosti
rada i materi jala jednake, nastaje suvlasnitvo na i zraenoj stvari).

b) Mijeanje (spajanje i smjea) stvari

Spajanje postoji kada se pokretne stvari razliitih vlasnika spoje u
jedinstvenu stvar, tako da se vie ne mogu odvojiti bez znatne tete ili bez
nesrazmjernih trokova (npr. kada se u televizor ili automobilski motor ugrade
dijelovi razliitih vlasnika).
Vlasnici sjedinjenih stvari postaju suvlasnici stvari koja je nastala
mijeanjem, srazmjerno vrijednosti pojedinih sjedinjenih stvari.
Ako je prilikom mjeanja jedan od vlasnika bio nesavjestan, a drugi
savjestan, savjesni vlasnik, u roku od 1 godine od sjedinjavanja, moe
alternativno zahtjevati:
da mu pripadne cijela stvar u vlasnitvo, ili
da stvar pripadne nesavjesnom vlasniku, koji je u tom sluaju obavezan
isplatiti naknadu trine vrijednosti njegove stvari.

c) Graenje na tuem zemljitu

Zakon pravne situacije nastale izgradnjom objekta na tuem
zemljitu regulie u zavisnosti od savjesnosti graditelja, odnosno vlasnika
zemljita.

1. Ako je graditelj bio savjestan (ako nije znao niti mogao znati da gradi
na tuem zemljitu), a vlasnik zemljita nesavjestan (znao je za
WWW.BH-PRAVNICI.COM

gradnju, a nije se odmah tome usprotivio), graditelj e stei pravo
vlasnitva na zgradi, zemljitu na kojem je zgrada izgraena i
zemljitu koje slui za njenu redovnu upotrebu.
Vlasnik zemljita ima pravo da trai naknadu za zemljite po prometnoj
vrijednosti na dan donoenja sudske odluke. Ovaj zahtjev vlasnik zemljita
moe postaviti u subjektivnom roku od 3 godine od dana saznanja za
zavrenu i zgradnju ili u objektivnom roku od 10 godina od zavretka
gradnje (smatra se da je objekat zavren kada ga je mogue koristiti u
svrhu za koju je sagraen).

2. Ako je graditelj bio nesavjestan (ako je znao ili je mogao znati da gradi
na tuem zemljitu), vlasnik zemljita moe alternativno zahtjevati:

a) da mu pripadne vlasnitvo na zgradi, uz uslov da graditelju
nadoknadi vrijednost zgrade u visini prosjene cijene vrijednosti
graevinskog objekta u vrijeme i mjestu donoenja sudske odluke,
b) da zahtjeva ruenje zgrade i vraanje zemljita u prvobitno
stanje (ovaj zahtjev sud moe odbiti ako to ne bi bilo opravdano s
obzirom na vrijednost objekta ili ponaanje graditelja ili vlasnika
zemlje),
c) da zahtjeva naknadu za zemljite po prometnoj vrijednosti .

Vlasniku zemljita pripada pravo izbora u roku od 3 godine od dana
zavretka izgradnje objekta, a nakon proteka tog roka ima pravo traiti
samo naknadu prometne vrijednosti zemljita.

3. Ako su i graditelj i vlasnik zemljita savjesni-postoje 3 mogunosti (u
zavisnosti od vrijednosti graevinskog objekta i zemljita):

a) ako je graevinski objekat znatno vee vrijednosti od zemljita
objekat sa zemljitem pripada graditelju, ali uz obavezu da
vlasniku zemljita nadoknadi prometnu vrijednost zemljita,
b) ako je vrijednost zemljita vea sud e na zahtjev vlasnika
zemljita dosuditi mu ovaj graevinski objekat i ujedno ga
obvezati da graditelju naknadi vrijednost objekta. Ovaj zahtjev
se moe postaviti u roku od 3 godine od dana zavretka izgradnje
objekta.
c) ako su vrijednosti zemljita i objekta priblino jednake sud
objekat i zemljite moe dosuditi ili vlasniku ili graditelju, ali u
toj situaciji vodi rauna o okolnostima koje opravdavaju donoenje
takve odluke (npr. kome je potrebniji), pri emu i jedan i drugi imaju
pravo na trinu naknadu za vrijednost objekta, odnosno zemljita.

d) Dosjelost

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Dosjelost je originarni nain sticanja prava vlasnitva savjesnim ili
savjesnim i zakonitim posjedovanjem stvari za odreeno, zakonom
predvieno, vrijeme.
Za savjesnog i zakonitog posjednika vrijeme posjeda za sticanje
prava vlasnitva je:

a) 3 godine za pokretnu stvar,
b) 10 godina za nepokretnu stvar.

Za posjednika koji je savjestan, a nije zakoniti posjednik, vrijeme
posjeda za sticanje prava vlasnitva je:

a) 6 godina za pokretnu stvar,
b) 20 godina za nekretni ne.

Nesavjestan posjednik (koji je znao ili je mogao znati da nije vlasnik
stvari), bez obzira na duinu posjeda, nikada ne moe stei pravo
vlasnitva po ovom osnovu!!!

Posjed je zakonit ako su kumulativno ispunjena slijedea 2 uslova:

1) ako se zasniva na nekom pravnom osnovu koji je potreban za sticanje
prava vlasnitva (ugovor o prodaji, poklonu, zamjeni) i
2) ako nije pribavljen vi, clam, precario (silom, prevarom i zloupotrebom
prava).

Posjed je savjestan ako posjednik nije znao i nije mogao znati da
stvar koju dri u posjedu nije njegova. Savjesnost posjeda se pretpostavlja,
pa ako neko istie nesavjesnost, duan je da to i dokae.
Vrijeme potrebno za dosjelost poinje tei od dana kada je posjednik
stupio u posjed stvari, a zavrava se istekom posljednjeg dana vremena
potrebnog za dosjelost.
U vrijeme posjeda uraunava se i vrijeme za koje su prethodnici
posjednika vrili posjed stvari ako su u pitanju savjesni i zakoniti posjednici,
odnosno samo savjesni posjednici.
Nasljednik postaje savjestan posjednik u momentu otvaranja
nasljea, ak i u situaciji kada je ostaviteljev posjed bio nesavjestan (a
nasljednik nije znao niti je mogao znati za to). Dakle, u ovoj pravnoj situaciji
rok dosjelosti poinje tei u trenutku otvaranja nasljea, tj. smti ostavioca.

Posjednik e podnijeti tubu za utvrenje da je stekao prava vlasnitva
dosjelou na odreenoj nekretnini. Presuda je samo deklaratorna i slui za upis
u zemljine knjige. Tuba se moe podnijeti sudu samo ako su ispunjene sve
navedene zakonske pretpostavke, u protivnom sud e tubu odbiti kao
neosnovanu.
e) Stjecanje prava vlasnitva na pribavljenoj stvari od nevlasnika

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Zakon sadri mogunost sticanja prava vlasnitva od nevlasnika, to je u
suprotnosti sa optim pravilom graanskog prava da niko ne moe na drugoga
prenijeti vie prava nego to sam ima. Meutim, ne radi se o deri vati vnom ve o
originarnom nainu sticanja prava vlasnitva, a opravdava se zatitom sigurnosti
pravnog prometa i zatitom interesa treih savjesnih lica.
Opti uslovi za stjecanje prava vlasnitva po ovom osnovu, koji
moraju biti kumulativno ispunjeni, su slijedei:
1. mora se raditi o pokretnoj stvari (ne moe nekretnina),
2. sticalac mora biti savjestan (nije znao niti je mogao znati da stvar
pribavlja od nevlasnika),
3. pravni osnov pribavljanja pokretne stvari mora biti teretni, naplatni
pravni posao (ne moe povodom besplatnog pravnog posla, npr.
poklona).

Uz navedene opte uslove za sticanje prava vlasnitva po ovom
osnovu, potrebno je da bude ispunjen i jedan od sljedeih uslova
(alternativno):
1. da je stvar pribavljena od nevlasnika koji se inae bavi stavljanjem takvih
stvari u promet (npr. zlatar koji vri prodaju nakita), ili
2. da je stvar pribavljena od nevlasnika kojem je pravi vlasnik stvar predao u
posjed na osnovu nekog pravnog posla koji nije osnov za sticanje
vlasnitva (npr. ugovori o zakupu, posudbi, posluzi), ili
3. da je stvar pribavljena na javnoj prodaji/drabi.

Raniji vlasnik stvari, iako je na njoj izgubio pravo vlasnitva, moe
zahtjevati povrat stvari samo ukoliko ona za njega ima poseban znaaj
(afekcionu vrijednost). (npr. stvar je uspomena od oca.) Ovaj zahtjev moe
postaviti u roku od 1 godine od dana kada je izgubio pravo vlasnitva, uz
obavezu da sticaocu nadoknadi prometnu vrijednost stvari.

f) Stjecanje prava vlasnitva okupacijom naputene stvari

Okupacija je uzimanje u posjed naputene pokretne stvari s
namjerom da se postane vlasnik (tj. s namjerom njenog prisvajanja u svoju
korist).
Naputene stvari su one koje su od vlasnika vidno naputene (npr.
bacanjem na smee). Naputenim se ne mogu smatrati izgubljene stvari.
Okupacijom se ne moe stei pravo vlasnitva na nekretnini, jer
naputene nekretnine postaju dravno vlasnitvo.

g) Sticanje prava vlasnitva odvajanjem plodova

Plodovi su sporedne pokretne stvari koje periodino daje glavna
stvar. Mogu biti prirodni i civilni.
Do odvajanja, plodovi se smatraju sastavnim dijelom glavne stvari i
pripadaju njenom vlasniku. Kao samostalni objekt prava, plodovi se smatraju
tek odvajanjem od glavne stvari.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Pravilo je da je vlasnik stvari ujedno i vlasnik odvojenih plodova.
Meutim, ako se glavna stvar nalazi kod plodouivaoca ili zakupca, po
osnovu zakljuenog ugovora o plodouivanju ili zakupu, onda su oni
vlasnici odvojenih plodova.

B. STICANJE PRAVA VLASNITVA NA OSNOVU PRAVNOG POSLA
(DERIVATIVNO)

Derivativnim nainom sticanja prava vlasnitva sticalac svoje pravo
vlasnitva izvodi iz prava prethodnika.
Pravo vlasnitva se u ovakvim sluajevima zasniva zakljuenjem
ugovora (pravni osnov), a stie se razliito, u zavisnosti da li se radi o
pokretnim stvarima ili o nekretninama.
Kada su u pitanju nekretnine, potrebno je da se zakljui pismeni
ugovor o prodaji, koji, prema Zakonu o notarima, podlijee notarskoj obradi
i ovjeri. Ako je ugovor potpisan, a isti nije obraen i potpisi nisu ovjereni kod
Notara, ugovor je nitav, a ako su na osnovu takvog (nitavog) ugovora
ugovorne strane ispunile svoje obaveze, pravilo je restitucije, a ako nije mogua
onda se daje naknada u novcu. Kriteriji koje e sud koristiti u ovom sluaju jeste
cijena u momentu donoenja odluke.
Pravo vlasnitva na nekretnini se stie u momentu upisa tog prava u
zemljinu knjigu. Ovaj upis se vri pod uslovom da je sticalac savjestan, a
savjesnost se pretpostavlja. Ako postoji vie savjesnih sticalaca (nekretnina
je prodata vie lica), pravo na upis u zemljinu knjigu ima onaj kojem je
stvar predata u posjed, a ako je nekretnina u posjedu prenositelja prava
vlasnitva, pravo na upis ima onaj koji je prvi zakljuio ugovor (stekao
pravni osnov).
Kada su u pitanju pokretne stvari, pravni posao je punovaan i kada
se zakljui u usmenoj formi, a pravo vlasnitva se stie predajom stvari u
posjed sticaoca.
Predaja se smatra izvrenom i u sluaju simboline predaje stvari:
a) predajom isprave (npr. tovarnog lista, skladinice i sl.),
b) uruenjem nekog dijela stvari (npr. kljueva automobila), te
c) izdvajanjem - kada su u pitanju generike stvari (npr. sipanje odreenih
koliina penice u vree).

Izuzetak od navedenog pravila, kada se pravo vlasnitva na
pokretnoj stvari stie ve u trenutku zakljuenja ugovora, su 3 sluaja tzv.
fiktivne prodaje:

1) kada se stvar od ranije nalazila u posjedu sticaoca, ali po nekom drugom
pravnom osnovu koji nije osnov za sticanje prava vlasnitva (npr. po
osnovu ugovora o posudbi ili uvanju);
2) kada sticalac i dalje ostavi stvar u posjedu prenositelja prava, koji stvar
nastavlja da posjeduje po nekom drugom pravnom osnovu (npr. po
osnovu ugovora o uvanju);
WWW.BH-PRAVNICI.COM

3) kada se stvar nalazi u posjedu treeg lica.

C. STICANJE PRAVA VLASNITVA ODLUKOM DRAVNOG ORGANA

Naini sticanja prava vlasnitva odlukom dravnog organa su:
a) eksproprijacija,
b) arondacija,
c) komasacija
d) i uzurpacija.

U ovim sluajevima, lice postaje vlasnik u momentu pravosnanosti
rjeenja ili odluke nadlenog organa.

a) Eksproprijacija (Zakon o eksproprijaciji FBiH - "Sl. nov. FBiH", br.70/07).
Eksproprijacija je prelaz nekretnine u privatnom vlasnitvu
odreenog lica u dravno vlasnitvo, kada to zahtjeva opi interes (npr. radi
izgradnje puteva, eljeznice i sl.).
Za oduzeto pravo vlasnitva, ranijem vlasniku pripada pravo na punu
naknadu. Prvo se nastoji postii sporazum o visini naknade, a ako se sporazum
ne postigne, spis se dostavlja nadlenom opinskom sudu, koji e u
vanparninom postupku odrediti naknadu.

b) Arondacija
Arondacija (zaokruivanje) je oduzimanje zemljita odreenom licu i
pripajanje tog zemljita u korist drugog lica, radi racionalnije obrade
zemljita. Za oduzeto pravo vlasnitva, ranijem vlasniku pripada pravo na
naknadu, i to zemljoradniku ustupanjem drugog zemljita, a nezemljoradniku
naknada u novcu. Ako se korisnik arondacije i raniji vlasnik ne sporazumiju o
naknadi, spis se dostavlja nadlenom opinskom sudu, koji e u vanparninom
postupku odrediti naknadu.

c) Komasacija
Komasacija je nain ureivanja zemljinih povrina, tako da se na
odreenom (tzv. komasacionom) podruju sainjenom od usitnjenih i
nepravilnih parcela, bez obzira u ijem su vlasnitvu, formira manji broj
veih i pravilnih parcela.
Nakon toga se vri raspodjela zemljita iz komasacione mase, tako da
svaki uesnik dobije zemljite priblino iste povrine i kulture koje je imao prije
komasacije.

d) Uzurpacija (zemljita u dravnom vlasnitvu)
Uzurpacija je svako samovlasno zauzimanje zemljita ili dranje
zemljita u dravnom vlasnitvu.
Uzurpantu odn. njegovim nasljednicima se pod odreenim uslovima moe
priznati pravo vlasnitva na uzurpiranom zemljitu. Postupak provodi nadlena
opinska sluba za imovinsko-pravne poslove.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

D. STICANJE PRAVA VLASNITVA NASLJEIVANJEM

Nasljednik postaje vlasnik momentom smrti ostavioca-
Tim momentom nasljednik postaje i posjednik (tzv. idealni posjednik), iako
de facto ne dri stvar u posjedu (to je izuzetak od pravila) i od tog momenta
pripadaju mu sva vlasnika prava i prava posjeda, ukljuivo prava na zatitu.

ZATITA PRAVA VLASNITVA

Pravo vlasnitva se titi vlasnikim tubama, a to su:

1) Rei Vindicatio - tuba za vraanje stvari u posjed - sud odluuje rjeenjem!
2) Actio Publiciana - tuba za predaju stvari radi jaeg prava sud odluuje
rjeenjem!
3) Actio Negatoria - tuba kojom se zahtjeva zatita od uznemiravanja prava
vlasnitva (nema oduzimanja) sud odluuje presudom!

Za razliku od tube za smetanje prava posjeda, vlasnike tube ne
zastarjevaju.
Rei Vindicatio i Actio Publiciana (tuba iz pretpostavljenog vlasnitva)
odnose se na predaju (vraanje) stvari, a Actio Negatoria se odnosi na zatitu od
uznemiravanja vlasnitva (bez oduzimanja).

1) REI VINDICATIO tuba za vraanje stvari u posjed

Ovo je najea vlasnika tuba.
Ovu tubu moe podnijeti vlasnik (aktivno legitimiran), protiv
posjednika nevlasnika koji neovlateno dri stvar (pasivno legitimiran),
postavljanjem tubenog zahtjeva da mu se stvar preda u posjed i da mu se
naknade trokovi postupka.
U postupku po ovoj tubi, tuilac mora:
1) dokazati da je vlasnik stvari (ZK izvadak),
2) odrediti identitet stvari i
3) dokazati da se individualno odreena stvar nalazi kod tuenog bez
pravnog osnova.

Kada se postavlja tubeni zahtjev, onda se mora voditi rauna o
savjesnosti posjednika, jer se sporedni zahtjevi mogu postaviti u zavisnosti
od toga da li je savjestan posjednik ili ne.
Ako je tueni savjestan posjednik, onda on:
duan je vratiti stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu ubrani;
ne odgovara za pogoranje ili propast stvari do kojih je dolo za vrijeme
savjesnog posjeda;
ima pravo na naknadu nunih trokova odravanja, korisnih trokova u
obimu u kojem je vrijednost stvari poveana, te trokova koje je uinio radi
WWW.BH-PRAVNICI.COM

svog zadovoljstva ili uljepavanja stvari (uz mogunost da trai odvajanje
ako je ono mogue);
moe stvar zadrati dok mu vlasnik ne nadoknadi nune i korisne
trokove.

Ako je tueni nesavjestan posjednik, onda on:
duan je stvar vratiti vlasniku zajedno sa svim plodovima koje je stvar dala
za vrijeme posjedovanja, a ako plodove nije ubrao ili je ubrane plodove
potroio, otuio ili unitio, duan je vlasniku platiti naknadu;
duan je naknaditi tetu koja je nastala na stvari, osim ako bi ta teta
nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika;
ima pravo na naknadu nunih trokova koje bi imao i vlasnik da se stvar
nalazila kod njega, a pravo na naknadu korisnih trokova samo ako su
korisni lino za vlasnika, dok nema pravo na naknadu trokova koje je
uinio radi svog zadovoljstva ili uljepavanja stvari.

Savjestan posjednik postaje nesavjestan od momenta kada mu je
tuba uruena. Tuilac moe dokazivati da je savjesnost i ranije prestala, ali se
do momenta uruenja tube ona pretpostavlja.
Pravo da se potrauju naknade zastarjeva u roku od 3 godine od dana
predaje stvari vlasniku.

2) ACTIO PUBLICIANA tuba za predaju stvari radi jaeg prava, tzv.
tuba pretpostavljenog vlasnika

To je tuba koja se podnosi kada neko smatra da ima jae pravo na
posjed.
Na podnoenje tube aktivno je legitimirano lice koje je pribavilo
individualno odreenu stvar po pravnom poslu i na zakonit nain, a u
momentu pribavljanja nije znalo ili nije moglo znati da nije postalo vlasnik
stvari. Tuilac se zove i pretpostavljeni vlasnik. Npr. kada su dva lica
zakljuila ugovor o prodaji nekretnina koji je punovaan i izvren, ali kupac nije
postao vlasnik, jer nije izvrio upis u zemljinoj knjizi (kod prodaje nekretnina,
kupac ne postaje vlasnik momentom zakljuenja ugovora, ve momentom upisa
u zemljinu knjigu). Ako je u ovom sluaju, kupcu posjed oduzelo lice koje nema
pravnog osnova, tada kupac (pretpostavljeni vlasnik) moe podnijeti ovu tubu i
traiti da sud obavee tog posjednika da mu preda stvar u posjed.
Tuba sadri tubeni zahtev kojim se trai povrat stvari od osobe
koja tu stvar dri po slabijem pravnom osnovu ili bez pravnog osnova. Ako i
tueni ima neki pravni osnov, pa se poziva na njega, jai pravni osnov ima lice
koje je predmet pribavilo teretnim pravnim poslom u odnosu na lice koje je stvar
pribavilo besplatno, a ako su im pravni osnovi jednaki, prvenstvo ima lice kod
koga se stvar nalazi u posjedu.
Povodom ovakve tube, tuilac mora dokazati:
1. da je traena stvar individualno odreena;
2. da je njegov posjed zakonit (savjesnost se pretpostavlja);
3. da je posjed tuenog bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

U odnosu na prava i obaveze pretpostavljenog vlasnika prema savjesnom,
odn. nesavjesnom posjedniku u pogledu plodova, otuenja i unitenja stvari i
naknade, primjenjuju se pravila izloena kod rei vindicatio.

3. ACTIO NEGATORIA - tuba kojom se zahtjeva zatita od uznemiravanja
prava vlasnitva (bez oduzimanja)

Ovdje se radi o vlasnikoj tubi zbog uznemiravanja vlasnitva, a da
posjed stvari nije oduzet.
Tuba moe biti podnesena od strane vlasnika ili pretpostavljenog
vlasnika protiv osobe koja ga protivpravno uznemirava u koritenju stvari.
Tuilac mora dokazati:
1. da je vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik,
2. da je tueni uinio uznemiravanje, kojim ometa ili ograniava njegovo
pravo vlasnitva.

Uznemiravanje moe biti uinjeno:
a) radnjom koja ini smetanje posjeda, a koja nije oduzimanje posjeda,
b) prisvajanjem prava slunosti.

Tubeni zahtjev glasi da sud utvrdi:
1. da je tueni izvrio uznemiravanje i
2. da je duan da sa uznemiravanjem prestane, te da se ubudue uzdri od
uznemiravanja pod prijetnjom izvrenja.

Za razliku od postupka po rei-vindikacionoj tubi i tubi
pretpostavljenog vlasnika (actio publiciana), gdje sud donosi rjeenje, u
postupku po ovoj tubi sud odluuje presudom!!!
Presuda donesena u ovom postupku ima snagu izvrnog naslova, to
znai da u sluaju ponovnog uznemiravanja nije potrebno podnositi novu tubu,
ve je na osnovu pravila izvrnog postupka mogue koristiti odgovarajue pravno
sredstvo. Pored zahtjeva koji se odnosi na prestanak uznemiravanja, moe se
postaviti i zahtjev za naknadu tete ukoliko je ista priinjena uznemiravanjem.

PRESTANAK PRAVA VLASNITVA

Vlasnitvo prestaje u slijedeim sluajevima:
1. kada druga osoba stekne pravo vlasnitva na istoj stvari,
2. naputanjem stvari (kada je njen vlasnik na nesumnjiv nain izrazio
slobodnu volju da vie ne eli da ima vlasnitvo na stvari - takvu izjavu
moe dati pred nadlenim organima, nakon ega se donosi rjeenje kojim
se utvruje da je stvar naputena),
3. propau stvari,
4. ako je drugim zakonom to posebno odreeno (npr. oduzimanje stvari
u javnom interesu u sluajevima eksproprijacije, arondacije, komasacije i
uzurpacije).
WWW.BH-PRAVNICI.COM

II STVARNE SLUNOSTI

Zakonom o vlasniko-pravnim odnosima regulisane su stvarne
slunosti, ustanovljene u korist svakodobnog vlasnika neke nekretnine.
Slunosti mogu biti i line - ustanovljene u korist odreenog lica, a
regulisane su pravnim pravilima OGZ-a (Austrijski graanski zakon).
Stvarna slunost je pravo vlasnika odreene nekretnine (povlasnog
dobra) da:
za potrebe te nekretnine (povlasnog dobra), vri odreene radnje na
nekretninama drugog vlasnika (poslunog dobra) ili
zahtijeva od vlasnika poslune nekretnine da se uzdri od vrenja odreenih
radnji koje bi inae imao pravo vriti na svojoj nekretnini.
Stvarna slunost se moe zasnovati na odreeno i neodreeno
vrijeme.
Prema sadraju dijele se na pozitivne i negativne:
1. Pozitivne slunosti ovlauju titulara slunosti da za potrebe svog
povlasnog dobra obavlja odreene radnje na nekretnini drugog lica,
vlasnika poslunog dobra, (npr. da prelazi preko susjedovog zemljita), ali
samo u situaciji kad ne bi mogao koristiti svoje nekretnine,
2. Negativne slunosti ovlauju titulara da zahtijeva od vlasnika poslunog
dobra da se uzdrava od odreenih radnji na koje bi inae kao vlasnik
imao pravo, (npr. da zahtijeva od susjeda da kinicu sa svog krova, koja
navodnjava njegovo zemljite, ne odvodi, ne kanalie na drugo zemljite).

Karakteristike stvarnih slunosti su:
1. Da postoje na tuoj stvari,
2. Da se od vlasnika poslune nekretnine zahtjeva odreeno trpljenje ili
uzdravanje,
3. Da se vre civiliter, to znai da se vre na nain da se to manje
optereuje posluno dobro,
4. Da, ako je za vrenje stvarne slunosti potrebno koritenje nekog ureaja
ili preduzimanje neke radnje, trokove postavljanja tog ureaja snosi
vlasnik povlasnog dobra. Ukoliko taj ureaj koristi i vlasnik poslunog
dobra onda i on, srazmjerno, snosi te trokove.

Stvarne slunosti se zasnivaju:
1. Pravnim poslom: To moe biti ugovor (u pismenoj formi) ili testament. Pravni
posao je samo pravni osnov za sticanje prava slunosti, a za nastanak
slunosti kao stvarnog prava je potreban upis u zemljinu knjigu
2. Odlukom suda i drugog dravnog organa: Sud, odnosno nadleni dravni
organ e svojom odlukom zasnovati pravo slunosti kada vlasnik povlasnog
dobra u cijelosti ili djelimino ne moe koristiti svoje dobro bez koritenja
nekretnine drugog lica. U tom sluaju, pravo slunosti se stie
pravosnanou odluke, mada zakonom moe biti odreeno i drugaije. Na
zahtjev vlasnika poslunog dobra, utvruje se naknada u nj egovu korist.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

3. Dosjelou: Pretpostavka za sticanje stvarne slunosti putem dosjelosti je
faktiko koritenje (najee prolaz preko neijeg zemljita) u trajanju 20
godina, bez protivljenja vlasnika poslunog dobra. Kako se ovdje radi o
originarnom sticanju prava slunosti, eventualni naknadni upis prava u
zemljinu knjigu ima samo deklaratoran karakter.

ZATITA PRAVA SLUNOSTI

Stvarna slunost se titi posebnom, konfesornom tubom.
Ativno je legitimisan vlasnik povlasnog dobra, a pasivno, u pravilu,
vlasnik poslunog dobra, ali se ova tuba se moe podnijeti i protiv svake
tree osobe koja vlasnika povlasnog dobra ometa u koritenju tog prava.
Vlasnik povlasnog dobra ovu tubu podnosi radi utvrenja ve
steenog prava slunosti, najee ako je pravo stekao dosjelou, pa od suda
trai da to utvrdi (konstatuje)
Tuilac u ovoj parnici mora dokazati:
1. postojanje prava slunosti,
2. da je on vlasnik povlasnog dobra, a da je tueni vlasnik poslunog dobra,
3. da ima pravni interes za podnoenje tube (najee je to osporavanje da
mu pripada pravo slunosti).

Tubeni zahtjev glasi da se utvrdi da tuiocu, kao vlasniku odreene
nekretnine, pripada pravo slunosti na odreenim nekretninama tuenog
(npr. pravo slunosti pjeakog prolaza-odreuje se precizno u kojoj irini,
duini). U pravilu se pravi i skica koja je sastavni dio izreke presude.
Zatita stvarne slunosti moe se ostvariti i tubom zbog smetanja
posjeda prava slunosti, ako se podnese u zakonom propisanim rokovima za
podnoenje tube zbog smetanja posjeda (30 dana subjektivni rok i 1 godina
objektivni rok).

PRESTANAK PRAVA SLUNOSTI

Stvarna slunost prestaje:
1. kada ista osoba postane vlasnik povlasnog i poslunog dobra,
2. propau poslune i/ili povlasne nekretnine,
3. jednostranom izjavom korisnika slunosti da se odrie prava,
4. protekom vremena za koje je slunost zasnovana,
5. odlukom suda da se slunost ukida (ako je utvreno da je slunost i zgubila
razumnu svrhu),
6. ako je slunost steena dosjelou, za njen prestanak potrebno je nevrenje
slunosti kroz period 20 god.
7. jedan od naina moe biti i taj da se vlasnik posl. dobra protivi koritenju
odreene slunosti, a vlasnik povl. dobra u periodu od 3 g. ne vri slunost.
Ako se povlasna nekretnina, u korist koje je slunost uspostavljena,
podjeli, konstituirana slunost ostaje u korist svih dijelova.
Ako se podijeli posluna nekretnina, slunost ostaje samo na dijelovima na
kojima je vrena.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

III dio: PRAVO ZALOGE

Pravo zaloge je pravo na tuoj pokretnoj ili nepokretnoj stvari,
odnosno na tuem pravu, na osnovu kojeg zalogoprimcu pripada
ovlatenje da se iz zaloene stvari, odnosno prava, namiri ako mu njegovo
dospjelo potraivanje ne bude na vrijeme izmireno. Povjerilac se namiruje na
nain to od suda trai prodaju stvari i i zmirenje duga od ostvarene cijene.
Predmet zaloge mogu biti:
a) pokretne stvari i prava (potraivanja, autorsko pravo, pravo patenta i sl)
pignus;
b) nepokretne stvari hipoteka;

Zaloga na nekretni nama (hipoteka) je regulisana Zakonom o vlasniko-
pravnim odnosima, a zaloga na pokretnim stvarima i pravima Zakonom o
obligacionim odnosima.

HIPOTEKA

Hipoteka je pravo zaloga na nekretnini, koja ovlauje hipotekarnog
povjerioca da se iz zaloene nekretnine namiri, ako njegovo dospjelo
potraivanje prema duniku ne bude blagovremeno ispunjeno. Realizacija
takvog ovlatenja ostvaruje se sudskom prodajom zaloene nekretnine na javnoj
prodaji. Prodaja se vri po pravilima izvrnog postupka.
Hipoteka nastaje na osnovu:

1) pravnog posla za nastanak hipoteke je potreban upis u zemlj. knjigu;
2) sudske odluke za nastanak hipoteke je potreban upis u zemlj. knjigu;
3) po zakonu nastaje kada se steknu zakonski uslovi;

Upis hipoteke se vri u javnoj (zemljinoj) knjizi.
Hipotekarnom povjeriocu pripada pravo prvenstva u odnosu na
ostale povjerioce koji na nekretnini nemaju zasnovanu hipoteku, a kada
postoji vie hipotekarnih povjerilaca, pravo prvenstva na namirenje ima
onaj koji je ranije zasnovao hipoteku.
Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu i na njene plodove koji nisu
odvojeni od glavne stvari i na druge sastavne dijelove i pripatke, kao i na
poboljanja stvari, ako je do njih dolo nakon zasnivanja hipoteke.
Hipoteka se moe zasnovati i na idealnom suvlasnikom dijelu nekretnine
Za jedno potraivanje moe se zasnovati hipoteka na vie nekretnina
- tzv. zajednika ili simultana hipoteka. Primjenjuje se kada se iz vrijednosti
jedne nekretnine potraivanje ne moe namiriti u cjelosti.
Hipoteka je nedjeljiva, to znai da zaloena nekretnina osigurava
potraivanje povjerioca do potpunog ispunjenja obaveze, bez obzira na
eventualne situacije kada je poslije dolo do podjele nekretnine.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Postoji mogunost prenosa hipoteke, ali samo zajedno sa prenosom
potraivanja osiguranog hipotekom, i to bez pristanka hipotekarnog dunika.
Hipotekarni povjerilac moe zasnovati hipoteku na postojeoj
hipoteci u korist tree osobe bez pristanka hipotekarnog dunika - tzv.
nadhipoteka. Do toga moe doi kada hipotekarni povjerilac ima obavezu (dug)
prema treem licu, pa radi obezbjeenja takvog potraivanja treeg lica vri
zalaganje hipoteke, uz napomenu da se ovim ne vri prenos hipoteke na to lice.
Ako hipotekarni dunik pogorava stanje zaloene nekretnine i time
smanjuje njenu vrijednost, hipotekarni povjerilac moe traiti da sud naloi
hipotekarnom duniku da se od takvog ponaanja uzdri, a ako ovaj i dalje
nastavi sa pogoranjem stanja zaloene nekretnine, hipotekarni povjerilac
ima pravo zahtjevati namirenje i prije dospjelosti svog potraivanja.

Prestanak hipoteke

Hipoteka prestaje:
1) kada prestane potraivanje zbog kojeg je zasnovana hipoteka, (npr.
hipotekarni dunik plati potraivanje obezbjeeno hipotekom i dr.)
2) kada se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke, (izjava o odricanju mora
biti sainjena u pismenom obliku i data kod nadlenog organa koji vodi
javnu knjigu gdje je hipoteka upisana)
3) kada ista osoba postane nosilac prava vlasnitva i prava hipoteke na istoj
stvari i
4) kada nekretnina koja je bila optereena hipotekom propadne, a ne bude
obnovljena.

Postoje odredbe (klauzule) ugovora o hipoteci koje su zabranjene i
nitave (ne proi zvode pravno dejstvo ako se ugovore), a to su:
1) odredba da hipotekarni povjerilac postaje vlasnik zaloene nekretnine, ako
zaloni dunik ne i zmiri svoju obavezu po dospjelosti potraivanja;
2) odredba da hipotekarni povjerilac ima pravo ubiranja plodova koje ta
nekretnina daje ili iskoritavanja nekretnine na drugi nain.

ZEMLJINI DUG Radi se o stvarno-pravnom osiguranju nepokretnosti,
koji nije akcesorne prirode kao hipoteka. To je ustvari hipoteka bez
potraivanja (Zakon o steaju, Zemljine knjige, Notari).

IV dio: POSJ ED
Posjed je faktika vlast na stvari. Za razliku od posjeda, vlasnitvo je
pravna vlast nad stvari.
Postoji posjed stvari i posjed prava (npr. posjed prava stvarne
slunosti ima osoba koja faktiki koristi nekretninu druge osobe za prolaz i sl.).
Posjed se sastoji od:
1. posjedovanja,
2. koritenja i
WWW.BH-PRAVNICI.COM

3. raspolaganja - koje se mora vriti u skladu sa namjenom i prirodom stvari.

Posjed moe biti:
a) neposredni - Neposredni posjednik je onaj ko vri faktiku vlast na stvari,
kod koga se stvar nalazi.
b) posredni - Ako neposredni posjednik preda stvar drugom licu po nekom
pravnom osnovu, koji nije osnov za sticanje prava vlasnitva, (po osnovu
zakupa, uvanja stvari, posluge i sl.), tada lice koje je dalo stvar u posjed
postaje posredni posjednik, a ovaj kojem je stvar data u posjed postaje
neposredni posjednik.

I neposredni i posredni posjednik imaju pravo na posjedovnu zatitu.
To znai da oni mogu podnijeti tubu zbog smetanja posjeda u odnosu na sva
trea lica (tj. protiv svakog onog ko ih uznemirava ili im oduzima posjed), a to isto
pravo imaju i meusobno.
Suposjednitvo postoji kada vie osoba ima posjed na jednoj stvari.
Suposjednici imaju pravo na zatitu u odnosu na trea lica i u odnosu na drugog
suposjednika ukoliko ih ometa u posjedu.
Od posjeda treba razlikovati detenciju (dranje stvari). Detentor je
osoba koja na osnovu radnog odnosa vri vlast nad stvari tj. dri neku stvar
prema uputama drugoga. Detentor se ne smatra posjednikom, ve samo
draocem stvari. On nema pravo na posjedovnu zatitu.

Posjed, takoer, moe biti:

a) Zakonit: Ako se zasniva na punovanom pravnom osnovu,
podobnom za sticanje prava vlasnitva, te ako nije pribavljen vi, clam
i precario (to znai silom, prevarom i zloupotrebom prava). Jedino
pod ovim uslovima moemo govoriti o zakonitom posjedu, a to e biti
znaajno i kroz zatitu posjeda.
b) Savjestan: Ako posjednik ne zna, niti bi mogao znati da stvar koju
dri u posjedu nije njegova. Savjesnost se pretpostavlja, a onaj ko tvrdi
suprotno mora to i dokazati.
c) Idealni posjed: Postoji u sluaju kad nasljednik postane posjednik u
asu smrti ostavioca, neovisno od toga to nije stekao faktiku vlast
na stvari. Ovim se titi nasljednik i njegova prava jer mu od tog momenta
pripada pravo na posjedovnu zatitu, ak i ako nema faktiki posjed.

PRESTANAK (GUBITAK) POSJEDA

Kada posjednik prestane da vri faktiku vlast na stvari, on gubi
posjed. Od ovog pravila ima izuzetak. Posjed se ne gubi kada je posjednik,
neovisno od svoje volje, privremeno sprijeen vriti faktiku vlast na stvari
(npr. bolest, elementarna nepogoda, rat i sl.).
ZATITA POSJEDA

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Posjednik ima pravo na zatitu zbog protivpravnog uznemiravanja i
oduzimanja posjeda, a to se jednom rjeju naziva smetanje posjeda.
Posjednik tu zatitu moe ostvariti kod suda podnoenjem tube
zbog smetanja posjeda, protiv svakog onog ko ga na bilo koji nain
uznemirava ili mu oduzima posjed.
Tuilac je posjednik (aktivno legitimisan), a tueni osoba koja je
napravila smetanje (pasivno legitimisan).
U tubi zbog smetanja posjeda tuilac mora da dokae:
1. da je imao faktiki posljednji mirni posjed na odreenoj stvari i
2. da ga je uinilac ometao u posjedu.

U tubi se, takoer, mora navesti
1. in smetanja,
2. vrijeme smetanja i
3. osobu koja je to uradila.

Tubeni zahtjev glasi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja.
Dakle, tuilac trai od suda da se na temelju utvrenih dokaza donese rjeenje
kojim e se utvrditi da se tuitelj nalazi u mirnom faktikom posjedu i da ga je
tueni omeo u posjedu, te da mu se naloi da uspostavi ranije posjedovno stanje
i da se ubudue kani takvog i slinog smetanja pod prijetnjom novane kazne,
kao i da naknadi trokove spora i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom
izvrenja. Kada je oduzeta stvar, trai se vraanje.
Tuba zbog smetanja posjeda moe se podnijeti sudu u zakonom
odreenim rokovima. Subjektivni rok je 30 dana i taj rok se rauna od dana
saznanja za uinjeno smetanje i uinioca. Objektivni rok je 1 godina i on
tee od dana uinjenog smetanja. Po proteku tih rokova, posjednik gubi pravo
na posjedovnu zatitu. Sud e prvo cijeniti da li je tuba podnijeta u zakonom
propisanom roku. Ako je rok protekao, donosi se rjeenje kojim se tuba odbija.

OBIM PRUANJA ZATITE POSJEDA

Sud prua zatitu posjedniku u onom obimu u kojem je posjed
postojao prije nastalog smetanja.
U postupku po tubi za smetanje posjeda, raspravljanje je
ogranieno samo na utvrenje:
1. posljednjeg faktikog mirnog posjeda i
2. ina smetanja.

Iskljueno je raspravljanje o pravu na posjed i pravnom osnovu za
sticanje posjeda. Onaj ko smatra da mu pripada pravo na posjed, to moe
utvrditi u posebnoj parnici neovisno od odluke koja se donosi u postupku po tubi
zbog smetanja posjeda. Ovaj postupak je hitan, jer mu je cilj da zatiti posjed
ma kakav da je, pa je zbog svega toga raspravljanje ogranieno na ove
dvije injenice i ovakvom odlukom koja se donosi u ovom postupku ne
rjeava se definitivno pravo na posjed jer se o tome uope ne razgovara.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Prema tome, ako je neko vlasnik predmeta koji se nalazi u posjedu druge osobe,
koja je zatiena ovom tubom, to pravo moe zatiti rei vindikacionom tubom.
Posjednik ima pravo na posjedovnu zatitu i u sluaju ako je posjed
pribavio silom, prevarom i zloupotrebom prava (vi, clam, precario), i to u
odnosu na svakog drugog ko ga uznemirava ili mu oduzima posjed, izuzev
u odnosu na lice od koga je na taj nain pribavio posjed. Ukoliko je raniji
posjednik vratio posjed u zakonom propisanim rokovima za podnoenje tube za
smetanje posjeda (subjekti vni rok), ne moe se zatiti.
Smetanje posjeda pretpostavlja protupravno postupanje. Nema
osnova za posjedovnu zatitu ako je smetanje uinjeno:
a) na osnovu zakonskog ovlatenja,
b) odluke nadlenog organa ili
c) uz pristanak posjednika.

Posjednik ima pravo i na samopomo protiv onoga ko ga uznemirava
ili ko mu je uzeo posjed i to ako su kumulativno ispunjeni sljedei uslovi:
(slino nunoj odbrani, odnosno krajnjoj nudi iz krivinog prava)
1. da je opasnost neposredna,
2. da je samopomo nuna i
3. da je nain vrenja samopomoi adekvatan okolnostima.

Ako mu je stvar oduzeta on ima pravo stvar vratiti odmah, a najkasnije u
rokovima predvienim za podnoenje tube zbog smetanja posjeda.
Suposjednik uiva istu zatitu kao i posjednik u odnosu na tree
osobe, kao i u odnosu na drugog suposjednika.
Odluka suda po tubi za smetanje posjeda se donosi u vidu rjeenja!
U izreci tog rjeenja stoji i zabrana tuenom da ubudue smeta posjed i
navodi se novana kazna.

V dio: PRAVA STRANIH LICA

Odredbama Zakona o vlasniko-pravnim odnosima regulisana su i
prava stranaca.
Strana pravna i fizika lica mogu, pod odreenim uslovima, biti nosioci
prava vlasnitva na pokretnim i nepokretnim stvarima kao i domaa lica,
ako zakonom nije drugaije odreeno.
Strana pravna i fizika lica mogu stei pravo vlasnitva na podruju
FBiH na zemljitu i zgradi nasljeivanjem, ako meudravnim ugovorom
nije drugaije odreeno.
Ako strano fiziko i pravno lice obavlja odreenu privrednu djelatnost
na podruju FBiH, tada moe stei pravo vlasnitva na poslovnim
zgradama, prostorijama i zemljitu na kojem se objekti nalaze.
Mogunost sticanja moe biti ograniena (npr. vezano za teritoriju-bli zina
vojni h objekata)
Zakonom je, pored ostalog, predviena mogunost da se za potrebe
diplomatsko konzularnih predstavnitava i njihovih organa i specijalnih
WWW.BH-PRAVNICI.COM

agencija, kao i organa UN-a i EU, uz prethodnu pismenu saglasnost
Federalnog ministra pravde, koje je duno prethodno pribaviti miljenje
ministra vanjskih poslova BiH, mogu izdati u dugoroni zakup zgrade na
kojima postoji pravo vlasnitva. Dugoroni zakup moe se zakljuiti na
period od 5 do 50 godina.
Strana fizika i pravna lica mogu biti ograniena u kupovini zbog
principa reciprociteta.

PROMET NEKRETNINA Zakon o prometu nepokretnosti - preuzet po l.
9. taka 5. Ustava FBIH (Ovim zakonom se ureuju uvjeti i postupak po kojem se
vri promet nekretnina.)

Forma ugovora kojim se vri promet nekretninom

Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo vlasnitva na
nekretninama mora biti sainjen u pisanom obliku i potpisi ugovoraa
moraju biti ovjereni kod suda.
Meutim, Zakonom o notarima, ovo pravilo je derogirano, jer je njime
utvreno da ugovori na osnovu kojih se prenosi pravo vlasnitva na
nekretninama podlijeu notarskoj obradi i ovjeri.
Ugovor koji ne ispunjava naprijed navedene uvjete je nitav i ne
proizvodi pravno dejstvo. Ustaje se sa tubom za utvrenje nitavosti.
Presuda ima deklarati van karakter.
Nitavi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem.
Ako ugovorne strane ispune obaveze iz takvog ugovora, to
ispunjenje ne znai nita. Sve ono to je dato po osnovu takvog (nitavog)
ugovora mora se vratiti, a ako to nije mogue, onda se daje novana
naknada po cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke. Primjenjuje se
restitucija u naturi, a ako restitucija nije mogua onda postoji obaveza davanje
naknade po cijenama u vrijeme presuenja.
Zakonom o izmjenama i dopunama ZPN-a iz 1994. godine preuzeto je
pravilo o kojem se ranije govorilo, tj. da ugovor o prijenosu prava
vlasnitva na nekretninama mora biti sainjen u pisanom obliku i potpisi
ugovaraa ovjereni u nadlenom sudu.
Ovim zakonom odreeno je da su punovani ugovori:
1. zakljueni prije stupanja na snagu ovog zakona ako su sainjeni u
pisanom obliku, ukoliko su ugovorne strane obaveze iz ugovora ispunile u
cijelosti ili u pretenom dijelu ili
2. ukoliko su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona
ugovorne strane i zvrile ovjeru potpisa.

Pravila se primjenjuju na predmete zateene u radu pred sudovima
ako nije donesena I - stepena presuda, odnosno ako je I - stepena presuda
ukinuta.
Kada se prenosi pravo vlasnitva na zgradi, prenosi se i pravo vlasnitva
na zemljitu pod zgradom i zemljitu koje slui redovnoj upotrebi zgrade. Pod
WWW.BH-PRAVNICI.COM

zemljitem koje slui redovnoj upotrebi zgrade, smatra se zemljite koje je kao
takvo utvreno vaeim prostorno planskim dokumentom regulacionim planom
ili urbanistikim projektom, a ako takav plan prostornog ureenja nije doneen,
ono se odreuje rjeenjem nadlenog opinskog organa uprave.

