OPE ODREDBE

nositelj prava vlasnitva i dr. stvarnih prava moe biti svaka fizika i
pravna osoba, a samo je jedna vrsta prava vlasnitva

predmet stvarnih prava moe biti svaka pokretnina i nekretnina, osim

onih koje za to nisu sposobne zbog prirodnih osobina ili im zakon
spreava

stvari tjelesni dijelovi prirode, razliiti od ljudi, koji slue ljudima za

uporabu (i sve to je s njima zakonom izjednaeno)

nekretnine estice zemljine povrine, sa svime to je sa zemljitem

trajno spojeno na povrini ili ispod nje

pokretnine stvari koje se mogu premjestiti s jednog mjesta na drugo da

im se ne povrijedi bit. Stvar koja je prirodno pokretnina moe biti
nekretnina ako je pripadak nekretnine ili ju zakon odreuje nepokretnom

prava mogu biti izjednaena sa stvarima (pokretnima)

u sumnji je li neka stvar pokretna ili nepokretna, smatra se pokretnom

objektom stvarnih prava ne mogu biti odreene stvari koje su svima na

uporabi (zrak, voda u rijekama, morima, morska obala...), njima upravlja
RH...ali graevine mogu biti izgraene na opem dobru te se smatraju
posebnom nekretninom

stvari od interesa za RH mogu biti predmetom stvarnih prava, ali se

ovlatenici moraju njima koristiti na nain predvien zakonom te im za
ogranienja pripada naknada

tko ima stvarno pravo na nekoj stvari, ima ga i na svim njenim

pripadnostima
~1~
 pripadnost stvari svaki njezin dio, sve to se s njom razmjerno trajno
spoji i svaki njezin plod dok se od nje ne odvoji. Pripadnost je i pripadak
(pertinencija)

na odvojivim dijelovima stvari postoje ista prava kao i na cijeloj stvari

pripadak (pertinencija) pokretna stvar koju je vlasnik namijenio da kao

sporedna trajno slui svrsi glavne, a ujedno stoji i u takvom prostornom
odnosu

koristi plodovi i druge prednosti neke stvari ili prava

koristi pripadaju onome kome pripadaju i stvar ili pravo koje ih donosi

kad je vie zemljinoknjinih estica upisano u isti zemljinoknjini uloak,

one se smatraju jednom nekretninom

prava u korist nekretnine smatraju se njenom pripadnou

POSJED

posjednik osoba koja ima faktinu vlast na nekoj stvari

neposredni posjednik izvrava faktinu vlast na stvari osobno ili
posredstvom pomonika
posredni posjednik - kad stvar posjeduje kao zajmoprimac,
najmoprimac, uvar, plodouivatelj i sl.
mogue je biti posjednik stvari kao to je npr. soba ili druga prostorija u
stanu
suposjed vie osoba ima isti posjed na stvari ili pravu

posjed se smatra samostalnim netko posjeduje stvar kao da je vlasnik ili

koristi pravo kao da je nositelj

~2~
 nesamostalnim posjednikom se smatra onaj koji priznaje viu vlast
posrednog posjednika

pomonik u posjedovanju pokorava se tuim nalozima izvravajui

njegovu faktinu vlast, npr. radnik ili pomonik u kui

STJECANJE POSJEDA

posjed se smatra steenim kad stjecatelj uspostavi faktinu vlast glede

stvari
stjecanje moe biti jednostranim inom (izvorno) ili prijenosom
(izvedeno)
nasljeivanje posjeda ostaviteljevi posjedi stvari i prava u trenutku
njegove smrti prelaze na nasljednika, onakvi kakvi su u tom trenu bili u
ostavitelja
ako je dva ili vie nasljednika, svi oni su suposjednici svakog pojedinog
posjeda

KAKVOA POSJEDA

posjed je zakonit ako posjednik ima valjan pravi temelj posjedovanja

posjed je istinit ako nije pribavljen silom, prijevarom, potajno ili
zlouporabom povjerenja. Ako je tako pribavljen, posjed postaje miran
kad osobi od koje je pribavljen prestane pravo da ga titi
posjed je poten ako posjednik kad ga je stjecao nije znao niti mogao
posumnjati da mu posjed ne pripada. im to sazna, potenje prestaje.
Ako sud ili drugo tijelo utvrdi nepotenje, posjed se smatra nepotenim
od trenutka primitka tube.
posjed se smatra potenim

TRAJNOST I ZATITA

posjed ne prestaje ako se privremeno ne izvrava faktina vlast

kakav god da je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati,
oduzeti, uznemiravati

~3~
 osoba koja je neistinito stekla posjed ima ga pravo tititi od svih drugih
osim od onog od kojeg ga je stekla, a i prema njemu ima pravo nakon to
posjed postane miran
pravo na zatitu posjeda prestaje istekom roka od 30 dana otkad je
smetani saznao za in smetanja i poinitelja, a najkasnije u roku 1 godine
od smetanja
zatita se vri u postupku zbog smetanja posjeda ili putem samopomoi
posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti se prekinio ako ga
je posjednik putem zatite uspostavio (prvi put ili ponovo)
postupak za smetanje posjeda utvruje se smetanje, nareuje se
uspostava prijanjeg stanja i zabranjuje budue smetanje. Sud prua
zatitu neovisno o pravnom temelju, potenju posjeda te javnom ili bilo
kakvom interesu.
zatitu moe traiti i posredni posjednik
zatitu moe traiti i suposjednik, ali u odnosu na ostale suposjednike
samo ako su ga u potpunosti ili u bitnom iskljuili iz posjeda.
prilikom nasljeivanja, izvritelj oporuke ili skrbnik ostavine koji upravlja
objektom posjeda ima pravo na zatitu

PRESTANAK POSJEDA

za stvari - propau stvari, gubitkom stvari bez izgleda za pronalaskom i

svojevoljnim naputanjem stvari
za pravapropau nekretnine za koju je vezano pravo ili odricanjem od
posjeda prava

PRAVO VLASNITVA

stvarno pravo koje svog nositelja ovlauje da s tom stvari i njenim

koristima ini to ga je volja te sve ostale od toga iskljui, ako se to ne
protivi tuim pravima ili zakonima
posjedovanje, uporaba, koritenje i raspolaganje stvarima
sekvestracija privremena mjera upravljanja stvarju u sluaju kad je radi
interesa drave, prirode, ovjeka potrebno poduzeti odreene radnje na
~4~
 stvari iji vlasnik to ne eli poduzeti. Takva stvar se moe dati u zakup na
odreeno vrijeme, a zakupnina se moe koristiti samo za odravanje te
stvari ili u vezi s njom
vlasnitvo moe biti u interesu RH oduzeto (potpuno izvlatenje) ili
ogranieno (nepotpuno izvlatenje), sve to uz naknadu vlasniku stvari
vlasnik moe u svaku doputenu svrhu pravnim poslom svoje pravo
ograniiti, uvjetovati, oroiti ili opteretiti
prethodni i potonji vlasnik
stvarima u vlasnitvu RH upravlja, koristi se i raspolae Vlada RH ili druga
od strane Vlade ovlatena tijela
stvarima u vlasnitvu jedinica lok. i reg. samouprave upravljaju, koriste i
raspolau njihova tijela
namjenu stvari u vlasnitvu RH odreuje zakon ili ovlateno dravno
tijelo
javna dobra u opoj uporabi (npr. ceste) i javna dobra u javnoj uporabi
(npr. zgrade Sabora i Vlade)

SUVLASNITVO

vie osoba ima neku stvar u vlasnitvu tako da svakoj pripada dio,
raunski odreen razmjerno prema cijeloj stvari
u sumnji se smatra da su suvlasniki dijelovi jednaki
idealni dio stvari je samostalan u pravnom prometu
svaki suvlasnik ima pravo izvravati svoje ovlasti glede cijele stvari, ako
time ne dira u prava ostalih suvlasnika
plodovi, koristi, teret, trokovi i sl. dijele se meu suvlasnicima razmjerno
njihovim udjelima, ako se oni drugaije ne sporazumiju

svaki suvlasnik koji ima za to odgovarajui dio, ima pravo u svakom

trenutku zahtijevati uspostavu vlasnitva posebnog dijela nekretnine, ako
su za to ispunjene pretpostavke

~5~
 o poslovima redovitog upravljanja stvarju suvlasnici odluuju veinom
glasova (ali suvlasnikih dijelova, a ne broja suvlasnika)
o izvanrednim poslovima (promjena namjene, nadogradnja, davanje u
zakup ili najam na due od 1.g. i sl.) potrebna je suglasnost svih
suvlasnika
u sumnji se smatra da je posao izvanredan
ako nema suglasja, suvlasnik koji je predloio korisni izvanredan posao
moe traiti razvrgnue suvlasnitva

ako se nekretnina sastoji od zemljita sa zgradom, svaki suvlasnik te

nekretnine koji ima dovoljno velik udio, ima pravo pod odreenim
pretpostavkama uspostaviti i sa svojim suvlasnikim dijelom povezati
vlasnitvo odreenog posebnog dijela nekretnine etano vlasnitvo
osnivanjem etanog vlasnitva ne dira se u suvlasnitvo, ali se ovlasti
ostalih suvlasnika ograniavaju po pitanju tog posebnog dijela
sve to vrijedi za zemljite sa zgradom primjenjuje se i na pravo graenja
kad je izgraena zgrada

upravitelj suvlasnici mu mogu suglasno povjeriti upravljanje stvarju,

tada on radi kao njihov opunomoenik,

moe biti jedan od njih ili vie njih, a moe biti i bilo koja trea poslovno
sposobna fizika ili pravna osoba,

moe biti vie upravitelja koji odluuju veinom glasova,

postavljanje upravitelja i odluivanje o njegovim poslovima spada u

izvanrednu upravu, na upravitelja se primjenjuju pravila o nalogu

ako je postavljen na neodreeno, mogu mu otkazati suvlasnici koji imaju

veinu udjela uz otkazni rok od 3 mj.

