Financijski Izvjestaj

Sveuilite u Zagrebu
Ekonomski fakultet
Diplomski studij Raunovodstvo i revizija
ANALIZA FINANCIJSKOG STANJA I USPJENOSTI

POSLOVANJA PODUZEA ZAGREBAKA PIVOVARA
D.O.O.
DIPLOMSKI RAD
Dario Frkat
Zagreb, svibanj 2016.
Sveuilite u Zagrebu
Ekonomski fakultet
Diplomski studij Raunovodstvo i revizija
ANALIZA FINANCIJSKOG STANJA I USPJENOSTI

POSLOVANJA PODUZEA ZAGREBAKA PIVOVARA
D.O.O.
FINANCIAL POSITION AND BUSINESS PERFORMANCE

ANALYSIS IN THE CASE OF ZAGREBAKA PIVOVARA
D.O.O.
DIPLOMSKI RAD
Dario Frkat, 0067456492

Mentor: Dr. sc. Ana Jeovita
Zagreb, svibanj 2016.
Dario Frkat
IZJAVA O AKADEMSKOJ ESTITOSTI
Diplomski rad
Izjavljujem i svojim potpisom potvrujem da je ____________________________________
(vrsta rada)
iskljuivo rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na mojim istraivanjima i oslanja se na
objavljenu literaturu, a to pokazuju koritene biljeke i bibliografija. Izjavljujem da nijedan
dio rada nije napisan na nedozvoljen nain, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da
nijedan dio rada ne kri bilo ija autorska prava. Izjavljujem, takoer, da nijedan dio rada nije
iskoriten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj visokokolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj
ustanovi.
Student:
U Zagrebu,_____________
______________________
(potpis)
SAETAK
Predmet diplomskog rada obuhvaa provedbu analize financijskog stanja i uspjenosti
poslovanja poduzea Zagrebaka pivovara d.o.o u razdoblju od 2010. do 2014. godine.
Analizirano poduzee je najvei proizvoa piva u pivarskoj industriji Republike Hrvatske te
najvei uvoznik svjetski poznatih piva iz raznih zemalja. Kako bi se dobila slika o tome
koliko neko poduzee uspjeno ili neuspjeno posluje, potrebno je analizirati njihove
financijske izvjetaje. Informacije dobivene analizom financijskih izvjetaja su namijenjene
razliitim internim ili eksternim korisnicima kao to su poslovni partneri, banke, kupci,
dobavljai i slino. Eksterni korisnici financijskih izvjetaja iz njih pribavljaju podatke o
sigurnosti i uspjenosti poslovanja poduzea, dok su za interne korisnike financijski izvjetaji
podloga za planiranje i kontrolu poslovanja. Kako bi se pruio detaljniji uvid u financijsko
stanje poduzea, koriste se postupci horizontalne i vertikalne analize financijskih izvjetaja i
interpretiraju pojedinani i sintetiki pokazatelji. Koritene metode pri izradi diplomskog
rada su metode analize te se primjenjuju na konkretnom primjeru te komparacije pojedinih
pokazatelja s prosjenim stanjem u industriji u kojoj poduzee posluje ili preporuenim
vrijednostima. Za pripremu teorijskog okvira koritena je deskriptivna metoda. Velika
poduzea u Republici Hrvatskoj su rijetka i predstavljaju manje od 0,5% svih subjekata, stoga
je cilj ovog rada pribliiti i prikazati analizu financijskih izvjetaja navedenog poduzea,
iznijeti zakljuke o poslovanju i financijskom stanju u razdoblju od 2010. do 2014. godine.
Kljune rijei: analiza financijskih izvjetaja, bilanca, raun dobiti i gubitka, financijski
pokazatelji, Zagrebaka pivovara d.o.o.
II
SUMMARY
The subject of this thesis includes financial position and business performance analysis in the
case of Zagrebaka pivovara Ltd. in the period from 2010 to 2014. This company is the
largest producer of beer in the Croatian brewing industry and the largest importer of world
famous beers from different countries. In order to get a picture of how a company operates,
successfully or unsuccessfully, it is necessary to analyse their financial statements. Received
informations from analysis of the financial statements are intended for a variety of internal or
external users such as business partners, banks, customers, suppliers etc. The external users of
financial statements from them obtain information about the safety and effectiveness of
company operations, while internal users needs financial statements for planning and control.
In order to provide a more detailed insight into the financial status of the company, there are
used procedures of horizontal and vertical analysis of financial statements and interpret
individual and synthetic financial indicators. The used methods in the preparation of this
thesis are methods of analysis and applied to the specific example, comparison of individual
indicators of the average balance in the industry in which the company operates or
recommended values. The theoretical framework is prepared using descriptive method. Large
companies in the Republic of Croatia are rare and represent less than 0,5% of all subjects, so
the aim of this thesis is to approach and explain analysis of financial statements in the case of
mentioned company, present conclusions about the business and financial condition for the
period from 2010 to 2014.
Key words: analysis of financial statements, balance sheet, income statement, financial ratios,
Zagrebaka pivovara Ltd.
III
SADRAJ
1.
2.
UVOD ............................................................................................................................................. 1
1.1
Predmet i cilj rada.................................................................................................................... 1
1.2
Opis metoda i izvori podataka ................................................................................................. 1
1.3
Sadraj i struktura rada ............................................................................................................ 1
INSTRUMENTI I POSTUPCI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA .................................. 2