Pravo pree kupnje

Pravo pree kupovine ustanovljeno je u korist:
a) suvlasnika (ako namjerava prodati svoj suvlasniki dio na graevinskom
objektu, stambenoj ili poslovnoj zgradi, stanu, poljoprivrednom zemljitu
itd)
b) zakupca (ako je poslovna zgrada odn. prostorija izdata u zakup - zakupac
ima pravo pree kupovine pod uslovom da je zgradu odnosno poslovnu
prostoriju koristio najmanje 5 godina).

Prodavac koji eli da proda ovakve nekretnine duan je da saini i
dostavi ponudu u pisanom obliku u kojoj mora navesti podatke o
nepokretnosti i ZK oznake, kojima se utvruje identitet predmeta prodaje,
navesti cijenu i druge uvjete prodaje. Ponudu mora dostaviti na pouzdan
nain (da ima dokaz o dostavi, npr. potom preporueno ili uz potpis primaoca).
Ponueni je duan da se oglasi u roku od 30 dana, a ako u ovom
roku ne obavijesti ponudioca o prihvatu ponude, smatrae se da ponudu
ne prihvata.
Po proteku navedenog roka, prodavac nekretninu moe prodati
treem licu, ali ne pod povoljnijim uvjetima. Ako proda po povoljnijim uvjetima
(npr. po nioj cijeni ili uz odgodu plaanja ili uz plaanje u obrocima) ili ako uope
ponudu nije izvrio licu u iju korist je konstituirano pravo pree kupovine, onda
to lice moe ustati sa tubom kod suda, kojom e traiti ponitenje ugovora i
ustupanje te nekretnine njemu pod uvjetima pod kojima je prodaja izvrena
treem licu, s tim da prilikom podnoenja tube mora deponirati kupovnu cijenu,
jer time dokazuje da ima ozbiljnu namjeru da kupi tu stvar.
Ovaj ugovor je ruljiv. Tuba za ponitenje se moe podnijeti u
zakonom propisanim rokovima. Subjektivni rok je 30 dana, a rauna se od
dana saznanja za prodaju i uvjete prodaje. Objektivni rok je 1 godina od dana
zakljuenja ugovora. Ako propusti ovaj rok od godinu dana, nema nikakva prava.
Ako vlasnik ne izvri prodaju nepokretnosti u roku od 1 godine po
isteku roka za prihvatanje pounude, duan je da kod ponovne prodaje
postupi na naprijed navedeni nain.

Odricanje od prava vlasnitva

Vlasnik se moe odrei prava vlasnitva na nekretnini u korist
opine, ako na toj nekretnini nema stvarnih tereta, osim stvarne slunosti.
Izjavu o odricanju daje pred nadlenim organom opine. Nakon toga se
donosi rjeenje i dostavlja se u ZK ured.
Nitavost pravnih poslova zakljuenih nakon 30.04.1991.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Jednostrana izjava volje, kao i drugi pravni poslovi zakljueni nakon
30.04.1991., kojim je vlasnik nekretnine pod dejstvom prinude, prevare ili
sile prenio pravo vlasnitva na drugo fiziko ili pravno lice ne proizvode
pravno dejstvo, odnosno takvi pravni poslovi su nitavi. Prema tome, ne
predstavljaju pravni osnov za sticanje prava vlasnitva.
Nitavi su pravni poslovi na temelju kojih su trea lica stekla pravo
vlasnitva na nekretninama pod naprijed navedenim uvjetima i slijedom toga svi
upisi u javne knjige izvreni na temelju jednostranih izjava i pravnih poslova sa
navedenim nedostacima nitavi su i ne proizvode pravno dejstvo.

J AVNE KNJ IGE O NEKRETNINAMA - ZEMLJINE KNJIGE

Zakon o zemljinim knjigama - predmet regulisanja ovog zakona je
ureenje, voenje, odravanje i uspostava zemljinih knjiga, kao i upis
nekretnina i prava na nekretninama u zemljinim knjigama FBiH.
Zemljina knjiga je javna knjiga u koju se upisuju i evidentiraju svi
pravni odnosi vezani za nepokretnosti.
Ova evidencija se vodi kod zemljinoknjinih ureda opinskih
sudova. Osnovana je po propisima donesenim 1930. godine.
Nekretnine, u smislu ovog zakona, su zemljita, zgrade, stanovi, poslovne
prostorije, posebni djelovi zgrada i drugi graevinski objekti.
Zemljina knjiga se sastoji od:
1) glavne knjige,
2) zbirke isprava i
3) registara.

1) GLAVNA KNJIGA je skup zemljinoknjinih uloaka jedne
katastarske opine.
Zemljinoknjini uloak je dio glavne knjige kojeg ine pojedini listovi te
knjige i obuhvata jedno zemljino-knjino tijelo.
Zemljino-knjini uloak ine:
a) posjedovnica ili popisni list A-upisuju se nepokretnosti sa podacima
koji oznaavaju broj katastarske estice, opis nepokretnosti (oranica,
uma, zgrada, dvorite), povrina nepokretnosti i eventualne promjene
kao to su otpisi katastarskih estica u drugi zemljino-knjini uloak.
b) vlastovnica ili vlasniki list B - sadri evidenciju pojedinih prava i
njihovih titulara (pravo vlasnitva, pravo raspolaganja, sa podacima
kome to pravo pripada). U ovaj list se unose i podaci o pravnom
osnovu po kome je neko lice steklo odgovarajue pravo (npr. ugovor o
prodaji), sa naznakom kada je ugovor zakljuen i ovjeren. U ovaj list se
upisuju i drugi podaci vezani za ogranienja raspolaganja s obzirom na
linost upisnika vlasnitva (npr. poslovna nesposobnost).
c) teretovnica ili teretni list C - u taj list se upisuju pravo zaloge
(hipoteka), pravo stvarnih slunosti, pravo pree kupovine, otkupa, itd.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Katastarsku opinu ini odreena teritorija u koju se upisuju zemljita i
zgrade jednog ili vie naselja, a sastoji se iz skupa vie katastarskih
estica.
Zemljinoknjino tijelo je ukupnost nepokretnosti jednog vlasnika ili
suvlasnika koji se nalaze u istoj katastarskoj opini tako da ine jedno
pravno jedinstvo (def. iz Zakona: Zemljinoknjino tijelo se sastoji od jedne ili vie
katastarskih parcela koje se nalaze u istoj katastarskoj opini i na kojima postoj e isti
pravni odnosi )
Svako zemljino-knji no tijelo ima svoj poseban zemljino-knjini uloak
sa posebnim brojem.

2) ZBIRKA ISPRAVA je skup isprava (ugovora, sudskih i drugih
odluka) na osnovu kojih su izvreni upisi u zemljinoj knjizi kako bi se
mogla kontrolirati ispravnost tih upisa.
3) POMONI REGISTRI - ine ih pomone knjige koje omoguavaju
lake pronalaenje odgovarajuih podataka (registar parcela, dnevnik,
registar vlasnika (tzv. abecedni imenik) on sadri spisak lica titulara ZK prava
sa oznakom ZK uloka u kome su ta lica upisana u ZK).

Vrste upisa
1. Uknjiba (intabulacija) to je konaan upis sticanja, prijenosa ili prestanka
nekog zemljino-knjinog prava. Predmetom uknji be mogu biti stvarna
prava, realni tereti i neka obligaciona prava.
2. Predbiljeba (prenotacija) to je uslovni upis koji ima privremeni karakter
upisa sticanja, prijenosa i prestanka zemljino-knjinog prava. Tako e se u
predbiljebi upisati da ugovor, odnosno potpisi na njemu, nisu ovjereni.
3. Zabiljeba (abnotacija) to je upis informativnog karaktera radi publikovanja
vanih linih odnosa u pogledu ogranienja raspolaganja i upravljanja
nekretninom (postojanje nekog spora, stavljanje nekog pod starateljstvo i sl.).
Sve vrste upisa se vre na osnovu rjeenja ZK ureda opinskog suda
kod kojeg se vode knjige i na osnovu sudske odluke donesene u
parninom, vanparninom, izvrnom i krivinom postupku.
Taj upis se vri na osnovu zahtjeva/molbe osobe u kojoj treba navesti
kakav upis se trai, sa podacima o nekretninama i ispravama na osnovu kojih se
trai upis. Uz zahtjev/molbu moraju se priloiti isprave.
Osnovna naela zemljinoknjinih prava su:
1) Naelo upisa - Prema ovom naelu zemljinoknjino pravo moe se
stei, prenijeti i prestati upisom u ZK. Ovo je vano za derivativno sticanje
prava vlasnitva. Neka prava se mogu stei i na originaran nain (npr. pravo
vlasnitva i stvarne slunosti), pa je mogue da je neko lice upisano kao
nosilac prava vlasnitva u ZK, a da je drugo lice stvarni vlasnik. On je stvarni,
ali vanknjini vlasnik tog prava (dosjelou se stie pravo vlasnitva istekom
zadnjeg dana roka propisanog zakonom za sticanje prava vlasnitva, pa je
prema tome tim danom prestalo pravo vlasnitva licu upisanom u ZK).
2) Naelo javnosti - Zemljine knjige su javne knjige o nepokretnostima i
svakome je dozvoljeno da ih razgleda. Prema tome, nitko se ne moe
pozivati na nepoznavanje onog to je upisano u ZK. Ovo naelo je jako
WWW.BH-PRAVNICI.COM

znaajno jer se ljudi pozivaju da su u zabludi i da nisu znali. Ovo naelo
omoguava da se stranke ne pozivaju na zabludu.
3) Naelo pouzdanja u zemljine knjige - Sve to je upisano u ZK u pravilu
se smatra pravilnim i potpunim. Ovo naelo se ne odnosi na povrinu
katastarske estice, jer ZK ne garantiraju istinitost, odnosno tanost tih
podataka.
4) Naelo prioriteta - Jae pravo ima onaj ko je ranije upisan. Prioritet se
rauna po vremenu prijema zahtjeva/molbe za upis u ZK uredu. Na
zahtjevu/molbi se osim datuma prijema biljei i as kada je zahtjev/molba
primljena. Ako su istog dana primljena dva zahtjeva/molbe, za upis istih
nekretni na, prvi zahtjev/molba koji je dospio u ured uvaie se, a drugi odbiti.
5) Naelo legaliteta - To znai da se upis moe dozvoliti na osnovu isprave
iz koje se moe jasno zakljuiti, odnosno, vidjeti da se radi o
punopravnom pravnom osnovu i ako je zahtjev, odnosno sadraj za
upis u skladu sa zk stanjem. Ovlatena lica u zk uredu duna su provjeriti
da li postoje neke zapreke zbog kojih upis ne bi bio dozvoljen.

Postupak za upis u zemljinu knjigu

Uknjiba se moe vriti (ona je konaan upis) na temelju punovanog
pravnog osnova (ugovor o prodaji, zamjeni, darivanju-poklonu, sudska
odluka i odluka organa uprava). Uknjiba bez pravnog osnova ne proizvodi
pravno dejstvo i moe se traiti brisanje tako izvrenog upisa (tzv. brisovna
tuba).
Zahtjev/molba za upis odnosi se prema licu koje je upisano kao ZK vlasnik
ili suvlasnik (pretodnik), a zahtjev/molbu podnosi lice u iju korist treba da se
izvri upis (sticalac).
Uz zahtjev/molbu se prilae isprava koja moe posluiti kao pravni osnov
za upis, odnosno prijepis sa jedne osobe na drugu.
Svaki ugovor na osnovu koga se vri prenos prava vlasnitva, bilo
da se radi o poklonu, zamjeni itd., mora da sadri klauzulu intabulandi. To
je izjava ranijeg vlasnika da je saglasan da se izvri prijenos vlasnitva sa
njega na novog vlasnika (kupca), bez ega nema upisa u zemljinu knjigu.
Katastarska evidencija (opine)

Pored ZK, nadleni organi opine vode katastarsku evidenciju. Svrha
ove evidencije je ostvarenje tehnikih, ekonomskih, poreskih i statistikih
ciljeva, izrada ZK, oporezivanje prihoda ostvarenih na nekretninama itd. U
katastar se upisuju posjednici, a u ZK prava vlasnitva. I u ZK postoje
katastarske opine, nekretnine sa oznakama parcela. Ovi podaci se upisuju u ZK
u A listu, a u katastru u posjedovnom li stu. Katastar takoer posjeduje registar
radi lakeg snalaenja u podacima sadranim u katastarskoj evidenciji.
Postupak za upis i promjene u posjedovnom evidenciji katastra vre se po
pravilima upravnog postupka.
Katastar se sastoji od katastarskih planova i katastarskog operata.
Katastarski planovi sadre podatke o poloaju i obliku zemljita i
objekata na tom zemljitu koji pripadaju jednoj katastarskoj opini.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Katastarski operat ini zbirka popisa i pregleda koji sadre podatke o
povrini parcele, plodnosti, kvalitetu, bonitetu, klasi, katastarskom prihodu i
posjednicima.
Osnovna jedinica u katastru je katastarska parcela. To je dio zemljita
koji pripada jednom ili vie posjednika. Kat. estice su oznaene brojem, a kad
doe do cijepanja, podjele parcela, onda ova, novonastala parcela, pored
glavnog broja, dobiva jo i podbroj, a on poi nje od 1 pa nadalje.

ZAKON O ZAKUPU POSLOVNIH ZGRADA I PROSTORIJ A
(preuzet po lanu 9. taka 5. Ustava FBiH - Ovim zakonom ureeni su naini i
uvjeti pod kojima se mogu izdavati u zakup poslovne zgrade i prostorije.)

POSLOVNOM ZGRADOM smatra se zgrada namjenjena za vrenje
poslovne djelatnosti, ukoliko se pretenim dijelom koristi u tu svrhu.
POSLOVNOM PROSTORIJOM smatra se prostorija (jedna ili vie),
namjenjena za vrenje poslovne djelatnosti, koja po pravilu, ini jednu
graevinsku cjelinu i ima zaseban glavni ulaz. Zajednike prostorije u
stambenim zgradama ne smatraju se poslovnim prostorijama, i ne mogu se
izdavati pod zakup, ukoliko opinsko vijee na drugaiji nain to ne uredi.
Za zasnivanje zakupa potrebno je sainiti ugovor o zakupu u
pisanom obliku. Zakup poslovnih zgrada i poslovnih prostorija zasniva se
ugovorom izmeu zakupodavca i zakupca, i moe se zakljuiti na odreeno
ili neodreeno vrijeme. Ugovor koji nije zakljuen u pismenom obliku ne
proizvodi pravno dejstvo.
Zakupac se moe useliti u poslovne prostorije tek nakon zakljuenja
ugovora o zakupu.
U vezi sa naprijed navedenim, nitav je sporazum, bez obzira u kom
vidu zakljuen:
1) kojim je jedna strana obeala imovinsku korist drugoj strani u cilju da ova
njoj ili kome drugom izda poslovne prostorije u zakup.
2) kojim je zakupodavac ili tree lice obealo zakupcu imovinsku korist ako
zakupac isprazni poslovne prostorije u cilju da se u njih useli
zakupodavac, ili neko tree lice.
3) kojim je jednoj strani obeana imovinska korist ako odustane od
zakljuenja ili od ve zakljuenog ugovora o zakupu poslovnih prostorija, u
cilju da takav ugovor zakljui druga strana ili neko drugi.

Posredovanje pri zakljuivanju ugovora o zakupu poslovnih
prostorija mogu vriti samo privredna drutva, odnosno preduzea ili
pravna lica koja se bave tom djelatnou.

PRAVA I OBAVEZE ZAKUPODAVCA I ZAKUPCA

Zakupodavac je duan da preda zakupcu poslovnu prostoriju u
stanju u kome se ona moe upotrijebiti za svrhu odreenu ugovorom i u
tom stanju je odravati. Ako zakupodavac ne preda zakupcu poslovnu
WWW.BH-PRAVNICI.COM

prostoriju u stanju u kome je bio duan predati, zakupac ima pravo da odustane
od ugovora ili da trai srazmjerno smanjenje zakupnine, ili da na teret
zakupodavca dovede poslovnu prostonju u takvo stanje. Da bi ovo pravo izbora
koristio, zakupac je duan obavijestiti zakupodavca i ostaviti mu primjeran rok
Zakupac ima pravo poslovnu prostoriju da koristi samo za svrhu
odreenu ugovorom i prema ostalim uslovima iz ugovora. Pri korienju
poslovne prostorije zakupac je duan da postupa sa svom potrebnom panjom
panjom dobrog domaina.
Zakupac je duan:
1) plaati zakupninu u vrijeme odreeno ugovorom, a ako to vrijeme nije
odreeno ugovorom, zakupac je duan zakupninu da plaa mjeseno
unaprijed i to najkasnije do petog u mjesecu.
2) obavijestiti zakupodavca o potrebi popravke, ako nastane potreba da
se na poslovnoj prostoriji radi njenog odravanja izvri popravka. Ako
zakupodavac u odreenom roku ne izvri popravku, zakupac ima pravo da
na teret zakupodavca sam izvri popravku ili da odustane od ugovora.
Zakupac ima pravo na naknadu trokova koje je imao za popravke koje ne
padaju na njegov teret.
U hitnim sluajevima, zakupac moe ove popravke i zvriti na teret
zakupodavca i bez obavjetavanja, ali u takvoj pravnoj situaciji, odgovara
za tetu koju je tim proputanjem nanio zakupodavcu.
3) o svom troku na poslovnoj prostoriji izvriti popravku iju je
potrebu sam prouzrokovao.
Zakupac je duan omoguiti zakupodavcu da potrebne popravke vri
neometano, a zakupodavac da te popravke obavi na takav nain da to manje
ometa zakupca u koritenju zakupljene prostorije.
Zakupac ne odgovara za pogoranje stanja poslovne prostorije do koga je
dolo usljed njenog redovnog korienja, u skladu sa odredbama ugovora.
Zakupac nema pravo bez odobrenja zakupodavca da vri prepravke
poslovne prostorije.
Zakupac moe dio zakupljenih prostorija dati u podzakup drugom licu
samo na osnovu saglasnosti zakupodavca.
Po prestanku zakupa zakupac je duan da preda zakupodavcu poslovnu
prostoriju u stanju u kojem ju je primio, ako nije drukije ugovorom ili ovim
zakonom odreeno.

PRESTANAK UGOVORA O ZAKUPU

Ugovor o zakupu poslovnih prostorija moe prestati:
1. na osnovu otkaza,
2. istekom perioda na koji je zakljuen i
3. na osnovu odustanka.

1. Prestanak na osnovu otkaza

Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zakljuen na neodreeno
vrijeme prestaje:
WWW.BH-PRAVNICI.COM

a) sporazumom ili
b) na osnovu otkaza, ali ne prije isteka 1 godine od zakljuenja ugovora.

Otkaz je punovaan kada izmeu dana dostave otkaza protivnoj
strani i dana kada treba da prestane zakupni odnos protekne vrijeme
odreeno ugovorom ili ovim zakonom (otkazni rok). Otkazni rok moe tei
samo od prvog odnosno petnaestog u mjesecu, osim ako ugovorom nije drukije
odreeno. Ako nije odreden ugovorom, otkazni rok i znosi 6 mjeseci.
Ugovor o zakupu poslovnih prostorija otkazuje se preko nadlenog
suda.
U otkazu se mora naznaiti i dan od koga je, po zahtjevu otkazivaoca,
protivna strana duna iseliti se iz poslovnih prostorija i predati ih otkazivaocu,
odnosno dan do koga je protivna strana duna poslovne prostorije da primi.
Na osnovu otkaza koji je podnio zakupodavac sud e izdati nalog,
ako iz otkaza i priloenog ugovora o zakupu proistie da zakupodavac ima
pravo na otkaz, kao i da je odrao otkazni rok predvien ovim zakonom.
Sud e naloiti zakupcu:
a) da do dana oznaenog u otkazu poslovne prostorije isprazni i preda
zakupodavcu ili
b) da u roku od 8 dana od dana dostave naloga podnese sudu prigovor
protiv naloga.

Danom podnoenja prigovora protiv naloga zakupodavac dobija poloaj
tuioca, a zakupac poloaj tuenika. Sporovi na osnovu otkaza ugovora o
zakupu poslovnih prostorija rjeavaju se po pravilima parninog postupka i
smatraju se hitnim.
Ukoliko sud prigovore zakupca ocijeni opravdanim, tj. utvrdi da ne
postoje opravdani razlozi za otkaz, sud e ukinuti otkazni nalog.
Ako zakupodavac otkae ugovor zato to nije zadovoljan visinom
zakupnine, zakupcu se mora obezbijediti pravo da povodom otkaza predloi
utvrivanje zakupnine putem javnog nadmetanja, kao i pravo prvenstva zakupca
na korienje prostorija ako prihvati uvjete koji su na javnom nadmetanju
postignuti.
Posebnim propisom moe se predvidjeti da se odreenim kategorijama
zakupaca poslovnih prostorija koje vre zdravstvenu, socijalnu, prosvjetnu,
kulturnu ili drugu djelatnost od posebnog drutvenog interesa, kao i dravnim
organima, drutveno-politikim organizacijma i odreenim drutvenim
organi zacijama otkaz ugovora o zakupu moe dati samo uz prethodnu
saglasnost nadlenog organa (ranije izvrnog odbora skupti ne opti ne).

2. Prestanak istekom ugovorenog vremena

Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zakljuen na odreeno vrijeme
prestaje istekom vremena na koje je zakljuen.
Ako po isteku ugovorenog vremena poslovne prostorije ne budu
ispranjene i predate, zakupodavac moe tubom kod nadlenog suda traiti
predaju ispranjenih prostorija. Zakupac se moe usprotiviti zahtjevu za predaju
WWW.BH-PRAVNICI.COM

poslovni h prostorija, ako za taj zahtjev ne postoje razlozi iz kojih bi zakupodavac
mogao otkazati ugovor o zakupu poslovnih prostorija ili odustati od tog ugovora.
Sporovi po tubi za predaju poslovnih prostorija smatraju se hitnim.
Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zakljuen na odreeno
vrijeme, po isteku vremena na koje je zakljuen, smatra se preutno
obnovljenim na neodreeno vrijeme ako zakupac i poslije vremena na koje
je ugovor bio zakljuen nastavi da koristi poslovnu prostoriju, a
zakupodavac se tome ne protivi. Smatra se da se zakupodavac ne protivi
ako do isteka vremena na koje je ugovor zakljuen ili 15 dana po isteku
toga vremena, nije pismeno ili preko suda zahtijevao da mu zakupac preda
prostorije.

3. Prestanak na osnovu odustanka

Zakupodavac moe odustati od ugovora o zakupu poslovnih
prostorija u svako vrijeme, bez obzira na ugovorene ili zakonske odredbe o
trajanju zakupa ako zakupac:
a) i poslije opomene od strane zakupodavca, koristi poslovne prostorije
protivno ugovoru, ili im nanosi znatniju tetu koristei ih bez potrebne
panje;
b) ne plati dospjelu zakupninu ni u roku od dva mjeseca od dana saoptenja
opomene zakupodavca;
Zakupac moe odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u
svako vrijeme bez obzira na ugovorene ili zakonske odredbe o trajanju
zakupa, ako zakupodavac u primjerenom roku koji mu je zakupac za to
ostavio, ne dovede poslovne prostorije u stanje u kome ih je duan predati
odnosno odravati.
Strana koja odustaje od ugovora duna je:
1) drugoj strani pismenim putem dati izjavu o odustanku, kao i
2) odrediti joj rok do koga se ima predati odnosno primiti ispranjena prostorija
(rok ne moe biti krai od 30 dana, raunajui od dana kada je druga strana
primila izjavu o odustanku od ugovora).

Ako zakupac kome je uinjena izjava o odustanku od ugovora u roku
odreenom u izjavi ne preda ispraenjene prostorije, zakupodavac moe tubom
kod nadlenog suda traiti predaju ispranjenih poslovnih prostorija.

4. Ostale odredbe o prestanku ugovora o zakupu

Ugovor o zakupu poslovnih prostorija prestaje i kada se na osnovu
pravosnanog rjeenja nadlenog optinskog organa uprave utvrdi:
1) da je poslovna prostorija eksproprisana;
2) da poslovna prostorija predstavlja opasnost po ivot i zdravlje ljudi,
saobraaj ili okolne objekte.

Zakup ne prestaje kada tree lice kupovinom ili po drugom osnovu,
osim iz sluajeva iz prethodnog stava, stekne od zakupodavca zgradu ili
WWW.BH-PRAVNICI.COM

posebni dio zgrade u kojoj se nalaze zakupljene prostorije. U tom sluaju
tree lice stupa u prava i obaveze zakupodavca.
Ako zakupodavac ne zahtijeva prinudno izvrenje naloga ili presude
u roku od 60 dana kada je na to stekao pravo, ugovor o zakupu poslovnih
prostorija smatra se preutno obnovljenim na neodreeno vrijeme, pod
istim uslovima pod kojima je bio zakljuen.

AUTORSKA I SRODNA PRAVA (Zakon o autorskim pravima)

Ovim zakonom regulirani su autorsko-pravni odnosi.
Autorsko djelo je individualna, duhovna tvorevina iz oblasti
knjievnosti, nauke, umjetnosti i drugih oblasti stvaralatva bez obzira na
vrstu, nain i oblik izraavanja, ako Zakonom nije neto drugo propisano
(pisana djela, knjige, broure, knjievni tekstovi, lanci, dramska,
umjetnika djela).
Autorom se smatra lice koje je napravilo odreenu intelektualnu
tvorevinu. Takoer, autorom se smatra lice ije je ime i prezime ili
pseudonim oznaen, dok se suprotno ne dokae.
Autor moe biti samo fiziko lice, a pravna lica mogu biti nosioci
autorskog prava.
Ukoliko se radi o djelu u kojem autor nije poznat (oznaen
pseudonimom), autorsko pravo pripada izdavau djela.
Autor djela moe ugovorom ili testamentom prenijeti svoja autorska
prava na fizika ili pravna lica, a ta lica stiu status nosioca autorskog
prava. Prenoenje autorskog prava mogue je i nasljeivanjem na odreeni krug
lica propisan zakonom.

Autorska prava sadre:
1. autorsko imovinsko pravo, i
2. autorska moralna prava (to su lina prava, lino-pravna ovlatenja).

Autorsko imovinsko pravo sadri ovlatenje autora na iskoritavanje
djela, njegovo reprodukovanje, umnoavanje, prikazivanje, prenoenje i
prevoenje raznih djela. Autorska imovinska prava su prenosiva.
Autorsko djelo moe da iskoritava i drugo lice, ali samo po odobrenju
autora. Za svako iskoritavanje autorskog djela od strane drugog lica autoru
pripada pravo na naknadu. Autorska imovi nska prava sadre ovlatenje na
iskoritavanje
Pravo autora na iskoritavanje djela moe se u potpunosti ili
djelimino, uz naknadu ili bez naknade, prenijeti na pojedince ili na pravna
lica za vrijeme trajanja autorskog prava ili za odreeno vrijeme.
Lice na koje je preneseno autorsko pravo, odnosno iskoritavanje
autorskog djela, ne moe:
a) autorsko pravo prenositi na trea lica bez saglasnoti autora, ako
ugovorom nije drugaije odreeno.
b) u autorsko djelo, prilikom koritenja, unositi bilo kakve izmjene.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Autorska moralna prava sadre neotuiva i neprenosiva ovlatenja
autora da mora biti priznat i oznaen kao stvaralac djela pod svojim
imenom ili pod pseudonimom koji mora inicirati.
On se moe suprostaviti svakom deformisanju, sakaenju ili drugom
mijenjanju njegovog djela i svakoj upotrebi djela koja bi vrijeala nj egovu ast i
ugled.
Svoja imovinska autorska prava iskoritavanja djela autor prenosi
autorskim ugovorom (npr. izdavaki ugovor, ugovor o prikazivanju, i zvoenju...
Autorski ugovori moraju biti zakljueni u pisanoj formi. Autorski
ugovor koji nije zakljuen u pisanom obliku ne proizvodi pravno dejstvo nitav je!
Predmet autorskog ugovora moe biti i djelo koje jo nije stvoreno,
dovreno. Nitav je autorski ugovor kojim autor prenosi prava iskoritavanja svih
svojih buduih djela.
Dunost autora je da se za vrijeme trajanja autorskog ugovora uzdrava
od postupaka koji bi korisnika ometali u vrenju prenesenog autorskog prava.
U sluaju zakonskog nasljeivanja autora, imovinska prava
nasljeuju samo njegova djeca, brani drug i roditelji. Ukoliko nema
nasljednika, autorska imovinska prava postaju dravno vlasnitvo. Prije
smrti autora, autorska moralna prava mogu tititi i organizacije autora (npr.
savezi knji evnika, fi lmskih radnika itd).
Takvu zatitu mogu preuzeti i akademije nauka i umjetnosti, a po
prestanku autorski h prava autora, oni su garanti da titei autorska moralna
prava autora ujedno tite i javni interes.

ZATITA AUTORSKIH PRAVA

Lice ije je autorsko ili srodno pravo povrijeeno, moe zahtijevati zatitu
tog prava kao i naknadu tete predviene zakonom po pravilima obligacionog
prava.
Autoru pripada pravo na naknadu nematerijalne i materijalne tete,
zavisno od vrste povrede i postavljenog zahtjeva. Jednako su zatiena
imovinska i moralna prava.
Do povrede moe doi ako se autorsko djelo iskoritava bez dozvole
autora ili suprotno odredbama autorskog ugovora ako se vrijeaju moralna
prava autora time to se ne oznai njegovo ime i prezime ili to se djelo
iskoritava na nain kojim se vrijea ast i ugled autora ili se djelo deformie,
mijenja.
Zatitu svojih prava autor moe traiti kod suda. Pravo na zatitu,
pored autora, imaju i koautori, njihovi nasljednici, nosioci autorskog prava i
organizacije kojima je autor pripadao. Sva ova lica su aktivno legitimirana za
podnoenje tube kod suda za zatitu autorskih prava.
Pored zatite autorskih imovinski h i moralnih prava, ovlatene osobe
mogu traiti i naknadu tete koja im je prouzrokovana povredom autorskih prava.
Postupak se pokree podnoenjem tube kod suda.
Sud zavisno od postavljenog tubenog zahtjeva nakon provedenog
postupka i utvrenja pravno relevantnih injenica moe:
WWW.BH-PRAVNICI.COM

1. donijeti presudu, odnosno odrediti naknadu tete tuitelju koja
predstavlja satisfakciju za uinjenu povredu autorskog prava.
2. zabraniti tuenom nanoenje daljih povreda autorskih prava ili da se
presuda objavi o troku tuenog, da se unite predmeti kojima je
nanesena povreda autorskog prava.
3. na zahtjev autora, sud moe tokom postupka odrediti privremene mjere
kojim e se narediti da se privremeno oduzmu ili iskljue iz prometa
predmeti, odnosno da se zabrani nastavljanje zapoetih radnji kojima bi se
mogla nanijeti povreda autorskog prava. Predmeti koji se oduzimaju ili
iskljuuju iz prometa mogu biti knjige, djela likovne umjetnosti, fotografije,
a radnje koje se zabranjuju mogu se odnositi na zabranu prikazi vanja.

Posebno je regulisano pitanje prava na naknadu za iskoritavanja djela
zbog neobjavljivanja imena i prezimena autora (izdava ne objavi ime autora).
Moe traiti naknadu tete koju je pretrpio i zahti jevati naknadno objavljivanje
autorovog imena i prezimena uz zabranu ponavljanja takve povrede. U ovakvoj
pravnoj situaciji tueni je lice koje je javno iskoritavalo autorovo djelo bez
oznaavanja njegovog imena i prezimena.
Lice ije je autorsko pravo povrijeeno moe zahtijevati isplatu naknade
kako po pravilima o prouzrokovanju tete, tako i po pravilima o sticanju bez
osnova.
Autorsko pravo se titi za ivota i 70 godina nakon smrti autora. U
tom periodu moe se traiti sudska zatita prava. Sud uvijek odluuje u
granicama postavljenog zahtjeva, to znai da nikada ex officio nee prei
granice zahtjeva.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

USLOVI ZA PUNOVANOST BRAKA

Brak je zakonom ureena zajednica ivota izmeu mukarca i ene.

Za postojanje braka potrebno je:
1. Da su budui brani partneri razliitog spola.
2. Da su budui brani partneri pred matiarem izjavili pristanak za sklapanje
braka (taj pristanak mora da je slobodan, istinski, produkt svijesti, a ne
prisilan i na prevaran nain).

Osim toga, potrebno je ispuniti slijedee uslove za punovanost
braka (ranije brane smetnje):
1. Brak ne moe sklopiti osoba koja je ve u braku.
2. Brak ne moe sklopiti osoba koja nije navrila 18 godina. Izuzetno,
sud moe u vanparninom postupku dozvoliti zakljuenje braka osobi koja
je navrila 16 godina, ako utvrdi da postoje opravdani razlozi, tj. da je to
oito u njenom interesu, te da je ta osoba duevno i tjelesno sposobna za
vrenje prava i dunosti koje proizilaze i z braka.
3. Brak ne moe sklopiti punoljetna osoba kojoj je oduzeta poslovna
sposobnost ili koja je nesposobna za rasuivanje. Izuzetno, sud moe
u vanparninom postupku dozvoliti sklapanje braka osobi koja je
nesposobna za rasuivanje, ako utvrdi da je ona sposobna shvatiti
znaenje braka i obaveze koje iz njega proizilaze, a kada je oito brak u
interesu te osobe.
4. Brak se ne moe sklopiti izmeu krvnih srodnika u pravoj i pobonoj
liniji do 4. stepena.
5. Brak ne mogu sklopiti usvojilac i njegov usvojenik u sluaju
nepotpunog usvojenja (u sluaju potpunog usvojenja to svakako ne
mogu jer tada postaju krvni srodnici).
6. Brak se ne moe sklopiti izmeu svekra i snahe, zeta i punice, ouha
i pastorke, maehe i pastorka, bez obzira na to da li je prestao brak
ijim je sklapanjem nastalo ovo srodstvo. Izuzetno, u navedenim
sluajevima, sud moe u vanparninom postupku dozvoliti sklapanje
braka.
7. Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje brani partner pristao:
a. u strahu i zazvanom ozbiljnom prijetnjom ili
b. u zabludi o bitnim osobinama drugog branog partnera ili o
njegovoj osobnosti (druga osoba). Zabluda o bitnoj osobini branog
partnera postoji kada se radi o okolnosti, koja bi drugog branog
partnera odvratila od sklapanja braka da je za nju znao, a naroito:
krajnje opasne i teke bolesti,
trajne i nei zljeive spolne nemoi,
trudnoe ene sa drugim mukarcem i
ranije osude zbog kri vi. djela proti v dostojanstva osobe i morala.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ako pri sklapanju braka nije bio ispunjen neki od navedenih uslova, ne
nastupaju pravne posljedice braka.
U ovakvom sluaju svaka osoba koja ima pravni interes, ima pravo na
tubu kojom trai utvrenje da brak ne postoji (jedna vrsta tube za utvrenje).

POSTUPAK SKLAPANJ A BRAKA

Osobe koje ele sklopiti brak, lino podnose prijavu za sklapanje braka u
opini u kojoj ele sklopiti brak. Uz prijavu se podnosi izvod iz matine knjige
roenih (MKR) i lina karta, a ponekad je potrebno priloiti i neku drugu
dokumentaciju (npr. list o razvodu braka).
Matiar, nakon podnoenja prijave za sklapanje braka, pristupa
provjeri:
da li postoje uslovi za punovanost braka,
dogovara datum sklapanja braka, te
preporuuje buduim branim partnerima da se uzajamno obavjeste o
svom zdravstvenom stanju i da posjete neke ustanove iz oblasti
zdravstva, savjetovalita i sl.

Brak sklapaju brani partneri, uz prisustvo matiara i dva svjedoka.
Izuzetno, brak se moe sklopiti i pred jednim branim partnerom, uz
prisustvo punomonika drugog branog partnera.
Postupak sklapanja braka poinje izvjetajem matiara da su brani
partneri prisutni, te da je, na osnovu njihovih izjava, izjava svjedoka i priloenih
isprava, utvreno da su ispunjeni uslovi za postojanje i punovanost braka.
Nakon toga, ako nema prigovora, matiar upoznaje brane partnere o njihovim
pravima i obavezama, te o znaenju braka.
Poslije ovako zakljuenog braka, brak se moe sklopiti i pred vjerskim
slubenikom.

PRESTANAK BRAKA (naini prestanka braka)

Brak prestaje:

1) ponitenjem braka - ako se utvrdi da prilikom njegovog sklapanja nije
postojao jedan od uslova za punovanost braka (brak se u ovom sluaju
ponitava podnoenjem tube za ponitenje, to je jedna vrsta utvrujue
tube)
2) razvodom braka
3) smru branog partnera.
4) proglaenjem umrlim nestalog branog partnera.

RAZVOD BRAKA

Brani partner moe traiti razvod braka ako su brani odnosi teko i
trajno poremeeni.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Razvod braka moe se zahtijevati:
a) tubom - mu nema pravo na tubu za razvod za vrijeme trudnoe ili dok
njihovo dijete ne navri 3 godine ivota.
b) ili zahtjevom za sporazumni razvod braka - sud e razvesti brak po
zahtjevu za sporazumni razvod braka pod slijedeim uslovima:
1. ako je od sklapanja braka proteklo najmanje 6 mjeseci, i
2. ako postoji sporazum branih partnera sklopljen u postupku
posredovanja i to u sljedeim elementima:
a) ostvarivanju roditeljskog staranja,
b) izdravanju djeteta i izdravanju branog partnera,
c) odnosu i kontaktu roditelja kome dijete nije povjereno sa djetetom.

Sud e odbiti zahtjev za sporazumni razvod braka ako sporazum koji
se tie djeteta nije u djetetovom interesu.

POSREDOVANJE

Prije pokretanja postupka za razvod braka, brani partner ili oba
brana partnera koji imaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje,
duni su podnijeti zahtjev za posredovanje fizikom ili pravnom licu
ovlatenom za posredovanje.
Zahtjev za posredovanje mogu podnijeti i brani partneri koji nemaju
djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje, ali nisu obavezni.

Brani partner nije duan podnijeti zahtjev za posredovanje:
a) ako je boravite drugog branog partnera nepoznato najmanje 6 mj. ili
b) ako je branom partneru oduzeta poslovna sposobnost.

Zahtjev za posredovanje podnosi se ovlatenoj osobi na ijem podruju
podnosilac zahtjeva ima prebivalite, odnosno boravite ili gdje su brani partneri
imali posljednje prebivalite.
U postupku posredovanja nastojae se otkloniti uzroci koji su doveli do
poremeaja branih odnosa i izmiriti brane partnere.
Ako su oba brana partnera uredno pozvana i ne odazovu se na
poziv da uestvuju u postupku posredovanja i ne opravdaju svoj izostanak,
postupak e se obustaviti. Izuzetno, postupak se nee obustaviti u sluaju
izostanka branog partnera koji se nasilniki ponaa prema drugom branom
partneru.
Ako nakon obustave postupka bude podnesena tuba ili zahtjev za
sporazumni razvod braka, sud e tubu odbaciti.
Ako se u postupku posredovanja brani partneri ne izmire, ovlatena
osoba e nastojati da brani partneri postignu sporazum o:

1) ostvarivanju roditeljskog staranja,
2) izdravanju djeteta i izdravanju branog partnera,
3) odnosu i kontaktu roditelja kome dijete nije povjereno sa djetetom.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ako o navedenim elementima roditelji ne postignu sporazum ili ako
postignuti sporazum ne odgovara interesima djeteta, organ starateljstva e
na zahtjev ovlaene osobe ili po slubenoj dunosti odluiti o svim gore
navedenim pitanjima.
U postupku posredovanja ovlaena osoba sastavie zapisnik. Inae,
ovlatena osoba je duna u roku 2 mjeseca da okona postupak posredovanja.

KARAKTERISTIKE (SPECIFINOSTI) POSTUPKA ZA RAZVOD
BRAKA

NADLENOST

U I stepenu nadlean je opinski sud i to sudija pojedinac koji je
specijaliziran za porodine odnose, a u II stepenu sud u vijeu od 3 sudija,
s tim da jedan od njih mora biti specijaliziran za porodine odnose.
U postupku za razvod braka ne moe se donijeti presuda:
a) na osovu priznanja,
b) na osnovu odricanja,
c) zbog proputanja.

Roite se mora zakazati u roku od 15 dana, presuda se mora donijeti u
roku od 15 dana, alba je u roku od 15 dana, II stepeni sud mora donijeti odluku
u roku od 15 dana.
Pravni lijekovi: Dozvoljena je samo alba, a nisu dozvoljena vanredna
pravna sredstva.
Ako se u ovom postupku odluuje o pitanjima vezanim za povjeravanje
djece i izdravanje, u postupku obavezno uestvuje organ starateljstva.

OINSTVO, VANBRANO OINSTVO, PRIZNANJE OINSTVA,
OSPORAVANJE MATERINSTVA I OINSTVA I UTVRIVANJE
OINSTVA

Majkom djeteta smatra se ena koja ga je rodila.
Ocem djeteta smatra se mu majke, ako je dijete roeno u braku ili
periodu do 300 dana od prestanka braka.
Ako je dijete roeno u kasnijem braku majke, ali prije isteka 300 dana
od dana prestanka njenog prethodnog braka, ocem e se smatrati mu
majke iz kasnijeg braka.
Dijete koje je roeno van braka smatra se vanbranim djetetom.
Materinstvo i oinstvo se moe priznati pred matiarem, organom
starateljstva, sudom i notarom, a moe biti dato i u testamentu. Takoer,
moe biti dato i poslije smrti djeteta, ali pod uslovom da je umrlo dijete
ostavilo potomstvo. Oinstvo se moe priznati i prije roenja djeteta, ali to
priznanje proizvodi pravne posljedice samo ako je dijete roeno ivo.
Priznanje materinstva i oinstva je neopozivo.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Za priznanje oinstva i materinstva djeteta koje je napunilo 14 god.,
potrebna je njegova saglasnost.
Dijete moe, tubom, osporavati materinstvo i oinstvo osobi/ama
koje su u MKR upisani kao njegovi roditelji, i to do navrene 25. god.
ivota. Tubu za osporavanje oinstva moe podnijeti dijete, a ako je maloljetno
onda tubu podnosi majka djeteta i/ili organ starateljstva.
Mukarac koji sebe smatra ocem djeteta, takoer, moe podnijeti
tubu za osporavanje oinstva mukarcu koji je dijete priznao za svoje, ali
samo pod uslovom da se u tom postupku utvrdi njegovo oinstvo.
Mukarac koji je priznao oinstvo, pa kasnije saznao za injenicu
koja to njegovo oinstvo iskljuuje, moe podnijeti tubu za osporavanje
oinstva.
Tubu za utvrivanje oinstva moe podnijeti dijete, mukarac koji
sebe smatra ocem, majka djeteta i organ starateljstva.
Ako je oinstvo i materinstvo utvreno sudskom odlukom, nije
dozvoljeno osporavanje takvog utvrenja.

USVOJ ENJ E
Usvojenje je poseban oblik porodino-pravne zatite djece bez
roditelja ili djece bez odgovarajueg roditeljskog staranja. Ono se moe
zasnovati samo ako je u interesu usvojenika.
Usvojenje se moe zasnovati kao:
1. potpuno i
2. nepotpuno.

1. Potpuno usvojenje

Potpuno se moe usvojiti dijete do 10 godina ivota.
Potpuno usvojiti dijete mogu brani partneri zajedniki, maeha i ouh
djeteta koje se usvaja, a mogu i vanbrani partneri koji ive najmanje 5 godina u
vanbranoj zajednici.
Potpunim usvojenjem se izmeu usvojioca, njegovih srodnika i
usvojenika i njegovih potomaka zasniva odnos srodstva jednak krvnom
srodstvu.
Potpunim usvojenjem prestaju meusobna prava i dunosti izmeu
usvojenika i njegovih krvnih srodnika.

2. Nepotpuno usvojenje

Nepotpuno se moe usvojiti dijete do navrene 18 godine ivota. Za
usvojenje djeteta starijeg od 10 godina, koje je sposobno da shvati znaaj
usvojenja, potreban je i njegov pristanak.
Nepotpuno usvojiti dijete mogu brani partneri zajedniki, ili jedan uz
pristanak drugog, a mogu i vanbrani partneri koji ive najmanje 5 god. u
vanbranoj zajednici.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Nepotpunim usvojenjem nastaju izmeu usvojioca s jedne stane, te
usvojenika i njegovih potomaka s druge strane, prava i dunosti koja
prema zakonu postoje izmeu roditelja i djece. Nepotpuno usvojenje ne utie
na prava i dunosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima.
Postupak usvojenja je postupak upravnih organa Centra za
socijalni rad.
Dijete ima pravo znati da je usvojeno. Usvojioci su duni upoznati dijete
da je usvojeno najkasnije do njegove 7. godine ivota, odnosno odmah nakon
usvojenja, ako je dijete starije od 7 godina.
Ne moe se usvojiti:
1) srodnik po krvi u pravoj liniji, te brat i sestra.
2) dijete prije isteka 3 mjeseca od njegovog roenja.
3) dijete maloljetnih roditelja - i zuzetno ovo se dijete moe usvojiti po
isteku 1 god. od njegovog roenja, ako nema izgleda da e se ono
podizati u porodici roditelja.
4) dijete ije su roditelji nepoznati moe se usvojiti tek po isteku 3
mjeseca od njegovog naputanja.

Usvojilac moe biti:
1. Dravljanin BiH.
2. Strani dravljanin, ako je usvojenje u interesu djeteta i ako dijete ne
moe biti usvojeno u BiH. U ovom sluaju potrebno je odobrenje
nadlenog federalnog organa za poslove socijalne zatite.
3. Samo osoba koja je u ivotnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je
starija od usvojenika najmanje 18 godina.
4. Ako postoje posebno opravdani razlozi, usvojilac moe biti i osoba
starija od 45 godina, ali dobna razlika izmeu usvojioca i usvojenika
ne smije biti vea od 45 godina.

Usvojilac ne moe biti:
1. Osoba kojoj je oduzeto roditeljsko pravo.
2. Osoba koja je ogranieno poslovno sposobna.
3. Osoba koja ne prua dovoljno sigurnosti da e pravilno ostvariti roditeljsko
stranje.
Za usvojenje je potreban pristanak oba roditelja i to izriit pristanak i u
odnosu na vrstu usvojenja.