ako je postavljen na dulje od 5 g., nakon isteka 5 godina mogu mu

otkazati suvlasnici koji imaju veinu ne navodei razloge

~6~
 ako postoji opravdan razlog, u svako doba upravitelju mogu otkazati
suvlasnici koji imaju veinu udjela

ako upravitelj grubo zanemaruje svoje dunosti, sud e ga na zahtjev bilo

kojeg suvlasnika smijeniti i postaviti drugog, a ovaj vie nikad ne moe
biti upravitelj te stvari

ako je upravitelj postavljen na neodreeno, moe u svakom trenutku

otkazati, uz otkazni rok 3 mj.

razvrgnue suvlasnitva suvlasnik ima pravo na to ako je mogue i

doputeno, ne zastarijeva

moe se zahtijevati u svako doba, osim kad bi to bilo na tetu drugih

suvlasnika

suvlasnik se ne moe unaprijed odrei prava na razvrgnue, ali moe

ugovoriti ogranienja tog prava

razvrgnue moe biti potpuno ili djelomino, te u pogledu suvlasnika ili u

pogledu stvari ili prava, moe biti dobrovoljno ili sudsko (izvanparnini p.)

sudsko razvrgnue prvenstveno po zakonu, a podredno sporazumom

stranaka ako postoji, djeljive pokretne stvari dijeli fiziki, a nekretnine
geometrijski. Prilikom geometrijske podjele moe osnovati slunost ili
stvarni teret ako je to potrebno

ako navedene diobe nisu mogue bez znatnog umanjenja vrijednosti

stvari, sud e narediti prodaju te podjelu dobivenog iznosa razmjerno
suvlasnikim dijelovima (civilno razvrgnue)

razvrgnue isplatom ako je to predvieno zakonom, pravnim poslom ili

suvlasnik uini vjerojatnim da za to postoji ozbiljan razlog, sud e odrediti
da mu stvar pripadne u cijelosti, a on isplati ostale suvlasnike razmjerno
njihovim udjelima

~7~
 dok im se novac ne isplati, ostali suvlasnici imaju zalono pravo na stvari.
Ako ih ne isplati u zadanom roku, oni mogu traiti ispunjenje, naplatu iz
vrijednosti zaloga ili ponitaj odluke o razvrgnuu isplatom

ako se treba razvrgnuti suvlasnitvo na vie stvari, sud moe na zahtjev

svakoga od njih odluiti da umjesto podjele svake pojedine, svakom od
njih pripadne jedna ili vie stvari, razmjerno njihovim udjelima

suvlasnici mogu dogovoriti umjesto diobe nekretnine uspostavu etanog

vlasnitva na odreenom idealnom dijelu, i onda to predstavlja
razvrgnue

trokove razvrgnua snose suvlasnici razmjerno svojim dijelovima

svaki suvlasnik razvrgnuem stjee pravo vlasnitva ili neko drugo stvarno
pravo

nakon razvrgnua svi suvlasnici solidarno odgovaraju za materijalne i

pravne nedostatke onoga to je svaki od njih stekao

ZAJEDNIKO VLASNITVO

na nepodjeljenoj stvari postoji vlasnitvo dvije ili vie osoba (zajedniara),

sve u njemu imaju udjela, ija veliina nije odreena (ali je odrediva)
mogue samo na temelju zakona
nema veze to je u zemljinim knjigama ili bilo gdje drugdje prikazano da
je vlasnik samo jedan od zajedniara, to je bitno samo prema treim
osobama koje se time titi
u sumnji radi li se o zajednikom vlasnitvu ili suvlasnitvu, uzima se da se
radi o suvlasnitvu

raspolaganje zajedniar moe valjano prenijeti svoj udio u cijelosti ili

djelomino samo na drugog zajedniara iste stvari

~8~
 udio zajedniara u zajednikom vlasnitvu prelazi na njegove nasljednike

odgovornost osobe za dugove obuhvaa i odgovornost udjelom u

zajednikom vlasnitvu

izvravanje vlasnikih ovlasti jedino zajedno sa svim ostalim

zajedniarima, ako drugaije nije odreeno zakonom ili sporazumom

plodovi i druge koristi od zajednike stvari pripadaju zajedniarima na

jednak nain kao i stvar

trokove i terete stvari zajedniari snose solidarno

zajednikom stvari upravljaju zajedniari zajedniki, osim ako su povjerili

upravitelju
zajednikom stvari zajedniari raspolau zajedniki, a pojedinano
zajedniar samo na temelju ovlasti koje je dobio od svih ostalih

iznimno, trea osoba moe i bez pravnog posla sa svim zajedniarima

stei vlasnitvo na pokretnini temeljem naplatnog pravnog posla,
postupajui u dobroj vjeri, a na nekretnini ako vlasnitvo nije bilo upisano
u ZK kao zajedniko

zatita svaki zajedniar ima pravo ostalim zajedniarima glede

zajednike stvari postavljati one zahtjeve koji proizlaze iz njegovog
zajednikog vlasnitva

dioba svaki zajedniar ima pravo zahtijevati diobu zajednike stvari, ako
je mogua i doputena, to pravo ne zastarijeva

svaki zajedniar ima u svako doba pravo zahtijevati da se zajedniko

vlasnitvo podijeli tako da se utvrdi koliki mu suvlasniki dio pripada. Kad
se njegov udio utvrdi, on s ostalima postaje suvlasnik, a oni ostaju
zajedniki vlasnici.

~9~
 o veliini suvlasnikog dijela koji e diobom pripasti bivem zajedniaru
odluuje se sporazumom svih zajedniara, u suprotnom sud

ako zakon prijei diobu zajednike stvari, to se odnosi na fiziku diobu,

osim ako nije izriito odreeno da se odnosi i na druge naine diobe

tua prava na diobu pravo zahtijevati podjelu zajednikog vlasnitva

odreivanjem koliki suvlasniki dio pripada kojem zajedniaru imaju
vjerovnici glede udjela njihovih dunika, nasljednici glede udjela
ostavitelja i svatko tko ima pravni interes

za situacije ija rjeenja nisu propisana ovim ili dr. zakonom podredno se
primjenjuju odredbe o suvlasnitvu

VLASNITVO POSEBNIH DIJELOVA NEKRETNINE

vlasnitvo odreenog posebnog dijela nekretnine (etano vl.) ovlauje

tog suvlasnika da vri sve ovlasti i dunosti glede tog dijela kao da je ono
samo njegovo vlasnitvo

etano vlasnitvo moe biti uspostavljeno na nekretnini (zemljitu sa

zgradom ili pravu graenja sa zgradom)

etano vl. moe biti uspostavljeno na dijelu nekretnine koji ini

samostalnu uporabnu cjelinu (stan, garaa, samostalni poslovni prostor)

etano vl. moe biti uspostavljeno i na sporedne prostorije kao to su

npr. balkon, terasa, podrum, tavan...

na sporedne dijelove primjenjuju se pravila o pripatku

~ 10 ~
 etano vl. ne moe postojati na dijelovima nekretnine koji slue kao
zajedniki ili im se namjena protivi iskljuivoj uporabi samo u korist
odreenog dijela nekretnine.

u sumnji se uzima da dio slui kao zajedniki i da mu se namjena protivi

uporabi u korist odreenog dijela nekretnine

da bi se moglo uspostaviti etano vl. mora postojati odgovarajui

suvlasniki dio dio mora biti toliko velik da odgovara odnosu vrijednosti
tog dijela prema vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija

postoji li odgovarajui suvlasniki dio odluuje sud, ako zakonom nije

drugaije odreeno

ako suvlasnici ogranie svoja prava u korist tog posebnog dijela te o tome
sastave ispravu, onda nije bitno koliko je taj dio velik

etano vlasnitvo nedvojivo je od suvlasnikog dijela na kojem je

uspostavljeno, pa se samo zajedno s njim moe ograniiti, opteretiti,
otuiti, prenijeti za sluaj smrti ili podvrgnuti ovrsi

u sluaju prisilne drabe suvlasnikog dijela na kojem je uspostavljeno

etano vl., na kupca prelaze sva ogranienja koja proizlaze iz etanog vl.

ako dvije ili vie osoba uspostavi etano vlasnitvo na istom dijelu, bilo
kao suvlasnici ili zajedniki vlasnici, sva prava i dunosti tretiraju se
solidarno, pa prema treim osobama oni nastupaju kao jedna osoba