2.1
Temeljni financijski izvjetaji ................................................................................................. 2
2.1.1
Bilanca ............................................................................................................................. 3
2.1.2
Raun dobiti i gubitka ..................................................................................................... 4
2.1.3
Izvjetaj o novanom toku ............................................................................................... 5
2.1.4
Izvjetaj o promjenama kapitala ...................................................................................... 7
2.1.5
Biljeke uz financijske izvjetaje..................................................................................... 8
2.2
Ocjena sigurnosti i uspjenosti poslovanja poduzea primjenom analitikih postupaka ...... 10
2.2.1
Pokazatelji sigurnosti..................................................................................................... 12
2.2.2
Pokazatelji uspjenosti................................................................................................... 15
2.2.3
Sintetiki pokazatelji ..................................................................................................... 18
2.3
Mogunosti ocjene kvalitete poslovanja primjenom komparativne analize i analize trenda 21
2.3.1
Analiza industrije i konkurenata .................................................................................... 21
2.3.2
Analiza trenda................................................................................................................ 25
3. PROVEDBA ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA PODUZEA ZAGREBAKA

PIVOVARA D.O.O. .............................................................................................................................. 27
3.1
Temeljne odrednice analiziranog poduzea .......................................................................... 27
3.2
Vertikalna i horizontalna analiza ........................................................................................... 28
3.2.1
Vertikalna analiza bilance ............................................................................................. 28
3.2.2
Vertikalna analiza rauna dobiti i gubitka ..................................................................... 33
3.2.3
Horizontalna analiza bilance ......................................................................................... 36
3.2.4
Horizontalna analiza rauna dobiti i gubitka ................................................................. 41
3.3
4.
Analiza pomou financijskih pokazatelja .............................................................................. 44
3.3.1
Pokazatelji sigurnosti..................................................................................................... 44
3.3.2
Pokazatelji uspjenosti................................................................................................... 48
3.3.3
Sintetiki pokazatelji na primjeru Zagrebake pivovare d.o.o. ..................................... 51
KONKURENTSKO OKRUENJE ANALIZIRANOG PODUZEA ......................................... 53

4.1
Trino okruenje u sklopu pivovarske industrije ................................................................. 53
4.2
Komparativna analiza odabranih konkurenata ...................................................................... 56
4.3
Zakljuna razmatranja na temelju provedene analize............................................................ 63
IV
5.
ZAKLJUAK ............................................................................................................................... 65
POPIS LITERATURE .......................................................................................................................... 66