RODITELJ SKO STARANJ E

Roditeljsko staranje je skup svih odgovornosti, dunosti i prava
roditelja koje imaju za cilj zatitu linih i imovinskih prava djeteta, a sve to
u njegovom najboljem interesu.
Roditelji su zajedniki i prvenstveno odgovorni za razvoj i odgoj djeteta.
Oni se ne mogu odrei roditeljskog staranja. Duni su upoznati dijete o njegovim
pravima i obavezama. Sporazumno mu odreuju ime i prezime, a ako ne
postignu sporazum, o tome e odluiti organ starateljstva.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Roditelji su duni brinuti se o ivotu i zdravlju djeteta i uvati dijete od svih
poroka. Takoer, duni su kontrolisati djetetovo ponaanje i odgajati dijete u
duhu mira, dostojanstva, tolerancije, slobode, ravnopravnosti i solidarnosti, a sve
to u skladu sa njegovim uzrastom.
Roditelji su duni da se staraju i o obrazovanju djeteta, kako osnovnom i
srednjokolskom, tako i o visokom obrazovanju, ali prema svojim mogunostima i
ovisno o djetetovim sposobnostima i sklonostima.
Roditelji zastupaju djete, upravljaju njegovom imovi nom, a imaju pravo i
i vjeti sa njim.

ODUZIMANJE RODITELJSKOG STARANJA

Roditeljsko staranje se moe ograniiti odlukom nadlenog dravnog
organa i to samo iz zakonom utvrenih razloga.
Osim ograniavanja, roditeljsko staranje se moe i oduzeti odlukom
suda u vanparninom postupku, i to kada roditelji zloupotrebljavaju svoje
pravo ili grubo zanemaruju svoje dunosti, ne staraju se o djetetu ili ga
naputaju, ime se dovodi u opasnost ivot i zdravlje djeteta.
Izricanjem ove mjere, prestaju sve obaveze i prava roditelja prema djetetu,
osim obaveze njegovog izdravanja.
Roditeljsko staranje prestaje i kada dijete stekne poslovnu sposobnost ili
kada bude usvojeno.

STICANJ E POSLOVNE SPOSOBNOSTI MALOLJ ETNIKA

Poslovna sposobnost stie se punoljetstvom, ali od ovog pravila
postoje izuzeci:
1) Maloljetnik sa navrenih 14 god., koji je u stanju da shvati znaaj svojih
radnji, moe obavljati neke parnine radnje - ograniena poslovna
sposobnost (npr. da prihvati poklon, ili da u postupku za razvod braka
uestvuje u odluivanju kojem od roditelja e biti povjeren).
2) Maloljetnik sa navrenih 14 god., koji ostvaruje zaradu moe raspolagati
sa njom, ali mora doprinositi svom izdravanju, odgoju i obrazovanju.
3) Maloljetna osoba starija od 16 god. poslovnu sposobnost moe stei:
a) ako je postala roditelj ili
b) ako je po odobrenju suda u vanparninom postupku zakljuila brak.

STARATELJ STVO NAD MALOLJ ETNICIMA
Pod pojmom starateljstva uope, podrazumijevamo oblik zatite
maloljetnih osoba bez roditeljskog staranja i punoljetnih osoba koje nisu
sposobne brinuti se o svojim pravima, obavezama i interesima. Takve osobe
nazivamo tienicima.
Svrha starateljstva je, dakle, zamjena roditeljskog staranja. Organ
starateljstva tienicima imenuje staratelja, a starateljstvo moe vriti i sam organ
WWW.BH-PRAVNICI.COM

starateljstva. U rjeenju o imenovanju staratelja utvruju se njegova prava i
dunosti. Staratelj zastupa tienika samostalno.
Pod starateljstvo stavit e se maloljetna osoba:
1) iji su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili su nepoznatog boravita,
2) ijim roditeljima je oduzeto roditeljsko pravo,
3) iji roditelji nisu stekli poslovnu sposobnost (postao roditelj ispod 16
godina),
4) iji su roditelji sprijeeni ili nesposobni redovno se starati o svom djetetu.

IZDRAVANJE
Izdravanje djece

Roditelji su duni izdravati maloljetno dijete i u izvravanju te
obaveze moraju iskoristiti sve svoje mogunosti i sposobnosti.
Ako se dijete nalazi na redovnom kolovanju, roditelji su duni
prema svojim mogunostima (ako roditelj ima malu penziju - ne mora)
osigurati mu izdravanje i nakon punoljetstva, a najdue do navrene 26.
godine ivota. Pod redovnim kolovanjem se smatra onaj student koji nije
izgubio godinu bez opravdanih razloga (npr. opravdana bi bila bolest).
Ako je punoljetno dijete zbog bolesti, fizikih ili psihikih nedostatka
nesposobno za rad, a nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe
ostvariti iz svoje imovine, roditelji su duni da ga izdravaju dok ta njegova
nesposobnost traje.
Roditelj koji ne ostvaruje roditeljsko pravo ili mu je ogranieno roditeljsko
staranje, ne oslobaa se obaveze izdravanja djeteta.
Maeha i ouh su duni izdravati pastorka ako ovaj nema svog
biolokog roditelja. Baka/Nana i djed duni su da izdravaju maloljetnog
unuka. Obaveza izdravanja punoljetnog unuka postoji pod istim uvjetima koji se
trae za i zdravanje punoljetnog djeteta.

Izdravanje roditelja

Punoljetno dijete duno je izdravati svog roditelja koji je
nesposoban za rad i ne moe se zaposliti, a nema dovoljno sredstva za
ivot. Dijete se moe osloboditi dunosti izdravanja roditelja koji ga iz
neopravdanih razloga nije izdravao u vrijeme kada je bio obavezan po zakonu
da to ini.

Izdravanje srodnika

Obaveza izdravanja postoji i izmeu brae, sestara i u odnosu na
malodobne osobe srodnike.
Pri tome se treba naglasiti da se pravo na izdravanje ostvaruje onim
redoslijedom kako bi oni bili pozivani na nasljeivanje.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Izdravanje branog i vanbranog partnera

Brani partner koji nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe
ostvariti iz svoje imovine, a nesposoban je za rad ili se ne moe zaposliti,
ima pravo na izdravanje od svog branog partnera srazmjerno njegovim
mogunostima.
Zahtjev za izdravanje brani partner moe postaviti do zakljuenja
glavne rasprave u postupku za razvod ili ponitenje braka.
Izuzetno, brani partner moe tubom traiti i zdravanje u roku od 1 god.
od prestanka braka, ako su uslovi za dosuivanje izdravanja postojali u vrijeme
zakljuenja glavne rasprave u postupku za razvod braka i bez prestanka trajali
do zakljuenja glavne rasprave za izdravanje.
Sud moe odbiti zahtjev za izdravanje branog partnera (iako su
ispunjeni prethodni uslovi) pod slijedeim uslovima:
1) ako se on bez ozbiljnog povoda od drugog branog partnera grubo ili
nedolino ponaao u branoj zajednici (npr. preljuba) ili
2) ako bi obaveza i zdravanja predstavljala oitu nepravdu za drugog
branog partnera ili
3) ako su brani partneri kroz due vrijeme odvojenog ivota potpuno
samostalno osiguravali sredstva za vlastito izdravanje ili
4) ako se iz okolnosti sluaja utvrdi da brani partner, koji zahtjeva
izdravanje, nije prestankom braka koji je kratko trajao doveden u tei
materijalni poloaj od onoga u kojem se nalazio prilikom stupanja u brak.

Sud moe odluiti da obaveza izdravanja branog partnera traje
odreeno vrijeme, naroito u sluajevima:
a) kada je brak trajao krae vrijeme ili
b) kada je trailac izdravanja u mogunosti da u dogledno vrijeme na drugi
nain osigura sredstva za ivot.

Ako se partner zaposli makar i na mjesec dana u toku te godine, tada
gubi pravo na izdravanje.
Pravo na izdravanje prestaje ako izdravani razvedeni brani
partner:
1) sklopi novi brak, ili
2) zasnuje vanbranu zajednicu ili
3) postane nedostojan da prima izdravanje.

Kada se odluuje o izdravanju, bitno je imati na umu duinu trajanja
braka i injenicu da li se osoba nakon razvoda nala u teoj situaciji od one u
kojoj je bila prije stupanja u brak.

Vanbrani partner koji ispunjava uslove za izdravanje ima pravo da
tubom zahtijeva izdravanje vanbranog partnera.
Tuba za izdravanje moe se podnijeti u roku od 1 god. od prestanka
vanbrane zajednice. Uslov je da je vanbrana zajednica trajala najmanje 3
godine.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Majka vanbranog djeteta ima pravo da zahtijeva od oca vanbranog
djeteta da je, srazmjerno njegovim mogunostima, izdrava 3 mjeseca prije
poroaja i 1 godinu nakon poroaja.

Odreivanje izdravanja

U postupku za izdravanje sud e utvrditi ukupan iznos sredstava
potrebnih za izdravanje.
Prilikom utvrivanja potreba osobe koja zahtijeva izdravanje, sud e
uzeti u obzir njeno imovno stanje, sposobnost za rad, mogunost
zaposlenja, zdravstveno stanje i druge okolnosti od kojih zavisi ocjena njenih
potreba.
Prilikom utvrivanja mogunosti osobe koja je duna davati
izdravanje sud e uzeti u obzir sva njena primanja i stvarne mogunosti
da stie poveanu zaradu, kao i njene vlastite potrebe i zakonske obaveze
izdravanja.
Federalni ministar rada i socijalne politike objavie jednom godinje
podatke o prosjenim potrebama osobe koja zahtijeva izdravanje s obzirom na
trokove ivota.
Kad se izdravanje zahtijeva za dijete, sud e posebno cijeniti rad i
brigu koju u odgoj i podizanje djeteta ulae roditelj sa kojim dijete ivi i to
e uzeti u obzir kao doprinos tog roditelja u izdravanju. (sud po slubenoj
dunosti utvruje visinu izdravanja za dijete)

IMOVINSKI ODNOSI BRANIH PARTNERA

Brani partneri mogu imati branu steevinu i posebnu imovinu.

Brana steevina

Branu steevinu ini imovina koju su brani partneri stekli radom za
vrijeme trajanja brane zajednice, kao i prihodi iz te imovine.
Pokloni treih lica uinjeni za vrijeme trajanja brane zajednice (u
novcu, stvarima, pruanju pomoi radom) ulaze u branu steevinu bez
obzira na to koji ih je brani partner primio, ukoliko drugaije ne proizlazi iz
namjene poklona ili ako se iz okolnosti u momentu davanja poklona moe
zakljuiti da je poklonodavac elio uiniti poklon samo jednom od branih
partnera.
Dobitak od igara na sreu, takoer, je brana steevina.
I prihodi od intelektualnog vlasnitva (autorskih djela) ostvareni za
vrijeme trajanja brane zajednice su brana steevina.
Brani partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u branoj
steevini, ako nisu drugaije ugovorili.
Budui brani partneri, odnosno, brani partneri mogu branim, odnosno
predbranim ugovorom drugaije urediti svoje odnose vezane za branu
steevinu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ukoliko je u zemljinim knjigama kao vlasnik steevine upisan jedan
brani partner, drugi brani partner moe zahtjevati ispravku tog upisa.
Na branu steevinu primjenjuju se pravila obligacionog i stvarnog prava.

Posebna imovina

Imovina koju brani partner ima u asu sklapanja braka ostaje
njegova posebna imovina.
Takoer, to je i ona imovina koju za vrijeme trajanja brane
zajednice partner stekne po posebnom pravnom osnovu (npr. nasljedstvo).

Podjela brane steevine

Podjela brane steevine vri se ugovorom. Isprava kojom se vri
dioba mora imati svojstvo izvrne isprave (npr. ona e trebati biti notarski
obraena).
Ako brani partneri ne zakljue ugovor, podjelu brane steevine izvrit
e sud na zahtjev branih partnera. Brani partner kojem je povjereno uvanje i
odgoj djeteta dobit e pri podjeli brane steevine, pored njegovog dijela, i stvari
koje su namijenjene neposrednoj upotrebi djece.

Brani / Predbrani ugovor

Branim/Predbranim ugovorom mogu se urediti imovinsko pravni odnosi
branih partnera prilikom sklapanja braka, kao i tokom trajanja braka.
Razlika izmeu predbranog i branog ugovora je u momentu zakljuenja
(predbrani ugovor se zakljuuje prije sklapanja braka, a brani tokom braka).

Odgovornost branih partnera

Za obaveze koje je jedan brani partner imao prije stupanja u brak ne
odgovara drugi brani partner. Ovaj brani partner odgovara za svoj dug
svojom posebnom imovinom i svojim dijelom brane steevine.

Solidarna odgovornost branih partnera

Za obaveze koje je jedan brani partner preuzeo radi podmirenja tekuih
potreba brane zajednice, kao i za obaveze za koje prema zakonu odgovaraju
zajedniki oba brana partnera, odgovaraju brani partneri solidarno, kako
branom steevinom, tako i svojom posebnom imovinom.

POSTUPAK U BRANIM SPOROVIMA

Postupak u branim sporovima pokree se tubom, a moe i
zahtjevom (npr. sporazumni razvod braka).
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Za suenje u branim sporovima, pored suda ope mjesne nadlenosti,
nadlean je i sud na ijem su podruju brani partneri imali posljednje zajedniko
prebivalite.
Pravo na tubu ne zastarijeva, i nije ogranieno niti rokom niti uslovima.
Pravo na tubu za razvod ili ponitenje braka ne prelazi na
nasljednike branog partnera, ali ve zapoeti postupci mogu se nastaviti.
U parnici za razvod braka, tuilac, bez pristanka tuenog, moe tubu
povui do zakljuivanja glavne rasprave, a uz njegov pristanak dok se postupak
pravomono ne zavri.

ZATITA OD NASILJA U PORODICI

Zatitu od nasilnikog ponaanja u porodici duni su pruiti policija,
organ starateljstva i sud.
Zdravstveni i socijalni radnici, obrazovne i druge ustanove, koje u
obavljanju svoje dunosti/djelatnosti saznaju za uinjeno nasilje, duni su odmah
po saznanju prijaviti nasilje nadlenoj policijskoj upravi.
Protiv uinioca nasilja u porodici mogu se izrei slijedee zatitne
mjere:

1. Udaljenje iz kue, stana i drugog stambenog prostora,
2. Zabrana pribliavanja rtvi nasilja u porodici,
3. Osiguranje zatite rtvi nasilja u porodici,
4. Zabrana uznemiravanja i uhoenja rtve nasilja u porodici,
5. Obavezan psiho-socijalni tretman i
6. Obavezno lijeenje od ovisnosti bilo koje vrste.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

PRAVILA NASLJ EDNOG PRAVA

Zakonsko nasljeivanje, kao i testamentalno, zasnivaju se na volji
ostavitelja, s tim da se kod testamentalnog nasljeivanja postupa po njegovoj
izriitoj volji, dok se kod zakonskog nasljeivanja ta volja pretpostavlja.
Pravila o zakonskom nasljeivanju su dispozitivne prirode, ali samo u tom
smislu da ostavitelj moe testamentom odrediti posve drugi nain nasljeivanja
(izuzev kada je u pitanju nuno nasljedstvo).
Zakonske nasljedne redove odreuju injenice krvnog srodstva ostavitelja
i osoba koje dolaze u obzir da ga naslijede, brana veza ostavitelja, te odnos
usvajanja sa ostaviteljem.
Testament je jai pravni osnov pozivanja na naslijee u odnosu na zakon.

ZAKONSKI NASLJ EDNICI
Zakonski nasljedni redovi ureeni su na osnovu parentelarno-linearnog
sistema.

I. nasljedni red

Zakonski nasljednici I nasljednog reda su djeca ostavioca i njegov
brani drug (pod djecom se smatraju i vanbrana i usvojena djeca).
Oni nasljeuju na jednake dijelove.
Dio zaostavtine koji bi pripao ranije umrlom djetetu, da je nadivilo
ostavioca, nasljeuju njegova djeca (unuad ostavioca), na jednake
djelove, a ako je neko od unuadi umrlo prije ostavioca, dio koji bi njemu
pripao da je bio iv u trenutku smrti ostavioca, naljeuju njegova djeca
(tzv pravo predstavljanja).
Npr. postoji otac koji ima 3 djece i branog duga. Prije oca umre njegovo
jedno dijete, koji ima svoju djecu. Smisao odredbe je taj da ako prije ostavioeve
smrti umre njegovo djete, tada naljeuju njegova djeca (princip reprezentacije).

II nasljedni red

Zaostavtinu umrloga koji nije ostavio potomke (djecu, unuad,
praunuad) nasljeuje njegov brani drug i to 1/2, (koji u toj varijanti prelazi iz
I u II nasljedni red) i roditelji , na jednake djelove (dakle svaki 1/4).
Ako iza umrlog nije ostao brani drug, zaostavtinu u cjelosti
nasljeuju roditelji.
Ako je jedan od roditelja umro prije ostavioca, dio zaostavtine koji bi mu
pripao nasljeuju njegova djeca, a to su u stvari braa i sestre ostavioca.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

III nasljedni red

Zaostavtinu umrloga koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su
oni ostavili nekog potomka, niti branog partnera, nasljeuju njegovi
djedovi i nane.

NUNI NASLJEDNICI

Nuni nasljednici su odreeni najblii srodnici umrlog koji imaju
pravo na nuni dio. Nuni dio je zakonom predvieni dio zaostavtine na
koji imaju pravo nuni nasljednici, bez obzira na pravila zakonskog i
testamentalnog nasljeivanja.
Nuni nasljednici su:

1. djeca umrloga, njegovi usvojenici i njegov brani drug njihov nuni dio
iznosi 1/2 od zakonskog dijela.
2. ostali potomci umrloga (npr. unuci), njegovi roditelji i njegova braa i
sestre su nuni nasljednici u sluajevima:
a) ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za ivot, i
b) kada su po zakonskom redu pozvani na nasljee (ako nema nasljednika iz
I. nasljednog reda).
Njihov nuni dio iznosi 1/3 od zakonskog dijela.
Ostavilac niti darovnim ugovorom niti testamentom ne moe
povrijediti nuni nasljedni dio.

NUNI I RASPOLOIVI DIO
Nuni nasljednici imaju pravo na dio zaostavtine kojim ostavilac ne
moe raspolagati, a koji se naziva nuni dio.
Ostavilac za ivota ne moe raspolagati (poklonom ili testamentom) sa
dijelom koji predstavlja nuni dio nasljednika.
Kada je povrijeen nuni dio, raspolaganje testamentom e se
smanjiti, a pokloni e se vratiti koliko je potrebno da bi se namirio nuni
dio.
Prvo se namirenje vri iz onoga to je testamentom dato, pa ako je to
dovoljno za namirenje nunog djela, nee se dirati u poklone. Ako nije, vrit e se
povrat poklona do iznosa namirenja nunog dijela.
Ugovor o doivotnom izdravanju nikada ne podlijee reduciranju
radi nunog djela, jer je to dvostrano obvezujui ugovor.

ISKLJUENJE NUNIH NASLJEDNIKA IZ NASLJEDSTVA

Ostavilac moe iskljuiti iz nunog dijela nasljednika:
a) ako se povredom zakonske ili moralne obaveze tee ogrijeio prema
ostaviocu (npr. otac bez ikakvih sredstava za ivot ivi u kui sa sinom, a
sin ne pomae ocu, ve o njemu brine i hrani ga komiluk).
WWW.BH-PRAVNICI.COM

b) ako je sa umiljajem uinio tee krivino djelo prema njemu,
njegovom branom partneru ili djetetu.

Iskljuenje iz nunog dijela u testamentu mora biti izraeno samo na
nesumnjiv nain, a korisno je da se navede i razlog (osnov) za iskljuenje.
U sluaju spora ostavinski postupak se prekida i uesnik ije je pravo
manje vjerovatno se upuuje na parnicu.

POSLJEDICE ISKLJUENJA IZ NUNOG DJELA

U sluaju kada je nasljednik iskljuen iz nunog djela, smatra se da
je iskljuenik umro prije ostavioca, pa se umjesto njega kao nasljednici
pojavljuju njegova djeca, odnosno potomci.
Iskljuenjem nasljednik gubi nasljedna prava u obimu u kojem je iskljuen,
a pravo ostalih lica koja mogu nasljediti ostavioca odreuje se kao da je
iskljueni umro prije ostavioca.

IZDVAJANJE U KORIST POTOMAKA KOJI SU PRIVREIVALI SA
OSTAVIOCEM

Potomci ostavioca koji su ivjeli u zajednikom domainstvu sa
ostaviocem i svojim radom doprinosili u sticanju imovine u domainstvu,
imaju pravo da u ostavinskom postupku trae da se iz ostavinske mase
izdvoji dio koji odgovara veliini njihovog doprinosa.
Ovaj zahtjev ima stvarnopravni karakter i moe se postavljati i po
okonanju ostavinskog postupka.

URAUNAVANJE POKLONA U NASLJEDNI DIO
U nasljedni dio nasljednika uraunavaju se pokloni ukoliko ostavilac
izriito nije naglasio da se pokloni ne uraunavaju u nasljedni dio.
Ovo se ne odnosi na nune nasljednike.

NASLJEIVANJE NA OSNOVU TESTAMENTA

Testament moe sainiti svako lice sposobno za rasuivanje koje je
navrilo 16 godina.
Testament je nitav:

1. ako zavjetalac nije imao 16 god. i ako nije bio sposoban za rasuivanje,
2. u sluaju ako je zavjetalac natjeran prijetnjom ili prinudom da ga saini,
3. usljed toga to je zavjetalac bio prevaren ili se nalazio u zabludi.

Tubom se moe zahtjevati ponitaj testamenta u roku od 1 godine od
dana saznanja za postojanje uzroka nitavosti, a najdalje za 10 godina.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

OBLICI TESTAMENTA
Svojeruni testament

Ako osoba zna da ita i pie, ona svojom rukom napie testament i
potpie ga. Testament je punovaan ako ga je zavjetalac napisao svojom
rukom i ako ga je potpisao. Potpis moe biti i nepuno ime i prezime, ako je
potpisano opepoznatim nadimkom ili pseudonimom, ili npr. naznakom
potpisa u smislu va otac!
Za punovanost ovog testamenta nije nuno da je u njemu naznaen
datum kada je sainjen, ali je korisno da bude napisan.

Ovaj testament bi se mogao pobijati iz sljedeih razloga:

a) da potpis ne pripada ostaviocu ili
b) da zavjetalac prilikom sainjavanja istog nije bio pri istoj svijesti i zdravoj
pameti tj. da nije bio sposoban za rasuivanje ili
c) da je testament sainjen pod prisilom.

Pismeni testament pred svjedocima

Zavjetalac koji zna da ita i pie moe sainiti testament na taj nain
to e ispravu koju mu je neko drugi sastavio svojeruno potpisati u
prisustvu dva svjedoka, izjavljujui pred njima da je to njegov testament.
Svjedoci se takoer potpisuju na testamentu.
Vano je da je onaj ko ga sastavlja pismen kao i zavjetalac.

Sudski testament

Ovo je redovni javni testament sastavljen po elji testatora, pred sudom.
Sigurniji je od svojerunog testamenta, zbog manje vjerovatnoe od greke.
U smislu forme, postoje dvije vrste ovog testamenta, zavisno od toga
da li testator zna da ita i pie ili ne:

1. Sudski testament kada je zavjetalac pismen

Testament moe zavjetaocu sainiti po njegovom kazivanju sudija
nadlenog suda koji e prethodno utvrditi identitet zavjetaoca. Identitet se
utvruje temeljem javnih isprava sa fotografijom, a ako ih testator ne
posjeduje, uz dva svjedoka. Nakon to sudija utvrdi sposobnost osobe da
punovano saini testament, upoznaje testatora sa pojedinim vanijim
pitanjima koja se odnose na oblast nasljeivanja (ogranienja, iskljuenja i
sl.), a zatim u testament vjerno unosi kazivanje testatora. Poto zavjetalac
ovako sainjen testament proita i potpie, sudija e potvrditi na samom
testamentu da ga je zavjetalac u njegovom prisustvu proitao i potpisao,
naznaiti datum sainjavanja, te ga i sam potpisati i staviti otisak peata.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

2. Sudski testament kada zavjetalac nije pismen

Ako zavjetalac nije u stanju da proita testament koji je sainio
sudija, po proceduri koja je naprijed opisana, sudija e ga proitati
zavjetaocu u prisutnosti dva svjedoka. Zatim e zavjetalac, u prisustvu
dva svjedoka, staviti prstoznak i izjaviti da je to njegov testament. Sudija
osim potpisa naznaava da je obavio sve prethodno navedene radnje. I svjedoci
potpisuju testament.
Zavjetalac moe svojeruni testament, testament sainjen pred
svjedocima ili sudski testament, predati na uvanje sudu, o emu e sud
sastaviti zapisnik, zatim testament staviti u zaseban omot koji e zapeatiti
i uvati u sudu. Sudski testament koji se sainjava u sudu ne mora se tamo i
uvati, to nije obaveza, ve slobodna volja ostavioca.
Nitave su odredbe testamenta kojima se ostavlja neto sudiji koji ga je
sainio, svjedocima kao i precima/potomcima tih svjedoka.

Testament sainjen na brodu ili za vrijeme mobilizacije/rata
Sainjava se pred kapetanom broda il i komandirom u ratu, i to po
odredbama koje vae za sastavljanje sudskog testamenta.
Ovaj testament vai 60 dana po zavretku rata, a ako je neko
demobilisan kasnije, onda vai 30 dana od dana demobilisanja.

Usmeni testament

Zavjetalac moe izjaviti svoju poslednju volju usmeno pred dva
svjedoka samo ako usljed izuzetnih prilika nije u mogunost da saini
pismeni testament. Izuzetne prilike bi bile npr. neko dobije infarkt i u tekom je
stanju. Dakle, iznenadna bolest i sprijeenost odlaska u sud jer je sud udaljen.
Usmeni testament prestaje da vai po isteku 30 dana od prestanka
izuzetnih okolnosti pod kojima je sainjen.
Svjedoci prilikom sainjavanja ovog testamenta mogu biti samo lica koja
mogu biti svjedoci prilikom sainjavanja sudskog testamenta, ali moraju znati
itati i pisati.
Svjedoci pred kojima je zavjetalac usmeno izjavio svoju posljednju
volju duni su da bez odlaganja sastave napismeno izjavu zavjetaoca i da
je to prije predaju sudu ili da je usmeno govore pred sudom, iznosei
kada, kako, gdje i u kojim okolnostima je ovaj testament sainjen.
Izvrenje ove dunosti nije uslov za punovanost ovog testamenta, jer
svjedoci izjavu mogu dati i tokom ostavinskog postupka.

Testament pred konzularnim predstavnikom
Sainjava ga dravljanin BiH u inostranstvu, prema odredbama koje vae
sa sainjavanje sudskog testamenta.
Sainjava ga konzularni predstavnik zemlje dravljanstva ostavioca.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Supstitucija
Ako lice koje je oznaeno kao nasljednik u testamentu umre prije
ostavioca, on moe u tom sluaju testamentom imenovati nasljednika svog
umrlog nasljednika.
Takoer, zavjetalac moe odrediti testamentom lice kome e pripasti
nasljedstvo, ako odreeni nasljednik umre pri je njega ili se odrekne nasljea ili
bude nedostojan da nasljedi.
Zavjetalac ne moe odrediti nasljednika svom nasljedniku koji je i v.

PONITENJE TESTAMENTA ZBOG NEDOSTATKA OBLIKA ILI FORME
Ponitenje testamenta iz razloga nedostatka oblika ili forme, moe traiti
samo lice koje ima pravni interes, i to u roku od jedne godine od saznanja ili 10
godina od otvaranja testamenta.

DOKAZIVANJE POSTOJANJA TESTAMENTA
Testament uniten sluajem ili radnjom nekog drugog lica, izgubljen pri je ili
nakon smrti zavjetaoca, ali bez njegovog znanja, imat e pravno dejstvo ako
zainteresirano lice dokae da je testament postojao.

OPOZIVANJE TESTAMENTA
To je izjava volje kojom zavjetalac mijenja ili u cijelosti ukida svoj
raniji testament. Zavjetalac moe uvijek opozvati testament u cijelini ili
djelomino i to izjavom u bilo kom obliku, najee u obliku u kojem je
sainjen i sam testament koji se opoziva.
Takoer se testament moe opozvati sainjavanjem novog testamenta, ali
najee se to radi njegovim fizikim unitenjem (npr. pocijepa se).

ODNOS RANIJEG I KASNIJEG TESTAMENTA
Ako se kasnijim testamentom izriito ne opozove raniji testament, odredbe
ranijeg testamenta ostaju na snazi ako nisu u suprotnosti sa odredbama kasnijeg
testamenta.

LEGAT

To je posljednja volja kojom zavjetalac ostavlja nekoj osobi
(LEGATARU) odreenu imovinsku vrijednost iz iste zaostavtine. Legatar
moe biti svako lice, to znai i zakonski i testamentalni nasljednik (tada se takav
nasljednik zove Prelegat).
Zavjetalac moe ostaviti testamentom jednu ili vie odreenih stvari ili
neko pravo odreenom licu, ili naloiti nasljedniku ili kome drugom licu kome
neto ostavlja, da i z onoga to je ostavljeno da neku stvar odreenom licu, ili da
mu isplati sumu novaca, ili da ga oslobodi nekog duga, ili da ga izdrava ili
uopte da u njegovu korist neto uini ili da se uzdri od neega i li da neto trpi.
Da bi se legat ostvario, legatar treba da nadivi ostavioca, da se
prihvati legata i da ga bude dostojan. U suprotnom, legat se gasi, a predmet
legata ostaje osobi koja je bila duna da izvri legat.
Legatar se ne smatra nasljednikom.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ukoliko se legat ne izvri, legatar ima pravo da ga tubom potrauje. Pravo
na i zvrenje legata zastarjeva za godinu dana od dana kad je legatar saznao za
svoje pravo i bio ovlaen da trai izvrenje legata.

UGOVOR O RASPODJELI IMOVINE ZA IVOTA

Predak moe pravnim poslom meu ivima ustupiti i razdijeliti svoju
imovinu svojoj djeci i drugim potomcima.
Ovaj ugovor mora biti sainjen u pismenom obliku i ovjeren od
sudije. Sudija je duan prilikom ovjere ugovora isti proitati i upoznati
potpisnike sa posljedicama njegovog zakljuenja.
Ustupanje i raspodjela imovine punovani su samo ako su se s tim
saglasila sva djeca i drugi potomci koji bi bili pozvani na zakonsko
nasljeivanje. Ako brani drug nije potpisnik ovog ugovora, njemu se daje
pravna zatita u okviru nunog dijela.
Ako neko od ovih lica nije bilo prisutno ili se nije saglasilo, onda se
ne radi o ugovoru o raspodjeli (gubi se njegov stvarno-pravni karakter), nego
taj ugovor ima karakter ugovora o darovanju (zadrava obligaciono-pravni
karakter).
Onaj potomak, odnosno brani drug, koji se nije saglasio sa takvim
ugovorom, ima status nunog nasljednika. Posljedica ovoga jeste da ako poslije
smrti ostavioca njegov nasljedni dio bude povrijeen raspodjelom nainjenom u
ugovoru, reducirae se dijelovi onih koji su dobili dio ustupljen po ugovoru o
raspodjeli imovine za ivota (jer se njihov dio tretira kao poklon).
Ovim ugovorom moe biti obuhvaena samo sadanja imovina
ostavioca, cjelovita ili jedan njen dio. Imovina iz ovog ugovora ne ulazi u
ostavinsku masu, tj. imovinu ostavioca koja se raspodjeljuje nakon nj egove smrti.

UGOVOR O DOIVOTNOM IZDRAVANJU

Ovo je dvostranoobvezujui ugovor.
Kod darovnog ugovora lica se za ivota ostavioca upisuju u
zemljinu knjigu kao vlasnici, a ovdje stvar prelazi u vlasnitvo tek nakon
smrti ostavioca.
To je ugovor kojim se jedan ugovara obavezuje da izdrava
doivotno drugog ugovaraa ili neko tree lice, a drugi se ugovara
obavezuje da mu u sluaju smrti ostavlja dio ili svu svoju imovinu.
Davalac izdravanja ne odgovara za obaveze primaoca izdravanja.
Ovaj ugovor mora biti sastavljen u pisanoj formi i ovjeren od sudije.
Izdravanjem se smatra:
a) kada se davalac izdravanja obavezao da sa primaocem izdravanja
zajedno ivi,
b) obaveza davaoca izdravanja da e uvati i paziti primaoca izdravanja,
c) obaveza davaoca izdravanja da e obraivati imanje primaoca
izdravanja i
d) obaveza davaoca izdravanja da e poslije smrti sahraniti primaoca
izdravanja.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ovaj ugovor se moe raskinuti sporazumom, i to:
a) ako je ugovorena zajednica ivota postala nemogua, zbog tekog
poremeaja odnosa, kada zajedniki ivot postane nepodnoljiv,
b) u sluaju neizvravanje ugovora, kada duga strana ima pravo traiti raskid
ugovora.
Prilikom raskida ugovora, svaka strana ima pravo, po pravilima
obligacionog prava , traiti naknadu, bilo po osnovu naknde tete, bilo po osnovu
neosnovanog bogaenja.

NASLJEIVANJE AUTORSKOG PRAVA

Poslije smrti autora, autorsko pravo prelazi na njegove nasljednike.
Osnov moe biti kako zakonsko, tako i testamentalno nasljeivanje.
U sluaju zakonskog nasljeivanja, umrlog nasljeuju samo njegova
djeca, brani drug i roditelji umrlog, i to po nasljednim redovima koji su po
zakonu odreeni. Ako nema tih nasljednika, autorsko pravo postaje
dravno vlasnitvo.
Poslije smrti autora, nasljednici mogu koristiti autorska imovinska prava
samo u rokovima odreenim Zakonom o autorskim pravima. Protekom tih
rokova, autorsko djelo postaje slobodno djelo, tako da se njime moe koristiti
svaka osoba, bez ogranienja.

NEDOSTOJNOST ZA NASLJEIVANJE

Nedostojan je da nasljedi, kako na osnovu zakona tako i na osnovu
testamenta, onaj:
1) ko je s umiljajem liio ili pokuao da lii ivota ostavioca,
2) ko je ostavioca natjerao da saini ili opozove testament, te unitio ili sakrio
testament
3) ko se ogrijeio o obavezu i zdravanja ostavi oca ili
4) ko ostaviocu nije htio ukazati nunu pomo.

Nedostojnost za nasljeivanje nije smetnja potomcima nedostojnog
da nasljede zaostavtinu kao da je nedostojni umro prije ostavioca.

NASLJEDNIKA IZJAVA - ODRICANJE OD NASLJEDSTVA

Nasljednika izjava je izjava pred sudom da se osoba/nasljednik
prihvata ili odrie nasljedstva. Ona moe biti pozitivna ili negativna.
Osoba moe izjaviti da se prihvaa ili ne prihvaa nasljedstva.Ako se
ne prihvaa nasljedstva, tada govorimo o odricanju. Ako je to odricanje u
neiju korist, radi se o darovanju ili ustupanju nasljedstva.
Nasljednik se moe odrei nasljedstva izjavom kod suda do zavretka
ostavinske rasprave. Ovo je negativna nasljednika izjava i vai i za potomke
onoga koji se odrekao od nasljea, osim ukoliko davalac te izjave nije izriito
naglasio da se odrie samo u svoje ime. U ovom sluaju se smatra kao da
nikada nije bio nasljednik.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVIOCA

Nasljednik odgovara za ostavioeve dugove do visine vrijednosti
nasljeene imovine.
Kada ima vie nasljednika oni odgovaraju solidarno za dugove ostavioca, i
to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog djela.
Jedino kada se radi o obavezi koja zavisi o linosti obveznika (npr.
slikar), obaveza ne prelazi na nasljednike, ali ako je ostavilac ve primio
novac za neizvreno djelo, nasljednici isti moraju vratiti.

UPUIVANJE NA PARNICU

1) Ukoliko se nakon pravosnanog okonanja ostavinskog postupka pojavi lice
sa testamentom, u tom sluaju to se lice upuuje na parnicu.
2) Ako se nakon okonanja ostavinskog postupka pojavi novi nasljednik i on se
upuuje na parnicu.
3) Ako nastane spor u pogledu ponovanosti testamenta, prekida se ostavinski
postupak i upuuje na parnicu.
4) Ako nastane spor oko punovanosti iskljuenja nunog djela.
5) Ako nastane spor oko nedostojnosti za nasljeivanje.
6) Ako nastane spor u pogledu da li potomcima pripada pravo na izdvajanje
odreenog djela po osnovu njihovog doprinosa.

Tuba se podnosi u roku od 30 dana. Ako se tuba ne podnese,
ostavinski postupak se nastavlja. Ako se podnese, eka se zavretak
parnice.

RJEENJE O NASLJEIVANJU

Nakon to raspravi zaostavtinu, sud donosi rjeenje o
nasljeivanju, koje sadri slijedee podatke:
1. Podatke o umrloj osobi,
2. Podatke o njegovoj zaostavtini i
3. Podatke o nasljednicima, uz oznaku nasljednikih dijelova koji im
pripadaju, a ako nekoj osobi pripada legat, plodouivanje ili neko drugo
pravo, oznaie se i ta osoba kojoj to pravo pripada.

U rjeenju e se, takoer, navesti da li nasljednici nasljeuju
zaostavtinu po zakonu ili testamentu i koji su to nasljednici.
Ako zaostavtinu ine nepokretnosti, pravosnano rjeenje o nasljeivanju
e se obavezno dostaviti i ZK uredu suda nadlenog za voenje zemljinih
knjiga, radi provoenja tog rjeenja u tim knjigama.
Ako se utvrdi da nema nasljednika ili se ne zna da li ih ima, a u
odreenom roku niko se ne pojavi, donosi se rjeenje kojim se
zaostavtina predaje opini.
Naknadno pronaena imovina rasporeuje se prema postojeem
rjeenju o nasljeivanju.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

(ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA ZOO /preuzet/)

POJ AM (ELEMENTI) OBLIGACIONO-PRAVNOG ODNOSA

Obligaciono-pravni odnosi su graansko-pravni odnosi na osnovu
kojih jedno lice (povjerilac, vjerovnik) ima ovlatenje da od drugog lica
(dunika) zahtjeva odreenu inidbu, pozitivnog ili negativnog karaktera,
koju je dunik obavezan izvriti.
Subjekti obligaciono-pravnog odnosa su:

1) Povjerilac (vjerovnik) lice ovlateno da zahtjeva inidbu potraivanje;
2) Dunik lice koje je obavezano na inidbu obligacija ili obaveza;

Predmet (objekt) obligaciono - pravnog odnosa je inidba, odnosno
odreeno pozitivno ili negativno ponaanje dunika.
Pozitivne inidbe se mogu sastojati u nekom:
a) davanju (npr. kod ugovora o prodaji obaveza prodavca da kupcu preda
stvar),
b) injenju (npr. kod ugovora o djelu dunost jedne od ugovornih strana
da izvri neki posao).

Negativne inidbe se mogu sastojati u nekom:
a) neinjenju (npr. da se ne uestvuje u javnoj licitaciji),
b) trpljenju ili uzdravanju (npr. kada neko trpi da komija crpi vodu iz
njegovog bunara)

U pravilu, predmet dunikove obaveze moe biti svaka inidba, ali
ona mora biti:

1) mogua,
2) doputena, i
3) odreena ili odrediva.

Razlika obligaciono-pravnog od stvarno - pravnog odnosa sastoji se
u slijedeem:
1) dok stvarno-pravni odnos djeluje prema svima (erga omnes),
obligaciono-pravni odnos djeluje samo izmeu odreenih lica (inter-
pares). Uinak obligacionopravnog ugovora moe se proiriti i na trea lica
ukoliko se ugovorne strane dogovore, odnosno ukoliko su ugovorne strane
takvo pravo ugovorile u korist treeg lica. U takvoj pravnoj situaciji , jedna
ugovorna strana u svoje ime ugovori potraivanje u korist tree strane. Tada
tree lice stie sopstveno i neposredno pravo prema duniku, ako nije neto
drugo ugovoreno. Ugovora koji je prenio pravo na tree lice, ima pravo
zahtijevati od dunika da i zvri obavezu. Dunik moe istai sve prigovore
prema ugovarau po osnovu ugovora.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

2) zasnivanjem stvarno-pravnog odnosa nastaje pravo na nekoj stvari, dok
zasnivanjem obligaciono-pravnog odnosa nastaje samo osnov/zahtjev
za sticanje stvarnog prava, odnosno za pribavljanje stvari. Na osnovu
ugovora se dakle trai realizacija stvarnog prava. Ugovor je pravni osnov za
sticanje stvarnog prava.
3) dok je kod stvarnog prava poznata samo jedna strana tog odnosa
(titular nekog stvarnog prava), a druga strana u tom odnosu se javlja tek
kada povrijedi to pravo, kod obligaciono-pravnog odnosa su subjekti
unaprijed odreeni i poznati.

NAELA (PRINCIPI) OBLIGACIONO-PRAVNIH ODNOSA

Naela obligaciono-pravnih odnosa su: 1. Naelo ravnopravnosti,
2.Naelo savjesnosti i potenja, 3. Naelo zabrane zloupotrebe prava, 4. Naelo
zabrane stvaranja i iskoritavanja monopolskog poloaja, 5. Naelo
ekvivalentnosti, 6. Naelo zabrane prouzrokovanja tete i 7. Naelo dunosti
ispunjenja obaveze.

1. NAELO RAVNOPRAVNOSTI - stranke imaju potpuno jednaka prava u
svakom pogledu. To znai da jedna ugovorna strana ne moe iskoritavati
svoj jai ekonomski poloaj i druge prednosti i nametati drugoj strani obavezu
koju ona po redovnom toku stvari ne bi prihvatila (npr. pri hvatanje obaveze
da se prodaja uslovljava protivno dobrim poslovnim obiajima);
2. NAELO SAVJESNOSTI I POTENJA - znai da su uesnici u
zasnivanju obligaciono-pravnih odnosa i ostvarivanju prava iz njih duni
da postupaju iskreno, otvoreno i savjesno, uz povjerenje na spremnost
da se potpuno i valjano ispune preuzete obaveze. Otvorenost i iskrenost -
radi se o pouzdanosti strana u asu zakljuenja obligacionog odnosa, to je
prednost za valjano ispunjenje.Jedna strana je iskreno spremna na ispunjenje
obaveze, uz istovremeno oekivanje ispunjenja obaveze i druge strane.
3. NAELO ZABRANE ZLOUPOTREBE PRAVA - zabranjeno je vrenje
prava i obaveza iz obligacionih odnosa suprotno cilju zbog koga je ono
ustanovljeno ili priznato. Realizacijom prava ne smije se drugi ometati u
njegovom pravu, niti mu se vrenjem svog prava smije nanositi teta, te je
iskljuena samovolja, objest, nepanja i sl.
4. NAELO ZABRANE STVARANJA I ISKORITAVANJA MONOPOLSKOG
POLOAJA - zabranjeno je stvaranje nekog odnosa iskoritavanjem
monopolskog poloaja kojim se stiu materijalne koristi , a koje nisu
utemeljene na radu i stvaranju ravnopravnog odnosa ugovornih strana.
5. NAELO EKVIVALENTNOSTI /jednake vrijednosti uzajamnih davanja/ -
to znai da za ono to jedan ugovara daje treba da dobije jednaku
protuvrijednost. Ovo naelo se vrlo esto zloupotrebljava u praksi. (npr.
zelenaki ugovor)
Primjena naela ekvivalentnosti vezana je za dvostrane teretne
ugovore, dakle ugovore iz kojih nastaju uzajamne obveze kao izvor
saglasnosti volja stranaka. Ovo naelo, ne dolazi u obzir kod: 1. besplatnih
ugovora, 2. ugovora na sreu ili 3. kod kupovine stvari na javnoj drabi.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Povreda ovog naela moe se manifestirati kao:
a) prekomjerno oteenje,
b) zakljuivanje zelenakog ugovora,
c) mogunost raskida ugovora zbog promjenjenih okolnosti.
Meutim, svaka povreda ovog naela ne proi zvodi iste posljedice (nekada
e biti nitavost, nekada ruljivost).
6. NAELO ZABRANE PROUZROKOVANJA TETE - uesnici u
obligaciono-pravnim odnosima duni su postupati na nain kojim se
drugom uesniku ne nanosi, odnosno, ne prouzrokuje teta. Prema
tome, duni su se suzdrati od svih postupaka kojim bi se drugom uesniku
nanijela teta.
7. NAELO DUNOSTI ISPUNJENJA OBAVEZE - uesnici su duni ispuniti
obavezu u cijelosti, i to na ugovoreni nain i u ugovoreno vrijeme.
Ugovor se mora potovati u cijelosti, jer je on zakon za ugovorne strane. Ako
jedna strana ne ispuni preuzetu obavezu u cijelosti i na ugovoreni nain, pa
time drugoj strani nanese tetu, duna je tu tetu naknaditi. Ovo proputanje
moe imati za posljedicu raskid ugovora zbog neispunjenja preuzete obveze.

Pri ispunjenju obaveza, uesnici obligacionopravnih odnosa duni
su ponaati se panjom dobrog domaina, panjom dobrog privrednika ili
sa panjom dobrog strunjaka (poveanom panjom):
Panja dobrog domaina se odnosi na pravni standard graana u
njihovim svakodnevnim ivotnim aktivnostima.
Panja dobrog privrednika je pravni standard koji se odnosi na pravna
lica i vrioce samostalnih djelatnosti kao uesnike u pravnom prometu.
Panja dobrog strunjaka (poveana panja, panja profesionalca) jeste
pojaana panja koja se zahtijeva od strunih lica koja se profesional no
bave odreenom djelatnou.