USPOSTAVA ETANOG VLASNITVA

suvlasnik moe podnijeti zahtjev ako ima odgovarajui suvlasniki dio i

ako su ispunjene zakonske pretpostavke za uspostavu

zahtjev mogu podnijeti i zajedniki vlasnici/suvlasnici ako imaju u

zajednikom vlasnitvu/suvlasnikom odgovarajui suvlasniki dio

~ 11 ~
 zahtjev mogu podnijeti i vlasnik zemljita i nositelj prava graenja

etano vl. uspostavlja se upisom u zemljine knjige kao pravo povezano s

odreenim suvlasnikim dijelom nekretnine

etano vl. upisuje se i na vlasniki list onog suvlasnika za koga je

osnovano, uz navoenje dijelova na koje se protee. Na posjedovni list
stavlja se natpis: etano vlasnitvo

pravni temelj pisana suglasnost svih suvlasnika nekretnine

nijedan suvlasnik ne moe uskratiti suglasnostdrugom suvlasniku koji ima

odgovarajui suvlasniki dio za etano vlasnitvo, osim ako bi se
uspostavom tog novog etanog vl. ukinula ili ograniila prava koja
pripadaju nositelju temeljem njegovog ve postojeeg etanog vl.

etano vl. ne moe se uspostaviti dok nadleno tijelo ne potvrdi da je

stan ili druga prostorija samostalna uporabna cjelina.Potvrda mora
sadravati popis i opis prostorija te potvrdu da su izgraene se dozvolom
nadlenog tijela (umjesto potvrde moe uporabna dozvola)

etano vl. ne moe se uspostaviti dok ne postane pravomona odluka

suda o utvrivanju vrijednosti stanova i prostorija, osim u sluaju kad
zakon doputa da takav uinak proizvodi i isprava suvlasnika

odluku o korisnim vrijednostima donosi sud u izvanparninom postupku,

mjerodavna je povrina prostorija, ako suvlasnici naprave ispravu, ona
zamjenjuje odluku suda i nisu bitne veliine

vlasnik zemljita sa zgradom ili nositelj prava graenja mogu izjavom

volje pri zemljinoknjinom sudu podijeliti svoje vlasnitvo na dijelove i
pri tom na odgovarajuim dijelovima uspostaviti etano vl. Mogue i za
zgradu koja e tek biti izgraena

~ 12 ~
 dioba je valjana upisom u ZK, a pravomonu odluku suda o korisnim
vrijednostima zamjenjuje odredba vlasnika zemljita sa zgradom ili
nositelja prava graenja

korisna vrijednost iako je ve utvrena, moe se ponovno utvrivati na

zahtjev ovlatene osobe ako su se promijenile prilike. U tom sluaju sud
ponovo utvruje vrijednosti i odnose prema vrijednosti cijele nekretnine

zahtjev za ponovnim utvrivanjem vrijednosti mogu podnijeti svaki

suvlasnik, a nakon zavretka gradnje i svatko tko eli uspostaviti etano
vl.

oni mogu podnijeti zahtjev: 1. ako se vrijednost stana/prostorije

promijenila najmanje 2% u smislu prije i poslije gradnje (zahtjev u roku 1
godine od pravomonosti uporabne dozvole), 2. ako se nakon gradnje
vrijednost stana/prostorija bitno izmijenila gra. radovima (zahtjev u
roku 1 godine od pravomonosti uporabne dozvole)

ako se utvrdi promjena vrijednosti, suvlasnici su duni prenijeti ili

preuzeti barem onoliki dio koliki je nuan za uspostavu etanog vlasnitva
svakome od njih

IZVRAVANJE OVLASTI ETANOG VLASNITVA

suvlasnik na ijem je dijelu uspostavljeno etano vl. upravlja tim dijelom

umjesto svih suvlasnika kao da je taj dio samo njegov te mu pripadaju svi
plodovi i druge koristi od tog dijela

suvlasnik tog posebnog dijela duan je svoj dio odravati tako da ostalim
suvlasnicima ne nastane nikakva teta. To se posebno odnosi na sve
prostorije koje su pod etanim vl., ureaje koji tim prostorijama
pripadaju te sanitarne, plinovodne, vodovodne i sl. naprave.

~ 13 ~
 ako zbog neizvravanje dunosti odravanja nastane teta, suvlasnik
posebnog dijela odgovara ostalim suvlasnicima za tetu, ako je vie
suvlasnika posebnog dijela odgovaraju solidarno

suvlasnik posebnog dijela duan je omoguiti pristup u prostorije pod

etanim vl. ako je to potrebno radi odravanja zajednikih dijelova
nekretnine. Ako mu time nastane teta, suvlasnici mu odgovaraju
solidarno

najam i zakup posebnog dijela suvlasnik to moe uiniti i bez odobrenja

ostalih suvlasnika, osim ako je drugaije ugovoreno i upisano u ZK

suvlasnik posebnog dijela je ovlaten i bez odobrenja ostalih suvlasnika, o

svom troku, a u skladu s graevinskim propisima, izvravati prepravke
na posebnom dijelu pridravajui se slijedeih pravila: 1) ako time ne
oteuje nekretninu ni interese ostalih suvlasnika, 2) ako se radi o
uobiajenim radovima (telefonska, plinska, vodovodna infrastruktura i
sl.), 3) radi promjena na svom posebnom dijelu nije doputeno dirati u
tui posebni dio, osim ako je to primjereno i pravedno, 4) suvlasnik
posebnog dijela duan je naknaditi drugome tetu ako mu je povrijedio
neka prava vrei radove na svom dijelu

ako se radi o promjeni namjene posebnog dijela za to je potrebno

dozvola vlasti, ostali suvlasnici duni su dati pristanak jer u suprotnom
odgovaraju ako doe do tete

ako prijeti ozbiljna opasnost od nastanka tete, svaki od ostalih

suvlasnika nekretnine moe traiti primjereno osiguranje od suvlasnika
posebnog dijela. O osiguranju odluuje sud u izvanparninom postupku

trokove, obveze i terete glede posebnog dijela snosi njegov vlasnik

ako je posebni dio dan u zakup/najam, suvlasnik tog dijela jami

dobavljau komunalnih usluga za trokove glede tog dijela

~ 14 ~
 IZVRAVANJE OVLASTI GLEDE CIJELE NEKRETNINE

cijelom nekretninom, na ijem je jednom ili vie dijelova uspostavljeno

etano vl., upravljaju svi suvlasnici prema pravilima o upravljanju
suvlasnikom stvari

suvlasnici su duni odrediti zajednikog upravitelja i osnovati zajedniku

priuvu

ako dvije ili vie osoba kao suvlasnici ili zajedniki vlasnici steknu
vlasnitvo nad dijelom na kojem je uspostavljeno etano vl., oni sudjeluju
u upravljanju tim dijelom kao da su svi zajedno jedan suvlasnik

suvlasnici u pisanom obliku donose odluke o redovnoj upravi i

izvanrednim poslovima, a meusobne odnose mogu urediti
meuvlasnikim ugovorom

redovita uprava redovito odravanje prostorija i ureaja, stvaranje

zajednike priuve, uzimanje zajmova za trokove koji prelaze priuvu,
osiguranje nekretnine, imenovanje i opoziv zajednikog upravitelja,
donoenje kunog reda, davanje u zakup i najam

izvanredni poslovi potreban je pristanak svih suvlasnika nekretnine za

donoenje odluke o poboljici

mogue i bez pristanka svih suvlasnika, ako suvlasnici koji imaju veinu
udjela odlue da e poboljicu izvriti o svom troku ili iz priuve, s tim da
to ne bi ugrozilo podmirenje redovnih trokova koji se plaaju iz priuve i
ako to ne teti nadglasanim suvlasnicima
pristanak svih suvlasnika nije potreban ni ako se radi o zajednikim
dijelovima nekretnine koji slue za osobe smanjene pokretljivosti

~ 15 ~
 PRAVO SVAKOG SUVLASNIKA

svaki suvlasnik ovlaten je od suda traiti da svojom odlukom odredi:

1) rok u kojem se treba obaviti neki od poslova redovite uprave, za koji
se izjasnila veina suvlasnika
2) stvaranje, poveanje ili smanjenje priuve za koju se izjasnila veina
suvlasnika
3) da tom suvlasniku umjesto da odmah plati trokove periodinog
odravanja nekretnine, odredi plaanje u mjesenim obrocima na
max. 10 godina, uz hipoteku na njegovom suvlasnikom dijelu, ako mu
je nemogue odmah platiti
4) osiguranje od poara ili od odgovornosti treim osobama
5) postavljanje zajednikog upravitelja ili smjenjivanje ako grubo kri
dunosti
6) ukidanje ili izmjenu odredaba kunog reda koji je donesen veinom
glasova, ako one vrijeaju interese tog suvlasnika
7) otkaz ugovora o najmu jednog mjesta u garai/parkingu zbog potreba
tog suvlasnika, ali samo ako je on suvlasnik posebnog dijela
nekretnine

TROKOVI CIJELE NEKRETNINE

za odravanje i poboljanje nekretnine trokove snose svi suvlasnici

razmjerno svojim suvlasnikim dijelovima, ako nije drugaije dogovoreno

doprinose za priuvu i otplaivanje zajma snose svi suvlasnici razmjerno

svojim suvlasnikim dijelovima, ako nije drugaije dogovoreno

suvlasnici mogu odrediti drugaiju raspodjelu trokova i doprinosa:

1) odlukom veine suvlasnikih dijelova kad je rije o onim dijelovima
nekretnine koje ne koriste svi jednako (dizalo, centralno grijanje i sl.)
2) pisanom odlukom svih suvlasnika glede svih ostalih trokova i doprinosa