POPIS SLIKA ....................................................................................................................................... 68
POPIS TABLICA .................................................................................................................................. 69
IVOTOPIS .......................................................................................................................................... 70
1. UVOD
1.1 Predmet i cilj rada
Predmet diplomskog rada je analiza financijskog stanja i uspjenosti poslovanja poduzea
Zagrebaka pivovara d.o.o. Analizirano poduzee je najvei proizvoa piva u pivarskoj
industriji Republike Hrvatske te najvei uvoznik svjetski poznatih piva iz raznih zemalja.
Velika poduzea u Republici Hrvatskoj su rijetka i predstavljaju manje od 0,5% svih
subjekata, stoga je cilj ovog rada pribliiti i prikazati analizu financijskih izvjetaja navedenog
poduzea, iznijeti zakljuke o poslovanju i financijskom stanju u razdoblju od 2010. do 2014.
godine.
1.2 Opis metoda i izvori podataka

Metode koje e se koristiti pri izradi diplomskog rada su metode analize koje e se primijeniti
na konkretnom primjeru te sinteze i komparacije pojedinih pokazatelja s prosjenim stanjem u
industriji u kojoj poduzee posluje ili preporuenim vrijednostima. Za pripremu teorijskog
okvira koristit e se deskriptivna metoda. Podaci za izradu diplomskog rada prikupljeni su iz
sekundarnih izvora podataka, a najee je koritena struna literatura te slubene internetske
stranice Financijske agencije. Financijska agencija vodi Registar godinjih financijskih
izvjetaja koji je sredinji izvor informacija o financijskom poloaju i uspjenosti poslovanja
poduzetnika te je dostupan u elektronikom obliku.
1.3 Sadraj i struktura rada

Diplomski rad strukturiran je u pet poglavlja. Nakon uvodnog dijela, u drugom su poglavlju
teorijski objanjeni temeljni financijski izvjetaji, sigurnost i uspjenost poslovanja poduzea
te ocjena kvalitete poslovanja naspram industrije, konkurencije i trendova. Nadalje, u treem
poglavlju su navedene temeljne odrednice poduzea te je provedena analiza financijskih
izvjetaja pomou horizontalne i vertikalne analize bilance, rauna dobiti i gubitka te
financijskih pokazatelja. etvrto poglavlje prikazuje konkurentsko okruenje u kojem
poduzee posluje u pivarskoj industriji i usporedbu s konkurentskim poduzeima. Posljednji
dio rada se odnosi na zakljuna razmatranja.
2. INSTRUMENTI I POSTUPCI ANALIZE FINANCIJSKIH