NASTANAK (IZVORI) OBLIGACIONO-PRAVNIH ODNOSA

1. Ugovori - To su dvostrani pravni poslovi kojima se zasnivaju obligacioni
odnosi, na osnovu kojih se ugovorne strane sporazumjevaju da jedna
ugovorna strana (dunik) drugoj strani (povjeriocu) izvri odreenu inidbu, ili
se obje strane meusobno obavezuju da izvre odreene inidbe.
2. Prouzrokovanje tete - To je protupravna radnja kojom se injenjem ili
proputanjem drugome prouzrokuje teta, pri emu je tetnik duan
nadoknaditi tetu oteenom pod zakonom propisanim uslovima.
3. Sticanje bez osnova - To je prelazak imovine sa jednog na drugo lice bez
pravnog osnova, uz obavezu sticaoca da je vrati.
4. Poslovodstvo bez naloga - To je mjeanje u tue poslove, vrenjem nekog
faktikog ili pravnog posla od strane jednog lica u korist drugog, bez
ovlatenja osobe u iju korist se vri taj posao. Moe biti nuno i korisno.
5. Jednostrana izjava volje - To su i zjave na osnovu kojih nastaje obaveza
prema subjektu koji ispuni uslov, ako to obeanje nije prethodno opozvano na
zakonom propisani nain. Tu spadaju:
WWW.BH-PRAVNICI.COM

a) Javno obeanje nagrade njime se neodreeni krug lica poziva da za
nagradu poduzme neku radnju, ili da postigne neki uspjeh, ili da se nae u
odreenoj situaciji (npr. nagrada za najbolji roman).
b) Vrijednosni papir to je pismena izjava kojom se njen izdavalac
obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu
(npr. mjenica, ek, konosman)
c) Legitimacioni papiri to su eljeznike, pozorine i druge karte
(ulaznice), bonovi i sline isprave koje sadre obavezu za izdavaoca, uz
napomenu da u njima nije naznaen povjerilac. Od legitimacionih papira
treba razlikovati legitimacione znake, koji predstavljaju samo dokaz za
odreenog povjerioca da je s njim zakljuen dvostrani ugovor (npr. broj na
znaku koji se i zdaje u garderobi).

I UGOVOR KAO IZVOR NASTANKA OBLIGACIONO-PRAVNOG ODNOSA

Ugovor je dvostrani pravni posao koji se zakljuuje saglasnou
volja ugovornih strana u cilju postizanja odreenih pravnih uinaka. Ovim
dvostrano-pravnim poslom se zasnivaju obligacionopravni odnosi kojim se
jedna strana (dunik), u pravilu, obvezuje drugoj strani (povjeriocu) izvriti
odreenu inidbu ili se obje strane obvezuju na izvrenje inidbe.

Ugovori mogu biti:

J ednostranoobvezujui - kada obaveza na izvrenje inidbe nastaje samo
za jednu ugovornu stranu (npr. ugovor o poklonu, depozitu).
Dvostranoobvezujui - kada obaveza nastaje za oba ugovaraa. (npr.
ugovor o djelu, ugovor o zakupu itd).
Teretni ili naplatni - kada se za inidbu jedne strane daje protuinidba druge
strane (npr. ugovor o prodaji ili ugovor o zakupu).
Besplatni ili dobroini - kada se za primljenu inidbu ne daje protuinidba
(npr. ugovor o poklonu, posluzi).
Ekvivalentni ugovori - kada se ugovara jednaka vri jednost inidbi (npr.
cijena i z ugovora o prodaji odgovara vrijednosti prodane stvari).
Aleatorni ili ugovori na sreu - za koje je karakteristino da u momentu
zakljuenja ugovora vrijednost meusobnih davanja nije poznata, a
neizvjesno je koja e od dvije ugovorne strane biti povjerilac, a koja dunik
(npr. ugovor o opkladi).
Konsenzualni ugovori - su oni koji postaju perfektni kada se ugovarai
sporazumiju o bitnim sastojcima ugovora, bez posebne forme propisane
zakonom i bez predaje stvari. ZOO je prihvatio konsenzualnost ugovora kao
pravilo. Dakle ugovori su u pravilu neformalni tj. konsenzualni, osim ukoliko
posebnim zakonom nije propisana forma. Forma moe biti i ugovorena.
Realni ugovori - su oni kod kojih se, pored saglasnosti volja, zahtjeva i
predaja stvari.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

TUMAENJE UGOVORA

Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. Meutim, prilikom
tumaenja ugovora, nije potrebno uvijek se drati doslovno izraza kako oni glase,
ve treba iz njih traiti zajedniku namjeru ugovornih strana, i odredbe tako
shvatiti kako bi to bilo u duhu naela ZOO-a.
Nejasne odredbe ugovora, zakljuene na unaprijed pripremljenjim
obrascima formularima, tumaie se u korist suprotne strane , a ne one koja je
tampala te obrasce formulare.
Nejasne odredbe besplatnih ugovora, tumaie se u smislu koji je manje
teak za dunika, a u teretnim ugovorima na nain kojim se ostvaruje pravian
odnos uzajamnih davanja.

OPTE PRETPOSTAVKE ZA ZAKLJUIVANJE PUNOVANOG UGOVORA

Opte pretpostavke za zakljuenje punovanog ugovora su:
1. saglasnost volja ugovornih strana o bitnim elementima ugovora,
2. da je predmet obaveze mogu, doputen i odreen (ili barem odrediv),
3. da postoji osnova (cilj, svrha, razlog) ugovorne obaveze i da je ta
osnova doputena,
4. da su ugovorne strane sposobne za zakljuenje ugovora,
(Poslovnu sposobnost fi ziko lice stie sa navreni h 18 god. i vota, pod
pretpostavkom da je takvo lice duevno zdravo, tj. da moe samo da se stara
o svojim pravima, obavezama i interesima. Lice starije od 15 god. djelomino
je poslovno sposobno i moe zakljuiti punovaan ugovor o radu i slobodno
raspolagati svojom zaradom. Lice starije od 16 god. koje je zakljuilo brak sa
odobrenjem suda, takoer moe zakljuiti punovaan ugovor jer je time steklo
poslovnu sposobnost. Pravna lica tu sposobnost stiu upisom u javni
registar.)
5. kod nekih ugovora zahtjeva se i zakonom propisana posebna forma.

IZJAVA VOLJE

Kod izjave volje zahtijeva se da ugovorne strane izraze saglasnost o
bitnim sastojcima ugovora. Svaki ugovor ima posebne bitne sastojke (npr. kod
prodaje su to predmet i cijena).
Izjava volje za zakljuenje ugovora moe se dati:
a) rijeima, dakle usmenim putem,
b) uobiajenim znacima (rukovanjem, kimanjem glave, nekad i utnjom), ili
c) konkludentnim radnjama (npr. kada kupac na osnovu ponude poalje
prodavcu cijenu).

U nekim sluajevima, za punovanost ugovora je, osim izjave volje,
potrebna i saglasnost treeg lica. Saglasnost se daje unaprijed (kao dozvola) ili
naknadno (kao odobrenje) (npr. kada je po odredbama porodinog zakona
potrebno da organ starateljstva odobri otuenje imovine lica koje je pod
starateljstvom).
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Pregovori koji prethode zakljuivanju ugovora ne obavezuju, tj.
mogu, ali i ne moraju, dovesti do zakljuivanja ugovora. Ali, pregovarai su
pregovore duni voditi ozbiljno, sa namjerom da se zakljui ugovor, te u
skladu sa naelima savjesnosti i potenja.
Lice koje nema namjeru da zakljui ugovor, ne smije pregovaraima
stvarati privid da takav ugovor eli zakljuiti, jer ukoliko tako postupi , odgovarae
za tetu prouzrokovanu pregovorima. To isto se odnosi i na lice koje je imalo
namjeru zakljuiti ugovor, ali od toga odustane bez osnovanog razloga.
Izjava volje sadri ponudu i prihvatanje.
Ponuda je prijedlog za zakljuenje ugovora uinjen odreenom licu,
koja sadri sve bitne elemente ugovora, tako da bi se njenim prihvatanjem
mogao zakljuiti ugovor. Bitni elementi se odnose na vanost ugovora, a
sporedni ne. Ako su ugovarai izostavili neke sporedne elemente s namjerom da
ih kasnije reguliu, ugovor nastaje.
Izlaganje robe, sa oznaenjem cijene, smatra se ponudom.
Slanje kataloga, cjenovnika, tarifa i dr. obavjetenja, oglasa putem
tampe, radija, TV ne smatraju se ponudom, ve samo pozivom da se uini
ponuda pod objavljenim uslovim.
Ponuda je prihvaena kada ponudilac primi izjavu ponuenog da
prihvata ponudu.
Da bi prihvat ponude proizveo pravno dejstvo, mora ispunjavati
odreene uslove:
1) sadrina prihvatanja ponude mora u cijelosti da odgovara sadrini ponude,
jer ako ponueni prihvata ponudu koju u neemu mijenja ili dopunjuje,
smatra se da je ponudu odbio i da je uinio drugu ponudu suprotnoj strani
(onda se on javlja u ulozi ponuaa).
2) da je prihvatanje ponude stiglo ponudiocu blagovremeno i
3) da je prihvat uinjen u formi koju zakon propisuje za odreeni ugovor.

Pod prihvatom se smatra i kada ponueni poalje stvar ili plati cijenu
ili uini neku drugu radnju koja se moe smatrati izjavom o prihvatanju.
Kada su ponueni i ponudilac u neposrednoj blizini, ili se ponuda alje
telefonski ili putem faxa, smatra se da je ponuda odbijena ukoliko nije prihvaena
bez odlaganja, a to znai odmah.
utnja ne znai prihvaanje. Meutim, izuzetno, utnja ponuenog
smatrae se prihvatom ukoliko su ponudilac i ponueni u stalnoj poslovnoj vezi u
pogledu odreene robe, a ponuda nije odmah ili u ostavljenom roku odbijena.

MANE VOLJE

1) prijetnja (ugovor ruljiv, pobojan),
2) bitna zabluda (ugovor ruljiv, pobojan),
3) prevara (ugovor ruljiv, pobojan),
4) nesporazum (ugovor ne nastaje nitav je),
5) prividan (fiktivan) ugovor (ugovor ne nastaje nitav je).

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Prijetnja, bitna zabluda i prevara ine ugovor ruljivim (pobojnim), pa
zainteresovana strana moe traiti ponitenje ugovora (podnosi se tuba za
ponitenje ugovora u subjektivnom roku od 1 god. od saznanja za razloge
ruljivosti, a objektivni rok je 3 god. od zakljuenja ugovora. Ukoliko niko ne
pobija ovaj ugovor u zakonom predvienim rokovima, ugovor ostaje na snazi ).
U sluaju nesporazuma i fiktivnog ugovora smatra se da ugovor ne
nastaje, tj. nitav je (Ono to je nitavo, ne moe konvalidirati. Podnosi se tuba
za utvrivanje nitavosti. Sud tokom cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi
na nitavost).

1) Prijetnja

Prijetnja je izazivanje straha kod jedne od ugovornih strana do te
mjere da druga strana bez te prijetnje ne bi ni zakljuila ugovor.
Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom
opasnou ugroen ivot, ili neko drugo dobro ugovorne strane i u tom sluaju,
druga strana moe traiti da se ugovor poniti.
Prijetnja se moe i zjaviti direktno, telefonom ili pismom od ugovorne
strane ili treeg lica.

2) Bitna zabluda

Zabluda je nesaglasnost izmeu faktikog stanja i predodbe nekog
lica o tom stanju. Strana koja je u zabludi nesvjesno neto izjavljuje ili ini u
odnosu na ono to je namjeravala izjaviti odnosno uiniti.
Ona je bitna ukoliko se odnosi na bitne elemente ugovora, pa u vezi
s tim razlikujemo sljedee vrste bitne zablude:

1) zabluda o predmetu ugovora, koja se odnosi:

a) na identitet predmeta (npr. zakljuuje se ugovor o prodaji jedne
parcele, a u ugovor se unosi druga parcela) ili
b) na bitna svojstva predmeta (npr. kupuje se zlatna narukvica, a ona
je ustvari samo pozlaena);

2) zabluda o licu, postoji kada se pogrena predstava odnosi na lice sa
kojim se sklapa ugovor (npr. A sklapa ugovor sa B, a uvjeren je da
zakljuuje ugovor sa C);
3) zabluda o prirodi ugovora (npr. sklapa se ugovor o ostavi, a ugovarai
ele ugovor o zajmu).

Strana koja je u ovoj zabludi moe traiti ponitenje ugovora zbog
bitne zablude, osim ako pri sklapanju ugovora nije postupala s panjom
koja se u prometu zahtijeva.
U sluaju ponitenja ugovora zbog zablude, druga savjesna strana
ima pravo traiti naknadu pretrpljene tete, bez obzira na to to strana koja
je u zabludi nije kriva za svoju zabludu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Strana koja je u zabludi ne moe se na nju pozivati ako je druga strana
spremna izvriti ugovor kao da zablude nije bilo.
Kod ugovora bez naknade (npr. ugovor o poklonu) bitnom zabludom se
smatra i zabluda o pobudi koja je bila odluna za preuzimanje obveze.

3) Prevara

Prevara je namjerno dovoenje ili odravanje jedne strane u zabludi
od druge strane ili treeg lica, kako bi se prevarena strana navela na
zakljuenje ugovora.
Strana koja je prevarom dovedena u zabludu moe traiti ponitenje
ugovora i kada zabluda nije bitna, a ako je pod prevarom zakljuila ugovor i
time pretrpila tetu ima pravo i na naknadu tete.
Ako je prevaru uinilo tree lice, ona e uticati na punovanost
ugovora samo ako je druga ugovorna strana znala ili morala znati za
prevaru. Od ovoga su izuzetak ugovori bez naknade, koji se mogu ponititi kada
je prevaru uinilo tree lice bez obzira da li je druga ugovorna strana znala ili
morala znati za prevaru.

4) Nesporazum

Nesporazum postoji kada strane vjeruju da su saglasne o svim
elementima ugovora, ali postoji obostrana nesaglasnost o prirodi ugovora
ili predmetu obaveze. Npr. jedno lice eli prodati automobil za 10.000 KM, na
to druga strana pristane vjerujui da kupuje drugi automobil za 8.000 KM.

5) Prividan (fiktivan) ugovor

Razlikujemo 2 vrste prividnog ugovora:
1) kada se zakljui ugovor bez namjere da se time ostvari neki cilj, ve samo
da izgleda da je zakljuen odreeni ugovor, iako ugovarai zaista ne ele
zakljuiti takav ugovor
2) kada ugovorne strane zakljuuju ugovor koji ne ele (simulirani), a ustvari
ele drugi ugovor (disimulirani) (npr. zakljuuju ugovor o prodaji, a
ustvari ele ugovor o poklonu).

Prividan ugovor nema uinka medu ugovornim stranama, on je
nepostojei ugovor. Ali, ako taj ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi,
disimulirani ugovor, vai ako su ispunjeni uslovi za njegovu punovanost.
Prividnost ugovora ne moe se isticati prema treoj savjesnoj osobi.

ZASTUPANJE

Ugovor, kao i drugi pravni posao, moe se zakljuiti i preko zastupnika.
Zastupnitvo je nain preduzimanja pravnih poslova za drugoga, u
kome jedno lice (zastupnik), u granicama dobijenih ovlatenja, zakljuuje ili
preduzima jedan ili vie pravnih poslova za drugoga (zastupanog), sa istim
WWW.BH-PRAVNICI.COM

pravnim dejstvom kao da su ti poslovi zakljueni, odnosno obavljeni, po
samom zastupanom licu.
Zastupanje moe nastati:
1) na osnovu zakona - zakonsko zastupanje (npr. Zakonom o privrednim
drutvima odreeno je da drutvo zastupa uprava drutva, tj. direktor,);
2) moe proizilaziti iz statuta ili akta nadlenog organa;
3) na osnovu izjave volje zastupanog (zastupanje na osnovu punomoi).

Zastupnik svoje ovlatenje za zastupanje moe prenijeti na drugog:
a) ukoliko ga je na to ovlastio zastupani,
b) ako to dozvoljava zakon (npr. Zakon o advokaturi predvia i mogunost da
ovlateni advokat prenese to ovlatenje na drugog advokata),
c) u sluaju nune supstitucije - kada je zbog nekih okolnosti zastupnik sprijeen
da obavlja posao, a i nteresi zastupanog zahtjevaju neodgodivo zastupanje.

Ugovor je punovaan ako je zakljuenje pravnog posla izvreno u
granicama dobivenog ovlatenja.
Kada zastupnik prekorai granice dobivenog ovlatenja, pravilo je da
ugovor ne proizvodi pravno dejstvo u odnosu na zastupanog.
Meutim, zastupani moe ovakav ugovor naknadno odobriti
(ratificirati). Ratifikacija moe biti izriita ili preutna (ako zastupani nekom
radnjom manifestuje svoju saglasnost).
Zastupani treba naknadno ovlatenje dati u roku koji mu je potreban
da taj ugovor razmotri.
Ako po proteku tog roka zastupani nije reagirao, nije se izjanjavao, utnja
zastupanog smatra se odbijanjem odobrenja.
Ako je zastupani odbio dati odobrenje, pa druga ugovorna strana zbog
toga trpi tetne posljedice, za tetu su solidarno odgovorni zastupnik i zastupani.
Uslov za ostvarenje naknade tete je da je druga ugovorna strana bila savjesna,
tj. da nije znala, niti je morala znati za prekoraenje ovlaenja.

Sklapanje ugovora od strane neovlatene osobe

Ugovor to ga neka osoba sklopi kao punomonik u ime drugoga,
bez njegova ovlatenja, obvezuje neovlateno zastupanog samo ako on
ugovor naknadno odobri.
Strana s kojom je ugovor sklopljen moe zahtijevati od neovlateno
zastupanog da se u primjerenom roku izjasni da li ugovor odobrava.
Ako neovlateno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobri,
smatra se da ugovor nije ni sklopljen. U tom sluaju strana s kojom je ugovor
sklopljen moe od osobe koja je kao punomonik bez ovlatenja zakljuila
ugovor traiti naknadu tete, ako u trenutku zakljuenja ugovora nije znala niti je
morala znati da ta osoba nije imala ovlatenje za sklapanje ugovora.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

PUNOMO

Punomo je ovlatenje za zastupanje to ga vlastodavac pravnim
poslom (jednostranim pravnim poslom ili ugovorom o punomostvu) daje
punomoniku. Punomonik moe biti i pravna osoba.
Ugovor o punomostvu je u pravilu neformalan ugovor.
Punomo mora imati odgovarajuu formu samo ako se odnosi na
ovlatenje za zakljuenja ugovora za koje je zakonom predviena posebna
forma (najee pismena).
S obzirom na opseg ovlatenja, punomo moe biti:

a) opta (generalna) - izdaje se za sve poslove redovnog upravljanja nekim
dobrima davaoca punomoi (npr. upravljanje pokretnom i nepokretnom
imovinom vlastodavca), iskljuujui otuenje i raspolaganje, jer se za takva
ovlatenja zahtjeva specijalna punomo;
b) posebna (specijalna) - izdaje se za poslove koje prevazilaze okvire
redovnog poslovanja (npr. otuenje i raspolaganje dobrima vlastodavca);
c) vanredna - i zdaje se u sluajevima kada posao za vlastodavca ima poseban
ekonomski znaaj (npr. preuzimanje mjenine obaveze, sklapanje ugovora o
jemstvu, ugovora o poravnanju).

Punomo prestaje:

1. opozivom punomoi od strane vlastodavca - moe se uiniti izjavom bez
posebne forme.
2. smru punomonika, tj. prestankom pravne osobe kao punomonika.
3. smru vlastodavca, tj. prestankom pravne osobe koja je punomo dala,
osim ako se zapoeti posao ne moe prekinuti bez tete za pravne
sljedbenike.

Ako je opozivanjem (ili suavanjem) punomoi povrijeen ugovor o nalogu
ili ugovor o djelu ili dr. ugovor, punomonik ima pravo na naknadu nastale tete.
Opozivanje punomoi, njezino suavanje i ostali sluajevi prestanka
punomoi nemaju uinak prema treoj osobi koja je s punomonikom
sklopila ugovor ili obavila drugi pravni posao, pod uslovom da je bila
savjesna (nije znala niti je morala znati da je punomo opozvana, suena ili
prestala na drugi nain).
U ovom sluaju, vlastodavac ima pravo zahtijevati od punomonika
naknadu tete koju bi zbog toga pretrpio, izuzev kad je punomonik bio
savjestan (nije znao ni morao znati za opozivanje, za suavanje punomoi ili
prestanak punomoi na drugi nain).

Poslovna punomo
Poslovnu punomo, u granicama zakona, moe dati pravna osoba, i
njome ovlastiti punomonika da sklapa ugovore i obavlja poslove koji su
uobiajeni u obavljanju poslovne djelatnosti pravnog lica.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Poslovni punomonik ne moe otuiti ili opteretiti nekretnine, preuzeti
mjenine obveze ili obveze jamstva, uzeti zajam i voditi spor, ako nije dobio
posebnu punomo za svaki takav posao.
Poslovna punomo moe biti ograniena na odreenu vrstu poslova ili na
odreene poslove, ali ta ogranienja imaju uinak prema treem samo ako je za
njih znao ili mora znati.

Trgovaki putnik
Trgovaki putnik ima ovlatenje posredovanja i nastojanja pronalaenja
kupaca, prikupljanja naredbi, dakle vri sve pripreme za zakljuenje ugovora.
On nema pravo da zakljuuje ugovor, naplati cijenu, vri prodaju na kredit.
Prema tome, trgovaki putnik ima samo ovlatenje na posredovanje da bi
dolo do zakljuenja ugovora koji e sklopiti njegov poslodavac.

USLOVI I ROKOVI KAO NAINI OGRANIENJA UGOVORA

USLOV je neizvjesna budua injenica koja nakon zakljuenja
ugovora tek treba da nastupi i od koje zavisi nastanak ili prestanak
ugovora. Dakle, ugovor je zakljuen pod uslovom ako njegov nastanak ili
prestanak zavisi od neizvrene inidbe.
Uslov moe biti:

a) odloni ili suspenzivni - od njegovog nastupanja zavisi nastanak
ugovora,
b) raskidni ili rezolutivni - od njegovog nastupanja zavisi prestanak
ugovora.

Kod odlonog uslova, ako se uslov ostvari, smatra se da ugovor
djeluje od vremena kada je zakljuen (retroaktivno dejstvo), a kod
raskidnog uslova, njegovim nastupanjem ugovor automatski prestaje, tako
da nije potrebna jo neka radnja ugovaraa.
Nemogu je uslov ako je postavljena injenica koja se ne moe ostvariti
iz faktikih ili pravnih razloga. U sluaju nemogueg odlonog uslova ugovor je
nitav, a ako je postavljen nemogui raskidni uslov, smatra se da takav uslov ne
postoji, tj. kao da ni je naveden.

ROK je budua izvjesna injenica koja e se sa sigurnou desiti. To
je odreeni protek vremena ili odreeni trenutak u vremenu, za koji se vee
poetak dejstva ili prestanak dejstva pravnog posla.
Rok, kao i uslov, spada u sredstva ogranienja pravnog posla.
Rok, kao i uslov, moe biti:

a) odloni ili suspenzivni - od ijeg nastupanja zavisi poetak dejstva
pravnog posla, (npr. od 1. jula e se dati poslovna prostori ja u zakup, a
ugovor je zakljuen 1. apri la iste godine);
b) raskidni ili rezolutivni - od ijeg nastupanja zavisi prestanak dejstva
pravnog posla (npr. 1. marta treba da se vrati stvar data na poslugu).
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Nadalje, rokovi mogu biti:

a) strogi odreeni su zakonskim propisima, a koje subjekti pravnog posla
ne mogu mijenjati (tu spadaju prekluzi vni i zastarni rokovi);
b) dispozitivni odreeni su pravnim normama, a primjenjuju se ako
subjekti pravnog posla nisu u konkretnom sluaju odredili rok.
Rokovi se izraavaju u danima, sedmicama, mjesecima i godinama, a
mogu biti odreeni i terminom.

ZNAAJ FORME ZA PUNOVANOST UGOVORA

Ugovori su u pravilu neformalni. Osim zakonom propisane forme, i
same stranke mogu ugovoriti formu. Ako je forma propisana zakonom, tada
ugovor mora biti sainjen u toj formi, u suprotnom ne proizvodi pravno
dejstvo, odnosno takav pravni posao je nitav.
Ovakav ugovor, koji nije sainjen u zakonom propisanoj formi , nee
konvalidirati ak i ako su obaveze iz takvog ugovora ispunjene u cjelosti.
Ono to je dato po osnovu nitavog ugovora mora se vratiti - pravilo
restitucije. Ako nije mogue vraanje, daje se cijena stvari u vrijeme
presuenja.
Ako je forma ugovorena, time nije izriito odreeno da punovanost
ugovora zavisi od ugovorene forme. Dakle, proputanje forme u ovom
sluaju nee uticati na punovanost ugovora ako su obje strane obaveze iz
ugovora ispunile u cjelosti. Ovaj ugovor se ispunjenjem moe konvalidirati.
Izuzetno, ako su strane pismenom formom uvjetovale punovanost
ugovora, proputanje te forme imae za posljedicu nitavost ugovora!

SREDSTVA OBEZBJEENJA UGOVORA

Sredstva obezbjeenja ugovora su: 1.) kapara i 2.) odustanica.

1.) Kapara

Kapara je odreena imovinska vrijednost, najee novac, koju jedan
ugovara daje drugom prilikom zakljuenja ugovora kao znak da je ugovor
zakljuen, a ime primalac kapare stie pravo vlasnitva na primljenom
novcu ili drugoj imovinskoj vrijednosti.
Svrha kapare je slijedea:
1) to je znak da je ugovor zakljuen,
2) da osigura izvrenje ugovora,

Kapara se, u pravilu, uraunava u djelimino ispunjenje ugovora.
O kapari se zakljuuje poseban ugovor ili se u osnovni ugovor unosi
klauzula o kapari.
Kapara je punovana kada se postigne saglasnost i izvri predaja
stvari, to znai da je kapara realan ugovor akcesorne prirode.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Kapara, kao sredstvo obezbjeenja ugovora, stupa u dejstvo kada se
neispunjenje ugovora moe staviti na teret jednom od ugovaraa.
Tako, ako je za neizvrenje ugovora kriv davalac kapare, primalac
kapare ima pravo:
a) da raskine ugovor i zadri primljenu kaparu ili
b) da umjesto toga trai izvrenje ugovora i naknadu tete zbog
zakanjenja u izvrenju, u koju tetu se ukjljuuje i iznos kapare.
Ako je, pak, za neizvrenje ugovora kriv primalac kapare, davalac
kapare ima pravo:
a) da zahtijeva raskid ugovora i vraanje kapare u dvostrukom iznosu ili
b) da umjesto toga trai izvrenje ugovora i naknadu tete koju je
pretrpio.

Prema tome, navedena prava su utvrena u korist strane koja se
pridravala ugovora (strane koja je nevina).
Ako je kapara pretjerano visoka, postoji mogunost da je sud, na zahtjev
stranke, svede na razumnu mjeru. Takav zahtjev ima pravo postaviti ugovara na
iji teret pada kapara (kriva strana).
U sluajevima kad se ugovor izvri, kapara se uraunava u izvrenje
ugovora ili se vraa (obino kada je predmet ugovora neto drugo).
Kod davanja kapare u novcu, ona se rauna kao avans (unaprijed plaeni
dio) cijene ugovora o prodaji.

2.) Odustanica

Odustanica je iznos novca koji se ugovara i koristi za sluaj raskida
ugovora. Odustanicu plaa ugovara koji raskida ugovor.
Ovo pravo davanja odustanice traje do momenta ugovorenog roka, a ako
ugovorom nije predvien rok, onda do momenta dospijea obaveze iz ugovora.
Ona strana koja koristi ovo sredstvo (odustanicu), duna je,
istovremeno sa davanjem izjave da odustaje od ugovora, isplatiti
ugovorenu odustanicu. Nakon toga ne moe vie zahtijevati izvrenje ugovora!
Kada je kaparom ugovoreno pravo da se odustane od ugovora onda se
kapara smatra kao odustanica i svaka strana moe odustati od ugovora.

PREDUGOVOR

Predugovor je izjava volja kojom se preuzima obaveza da se kasnije
zakljui glavni ugovor.
Predugovor mora sadravati sve bitne elemente glavnog ugovora, a
ako je predviena posebna forma za punovanost glavnog ugovora i
predugovor mora biti zakljuen u toj formi.
Prema tome, i z predugovora ne nastaju obaveze za preduzimanje nekih
inidbi, odnosno nekih ugovornih obaveza, ve samo obaveza na zakljuenje
ugovora, s tim da e sklopljeni ugovor zasnovati odreene i nidbe.
Zakljuenje glavnog ugovora moe se traiti u roku od 6 mjeseci od
isteka roka u kome je bilo predvieno zakljuenje glavnog ugovora, a ako
WWW.BH-PRAVNICI.COM

taj rok nije bio odreen, onda u roku od 6 mjeseci od dana kada je po
prirodi stvari trebalo da se zakljui glavni ugovor.
Ako jedna od ugovornih strana ne zakljui ugovor u odreenom
roku, druga strana moe traiti da je sud obavee na zakljuenje glavnog
ugovora. U tom zahtjevu treba navesti da se tueni obavee na zakljuenje
ugovora, a ako ne postupi po tom, onda ta presuda zamjenjuje glavni ugovor.
Ukoliko su se od vremena zakljuenja predugovora do perioda kada treba
sklopiti glavni ugovor prilike tako izmijenile da predugovor ne bi bio ni zakljuen
da su takve okolnosti bile u asu njegovog zakljuenja, ne postoji obaveza
sklapanja glavnog ugovora.

USTUPANJE UGOVORA

Radi se o pravnom poslu kojim jedna ugovorna strana (ustupilac),
kao ugovorna strana u dvostrano teretnom ugovoru, ustupa ugovor treem
licu (primalac), tako da to tree lice postaje ugovorna strana, sa svim
pravima i obvezama koje je imao ustupilac kao ugovara.
Ustupanje je mogue kod dvostrano-teretenih ugovora, kod kojih
svaka ugovorna strana ima istovremeno i prava i obveze. Ovo prenoenje
nije mogue kod strogo linih obveza.
Za punovanost ustupanja potrebno je:
1) da druga ugovorna strana pristane na prenoenje ugovora i
2) da se zakljui ugovor izmeu ustupioca i primaoca o ustupanju ugovora
(koji mora biti zakljuen u formi propisanoj za ugovor koji se ustupa).

Ustupilac garantuje samo da je ustupljeni ugovor pravno valjan, a ne
garantuje da e se u novom odnosu izvriti meusobne ugovorne obaveze.

NITAVOST UGOVORA

Ugovor je nitav ako je protivan:
1. ustavom utvrenim naelima drutvenog ureenja,
2. prinudnim propisima i
3. moralu drutva.
Nitav ugovor je protivan javnom poretku jer vrijea opte drutvene
interese.
Posljedice nitavosti ugovora su:
1) Ako ugovarai nisu ispunili obaveze otpada obaveza izvenja,
2) Ako su obje ili jedna ugovorna strana ispunile obaveze treba izvriti
restituciju (vraanje primljenog), pri emu sud moe odbiti zahtjev za
restituciju pod uslovom da restituciju trai nesavjesna strana,
3) Ako restitucija nije mogua postoji obaveza isplate novane naknade,
4) Kriva ugovorna strana moe biti obavezana na naknadu tete koju je
druga strana pretrpila.

Dakle, nitavi ugovori ne proizvode pravno dejstvo. U tom sluaju
ide se tubom za utvrenje nitavosti, a donosi se deklaratorna presuda.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Na nitavost sud pazi po slubenoj dunosti, a pravo na isticanje
nitavosti ne zastarjeva.
Pravo da zahtjeva utvrenje nitavosti ima svako zainteresovano lice, kao
i nadleni tuilac.

RULJIVI (POBOJNI, OBORIVI) UGOVORI

Kod ovakvih ugovora radi se o nedostacima koji povrjeuju
pojedinane, a ne opte drutvene interese.
Ugovor je ruljiv:
a) kada ga je zakljuila ogranieno poslovno sposobna osoba (lica
izmeu 14 i 18 godina koja nisu zakljuila brak po odobrenju suda, kao i
punoljetna lica kojima je ograniena poslovna sposobnost); ili
b) kada su prilikom zakljuenja ugovora postojale mane volje, i to:
prijetnja, bitna zabluda i prevara (u sluaju preostale dvije mane volje:
nesporazuma i fiktivnog ugovora smatra se da ugovor ne nastaje, tj. nitav
je); ili
c) kada je to za pojedinane sluajeve izriito propisano ZOO ili drugim
zakonom (npr. u sluaju prekomjernog oteenja, kod tzv. Pauli janske
tube i dr.).

Ruljivi ugovori su vaei nakon to su zakljueni, ali se moe traiti
ponitenje takvog ugovora u zakonom propisanom roku. Naime, podnosi
se tuba za ponitenje ugovora u subjektivnom roku od 1 godine od dana
saznanja za razloge ruljivosti, a objektivni rok je 3 godine od zakljuenja
ugovora. Ukoliko niko ne pobija ovaj ugovor u zakonom predvienim rokovima,
ugovor ostaje na snazi. Pravo da trai ponitenje ugovora ima onaj na ijoj strani
postoji ograniena sposobnost, odnosno mana volje.
Druga strana moe od strane na ijoj strani se nalazi ruljivost traiti
da se izjasni da li ostaje kod ugovora, jer e se u suprotnom ugovor
smatrati ponitenim. Ako se suprotna strana ne izjasni ili izjavi da ne ostaje kod
ugovora, smatrae se da je ugovor poniten.
Posljedica ponitenja je restitucija primljenog, a ako to nije mogue, moe
se zahtjevati novana naknada.

ZELENAKI UGOVOR

Zelenaki ugovor je dvostrano-obvezujui, teretni ugovor, kojim
jedna ugovorna strana ugovara za sebe ili tree lice nesrazmjernu
imovinsku korist, zloupotrebljavajui stanje nude, teko materijalno
stanje, nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili zavisnost druge strane.
Dakle, za postojanje zelenakog ugovora zahtjevaju se slijedee
pretpostavke:
1) Da je vrijednost preuzetih meusobnih obaveza u oitom nesrazmjeru
(npr. i zrazito niska cijena u odnosu na stvar koja se kupuje);
2) Da je na ovaj nesrazmjer iskoritena strana pristala zbog nekih
nepovoljnih okolnosti, koje mogu biti:
WWW.BH-PRAVNICI.COM

a) stanje nude (npr. potreba lijeenja),
b) teko materijalno stanje (npr. zbog nezaposlenosti),
c) nedovoljno iskustvo (npr. mlaa osoba),
d) lakomislenost,
e) zavisnost prema drugoj strani (zelenau).
Poenta je u zloupotrebi tih okolnosti u cilju postizanja nesrazmjerne
imovinske koristi.
Ovakvi ugovori suprotni su moralu drutva, te su samim tim nitavi.
Oteena strana moe putem suda traiti da se njegova obaveza smanji
na pravian obim, dakle da ugovor opstane uz takvu izmjenu. Ovakav zahtjev
oteena strana moe podnijeti u toku od 5 godina od dana zakljuenja ugovora.

RASKID UGOVORA

Ugovorne strane mogu uvijek sporazumno raskinuti ugovor.
Ugovor se moe i jednostrano raskinuti (bez saglasnosti drugog
ugovaraa), ako za to postoje zakonom propisani uslovi, a to su:
1. zbog neispunjenja;
2. zbog promjenjenih okolnosti;
3. zbog prekomjernog oteenja;
4. zbog postojanja materijalnih i pravnih nedostataka na stvari;
5. kada su ugovorne strane ugovorile odustanicu;
6. u drugim zakonom propisanim sluajevima;

1. Raskid ugovora zbog neispunjenja

Da bi se iz ovog razloga mogao traiti raskid ugovora, pretpostavlja
se da ugovor nije ispunjen ili nije ispunjen na ugovoreni nain.
Da bi se mogao zahtijevati raskid po ovom pravnom osnovu,
potrebno je drugom ugovarau ostaviti naknadni rok za ispunjenje
obaveze.
Meutim, ako se radi o fiksnom ugovoru, gdje je bitni element tog
ugovora ispunjenje obaveze u odreenom roku, a dunik ne ispuni svoju
obavezu u ugovorenom roku, ugovor se raskida automatski, tj. po samom
zakonu istekom tog roka. U ovom sluaju, jedino ako povjerilac ima interes da
odri ugovor moe obavijestiti dunika da mu daje mogunost da ispuni
ugovornu obvezu. Tu obavijest mora dostaviti odmah po isteku roka uz
upozorenje da dunik u razumnom roku ispuni obavezu iz ugovora.
Posljedice raskida ugovora su:

1) ugovarai se oslobaaju meusobnih obaveza iz ugovora;
2) ako je obaveza djelimino ispunjena od jedne strane, vri se restitucija
(vraanje primljenog);
3) ako se vraa novac, ugovara je duan platiti zatezne kamate od
momenta kada je novac primio;
4) ako je zbog raskida ugovora jedan ugovara pretrpio tetu, a nije kriv za
raskid, ima pravo na naknadu te tete.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

2. Raskid ili izmjena ugovora zbog promjenjenih okolnosti

Ovaj institut ima uporite u naelu ekvivalencije (jednakih davanja) i u
naelu pravinosti.
Iz razloga promjenjenih okolonosti ugovor se raskida:
1. ako je nakon zakljuenja dvostranog naplatnog ugovora dolo do
promijenjenih okolnosti,
2. ako se radi o vanrednim i nepredvienim okolnostima (npr. potres,
poplava, neke upravne mjere, promjena sistema cijena, nagli skok ci jena),
3. ako te okolnosti oteavaju ispunjenje obaveza jedne strane do te mjere da
je teko ekonomski pogaaju,
4. ako su te okolnosti nastupile prije roka odreenog za ispunjenje te
obaveze, te
5. ako bi, zbog navedenog, odravanje ugovora bilo nepravino.

Pravo na raskid ugovora ima ugovorna strana koju pogaaju te
izmijenjene okolnosti, tj. koja je dovedena u teku materijalnu situaciju.
Umjesto raskida ugovora iz ovog razloga, moe se traiti i izmjena
uslova ugovora ukoliko na to pristanu obje ugovorne strane.
Pravo na raskid ugovora po ovom pravnom osnovu nema ugovorna strana
koja je bila duna uzeti u obzir takve okolnosti prili kom sklapanja ugovora.

3. Ponitenje ugovora zbog prekomjernog oteenja

Ukoliko je u vrijeme zakljuenja ugovora, u dvostrano obvezujuem
ugovoru, postojao oiti nesrazmjer izmeu uzajamnih davanja, oteena
strana moe traiti ponitenje ugovora ukoliko u vrijeme zakljuenja
ugovora nije znala, niti je morala znati za pravu vrijednost stvari.
Dakle, da bi se radilo o prekomjernom oteenju, potrebno je da
budu ispunjeni sljedei uslovi:
1. Da je zakljuen dvostrano-teretni (naplatni) ugovor (npr. o prodaji i sl.);
2. Da nesrazmjer izmeu uzajamnih davanja postoji u vrijeme zakljuenja
ugovora;
3. Da oeena strana ne zna niti je morala znati za taj nesrazmjer
meusobnih inidbi (dakle u vrijeme ugovora oteeni nije znao niti je
mogao znati pravu vrijednost - ovdje je znaajan momenat zakljuenja
ugovora i u toj fazi se posmatra savjesnost ugovornih strana).

Ovdje se radi o ruljivom ugovoru i oteena strana ima pravo
podnijeti tubu za ponitenje ugovora u roku od 1 godine od zakljuenja
ugovora. Oteeni takoer moe traiti nadopunu vrijednosti protuinidbe
(cijene), ali pod uslovom da na ovo pristane druga strana.
Iako je postojao nesrazmjer, ponitenje ugovora se ne moe traiti u
slijedeim sluajevima:
a) ako je neto kupljeno na javnoj prodaji, ili
b) kod igara na sreu, ili
c) ako je via cijena data zbog osobite naklonosti .
WWW.BH-PRAVNICI.COM

ODGOVORNOST (JAMSTVO) ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE
(4. razlog za jednostrani raskid/ponitenje ugovora - postojanje materijalnih
i pravnih nedostataka na stvari)

Pravila o odogovornosti za materijalne i pravne nedostatke odnose se na
dvostrano-obvezujue teretne ugovore.
Radi se o odgovornosti prenosioca stvari ili prava (prodavca) za
postojee nedostatke, i to u sluaju ako stvari ili prava nemaju ugovorena
ili pretpostavljena svojstva.
Cilj ovih odgovornosti je da garantuju jednakost meusobnih davanja, koja
bi u sluaju postojanja materijalnih ili pravnih nedostataka bila nesrazmjerna, pa
sticalac da je za njih znao, ne bi zakljuio ugovor. (Pravila o ovoj odgovornosti su
detaljno sadrana kod ugovora o prodaji i shodno se primjenjuju na teretne
ugovore).

1. Odgovornost za materijalne (fizike) nedostatke

Ona postoji ako stvar koja je predmet ugovora:
a) nema izriito ugovorena svojstva ili
b) nema uobiajena svojstva, tako da primalac (kupac) ne moe koristiti stvar
na predvieni nain.

Prodavac odgovara za materijalne nedostatke bez obzira na to da li
mu je nedostatak poznat.
Kupac je duan pregledati kupljenu stvar ili je dati nekom strunom
na pregled i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavca u roku od 8 dana,
a kada se radi o ugovorima u privredi to mora uraditi bez odlaganja. Ako su
obje stranke prisutne pregledu, kupac je duan odmah staviti primjedbe zbog
vidljivih nedostataka, a ako se radi o skrivenim nedostacima, onda u roku od 8
dana raunajui od dana kada je nedostatak otkrio, a kod ugovora u privredi bez
odlaganja.
Prodavac nee odgovarati za nedostatak ako se taj nedostatak
pokazao nakon proteka 6 mjeseci od predaje stvari kupcu.
Meutim, kupac ne gubi pravo da se pozove na nedostatak i poslije isteka
navedenih rokova, pod uslovom da je nedostatak bio poznat prodavcu ili mu nije
mogao biti nepoznat.
Kupac koji je blagovemeno obavijestio prodavca o nedostacima ima
pravo (kupeva prava):
a) Traiti od prodavca da otkloni nedostatak ili da mu preda drugu stvar iste
vrste bez nedostatka;
b) Umjesto toga moe traiti od prodavca da se smanji cijena za iznos
umanjene vrijednosti stvari, s tim da e zadrati stvar sa tim nedostatkom.
c) Traiti raskid ugovora, ali prije toga mora prodavcu ostaviti rok za isporuku
stvari bez nedostatka.
Osim navedenih prava, kupac ima pravo i na naknadu tete ako je
pretrpio tetu zbog nedostatka stvari (npr. nije mogao upotrebljavati stvar sa
nedostatkom i stoga nije ostvario prihode izgubljena dobit).
WWW.BH-PRAVNICI.COM

2. Odgovornost za pravne nedostatke (odgovornost za evikciju)

Ova odgovornost postoji ako je primalac (kupac) od strane treeg
lica onemoguen u redovnoj upotrebi stvari, tj. ako na prodatoj stvari postoji
neko pravo treeg lica koje kupevo pravo iskljuuje, umanjuje ili ograniava.
Stvar ima pravni nedostatak:
a) ako prodavac nema pravo vlasnitva na stvari jer to pravo pripada nekom
drugom koji moe od kupca zahtijevati predaju stvari (rei vindicatio), ili
b) ako na stvari postoji neki teret, odnosno pravo (npr. pravo slunosti) koje
ograniava kupevo pravo (vlasnitva).

Kada se pojavi takav nedostatak, kupac treba pozvati prodavca da otkloni
takav nedostatak (npr. da prenese pravo vlasnitva na njega).
U situaciji da tree lice oduzme stvar od kupca, ugovor izmeu
prodavca i kupca se raskida, a u sluaju kada su kupeva prava umanjena
ili ograniena, kupac moe traiti raskid ugovora ili smanjenje cijene.
Pravo kupca prestaje protekom 1 godine od saznanja za postojanje prava
treeg lica na stvari. Dakle radi se o subjektivnom roku. Nema objektivnog roka.

UGOVORNA KAZNA

Ugovorna (konvencionalna) kazna je unaprijed ugovoren ili utvren
iznos novca ili neke druge imovinske koristi koju dunik obeava da isplati
povjeriocu u sluaju da ugovorenu nenovanu obavezu:
a) ne ispuni ili
b) neuredno je ispuni ili
c) zakasni sa njenim ispunjenjem.

Ugovorna kazna predstavlja osiguranje povjerioevog potraivanja, a
poseban znaaj ima u privrednim sporovima. Odnosi se samo na
nenovana potraivanja, jer na novanim potraivanjima se kao sredstvo
obezbjeenja primjenjuje kamata.
Ugovorna kazna mora biti ugovorena u formi predvienoj za ugovor iz
koga proizilazi dunikova obaveza (tzv. paritet forme);
Ona se esto predvia u samom ugovoru kao posebna klauzula, a
mogue je da se sastavi poseban akcesoran ugovor o ugovornoj kazni;
Ako dunik ne ispuni obavezu ili je ne ispuni na ugovoreni nain,
povjerilac moe zahtjevati od dunika ili da ispuni ugovorenu obavezu ili da
plati ugovornu kaznu, a kad je kazna ugovorena za sluaj zakanjenja sa
ispunjenjem obaveze, ima pravo da kumulativno zahtjeva i jedno i drugo.

II UZROKOVANJE TETE - KAO IZVOR NASTANKA OBLIG.-PR. ODNOSA

teta se moe javiti kao materijalna teta u vidu: 1. smanjenja neije
imovine (obina teta) ili 2. sprijeavanja njenog poveanja (izmakla korist), te
kao nematerijalna teta (nanoenje fizike ili psihike boli ili straha).
WWW.BH-PRAVNICI.COM

OSNOVI ODGOVORNOSTI KOD TETE

Odgovornost za tetu moe postojati po principu:
1. subjektivne odgovornosti odgovornost za tetu po osnovu krivnje,
2. objektivne odgovornosti odgovornost za tetu od opasne stvari ili
djelatnosti,
3. odgovornost za drugog.