~ 16 ~
 svaki suvlasnik moe traiti od suda da odredi odgovara li nain
raspodjele trokova propisanim pravilima ili njihovoj meusobnoj odluci

pravomona odluka suda i njihove meusobne odluke o raspodjeli

trokova biljee se u ZK

PRIUVA

namjenski vezana zajednika imovina svih suvlasnika nekretnine

namijenjena za odravanje, poboljanje te otplaivanje zajmova vezano
uz nekretninu

sastoji se od novanih doprinosa koje suvlasnici uplauju temeljem

odluke donesene veinom suvlasnikih dijelova ili odluke koju je donio
sud na prijedlog nekog od suvlasnika uzimajui u obzir predvidive
trokove i imovinsko stanje svih suvlasnika

priuvom upravljaju suvlasnici odnosno upravitelj nekretnine, kao

imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg od suvlasnika

ovrhu nad priuvom moe se provesti samo radi naplate trabina vezanih
uz odravanje, poboljavanje ili otplatu zajma

upravitelj kojem je zavrila uprava duan je bez odgode poloiti raun o

priuvi i ostatak poloiti novom upravitelju. Ako ga razrijei sud, naloit
e mu da pod prijetnjom ovrhe u roku 14 dana preda utvreni ostatak
novom upravitelju.

suvlasnik koji je otuio svoj suvlasniki dio nema pravo na povrat svog
doprinosa iz priuve, ve taj dio ostaje u priuvi kao doprinos tog
suvlasnikog dijela i kad doe npr. novi vlasnik

koristi glede stanova i ostalih samostalnih prostorija na kojima nije

uspostavljeno etano vl. pripadaju svim suvlasnicima razmjerno njihovim
suvlasnikim dijelovima. Nitave su odredbe pravnih poslova za suprotno

~ 17 ~
 prijava tete svaki suvlasnik je ovlaten i duan bez odgode prijaviti
zajednikom upravitelju tetu na nekretnini, a i na dijelovima na kojima
je uspostavljeno vlasnitvo u korist odreenog suvlasnikog dijela ako od
njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nekretnine

kad prijeti opasnost od tete svaki je suvlasnik ovlaten poduzeti nune

mjere, bez pristanka ostalih suvlasnika

upraviteljeve dunosti i ovlasti upravitelj upravlja nekretninom i

priuvom kao zastupnik svih suvlasnika (umjesto njih)

ovlaten je u ime svih suvlasnika voditi postupke pred sudom i drugim

tijelima javne vlasti, te imenovati i strune zastupnike za takve postupke

odnos suvlasnika i upravitelja tretira se kao openiti odnos zastupanja, uz

to to vrijede i posebna pravila donesena od suvlasnika

upravitelj je duan uvati interese svih suvlasnika i u obavljanju poslova

redovite uprave slijediti upute veine, a izvanredne poslove samo na
temelju suglasnosti svih suvlasnika ili odluke suda, a osobito:

1) poloiti svakom suvlasniku raun i podastrijeti dokazne isprave o

poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini, najkasnije do 30. lipnja
svake godine
2) izraditi pregled predvidivih trokova, odravanja i poboljanja za iduu
godinu te objaviti to najkasnije do kraja tekue godine
3) prikupiti vie ponuda za poslove odravanja koji se ponavljaju u
razmacima duljim od 1 god., kao i za vee radove poboljanja

suvlasnici su duni o promjenama osobe upravitelja ili njegovih ovlasti

obavijestiti zakupnike/najmoprimce ako se to i njih tie, ako ih se ne
obavijesti i oni ne znaju za navedene promjene pa svejedno ispune neko
svoje dugovanje smijenjenom upravitelju, smatra se da su ispunili dug

~ 18 ~
 PRESTANAK ETANOG VLASNITVA
ako stan ili dr. samostalna prostorija na kojoj je etano vl. bilo
uspostavljeno trajno prestane biti prikladno za samostalno izvravanje
suvlasnikovih ovlasti

prestaje i uknjibom brisanja u ZK onog upisa kojim je uspostavljeno

prestanak suvlasnitva kad suvlasnik nekretnine prestane biti

suvlasnikom odgovarajueg dijela, time prestaje i etano vl. na tom
dijelu, ali obrnuto ne vrijedi, dakle ako prestane biti etani vlasnik time
ne gubi svoj suvlasniki dio nekretnine

ISKLJUENJE IZ SUVLASNIKE ZAJEDNICE

ako neki od suvlasnika prilikom vrenja svog prava ne postupa obzirno

prema ostalima, oni mogu zahtijevati njegovo iskljuenje

suvlasnici koji zajedno imaju veinu udjela mogu zahtijevati iskljuenje

suvlasnika na ijem dijelu postoji etano vl., te ako je etano vl.
uspostavljeno na vie od pola suvlasnikih dijelova suvlasnici koji zajedno
imaju veinu udjela mogu zahtijevati iskljuenje bilo kojeg suvlasnika, a
sve to navedeno zbog slijedeih razloga:
1) ako ne ispunjava dunosti zajednice, osobito ako ne plati dug do kraja
rasprave koja prethodi donoenju prvostupanjske odluke
2) ako koristi dio nekretnine znatno na tetu drugih suvlasnika
3) ako bezobzirnim, nepristojnim ili nedolinim ponaanjem uini
tegobnim zajedniko stanovanje ostalim suvlasnicima, ili poini kanjivo
djelo protiv imovine, morala ili tjelesne cjelovitosti nekog od suvlasnika ili
bilo koga tko tamo stanuje

radnjama suvlasnika smatraju se i radnje njegovog branog druga,

njegovih ukuana te drugih osoba koje uz njegov pristanak rabe
dijelove nekretnine, ako je suvlasnik te radnje propustio sprijeiti
na mogui nain

~ 19 ~
 suvlasnici koji podnose tubu njome trae od suda da utvrdi
postojanje razloga za iskljuenje i donese odluku da je tuenik
duan otuiti svoj dio i napustiti posjed. Ako tuenik to ne uini,
tuitelji mogu nakon proteka roka od 3 mjeseca od pravomonosti
ranije navedene sudske odluke traiti prodaju tog dijela na javnoj
drabi

kad suvlasniki dio tuenika stekne druga osoba, zajednica s

iskljuenim prestaje

iskljuenje na zahtjev manjine ako jedan suvlasnik niim izazvan

povrijedi drugoga bezobzirnim, nepristojnim ili nedolinim
ponaanjem, uini mu tegobnim zajedniko stanovanje ili poini
kanjivo djelo protiv imovine, morala ili tj. cjelovitosti protiv njega
ili njegovih ukuana, povrijeeni suvlasnik moe i bez podrke
veine suvlasnika tubom traiti od ovoga da se suzdri od takvih
postupaka

radnjama suvlasnika smatraju se i radnje njegovog branog druga,

ukuana i osoba koje uz njegov pristanak rabe dijelove nekretnine,
ako ih je on propustio sprijeiti na mogui nain

ako se takvi postupci nastave i nakon pravomonosti presude kojoj

je sud naredio suzdravanje od takvih postupaka, povrijeeni
suvlasnik moe i sam podnijeti tubu za iskljuenje

SUSJEDSKA PRAVA

ovlauju vlasnika nekretnine da radi vrenja svojih vlasnikih ovlasti

zahtijeva od vlasnika druge nekretnine da ovaj neto ini, trpi ili proputa
kad zakon to predvia radi uzajamno obzirnog izvravanja prava
vlasnitva, onda su te ovlasti ovlateni zahtijevati vlasnici drugih
nekretnina koji za to imaju opravdani interes, te to ostvarivati u postupku
pred sudom

~ 20 ~
 osim vlasnika, to mogu traiti i osobe koje posjeduju nekretninu
temeljem prava izvedenog iz vlasnitva

susjedska prava doputeno je vriti tako da se u to manjoj mjeri

ogranie ili optereuju tua prava

trpljenje, proputanje i injenje moe se traiti ne samo od vlasnika, nego

i od onih koji svoja prava izvode iz vlasnikovih

zajednika ograda ograde izmeu susjednih nekretnina (plotovi, ice,

zidovi) i ostale stvari koje slue kao meni znakovi u suvlasnitvu su
susjeda s obje strane mee, osim ako se dokae (osobito znakom) da su
vlasnitvo samo jednog

suvlasnitvo zajednike ograde nije djeljivo dokle god ona ne izgubi tu

namjenu

zajedniku ogradu svaki od susjeda moe koristiti do polovine irine te

ugraivati vrata ili uzidane ormare, ali ne smije initi nita to bi ogradu
dovelo u opasnost ili susjeda onemoguilo da ju on koristi do svoje
polovine

trokove odravanja ograde snose oba susjeda zajedno te solidarno

odgovaraju za tetu koja nastane treima zbog neodravanja ograde

ograda koja se nalazi iskljuivo na nekretnini jednog suvlasnika, nije

zajednika i nije suvlasnitvo susjeda

svaki vlasnik je duan s desne strane od glavnog ulaza, gledano s puta,

ograditi svoj prostor i odvojiti ga od susjedovog

ako su znakovi koji odreuju meu izmeu dvije nekretnine toliko

oteeni da se mea ne raspoznaje ili se iz drugih razloga ne raspoznaje
ili je sporna, svaki od suvlasnika ima pravo traiti da sud u