IZVJETAJA
2.1 Temeljni financijski izvjetaji
Financijski izvjetaji predstavljaju istinit i objektivan prikaz financijskog poloaja i
uspjenosti poslovanja poduzea. Na kraju obraunskog razdoblja, sastavljaju se financijski
izvjetaji koji su konani rezultat raunovodstvenog procesa. Prema Zakonu o raunovodstvu
u Republici Hrvatskoj se primjenjuju Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja koje
primjenjuju mali i srednji poduzetnici te Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja
koje sastavljaju veliki poduzetnici i poduzetnici ije dionice ili duniki vrijednosni papiri su
uvrteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrtenje na organizirano trite vrijednosnih
papira. Za financijsko izvjetavanje poslovnih subjekata, relevantan je MRS 1 Prezentiranje
financijskih izvjetaja i HSFI 1 Financijski izvjetaji. MRS 1 prua okvir kao i minimum
zahtjeva za sadrajem financijskih izvjetaja.1
Sukladno MRS 1 poslovni subjekti duni su sastaviti i objaviti sljedee financijske izvjetaje:
a) Bilanca (izvjetaj o financijskom poloaju)
b) Izvjetaj o dobiti (raun dobiti i gubitka) - izvjetaj o (ostaloj) sveobuhvatnoj dobiti
c) Izvjetaj o promjenama u glavnici (sve promjene ili promjene u glavnici bez promjena
koje proizlaze iz transakcija s vlasnicima i raspodjele vlasnicima)
d) Izvjetaj o novanom toku
e) Raunovodstvene politike i objanjavajue biljeke uz financijske izvjetaje
Poslovni subjekti se takoer potiu da objavljuju financijske preglede menadmenta koji
trebaju opisati i objasniti glavne imbenike i utjecaje uspjenosti, financijsku situaciju, izvore
financiranja, politike suoavanja sa rizicima i neizvjesnosti (risk management policies) te
snagu i resurse ija se vrijednost ne moe vidjeti iz bilance. 2
Ciljevi financijskog izvjetavanja moraju zadovoljiti informacijske i potrebe korisnika
financijskih izvjetaja, ponajprije donositelja odluka.3 Korisnici financijskih izvjetaja su
sadanji i potencijalni ulagai, menadment, zaposlenici, vjerovnici, dobavljai, kupci, drava
i dravne agencije, javnost i drugi. Svrha je temeljnih financijskih izvjea uiniti korisnicima
1
Gulin, D., Perevi, H. (2013) Financijsko raunovodstvo, Zagreb: HZRIF, op. cit., str. 19-20
Gulin, D., Perevi, H. (2013) Financijsko raunovodstvo, Zagreb: HZRIF, op. cit., str. 20
3
Gulin, D., et al. (2014) Poslovno planiranje, kontrola i analiza, Zagreb: HZRIF, op. cit., str. 153
2
dostupne informacije o financijskom poloaju, uspjenosti i novanom tijeku drutva za

jednogodinje poslovanje. Takve informacije vanjski korisnici rabe za ekonomsko
odluivanje o daljnjim odnosima s drutvom, ali te informacije omoguuju javnosti i nadzor
nad radom uprave. Moglo bi se zakljuno rei da poduzetniko financijsko izvjetavanje
predstavlja sustav koji omoguuje uvid, praenje, interpretaciju i ocjenu poslovanja i
financijskog stanja poduzea, a radi donoenja ekonomskih odluka. Sustav moe ukljuivati
brojne izvjetaje koji se odnose na cjelokupno poslovanje ili pojedina poslovna podruja, a
koji su namijenjeni primarno vlasnicima kapitala, ali i drugim zainteresiranim korisnicima.4
2.1.1 Bilanca
Bilanca je trenutni vrijednosni iskaz imovine, obveza i kapitala poduzea na tono odreen
dan, najee je to 31.12. esto se bilanca naziva jo i "izvjetaj o financijskoj situaciji" ili
"izvjetaj o financijskom poloaju", koji korisnicima u prvom redu dioniarima i drugim
vjerovnicima ukazuje na financijsku situaciju ili poloaj poduzea u odreenom trenutku.
Bilanca je dvostruka slika jedne te iste vrijednosti, i to na jednoj strani iskazana je vrijednost
imovine poduzea (aktiva), a na drugoj strani iskazani su izvori financiranja imovine (pasiva).
Osnovno obiljeje bilance je bilanna ravnotea prema kojoj je vrijednost ukupne imovine
jednaka vrijednosti obveza prema vanjskim vjerovnicima plus kapital kao vlastiti izvor
financiranja poduzea. To se zapisuje kao osnovna raunovodstvena jednadba:5
IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL

Imovina je budua ekonomska korist poduzea koja je steena u nekim prolim dogaajima ili
transakcijama. Imovina se dijeli na dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu. Dugotrajna imovina
ima vijek upotrebe dui od jedne godine, a moe biti nematerijalna, materijalna, financijska
imovina i potraivanja. Kratkotrajna imovina ima vijek upotrebe krai od jedne godine, a
dijeli se na zalihe, potraivanja, financijsku imovinu i novac.
Obveze jesu vjerojatne budue rtve ostvarivanja ekonomske koristi. Dijele se na dugorone
koje dospijevaju za razdoblje due od jedne godine i kratkorone koje dospijevaju za
razdoblje do godine dana. Vrijednost obveza ukazuje korisniku izvjetaja koji dio od ukupne
Para, B. (2011) Poduzetniko raunovodstvo i financijsko izvjetavanje, Zaprei: Visoka kola za poslovanje
i upravljanje "Baltazar Adam Kreli", op. cit., str. 39-40
5
Gulin, D., Perevi, H. (2013) Financijsko raunovodstvo, Zagreb: HZRIF, op. cit., str. 20-22
imovine je tui koji treba platiti ili vratiti. Kapital pokazuje koji je iznos ukupne imovine u
stvarnom vlasnitvu poduzetnika.
Bilanca je temeljni financijski izvjetaj koji prikazuje financijski poloaj poduzea i koji slui
kao podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja. Temelj za uspjeno prouavanje bilance je
poznavanje osnovnih bilannih kategorija i razumijevanje problematike njihova priznavanja i
mjerenja.
2.1.2 Raun dobiti i gubitka
Raun dobiti i gubitka ili izvjetaj o dobiti jedan je od temeljnih financijskih izvjetaja.
Pokazuje obujam i strukturu prihoda i rashoda, te ostvareni financijski rezultat u odreenom
vremenskom razdoblju, najee u kalendarskog godini. Polazi od sljedeeg modela:6
1. Ukupni prihodi
2. Ukupni rashodi
3. Dobit ili gubitak prije poreza (1.-2.)
4. Porez na dobit
5. Dobit ili gubitak nakon poreza (3.-4.)
Prihodi predstavljaju poveanje ekonomskih koristi u toku obraunskog razdoblja u obliku
poveanja imovine ili smanjenja obveza to za posljedicu ima poveanje glavnice. Prema
novom Zakonu o raunovodstvu7, prihodi se dijele na poslovne i financijske prihode.
Poslovne prihode dijele se na prihode od prodaje i ostale poslovne prihode s poduzetnicima
unutar grupe, drutvima povezanim sudjelujuim interesom te nepovezanim poduzetnicima i
ostalim osobama. to se tie financijskih prihoda, najee su to prihodi od ulaganja u udjele
poduzetnika unutar grupe, drutava povezanih sudjelujuim interesom, prihoda od kamata,
teajnih razlika, nerealiziranih prihoda od financijske imovine i ostali financijski prihodi. S
druge strane, rashodi smanjuju ekonomsku korist u obliku smanjenja imovine ili poveanje
obveza te se, takoer mogu podijeliti na poslovne i financijske rashode. Poslovni rashodi
nastaju zbog promjena vrijednosti zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda, materijalnih
trokova, trokova osoblja, amortizacije, vrijednosnog usklaenja, rezerviranja te ostalih
trokova i poslovnih rashoda s poduzetnicima unutar grupe, drutvima povezanim
6
Para, B. (2011) Poduzetniko raunovodstvo i financijsko izvjetavanje. Zaprei: Visoka kola za poslovanje
i upravljanje "Baltazar Adam Kreli", op. cit., str. 93
7
Narodne novine (2015) Zakon o raunovodstvu. Zagreb: Narodne novine d.d NN 78/2015. Dostupno na:
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_09_96_1849.html (12.03.2016.)
sudjelujuim interesom, nepovezanim drutvima i ostalim osobama. Financijski rashodi mogu