1. SUBJEKTIVNA ODGOVORNOST (Odgovorn. za tetu po osnovu krivnje)

Po principu subjektivne odgovornosti, obaveza za naknadu tete
nastaje zbog toga to svako onaj ko drugom uzrokuje tetu vlastitom
krivnjom duan je da tu tetu nadoknadi, uz primjenu pravila o
pretpostavljenoj krivnji, to znai da se polazi od pretpostavke da je tetnik kriv
za prouzrokovanu tetu, ali moe dokazivati da teta nije nastala njegovom
krivnjom.
Dakle, ko drugom prouzrokuje tetu duan ju je naknaditi, izuzev ako
dokae da je teta nastala bez njegove krivnje. Iz ovog se moe jasno
zakljuiti da se radi o pretpostavljenoj krivnji. To je oboriva pretpostavka i na
tetniku je teret dokazivanja da nije kriv za prouzrokovanu tetu.
Pretpostavke za nastanak odgovornosti nekog lica za prouzrokovanu
tetu su:
1) postojanje sposobnosti tetnika da odgovara za tetu, jer postoje lica koja
nisu odgovorna (npr. dijete do odreenog uzrasta ili lica nesposobna za
rasui vanje);
2) protivpravna (nedoputena) radnja ili proputanje;
3) uzrona veza izmeu nedoputene radnje i tete kao posljedice;
4) krivnja, koja znai odgovornost nekog li ca zbog toga to se nije ponaalo
kao razuman i paljiv ovjek.

Krivnja se stepenuje na:

1. umiljaj (namjeru) koji se moe manifestovati kao:
a) direktni umiljaj - kada tetnik nedoputeno djelo vri namjerno i
svjesno, a pri tome eli nastupanje posljedice (tete),
b) eventualni umiljaj - kada tetnik nedoputeno djelo vri namjerno
i svjesno, ali pri tome ne eli, ve pristaje na nastupanje posljedice
(tete).
2. nehat (nepanja) - postoji kada tetnik postupa nepaljivo, nemarno,
zanemarujui panju prosjenog ovjeka, odnosno dobrog domaina, a
moe se manifestovati kao:
a) svjesna nepanja - kada je tetnik predvidio mogunost nastupanja
tete, ali se nadao da ona nee nastupiti,
b) nesvjesna nepanja - kada tetnik nije predviao mogunost
nastupanja tete, ali je morao i mogao to predvidjeti,
c) krajnja ili gruba nepanja - kada se tetnik ponaao krajnje nemarno
i lakomisleno,
WWW.BH-PRAVNICI.COM

d) obina nepanja - kada je tetnik zanemario panju briljivog ovjeka,
e) profesionalna nepanja - kada je tetnik zanemario panju koju
ispoljava odreeno lice u vrenju profesionalne djelatnosti od koga se
oekuje poveanja panja.

tetnik odgovara za svaki oblik krivnje, ali, izuzetno, zakon predvia
mogunost snienja tete, ako teta nije prouzrokovana namjerno ili krajnjom
nepanjom!!!

2) OBJEKTIVNA ODGOVORNOST (Odgovornost za tetu od opasne stvari
ili djelatnosti)

Po principu objektivne odgovornosti, obaveza za naknadu tete
nastaje na osnovu samog prouzrokovanja tete. To znai da je imalac
opasne stvari, odn. onaj ko se bavi opasnom djelatnosti, duan nadoknaditi
tetu uzrokovanu od te stvari, odn. djelatnosti, ali se moe osloboditi od
odgovornosti u zakonom predvienim sluajevima. Dakle, ovdje se krivnja
ne dokazuje. Oteeni mora dokazati samo uzrono-posljedinu vezu izmeu
opasne djelatnosti i nastale tete.
Za tetu je odgovoran imalac opasne stvari (a to je vlasnik stvari kao
to je automobil, graevinska maina, oruje i sl.), odnosno onaj ko se bavi
opasnom djelatnosti (to su one djelatnosti u kojima se koriste opasne
stvari ili sam proces proizvodnje stvara tu opasnost).
Ako je imaocu na protivpravan nain oduzeta stvar, za tetu odgovara
onaj ko je stvar oduzeo.
Ako je imalac opasne stvari povjerio stvar nekom drugom licu onda
to lice odgovara.
Meutim, imalac opasne stvari e odgovarati za tetu koju
prouzrokuje opasna stvar i za vrijeme dok se ona nalazila kod treeg lica:
a) ako je teta nastala zbog neke skrivene mane ili nedostatka, a trei na njih
nije upozoren,
b) ako tree lice, kojem je opasna stvar povjerena, nije osposobljeno da
njome upravlja.
Imalac opasne stvari se moe osloboditi odgovornosti ako dokae da
teta potie od:
a) vie sile
b) od samog oteenog - ali samo ako njegove radnje ili proputanja nije
mogao predvidjeti i posljedice izbjei i otkloniti
c) od treeg lica - takoer, samo ako njegove radnje ili proputanja nije
mogao predvidjeti i posljedice izbjei i otkloniti .

3) ODGOVORNOST ZA DRUGOG

Obaveza za naknadu tete po principu odgovornosti za drugog znai
da odreena lica po pravilima o pretpostavljenoj krivnji nadoknauju tetu
koju je prouzrokovalo drugo (neodgovorno) lice, (npr. roditelj za dijete,
staralac za tienika), uz mogunost da se oslobode ove odgovornosti ako
WWW.BH-PRAVNICI.COM

su poduzela sve mjere nadzora nad neodgovornim licem, ali je i pored toga
teta nastupila.
Sluajevi ovakve odgovornosti su:
1) Za duevno bolesna i zaostala lica - odgovara njihov staralac.
2) Za maloljetnike - odgovaraju njihovi roditelji, i pri tome:
a) ako se radi o djetetu mlaem od 7 godina roditelji odgovaraju po
principu objektivne odgovornosti,
b) ako se radi o maloljetniku mlaem od 14 godina, koji je sposoban za
rasuivanje, roditelji i maloljetnik odgovaraju solidarno,
c) ako se radi o maloljetniku starijem od 14 godina, koji je sposoban za
rasuivanje, za tetu odgovara maloljetnik, ali ako tetu ne moe
nadoknaditi sam, roditelji e se obavezati na naknadu tete pod
uslovom da je to pravino.
3) Ako je maloljetnik povjeren na uvanje staraocu, koli ili drugoj ustanovi ,
za tetu odgovara staralac, odnosno ustanova, ako je teta nastala zbog
proputanja nadzora.
4) Za tetu koju treim licima poine radnici na radu, odgovara privredno
drutvo u kojem je radnik zaposlen, ali se to privredno drutvo moe
osloboditi odgovornosti ako dokae da radnik nije kriv za nastalu tetu.

Odgovornost za tetu u sluaju nesree izazvane m/v u pokretu

Iako su motorna vozila u pokretu opasne stvari (za koje se inae
odgovara po principu objektivne odgovornosti), u sluaju sudara tih vozila
odgovara se po pravilima subjektivne odgovornosti tj. po principu krivnje.
Ako je u sudaru motornih vozila tetu pretrpilo tree lice, imaoci vozila
odgovaraju solidarno po pravilima objektivne odgovornosti. To znai da svaki od
njih moe platiti cijeli iznos tete i tada prema drugom ima regresno pravo u
parnici gdje se utvruje koliki je udio svakog od njih u prouzrokovanj u utete.
U odnosu na meusobnu tetu, primjenjuju se slijedea pravila
subjektivne odgovornosti:
a) Ako je kriv jedan imalac m/v - on drugom imaocu nadoknauje svu
tetu;
b) Ako postoji obostrana krivnja - onda imaoci odgovaraju zavisno od
stepena krivnje;
c) Ako nema krivnje ni jedne strane - onda odgovaraju podjednako (na
ravne dijelove), ali razlozi pravinosti mogu opredjeliti sud da donese i
drugaiju odluku (npr. zbog slabog imovnog stanja jednog imaoca vozila,
znatne razlike izmeu vrijednosti vozila i sl.).

NAKNADA MATERIJALNE TETE

Materijalna teta se nadoknauje:

1) uspostavljanjem ranijeg stanja kakvo je bilo prije tete,
2) naknadom u novcu, koja e se dosuditi u sljedeim sluajevima:
WWW.BH-PRAVNICI.COM

a) ako uspostavljanje ranijeg stanja nije mogue (npr. unitena je
individualno odreena stvar),
b) ako je mogue djelimino uspostavljanje ranijeg stanja, tada se u
preostalom dijelu dosuuje novana naknada,
c) ako je uspostavljanje ranijeg stanja vezano sa nesrazmjernim
trokovima,
d) ako oteeni izriito zahtjeva dosuenje naknade u novcu.

Naknada u novcu se dosuuje u visini potrebnoj za uspostavu stanja
koje je postojalo prije nastupanja tete. Visina te naknade se odreuje po
cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke.
Oteeni ima pravo na zatezne kamate od dana donoenja sudske odluke
pa do isplate naknade, a ako je sam oteeni otklonio tetu (npr. popravkom), od
dana kada je imao izdatak za popravku.
Naknada se moe odnositi na obinu tetu i na izmaklu dobit.
Naknada se moe dati u manjem obimu od stvarne tete (tj. moe se
sniziti) pod slijedeim uslovima:

1) Ako teta nije prouzrokovana namjerno ili krajnjom nepanjom, a
tetnik:
a) je loeg materijalnog stanja, tako da bi ga isplata dovela u teku
materijalnu situaciju, ili
b) je prilikom prouzrokovanja tete radio poslove korisne za oteenog.

2) Ako ima podjeljene odgovornosti, tj. ako nastanku tete doprinese
oteeni (npr. pjeak kri saobraajne propise i time doprinese da bude
povrijeen u saobraajnom udesu).

Pravilo je da se teta isplauje odjednom. Meutim, u izuzetnim
situacijama (za sluaj smrti, tjelesne povrede, ili oteenja zdravlja),
naknada se moe odrediti u obliku rente (doivotno ili na odreeno vrijeme).
Ovdje se ima u vidu teta koja e se manifestovati ubudue, pa e se
tako i nadoknaivati. Ovaj vid tete se manifestuje kao:

a) izgubljeno izdravanje ili pomaganje koje se odreuje licu koga je
npr. poginuli lan porodice izdravao, a na teret tetnika u obliku rente;
b) gubitak zarade koja se kao naknada dosuuje oteenom koji je
pretrpio povredu zbog ega ima smanjenu radnu sposobnost, a kao
posljedica toga i gubitak ili smanjenje zarade koju je ranije ostvarivao.
Oteenom u ovom sluaju pripada pravo na razliku i zmeu zarade koju
je ranije ostvari vao i zarade koju ostvaruje nakon pretrpljene povrede.
Razlika se dosuuje u obliku rente.
c) renta se moe dosuditi i ako oteeni ima nepokrivene trokove
lijeenja i dr.
d) renta se moe davati kao naknada za pojaanu ishranu, da bi se kroz
taj period uspostavilo normalno stanje.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

e) ako je neko odreeno vrijeme nesposoban za obavljanje nekih
poslova potrebnih za odravanje line higijene, pa u tu svrhu mora
angaovati drugu osobu, pripada mu pravo na naknadu tih izdataka.
f) mogue je dosuditi naknadu zbog nemogunosti napredovanja u
poslu (npr. zbog invalidnost i gubitka sposobnosti).

Visina dosuene rente moe se mijenjati zavisno od promijenjenih
okolnosti (npr. velika razlika izmeu radnih mjesta). Uvijek se postavlja zahtjev i
sud donosi odluku.
Na zahtjev oteenog i u situaciji kada se u pravilu dosuuje naknada u
rentnom obliku, moe se dosuditi novana naknada u kapitaliziranom (jednom)
iznosu ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti. Visinu te naknade utvruje vjetak
odgovarajue struke. (npr. momku naknada koju je uloio u kolovanje).

NOVANA NAKNADA NEMATERIJALNE TETE

Ova naknada se u pravilu dosuuje za pretrpljene:

1. fizike bolove,
2. psihike (duevne) bolove i
3. pretprljeni strah.

Fiziki bol moe biti uzrokovan:

a) tjelesnom povredom,
b) operativnim zahvatom,
c) za vrijeme lijeenja,
d) poslije zavrenog lijeenja (povrede vremena).

Psihiki (duevni) bol moe biti uzrokovan:

1) zbog smanjene ivotne aktivnosti - moe biti uzrokovan smanjenom
pokretljivosti ruke, noge i dr. oblicima invalidnosti kojima je umanjena
ivotna aktivnost.
2) zbog unakaenosti - unakaenost u pravilu uzrokuje psihiki bol.
3) zbog povrede ugleda, asti, slobode - naknada se dosuuje zbog
psihikog bola koji oteeni trpi.
4) zbog smrti ili tekog invaliditeta bliskog srodnika - pravo na naknadu
zbog smrti bliskog srodnika pripada lanovima najue porodice (branom
drugu, djeci, i roditeljima), a brai, sestrama i vanbranom drugu samo
ako su sa oteenim ivjeli u trajnoj zajednici. Pravo na naknadu zbog
tekog invaliditeta bliskog srodnika ne pripada brai i sestrama, bez obzira
da li su ivjeli u zajednici sa oteenim.
5) zbog kanjive preljube, obljube, bludnih radnji - ako je neko
prevarom, prinudom ili zloupotrebom odnosa potinjenosti ili zavisnosti
naveden na kanjivu obljubu ili dr. kanjivu bludnu radnju, on tada ima
pravo na naknadu zbog pretrpljenih duevnih bolova.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Pretrpljeni strah

On je osnov za naknadu nematerijalne tete ako je znatnog
intenziteta i ako traje relativno due vrijeme, tako da opravdava dosuenja
novane naknade. U sporovima povodom odreivanja nematerijalne tete
angauju se vjetaci strunjaci medicinske struke, koji utvruju postojanje
bolova i straha, njihov intenzitet i trajanje.
Visina naknade se odreuje prema okolnostima u vrijeme donoenja
presude, uz pravo tuioca (oteenog) na zatezne kamate od donoenja
presude pa do isplate.

PRAVILA O UGOVORNOJ ODGOVORNOSTI ZA TETU

Ako dunik ne ispuni obavezu ili je ne ispuni u svemu kako ona glasi
ili zakasni sa njenim ispunjenjem, tada povjeriocu pripada pravo da, pored
zahtjeva koji se odnosi na ispunjenje obaveze, trai i naknadu tete,
naravno ukoliko je zbog toga pretrpio tetu.
Ako je ispunjenje obveze postalo nemogue, onda mu pripada samo
pravo na naknadu tete.
Dunik se moe osloboditi odgovornosti za prouzrokovanu tetu ako
dokae da nije mogao ispuniti svoju obavezu, odnosno da je zakasnio sa
ispunjenjem zbog okolnosti koje nije mogao predvidjeti, izbjei, otkloniti, a
ni sprijeiti. Ovdje se radi o okolnostima koje su nastupile nakon zakljuenja
ugovora, a koje imaju karakter vie sile (poar, poplava, ekonomske i upravne
mjere).
Dunik odgovara po kriteriju pretpostavljene krivnje i teret
oslobaanja od odgovornosti za tetu pada na njega.
Zakon predvia mogunost proirenja, ogranienja i iskljuenja
ugovorne odgovornosti za tetu, ako to ugovarai predvide ugovorom.
Tako ugovarai mogu proiriti odgovornost dunika za sluaj za koji
dunik inae ne bi odgovarao.
Zakon ne dozvoljava iskljuenje odgovornosti dunika za tetu
prouzrokovanu namjerno ili krajnjom nepanjom, a mogue je iskljuenje od
odgovornosti za tetu prouzrokovanu obinom nepanjom.
Mogue je ogranienje odgovornosti za tetu tako da se unaprijed odredi
najvii iznos naknade, osim ako to nije u oitom nesrazmjeru sa tetom.
Ako ima krivnje povjerioca ili lica za koja on odgovara, primjenjuje se
pravilo o podjeljenoj odgovornosti.

ODGOVORNOST VIE LICA ZA ISTU TETU

Vie lica mogu odgovarati za istu tetu ako je ona prouzrokovana na
jedan od slijedeih naina:
1) ako su neposrednim zajednikim radnjama prouzrokovali tetu;
2) ako je posrednom radnjom jedan uticao da drugi naini tetu;
WWW.BH-PRAVNICI.COM

3) ako su radili nezavisno jedan od drugog (bez dogovora), i nezavisnim
samostalnim radnjama prouzrokovali istu tetu, a pri tome se ne mogu
utvrditi udjeli u prouzrokovanju tete;
4) ako je nesumnjivo da su tetu prouzrokovala dva ili vie lica, koja su na
neki nain povezana, a ne moe se utvrditi ko je od njih tetu
prouzrokovao
5) naruilac i izvoa radova na nekretninama, za tetu nastalu tim
radovima, treim licima odgovaraju zajedniki.

U svim navedenim sluajevima tetnici odgovaraju u granicama
svoga doprinosa, ukoliko je taj doprinos mogue utvrditi. U suprotnom,
odgovaraju solidarno.
Ako jedan od tetnika isplati oteenom cijeli iznos tete, onda ima
pravo da od drugih tetnika, u posebnoj regresnoj parnici, trai naknadu za
njihovo uee za prouzrokovanje tete. Sud ovdje pokuava utvrditi doprinos
svakog od uesnika, a ukoliko u tome ne uspije, obavezae svakoga od njih na
isplatu naknade u jednakim dijelovima.

PRAVO OTEENOG DA ZAHTIJEVA NAKNADU NAKON ZASTARJELOSTI
ODTETNOG ZAHTJEVA

Kada je u pitanju vanugovorna (deliktna) odgovornost za tetu,
zahtjev za naknadu tete se moe podnijeti u subjektivnom roku od 3
godine od dana saznanja za tetu i tetnika, a u svakom sluaju u
objektivnom roku od 5 godina od dana kada je teta nastala.
Meutim, ZOO predvia da oteeni ima pravo i da nakon isteka
zastarnog roka za naknadu tete zahtijeva od tetnika da mu ustupi, preda,
odnosno vrati ono to je stekao tetnom radnjom jer se radi o sticanju bez
pravnog osnova. Taj zahtjev e postaviti po pravilima o sticanju bez pravnog
osnova.
U ovom postupku e moi ostvariti samo onaj dio koji se manifestirao kao
korist koju je ostvario prouzrokovanjem tete, dakle obeteenje se u ovom
sluaju ostvaruje samo djelimino.

III STICANJ E BEZ OSNOVA - KAO IZVOR NASTANKA OBLIGACIONO-
PRAVNOG ODNOSA

Da bi nastala obveza po ovom pravnom osnovu moraju biti ispunjeni
odreeni uslovi, i to:
1. da je kod jedne strane dolo do poveanja imovine,
2. da je zbog toga kod druge strane nastupilo osiromaenje, odnosno
umanjenje imovine,
3. da kod osiromaene strane postoji zabluda ili neznanje, odnosno
uvjerenje da isplatom ili drugim davanjem ispunjava svoju obavezu
(zabluda da ima obavezu),
4. da ne postoji valjan pravni osnov za sticanje imovine na drugoj strani.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Pojedini sluajevi sticanja bez osnova su:
a) isplata nepostojeeg duga,
b) naknadni prestanak pravnog osnova,
c) izostanak protuinidbe,
d) isplata jednog duga dva puta.

Kada se moe traiti vraanje za sticanje bez osnova?
Vraanje moe traiti onaj koji izvri isplatu, pod uslovom da je u
vrijeme plaanja bio savjestan, tj. da je bio u uvjerenju da je duan to
uiniti.
Meutim, ne moe traiti vraanje datog onaj ko je izvrio isplatu
znajui da nije duan, izuzev:
a) ako je u tom momentu zadrao pravo da trai vraanje ili
b) ako je to uinio pod prinudom (onda mu pripada pravo na vraanje).

IV POSLOVODSTVO BEZ NALOGA ILI NEZVANO VRENJE TUIH
POSLOVA - KAO IZVOR NASTANKA OBLIGACIONO-PRAVNOG ODNOSA

Poslovodstvo bez naloga je neovlateno mijeanje u tue poslove
vrenjem nekog posla u korist drugog lica, zbog ega izmeu ta dva lica
nastaje obligaciono-pravni odnos.
U skladu sa zakonom, nezvanom vrenju tuih poslova se u
odreenim sluajevima ipak moe pristupiti. U vezi s tim, razlikujemo:

1. nuno poslovodstvo bez naloga - postoji ako je poduzeto radi
otklanjanja neposredno predstojee tete, znai radi se o poslu koji ne trpi
odlaganje (npr. ako je vjetar odnio krov pa komije pristupe popravci, jer
pada kia pa e nastupiti jo vea teta).
2. korisno poslovodstvo bez naloga - postoji ako nije nuno ve korisno
za drugo lice (npr. prilikom boravka u inostranstvu neko za prijatelja pod
povoljnom cijenom kupi stvar za koju je ovaj ranije izjavljivao da bi je elio
kupiti).
3. poslovodstvo protivno zabrani gospodara posla - postoji ako neko
poduzima posao za drugo lice, iako zna da mu je to lice zabranilo da to
ini.

U sluajevima nunog i korisnog poslovodstva bez naloga,
poslovoa je duan da obavijesti osobu za koju radi i da ga pozove da on
nastavi sa obavljanjem tog posla. Ukoliko ne prihvati da nastavi poslove ili
nije u mogunosti da doe u razumnom roku, poslovoa e da nastavi
posao ukoliko je to mogue i duan je raditi sve dok osoba za koju posao
radi ne preuzme brigu o tome. U takvoj situaciji, kada je obavljen posao,
poslovoa je duan ispostaviti raun i ustupiti sve ono to je pribavio za
obavljanje tog posla osobi za koju radi. Poslovoa je duan obavljati posao sa
dunom panjom (panjom dobrog domaina/pri vrednika/strunjaka).
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Pod uslovom da je u svemu radio kako treba i ono to su date
okolnosti zahtijevale, poslovoa u sluajevima nunog i korisnog
poslovodstva bez naloga ima i odreena prava:
1) Ima pravo zahtijevati od onog za koga je radio da ga oslobodi svih
obaveza koje je na sebe preuzeo zbog obavljanja tog posla;
2) Ima pravo zahtijevati naknadu svih nunih i korisnih trokova, te
eventualno pretrpljene tete;
3) Pored toga, pripada mu i pravo na primjerenu naknadu za uloeni trud;
Kod poslovodstva protivno zabrani gospodara posla, poslovoi ne
pripada pravo na naknadu.

V J EDNOSTRANE IZJ AVE VOLJ E - KAO IZVOR NASTANKA
OBLIGACIONO-PRAVNOG ODNOSA
Jednostrane izjave volje su izjave na osnovu kojih nastaje obaveza
prema subjektu koji ispuni odreeni uslov, ako to obeanje nije prethodno
opozvano na zakonom propisani nain. Tu spadaju:
a) javno obeanje nagrade,
b) vrijednosni papiri i
c) legitimacioni papiri.

a) Javno obeanje nagrade

To je poziv kojim se javnim oglasom neodreeni krug lica poziva da
za nagradu:
a) poduzmu neku radnju, ili
b) da postignu neki uspjeh, ili
c) da se nau u odreenoj situaciji (npr. oglas da se pronae izgubljena
stvar, konkurs za i zradu projekta, nagrada za najbolji roman).

Obeanje se moe opozvati na nain na koji je uinjeno, kao i linim
saopenjem. Meutim, onaj ko je dato obeanje ispunio, a nije znao, niti je
mogao znati da je obeanje opozvano, ima pravo zahtijevati da mu se da
obeana nagrada, a onaj ko je prije opozivanja uinio izvjesne izdatke radi
izvrenja radnje odreene u oglasu, ima pravo na naknadu tih izdataka.
Obeanje nagrade ne moe se opozvati ukoliko je oglasom odreen rok
za i zvrenje radnje, odnosno za obavjetavanje o postignutom rezultatu ili
ostvarenju odreene situacije.
b) Vrijednosni papiri su pismene izjave kojima se njihov izdavalac obavezuje
ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (npr. mjenica,
ek, konsoman, tovarni list i dr.).
c) Legitimacioni papiri su eljeznike, pozorine i dr. karte (ulaznice), bonovi i
sl. isprave, koje sadre obavezu za izdavaoca, uz napomenu da u njima nije
naznaen povjerilac. Od legitimacionih papira treba razlikovati legitimacione
znake, koji predstavljaju samo dokaz za odreenog povjerioca da je s njim
zakljuen dvostrani ugovor (npr. broj na znaku koji se i zdaje u garderobi).
WWW.BH-PRAVNICI.COM

OSTALI INSTITUTI OBLIGACIONOG PRAVA

KAMATE

Kamata je naknada za koritenje tueg novca ili za koritenje drugih
zamjenjivih stvari. Istovremeno, ona ima i karakter naknade tete zbog toga
to je kod novane obaveze povjerilac lien upotrebe svog novca.
Kamate mogu biti:
1. ugovorene kamate ako su ih ugovarai predvidjeli u ugovoru,
2. zakonske ili tzv. zatezne kamate koje predvia zakon za sluaj
postojanja novane obaveze.
3. procesne kamate kamata na kamatu (izuzetak od pravila da nema
kamate na kamatu

Ugovorene kamate

Ove kamate se odreuju ugovorom izmeu ugovornih strana i teku
od vremena kako su se ugovarai sporazumjeli.
Stopa ugovorenih kamata ne moe biti vea od kamatne stope koja
se u mjestu ispunjenja plaa na tedne uloge po vienju.
Ugovaranje vee stope od dozvoljene ne ini ugovor nitavim, jer se
kamate dosuuju do dozvoljenog iznosa. Ako je kamata ugovorena, a nije
odreena stopa, vrijedi kamata koja se plaa u mjestu ispunjenja na tedne
uloge po vienju.

Zatezne kamate

Zatezne kamate se plaaju kada dunik zakasni sa ispunjenjem
novane obveze, i to za vrijeme od dospjelosti tog duga, pa do isplate, i to
neovisno od krivnje, a po stopi utvrenoj Zakonom o visini stope zatezne
kamate, koja iznosi 18%.
Povjeriocu pripada pravo na zateznu kamatu neovisno od toga da li je
zbog zakanjenja u ispunjenju novane obaveze pretrpio tetu. Ako je teta vea
od iznosa koji je dobio po osnovu kamata, povjerilac ima pravo na razliku do
punog iznosa naknade tete.

Procesne kamate

Ovo je izuzetak od pravila da je zabranjeno plaanje kamate na kamatu.
Procesnu kamatu plaa dunik koji je zadocnio, odnosno koji nije
platio zatezne kamate povjeriocu sa kojim je u poslovnom odnosu (plaao
mu je glavni dug sa zakanjenjem, a nije zatezne kamate).
U ovom sluaju, povjerilac ima pravo da ustane sa posebnom tubom
kojom e zahtijevati isplatu neplaenih zateznih kamata.
Sada zbir neplaenih zateznih kamata ini glavno potraivanje, a na
to potraivanje povjeriocu (sada tuitelju) pripada pravo da zahtijeva od
dunika isplatu kamata od dana podnoenje tube do isplate.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

To se sve deava u parnici i zato se zovu procesne kamate.
Procesna kamata na iznos neisplaene zatezne kamate ne moe da se
trai sve dok ne prestane glavno novano potraivanje.

ALTERNATIVNE OBAVEZE

Alternativne obaveze su takve obveze kod kojih dunikova obveza
ima dva ili vie predmeta, ali je dunik obavezan dati samo jedan od njih da
bi se oslobodio obaveze. Sutina se odnosi na postojanje dvije obaveze, dva
predmeta i pravo izbora pripada duniku.
Alternativne obaveze mogu nastati:
1. ugovorom, kada se o tome usaglase ugovorne strane (npr. kod
zakljuenja ugovora o prodaji, kupac se obavezuje prodavcu isplatiti
odreeni iznos novca ili mu umjesto toga dati neku stvar);
2. jednostranom izjavom volje (npr. kod sastavljanja legata nasljedniku se
moe odrediti obaveza da legataru preda odreene stvari ili isplati
odreeni iznos novca);
3. na osnovu zakona (npr. u sluaju zakonskog izdravanja, davalac
izdravanja moe plaati izdravanje ili primiti izdravano lice u svoje
domainstvo na izdravanje).

Svrha alternativne obveze je pravo izbora od strane dunika. Time se
duniku daje mogunost da ispuni obvezu na nain koji je za njega povoljniji.
Izbor se smatra izvrenim u momentu kada je dunik obavijestio
drugu stranu (povjerioca) o tome ta je izabrao. Takva izjava se vie ne moe
opozvati.
Pravo izbora pripada duniku sve dok u postupku prinudnog
izvrenja jedna od dugovanih stvari ne bude predata povjeriocu.
Ako pravo izbora pripada povjeriocu, onda on to pravo moe koristiti
do isteka roka za ispunjenje dunikove inidbe. Ukoliko se povjerilac do tada
ne izjasni, dunik ga moe pozvati da izvri izbor i pri tome mu odrediti rok. Po
proteku navedenog rok,a pravo i zbora prelazi na dunika.
Ako se desi da jedan predmet obaveze postane nemogu iz uzroka
za koje nije odgovorna ni jedna strana, obveza dunika se svodi na
preostali predmet.

FAKULTATIVNA OBAVEZA I FAKULTATIVNO POTRAIVANJE

Kod fakultativne obaveze ne postoji obaveza sa dva ili vie
predmeta, ve obaveza sa samo jednim predmetom, uz ovlatenje dunika
da se moe osloboditi obaveze davanjem nekog drugog predmeta, koji je
odreen pravnim poslom ili zakonom.
Fakultativne obaveze mogu biti zasnovane:
1) ugovorom,
2) zakonom npr. ZOO predvia odustanicu povodom koje dunik ima dvije
mogunosti:
a) moe ispuniti ugovornu obavezu, ili
WWW.BH-PRAVNICI.COM

b) moe odustati od ugovora davanjem odustanice,
3) testamentom ako ostavilac obavee nasljednika na davanje legata
predajom odreenog predmeta, ali da se te obaveze moe osloboditi ako
isplati odreeni novani iznos.

Mogue je da ovo pravo fakultativnog potraivanja pripada
povjeriocu tako da on, umjesto dugovanog predmeta, od dunika zahtijeva
neki drugi odreeni predmet.
Takvo ovlatenje povjerioca moe biti predvieno:
1) ugovorom ili
2) zakonom npr. ZOO predvia da kada se obaveza sastoji u davanju
stvari odreenih po rodu, a dunik doe u zakanjenje, povjerilac moe po
svom izboru:
a) nabaviti stvar istog roda i zahtjevati naknadu cijene i naknadu tete, ili
b) umjesto toga zahtjevati vrijednost dugovanih stvari i naknadu tete.

DJELJIVE OBAVEZE I POTRAIVANJA

Najee obigaciono-pravni odnos nastaje izmeu jednog povjerioca i
jednog dunika. Meutim, ponekad obigaciono-pravni odnos nastaje izmeu
dva ili vie povjerioca s jedne strane i dva ili vie dunika s druge strane. U
takvom sluaju se radi o pluralistikim obavezama.
Pluralistike obaveze mogu biti:
a) Djeljive vie dunika obavezu dijele na jednake dijelove tako da jedan
dunik odgovara samo za svoj dio obaveze. Ako na povjerilakoj strani
ima vie lica, a nita drugaije nije dogovoreno, postojee potraivanje se
dijeli izmeu njih na jednake dijelove, a to znai da svaki od njih ima pravo
zahtijevati samo dio obaveze.
b) Nedjeljive to su takve obaveze kod kojih su inidbe kvantitativno
nedjeljive, tako da se ne mogu ispuniti u dijelovima, i svaki od povjerilaca
moe zahtjevati samo ispunjenje cijelog potraivanja, odnosno dunik je
obavezan ispuniti cijelu obavezu.

SOLIDARNE OBAVEZE

Solidarne obaveze postoje kada je u postojeem obligaciono -
pravnom odnosu svaki od vie dunika duan ispuniti cijelu obavezu i
svaki od vie povjerilaca moe zahtijevati ispunjenje cijele obaveze od bilo
kojeg dunika.
Solidarnost obaveze moe biti:
1. pasivna i
2. aktivna.

Pasivna solidarnost

Pasivna solidarnost postoji kada u obligaciono - pravnom odnosu na
pasivnoj (dunikoj) strani ima vie dunika od kojih je svaki od njih
WWW.BH-PRAVNICI.COM

subjekt cjelokupne obaveze, tako da ako doe do potpunog ispunjenja od
jednog dunika, preostali dunici se oslobaaju obaveze prema povjeriocu.
S druge strane, povjerilac moe ispunjenje obaveze zahtjevati od bilo kog
dunika sve dok mu obaveza ne bude u potpunosti izmirena.
Pojam pasivne solidarnosti podrazumijeva jedinstveno potraivanje i
jedinstvenu obavezu, a ne onoliko potraivanja koliko ima povjerioca, odnosno
ne onoliko obaveza koliko ima dunika.
Pasivna solidarnost moe nastati: 1. ugovorom, 2. testamentom (npr.
kada ostavilac testamentom odredi da svi nasljednici solidarno odgovaraju za
namirenje legatara) i 3. zakonom (npr. u sluaju odgovornosti naruioca i
izvoaa radova za tetu nastalu izvoenjem radova na nekretninama).
U situaciji kada jedan od solidarnih dunika ispuni obavezu u
cijelosti, pripada mu pravo regresa, tj. da od ostalih dunika zahtijeva da
mu naknade dio obaveze koja otpada na njih. To e uraditi u regresnoj parnici
ukoliko to nije mogue drugaije. Ako drugaije nije odreeno, ugovoreno ili ne
proizilazi i z odnosa solidarnih dunika, na svakog dunika otpada jednak dio.

Aktivna solidarnost

Od pasivne solidarnosti razlikujemo aktivnu solidarnost.
Aktivna solidarnost znai da na povjerilakoj strani ima vie lica, a
svako od tih lica ima pravo od dunika zahtijevati ispunjenje cijele obaveze,
pa kada jedan od solidarnih povjerilaca bude namiren, obaveza prestaje i u
odnosu na ostale povjerioce.
U situaciji kada ima vie povjerilaca, pravo je dunika da ispuni obvezu
prema svom izboru u odnosu na jednog od povjerilaca po svom izboru. To pravo
ima do momenta dok jedan od povjerilaca ne zahtijeva ispunjenje obveze.
I aktivna solidarnost moe nastati zakonom, ugovorom i testamentom.
Ako obaveza bude ispunjena prema jednom od solidarnih
povjerilaca, ostali povjerioci imaju pravo zahtjevati dio koji im pripada.

NAINI PRESTANKA OBAVEZA

Obaveze mogu prestati na jedan od nie navedenih naina:

1. ispunjenjem obaveza,
2. raskidom ugovora zbog neispunjenja,
3. prebojem ili kompenzacijom,
4. otpustom duga,
5. prenovom ili novacijom,
6. sjedinjenjem (konfuzija),
7. nemogunou ispunjenja,
8. protekom vremena, otkaz,
9. smru dunika ili povjerioca.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

1) ISPUNJENJE OBAVEZA

To je jedan od naina prestanka obaveze.
Pod ispunjenjem obaveze podrazumjevamo valjano izvrenje
dugovane inidbe, koja je predmet dunikove obaveze.

Subjekti ispunjenja

Obavezu ispunjava dunik, ali to moe uiniti i tree lice ako ima
pravni interes ili ako nema pravni interes, ali je dunik s tim saglasan.
Ako je u ugovoru odreeno da obavezu treba da ispuni dunik lino,
ili ako priroda obaveze nalae da je moe ispuniti samo dunik, nije
mogue da obavezu ispuni tree lice.
Ispunjenje se ini: 1. povjeriocu 2. licu koje odredi povjerilac
(punomonik), 3. licu odreenom zakonom (zakonskom zastupniku), 4. licu
odreenom odlukom suda (sudski izvrni organ), 5. licu odreenom ugovorom
(kod ugovora u korist treih lica).

Predmet ispunjenja

Predmet ispunjenja je odreen ugovorom, ali obaveza moe prestati i
ako povjerilac u sporazumu sa dunikom primi neto drugo umjesto onoga
to mu dunik duguje (davanje umjesto dugovanog).
Povjerilac nije duan primiti djelimino ispunjenje obaveze osim ako se
radi o novanim obavezama, ali ni tada ako bi primitkom djeliminog ispunjenja
pretrpio tetu.

Vrijeme ispunjenja

Ako rok nije odreen ispunjenje obaveze se moe traiti odmah.
Ako je rok odreen dunik je obavezan ispuniti obavezu u tom roku, jer u
suprotnom pada u docnju (zakanjenje).
Za sluaj da je rok ugovoren u interesu dunika, on ima pravo ispuniti
obavezu i prije roka, ali je duan o tome obavijestiti povjerioca.
Povjerilac ima pravo traiti ispunjenje prije roka ako dunik nije dao
obeano obezbjeenje (zalog, avans, kaparu) ili ako je rok ugovoren u njegovu
korist.

Mjesto ispunjenja

Dunik je obavezan ispuniti obavezu u mjestu koje je predvieno
ugovorom ili zakonom.
Ako mjesto nije odreeno ni ugovorom ni zakonom, mjesto
ispunjenja se odreuje po svrsi posla ili prirodi ispunjenja.
Meutim, ako se ni na ovaj nain ne moe odrediti mjesto ispunjenja
obaveze, to je mjesto prebivalita, odnosno sjedita dunika.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Izdavanje priznanice

Kada dunik ispuni obavezu, moe od povjerioca traiti izdavanje
priznanice koja potvruje da je ispunjen dug.

Zakanjenje (docnja) dunika

Zakanjenje (docnja) dunika postoji kada dunik ne ispuni obavezu
u roku odreenom za ispunjenje.
Ako rok nije odreen, dunik je u zakanjenju od momenta kada ga
povjerilac pozove da ispuni obavezu, to ini opomenom ili podnoenjem
tube za ispunjenje.
Povjerilac u sluaju zakanjenja dunika ima pravo na naknadu tete, a
dunik pored toga odgovara i za sluajnu propast ili oteenje stvari. Ako je u
pitanju novano potraivanje, povjerilac ima pravo na zatezne kamate.

Zakanjenje povjerioca

Zakanjenje povjerioca postoji kada on bez osnovanog razloga
odbije da primi ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei.
Dolaskom povjerioca u docnju, na njega prelazi rizik sluajne
propasti ili oteenja stvari, a ako se radi o novanom potraivanju,
prestaju tei kamate za dunika.
Ako je povjerilac u zakanjenju, a nepoznat je ili se ne zna gdje se nalazi,
a nema zastupnika, dunik se moe osloboditi svoje obaveze tako to e
dugovani iznos novca, odnosno dugovanu stvar, poloiti kod suda u depozit, ili
e traiti od suda da se odredi lice koje e stvar uvati, a ako stvar nije podesna
za uvanje u sudskom depozitu ili su za njeno uvanje potrebni nesrazmjerni
trokovi, dunik je moe prodati na javnoj drabi i dobiveni iznos novca
deponovati kod suda.

2) PREBOJ ILI KOMPENZACIJA

Kompenzacija ili preboj je jedan od naina prestanka obaveza.
Kumulativni uslovi za kompenzaciju su:
1. da postoje meusobna potraivanja,
2. da ona glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kvalitete,
3. da su oba potraivanja dospjela.

Vrste kompenzacija:
a) jednostrana - kada jedna strana izjavi drugoj da u odnosu na njeno
potraivanje stavlja u preboj svoje potraivanje;
b) ugovorna - kada se meusobna potraivanja kompenziraju na osnovu
sporazuma imaoca tih potraivanja;
c) sudska - nastaje na osnovu odluke suda povodom prigovora tuenog da
ne osporava potraivanje povjerioca, ali da istie svoje (dunikovo)
potraivanje prema tuitelju i zahtjeva od suda da ta potraivanja prebije.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Kompenzacija nastupa momentom ispunjenja zakonske
pretpostavke za kompenzaciju, a kod sudske kompenzacije mora postojati i
izjava pred sudom.
Iako su ispunjeni opti uslovi, ne mogu se prebiti:
1. potraivanja koja se ne mogu zaplijeniti po pravilima izvrnog postupka,
2. potraivanja stvari koje su duniku data na uvanje, posudbu ili koje je
dunik bespravno uzeo ili zadrao za sebe,
3. potraivanja iz osnova namjernog prouzrokovanja tete,
4. potraivanja naknade tete nanesene oteenjem zdravlja ili smrti nekog
lica, kao i
5. potraivanja iz osnova zakonskog izdravanja.

3) OTPUST (OPROST) DUGA

Obaveza prestaje kada povjerilac izjavi da nee traiti ispunjenje
obaveze, a dunik se s time saglasi (mora izjaviti da je saglasan).
Za prestanak obaveze nije potrebna posebna forma.
Razlog zbog kojeg se neko oslobaa obveze ne treba se navoditi.
Otpust duga jemcu ne oslobaa glavnog dunika, a otpust duga
glavnom duniku oslobaa jamca obveze jamstva.
Ako ima vie jemaca, a povjerilac oslobodi jednog od njih, ostali
ostaju u obavezi, s time to se njihova obveza smanjuje za dio koji otpada na
osloboenog jemca.
Ako ima vie solidarnih dunika, oprost jednom od njih ne oslobaa
obaveze ostale solidarne sadunike, ali se i tu obveza ostalih smanjuje za onaj
dio koji otpada na dio osloboenog dunika.

4) OBNOVA (PRENOV, NOVACIJA)

Obveza prestaje kada se povjerilac i dunik saglase da postojeu
obvezu zamijene novom, a pri tome nova obaveza mora da ima drugaiji
predmet i pravni osnov (npr. umjesto isplate cijene iz ugovora o prodaji,
ugovarai se sporazumiju da dunik isplati odreeni novani iznos kao zajam).
Sporazum povjerioca i dunika kojim oni mijenjaju rok, mjesto i nain
ispunjenja obaveze, naknadni sporazum o kamatama, ugovornoj kazni i sl., ne
smatraju se novacijom.
Uslovi za nastanak novacije su:
a) postojanje ranije obaveze,
b) da povjerilac i dunik sporazumno ugovore novu obavezu,
c) da je sadraj nove obaveze razliit od ranije obaveze,
d) da postoji obostrana volja da ranija obaveza prestane.

Dejstvo prenova:
a) Ponitenje - ako se ugovor o prenovu poniti iz bilo kojih razloga, smatra
se da nije bilo prenova i da ranija obaveza nije ni prestala postojati.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

b) Nedostatak ranije obaveze - ako je ranija obveza bila ruljiva, prenov je
punovaan ako je dunik znao za nedostatak (ruljivost) ranije obveze.
c) Nitavost ili nepostojanje ranije obaveze - prenov je bez dejstva i u
situaciji ako je ranija obaveza bila nitava ili ve ugaena iz nekog
razloga.

5) SJEDINJENJE (KONFUZIJA)

Obaveza prestaje sjedinjenjem, kada jedno isto lice postane i
povjerilac i dunik. (npr. ako su otac i sin u obligacionom odnosu, pa smru
oca njegov sin postane jedini nasljednik).
Ako je obaveza upisana u javnu knjigu, obaveza sjedinjenjem
prestaje tek kada se izvri upis brisanja.
U sluaju kad jemac postaje povjerilac, obaveza glavnog dunika ne
prestaje, prestaje samo jemstvo, jer sam sebi ne moe jemiti.

6) NEMOGUNOST ISPUNJENJA

Kada govorimo o ovome treba imati u vidu da se nemogunost odnosi na
ispunjenje svih obveza, a ne samo jedne obveze iz ugovora.
To su uglavnom dogaaji koji su doveli do nemogunosti ispunjenja
za koje nije odgovorna ni jedna ugovorna strana i kada je nemogunost
ispunjenja nastupila u periodu od zakljuenja ugovora do vremena kada je
obveza trebala biti ispunjena (npr. stavljanje stvari van prometa itd).
Na ovaj nain ne moe prestati obaveza ako je predmet obaveze stvar
odreena po rodu. Dakle, odnosi se samo na individualno nezamjenjive stvari.

7) PROTEK VREMENA, OTKAZ

Trajni dugovinski odnos sa odreenim rokom prestaje kada taj rok
istekne, izuzev kada je ugovoreno ili zakonom odreeno da se poslije
isteka roka ovaj odnos moe produiti na neodreeno vrijeme (npr. kada
zakupac produi upotrebljavati stvar nakon isteka ugovorenog vremena trajanja
zakupnog odnosa, a zakupodavac se tome ne protivi).
To je odnos gdje se izvrenje inidbe koja je predmet obaveze dunika
izvrava stalno, neprekidno kroz odreeno vrijeme.
Ukoliko trajanje dugovinskog odnosa nije unaprijed odreeno, vai
pravilo da ga svaka strana moe prekinuti otkazom - izjavom volje jedne od
ugovornih strana.

8) SMRT DUNIKA ILI POVJERIOCA

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Smru dunika ili povjerioca obaveza ne prestaje, jer ona prelazi na
nasljednike.
Ovo pravilo ima izuzetke, u kojim sluajevima se obaveza gasi smru
dunika ili povjerioca:
1) Ako je obaveza nastala s obzirom na lina svojstva ili line sposobnosti
dunika obaveza se gasi njegovom smru, (npr. obaveza slikara da
izradi portret);
2) Ako su povjerilac i dunik izriito u ugovoru predvidjeli da obaveza
prestaje smru jednoga od njih;
3) Ako je priroda pravnog odnosa takva da obaveza prestaje smru jedne od
ugovornih strana (npr. smru primaoca izdravanja kod ugovora o
doivotnom i zdravanju).