~ 21 ~
 izvanparninom postupku obnovi ili ispravi meu (postupak ureenja
mea)

sud e obnoviti meu prema katastarskom nacrtu, ako je to mogue i ako

stranke na to pristaju. Ako tako nije mogue, onda prema sporazumu
susjeda. Ako ga nema, prema posljednjem mirnom posjedu, ako ga ne
uspije utvrditi onda prema pravinoj procjeni

istodobno s donoenjem odluke sud e meu oznaiti znakom te se od

tog trena smatra da postoji vlasnitvo do mee

i nakon sudskog postupka ureenja mea svatko moe u parnici

dokazivati vlasnitvo i u skladu s tim traiti ureenje mee. Susjed koji je
sudjelovao u postupku ureenja mea ne moe to initi dok ne proe rok
od 6 mj. od pravomonosti sudske odluke

stablo na mei pripada onome iz ijega je zemljita izraslo deblo, bez

obzira gdje se stablo nadvilo, gdje su sputene grane i sl.

stablo izraslo na samoj mei suvlasnitvo je dvaju susjeda

vlasnik smije na svom zemljitu istrgnuti korijenje i odsjei granje tueg

drveta to je izraslo ili se nadvilo nad njegovu nekretninu, te smije to
zadrati. Smije se i navedenim dijelovima tueg drveta koristiti

za tetu koju su njegovoj nekretnini prouzroile ile, korijenje i grane

tueg drveta, a do koje ne bi dolo da je vlasnik drveta bio obziran,
povrijeeni susjed ima pravo traiti naknadu tete. To ne vrijedi ako
ume meusobno granie

pristup na tue ako na tuu nekretninu ode ivotinja, roj pela ili neka
stvar bez da time prestane samostalno postojati, vlasnik ivotinje ili stvari
moe u primjerenom roku pristupiti na tu nekretninu da bi ih uzeo natrag

~ 22 ~
 vlasnik nekretnine moe zabraniti pristup jedino ako bez odgode preda
stvari ili ivotinje njihovom posjedniku

ako je od stvari, ivotinje ili dolaska po njih vlasniku nekretnine nastala

teta, on ih ima pravo zadrati dok mu se teta ne nadoknadi

vlasnik nekretnine na kojoj je nuno obaviti radove moe privremeno

radi toga uporabiti tue zemljite (npr. za postavljanje skele), ako se to
ne moe izvesti na drugaiji nain

tko je na taj nain uporabljivao tuu nekretninu, duan je im prestane

potreba za tim vratiti je u prijanje stanje te naknaditi eventualnu tetu

za privremenu uporabu plaa se primjerena naknada na zahtjev vlasnika

nekretnine

postavljanje vodova i dr. ureaja (elektrinih, plinovodnih, vodovodnih)

na tuoj nekretnini bez pristanka vlasnika mogue je u interesu RH na
temelju zakona koji ureuje nepotpuno izvlatenje, a u privatnom
interesu prema pravilima o osnivanju slunosti vodova

vlasnik nekretnine ne smije potkopavati svoje zemljite niti initi ita to

bi dovelo u opasnost stabilnost tue nekretnine

vlasnik nekretnine ija je stabilnost u opasnosti ima pravo traiti

prestanak tih radnji, ukljuujui i postavljanje konstrukcija za poveanje
stabilnosti nekretnine

imisije - nitko se ne smije koristiti niti sluiti nekretninom na nain da na

tuu nekretninu zbog toga sluajno ili prirodnim silama odlaze neugodni
mirisi, dim, otpadne vode, buka i sl., ako su prekomjerni, izazivaju
znatniju tetu ili su zabranjeni posebnim zakonom (posredne imisije)

~ 23 ~
 povrijeeni vlasnik nekretnine ima pravo traiti od vlasnika nekretnine
odakle dolaze imisije da ukloni uzroke, naknadi tetu i ubudue ne ini
ono to je uzrok tih imisija

iznimno, ako su imisije doputene temeljem odluke nadlene vlasti,

povrijeeni vlasnici nemaju pravo traiti prestanak tih radnji ali imaju
pravo na naknadu tete te da se te imisije ubudue sprijee ili smanje

vlasnik nekretnine nije duan trpjeti da itko bez pravnog temelja

posebnim ureajima ili na drugi nain na njegovu nekretninu neposredno
odailje dim, buku, neugodne mirise, otpadne vode i sl. (neposredne
imisije), te je ovlaten zahtijevati prestanak tih radnji i naknadu tete

vlasnik ijoj nekretnini prijete posredne ili neposredne imisije s tue

nekretnine, ovlaten je traiti provoenje mjera radi njihova sprjeavanja

kad postoji opasnost da bi se neija nekretnina ili dio nekretnine mogao

u potpunosti ili djelomino sruiti, od ega prijeti opasnost susjednoj
nekretnini, susjed ija je nekretnina u opasnosti moe od vlasnika objekta
zahtijevati poduzimanje mjera sprjeavanja nastanka tete, kao i davanje
osiguranja za eventualnu tetu

vlasnik zemljita ne smije na tetu drugog zemljita mijenjati smjer ili

jainu prirodnog toka vode preko svog zemljita ili kroz njega

vlasnik zemljita du obala, vodotoka i jezera duan je svoje zemljite

koristiti tako da ne ometa prirodni tok vode, stanje korita,
vodnogospodarstvenih objekata i sl.

vlasnik nizvodnog zemljita ne smije initi nita to bi sprjeavalo prirodni

dotok vode na njegovo zemljite, niti vlasnik uzvodnog zemljita smije
initi nita to bi pojaavalo dotok vode na nizvodno zemljite

vlasnik nekretnine duan je poduzeti sve mjere da kinica koja se slijeva s

njegove nekretnine ne odlazi na tuu nekretninu

~ 24 ~
 STJECANJE VLASNITVA

pravni temelji stjecanja vlasnitva: pravni posao, odluka suda/nadlene

vlasti, nasljeivanje, temeljem zakona

STJECANJE VLASNITVA PRAVNIM POSLOM

mora biti u pisanom obliku

ne utjee na prava treih osoba na toj stvari, osim ako je drugaije
odreeno zakonom radi zatite onoga koji je u dobroj vjeri postupao s
povjerenjem u ZK ili druge evidencije

Stjecanje pokretnina

predaja u samostalni posjed - predajom pokretne stvari stjecatelju u

samostalan posjed temeljem valjano oitovane volje dotadanjeg
vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasnitvo prijee na stjecatelja

viestruko ugovaranje pravnog posla ako je otuivatelj sklopio pravne

poslove s vie osoba o istoj stvari, vlasnitvo e stei ona kojoj je stvar
prvoj predana u posjed, a odnose otuivatelja sa svim ostalima ureuju
obveznopravna pravila

stjecanje od nevlasnika tko je u dobroj vjeri stekao samostalni posjed

pokretne stvari temeljem pravnog posla s osobom kojoj ta stvar ne
pripada ili nije ovlaten njome pravno raspolagati, stekao je vlasnitvo
stvari

Stjecatelj stjee vlasnitvo u trenutku stjecanja samostalnog posjeda, ali

ako mu je stvar predana u samostalni posjed oitovanjem volje onda
stjee vlasnitvo tek kad mu bude predana u neposredni posjed

~ 25 ~
 dobra vjera znai da u trenutku sklapanja pravnog posla i u trenutku
primanja stvari u neposredni posjed nije znao niti je imao razloga
posumnjati da stvar pripada otuivatelju

odredbe o stjecanju vlasnitva od nevlasnika ne vrijede ako je

otuivatelju ili osobi putem koje on posjeduje stvar ona i ukradena ili
izgubljena (osim novca i vrijednosnih papira)

prava treih koja terete stvar prestaju stjecanjem stvari od nevlasnika,

osim onih za koje je stjecatelj znao ili morao znati

Stjecanje nekretnina

upisom vlasnitva stjecatelja u ZK, uz valjano oitovanje volje otuivatelja

usmjerene na to da njegovo vlasnitvo prijee na stjecatelja

stjecanje uknjibomvlasnitvo nad nekretninama stjee se uknjibom

ako zakon ne omoguuje stjecanje nekim drugim upisom

prilikom uknjibe mora se sastaviti isprava o pravnom poslu kojim se

stjee vlasnitvo

uknjiba djeluje od trenutka podnoenja zahtjeva za uknjibom

ako nekretnina nije upisana u ZK, vlasnitvo se stjee polaganjem u sud

ovjerene isprave sposobne za uknjibu prava u ZK, kojom dotadanji
vlasnik doputa uknjibu

stjecanje predbiljebom ako nisu ispunjene ZK pravila za uknjibu, a

ona je zatraena, vlasnitvo e se stei predbiljebom, ako su ispunjene
pretpostavke za predbiljebu

tad je vlasnitvo steeno ali pod uvjetom naknadnog opravdanja

predbiljebe, kad je predbiljeba opravdana, vlasnitvo se smatra
steenim jo od podnoenja zahtjeva za uknjibu

