INHERENTNI RIZIK Teze Konstatacija u dijelu izvjetaja koji se odnosi na djelokrug revizije da je naa revizija podlona inherentnom riziku:

: 1. nije jasna, jer nije jasno kojem riziku je podlona naa revizija: da li riziku da e i neke znaajne greke u finansijskim izvjetajima ostati neotkrivene ili riziku da emo izdati neodgovarajue miljenje kada su finansijski izvjetaji znaajno pogreno prikazani ili nekom drugom riziku ? 2. nije tana. Naime, nije naa revizija podlona inherentnom riziku, nego su inherentnom riziku podloni finansijski izvjetaji klijenta. Ovakva konstatacija je posljedica nerazumijevanja koncepta revizijskog rizika, koji je definisan i objanjen u FBiH standardu revizije 400 Procjena rizika i interna kontrola. Rizik revizije je definisan u paragrafu 3. ovog standarda: Rizik revizije, znai rizik da revizor izda neodgovarajue miljenje kada su finansijski izvjetaji znaajno pogreno prikazani. Rizik revizije ima tri komponente: inherentni rizik, rizik kontrole i rizik neotkrivanja. Iz navedene konstatacije mogao bi se izvesti zakljuak da postoji samo inherentni rizik, dok druga dva rizika u naim revizijama ne postoje, to je oigledno netano. Inherentni rizik, znai podlonost salda rauna ili klase (vrste) transakcija pogrenom prikazivanju koje moe biti znaajno, pojedinano ili skupa sa ostalim pogrenim prikazivanjima na ostalim raunima ili klasama, pretpostavljajui da nije bilo odgovarajuih internih kontrola. (paragraf 4.) Iz definicije inherentnog rizika oigledno je da isti ne znai da je naa revizija podlona ovom riziku. Ovaj rizik se, inae, posmatra izolovano od rizika kontrole pa se interne kontrole, bile dobre ili loe, apstrahuju kao da ih nije bilo. Rizik kontrole je rizik da e pogreno prikazivanje, koje se moe pojaviti na saldu rauna ili klasi transakcija, a koje moe biti znaajno, pojedinano ili skupa sa ostalim pogrenim prikazivanjima na ostalim raunima ili klasama, nee biti sprijeen ili otkriven niti ispravljen pravovremeno putem raunovodstvene kontrole i sistema internih kontrola. (paragraf 5.) Rizik neotkrivanja je rizik kojim revizorove sutinske procedure nee otkriti pogreno prikazivanje koje postoji na saldu rauna ili klasi transakcija koje moe biti znaajno, pojedinano ili skupa sa pogrenim prikazivanjima na ostalim raunima ili klasama.

Sa revizorskog motrita inherentni i kontrolni rizik razlikuju se od rizika neotkrivanja po tome to prva dva rizika postoje neovisno o reviziji. Drugim rijeima, razine inherentnog i kontrolnog rizika predstavljaju funkcije komitenta i njegovog okruga. (REVIZIJA, Prirunik za revizore i studente, William F. MESSIER Jr., Faber & Zgombi Plus, Zagreb 1998. godine, str. 91.). Ukoliko se u ovom dijelu izvjetaja (djelokrug revizije) eli naglasiti rizik revizije, umjesto predmetne, netane i nejasne konstatacije, moglo bi se napisati slijedee: Zbog prirode testa i drugih inherentnih ogranienja revizije, zajedno sa inheretnim ogranienjima raunovodstvenog sistema i sistema interne kontrole, postoji neizbjeivi rizik da ak i neka znaajna pogrena iznoenja injenica mogu ostati neotkrivena. (paragraf 6. FBiH standarda revizije 210 Uslovi angamana na reviziji) Pojanjenje: Zbog (prirode testa i drugih inherentnih ogranienja revizije) inherentnog rizika, zajedno sa (inheretnim ogranienjima raunovodstvenog sistema i sistema interne kontrole) kontrolnim rizikom, postoji (neizbjeivi rizik da ak i neka znaajna pogrena iznoenja injenica mogu ostati neotkrivena) rizik neotkrivanja. Uzrono-posljedina veza komponenti rizika revizije: Uzrok (postoji nezavisno od revizije) Inherentni rizik Kontrolni rizik Posljedica (ne postoji bez revizije)

Rizik neotkrivanja

Na osnovu izloenog jasno proizilazi da je zbog inherentnog rizika i rizika kontrole svaka revizija podlona riziku neotkrivanja, a ne inherentnom riziku. Lukavac, 29.07.2004. godine Ovlateni revizor Beganovi Enver