9) ZASTARJELOST

Zastrajelost je gubitak prava zahtijevati ispunjenje obveze kada
protekne zakonom odreeno vrijeme. Time se ne gasi samo pravo
povjerioca, ve se gasi samo zahtjev za ostvarenje tog prava, tj. gubi se
pravo na podnoenje tube. Dunikova obaveza kao naturalna i dalje postoji,
to znai da je dunik moe ispuniti i nakon nastupanja zastarjelosti, ali ako to ne
uini, a povjerilac podnese tubu, sud e po prigovoru dunika da je potraivanje
zastarjelo odbiti tubeni zahtjev.
Zastarjeti mogu svi obligaciono-pravni zahtjevi, izuzev prava na
izdravanje, koje ne moe zastarjeti, ali mogu zastrajeti pojedini obroci.
Sud po slubenoj dunosti ne pazi na zastarjelost, ve samo po
prigovoru dunika. Dakle, tuba se moe podnijeti i nakon proteka zastarnih
rokova, ali ako je druga strana prigovorila na rok, odnosno na zastarjelost, onda
e sud odbiti takav tubeni zahtjev.
Zastarjelost nastupa kada istekne posljednji dan odreenog
zakonom propisanog roka predvienog za zastarjelost. U vrijeme zastare
rauna se i period koji je protekao u korist dunikova prednika (npr. u sluaju
nasljeivanja, rauna se i vrijeme do smrti ostavioca).
Ako je zastarjelost nastupila, dunik se moe odrei prava da se
poziva na zastarjelost. Dunik se ne moe odrei zastarjelosti prije nego
to je ona nastupila, tj. sve dok ne protekne rok za zastarjelost. I pismeno
priznanje zastarjele obaveze, smatra se odricanjem od zastarjelosti. Isto
takvo dejstvo ima i davanje zaloga ili osiguranje obveze.
Uinak odricanja od zastarjelosti se sastoji u tome da, nakon
odricanja, povjerilac stie pravo da zahtjeva ispunjenje obaveze tako da
neutuiva obaveza postaje utuiva, te zastarjelost poinje iznova tei.
Ako nastupi zastarjelost, pa i pored toga dunik ispuni svoju
obavezu, nema pravo da zahtijeva vraanje onog to je dao u ispunjenju
zastarjele obaveze, pa ni u situaciji kad nije znao da je obaveza zastarjela!
Kada zastari glavno potraivanje, zastarijevaju i sporedna potraivanja
(npr. kamate, plodovi, trokovi, ugovorna kazna itd).
Od ovih zastarnih rokova treba razlikovati prekluzivne rokove.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

To su strogi rokovi u kojima treba da se podnese neka tuba, ili u
kojima treba da se izvri neka radnja pod prijetnjom gubitka nekog prava.
Razlika izmeu prekluzivnih i zastarnih rokova je u slijedeem:
1) Kod prekluzivnih rokova se gubi ne samo pravo na tubu u materijalnom
smislu, ve i samo subjektivno pravo povjerioca odnosno obaveza dunika
(dok kod zastarni h rokova takve posljedice ne nastupaju, tj. gubi se samo
pravo na tubu ali ne i subjektivno pravo);
2) Ako neko ispuni obavezu u odnosu na koju je nastupila prekluzija, on
moe traiti vraanje datog, (dok kod zastare to nije mogue);
3) Kod prekluzije nema mogunosti zastoja i prekida (dok kod zastarjelosti
ima ta mogunost);
4) Sud na prekluziju pazi po slubenoj dunosti (dok na zastarjelost samo po
prigovoru dunika).

Vrijeme potrebno za zastarjelost

Opti rok zastarjelosti je 5 godina.
Za potraivanje naknade tete prouzrokovane krivinim djelom, ako
je za krivino gonjenje predvien rok dui od 5 godina, taj rok vai i za
potraivanje naknade tete.
Za odreena potraivanja rok zastarjelosti je 10 godina, a to su:
1) potraivanja utvrena pred sudom ili drugim nadlenim organom,
2) potraivanja koja proizilaze iz nagodbe zakljuene pred sudom ili
nadlenim organom,
3) potraivanja iz ugovora o osiguranju ivota.

Za odreena potraivanja rok zastarjelosti je 3 godine, a to su:
1) povremena potraivanja koja dospjevaju godinje ili u kraim rokovima,
2) meusobna potraivanja pravnih lica u dravnom vlasnitvu, koja su
proistekla iz ugovora o prometu robe ili obavljanja usluga,
3) potraivanja zakupnine,
4) potraivanja naknade tete, izuzev ako je teta prouzrokovana krivinim
djelom, a za krivino gonjenje je predvien dui zastarni rok.
Za odreena potraivanja rok zastarjelosti je 1 godina (npr.
potraivanja za isporuenu elektrinu energiju, plin, vodu, usluge za odravanje
istoe, kao i potraivanja pote, radio i TV stanica).
Pravnim poslom ne moe se odrediti due ili krae trajanje zastarnog
roka od onog odreenog zakonom, niti se pravnim poslom moe odrediti
da zastarjelost nee tei kroz odreeno vrijeme.

Zastoj zastarjelosti

Zastoj zastarjelosti nastupa za vrijeme dok postoji neka zapreka za
ostvarivanje potraivanja, tako da se ne rauna u zastaru i nakon proteka
tih zapreka, zastarjelost se nastavlja.
Zastarijevanje ne tee:

WWW.BH-PRAVNICI.COM

1) izmeu branih ili vanbranih drugova - za vrijeme dok brak odnosno
vanbrana zajednica traje,
2) izmeu roditelja i djece - za vrijeme dok traje roditeljsko pravo,
3) izmeu tienika i njegovog staraoca/organa starateljstva - za vrijeme
dok takav odnos traje,
4) za vrijeme mobilizacije u sluaju neposredne ratne opasnosti ili rata -
u odnosu na potraivanja lica koja su na vojnoj dunosti,
5) u odnosu na potraivanja koja imaju lica zaposlena u tuem
domainstvu prema poslodavcu ili lanovima porodice koji s njim
ive sve dok taj odnos postoji.
6) za vrijeme koje povjerilac, zbog nesavladivih prepreka, nije bio u
mogunosti da sudskim putem zahtjeva ispunjenje obaveze.

Prekid zastarijevanja

Zastarijevanje se prekida:
1) priznanjem duga u toku roka zastare - Priznanje se moe uiniti i izjavom
povjeriocu a i na posredan nain davanjem otplate, osiguranjem, plaanjem
kamate.
2) podnoenjem tube i
3) svakom drugom radnjom povjerioca poduzetom protiv dunika pred
sudom ili drugim nadlenim organom.
Meutim, prekid zastare nema dejstvo:
a) ako povjerilac povue tubu ili odustane od radnje koju je preduzeo,
b) ako tuba bude odbaena ili zahtjev za tubu bude odbijen.
Ako je tuba odbaena zbog nenadlenosti, smatra se da podnoenjem
tube nije nastupio prekid zastare, a uvjet je da u roku od tri mjeseca od
donoenja rjeenja o odbacivanju ponovno podnese tubu nadlenom
sudu.

Nakon prekida rokovi ponovno teku.

CESIJ A

Cesija je ustupanje potraivanja sa dosadanjeg povjerioca na tree
lice (to je promjena povjerioca).
Za punovanost cesije potrebno je da je izmeu povjerioca
(ustupioca) i treeg lica (prijemnika) zakljuen ugovor o cesiji. U tom
ugovoru ne uestvuje dunik, niti se zahtijeva njegov pristanak.
Cesijom se ne moe izvriti prijenos slijedeih potraivanja:
1. potraivanja vezanih za linost povjerioca,
2. potraivanja koja se ne mogu zaplijeniti po odredbama izvrnog postupka
(npr. dio plae, penzije ne mogu se prenositi, alimentacija, naknada
neimovinske tete), te
3. potraivanja koja se po svojoj prirodi protive vrenju prenosa (npr. ugovor
o djelu).
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Moe se i ugovoriti zabrana prenoenja.
U situaciji kada je dozvoljeno prenoenje, nije potreban pristanak
dunika, ali je obaveza ustupioca da ga obavijesti. Od momenta davanja
obavijesti punovano je ispunjenje obveze samo novom povjeriocu.
Cesijom se poloaj dunika ne moe pogorati. Zbog toga dunik
moe istai sve prigovore protiv novog povjerioca koje je imao prema ranijem
povjeriocu.
Raniji povjerilac ne odgovara za postojanje potraivanja kada je
ustupljeno bez naknade. U protivnom odgovara, ali samo za postojanje i
punovanost potraivanja, a ne i za ispunjenje obaveze.

PREUZIMANJE DUGA

To je ugovor izmeu dunika i treeg lica kojim tree lice prima na
sebe obvezu duga (institut suprotan cesiji).
Za punovanost ovog ugovora potreban je pristanak povjerioca.
Pristanak se moe dati izriito ili preutno. Preutan pristanak e postojati u
situaciji kada je povjerilac primio ispunjenje obveze, a tree lice mu je dalo do
znanja da to ispunjenje vri u svoje ime. U pravilu, svaki dug se moe preuzeti
izuzev onog koji je line prirode.
Ugovor o preuzimanju duga mora biti sainjen u istom obliku u
kojem je bio sainjen ugovor kojeg preuzima, znai vai pravilo pariteta.
Na osnovu ugovora o preuzimanju duga, raniji dunik se oslobaa
obveze. Meutim ako je novi dunik prezaduen, insolventan, raniji dunik se
nee osloboditi obveze, ve ostaje u obvezi zajedno sa ranijim dunikom.
Novi dunik preuzima i obvezu da ispuni i sporedna potraivanja. U
odnosu na kamate do preuzimanja duga pravilo je da terete novog dunika.

POSEBNI UGOVORI

UGOVOR O ZAMJENI

Ovim ugovorom se jedna strana obavezuje da e prenijeti pravo
vlasnitva na odreenoj stvari drugoj strani , za zamjenu za stvar koju e ta
strana predati njemu u vlasnitvo. Mogu se zamjeniti pokretne i nepokretne
stvari, pa ak i autorska i pronalazaka prava. Osnovna obaveza se sastoji u
predaji stvari. to se tie forme ugovora, vai slijedee pravilo ako su predmet
ugovora o zamjeni nekretnine trai se pismena forma, a inae su neformalni.

UGOVOR O POKLONU (nije regulisan ZOO, ali je u primjeni u praksi)

Jedna strana se obavezuje da drugoj strani besplatno prenese u
vlasnitvo drugu stvar (pokretnu ili nepokretnu), a druga strana to prihvata
(ovo je vano za punovanost ugovora). Ugovor je neformalan naelno, ali
WWW.BH-PRAVNICI.COM

kada su u pitanju nekretnine forma je bitna. Pravni posao je besplatan, jer
poklonodavac ne trai protuinidbu.

Poklon se moe opozvati zbog:

osiromaenja poklonodavca (ako jepredmet poklona vrijedna stvar),
nezahvalnosti poklonoprimca,
razvoda ili ponitenja braka,
povrede nunog dijela ili ako je poklonodavac poklonom ugrozio lica koja je
po zakonu duan i zdravati.

UGOVOR O ZAJMU

To je obligaciono - pravni ugovor kojim se zajmodavac obavezuje da
zajmoprimcu preda odreeni iznos novca ili drugih zamjenjivih stvari u
vlasnitvo, a zajmoprimac se obavezuje da mu poslije odreenog vremena
vrati isti iznos novca tj. koliinu stvari iste vrste i kvaliteta.
Ugovor je neformalan konsenzualan. Moe biti naplatni ili lukrativni, ako
se uz glavnu obavezu obavezuje i na kamatu.
Ako se radi o ugovorima u privredi, zajmoprimac duguje kamate i kada
nisu ugovorene.

UGOVOR O DJELU

To je takav ugovor kojim se izvoa obavezuje da za drugo lice,
naruioca, obavi neki posao, npr. izradi neku stvar ili slino. Naruilac se
obavezuje da mu zato plati odreenu naknadu.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

NAELA PARNINOG POSTUPKA
1. Naelo zakonitosti (PITANJE)

Ovo naelo podrazumijeva strogu primjenu Zakona o parninom
postupku (ZPP). Sve procesne radnje moraju se zasnivati na ZPP-u. Ono
to u zakonu nije predvieno, to u parninom postupku, u pravilu, nije
doputeno. Sud nije ovlaten da postupak provodi po naelima pravinosti.
To je strogi legalitet i sud nema diskrecioni h prava.

2. Naelo traenja istine

Ono znai da sud vie nije duan da utvruje injenice koje stranka nije
iznijela, pa makar one bile i relevantne za primjenu materijalnog prava.
(Po ranijem ZPP-u sud je, u skladu sa neelom oficijelnosti, bio duan da
utvruje injenice i izvodi dokazekoji su relevantni za rjeavanje spora, pa i
onda kada ih stranke nisu predloile.)

3. Naelo odluivanja suda u granicama postavljenog tubenog zahtjeva

To znai da sud ne moe dosuditi vie nego to je tuitelj zahtijevao,
niti drugu stvar umjesto one koju je traio. (npr. podnesen zahtjev za
naknadu tete na iznos od 1.000 KM, sud utvrdio veu tetu, ako tuitelj ne
povea iznos, sud e dosuditi 1.000 KM).

4. Naelo dispozicije (PITANJE)

To znai da stranke u postupku slobodno raspolau svojim
zahtjevom koji su stavile tokom postupka, tako da tuitelj moe tubu
povui, moe se odrei tubenog zahtjeva, tueni moe priznati tubeni
zahtjev, stranke mogu zakljuiti poravnanje i sl.
Ovo naelo je ogranieno u sluaju kad se radi o tubenom zahtjevu
kojim stranka ne moe slobodno raspolagati. To je zahtjev koji je
protivan prinudnom propisu i moralu drutva. (npr. neko podnio tubu
povodom ugovora o prodaji nekretnina, koji je zakljuen u pismenoj formi ali
nije ovjeren kod notara i trai da se utvrdi da je ugovor punovaan; sud mora
ovakav zahtjev odbiti, ili npr.kod prava pree kupnje).

5. Naelo kontradiktornosti

Ovo naelo znai da svaka stranka ima pravo da se izjasni o
prijedlozima druge stranke. (npr. u toku I stepenog postupka jedna stranka
navodi odreene injenice, druga stranka se ima pravo izjasniti na te navode.
Isto vai i u drugostepenom, te postupku revi zije odgovor na albu/revi ziju).
WWW.BH-PRAVNICI.COM

6. Naelo ravnopravnosti jezika i pisma

U parninom postupku su ravnoprani BHS jezik, a slubena pisma su
latinica i irilica.

7. Raspravno naelo (u odnosu na ranije naelo materijalne istine) (PITANJE)

Ovo je revolucionarno naelo parninog postupka. Stranke su dune u
postupku iznijeti sve injenice na kojima zasnivaju zahtjev i predloiti
sve dokaze kojima te injenice potkrijepljuju. Dakle, u parninom
postupku iskljuivo stranke iznose injenice i predlau dokaze.
Raniji zakon je regulisao da pored stranaka i sud, u skladu sa naelom
materijalne istine, provodi dokaze po slubenoj dunosti; sada dakle, samo
stranke mogu provoditi dokaze u parninom postupku. (npr. ako stranka ima
ZK izvadak, a nije ga dostavila, sud tu ne moe nita uraditi; isto tako ako u I
st. postupku stranka nije predloila neki dokaz, ne moe ga predloiti ni u
albi, izuzev ako za taj dokaz nije mogla znati u I st. postupku).
Od navedenog pravila postoji izuzetak, gdje je sud ovlaten utvrditi i
injenice koje stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave i
dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima
kojima ne mogu raspolagati (raspolaganja stranaka koja su protivna
prinudnim propisima).

8. Naelo slobodne ocjene dokaza (PITANJE)

Sud, na osnovu slobodne ocjene dokaza, odluuje koje e injenice
uzeti kao dokazane. Sud e savjesno i briljivo cijeniti svaki dokaz
posebno i sve dokaze zajedno, rukovodei se pri tome naelima pravne
logike, logike uopte, te psihologije.
Ako je sud propustio da cijeni sve dokaze, poinio je bitnu povredu
parninog postupka.

9. Naelo ekonominosti

Sud je duan provesti postupak bez odugovlaenja i sa to manje
trokova, te onemoguiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju
u postupku.

10. Naelo koncentracije roita

Prvostepeni postupak e se, u pravilu, sastojati od dva roita
jednog pripremnog roita i jednog roita za glavnu raspravu.
Kod tumaenja ove odredbe, treba imati u vidu da roite za glavnu
raspravu moe trajati u kontinuitetu nekoliko dana.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

11. Naelo prethodnog pitanja u parninom postupku (PITANJE)

Kad odluka suda zavisi o rjeavanju nekog prethodnog pitanja koje
se odnosi na to da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tome
pitanju jo nije donio odluku sud ili neki drugi nadleni organ, sud moe
sam rijeiti to pitanje.
(npr. postojanje nekog prava: tuitelj je podnio tubu kojom zahtjeva da
se utvrdi da je vlasnik neke nekretnine i trai predaju u posjed, a tueni istie
prigovor da je stekao pravo vlasnitva nad tim nekretninama po osnovu
dosjelosti. U ovom sluaju, sud, prije nego donese konanu odluku, moe
prethodno da rijei da li je tueni stekao pravo vlasnitva dosjelou;
npr. postojanje pravnog odnosa: tuitelj tui tuenoga da mu radi
izvrenja ugovora o prodaji plati cijenu. Onda tueni istakne prigovor da
ugovor uopte nije zakljuen. U tom sluaju sud mora prethodno utvrditi da li
je uopte zakljuen ugovor i postoji li taj pravni odnos).
Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni uinak samo u parnici
u kojoj je to pitanje rijeeno.

12. Naelo vezanosti parninog suda za presudu krivinog suda

U parninom postupku sud je u pogledu postojanja krivinog djela i
krivine odgovornosti uinitelja vezan za pravosnanu presudu
krivinog suda kojom se optueni oglaava krivim. (npr. tuitelj je podnio
tubu protiv tuenog za naknadu tete zbog pretrpljenih bolova i u tubi kao
dokaz navodi i prilae pravosnanu krivinu presudu kojom je tueni oglaen
krivim za nanoenje povreda. Sud u ovom sluaju ne treba odluivati o krivnji
jer je vezan odlukom krivinog suda.)

SASTAV SUDA U PARNINOM POSTUPKU

U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje
postupka (1. vanredni pravni lijek), sudi sudija pojedinac.
U prvostepenom postupku, u sporovima male vrijednosti, moe postupati i
odluivati struni saradnik, koji u ovom sluaju moe preduzimati sve radnje za
koje je predvieno da ih preduzima sudija pojedinac.
U drugostepenom postupku i postupku odluivanja po reviziji (drugi
vanredni pravni li jek), sudi vijee od trojice sudija.

NADLENOST

APSOLUTNA NADLENOST

Sud u toku cijelog prvostepenog postupka pazi da li je za rjeavanje
o zahtjevu nadlean sud ili neki drugi organ. Ako sud utvrdi ili ocijeni da je za
odluivanje o zahtjevu nadlean neki drugi organ (u praksi je to naj ee organ
uprave) donijee rjeenje kojim tubu odbacuje i ukida sve provedene radnje.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

STVARNA NADLENOST

Ona predstavlja odreivanje koji je sud nadlean u odnosu na vrstu spora.
Danas je vie nema, jer je po novom zakonu za sve sporove nadlean
opinski sud!!!

MJESNA NADLENOST (PITANJE)

Mjesna nadlenost dijeli se na:

1. optu mjesnu nadlenost,
2. izberivu mjesnu nadlenost i
3. iskljuivu mjesnu nadlenost.

Opta mjesna nadlenost

Ako zakonom nije drugaije odreeno, odnosno ako nije odreena
iskljuiva mjesna nadlenost, za suenje je nadlean sud koji je opte
mjesno nadlean za tuenog, a to je sud na ijem podruju tueni ima
prebivalite, a ako tueni nema prebivalite, ope mjesno je nadlean sud
na ijem podruju tueni ima boravite.
Za suenje u sporovima protiv Federacije, kantona, grada i opine, ope
mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite njihovog
zakonodavnog tijela, odnosno vijea.
Za suenje u sporovima protiv ostalih pravnih osoba, ope mjesno je
nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite tih pravnih osoba.
Za suenje u sporovima protiv dravljanina FBiH koji stalno ivi u
inostranstvu, ope mjesno je nadlean sud njegovog posljednjeg prebivalita u
FBiH.

Izberiva mjesna nadlenost

Ova nadlenost postoji u sporovima u kojima je, pored suda ope
mjesne nadlenosti, nadlean i neki drugi sud.
Izberiva mjesna nadlenost je predviena:
a) u sporovima za naknadu tete: Osim suda ope mjesne nadlenosti,
nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja poinjena ili sud na
ijem je podruju tetna posljedica nastupila, a ako je teta nastala zbog
smrti ili teke tjelesne ozljede, nadlean je i sud na ijem podruju tuilac
ima prebivalite, odn. boravite.
b) u sporovima za zakonsko izdravanje: Ako je tuilac osoba koja trai
izdravanje, nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na
ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.
c) u branim sporovima - radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja
braka, ponitenja braka ili razvoda braka: Nadlean je, pored suda
ope mjesne nadlenosti, i sud na ijem su podruju brani drugovi imali
posljednje zajedniko prebivalite.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

d) u sporovima o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva:
Ako je tuilac dijete, nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti i
sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.
e) u sporovima iz nasljednopravnih odnosa, dok ostavinski postupak
nije pravomono zavren, te sporovima o potraivanjima vjerovnika
prema ostaviocu: Za suenje je, pored suda ope mjesne nadlenosti,
mjesno nadlean i sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi
ostavinski postupak.
f) nadlenost po mjestu plaanja: Za suenje u sporovima imatelja
mjenice ili eka protiv potpisnika nadlean je, pored suda ope mjesne
nadlenosti, i sud mjesta plaanja.
g) u sporovima iz radnih odnosa: Ako je u sporu iz radnog odnosa tuilac
zaposlenik, za suenje je nadlean, pored suda koji je ope mjesno
nadlean za tuenog, i sud na ijem se podruju rad obavlja ili se
obavljao, odnosno sud na ijem bi se podruju rad morao obavljati, te sud
na ijem je podruju zasnovan radni odnos.
h) u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima:
Nadlean je, pored suda ope mjesne nadlenosti, i sud na ijem se
podruju dogodilo smetanje.

Iskljuiva mjesna nadlenost

Ona je predviena u sporovima o nekretninama, gdje je u sporovima
o pravu vlasnitva i o drugim stvarnim pravima na nekretninama, u
sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini, te u sporovima iz
zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini, ili iz ugovora o koritenju stana
ili poslovnih prostorija, iskljuivo nadlean sud na ijem se podruju nalazi
nekretnina. Ako nekretnina lei na podruju vie sudova, nadlean je svaki
od tih sudova.
Iskljuiva nadlenost predviena je i za sporove u izvrnom i steajnom
postupku, pa je za suenje u sporovima koji nastaju u toku i u povodu sudskog ili
administrativnog izvrnog postupka, odnosno u toku i u povodu steajnog
postupka, iskljuivo mjesno nadlean sud na ijem se podruju provodi izvrni ili
steajni postupak, odnosno sud na ijem se podruju provodi administrativno
izvrenje.

Sporazum o mjesnoj nadlenosti

Ako zakonom nije odreena iskljuiva nadlenost nekog suda,
stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi sud koji nije
mjesno nadlean.
Sporazum stranaka o mjesnoj nadlenosti vai samo ako je pismeno
sastavljen, ako su ga potpisale sve stranke i ako se tie odreenog spora ili vie
sporova, koji svi proistjeu iz odreenog pravnog odnosa.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Pitanje prigovora na mjesnu nenadlenosti

Tueni moe istai prigovor mjesne nenadlenosti samo u odgovoru
na tubu, a sud se moe po slubenoj dunosti oglasiti mjesno
nenadlenim samo kada postoji iskljuiva mjesna nadlenost drugog suda,
i to do dostavljanja tube na odgovor.

TUBA
Parnini postupak se pokree tubom (vanparnini post. prijedlogom).
Tuba mora sadravati:
1) osnovu za nadlenost suda (u pitanju je osnova za mjesnu nadlenost, jer
su za sve sporove nadleni opinski sudovi)
2) tubeni zahtjev - u pogledu glavne stvari i sporednih potraivanja
(trokovi i kamate); Tubeni zahtjev predstavlja jedan od osnovni h elemenata
tube, jer se njime trai da se sudskom odlukom odlui o nekoj pravnoj
posljedici o kojoj sud treba da donese odluku. On mora biti odreen.
3) injenice na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev,
4) dokaze kojima se utvruju te injenice, - predmet dokazivanja su tvrdnje o
injenicama, a ne same injenice.
5) naznaku vrijednosti spora (ne treba ako se radi o novanom potraivanju ili
o sporu ija se vrijednost ne moe izraziti u novcu, npr. brani sporovi,
sporovi za utvrivanje ili osporavanje oinstva i sl. Inae, vrijednost spora je
kriterij za odreivanje trokova postupka, vrste postupka i prava na revi ziju),
6) pravni osnov tubenog zahtjeva (npr. naknada tete ili ispunjenje ugovora).
Sud nije vezan za pravni osnov tubenog zahtjeva. Sud e postupiti po tubi i
kad tuilac nije naveo pravni osnov tubenog zahtjeva. Dakle, pravni osnov
tubenog zahtjeva nije bitan elemenat tube,
7) druge podatke koje u skladu s zakonom mora imati svaki podnesak
(oznaka stranaka, punomonika, prebivalite, vrsta spora).

VRSTE TUBI (PITANJE)

TUBA ZA UTVRENJE (deklaratorna ili prejudiciona)

Tuba za utvrenje predstavlja tubu kojom tuitelj trai samo da se
ustanovi:
a) postojanje odnosno nepostojanje nekog prava (npr. tuba za utvrenje
prava vlasnitva) ili
b) postojanje odnosno nepostojanje nekog pravnog odnosa (npr. da je
zakljuen, tj. da postoji ugovor)
c) istinitost ,odnosno neistinost javne isprave.

Uslov za podnoenje ove tube je da tuitelj ima pravni interes (npr.
tuitelj koji trai da se utvrdi pravo vlasnitva njegov pravni interes postoji ako
WWW.BH-PRAVNICI.COM

mu neko osporava vlasnitvo). Ako je oigledno da nema pravnog interesa,
onda se ta tuba odbacuje.

OBVEZUJUA (kondemnatorna) TUBA

To je tuba kojom se trai ispunjenje obaveze tuenog da neto uini,
trpi ili propusti. Nije potrebno da tuitelj dokazuje svoj pravni interes.

KONSTITUTIVNA (preobraajna) TUBA

Njome se trai ustanovljavanje nekog pravnog odnosa, njegova
promjena ili razvrgnue.
To su obino tube iz oblasti imovinsko-pravnih odnosa ili porodinog
prava.

ISTICANJE VIE TUBENIH ZAHTJEVA U JEDNOJ TUBI
U jednoj tubi tuitelj moe istai vie zahtjeva protiv istog tuenog,
pod uslovom da su svi zahtjevi povezani istom injeninom i pravnom
osnovom. (npr. tuitelj podnio tubu u radnom sporu da se vrati na posao i da
mu se isplati lini dohodak ili kada neko u saobraajnom udesu bude povrijeen i
trai naknadu materijalne i nematerijalne tete).
Ako zahtjevi nisu povezani istom injeninom i pravnom osnovom,
mogu se protiv istog tuenog istai u jednoj tubi vie tubenih zahtjeva
ukoliko sud ocijeni da to nalau razlozi ekonominosti i to samo kad je za
sve zahtjeve odreena ista vrsta postupka. (Npr. tuitelj u istoj tubi trai da
mu se isplati cijena iz ugovora i trai da mu se vrati zajam)

PREINAENJE TUBE (PITANJE)

Preinaenje tube, i to objektivno, postoji u sluaju:

1. promjene istovjetnosti zahtjeva (npr. tuitelj trai od tuenog da mu
vrati stvar koja je kod njega, tueni istie da je stvar propala, onda tuitel j
preinai zahtjev i trai protuvrijednost stvari); ili
2. poveanja postojeeg zahtjeva (npr. tuitelj traio 1.000 KM, a u toku
postupka se ispostavi da nije tolika vrijednost pa je povea); ili
3. isticanja drugog zahtjeva uz postojei (npr. tuitelj kao davalac
izdravanja je tubom traio raskid ugovora o doivotnom izdravanju, a
onda u toku postupka trai da mu tueni , kao primalac izdravanja, vrati
ono to mu je ovaj dao izvrenjem ugovora o doivotnom izdravanju).

Tuba nije preinaena:
a) ako je tuilac promijenio pravni osnov tubenog zahtjeva, ili
b) ako je smanjio tubeni zahtjev ili
c) ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Rok za preinaenje tube

Tuilac moe preinaiti tubu najkasnije do zakljuenja pripremnog
roita ili do poetka glavne rasprave, ako pripremno roite nije odrano.
U ovom sluaju, tuitelju nije potreban pristanak tuenog.
Nakon odravanja pripremnog roita, a najkasnije do zakljuenja
glavne rasprave, sud moe dopustiti preinaku tube samo ako su
kumulativno ispunjeni slijedei uslovi:
1. ako sud ocijeni da preinaenje nije usmjereno na odugovlaenje postupka
i
2. ako tueni pristaje na preinaenje (Smatrat e se da postoji pristanak
tuenog ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj
tubi, a nije se prije toga protivio preinaenju).

Preinaenje tube iako se tueni tome protivi

Nakon odravanja pripremnog roita, a najkasnije do zakljuenja
glavne rasprave, sud e dopustiti preinaenje tube i kad se tueni protivi
preinaenju, ako su kumulativno ispunjeni slijedei uslovi:
1) da tuilac bez svoje krivnje nije mogao tubu preinaiti ranije (npr.
tuitelj je na pripremnom roitu zatraio 1.000 KM, vjetak nije dostavio
nalaz, nakon toga vjetak dostavi nalaz koji pokazuje veu vrijednost i
tada moe preinaiti tubu jer tuitelj nije kriv);
2) da je tueni u mogunosti da raspravlja po preinaenoj tubi bez
odlaganja glavne rasprave, tj. ukoliko je mogue o tom tubenom
zahtjevu odluiti na tom istom roitu. (objektivno).

Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbij a preinaenje tube nije doputena
posebna alba.

Subjektivno preinaenje

Tuilac moe, u gore navedenom roku, svoju tubu preinaiti i tako
da umjesto prvobitnog tuenog tui drugu osobu (npr. utvrdi se da je drugo
lice priinilo tetu).
Za ovo preinaenje tube, potreban je pristanak osobe koja treba da
stupi u parnicu umjesto prvobitnog tuenog. Ako se prvobitni tueni ve
upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i njegov pristanak.
Osoba koja stupa u parnicu umjesto prvobitnog tuenog mora primiti
parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.

POVLAENJE TUBE

Tuilac moe povui tubu bez pristanka tuenog prije nego to je
tuba dostavljena tuenom (rok za dostavljanje tube je 30 dana).
Naelno, tuba se ne moe povui nakon zakljuenja glavne rasprave,
osim u sporovima razvoda braka.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Tuba se moe povui i nakon dostave tuenom, sve do zakljuenja
glavne rasprave, ako tueni na to pristane. Ako se tueni u roku od 8 dana
od dana obavijesti o povlaenju tube ne izjasni o tome, smatrat e se da je
pristao na povlaenje.
Povuena tuba smatra se kao da nije ni bila podnesena i moe se
ponovo podnijeti.

ODRICANJE OD TUBENOG ZAHTJEVA

Odricanje od tubenog zahtjeva je izjava tuitelja da se definitivno
odrie prava na pruanje pravne zatite odreenog sadraja, pa sud u
takvom sluaju donosi presudu zbog odricanja.
Ovakva presuda ima pravni uinak pravomono presuene stvari, pa
tuitelj ne moe ponovo podnijeti istu tubu.

POSTOJ ANJ E PARNICE

Parnica poinje tei dostavom tube tuenom. Dok parnica tee, ne
moe se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica meu istim
strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud e tubu odbaciti
(prigovor litis pendencije).
Sud e tokom cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti tee li ve
druga parnica o istom zahtjevu meu istim strankama pred nekim sudom u Bosni
i Hercegovini.
Ako koja od stranka otui stvar ili pravo o kojem tee parnica, to ne
sprjeava da se parnica meu istim strankama dovri.

PRIPREMANJ E GLAVNE RASPRAVE
(PITANJE)
Sud odmah nakon prijema tube poinje pripreme za glavnu
raspravu. Te pripreme obuhvataju:

1. prethodno ispitivanje tube,
2. dostavu tube tuenom na obavezni odgovor,
3. odravanje pripremnog roita i
4. zakazivanje glavne rasprave.

U toku pripremanja glavne rasprave, stranke mogu upuivati
podneske u kojima e navesti injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve,
te predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice.
U toku pripremanja glavne rasprave sud moe:

1) donijeti presudu na osnovu priznanja,
2) donijeti presudu na osnovu odricanja,
3) donijeti presudu zbog proputanja, te
4) primiti nagodbu stranaka.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

1. PRETHODNO ISPITIVANJE TUBE

Kada sudija primi tubu, prvo ispituje da li tuba sadri sve bitne
elemente, tj. ispituje da li je tuba potpuna. Ako utvrdi da u tubi nedostaje
neki od bitnih elemenata, sud e je vratiti podnositelju radi ispravke ili
dopune, uz navode ta treba ispraviti ili dopuniti i odredie rok za ispravku
ili dopunu, koji ne moe biti dui od 8 dana, uz upozorenje na posljedice
nepostupanja po zahtjevu. Ako tuba ne bude vraena sudu u odreenom
roku, smatrat e se da je povuena, a ako bude vraena bez ispravke, odnosno
dopune, odbacie se.
Ako tuba nema ovih nedostataka, sud ispituje da li tuba ima
nedostataka u pogledu stranake i parnine sposobnosti, ili nedostataka u
pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili nedostataka koji se odnose na
ovlatenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlatenje potrebno.
Ako sud utvrdi da u tubi postoji neki od navedenih nedostataka,
odredit e rok za njihovo otklanjanje. Ukoliko se nedostaci ne mogu otkloniti,
ili ako rok bezuspjeno protekne, sud e rjeenjem ukinuti radnje provedene u
postupku i odbaciti tubu ako su nedostaci takve prirode da spreavaju daljnje
voenje parnice.
Sud, takoer, ispituje i apsolutnu nadlenost, pa ako utvrdi da nije
nadlean, tj. da je nadlean neki drugi organ, onda tubu odbacuje.
Sud moe da utvrdi da nije mjesno nadlean jo prije nego dostavi
tubu tuenom. Ukoliko utvrdi da se radi o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti,
donijee rjeenje kojim se oglaava mjesno nenadlenim i predmet dostaviti
mjesno nadlenom sudu.
Ukoliko se iz stanja spisa utvrdi da je meu strankama zakljueno
poravnanje ili da se radi o presuenoj stvari, donosi rjeenje kojim tubu
odbacuje.
GENERALNO: Sud e tubu odbaciti rjeenjem kada: 1. utvrdi da nije nadlean,
2. ako je tuba neblagovr. 3. kada je tuba povuena, 4. u sluaju Litispendencije
i Res iudicate, 5. ako je sklopljena sudska nagodba, 6. ako se tuitelj odrekao
tub. zahtjeva i 7. ako ne postoji pravni interes kod tube za utvrenje!
Sud nikada ne moe odbaciti tubu zbog preuranjenosti!!! (npr. ne
moe se odbaciti tuba za naknadu ratne tete jer neme zakona koji to pitanje
regulie)

2. DOSTAVLJANJE TUBE NA OBAVEZNI ODGOVOR I ODGOVOR NA TU.

Tuba sa prilozima se dostavlja tuenom na odgovor u roku od 30
dana od dana prijema ispravne i potpune tube u sudu.
Prilikom dostavljanja tube tuenom, sud e:

I. pouiti tuenog:

a) o obavezi da u roku od 30 dana dostavi sudu pismeni odgovor na tubu,
b) o tome ta treba da sadri odgovor na tubu, te

WWW.BH-PRAVNICI.COM

II. obavijestiti tuenog o posljedicama nedostavljanja odgovora na tubu u
odreenom roku (tj. da u sluaju nedostavljanja odgovora na tubu postoj i
mogunost donoenja presude zbog proputanja).

A) Odgovor na tubu i njegov sadraj

Nakon prijema tube sa prilozima, tueni je duan najkasnije u roku
od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tubu.
U odgovoru na tubu, tueni e:
1. istai mogue procesne prigovore i
2. izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tubeni zahtjev.

Ako tueni osporava tubeni zahtjev, odgovor na tubu mora
sadravati slijedee:
1. razloge i z kojih se tubeni zahtjev osporava,
2. injenice na kojima tueni zasniva svoje navode,
3. dokaze kojima se utvruju te injenice, te
4. pravni osnov za navode tuenog.

Kad utvrdi da je odgovor na tubu nerazumljiv ili nepotpun, sud e ga, radi
otklanjanja tih nedostataka, vratiti podnositelju radi ispravke ili dopune, uz
navode ta treba ispraviti ili dopuniti uz upozorenje na posljedice nepostupanja
po zahtjevu i odredie rok za ispravku ili dopunu, koji ne moe biti dui od 8
dana.
Ako odgovor na tubu ne bude vraen sudu u odreenom roku,
smatrat e se da je povuen, a ako bude vraen bez ispravke odnosno
dopune, odbacie se.

B) Protivtuba i odgovor na protivtubu

Tueni moe u odgovoru na tubu, a najkasnije na pripremnom
roitu, podnijeti protivtubu, pod slijedeim uslovima:

1. ako je zahtjev protivtube u vezi s tubenim zahtjevom (npr. tuitelj
tubom trai ispunjenje ugovora, plaanje cijene za prodatu stvar, a tueni
ustane sa protivtubom i kae da mu ovaj uope nije predao stvar), ili
2. ako se ti zahtjevi mogu prebiti (kompenzirati), ili
3. ako se protivtubom trai utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa
od ijeg postojanja ili nepostojanja zavisi u cijelosti ili djelimino
odluka suda o tubenom zahtjevu.

Nakon odravanja pripremnog roita, protivtuba se moe podnijeti samo
ako tueni na to pristane i ako sud ocijeni da podnoenje protivtube nije
usmjereno na odugovlaenje postupka.
Odredbe ovog zakona o tubi i odgovoru na tubu na odgovarajui nain
se primjenjuju i na protivtubu i odgovor na protivtubu, ako ovim zakonom nije
drugaije odreeno.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

3. PRIPREMNO ROITE

Pripremno roite je zavrna faza priprema za glavnu raspravu. Ono
se zakazuje u roku od 30 dana od dana dostave odgovora na tubu ili 30
dana od dana proteka roka u kome je tueni bio obavezan dostaviti
odgovor. Pripremno roite zakazuje se rjeenjem.
ZPP, prije zakazivanja pripremnog roita, predvia obavezne konsultacije
suda sa strankama, koje se odnose na datum njegovog zakazivanja, te na
neformalni plan suenja.
Odravanje pripremnog roita je obavezno, osim u sluajevima u
kojima sud, nakon ispitivanja tube i odgovora na tubu, utvrdi:
a) da meu strankama nema spornih injenica ili
b) da zbog jednostavnosti spora odravanje pripremnog roita nije potrebno
(npr. spor zbog smetanja).

U pozivu za pripremno roite sud e obavijestiti stranke o:
a) posljedicama izostanka s pripremnog roita, tj. tuitelj se
opominje da e se u sluaju njegovog nedolaska na pripremno
roite tuba smatrati povuenom, osim ako tueni ne pristane da se
roite vodi bez prisustva tuitelja, a tueni se opominje da se u
sluaju nedolaska na roite ono moe provesti u njegovoj odsutnosti.
b) tome da su dune najkasnije na pripremnom roitu iznijeti sve
injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predloiti sve
dokaze koje ele izvesti u toku postupka, te na pripremno roite
donijeti sve isprave i predmete koje ele upotrijebiti kao dokaz.
Svrha pripremnog roita je dakle, koncentracija dokaza.

Tok pripremnog roita

Tokom pripremnog roita otklanjaju se sve smetnje koje eventualno
mogu sprjeavati postupanje suda.
1. Sudija otvara pripremno roite i konstatuje da li su pristupile
pozvane stranke. Ukoliko tuitelj nije pristupio, a uredno je obavijeten,
sud e donijeti rjeenje da se tuba smatra povuenom, osim ako tueni
ne zahtijeva da se roite odri.
2. Pripremno roite poinje kratkim izlaganjem tube od strane
tuitelja, a nakon toga izlaganjem odgovora tuenog na tubu.
3. Nakon ovih izlaganja raspravlja se o procesnim pitanjima.
4. Zatim slijedi iznoenje injenica i predlaganje dokaza, prvo jedne pa
druge strane.
5. Sud e prema rezultatima raspravljanja na pripremnom roitu
odluiti o emu e se raspravljati i koji e se dokazi izvesti na
glavnoj raspravi. Prijedloge koje ne smatra bitnim za donoenje odluke
sud e odbiti i u rjeenju e naznaiti razlog odbijanja. Ako sud, na
prijedlog stranke, odredi izvoenje dokaza vjetaenjem, uvijek e odrediti
rok u kojem vjetak treba pripremiti i dostaviti svoj nalaz i miljenje, a to je
najkasnije 8 dana prije odravanja roita za glavnu raspravu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Sud e, u zavisnosti od prirode spora, na pripremnom roitu
nastojati da stranke spor rijee:
a) u postupku medijacije, i to najkasnije na pripremnom roitu (Medijacija
je alternativno rjeavanje sporova, ureeno Zakonom o medijaciji, te
nizom provedbenih propisa) ili
b) u postupku sudske nagodbe:
Stranke mogu zakljuiti nagodbu o predmetu spora u toku cijelog
postupka. To je jedna vrsta ugovora kojim se ureuju kako materijalno-
pravni, tako i procesno-pravni odnosi meu stranama, koji ima za
posljedicu pravosnanost. Sud e, na nain koji ne ugroava njegovu
nepristrasnost, na pripremnom roitu, kao i u toku cijelog postupka,
nastojati da stranke zakljue sudsku nagodbu. Sporazum stranaka o
nagodbi unosi se u zapisnik. Nagodba je zakljuena kad stranke potpiu
zapisnik, i ima snagu izvrnog naslova (moe se pobijati ako je zakljuena
u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare, i to tubom, koja se moe
podnijeti u roku od 3 mj. od dana saznanja za razloge pobijanja, a
najkasnije u roku od 5 god. od dana zakljuenja sudske nagodbe).

4. ZAKAZIVANJ E GLAVNE RASPRAVE

Sud donosi rjeenje o zakazivanju glavne rasprave i odreuje:
1. dan i sat odravanja glavne rasprave;
2. pitanja o kojima e se raspravljati na glavnoj raspravi;
3. dokaze koji e se i zvesti na glavnoj raspravi;
4. osobe koje e biti pozvane na glavnu raspravu.

Glavna rasprava e se odrati u pravilu, najkasnije u roku od 30 dana
od dana odravanja pripremnog roita, ali sud moe odrediti da se glavna
rasprava odri odmah nakon pripremnog roita.
Ako se procjenjuje da e glavna rasprava trajati due od jednog
dana, roite e biti zakazano za onoliko dana uzastopno koliko je
neophodno da se rasprava odri u kontinuitetu.
Sud e na roite za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile
prisutne na pripremnom roitu, kao i svjedoke i vjetake koje je na pripremnom
roitu odluio pozvati.
U pozivu za glavnu raspravu, sud e obavijestiti pozvane o
posljedicama izostanka sa roita.
Stranci koja nije bila prisutna na pripremnom roitu, uz poziv za glavnu
raspravu, dostavlja se ovjeren prepis rjeenja o zakazivanju glavne rasprave.

GLAVNA RASPRAVA

Glavna rasprava predstavlja niz procesnih radnji stranaka u
postupku i suda, koje se preduzimaju u cilju utvrivanja relevantnih
injenica, na koje e sud primijeniti materijalno pravo prilikom donoenja
svoje odluke. Zakazuje u roku od 30 dana od zakljuivanje pripremnog roita.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

1. Tok glavne rasprave

Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja.
Nakon toga, sudija utvruje jesu li dole sve pozvane osobe. Ako
nisu, provjerava jesu li odsutne osobe uredno pozvane i imaju li opravdan
razlog za izostanak, pa:
a) ako tuilac bez opravdanog razloga ne doe na roite za glavnu
raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat e se da je povukao tubu,
osim ako se tueni na tom roitu upusti u raspravljanje,
b) ako na roite za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne doe
tueni, a bio je uredno pozvan, rasprava e se odrati bez njegovog
prisustva.

Glavna rasprava se odvija slijedeim redom:
1. Tuilac ukratko izlae tubu, ukljuujui izvoenje dokaza itanjem
isprava;
2. Tueni ukratko izlae odgovor na tubu i daje odgovor na bitne navode
tuioca;
3. Ako je stavljen prijedlog za izvoenje dokaza sasluanjem stranaka,
sasluavaju se stranke, i to prvo tuilac, a zatim tueni; (pravi lo da se prvo
sasluavaju stranke pa onda svjedoci je novi na u naem parninom
postupku)
4. Sasluavaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tuioca, a zatim svjedoci
tuenog;
5. Izvode se ostali dokazi , ukljuujui i vjetaenje;
6. Nakon izvoenja svih dokaza, obje stranke, poevi od tuioca, imaju
pravo da se obrate sudu zavrnim izlaganjem, kojim se rezimiraju pravni i
injenini aspekti predmeta;
7. Sud moe dopustiti tuiocu da se ukratko i zjasni na zavrno i zlaganje
tuenog;
8. Ako je tuiocu doputeno da se izjasni na zavrno i zlaganje tuenog, i
tueni e imati pravo da se ukratko izjasni na konane navode tuioca.

Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode
neposredno pred sudom, ukoliko nije drugaije predvieno ovim zakonom.
Stranke mogu tokom glavne rasprave iznositi nove injenice i
predlagati nove dokaze samo ako uine vjerovatnim da ih bez svoje krivice
nisu bili u mogunosti iznijeti odnosno predloiti na pripremnom roitu.
Prilikom sasluanja svjedoka, pravilo je da svjedoka prvo sasluava
stranka koja ga je predloila, pa tek onda suprotna stranka. I sudija moe
postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vjetacima u svakoj fazi sasluanja.
Sud e odbiti provoenje procesnih radnji koje nisu bitne za
postupak. Sud nee dopustiti pitanja u kojima je sadrano kako na njih
treba odgovoriti, pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je ve
dovoljno odgovoreno.
Nakon to budu okonane sve faze glavne rasprave i predmet bude
spreman za presuenje, sud e proglasiti da je glavna rasprava zakljuena.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

2. Odgaanje, odlaganje i nastavak roita za glavnu raspravu

ZPP-om su vrlo ograniene mogunosti odgaanja/odlaganja glavne
rasprave, kako u pogledu razloga, tako i u pogledu perioda na koji se vri
odgaanje/odlaganje.