~ 26 ~
 ako nekretnina nije upisana u ZK polaganje u sud ovjerene isprave
sposobne za predbiljebu

zatita povjerenja u ZK smatra se da ZK prikazuju istinito i potpuno

injenino i pravno stanje nekretnina, pa ako netko postupa u dobroj
vjeri ne znajui da je stanje u ZK razliito od stvarnog stanja, ima pravo na
zatitu temeljem zakona

dobra vjera ako stjecatelj u trenutku sklapanja pravnog posla i u

trenutku podnoenja zahtjeva za upis nije znao niti imao razloga
posumnjati da nekretnina ne pripada otuivatelju, nedostatak dobre
vjere ne smatra se injenica to netko nije dovoljno istraivao
izvanknjino stanje

djelovanje povjerenja u istinitost - stjecatelj upisom stjee nekretninu

ako ju postupajui s povjerenjem u ZK u dobroj vjeri stekne od osobe
koja je upisana u ZK kao vlasnik ali to zapravo nije, i ako mu upis ne bude
izbrisan zbog nevaljanosti

djelovanje povjerenja u potpunost stjecatelj koji je stekao vlasnitvo

nad nekretninom postupajui s povjerenjem u ZK i u dobroj vjeri, stekao
je vlasnitvo bez tereta, ogranienja i tuih prava koja u tom trenu nisu
bila upisana niti je vidljivo da je traen njihov upis

viestruko ugovaranje otuenja ako je otuivatelj sklopio pravne

poslove glede iste nekretnine s vie osoba, vlasnitvo e stei ona koja je
u dobroj vjeri prva zatraila upis u ZK, ako su ispunjene ostale
pretpostavke za stjecanje vlasnitva

STJECANJE VLASNITVA ODLUKOM SUDA ILI DRUGE VLASTI

vlasnitvo se stjee u trenutku pravomonosti odluke suda, odnosno

konanosti odluke druge vlasti

~ 27 ~
 odlukom suda ili druge vlasti ne prestaju postojati stvarna prava drugih
osoba na toj stvari, osim ako je drugaije odreeno tom odlukom,
zakonom ili po svojoj naravi vie ne mogu postojati

tko stekne vlasnitvo nekretnine odlukom suda ili druge vlasti, ovlaten
je ishoditi upis u ZK

tako steeno vlasnitvo ne moe se suprotstaviti pravu onoga koji je

postupajui s povjerenjem u ZK u dobroj vjeri upisao svoje pravo na istoj
nekretnini jo dok vlasnitvo temeljem odluke suda ili drugog tijela nije
bilo upisano

STJECANJE NASLJEIVANJEM

vlasnitvo se stjee u trenutku otvaranja nasljedstva, a nasljednik je

ovlaten ishoditi upis svog prava u ZK
takvim stjecanjem ne prestaju stvarna prava koja pripadaju drugim
osobama oko iste stvari, osim kad je to predvieno zakonom ili prava
prestaju postojati po svojoj naravi
sve to vrijedi za nasljeivanje vrijedi i za openito sljednitvo

STJECANJE VLASNITVA NA TEMELJU ZAKONA

kad je zakon odredio da se vlasnitvo stjee ispunjenjem odreenih

pretpostavki, a koje nisu pravni posao, odluka suda ili dr. tijela ni
nasljeivanje, onaj kome su se ispunile pretpostavke glede neke stvari,
stjee vlasnitvo na toj stvari u trenutku ispunjenja pretpostavki

ovakvim stjecanjem prestaju sva stvarna prava na toj stvari, osim onih za
koje je stjecatelj znao ili morao znati da postoje

~ 28 ~
 odnosi prijanjeg vlasnika i osoba ija su stvarna prava prestala
prosuuju se prema obveznim pravilima

za nekretnine - tko temeljem zakona stekne vlasnitvo nad nekretninom,

ovlaten je ishoditi upis u ZK

ovako steeno pravo ne moe se suprotstaviti pravu onoga koji je

postupajui s povjerenjem u ZK, u dobroj vjeri, upisao svoje pravo na istoj
nekretnini jo dok pravo ostvareno temeljem zakona nije bilo upisano

prisvojenje na pokretnoj stvari koju nitko nema u vlasnitvu, stei e

vlasnitvo osoba koja ju uzme u samostalan posjed s namjerom da je
prisvoji

ako je potrebna posebna dozvola nadlenog tijela, moe se stei

vlasnitvo prisvojenjem ali samo ako osoba ima tu dozvolu

ne moe se stei vlasnitvo prisvojenjem na stvarima koje mogu biti

samo u vlasnitvu RH ili jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali kad
se radi o stvarima koje su namjenjene za prisvajanje (ribe iz vode, rude),
osoba koja je na prisvajanje ovlatena zakonom ili dozvolom, moe stvari
prisvajati u granicama postavljenim zakonom ili dozvolom (npr. ulov ribe)

na nekretnini koju nitko nema u vlasnitvu, ne moe se stei vlasnitvo

prisvojenjem

naputene stvari niije stvari su one koje su izvorno niije te one koje je
vlasnik napustio ako se time odrekao vlasnitva

pokretna stvar je niija u trenutku kad njen vlasnik, u namjeri da se

odrekne vlasnitva, napusti posjed te stvari

u sumnji se smatra da stvar nije niija, ivotinja je niija ako sama od

sebe izostane 42 dana, roj pela je niiji ako ih vlasnik nije vijao 2 dana

~ 29 ~
 nekretnina se smatra naputenom ako vlasnik oituje volju da se odrie
vlasnitva, i to temeljem isprave prikladne za upis u ZK i onda vlasnitvo
bude izbrisano u ZK

naputena nekretnina na temelju zakona prelazi u vlasnitvo RH, a

trenutak kad se smatra naputenom i uzetom u vlasnitvo u RH odreuju
posebni propisi

izgubljena stvar ako netko izgubi, zametne ili mu stvar bude ukradena,
time ne gubi vlasnitvo, pa onaj tko ju nae duan je vratiti vlasniku bez
odgode

ako ju ne preda vlasniku, duan ju je predati najblie nalaznom uredu,

nije duan predati stvar jedino ako je zanemarive vrijednosti

nalazni ured duan je primiti stvar u polog, uvati ju za vlasnika i poduzeti

sve mjere da ju ouva, moe povjeriti i pouzdanom uvaru

ako je stvar pokvarljiva ili su trokovi odravanja nerazmjerni vrijednosti

stvari, prodat e se na javnoj drabi i novac poloiti u sud

povrat stvari ako se onaj tko je stvar izgubio ili njen vlasnik javi u roku 1
g. od objave oglasa i dokae da je izgubio posjed ili da je vlasnik, predat
e mu se stvar ili novac od prodaje, im poloi nune trokove za
odravanje stvari i nagradu nalazniku

u sumnji kojoj osobi treba predati stvar, prednost ima ona koja ju je
izgubila iz neposrednog posjeda

o predaji stvari vlasniku nalazni ured duan je odmah obavijestiti

nalaznika te mu uruiti nagradu

nalaznina nalaznik ima pravo na nagradu u iznosu 10% prometne

vrijednosti stvari i naknadu za poduzete nune trokove vezano uz stvar

~ 30 ~
 nalaznik je i onaj koji je prvi opazio svar i maio se stvari, iako ju je drugi
prvi dohvatio. Vie osoba koje su zajedno nale stvar imaju pravo na
nalazninu podijeljenu na jednake dijelove.

ako se vrijednost stvari ne moe odrediti ili ona ima vrijednost samo za
vlasnika, nalaznik moe traiti da se nalaznina pravino odredi

osoba koja duguje nalazninu i trokove moe se osloboditi tih obveza

tako to se odrekne od stvari

predaja stvari nalazniku ako se osoba koja je izgubila stvar iz posjeda ili
vlasnik ne jave u roku od 1 g. od objave oglasa, ne dokau da su izgubili
stvar iz posjeda ili vlasnitvo ili odbiju primiti stvar, tada se stvar ili novac
dobiven prodajom predaje nalazniku u neposredan posjed

javi li se naknadno onaj tko je izgubio stvari iz posjeda ili vlasnik, nalaznik
je duan vratiti stvari ili novac i sve koristi, zajedno s kamatama, uz
odbitak nunih trokova, a njemu pripada nalaznina

stjecanje vlasnitva naene stvari naenu stvar ili za nju dobiven novac
nalaznik moe stei u vlasnitvo pod pretpostavkama koje vrijede za
stjecanje putem dosjelosti, s tim da je njegov posjed te stvari poten ako
ne zna niti bi morao znati ija je stvar

nalaznik ne moe stei vlasnitvo dosjelou niti ima pravo na nalazninu

ako ne postupi po ranije navedenim odredbama o postupanju s
naenom stvari

nalaz blaga blagom se smatraju novac, dragocjenosti i dr. vrijednosti

koje su bile toliko dugo skrivene da im se ne moe utvrditi tko je vlasnik

nalaznik je duan naeno blago uzeti u posjed za RH i time ono postaje

vlasnitvo RH

~ 31 ~
 nalaznik je duan odmah po nalasku obavijestiti nalazni ured i predati mu
blago, a do predaje poduzeti nune mjere da se blago ne oteti ili ne
propadne

nalaznik i vlasnik nekretnine u kojoj je blago pronaeno imaju pravo na

primjerenu nagradu od RH i naknadu nunih trokova. Nagrada ne moe
biti manja od one koje se daje za naenu tuu stvar niti vea od stvarne
vrijednosti blaga

nalaznik i vlasnik nekretnine imaju pravo na nagradu i naknadu nunih

trokova u omjeru pola-pola, ali ako je netko pokuao prikriti nalazak
blaga, ne pripada mu nita