Odgaanje roita

Sud moe odgoditi zakazano roite za glavnu raspravu prije
njegovog odravanja, ako utvrdi:
a) da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo odravanje, ili
b) da dokazi ije je izvoenje odreeno nee biti pribavljeni do roita.

Sud je duan, najkasnije 8 dana prije odravanja roita, provjeriti da
li su ispunjeni ovi navedeni uslovi. Kad odgodi roite, sud e o vremenu
odravanja novog roita odmah obavijestiti sve pozvane.

Odlaganje roita

Sud moe, na prijedlog stranke, odloiti ve zapoeto roite samo iz
slijedeih razloga:
1) ako, bez krivnje stranke koja predlae odlaganje roita, na roitu nije
mogue izvesti neki od dokaza ije je izvoenje odreeno, a koji je vaan
za pravilno donoenje odluke;
2) ako obje stranke predlau odlaganje radi :
a) pokuaja mirnog rjeenja spora ili
b) zakljuenja sudske nagodbe.

Stranka moe samo jednom traiti odlaganje roita iz istog razloga.
Kad se roite odloi, sud e prisutnima odmah saopiti mjesto i
vrijeme novog roita. Sud nije duan o mjestu i vremenu novog roita
obavijestiti stranku koja nije bila prisutna na odloenom roitu, a bila je uredno
obavijetena.
Pravila koja vrijede za odgaanje/odlaganje roita za glavnu
raspravu su:
a) Roite za glavnu raspravu se ne moe odgoditi/odloiti na
neodreeno vrijeme, odnosno ne moe se odgoditi/odloiti due od
30 dana, osim ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne moe izvesti
u predvienim rokovima, pa sud rjeenjem odredi dui rok za izvoenje
dokaza.
b) Sudija je o svakoj odgodi/odlaganju roita duan obavijestiti
predsjednika suda.
c) Prilikom odgode/odlaganja roita, sud e datum odravanja novog
roita, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.
d) Protiv rjeenja suda kojim se odgaa/odlae roite ili rjeenja kojim
se odbijaju prijedlozi stranaka za odgodu/odlaganje roita, nije
doputena posebna alba.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Nastavak roita
Ako se zapoeto roite ne moe okonati u toku istog dana, sud e
odrediti nastavak roita za slijedei radni dan.

DOKAZI I IZVOENJE DOKAZA

U postupku dokazivanja dokazuju se samo pravno relevantne
injenice, jer se samo na tim injenicama moe zasnivati sudska odluka.
Sud prema svom vlastitom i slobodnom uvjerenju, rukovodei se pri tome
naelima pravne logike, logike uopte, te psihologije, ocjenjuje izvedene dokaze i
donosi zakljuak da li je neka injenica dokazana ili nije.

OPTA PRAVILA

1. Svaka stranka duna je dokazati injenice na kojima zasniva svoj zahtjev.
2. Sud e naloiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za
donoenje odluke, a koje stranke nisu predloile, ako utvrdi da stranke idu
za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (raspolaganja
stranaka koja su protivna prinudnim propisima).
3. Ne treba dokazivati injenice:
koje je stranka priznala pred sudom tokom parnice,
ije postojanje zakon pretpostavlja,
koje su opepoznate.
4. Dokazi se izvode na glavnoj raspravi.

DOKAZI U PARNINOM POSTUPKU:

Dokazna sredstva u parninom postupku su:
1. uviaj,
2. isprave,
3. svjedoci,
4. vjetaci,
5. sasluanje stranaka.

1. Uviaj
Uviaj se poduzima kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje
neke okolnosti potrebno neposredno opaanje suda. Uviaj se moe obavljati i
uz sudjelovanje vjetaka (npr. naknada tete i z saobraajne nesree).

2. Isprave

Isprave su dokazno sredstvo ako su javne isprave, tj. ako se radi o
ispravama koje je u propisanoj formi izdao organ vlasti u granicama svoje
nadlenosti ili pravno lice u vrenju javnog ovlatenja koje joj je povjereno
zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu. (npr. presuda, diploma,
uvjerenje o dravljanstvu, ZK i zvadak, i zvod i z MKV)
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Javna isprava dokazuje istinitost onoga to se u njoj potvruje ili
odreuje. Ako se posumnja u autentinost isprave, stranka moe traiti da sud
trai izjanjenje organa, ili pravne osobe od kojega bi ona trebalo da potjee.
Privatne isprave (npr. ugovori) imaju neto manju dokaznu snagu od
javnih isprava.
Stranka je duna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz
svojih navoda. Ako se isprava nalazi kod organa vlasti ili pravne osobe kojoj je
povjereno vrenje javnog ovlatenja, a sama stranka ne moe i zdejstvovati da se
isprava preda ili pokae, sud e po prijedlogu stranke (dakle, ne i po slubenoj
dunosti) narediti tom organu, odnosno osobi, da i spravu dostavi sudu.

3. Svjedoci

Svaka osoba koja se poziva kao svjedok duna je odazvati se pozivu,
a ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, duna je i svjedoiti.
Kao svjedoci mogu se sasluati samo osobe koje su sposobne dati
obavijesti o injenicama koje se dokazuju. (svjedok, dakle, ne mora biti
punoljetan).
Ne moe se sasluati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom
povrijedila dunost uvanja slubene ili vojne tajne, dok je nadleni organ ne
oslobodi te dunosti.
Svjedok moe (ali ne mora) uskratiti svjedoenje:
1) o onome to mu je stranka povjerila kao svom punomoniku;
2) o onome o emu se stranka ili druga osoba ispovjedala svjedoku kao
vjerskom slubeniku/ispovjedniku;
3) o injenicama koje je svjedok saznao kao advokat, ljekar ili u obavljanju
nekog drugog poziva ili djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna
uva ono to se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti.

Svjedok moe uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim
odgovorom na ta pitanja izloio opasnosti od krivinog gonjenja sebe ili
svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobonoj liniji
do 3. stepena zakljuno, svoga branog/vanbranog druga ili srodnike po
tazbini do 2. stepena zakljuno i onda kad je brak prestao.
Svjedoka prvo ispituje stranka koja ga je predloila, a zatim suprotna
stranka. Ako stranka ima punomonika, onda samo punomonik moe da
postavlja pitanja. Sud uvijek moe postavljati pitanja svjedoku.
Svjedok e se uvijek pitati od kuda mu je poznato ono o emu svjedoi.

4. Vjetaci

Sud moe, na prijedlog stranke, odrediti izvoenje dokaza
vjetaenjem kada je radi utvrenja ili razjanjenja odreenih injenica
potrebno struno znanje kojim sud ne raspolae.
Dakle, dokaz vjetaenjem iskljuivo predlae stranka. Stranka koja
predlae vjetaenje duna je u prijedlogu naznaiti predmet i obim vjetaenja,
te predloiti osobu koja e obaviti vjetaenje. Protivna stranka e se izjasniti o
WWW.BH-PRAVNICI.COM

predloenom vjetaku, kao i o predmetu i obimu vjetaenja. Ako stranke ne
postignu sporazum o osobi koja treba biti odreena za vjetaka, te
predmetu i obimu vjetaenja, odluku o tome e donijeti sud rjeenjem.
Vjetaenje obavlja jedan vjetak, a na prijedlog stranke sud moe
odrediti vie vjetaka za razliite vrste vjetaenja. Vjetaci se odreuju sa
liste sudskih vjetaka, a u sloenijim situacijama vjetaenje se moe povjeriti
strunim ustanovama.
Vjetak svoj pismeni nalaz i miljenje uvijek dostavlja sudu prije
rasprave, i to najmanje 8 dana prije roita za glavnu raspravu. Vjetak mora
uvijek obrazloiti svoje miljenje.
(U ranijem zakonu vjetaenje je bilo jedan od najveih razloga dugog
trajanja postupaka, jer su se vjetaenja pobijala, traila nadvjetaenja itd.)
Zato, po novom zakonu postoje samo 2 sluaja kada se moe
odrediti ponovno vjetaenje i to:
1) ako vjetak u ostavljenom roku ne dostavi nalaz i miljenje - u tom
sluaju, sud e, nakon proteka roka koji strankama ostavi da se o tome
pismeno izjasne, odrediti drugog vjetaka.
2) ako vjetak dostavi nalaz ili miljenje koji su nejasni, nepotpuni ili
protivrjeni sami sebi ili izvedenim okolnostima - u tom sluaju, sud e
pozvati vjetaka da ih dopuni, odn. ispravi, i odrediti rok za ponovno
dostavljanje nalaza i miljenja, pa ukoliko vjetak ni po pozivu suda ne
dostavi potpun i razumljiv nalaz i miljenje, sud e, uz prethodno
izjanjenje stranaka, odrediti drugog vjetaka.

5. Sasluanje stranaka

Na prijedlog stranke, sud odreuje izvoenje dokaza sasluanjem
parninih stranaka. Dakle, ovaj dokaz se uvodi samo na prijedlog jedne od
stranaka (ne moe po slubenoj dunosti).
Sud e odluiti da saslua samo jednu stranku:
a) ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili
b) ako se ne odazove na poziv suda, a uredno je obavijetena.

Stranku sasluava punomonik, a ako ga nema, onda je sasluava sud.

OSIGURANJE DOKAZA

Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz nee moi izvesti ili da e
njegovo kasnije izvoenje biti oteano, moe se tokom, a i prije pokretanja
parnice, predloiti da se taj dokaz prioritetno izvede.

SUDSKE ODLUKE (PITANJE)

Sudske odluke su, takoer, parnine radnje, kojima se rjeavaju
pojedina pravna pitanja iz graanskog spora. Njima se rjeavaju kako
pitanja iz materijalno-pravne oblasti, tako i procesno-pravna pitanja.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Sud donosi odluke na roitu ili van roita.
Sud donosi odluke u obliku presude ili rjeenja.
Sud odluuje presudom kada meritorno rjeava o tubenom zahtjevu,
protivtubenom zahtjevu, te o prigovoru prebijanja.
O svim drugim pitanjima, a to su u pravilu procesna pitanja, sud odluuje
rjeenjem. Sud rjeenjem odluuje meritorno samo u postupku zbog
smetanja posjeda!
Odluka o trokovima u presudi smatra se rjeenjem.

PRESUDA

Opte odredbe

Presudom sud odluuje meritorno o zahtjevu koji se tie glavne
stvari i sporednih potraivanja, a koji proistiu iz tubenog i protivtubenog
zahtjeva, te iz prigovora prebijanja.

Rok za dobrovoljno izvrenje inidbe

Kad se stranci u presudi nalae izvrenje kakve inidbe, odredit e
se i rok u kojem je tu inidbu duna izvriti. Rok za izvrenje inidbe je 30
dana (paricioni rok), ali za inidbe koje se ne odnose na novana davanja
(npr. predaja stvari) sud moe odrediti dui rok (npr. kad se radi o predaji
stvari moe se odrediti i rok dui od 30 dana). U mjeninim i ekovnim sporovima
taj je rok 15 dana. Ako ovaj rok protekne dolazi se u fazu izvrenja.
Rok za izvrenje inidbe poinje tei prvog dana nakon donoenja
presude, odn. ako se presuda dostavlja, prvog dana nakon dostave prepisa
presude.

VRSTE PRESUDA (PITANJE)

1. Presuda na osnovu priznanja

Presudu na osnovu priznanja sud donosi na osnovu jednostrane
izjave volje tuenog, kojom on priznaje tubeni zahtjev, a ne samo injenice
iz kojih proizilazi njegova osnovanost.
Ovo priznanje ne smije biti vezano ni za kakav rok, niti moe bilo
ime biti uslovljeno.
Ako tueni do zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev,
sud e bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tubeni
zahtjev (presuda na osnovu priznanja).
Tueni moe opozvati priznanje sve do donoenja presude.
Sud ne moe donijeti presudu na osnovu priznanja i kad je udovoljeno
potrebnim uslovima, ako se radi o zahtjevu kojim stranka ne moe slobodno
rasplagati (raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim propisima).
Takoer, sud ponekada moe odbiti donoenje ove presude u nekim
postupcima kada to nije popularno (npr. u imovi nsko-pravnim postupcima).
WWW.BH-PRAVNICI.COM

2. Presuda na osnovu odricanja

Odricanje predstavlja jednostranu izjave volje tuitelja, koja moe biti
data usmeno ili pismeno, kojom se on odrie tubenog zahtjeva, odnosno
odrie se sudske zatite nekog svog subjektivnog prava.
Davanjem takve izjave trajno se gasi pravo koje je bilo predmet tubenog
zahtjeva.
Ako se tuilac do zakljuenja glavne rasprave odrekne tubenog
zahtjeva, sud e bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija
tubeni zahtjev (presuda na osnovu odricanja).
Takva presuda ima karakter presuene stvari (res iudicata), zbog ega
tuilac gubi pravo ponovnog podnoenja iste tube.
Za odricanje od tubenog zahtjeva nije potreban pristanak tuenog.
Tuilac moe do donoenja presude, na roitu ili u pisanom
podnesku, opozvati odricanje od tubenog zahtjeva bez pristanka tuenog.

3. Presuda zbog proputanja

Presuda zbog proputanja zamjenjuje u ranijem parninom
zakonodavstvu postojeu presudu zbog izostanka. Karakter ove presude je
da sankcionie pasivno ponaanje tuenog.
Kada tueni, kome je uredno dostavljena tuba u kojoj je tuilac
predloio donoenje presude zbog proputanja, ne dostavi pismeni
odgovor na tubu u zakonskom roku, sud e donijeti presudu kojom se
usvaja tubeni zahtjev (presuda zbog proputanja),
Izuzetno, sud nee donijeti ovakvu presudu ako je tubeni zahtjev
oigledno neosnovan ili zahtjev kojima stranke ne mogu raspolagati .
Dakle, postoje 3 kumulativna, strogo postavljena, uslova koja se
moraju ispuniti da bi sud mogao donijeti presudu zbog proputanja:
1. da je tuitelj predloio donoenje presude zbog proputanja,
2. da tueni u zakonskom roku nije dostavio pismeni odgovor na tubu i
3. da postoji osnovan tubeni zahtjev, pri emu je bitno da se ne radi o zahtjevu
kojim stranke ne mogu raspolagati.

Tubeni zahtjev je oigledno neosnovan:
1) ako je tubeni zahtjev oigledno protivan injenicama navedenim u tubi ,
2) ako su injenice na kojima se temelji tubeni zahtjev u oiglednoj suprotnosti
s dokazima koje je sam tuilac predloio ili s injenicama koje su
optepoznate.
Ako je zahtjev oigledno neosnovan, sud e donijeti presudu kojom
se odbija tubeni zahtjev.
Protiv presude zbog proputanja nije doputena alba, ali tueni moe
podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje, koji sprjeava da presuda zbog
proputanja postane pravomona. Ako sud odbije prijedlog za povrat u prijanje
stanje, protiv takvog rjeenja moe se izjaviti alba, ali se njome ne moe
uspjeno pobijati sam meritum presude, ve samo osnovanost rjeenja kojim je
odbijen povrat u preanje stanje.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

4. Dopunska presuda

Ako je sud propustio odluiti o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima
koji su ve raspravljeni i o kojima se mora odluiti presudom, stranka moe
u roku od 30 dana podnijeti prijedlog parninom sudu da se presuda
dopuni. Dakle, ne moe se donijeti po slubenoj dunosti.
U praksi, ovo se deava najee u sluajevima kada se jednom tubom
istakne vie tubenih zahtjeva, sud ih je sve raspravio, a donio je presudu samo
o jednom zahtjevu (npr. u radnom sporu tuitelja vraa na posao, a nije odluio
o naknadi plae).
Neblagovremen ili neosnovan prijedlog za dopunu presude odbacit e,
odnosno odbiti sud rjeenjem, bez odravanja roita.
Kad sud nae da je prijedlog za dopunu presude osnovan, donijee,
bez ponovnog otvaranja glavne rasprave, u roku od 8 dana, presudu o
zahtjevu koji nije rijeen (dopunska presuda).
Ako protiv odluke o dopuni presude bude podnesena alba, ta alba,
zajedno sa albom protiv prvobitne presude, dostavit e se drugostepenom sudu.
Ako se prvostepena presuda pobija albom samo zato to
prvostepeni sud nije presudom odluio o svim zahtjevima stranaka koji su
predmet parnice, alba e se smatrati prijedlogom stranke da se donese
dopunska presuda.

Donoenje, pismena izrada i dostava presude

Sud e donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najkasnije u roku
od 30 dana od dana zakljuenja glavne rasprave. Ukoliko sudija prekorai
ovaj rok, o razlozima prekoraenja duan je i zvijestiti predsjednika suda.
Nakon zakljuenja glavne rasprave, sud e prisutne stranke
obavijestiti o datumu donoenja presude. Ako jedna od stranaka nije
prisustvovala glavnoj raspravi, sud e je pismeno obavijestiti o datumu
donoenja presude.
Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomonici, su duni sami
preuzeti presudu u zgradi suda, te im sud nee dostavljati presudu u skladu s
odredbama o dostavi.
U iznimnim okolnostima sud moe na zahtjev stranke odluiti da se
dostava presude obavi na nain predvien odredbama o nainu dostave
pismena.
Stranci koja nije bila uredno obavijetena o datumu donoenja presude,
sud e u svakom sluaju dostaviti presudu u skladu s odredbama ovog zakona o
dostavi.
Presuda zbog proputanja i presuda drugostepenog suda donesena
bez rasprave, dostavlja se strankama u skladu sa odredbama ovog zakona
o dostavi.
Ako su stranke bile uredno obavijetene o datumu donoenja
presude, rok za albu protiv presude poinje tei prvog narednog dana
nakon donoenja presude.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Sadraj presude (uvod, i zreka, obrazloenje, praavna pouka)

1) Uvod:

Uvod presude sadri:
1) naziv suda, te ime i prezime sudije,
2) ime i prezime i prebivalite/boravite stranaka, zastupnika i punomonika,
3) kratku oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost,
4) dan zakljuenja glavne rasprave,
5) dan kad je presuda donesena.

2) Izreka (dispozitiv)
Izreka presude sadri odluku o usvajanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva
koji se tiu glavne stvari i sporednih potraivanja, te odluku o trokovima
postupka.

3) Obrazloenje:

U obrazloenju sud e izloiti:
1) navode tube i odgovora na tubu,
2) dokaze i ocjenu dokaza, kao i
3) propise na kojima je sud zasnovao presudu.

U obrazloenju 1. presude zbog proputanja, 2. presude na osnovu
priznanja ili 3. presude na osnovu odricanja, iznijet e se samo razlozi koji
opravdavaju donoenje takvih presuda.

4) Uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude

Ispravljanje presude
Prilikom izrade presude, moe doi do pogreaka u imenima i brojevima,
te drugih oitih pogreaka u pisanju. Sud e takve pogreke ispraviti u svako
doba, bilo po zahtjevu stranaka, bilo po slubenoj dunosti . Sud e to uiniti
posebnim rjeenjem i dostaviti to rjeenje strankama.
Protiv rjeenja o ispravci presude, dozvoljena je posebna alba, a ako je
alba na presudu i zjavljena samo zbog ovih pogreaka, smatrae se zahtjevom/
prijedlogom za ispravku presude, te e se sa njom tako postupati.

Pravomonost presude

Presuda koja se vie ne moe pobijati albom postaje pravomona.
Sud tokom cijelog postupka, po slubenoj dunosti, pazi je li stvar
pravomono presuena i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o
kojem je ve pravomono odlueno, odbacie tubu (res iudicata).
Sud je vezan za svoju presudu im je donesena.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Presuda prema strankama ima uinak od dana donoenja, a u
sluajevima u kojima strankama presudu dostavlja sud od dana kada im je
dostavljena.

RJEENJE

Odlukom u formi rjeenja sud, u pravilu, odluuje o procesnim
pitanjima u parninom postupku, radi upravljanja postupkom, a meritorno
samo u postupku smetanja posjeda.
Sva rjeenja koja se donose na roitu objavljuje sudija, bez
dostavljanja ovjerenog prepisa.
Rjeenje koje je na roitu objavljeno, dostavit e se strankama u
ovjerenom prepisu samo u 3 sluaja:
a) ako je protiv toga rjeenja doputena posebna alba, ili
b) ako se na temelju rjeenja moe odmah traiti i zvrenje, ili
c) ako to zahtijeva upravljanje parnicom.

Rjeenja koja sud donosi izvan roita saopavaju se strankama
dostavom ovjerenog prepisa rjeenja.
Sud je vezan za svoja rjeenja ako se ona ne odnose na upravljanje
parnicom ili ako ovim zakonom nije to drugo odreeno.
Kad se rjeenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima uinak
im je objavljeno.
Ako se rjeenjem odbija prijedlog stranke ili ako se njime rjeava o
prijedlozima stranaka koji su meu sobom u suprotnosti, ono mora biti
obrazloeno, a moe biti obrazloeno i u drugim sluajevima kad je to
potrebno.
Pismeno rjeenje treba sadravati uvijek uvod i izreku, a
obrazloenje samo ako mora biti obrazloeno (tj. ako se njime odbija prijedlog
stranke ili ako se njime rjeava o prijedlozima stranaka koji su opreni).

POSTUPAK PO PRAVNIM LIJ EKOVIMA

Redovni pravni lijek je alba, a vanredni pravni lijekovi su revizija i
prijedlog za ponavljanje postupka.

REDOVNI PRAVNI LIJ EK (PITANJE)

1. ALBA PROTIV PRESUDE

alba je redovan pravni lijek, dispozitivna stranaka radnja, kojom se
pobija prvostepena presuda i od suda trai njena izmjena, ukidanje ili
preinaenje.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

PRAVO NA ALBU

Protiv presude donesene u prvom stepenu stranke mogu podnijeti
albu u roku od 30 dana raunajui od dana donoenja presude, odnosno
od dana dostave prepisa presude, ako se presuda dostavlja u skladu s
odredbama o dostavi. Ovaj rok je prekluzivan! U navedenom roku, stranka
moe izvriti i dopunu svoje albe.
U mjeninim i ekovnim sporovima taj rok je 15 dana.
Blagovremeno podnesena alba sprijeava da presuda postane
pravomona u dijelu koji se pobija albom.
alba se dostavlja I stepenom sudu, a o albi odluuje II stepeni sud.
Stranka se moe odrei prava na albu od trenutka kad je primila presudu,
a do donoenja odluke II stepenog suda, moe odustati od ve podnesene albe.
Odricanje ili odustanak od albe ne moe se opozvati.

SADRAJ ALBE

alba mora sadravati:
1. oznaenje presude protiv koje se i zjavljuje alba;
2. izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odreenom dijelu;
3. razlog albe;
4. potpis podnositelja albe.

Ako alba ne sadri navedene podatke (nepotpuna alba), prvostepeni
sud e rjeenjem pozvati alitelja da u roku od 8 dana dopuni ili ispravi
albu, a ako alitelj u ostavljenom roku ne postupi po traenju suda, sud
e rjeenjem odbaciti albu kao nepotpunu.
U albi se, u pravilu, ne mogu iznositi nove injenice i predlagati novi
dokazi, osim ako alitelj prui dokaze da ih bez svoje krivnje nije mogao
iznijeti, odnosno predloiti do zakljuenja glavne rasprave.
Pozivajui se na nove injenice, alitelj je duan navesti dokaze kojima bi
se te injenice utvrdile, a predlaui nove dokaze, duan je navesti injenice koje
tim dokazima treba utvrditi.
Prigovor zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu izneseni pred
prvostepenim sudom ne mogu se iznositi u albi. Sud o ovim prigovorima
ne vodi rauna po slubenoj dunosti, ve po prigovoru stranke.

RAZLOZI ZBOG KOJIH SE PRESUDA MOE POBIJATI

Presuda se moe pobijati zbog slijedeih razloga:
1) zbog povrede odredaba parninog postupka;
2) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja;
3) zbog pogrene primjene materijalnog prava.

Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu
se pobijati:
a) zbog povrede odredaba parninog postupka ili
WWW.BH-PRAVNICI.COM

b) zbog toga to je izjava o pri znanju, odnosno o odricanju, data u zabludi ili
pod uticajem prisile ili prevare.

1) Povreda odredaba parninog postupka postoji ako sud u toku
postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio neku odredbu ZPP-a, a
to je bilo od uticaja na donoenje zakonite i pravilne presude (npr. sud je
sasluao 5 svjedoka, pri tome je 3 iskaza cijenio, a 2 iskaza je propustio da
cijeni, i onda se u albi istakne da je sud poinio povredu odredbe iz lana 8.
ZPP-a, jer ona predvia da e sud savjesno i briljivo cijeniti svaki dokaz
posebno i sve dokaze zajedno) Stranka u albi obavezno mora ukazati na
svaku povredu postupka, jer albeni sud po slubenoj dunosti pazi samo
na dvije povrede: povrede koje se odnose na stranaku sposobnost i na
pravilnost zastupanja.

2) Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje postoji:
a) kad je sud neku odlunu injenicu pogreno utvrdio, odnosno kad je nije
utvrdio, (npr. sud je utvrdio da je zakljuen ugovor, a alitelj kae da je to
pogreno utvrdio, jer je nepravilno ili nije uopte cijenio iskaz svjedoka)
b) kad na to upuuju nove injenice ili novi dokazi.

3) Pogrena primjena materijalnog prava postoji kad sud nije
primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad
takvu odredbu nije pravilno primijenio (npr. sud je utvrdio da je potpisani
ugovor o prodaji nekretnine punovaan, a da pri tome ovaj ugovor nije obraen i
ovjeren kod notara).

POSTUPAK PO ALBI

alba se podnosi II stepenom sudu, putem suda koji je izrekao I
stepenu presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
Neblagovremenu, nepotpunu ili nedoputenu albu, odbacit e
rjeenjem I stepeni sud, bez odravanja roita.
alba je neblagovremena ako je podnesena nakon proteka
zakonskog roka za njeno podnoenje.
alba je nedoputena ako je albu podnijela:
a) osoba koja nije ovlatena za podnoenje albe, ili
b) osoba koje se odrekla ili je odustala od albe, ili
c) ako osoba koja je podnijela albu nema pravnog interesa za podnoenje
albe.

Primjerak blagovremene, potpune i doputene albe, I stepeni sud e
dostaviti protivnoj stranci odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dana
prijema albe.
Protivna stranka moe u roku od 8 dana od prijema albe podnijeti tome
sudu odgovor na albu, koji se odmah, a najkasnije u roku od 8 dana dostavlja
alitelju.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Nakon prijema odgovora na albu ili nakon proteka roka za odgovor
na albu, prvostepeni sud e albu i odgovor na albu (ako je podnesen),
sa svim spisima dostaviti II stepenom sudu najkasnije u roku od 8 dana.
Drugostepeni sud odluuje o albi u sjednici vijea od 3 sudija ili na
osnovu odrane rasprave.

Drugostepeni sud e zakazati raspravu kada ocijeni:

a) da je radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja potrebno pred II st.
sudom utvrditi nove injenice ili izvesti nove dokaze. Radi se o novim, u
albi predloenim, dokazima ili injenicama (npr. stranka u albi, pored
dokaza koje je ranije predloila, naknadno je saznala za jo nekog svjedoka i
predlae ga u albi jer za njega ranije nije znala. Tada se otvara rasprava
pred II st. sudom i na tu sjednicu se pozivaju stranke i taj svjedok, koj i e tada
biti sasluan. Nakon toga II. st sud e da ocijeni samostalno ovaj dokaz,
imajui u vidu ranije iznesene dokaze, i na osnovu utvrenog injeninog
stanja moe donijeti drugaiju odluku).
b) da je radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja potrebno pred II st.
sudom ponovo izvesti ve izvedene dokaze (npr. alitelj u albi navodi da
je neki dokaz pogreno cijenjen. Tada sud na sjednicu poziva samo te
svjedoke koji su ranije sasluani i sasluava ih da bi on ocijenio njihove
iskaze).
c) da je zbog povrede odredaba parninog postupka u I st. postupku
potrebno odrati raspravu pred II st. sudom (npr. u albi se navodi da je
sud odredio izvoenje odreenog dokaza, ali je propustio da ga izvede. U
ovom sluaju, II st. sud e pozvati tog svjedoka koji nije prethodno sasluan i
sasluati ga).

Drugostepeni sud e donijeti odluku u roku od 30 dana od dana
odravanja sjednice vijea na kojoj je odlueno o albi, odnosno 30 dana
od dana zakljuenja rasprave, ako je rasprava odrana.
Ako sa rasprave izostane podnosilac albe (alitelj), rasprava se nee
odrati, a odluka e se donijeti na osnovu navoda albe i odgovora na albu, ako
izostane stranka koja nije alitelj, sud e raspravljati o albi i donijeti odluku.

GRANICE ISPITIVANJ A PRVOSTEPENE PRESUDE (PITANJE)

Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu:

1. u onom djelu u kojem se pobija albom,
2. u granicama razloga navedenih u albi.

Pri tome sud po slubenoj dunosti pazi samo na:

a) primjenu materijalnog prava i
b) povredu odredaba parninog postupka koje se odnose na stranaku
sposobnost i pravilnost zastupanja.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

ODLUKE DRUGOSTEPENOG SUDA PO ALBI (PITANJE)

Odluke drugostepenog suda donose se nakon vijeanja glasanjem.
Predsjednik vijea rukovodi vijeanjem i glasanjem i glasa posljednji. Za svaku
odluku vijea potrebna je veina glasova.
Drugostepeni sud moe u sjednici vijea ili na osnovu odrane
rasprave donijeti slijedee odluke:
1) Rjeenjem odbaciti albu kao neblagovremenu, nepotpunu ili
nedoputenu;
2) Presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu;
3) Rjeenjem ukinuti I st. presudu i uputiti predmet I st. sudu na ponovno
suenje;
4) Rjeenjem ukinuti I st. presudu i odbaciti tubu,
5) Presudom preinaiti I st. presudu.

1) Neblagovremenu, nepotpunu ili nedoputenu albu drugostepeni sud e
odbaciti rjeenjem, ako to nije uinio prvostepeni sud.

2) Drugostepeni sud e presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi
prvostepenu presudu kad ustanovi da ne postoje:
a) razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni
b) razlozi na koje sud pazi po slubenoj dunosti (povreda materijalnog prava, te
povrede odredaba parninog postupka koje se odnose na stranaku
sposobnost i pravilnost zastupanja).

3) Drugostepeni sud e u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave
rjeenjem ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti istom
prvostepenom sudu radi odravanja nove glavne rasprave, ako utvrdi da
postoji jedan od slijedeih razloga iznesenih u albi:

ako je protivno odredbama ZPP-a sud donio presudu zbog proputanja,
na osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja; (npr. sud je donio
presudu zbog proputanja, a tuilac u svom tubenom zahtjevu nije traio
donoenje presude zbog proputanja)
ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito proputanjem
dostave, nije dana mogunost da raspravlja pred sudom, a to je
postupanje bilo od uticaja na donoenje zakonite i pravilne presude;
(npr. kada jedna od stranaka nije uestvovala u postupku, jer nije bila uredno
obavijetena o raspravi)
ako je sud donio presudu bez glavne rasprave, a to nije nijedna od 3
vrste presuda koje se mogu donijeti bez glavne rasprave ( presuda zbog
proputanja, presuda na osnovu pri znanja i presuda na osnovu odricanja).
ako je presudu donio sudija koji se po zakonu mora izuzeti.

4) Drugostepeni sud e rjeenjem ukinuti I st. presudu i odbaciti tubu, ako
utvrdi:
1. da je u postupku pred prvostepenim sudom odlueno o zahtjevu:
WWW.BH-PRAVNICI.COM

a) koji nije u sudskoj nadlenosti (apsolutna nenadlenost), ili
b) o kome ve tee parnica (litispendencija), ili
c) o kojem je ve prije pravomono presueno (res iudicata), ili
d) o kojem je ve zakljuena sudska nagodba, ili
e) koga se tuilac odrekao.

2. da su u prvostepenom postupku postojali nedostaci u stranakoj
sposobnosti ili nepravilnosti u zastupanju, i to:
a) ako je kao tuilac ili tueni sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u
postupku, ili
b) ako stranku u postupku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena
osoba, ili
c) ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili
d) ako zakonski zastupnik, odnosno punomonik stranke nije imao potrebna
ovlatenja za voenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u
postupku, ili
e) ako voenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku, nije
bilo naknadno odobreno.
U ovom sluaju, drugostepeni sud, s obzirom na prirodu povrede, moe:
1. ukinuti prvostepenu presudu i vratiti predmet nadlenom prvostepenom
sudu ili 2. ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu.

5) Drugostepeni sud e, u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave,
presudom preinaiti prvostepenu presudu, ako utvrdi da postoji jedan od
slijedeih razloga iznesenih u albi:
1. ako smatra da je injenino stanje u I st. presudi pravilno utvreno, ali da
je I st. sud pogreno primijenio materijalno pravo
2. ako je II st. sud, u sjednici vijea, drugaijom ocjenom isprava i dokaza
izvedenih pred I st. sudom utvrdio drugaije injenino stanje nego to je
ono u I st. presudi;
3. ako je II st. sud nakon odrane rasprave, na osnovu novih dokaza ili
ponovnog izvoenja ve izvedenih dokaza utvrdio drugaije injenino
stanje nego to je ono u I st. presudi;

ZABRANA PREINAENJA PRESUDE NA TETU ALITELJA

Ne moe se preinaiti presuda na tetu alioca ako se samo on alio
na presudu!!! Ako su obje strane podnijele albu, ova zabrana ne postoji.

2. ALBA ROTIV RJEENJA

Protiv rjeenja prvostepenog suda doputena je alba, ako u zakonu
nije odreeno da alba nije doputena.
Ako zakon izriito odreuje da posebna alba nije doputena, rjeenje
prvostepenog suda moe se pobijati samo u albi protiv konane odluke.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Blagovremeno podnesena alba zadrava izvrenje rjeenja, ako
zakonom nije drugaije propisano. Rjeenje protiv kojeg nije doputena
posebna alba moe se odmah izvriti.
Rjeavajui po albi izjavljenoj protiv I st. rjeenja, II st. sud moe:
1. odbaciti albu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedoputenu,
2. odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu,
3. uvaiti albu i rjeenje preinaiti ili ukinuti, a po potrebi i vratiti I st. sudu na
ponovni postupak.

VANREDNI PRAVNI LIJ EKOVI (PITANJE)
Vanredni pravni lijekovi su:
1. Revizija i
2. Prijedlog za ponavljanje postupka.

1. REVIZIJA

Revizija je vanredni, samostalan, devolutivan, nesuspenzivan,
ogranieni i dvostrani pravni lijek! Podnosi se protiv presude II st. suda,
doneene u postupku po albi, i to samo ako je ista doneena na tetu
podnosica revizije revidenta!
O reviziji, tj. o njenoj doputenosti odluuje Vrhovni sud Federacije
BiH, i to bez rasprave.
Za nju je predviena stroga pismena forma i njeni elementi, pa bilo
koji nedostatak u tom smislu ini reviziju nepotpunom i nedozvoljenom.
Elementi revizije su:

1. Oznaenje presude protiv koje se i zjavljuje revizija,
2. Izjava da se presuda pobija u cijelosti ili djelimino,
3. Razlozi za reviziju,
4. Potpis revidenta.

Ako nedostaje neki od ovih elemenata, revizija je nepotpuna, pa se sa
njom postupa kao sa svakim drugim nepotpunim podneskom.

Uslovi za reviziju

Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomone presude donesene
u II st. postupku u roku od 30 dana od dana dostave II st. presude.
Revizija nije doputena ako vrijednost pobijanog djela pravomone
presude ne prelazi 10.000 KM.
Izuzetno, Vrhovni sud FBiH moe dopustiti reviziju u svim predmetima,
bez obzira na vrijednosni cenzus, ako ocijeni da bi odluivanje po reviziji bilo od
znaaja za primjenu materijalnog prava u drugim sluajevima.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Doputenost revizije u ovim sluajevima Vrhovni sud e utvrditi primjenom
tzv. svoje radne metode, ak i kada se stranka nije pozvala u reviziji na ovu
mogunost, po slubenoj dunosti.
Revizija je iskljuena, odnosno sud je nee dopustiti, i kada je
izjavljena protiv odluka donesenih u: 1. parnici zbog smetanja posjeda, 2.
branim sporovima, 3. sporovima utvri vanja/osporavanja oinstva, te u 4.
izvrnom, vanparninom i ostavi nskom postupku.
Eventualno izjavljenu reviziju u ovim postupcima Vrhovni sud FBiH
odbacit e kao nedoputenu

Razlozi zbog kojih se revizija moe izjaviti

Revizija se moe izjaviti zbog:
1) povrede odredaba parninog postupka koja je uinjena u postupku
pred II stepenim sudom - ako sud u toku postupka nije primijenio ili je
nepravilno primijenio neku odredbu ZPP-a, a to je bilo od uticaja na
donoenje zakonite i pravilne presude (npr. ako je u II stepenom postupku
kod odluivanja u albi sudjelovao sudija koji se morao izuzeti, ili kada
albeni sud nije cjenio sve albene prigovore),
2) pogrene primjene materijalnog prava,
3) prekoraenja tubenog zahtjeva, ako je ta povreda uinjena u
postupku pred II stepenom sudom (npr. sud u albenom postupku
dosudi vie ili stvari vee vrijednosti nego to je tuitelj traio u tubi)

Revizija se ne moe izjaviti zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog
injeninog stanja!!!

Postupak po prijedlogu za reviziju

Revizija se podnosi sudu koji je izrekao I st. presudu, u dovoljnom
broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Neblagovremenu ili nepotpunu
reviziju, odbacie rjeenjem I st. sud, bez odravanja roita.
Primjerak blagovremene i potpune revizije I st. sud e dostaviti
protivnoj stranci. U roku od 8 dana od dana dostave revizije, protivna stranka
moe podnijeti sudu odgovor na reviziju.
Nakon prijema odgovora na reviziju ili nakon proteka roka za
odgovor, I st. sud dostavit e reviziju i odgovor na reviziju, ako je
podnesen, sa svim spisima, revizijskom sudu (Vrhovni sud FBiH). Primjerak
revizije i odgovora na revi ziju dostavlja se i II st. sudu.
Podnesena revizija ne zadrava izvrenje pravomone presude protiv
koje je izjavljena.
Stranke u revi ziji mogu iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze
samo ako se oni odnose na povrede odredaba parninog postupka koje su
uinjene u postupku pred drugostepenim sudom.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Granice ispitivanja pobijane presude u postupku po reviziji

Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u
kojemu se ona pobija revizijom i u granicama razloga navedenih u reviziji,
pazei po slubenoj dunosti na: 1. primjenu materijalnog prava i 2. povrede
odredaba parninog postupka koje se odnose na: 2a. stranaku sposobnost i
2b. pravilnost zastupanja.
Revizijski sud dostavlja svoje odluke strankama, kao i I i II st. sudu.
Ako u odredbama ZPP-a koje se direktno odnose na reviziju nije neto
drugo odreeno, u postupku povodom revizije na odgovarajui e se nain
primjenjivati odredbe ovog zakona o albi protiv presude, osim odredaba o
odravanju rasprave pred drugostepenim sudom.

Odluke revizijskog suda

Revizijski sud najprije ispituje blagovremenost, doputenost i
potpunost revizije.
Moe donijeti slijedee odluke:

1. ODBITI REVIZIJU kao neosnovanu, bez potrebe da se u izreci odluke
potvruje II st. presuda, jer njena pravosnanost i nije bila upitna,
2. UVAITI REVIZIJU, ukinuti presudu II st. suda (ponekad se ukida i I i II st.
presuda) i predmet vratiti II st. sudu (u praksi se predmet vraa I st. sudu),
3. UVAITI REVIZIJU, ukinuti odluke I st. i II st. suda i odbaciti tubu, te
4. UVAITI REVIZIJU i preinaiti II st. odluku.

Revizija protiv rjeenja

Stranke mogu izjaviti reviziju protiv rjeenja drugostepenog suda
kojim je postupak pravomono zavren (npr. kada se prvostepeni sud oglasio
apsolutno nenadlenim, uloena je alba i drugostepeni sud potvrdi rjeenje. U
ovom sluaju postoji pravo na reviziju).
Revizija je uvijek doputena protiv rjeenja drugostepenog suda:

a) kojim se podnesena alba odbacuje,
b) kojim se potvruje rjeenje prvostepenog suda o odbacivanju revizije.

2. PRIJ EDLOG ZA PONAVLJ ANJ E POSTUPKA

Razlozi za ponavljanje postupka

Postupak koji je odlukom suda pravomono zavren (odnosi se na
pravosnane i prvostepene i drugostepene odluke) moe se na prijedlog
stranke ponoviti:

1) ako je pri donoenju odluke sudjelovao sudija koji je po zakonu morao biti
izuzet;
WWW.BH-PRAVNICI.COM

2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem nije bila data mogunost da
raspravlja pred sudom;
3) ako su u postupku postojali nedostaci u stranakoj sposobnosti ili
nepravilnosti u zastupanju;
4) ako se odluka suda zasniva na lanom iskazu svjedoka ili vjetaka ili na
ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadraj;
5) ako je do odluke suda dolo zbog krivinog djela sudije, zakonskog
zastupnika ili punomonika stranke, protivne stranke ili koje tree osobe;
6) ako stranka sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da
upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena
povoljnija odluka da su te injenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijanjem
postupku (najei razlog u praksi);

Rok za podnoenje i postupak po prijedlogu za ponavljanje postupka

Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u subjektivnom roku
od 30 dana, koji tee od odreenog dana u zavisnosti od razloga zbog
kojeg se trai ponavljanje postupka (npr. u sluaju i z take 1. - od dana kad je
stranka saznala za taj razlog).
Nakon to protekne objektivni rok od 5 godina od dana kad je odluka
postala pravomona, prijedlog za ponavljanje postupka ne moe se podnijeti,
osim ako se ponavljanje trai jer nekoj stranci nezakonitim postupanjem nije bila
data mogunost da raspravlja pred sudom, te ako su u postupku postojali
nedostaci u stranakoj sposobnosti ili nepravilnosti u zastupanju.
O prijedlogu za ponavljanje postupka odluuje II st. sud, i to sudija
pojedinac koji nije sudjelovao u donoenju drugostepene odluke.
Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je
donio odluku u I stepenu. U prijedlogu se posebno mora uiniti vjerovatnim
da bi u ponovljenom postupku mogla za predlagaa biti donesena
povoljnija odluka.
Neblagovremene, nepotpune ili nedoputene prijedloge za ponavljanje
postupka odbacit e rjeenjem I stepeni sud bez odravanja roita.
Ako prvostepeni sud ne odbaci prijedlog, dostavit e primjerak
prijedloga protivnoj stranci koja ima pravo da u roku od 15 dana odgovori
na prijedlog.
Nakon prijema odgovora na prijedlog ili nakon proteka roka za
davanje odgovora, I st. sud e prijedlog i odgovor na prijedlog, ako je
podnesen, sa svim spisima dostaviti II st. sudu najkasnije u roku od 8 dana.
II st. sud odluuje o prijedlogu za ponavljanje postupka u pravilu bez
odravanja rasprave, osim ako sud ocijeni da je odravanje rasprave neophodno.
Ukoliko II st. sud nae da je prijedlog za ponavljanje postupka
opravdan i osnovan, ukida presudu i vraa spis I st. sudu na kojem se
ponovno odluuje o predmetu. I st. sud e odrediti pripremno roite
odmah po prijemu rjeenja II st. suda, a najkasnije u roku od 8 dana. U
ponovnom postupku pred I st. sudom ne moe postupati sudija koji je
odluivao u prijanjem postupku.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Protiv rjeenja II st. suda kojim se usvaja prijedlog za ponavljanje postupka
alba nije doputena.
alba protiv rjeenja II st. suda kojim se odbija prijedlog za ponavljanje
postupka podnosi se istom sudu, koji o albi odluuje u vijeu trojice sudija.