RH se moe osloboditi obveze plaanja nagrade i naknade tako to se

odrekne stvari, tako to stvar preda nalazniku i vlasniku nekretnine u
samostalni posjed

stjecanje odvajanjem plodovi i sve to se odvoji od neke stvari i dalje

pripadaju vlasniku

ako netko kao samostalni posjednik posjeduje tuu stvar od koje su se

odvojili plodovi ili to drugo, on postaje vlasnik odvojenoga, ali samo ako
je poteni posjednik tue stvari

stjecanje vlasnitva temeljem obveznog prava tko temeljem obveznog

prava ima pravo na plodove ili druge dijelove tue stvari koja mu je
predana u posjed, a posjeduje je u asu odvajanja tih plodova ili dijelova
stvari, stekao je vlasnitvo nad njima samim odvajanjem

plodovi ivotinje i sve druge koristi od ivotinje pripadaju vlasniku

onaj ija je ivotinja oplodila tuu ivotinju nema pravo na plod ni na to

drugo, ako drugaije nije odreeno ili uobiajeno

~ 32 ~
 ako na sredini vodotoka koji nije ope dobro nastane otok, pravno
prirasta zemljitima na obje strane obale

ako je otok nastao na jednoj polovini vodotoka, vlasnik blie obale ima
iskljuivo pravo na njega

odredbe o stjecanju otoka priratajem ne vrijede u sluaju presuivanja

vode, diobe vode na vie rukavaca ili poplave zemljita

ako vodotok promijeni svoj tok, zainteresirani priobalni vlasnici imaju

pravo u roku 3 godine vratiti prijanji tok o svom troku, ali ako se to ne
protivi planu regulacije tog vodotoka ni posebnom zakonu

ako vodotok promijeni svoj tok pa ne bude vraen, vlasnici zemljita koji
zbog toga trpe tetu imaju pravo na naknadu tete iz ostavljenog korita ili
njegove vrijednosti

osim u sluaju takve naknade, ostavljeno korito pripada vlasnicima obale

u skladu s pravilima o prirataju otoka

otrgne li vodotok komad zemljita i pripoji ga drugom zemljitu, vlasnik

otrgnutog zemljita smije u roku 1 godine vratiti natrag otrgnuti dio, u
suprotnom otrgnuti dio postaje dio zemljita kojem je pripojen

zemlja koju vodotok taloi na neku obalu pripada vlasniku obalnog

zemljita

Prerada, sjedinjenje, mijeanje, graenje tuim materijalom

tko tue pokretne stvari preradi, pomijea ili sjedini sa svojima, ili se to
dogodi bez njegove volje, time ne dobiva nikakvo pravo na tuoj stvari

ako se takve stvari mogu bez nerazmjerno velikih trokova vratiti u

prijanje stanje, svakome e se vratiti to je njegovo

~ 33 ~
 ako je novonastala stvar umjetnike, kulturne ili druge vrijednosti pa bi
povratom u prijanje stanje ona izgubila na vrijednosti, tada onaj tko je
mijeao stvar s tuom ima pravo traiti od suda da zabrani povrat u
prijanje stanje

nenamjerno suvlasnitvo ako povrat u prijanje stanje nije mogu ili

nije doputen, a nastala je nova stvar za koju nema pravnog temelja da
pripadne nekom drugome, smatra se da se radi o suvlasnitvu na novoj
stvari u kojem se udjeli odreuju prema vrijednosti stvari koje su se
pomijeale i utroenom korisnom radu

onaj suvlasnik ija je stvar krivnjom drugih postala druga stvar, ima pravo
razvrgnuti suvlasnitvo tako da za sebe zadri cijelu stvar, a ostalima
naknadi vrijednost njihovih dijelova ili da je ustupi njima uz naknadu, ako
nema krivnje ni na jednoj strani, onaj ija je stvar bila vrjednija ima pravo
otkupiti cijelu stvar

prirastanje glavnoj stvari kad uspostava prijanjeg stanja nije mogua

bez nerazmjerno velikih trokova, a nije nastala nova stvar ve je glavnoj
stvari prirasla druga postavi njenom pripadnou ili su u nju uloeni tui
rad i sredstva, vlasnitvo glavne stvari protee se i na taj pripadak, a
obveznopravna pravila ureuju tko je kome duan platiti naknadu

ako vlasnik zemljita izgradi na njemu zgradu tuim materijalom ili netko
u svoju nekretninu ugradi tuu stvar koja se ne moe odvojiti bez
nerazmjerno velikih trokova, vlasnitvo nekretnine protee se i na
ugraenu stvar, a vlasnik te stvari ima pravo na naknadu

kad preradom, sjedinjenje, mijeanjem ili graenjem tuim materijalom

prestane samostalno postojati neka pokretna stvar, time prestaju i sva
ograniena stvarna prava na njoj, osim onih koja za predmet mogu imati
naknadu, prestaju postojati najam i zakup, a osobe kojima je prestalo
stvarno pravo imaju pravo na naknadu

~ 34 ~
Gradnja na tuem zemljitu

zgrada koju netko bez znanja i volje vlasnika zemljita izgradi na tuem
zemljitu, pripada vlasniku tog zemljita

vlasnik zemljita ima pravo traiti da mu se u posjed preda zemljite sa

zgradom, a graditelj e moi traiti naknadu ako mu ona pripada po
obveznim pravilima

vlasnik zemljita moe umjesto posjeda zemljita i zgrade traiti povrat u

prijanje stanje, tad graditelju ne pripada naknada, ali moe zadrati sav
uloeni materijal

poteni graditelj i nepoteni vlasnik ako je vlasnik zemljita znao za

graenje, a nije to bez odgode zabranio potenom graditelju, zemljite sa
zgradom pripada graditelju, a vlasniku zemljita pripada naknada za
vrijednost zemljita

nepoteni i graditelj i vlasnik zemljita zgrada pripada vlasniku zemljita

i ako nije bez odgode zabranio gradnju, ali tada nema pravo zahtijevati
povrat u prijanje stanje. Nepoteni graditelj ima pravo uspostaviti
prijanje stanje o svom troku, ali ne nakon isteka roka u kojem bi po
pravomonosti sudske odluke trebao predati zemljite sa zgradom
vlasniku zemljita

prekoraenje mee graenjem ako je graenjem zgrade prekoraena

mea i zahvaen dio susjednog zemljita uz meu, vlasnik susjednog
zemljita ima pravo traiti uspostavu prijanjeg stanja. Dok se to ne
dogodi, smatra se da vlasnik zgrade ima stvarnu slunost imati dio zgrade
na tuem zemljitu

vlasnik zemljita ima pravo na naknadu u visini zakupnine za zahvaeno

zemljite, dokle god je dio zgrade na njegovom zemljitu. Tim se ne dira
njegovo pravo na naknadu tete

~ 35 ~
 vlasnik zemljita moe traiti i da vlasnik zgrade otkupi cijelo njegovo
zemljite, to moe zahtijevati i poteni graditelj zgrade ako povrat u
prijanje stanje nije mogu bez nerazmjernih trokova

dogradnjom, nadogradnjom ili preureenjem zgrada ili prostorija u

suvlasnikim, zajednikim ili tuim zgradama ne moe se stei vlasnitvo
na njima, ako drugaije nije odredio vlasnik nekretnine

prema pravilima obveznog prava prosuuje se ima li pravo na naknadu

onaj tko je neto dograivao, nadograivao ili preureivao

biljke koje puste korijenje u neijem zemljitu, vlasnitvo su onoga ije je

zemljite, bez obzira ije je sjeme, a njihov meusobni odnos prosuuje
se prema pravilima obveznog prava

STJECANJE VLASNITVA DOSJELOU

samostalni posjednik iji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit

ipoten, stjee je u vlasnitvo protekom 3 godine, a nekretnineprotekom
10 godina neprekidnog samostalnog posjeda

samostalni posjednik koji je barem poten stjee vlasnitvo pokretnine za

10 godina, a nekretnine za 20 godina

ako se radi o stvarima u vlasnitvu RH, jedinica lok. i reg. samouprave,

crkve ili drugih pravnih osoba koje slue za dobrotvorne svrhe, vrijedi sve
isto uz duplo dulje rokove (znai 6 i 20, a ako je samo poten 20 i 40)

vrijeme potrebno za dosjelost poinje tei onim danom kad osoba stupi u
samostalni posjed, a u njega se uraunava i vrijeme u kojem su
samostalan posjed neprekidno imali i prednici te osobe

~ 36 ~
 nasljednik postaje potenim posjednikom u trenutku otvaranja
nasljedstva, pa ak i ako je ostavitelj bio nepoten, a nasljednik to nije
znao ili nije morao znati

na prekid i zastoj rokova vezanih uz dosjelost primjenjuju se pravila o

prekidu i zastoju rokova kod zastare trabina

ZATITA VLASNITVA

vlasnik stvari ima pravo zahtijevati od osobe koja ima tu stvar u posjedu
da mu preda posjed te stvari te mu to pravo ne zastarijeva

prava vlasnika tuba da bi vlasnik pred sudom ili drugim nadlenim

tijelom ostvario pravo da od osobe koja njegovu stvar ima u posjedu trai
da mu je preda, mora dokazati dvije stvari: da je on vlasnik i da ju taj ima
u posjedu

vlasnik mora stvar opisati po osobinama koje ju razlikuju od drugih takvih

istovrsnih stvari

tuenik koji taji pred sudom da posjeduje stvar, pa se dokae da ju

posjeduje, samim time ve mora predati stvar tuitelju u posjed, ali
zadrava pravo da ju trai natrag vlasnikom tubom

tko tvrdi da posjeduje neku stvar, a ne posjeduje ju, odgovoran je za

tetu koja time nastaje

tuenik koji posjeduje stvar, pa ju napusti kad mu bude dostavljena

tuba, duan ju je o svom troku predati tuitelju

posjednikovi prigovori posjednik ima pravo odbiti predati stvar u

posjed vlasniku ako ima pravo koje ga ovlauje na posjed te stvari ili ako
izvodi svoje pravo na posjed od posrednog posjednika koji je ovlaten da
ti mu ga

~ 37 ~
 poteni posjednik tue stvari koju nema pravo posjedovati, duan ju je
predati u posjed vlasniku, ali nije duan dati naknadu za uporabu i
koritenje u okviru onog prava za koje je vjerovao da mu pripada

zahtijeva li vlasnik da mu poteni posjednik preda stvar, ovaj moe traiti

naknadu za nune i korisne trokove koje je imao, te zadrati stvar dok
mu ih ovaj ne podmiri

nije koristan troak kojim je poteni posjednik promijenio namjenu stvari,

ako ona vlasniku nije korisna

za ostale trokove poteni posjednik ne moe traiti naknadu, ali prije

vraanja stvari moe odvojiti ono to je dodao, ako se to moe uiniti bez
oteenja stvari

vrijednost plodova i dr. korisi odbit e se od trokova koje poteni

posjednik trai

trokovi i plodovi obraunavaju se prema cijenama u trenu nadoknade

pravo na naknadu nunih i korisnih trokova zastarijeva u roku 3 g. od

dana predaje stvari

nepoteni posjednik mora predati stvar vlasniku i naknaditi svu nastalu

tetu i sve koristi za vrijeme posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da
ju nije zanemario

vlasnikovo pravo na tu naknadu zastarijeva u roku 3 g. od dana predaje

stvari

nepoteni posjednik ima pravo na naknadu trokova koji bi bili nuni i

vlasniku (zastara 3 g.)

nepoteni posjednik nema pravo zadrati stvar dok mu ti trokovi ne

budu nadoknaeni, nego je mora predati bez odgode

~ 38 ~
 ono to je nepoteni posjednik dodao, a da nisu nuni trokovi, ovlaten
je odvojiti i uzeti sebi ako time ne oteuje stvar

od trenutka kad je poteni posjednik postao nepoten, njegova prava i

obveze se ravnaju prema odredbama za nepotenog posjednika

vlasnika tuba predmnijevanog vlasnika onoga tko pred sudom ili dr.
tijelom vlasti dokae pravni temelj i istinitost svog stjecanja stvari
smatrat e se vlasnikom u odnosu na osobu bez pravnog temelja ili sa
slabijim pravnim temeljem

posjednik nije duan predati stvar vlasniku ako ima jednak pravni temelj
kao i on, ali mora ako je njegov posjed nepoten, nezakonit, ne moe
oznaiti prednika ili je stvar stekao besplatno, a predmnijevani vlasnik
naplatno

predmnijeva vlasnitva ne djeluje u korist nepotenog posjednika

na vlasniku tubu predmnijevanog vlasnika, prigovore posjednika te

pravni poloaj potenog i nepotenog posjednika primjenjuju se pravila
koja vrijede za pravu vlasniku tubu

zatita od uznemiravanja ako trea osoba uznemirava vlasnika na drugi

nain, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik moe putem suda traiti
prestanak uznemiravanja

pred sudom ili dr. tijelom mora dokazati dvije stvari da je vlasnik i da ju
druga osoba uznemirava

onaj tko tvrdi da ima pravo koje ga ovlauje na uznemiravanja vlasnika,

mora to i dokazati

ako je uznemiravanjem poinjena teta, vlasnik ima pravo na naknadu

~ 39 ~
 pravo na zatitu od uznemiravanja ima predmnijevani vlasnik, ali nema
nepoteni posjednik

ako netko povrijedi vlasnikovo pravo vlasnitva nevaljanim upisom u ZK,

vlasnik ima pravo traiti zatitu prema ZK pravilima

PRESTANAK VLASNITVA

vlasnitvo na nekoj stvari prestaje propau te stvari, ali ako ostanu neki
ostaci ostaje i vlasnitvo na njima. Vlasnitvo na nekoj stvari prestaje i
kad ta stvar priraste nekoj drugoj stvari od koje nije pravno odvojena

stavljanje izvan prometa zakonska odredba odreuje da stvar vie ne

moe biti predmetom vlasnitva, nastupaju pravni uinci potpunog
izvlatenja

tue stjecanje vlasnitvo potpuno prestaje kad druga osoba izvorno

stekne vlasnitvo, dok prelaskom na drugu osobu ono prestaje samo za
prijanjeg vlasnika

pravo vlasnitva prestaje naputanjem posjeda stvari koji znai

odreknue vlasnitva

prestanak temeljem zakona ako do takvog prestanak doe bez brisanja

vlasnitva u ZK, to ne moe ii na tetu onih koji to nisu znali niti su
morali znati, dakle nikom se ne moe predbacivati da nije istraivao
izvanknjino stanje

SLUNOSTI

slunost je ogranieno stvarno pravo na neijoj stvari koje ovlauje svog

nositelja da se na odreeni nain slui tom stvari (posluna stvar), a s
druge strane vlasnik te stvari je duan glede toga neto trpjeti ili poduzeti

~ 40 ~
 kako e se nositelj slunosti sluiti poslunom stvari moe biti odreeno
na tri naina, ovisno kako je uspostavljena slunost: ako je pravnim
poslom onda odreuje vlasnik poslune stvari sam ili u sporazumu s
nositeljem slunosti, ako je temeljem odluke suda ili dr. tijela onda sve
stoji u toj odluci, u treem sluaju odreuje zakon

tko tvrdi da je sadraj slunosti kasnije izmijenjen, mora to i dokazati

svrha mora biti razumna, ako je svrha bolje gospodarenje nekretninom

slunost je stvarna, inae osobna

nekretnina moe biti optereena pravom slunosti u korist svagdanjeg

vlasnika odreene nekretnine (povlasna nekretnina), nositelja prava
graenja na njoj ili bilo koje druge osobe

izvravanje ovlasti ovlatenik prava slunosti moe svoje ovlasti

izvravati kako god eli, ali ne irei ih nego steui u skladu sa svrhom
slunosti. Ovlatenik mora postupati obzirno tako da to manje
optereuje poslunu stvar. Vlasnik poslune stvari ne smije initi nita to
bi bitno oteavalo vrenje slunosti, ali nije duan sam nita initi.

preinaka naina izvrenja nositelj prava slunosti moe izmijeniti nain

izvrenja glede sadraja i mjesta ako to bitno ne mijenja dotadanji nain
izvravanja

ako bi se bitno promijenio dotadanji nain izvravanja, preinaka je

doputena samo u sporazumu s vlasnikom poslune stvari, a ako bi se
time ometalo dotadanje vrenje drugih stvarnih prava na toj stvari,
onda i u dogovoru s ostalim ovlatenicima

prelaganje slunost se vri na cijeloj poslunoj stvari, ali ako se vri

samo na jednom dijelu, vlasnik poslune stvari moe traiti da se preloi
vrenje na drugo, za ovlatenika prikladno mjesto, ako je vrenje stalno
na istom mjestu tegobno za vlasnika poslune stvari. Trokove prelaganja
snosi vlasnik poslune stvari

~ 41 ~
 vlasnikovo pravo na prelaganje se ne moe iskljuiti ni ograniiti

izvravanje vie slunosti na istoj poslunoj stvari na jednoj nekretnini

moe biti vie slunosti, ali novija ne moe ograniiti vrenje starijih

ako vrenje slunosti ili dr. stvarnih tereta koji imaju isti prvenstveni red
meusobno ometaju jedan drugog, svaki ovlatenik ima pravo traiti da
sud odredi kako e se urediti njihovo vrenje

ne moe postojati slunost na neijoj slunosti

trokove odravanja i popravljanja poslune stvari snosi ovlatenik, ako

nije drugaije odreeno

ako se poslunom stvari slui i njen vlasnik, duan je razmjerno snositi i

trokove, ali moe se toga osloboditi ustupivi poslunu stvar ovlateniku
i protiv njegove volje

ako ovlatenik na poslunoj stvari ima neku svoju napravu, duan je

snositi njene trokove, ali ako od te naprave koristi ima i vlasnik poslune
stvari onda je i on duan snositi trokove oko te naprave

neodvojivost slunost se ne moe samovlasno odvojiti od poslune

stvari niti prenijeti na drugog ovlatenika niti stvar

utjecaj diobe slunost je nedjeljiva, dakle poveanjem, smanjenjem,

komadanjem, promjenom oblika i sl. poslune stvari, slunost na njoj
ostaje nepromjenjena

ako se slunost vrila samo na jednom dijelu stvari koja bude podijeljena,
moe se traiti ukidanje slunosti za ostali dio stvari

ako je povlasna stvar nekretnina, pa bude podijeljena, ostaje slunost na

cijeloj nekretnini, ali tako da se ne povea ukupno optereenje njenog

~ 42 ~
 vlasnika, ali ako je svrha slunosti bila vezana samo uz jedan dio moe se
traiti ukidanje glede ostalih dijelova

ovlasti kakve daje neka slunost mogu se dati i do opoziva prividna

slunost

odstupanje od naravi slunosti mora dokazati onaj tko tvrdi da postoji

zakonske slunosti ako zakon odreuje da neku stvar pod odreenim

pretpostavkama optereuje neka slunost to se smatra zakonskim
ogranienjima prava vlasnitva, te se u tom sluaju ne primjenuju pravila
o slunostima

l. 186.

~ 43 ~