STRANAKA I PARNINA SPOSOBNOST

Da bi neko lice bilo stranka u postupku, ono mora imati stranaku i
parninu sposobnost.
Stranaka sposobnost je sposobnost neke osobe da bude stranka u
postupku. To je procesna pretpostavka za voenje postupka. Fizike osobe
stiu je roenjem, a pravne onako kako to odreuje materijalni propis
upisom u registar pravnih osoba.
Stranka u postupku moe biti svaka fizika i pravna osoba.
Parnini sud moe, izuzetno, s pravnim uinkom u odreenoj parnici,
priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruivanja koji nemaju stranaku
sposobnost (npr. razna udruenja graana), ako utvrdi da, s obzirom na
predmet spora, u sutini udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje
stranake sposobnosti, a osobito ako raspolau imovinom na kojoj se
moe provesti izvrenje.
(npr. ako se radi o pravnom licu ministarstvo pravde nije pravno lice i u
tom sluaju, kao tueni se treba naznaiti FBiH ili Kanton Sarajevo u zavisnosti
od toga da li se radi o federalnom ili kantonalnom ministarstvu pravde. U ovom
sluaju, tuitelj se poziva da uredi tubu u odreenom roku, a ako tako ne
postupi, tuba e biti odbaena).
Parnina sposobnost je sposobnost stranke da samostalno obavlja
radnje u postupku. Tu sposobnost imaju sve osobe koje imaju mogunost
sticanja prava i obaveza na podruju graansko-pravnih odnosa.
Parninu sposobnost imaju osobe koje imaju potpunu poslovnu
sposobnost.
Kako se poslovna sposobnost stie sa navrenih 18 godina starosti,
parninu sposobnost, dakle, imaju punoljetna fizika lica, pod uslovom da
su sposobna starati se o svojim pravima, obavezama i interesima.
Punoljetna osoba kojoj je djelimino ograniena poslovna
sposobnost, parnino je sposobna u granicama svoje poslovne
sposobnosti. Dakle, duevni bolesnici su lica koja nemaju parninu sposobnost
i oni u parnici moraju imati zastupnika kojeg postavlja organ starateljstva.
Pravna lica u parnici predstavlja zastupnik (direktor ili dr. lice koje ima
punomo za zastupanje).
Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parnino
je sposoban u granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.
Dakle, maloljetnik ima parninu sposobnost (poslovnu sposobnost)
u slijedeim sluajevima:
a) maloljetnik koji je sa 16 godina zakljuio brak po odobrenju vanparninog
suda - kada mu je odlukom vanparninog suda priznata ta sposobnost.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

b) maloljetnik koji je postao roditelj - ako mu je odlukom suda potvrena
parnina sposobnost.
c) maloljetnik koji je sa 15 godina zasnovao radni odnos - ima parninu
sposobnost samo ako se radi o raspolaganju zaradom koju ostvaruje iz
radnog odnosa (npr. dao u zajam nekome 1000 KM, a taj nee da mu vrati,
podnosi tubu sudu za utvrenje da li on radi i da li je u pitanju zarada).
Stranku koja nema parninu sposobnost zastupa njen zakonski
zastupnik.
Maloljetnika u parninom postupku zastupa njegov zakonski
zastupnik. Najee je u pitanju roditelj, a ako nema roditelja, to je staratelj koga
postavlja organ starateljstva.
Zakonski zastupnik moe u ime stranke poduzimati sve radnje u
postupku, ali za poduzimanje pojedinih radnji, zakonski zastupnik nekad
mora imati posebna ovlatenja (npr: za podnoenje ili povlaenje tube, za
priznanje odnosno za odricanje od tubenog zahtjeva, za zakljuenje nagodbe).
Kad je za poduzimanje odreenih radnji u postupku potrebno
posebno ovlatenje, zakonski zastupnik duan je dokazati da ima takvo
ovlatenje. (npr. ako se radi o raspolaganju imovinom maloljetnika, ako roditelj
prodaje nekretninu maloljetnika, on tada mora imati odobrenje organa
starateljstva) S druge strane, za zakljuenje darovnog ugovora - u sluaju da
maloljetnik prima dar - nije potrebno odobrenje organa starateljstva.
U toku cijelog postupka sud e, po slubenoj dunosti, uvijek paziti:
a) moe li osoba koja se pojavljuje kao stranka u postupku biti stranka u
postupku, te da li je ona parnino sposobna,
b) zastupa li parnino nesposobnu stranku njen zakonski zastupnik i ima li
zakonski zastupnik posebna ovlatenja kad su ona potrebna.

Kad sud utvrdi da postoji neki od nedostataka koji se odnose na
parninu sposobnost i pravilnost zastupanja sud e odrediti stranci rok za
otklanjanje navedenih nedostataka. Ako se navedeni nedostaci ne mogu
otkloniti ili ako odreeni rok bezuspjeno protekne, sud e rjeenjem ukinuti
radnje provedene u postupku koje su zahvaene tim nedostacima i odbaciti
tubu ako su nedostaci takve prirode da spreavaju daljnje voenje parnice.

Postavljanje privremenog zastupnika (PITANJE)

Sud e tuenom postaviti privremenog zastupnika ako se tokom
postupka pred I st. sudom pokae da bi redovan postupak oko postavljanja
zakonskog zastupnika tuenom trajao dugo, tako da bi zbog toga za jednu
ili obje stranke mogle nastati tetne posljedice.
O postavljanju privremenog zastupnika, sud e bez odgaanja obavijestiti
organ starateljstva, a i stranke kad je to mogue.
Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i
dunosti zakonskog zastupnika. Ta prava i dunosti privremeni zastupnik
obavlja sve dok se tueni ili njegov punomonik ne pojavi pred sudom, odnosno
dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staraoca.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

PUNOMONICI (PRAVILNOST ZASTUPANJA)
Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko
punomonika. Stranka koju zastupa punomonik moe uvijek doi pred
sud i davati izjave pored svog punomonika, ali suprotnu stranku, svjedoke
i vjetake moe ispitivati samo preko punomonika, ako je on prisutan na
glavnoj raspravi.
Punomonik moe biti advokat, advokatsko drutvo ili uposlenik slube za
besplatnu pravnu pomo, kao i, za pravne osobe, uposlenik te pravne osobe, a
za fi zike osobe, brani odnosno vanbrani drug stranke ili srodnik stranke po
krvi ili po tazbini.
Radnje u postupku to ih punomonik poduzima u granicama
punomoi imaju isti pravni uinak kao da ih je poduzela sama stranka.
Stranka moe izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika na
roitu na kome je ta izjava data.
Postoji mogunost da punomonik prizna neku injenicu na roitu na
kojem stranka nije bila prisutna ili neku injenicu prizna u podnesku, a stranka to
priznanje kasnije izmijeni ili opozove. U takvoj pravnoj situaciji, sud e cijeniti
obje izjave, tj. sud e ocijeniti da li e te injenice smatrati priznatim ili osporenim.
Stranka moe ovlastiti punomonika da poduzima samo odreene radnje
ili da poduzima sve radnje u postupku.
Advokata kojem je stranka izdala punomo moe, uz izriito
ovlatenje stranke, zamjenjivati drugi advokat, a pred sudom prvog
stepena struni saradnik i advokatski pripravnik koji je kod njega zaposlen.
Nedostatak zamjenike punomoi predstavlja povredu parninog postupka
u pogledu zastupanja. (NOVINA KOJU MORAMO ZNATI).
Punomonik je duan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomo.
Sud je duan tokom cijelog postupka paziti je li osoba koja se
pojavljuje kao punomonik ovlatena za zastupanje. Ako sud utvrdi da osoba
koja se pojavljuje kao punomonik nije ovlatena za zastupanje, ukinue
parnine radnje to ih je ta osoba poduzela, ako stranka te radnje nije naknadno
odobrila.

POVRAT U PRIJANJE STANJE (PITANJE)

Ako stranka propusti roite ili rok za poduzimanje neke radnje u
postupku, pa zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud e toj
stranci, na njen prijedlog, dopustiti da naknadno obavi tu radnju, ako ocjeni
da je do proputanja dolo usljed opravdanih razloga koji se nisu mogli
predvidjeti niti izbjei (povrat u prijanje stanje).
Kad se dopusti povrat u prijanje stanje, parnica se vraa u ono
stanje u kojem se nalazila prije proputanja i ukidaju se sve odluke koje je
sud zbog proputanja donio.
Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se sudu kod kojeg je trebalo
obaviti proputenu radnju. Prijedlog se podnosi u roku od 8 dana, raunajui
od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao proputanje, a ako je
stranka tek kasnije saznala za proputanje, od dana kad je za to saznala.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Nakon proteka 60 dana od dana proputanja ne moe se traiti povrat u
prijanje stanje. Neblagovremene i nedoputene prijedloge za povrat u prijanje
stanje, sud e odbaciti.
Ako se povrat u prijanje stanje predlae zbog proputanja roka, predlaga
je duan, istovremeno s podnoenjem prijedloga obaviti i proputenu radnju.
Ne moe se zahtijevati povrat u prijanje stanje:
a) ako je proputen rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u
prijanje stanje, ili
b) ako je proputeno roite odreeno u povodu prijedloga za povrat u
prijanje stanje.

Sud e odmah odluiti o prijedlogu za povrat u prijanje stanje i nastaviti
postupak. U vezi s prijedlogom za povrat u prijanje stanje sud e zakazati
roite, osim ako su injenice na kojima se prijedlog zasniva opepoznate.
Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija prijedlog za povrat u
prijanje stanje nije doputena posebna alba, osim ako je odbijen
prijedlog podnesen zbog donoenja presude zbog proputanja.

SUPARNIARSTVO

Suparniarstvo postoji u sluajevima kada se u ulozi tuioca ili
tuenog pojavljuje vie lica.
Postoje 2 vrste suparniarstva:

1) Materijalno suparniarstvo, koje postoji u slijedeim sluajevima:

Ako je vie lica u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici,
(npr. vie lica su u pravnoj zajednici kao nasljednici neke imovi ne ili
brani drugovi u odnosu na zajedniku imovi nu) ili
Ako prava, odnosno obveze vie lica proistiu iz iste injenine
osnove - stvarna zajednica (npr. - kada je u kafanskoj tui
uestvovalo vie lica, kojom prilikom je vlasniku objekta uniten
inventar, pa on ustaje sa tubom za naknadu tete prema svim
akterima ove tue, koji e se u ovom sluaju nai u poloaju tuenog);
Ako prava, odnosno obveze vie lica proistiu iz iste pravne
osnove - stvarna zajednica (npr. iz iste pravne osnove - na poslunom
dobru ima vie suvlasnika, a neko ustaje sa tubom i trai da mu se
prihvati pravo stvarne slunosti, u tom sluaju, tubom moraju biti
obuhvaeni svi suvlasnici poslunog dobra, koji e se nalaziti u
poloaju tuenog);

Materijalno suparniarstvo izjednaava se sa nunim suparniarstvom,
to znai da se istovjetna odluka mora donijeti u odnosu na sve
suparniare!

2) Formalno (obino) suparniarstvo: Postoji ako prava odnosno obveze vie
lica ne proizilaze iz iste injenine i pravne osnove, ve iz bitno istovrsnog
WWW.BH-PRAVNICI.COM

osnova, pod uslovom da je za njihove zahtjeve, odnosno obaveze mjesno
nadlean isti sud (npr. vie uposlenika istog preduzea potrauju neisplaene
plate; ili tedie potrauju staru devi znu tednju kod Ljubljanske banke;)
Kod formalnog suparniarstva meusobni odnosi nastaju tek podnoenjem
tube.

Svaki je suparniar u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili
proputanja niti koriste niti tete drugim suparniarima!!! Tako jedan
suparniar moe priznati tubeni zahtjev, a drugi ga osporiti (vai samo za
formalno suparniarstvo). Ako rokovi za izvrenje odreene parnine radnje za
pojedine jedinstvene suparniare istiu u razno vrijeme, tu parninu radnju moe
svaki suparniar poduzeti sve dok i za jednog od njih jo tee rok za
poduzimanje te radnje.
Svaki suparniar ima pravo podnositi prijedloge koji se tiu toka parnice.
NUNO suparniarstvo postoji u sluaju kada se po zakonu ili zbog
prirode pravnog spora, spor moe rjeiti na jednak nain prema svim
suparniarima. (npr. u postupku za utvrivanje oinstva suparniari na
tuilakoj strani su majka i dijete, jer se ovaj spor ne moe drugaije rijeiti za
majku i dijete, oni su zapravo jedna stranka; ili npr. stvarna slunost prolaza
preko nekretnine u suvlasnitvu, kada tuitelj hoe da dokae da mu pripada
pravo slunosti i tada tubom mora obuhvatiti sve suvlasnike poslunog dobra).
Nuni (jedinstveni) suparniari smatraju se kao jedna parnina
stranka, tako da ako pojedini suparniari propuste koju parninu radnju,
uinak parninih radnji koje su poduzeli drugi suparniari protee se i na
one koji te radnje nisu poduzeli.

UMJ EA U PARNICI

Umjea u parnici je osoba koja ima pravni interes da u parnici koja
tee meu drugim osobama jedna od stranaka uspije i koja se toj stranci
pridrui u parnici. (npr. tueni je voza, osiguravajue drutvo ima interesa da
voza uspije u parnici da ne bi isplatili odtetu, pa se u tom sluaju umjea u
parnicu na strani vozaa, tj. tuenog)
Umjea moe stupiti u parnicu:
a) u toku cijelog postupka sve do pravomonosti odluke o tubenom
zahtjevu,
b) u toku postupka nastavljenog podnoenjem vanrednog pravnog lijeka.

Dakle, umjea se moe pridruiti u parnici u prvostepenom
postupku, u albenom postupku, te u postupku nakon izjavljivanja revizije.
Svaka stranka moe osporiti umjeau pravo da sudjeluje u postupku i
ima pravo predloiti da se umjea odbije. Meutim, sve do pravomonosti
rjeenja kojim se odbija sudjelovanje umjeaa, umjea moe sudjelovati u
postupku i njegove parnine radnje ne mogu se iskljuiti. Protiv odluke suda
kojom se usvaja sudjelovanje umjeaa nije doputena posebna alba.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Umjea mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u
trenutku kad se umijea u parnicu.
U daljem toku parnice, umjea je ovlaten stavljati prijedloge i
poduzimati sve ostale parnine radnje kao i sama stranka kojoj se pridruio
(predlagati dokaze, i zjaviti albu i dr.), ali nema pravo na dispozitivne radnje
(povlaenje tube, priznanje tubenog zahtjeva i sl. ).
Ako je umjea stupio u parnicu do pravomonosti odluke o
tubenom zahtjevu, ovlaten je podnijeti i vanredni pravni lijek !!!!
Parnine radnje umjeaa imaju za stranku kojoj se pridruio pravni
uinak, osim ako su u suprotnosti s radnjama stranke.

PREKID POSTUPKA

Postupak se prekida (tj. prekid postupka je obavezan i sud mora donijeti
rjeenje kojim utvruje prekid postupka) u slijedeim sluajevima:
1) kad stranka umre ili izgubi parninu sposobnost, a nema punomonika;
2) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlatenje za
zastupanje, a stranka nema punomonika u toj parnici;
3) kad stranka, koja je pravna osoba, prestane postojati, odnosno kad
nadleni organ pravomono odlui o zabrani rada;
4) kad nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka;
5) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu;
6) kad je to drugim zakonom odreeno.

Osim navedenih sluajeva, posebno predvienih u zakonu, sud e
donijeti rjeenje kojim odreuje prekid postupka:
1) ako je odluio da sam ne rjeava o prethodnom pitanju,
2) ako se stranka nalazi na podruju koje je, zbog vanrednih dogaaja, kao
to su poplave i slino, odsjeeno od suda.

Sud moe odrediti prekid postupka ako se odluka o tubenom
zahtjevu ne moe donijeti prije nego to bude donesena odluka u krivinom
postupku ili u postupku povodom privrednog prijestupa. U tom sluaju sud
donosi rjeenje kojim odreuje prekid postupka.
U sluaju prekida, postupak e se nastaviti kada prestanu razlozi koji
su doveli do prekida.
Za vrijeme trajanja prekida postupka:
a) prestaju tei svi rokovi odreeni za obavljanje parninih radnji.
b) sud ne moe poduzimati nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid
nastupio poslije zakljuenja glavne rasprave, sud moe na osnovu te
rasprave donijeti odluku.
c) parnine radnje koje je stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju
prema drugoj stranci nikakav pravni uinak. Njihov uinak poinje tek
nakon to postupak bude nastavljen.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali tei, poinju za
zainteresovanu stranku tei u cijelosti iznova od dana kada joj sud dostavi
rjeenje o nastavljanju postupka.
Stranci koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka, rjeenje o
nastavljanju postupka se dostavlja prema odredbama o dostavljanju.
alba protiv rjeenja kojim se utvruje ili odreuje prekid postupka ne
zadrava i zvrenje rjeenja.
Ako je sud na roitu odbio prijedlog za prekid postupka i odluio da se
postupak odmah nastavi, protiv tog rjeenja nije doputena posebna alba.

POSEBNI POSTUPCI (PITANJE)

Tu spadaju:
1. postupak u parnicama iz radnih odnosa,
2. postupak u parnicama zbog smetanja posjeda,
3. postupak u sporovima male vrijednosti,
4. postupak pred arbitraom.

Posebne karakteristike ovih postupaka su slijedee:
Hitno rjeavanja sporova.
Sud e u presudi kojom nalae izvrenje neke inidbe odrediti rok od 15 dana
za njeno i zvrenje.
Rok za podnoenje albe na presudu, odnosno rjeenje je 15 dana.
U parnicama zbog smetanja posjeda tuilac gubi pravo da u izvrnom
postupku zahtijeva izvrenje rjeenja kojim se tuenom po tubi zbog
smetanja posjeda nalae izvrenje odreene radnje, ako nije zahtijevao
izvrenje u roku od 60 dana nakon proteka roka koji je rjeenjem odreen za
izvrenje te radnje.

Sporovi male vrijednosti

Ovim sporovima smatraju se:
a) sporovi u kojima se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje u novcu koje
ne prelazi iznos od 3.000 KM.
b) sporovi u kojima se tubeni zahtjev ne odnosi na potraivanje u novcu, a
tuilac je u tubi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja odreenom
zahtjevu primi odreeni novani iznos manji od 3.000 KM.
c) sporovi u kojima predmet tubenog zahtjeva nije novani iznos, ve
predaja pokretne stvari ija vrijednost, koju je tuilac u tubi naveo, ne
prelazi 3.000 KM.

Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, bez obzira na iznos manji
od 3.000 KM, slijedee vrste sporova:
1. sporovi o nekretninama,
2. sporovi zbog smetanja posjeda i
3. sporovi iz radnih odnosa.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

KARAKTERISTIKE VANPARNINOG POSTUPKA (PITANJE)

Vanparnini postupak utvruje pravila po kojima sudovi postupaju i
odluuju u linim, porodinim, imovinskim i drugim pravima i interesima.
U vanparninom postupku, ako za pojedina pitanja nije drugaije
odreeno, shodno se primjenjuju pravila parninog postupka.
Vanparnini postupak se pokree prijedlogom fizikog ili pravnog
lica, dravnog organa, a po slubenoj dunosti moe se pokrenuti za:
a) ostavinski postupak,
b) oduzimanje poslovne sposobnosti,
c) preduzimanje mjera radi zatite prava i pravnih interesa maloljetnika o
kojima se roditelji ne staraju, kao i drugih osoba koje nisu u mogunosti da
se same o sebi brinu,
d) utvrivanje pravine naknade za eksproprisane nekretnine.

Ako se u vanparninom postupku odluuje o pravnim interesima
maloljetnika, organ starateljstva uvijek uestvuje u postupku.
Kada se odluuje o linim i porodinim stanjima javnost je iskljuena
(npr. oduzimanje/vraanje roditelj. prava, oduzimanje poslovne sposobnosti itd.).
Povodom albe, prvostepeni sud moe novim rjeenjem preinaiti ili
ukinuti svoje ranije rjeenje, ako utvrdi da je alba osnovana, a time se ne
vrijeaju prava drugih uesnika u postupku.
Drugostepeni sud moe odluiti i o neblagovremenoj albi, ukoliko
se time ne vrijeaju prava drugih uesnika u postupku.
U vanparninim postupcima nema revizije, osim i jedino u postupku
eksproprijacije jer se radi o velikim iznosima!
Ako su meu uesnicima vanparninog postupka sporne injenice
za rjeavanje prethodnog pitanja, sud e odreenog uesnika uputiti na
parnicu.
U vanparninom postupku se moe donijeti rjeenje i bez
zakazivanja roita.

STATUSNA PRAVA

1. ODUZIMANJE I VRAANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI (PITANJE)

Kad se pojavi, odnosno ustanovi da je neko lice nakon punoljetstva
izgubilo sposobnost rasuivanja, takvom licu se u vanparninom postupku
oduzima poslovna sposobnost.
Ovaj postupak moe se pokrenuti po slubenoj dunosti, moe ga
pokrenuti organ starateljstva, njegov brani partner ili srodnici po krvi ili tazbini do
odreenog stupnja. U postupku se prvo provodi dokaz vjetaenjem
vjetaka odgovarajue struke, a takvo lice se moe uputiti i u odgovarajuu
specijaliziranu ustanovu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Protiv rjeenja o oduzimanju ili vraanju poslovne sposobnosti dozvoljena
je alba koju mogu izjaviti osobe koje su uestvovale u postupku, pa ak i osoba
u vezi koje se vodio postupak, bez obzira na stanje, i to u roku od 3 dana od
dana prijema rjeenja!
Kad prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta poslovna sposobnost, pokree
se postupak za vraanje poslovne sposobnosti (i ovdje se poziva vjetak).

2. ZADRAVANJE NA LIJEENJU U USTANOVI ZA DUEVNO OBOLJELE

U vanparninom postupku se odluuje i o ovom pitanju, i to kada je zbog
prirode bolesti neophodno odreenoj osobi ograniiti slobodu kretanja.
Ovaj postupak je hitan i provodi se najkasnije u roku od 7 dana.

3. PROGLAENJE NESTALOG LICA UMRLIM I DOKAZIVANJE SMRTI

1. Lice o ijem ivotu u posljednjih 5 godina nije bilo nikakvih vijesti, a od
njegovog roenja je prolo 60 godina.
2. Lice o ijem ivotu za posljednjih 5 godina nije bilo nikakvih vijesti, a
vjerovatno nije ivo.
3. Lice koje je nestalo u brodolomu, saobraajnoj nesrei, poplavi i poaru, a
o njemu nema nikakvih vijesti 6 mjeseci (ovdje se iscrpljuje ova odredba).
4. Lice koje je nestalo u ratu, a o njemu nema vijesti za godinu dana od
prestanka neprijateljstava (kod nas najee).

Smrt neke osobe moe se dokazivati po odredbama zakona o
vanparninom postupku samo kada se ona ne moe dokazivati ispravama
predvienim propisima o matinoj knji zi.

4. ODUZIMANJE (PRESTANAK) I PRODUENJE RODITELJSKOG PRAVA

Prijedlog za oduzimanje roditeljskog prava moe podnijeti drugi roditelj-
brani partner, a moe ga podnijeti i organ starateljstva.
Roditelju se moe oduzeti roditeljsko pravo ako je svoje roditeljsko
pravo grubo zloupotrijebio na slijedei nain: 1. neplaanje i zdravanja, 2.
naputanje djeteta, 3. fi ziko nasilje nad djetetom, 4. navoenje na seksualno
zlostavljanje, i 5. kada jedan roditelj sprjeava drugog roditelja da koristi svoje
roditeljsko pravo.
Ukoliko se steknu potrebni uslovi, pokrenue se postupak za
vraanje roditeljskog prava.
U sluaju da maloljetnik, nakon punoljetstva, postan retardiran
(nesposoban za rasuivanje) moe se produiti roditeljsko pravo.

5. UTVRIVANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI MALOLJETNIKU

Vanparnini sud je nadlean da donosi rjeenje kojim utvruje da je
maloljetnik od 16 godina, koji je postao roditelj, stekao poslovnu sposobnost.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

6. DOZVOLA ZA ZAKLJUENJE BRAKA MALOLJETNIKA

Nadlenost vanparninog suda je i davanje dozvole za zakljuenje
braka maloljetniku sa 16 godina.
Postupak se pokree po prijedlogu maloljetnika. Na roite se pozivaju
njegovi roditelji. Na tom roitu se utvruju okolnosti pod kojima maloljetnik ivi,
sasluanjem maloljetnika i njegovih roditelja. Takoer se na odgovarajui nain
utvruje da li kod maloljetnika postoji slobodna volja i elja za sklapanje braka, te
da li je maloljetnik tjelesno i duevno sposoban za vrenje prava i dunosti koje
proizilaze i z braka.
Ako sud prihvati da postoji slobodna volja, duevna i tjelesna
sposobnost, te sposobnost da postane roditelj, sud tada donosi rjeenje o
dozvoli za zakljuenje braka.

PREDMETI KOJI IMAJU IMOVINSKI KARAKTER

1. UPRAVLJANJE I KORITENJE ZAJEDNIKIM STVARIMA

Ako je jedno lice suvlasnik jedne stvari ili vie stvari, oni sporazumno
odluuju o nainu koritenja stvari. Ako se ne mogu dogovoriti u tom pogledu,
obraaju se vanparninom sudu.

2. DIOBA STVARI I IMOVINE U SUVLASNITVU

Suvlasnici imaju pravo, i to svaki od njih, da kod vanparninog suda
zahtijevaju diobu nekretnina. Ako nema sporazuma o diobi, pristupa se diobi
nekretnina. Prvo se pokuava fizika dioba (uvijek je mogua kad se radi o
zemljitu, a nije mogua ako se radi o zgradi ili stanu).
Ako nije mogua fizika dioba, dolazi do civilne diobe koja znai da
se predmet diobe prodaje po pravilima izvrnog postupka, pa se cijena koja
se dobije dijeli na suvlasnike.
Moe se desiti kod civilne diobe da jednom od suvlasnika pripadne cijela
stvar, a da on ostalim suvlasnicima plati pripadajui iznos, u skladu sa njihovim
udjelima.

3. UREENJE MEA (PITANJE)

Sud ureuje meu izmeu susjednih parcela ukoliko su meani
znaci uniteni, oteeni ili pomjereni.
Postupak se pokree po prijedlogu jednog od vlasnika/posjednika
susjednih nepokretnosti. Sud prvo zakazuje roite u sudu radi mogunosti
sporazumnog dogovora, a ako to nije mogue, zakazuje roite na li cu mjesta,
radi uviaja i poziva vjetaka geometra.
Mee se mogu urediti na jedan od slijedeih naina:
1. Ureenje mea po jaem pravu - ako se radi o spornoj meanoj
povrini u vrijednosti spora male vrijednosti (do 3.000 KM).
WWW.BH-PRAVNICI.COM

2. Prema posljednjem mirnom posjedu (u praksi uglavnom ne funkcionie
jer obino svaki od njih trvrdi da je bio u posljednjem mirnom posjedu).
3. Po pravinosti (kada se sporna meana povri na podijeli po pola).
4. Po katastarskim mapama (planovima) - ako su stranke saglasne.

4. RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE

U ovom postupku sud utvruje ko su nasljednici umrlog, koja
imovina sainjava njegovu zaostavtinu i koja prava iz nje pripadaju
nasljednicima, legatarima i drugim osobama.
Postupak se pokree po slubenoj dunosti (u praksi to nije sluaj, ve
nasljednici pokreu ovaj postupak).
Ako u toku postupka postanu sporne neke injenice, od kojih zavisi neko
pravo na naslijee, sud e prekinuti postupak i uputiti sudionike na parnini
postupak.

5. PONITAVANJE ISPRAVA

Ponititi se mogu isprave na kojima se zasniva neko pravo, a
ukradene su, izgorjele ili na neki drugi nain nestale.

6. SUDSKI DEPOZIT

U sudski depozit moe se predati novac, hartije od vrijednosti,
dragocjenosti i sl. Vanparnini sudija (ili referent) poziva ovoga u iju korist
je to deponovano. Ako prihvati situacija je u redu, ako ne prihvati, onda se uva
3 godine i ide u budet opine, grada, a kamata prestaje tei.

ALBA U VANPARNINOM POSTUPKU (PITANJE)

U vanparninom postupku, odluke se donose u obliku rjeenja,
protiv kojih je dozvoljena posebna alba. Rok za podnoenje albe je 15
dana od dana prijema rjeenja.
alba zadrava izvrenje rjeenja, ako zakonom nije drugaije odreeno.
Prvostepeni sud, povodom blagovremene albe, novim rjeenjem
moe preinaiti ili ukinuti svoje rjeenje, ako utvrdi da je alba osnovana, a
time se ne vrijeaju prava drugih sudionika postupka koja se zasnivaju na
tom rjeenju.
Prvostepeni sud je duan i neblagovremenu albu dostaviti
drugostepenom!
II st. sud moe odluiti i o neblagovremenoj albi, ako se time ne
vrijeaju prava drugih uesnika postupka zasnovana na tom rjeenju.
Ako je neko rjeenje doneseno u vanparninom postupku, a trebalo je biti
doneseno u parninom, takvo rjeenje se ukida u obrnutoj situaciji nije tako!
Pravosnano rjeenje doneseno u vanparninom postupku ne sprjeava
sudionike postupka da o svom zahtjevu trae zatitu u parninom ili upravnom
postupku.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Sud odreuje izvrenje na osnovu izvrne ili vjerodostojne isprave.

Izvrne isprave su:

1. Izvrna odluka sudova i izvrna sudska nagodba/poravnanje.
2. Izvrna odluka donesena u upravnom postupku i poravnanje u upravnom
postupku, ukoliko glasi na novanu obavezu.
3. Izvrna notarska isprava.
4. Druga isprava, koja je zakonom predviena kao izvrna (npr. poravnanje iz
postupka medijacije ili pravosnana odluka kri vinog suda u dijelu kojim je
pozitivno odlueno o imovi nsko-pravnom zahtjevu)

Sudska odluka je izvrna ako je postala pravosnana i ako je
protekao rok za dobrovoljno ispunjenje inidbe tzv. paricioni rok (iznosi
30 dana, a u mjeninim i ekovnim sporovima 15 dana).
Odluka donesena u upravom postupku izvrna je ako je postala
izvrna po pravilima koji ureuju upravni postupak.
Sudsko, odnosno, upravno poravnanje, izvrno je ako je potraivanje
koje se prema njemu treba ispuniti dospjelo (im je protekao rok u kojem je
po poravnanju trebao izvriti obavezu).
Izvrenje radi ostvarivanja novanog potraivanja odreuje se i na
osnovu vjerodostojne isprave koje glase na novani iznos.

Vjerodostojne isprave su:
a) mjenica i ek, s protestom i povratnim raunom,
b) rauni ili izvodi iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga, isporuke
vode, toplotne energije i odvoz smea i rauni koji se odnose na RTV
taksu (rauni za struju i telefon nisu, jer se mogu iskljuiti korisnicima, to
je mnogo efikasnije).

Odluka stranog suda moe se izvriti kada postoje uslovi za njeno
priznanje. Priznanje stranih sudskih odluka vri kantonalni sud primjenom
odredaba Zakona o sukobu zakona sa propisima drugih drava. Taj zakon
sadri kolizione norme koje odreuju mjerodavno pravo.
O izvrenju na imovini strane drave i meunarodnih organizacija ne
moe se odluiti bez saglasnosti federalnog ministarstva pravde.

PREKID IZVRNOG POSTUPKA

U sluajevima prekida postupka predvienim odredbama ZPP-a, sud
moe, ako to okolnosti doputaju, na prijedlog stranke ili po slubenoj
dunosti, odluiti da nastavi postupak imenovanjem privremenog
zastupnika stranci u odnosu na koju je nastao razlog zbog kojeg dolazi do
prekida postupka.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

U sluaju smrti traitelja izvrenja koji nema punomonika ili
zakonskog zastupnika svaki od nasljednika ili zainteresiranih osoba moe
predloiti da do okonanja ostavinskog postupka na troak predlagaa sud
postavi nasljednicima privremenog zastupnika i postupak nastavi.
Sud e imenovati privremenog zastupnika u roku od 8 dana od
podnoenja zahtjeva.
Ako nema prijedloga za nastavak postupka u roku od 30 dana od
smrti traitelja izvrenja, sud e izvrni postupak obustaviti.
U sluaju smrti izvrenika koji nema punomonika ili zakonskog
zastupnika, sud e nasljednicima, ako to predloi traitelj izvrenja, u roku od 15
dana postaviti privremenog zastupnika na troak traitelja izvrenja i nastaviti
postupak.

PREDLAGANJE I ODREIVANJE IZVRENJA

Prijedlog za izvrenje sadri:
1. oznaenje izvrne ili vjerodost. isprave na osnovu koje se trai izvrenje
2. oznaenje traioca izvrenja,
3. oznaenje izvrenika,
4. potraivanje ije se izvrenje trai,
5. sredstvo kojim izvrenje treba provesti, tj. nain na koje se vri (npr.
prodaja ili oduzimanje)
6. predmet izvrenja, ako je poznat (pokretne stvari, nekretnine ili novana
potrai vanje izvrenika).

Prijedlog za izvrenje vjerodostojne isprave, osim gore navedenog,
mora sadravati i zahtjev da sud obavee izvrenika da, u roku od 8 dana, a
u mjeninim i ekovnim sporovima u roku od 3 dana, namiri potraivanje sa
trokovima.

RJEENJE O DOZVOLI IZVRENJA

Sve to sadri prijedlog, sadri i rjeenje o dozvoli izvrenja.
U praksi se samo na poleini prijedloga peatom potvruje da se
dozvoljava traeno izvrenje.

PRAVNI LIJEKOVI

Pravni lijekovi u izvrnom postupku su:
1. prigovor protiv rjeenja o dozvoli izvrenja
2. alba protiv rjeenja donesenog u postupku odluivanja po
prigovorima, kod kantonalnog suda, a moe se pobijati samo:
a) rjeenje kojim je prijedlog za izvrenje odbaen ili odbijen, ili
b) odluka donesena u postupku povodom odluivanja o prigovoru

Vanredni pravni lijekovi nisu dozvoljeni u izvrnom postupku.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Prigovor protiv rjeenja o dozvoli izvrenja

Razlozi za ulaganje prigovora su:
1. Ako isprava na osnovu koje je doneseno rjeenje o izvrenju nije stekla
svojstvo izvrnosti (npr. presuda pravosnana ali nije istekao paricioni rok),
2. Ako je izvrna isprava na osnovu koje je doneseno rjeenje o izvrenju
ukinuta, ponitena ili preinaena ili na drugi nain stavljena van snage
(u sluaju vanrednog pravnog lijeka)
3. Ako su se stranke pismeno (ovjerenom ispravom, sastavljenom nakon
nastanka izvrne isprave), sporazumjele da nee na osnovu izvrne
isprave trajno ili za odreeno vrijeme traiti izvrenje,
4. Ako je protekao rok u kojem se po zakonu moe traiti izvrenje (npr.
smetanje posjeda - izvrenje se moe traiti u roku od 60 dana od dana
pravosnanosti rjeenja; potraivanja utvrena pravosnanom presudom
zastarjevaju u roku od 10 godina)
5. Ako je izvrenje odreeno na predmetu koji je izuzet od izvrenja,
odnosno, na kojem je mogunost izvrenja ograniena.

Nakon izjavljivanja prigovora isti se dostavlja protivnoj stranci na
odgovor.
Po prijemu odgovora na prigovor sud e, prema okolnostima sluaja:
a) donijeti rjeenje bez odreivanja roita ili
b) zakazati roite za raspravljanje o prigovoru.

Rjeenje o prigovoru donosi sudija. Rjeenjem se prigovor usvaja,
odbija ili odbija kao neblagovremen.
Specifinosti kod prigovora protiv rjeenja o dozvoli izvrenja na
osnovu vjerodostojne isprave:
Ako izvrenik podnese prigovor protiv rjeenja o dozvoli izvrenja na osnovu
vjerodostojne isprave, prijedlog za izvrenje u tom sluaju smatrae se
tubom, pa e se postupak provesti po odredbama parninog postupka.
U ovom sluaju sud e odgoditi izvrenje i nastavie ga na prijedlog traioca
izvrenja nakon pravomonosti odluke parninog suda, ako trailac izvrenja
uspije sa tubenim zahtjevom.

Prigovor tree osobe protiv rjeenja o dozvoli izvrenja

Osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta izvrenja ima neko pravo
koje sprjeava izvrenje (npr. polae pravo vlasnitva), moe podnijeti
prigovor protiv izvrenja traei da se izvrenje na tom predmetu proglasi
nedoputenim. (npr. dolo je do pljenidbe stvari od roditelja, sa kojima ivi sin;
prilikom popisa sin polae pravo na friider jer je to on kupio, mora u pismenom
obliku podnijeti prigovor).
Prigovor treeg lica se dostavlja na oitovanje traiocu izvrenja.
Ako trailac izvrenja nije saglasan da se ta stvar izuzme od
izvrenja, to tree lice se upuuje na parnicu gdje se to utvruje. U
meuvremenu se izvrenje nastavlja!
WWW.BH-PRAVNICI.COM

PROTIVIZVRENJE (REIZVRENJE)

Nakon to je izvrenje ve provedeno, izvrenik moe u istom
izvrnom postupku zatraiti od suda da naloi traiocu izvrenja da mu
vrati ono to je izvrenjem dobio pod slijedeim uslovima:

1. Ako je izvrna isprava pravomono ukinuta, preinaena ili na drugi nain
ostala bez pravnog dejstva (poenta je da je izvrenje provedeno).
2. Ako je tokom izvrnog postupka izvrenik namirio traiocu izvrenja
potraivanje mimo suda, tako da je trailac i zvrenja dva puta namiren.

Prijedlog za vraanje dostavlja se traiocu izvrenja da bi se o tom
prijedlogu izjasnio.
Ako trailac izvrenja prihvati prijedlog, sud e mu naloiti da u
odreenom roku (8 dana) vrati izvreniku to to je primio (novac).
Ukoliko ovaj tako ne postupi, sud e o prijedlogu izvrenika rjeenjem
odrediti protuizvrenje koje se provodi po odredbama Zakona o izvrnom
postupku

ODLAGANJE IZVRNOG POSTUPKA

Pravo na podnoenje prijedloga za odlaganje izvrenja ima trailac
izvrenja i moe se podnijeti prije nego to je zapoeto izvrenje.
Prijedlog za odlaganje postupka kada je zapoeto izvrenje moe se
podnijeti, ali se zahtijeva saglasnost izvrenika. Ukoliko se izvrenik protivi, sud
e o prijedlogu izvrenja odluiti cijenei opravdanost prijedloga za i zvrenje.

OBUSTAVA IZVRENJA

Izvrenje e se obustaviti po slubenoj dunosti:
a) ako je izvrna isprava ukinuta ili preinaena i
b) ako je izvrenje postalo nemogue (npr. ako ne postoje stvari na kojima
treba provesti i zvrenje).

VRSTE IZVRENJA

1. Izvrenje radi naplate novanog potraivanja, koje se moe odrediti:

a) na nekretninama, ili
b) na pokretnim stavrima ili
c) na novanim potraivanjima izvrenika.

2. Izvrenje radi predaje pokretnih stvari,
3. Izvrenje radi predaje nekretnine u posjed,
4. Izvrenje radi ispunjenja obaveze na injenje, neinjenje ili proputanje.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

1. Izvrenje radi naplate novanog potraivanja

1. a) I zvrenje radi naplate novanog potraivanja na nekretninama

Provodi se sljedeim sredstvima (fazama, radnjama):
1) zabiljebom izvrenja u ZK,
2) utvrivanjem vrijednosti nepokretnosti,
3) prodajom nepokretnosti i
4) namirenjem traioca izvrenja.

Predmet izvrenja moe biti nepokretnost kao cjelina.
Ako je na nepokretnosti zasnovano suvlasnitvo, onda se izvrenje
moe provesti i na suvlasnikom dijelu. (NOVINA)
im donese rjeenje o izvrenju, sud e po slubenoj dunosti odrediti da
se u ZK upie zabiljeba izvrenja. Tom zabiljebom trailac izvrenja stie pravo
da svoje potraivanje namiri iz nepokretnosti i u sluaju da trea osoba kasnije
stekne vlasnitvo na nekretnini.
U postupku izvrenja na nepokretnosti namiruju se i zaloni povjerioci koji
nisu predloili izvrenje.
Kada na nepokretnosti na kojoj se provodi izvrenje postoji zakupni
odnos, ugovor o zakupu nekretnina prestaje istekom 6 mjeseci od pravomonosti
rjeenja o dosudi.
Prodaja se moe vriti javnom drabom i neposrednom pogodbom.
Redoslijed namirenja je slijedei:
1. trokovi izvrnog postupka,
2. porezi i druge takse koji su dospjeli za naplatu (kada je izvrenik pravno
lice),
3. potraivanja na osnovu zakonskog i zdravanja.
4. potraivanja na osnovu naknade tete nastale zbog naruenog zdravlja ili
gubitka radne sposobnosti,
5. potraivanja osigurana zalonim pravom, tj. zaloni povjerioci,
6. pa tek na kraju trailac izvrenja.

Izuzimanje od izvrenja: Od i zvrenja se i zuzima zemljite u povrini od
5 dunuma ako se radi o poljoprivredniku.

1. b) Izvrenje radi naplate novanog potraivanja na pokretnim stvarima

Izuzimanje od izvrenja

1. Predmeti koji su neophodno potrebni izvreniku i lanovima njegove porodice
za zadovoljavanje svakodnevnih potreba.
2. Hrana i ogrjev potrebni izvreniku i lanovima njegove porodice za 3 mjeseca.
3. Gotov novac i zvrenika po osnovu potraivanja koja su izuzeta ili ograniena
od izvrenja ili gotov novac izvrenika koji ima stalna mjesena primanja do
mjesenog iznosa koji se po zakonu izuzima od izvrenja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


1) popisom,
2) njihovom pljenidbom,
3) prodajom (javnom drabom ili neporednom prodajom), i
4) namirenjem traioca izvrenja iz iznosa dobivenog prodajom.

Kada se vri popis stvari u stanu, smatra se da su stvari suvlasnitvo
branih partnera.
Ako se pri pljenidbi ne nau pokretne stvari koje mogu biti predmet
izvrenja, sud e o tome obavijestiti traioca izvrenja koji nije bio prisutan
pljenidbi.
Trailac izvrenja moe u roku od 3 mjeseca predloiti da se
pljenidba ponovno provede. Ako trailac izvrenja u navedenom roku ne
predloi ponovno provoenje pljenidbe ili ako se i kod pokuaja ponovne
pljenidbe ne nau stvari, sud e obustaviti izvrenje.

1. c) Izvrenje radi naplate novanog potraivanja na novanim
potraivanjima

Izuzimanje od izvrenja

1. Izuzeta su od izvrenja primanja po osnovu zakonskog izdravanja.
(OVO JE NAJVANIJE)
2. Primanja po osnovu poreza.

Ogranienje izvrenja

1. Izvrenje na platu.
2. Naknada umjesto plate.
3. Naknada za skraeno radno vrijeme.
4. Naknada radi umanjenja plate i penzije.
5. Primanja po osnovu socijalne pomoi.
6. Primanja po osnovu dodatka za djecu.

Ako potrai vanje ne prelazi i znos od 1.000 KM onda se izvrenje moe
utvrditi do iznosa od 1/2, a ako prelazi 1.000 KM onda 2/3.

1. pljenidbom i
2. prenosom novanih sredstava.

Pljenidba se provodi dostavom izvrenikovom duniku rjeenja o izvrenju
kojim se izvrenikovom duniku zabranjuje da izvreniku ispuni novano
potraivanje, a izvreniku se zabranjuje da to potraivanje naplati ili da inae
raspolae tim iznosom.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Pljenidba plate

Rjeenjem o izvrenju na plati odreuje se pljenidba odreenog
dijela plate i nalae se poslodavcu koji izvreniku isplauje platu da
novani iznos za koji je odreeno izvrenje isplati, odnosno isplauje
traiocu izvrenja. Rjeenje o izvrenju odnosi se i na poveanje plate do kojeg
doe nakon donoenja rjeenja o izvrenju.
Kad izvreniku prestane radni odnos kod jednog poslodavca,
rjeenje o izvrenju djeluje i prema drugom poslodavcu kod kojeg dunik
stupa na rad. Prijanji poslodavac izvrenika duan je odmah bez odgode
preporuenom poiljkom dostaviti rjeenje o izvrenju novom poslodavcu i
o tome obavijestiti sud, a ako mu nije poznat novi poslodavac izvrenika, sud
e o tome obavijestiti traioca i zvrenja, odreujui mu rok za pribavljane
podataka o novom poslodavcu. Ako trailac izvrenja ne obavijesti sud o novom
poslodavcu, postupak e se obustaviti. Ako raniji poslodavac ne postupi u skladu
s navedenim, onda podlijee kanjavanju, duan je platiti novanu kaznu.
Izvrenje se moe traiti i na novanim sredstvima kod banke. Ako
ako izvrenik i trailac imaju otvorene raune kod banke vri se prenos sredstava
sa jednog na drugi raun.

2. Izvrenje radi predaje pokretnih stvari

Izvrenje radi predaje jedne ili vie odreenih stvari koje se nalaze
kod izvrenika, provodi se tako to sudski izvrilac oduzima te stvari od
izvrenika i predaje ih uz potvrdu traiocu izvrenja.
Na ovakav nain izvrenje e se provesti i kada se stvari nalaze kod tree
osobe ukoliko ih je voljna predati.
Ako stvari nisu naene niti kod izvrenika, niti kod tree osobe, sud
e u istom postupku na prijedlog traioca izvrenja procijeniti vrijednost tih
stvari i rjeenjem naloiti izvreniku da traiocu izvrenja u odreenom
roku isplati iznos te vrijednosti.
Trailac izvrenja moe ovaj prijedlog podnijeti u roku od 3 dana, a
ako ne podnese, izvrni postupak se obustavlja.

3. Izvrenje radi predaje nekretnine u posjed

Izvrenje radi ispranjenja i predaje nepokretnosti provodi se tako da
sudski izvrilac nakon to udalji osobe i ukloni stvari sa nekretnina, predaje
nekretnine u posjed traiocu izvrenja.

4. Izvrenje radi ispunjenja obaveze na injenje, neinjenje ili proputanje.

Izvrenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju moe izvriti trea osoba

Izvrenje radi ostvarivanja obaveze na radnju koju moe obaviti i
druga osoba provodi se tako da sud ovlauje traioca izvrenja da na
WWW.BH-PRAVNICI.COM

troak izvrenika povjeri drugoj osobi da tu radnju obavi ili da je obavi on
sam. (npr. podizanje ograde, a ako ne morae mu platiti)
U prijedlogu za izvrenje trailac izvrenja moe predloiti da sud
rjeenjem naloi izvreniku da unaprijed poloi kod suda odreeni iznos potreban
za podmirenje trokova koji e nastati obavljanjem radnje od strane druge osobe
ili traioca izvrenja.

Radnja koju moe obaviti iskljuivo izvrenik

Ako nee npr. slikar da uradi portret, onda se moe obavezati da plati
novanu kaznu.

Vraanje zaposlenika na posao

Prijedlog za izvrenje na osnovu izvrne isprave kojom je poslodavcu
naloeno da zaposlenog vrati na rad, odnosno slubu, moe se podnijeti u roku
od 30 dana, od dana kada je trailac izvrenja stekao pravo da taj prijedlog
podnese.
Provoenje jednog izvrenja obezbjeuje se izricanjem novane kazne
(odnosi se na poslodavca).

Građansko Pravo - Pomoćni Materijal Za Pripremu Ispita

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Građansko Pravo - Pomoćni Materijal Za Pripremu Ispita

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

You might also like