biti kamate i negativne teajne razlike s poduzetnicima unutar grupe, drutvima povezanim
sudjelujuim interesom, nepovezanim drutvima i ostalim osobama, vrijednosna usklaenja
financijske imovine, nerealizirani gubici financijske imovine i ostali financijski rashodi.
Sueljavanjem ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, u odreenom poslovnom razdoblju,
izmeu dva datuma bilance (npr. od 01.01. do 31.12.) utvruje se financijski rezultat. Ako
prihodi prelaze rashode tog razdoblja poduzee je ostvarilo dobit prije poreza. Potom se
utvruje obveza za porez na dobit, koja umanjuje prethodno utvreni dobit, te prikazuje
konani dobit obraunskog razdoblja nakon poreza. Ukoliko su rashodi vei od prihoda
poduzee e iskazati gubitak.
Prema Gulinu i Pereviu postoje dvije metode razvrstavanja rashoda u raunu dobiti i
gubitka, razvrstavanje rashoda po prirodnim vrstama i razvrstavanje rashoda prema funkciji.
Kod razvrstavanja po prirodnim vrstama, promjenom zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda
korigiraju se trokovi poslovanja nastalih u obraunskom razdoblju. Druga metoda
razvrstavanja rashoda je prema funkciji (metoda prodanih uinaka). Trokovi nastali u
obraunskom razdoblju dijele se na dva dijela, trokove proizvoda i trokovi razdoblja.
Trokovi proizvoda (trokovi direktnog materijala, direktnog rada i opi trokovi proizvodnje)
su trokovi koji se ukljuuju u vrijednost proizvodnje po metodi ukupnih trokova. Trokovi
razdoblja su svi ostali trokovi po prirodnim vrstama koji se odnose na funkciju uprave
(administrativni trokovi poput trokova plaa uprave, amortizacija itd.) i prodaje (marketing,
distributivni trokovi, plae prodajnog osoblja itd.).8
2.1.3 Izvjetaj o novanom toku
Gulin i Perevi9 definiraju izvjetaj o novanom toku kao financijski izvjetaj koji sadri
informacije o novanim primicima i novanim izdacima u toku obraunskog razdoblja te
stanju novca i novanih ekvivalenata na poetku i na kraju obraunskog razdoblja.
Informacije sadrane u izvjetaju o novanom toku ukazuju na promjene u financijskom
poloaju drutva, odnosno prua uvid u promjene u strukturi imovine, obveza i kapitala.
Temelji se na toku novca i novanih ekvivalenata, podrazumijeva gotovinu u blagajni, novac
na iro raunu i drugim bankovnim raunima ukljuujui i prekoraenja na bankovnim
raunima. Novani ekvivalenti su likvidna ili lako i brzo unoviva kratkorona ulaganja, a da
8
9
Gulin, D., Perevi, H. (2013) Financijsko raunovodstvo, Zagreb: HZRIF, str. 26-29
Gulin, D., Perevi, H. (2013) Financijsko raunovodstvo, Zagreb: HZRIF, op. cit., str. 38
bi se ulaganje kvalificiralo kao novani ekvivalent, ono mora biti brzo konvertibilno u poznati
novac i da nije pod utjecajem znaajnog rizika promjena vrijednosti. Da bi se dolo do
informacija koliko je poduzee sposobno stvarati novac iz redovitih aktivnosti i je li to
dovoljno za odvijanje normalnih djelatnosti, primici i izdaci novca razvrstavaju se u tri vrste
aktivnosti:10
1. poslovne aktivnosti
2. investicijske aktivnosti
3. financijske aktivnosti
Poslovne aktivnosti su glavne aktivnosti kojima se poduzee bavi i koje stvaraju prihod
poduzea te je njihov utjecaj na financijski rezultat najznaajniji. Usmjerene su na
proizvodnju i prodaju proizvoda i robe te pruanje usluga, openito na kratkotrajnu imovinu i
kratkorone obveze. Primici iz ovih aktivnosti u veini sluajeva odnose se na novane
primitke od prodaje proizvoda, robe ili pruanja usluga, novane primitke od kamata i
primljenih dividendi, novane primitke od naplate premije osiguranja itd. S druge strane,
najei izdaci iz poslovnih aktivnosti su novani izdaci za nabavku sirovina i materijala,
izdaci dobavljaima za usluge kao to su energija, prijevoz, novani izdaci za plae
zaposlenima itd.
Investicijske aktivnosti veinom se veu uz promjene na dugotrajnoj imovini. Odnosi se na
stjecanje i otuivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja koja nisu novani ekvivalenti te na
ulaganje i prodaju dugotrajne imovine. Primici i izdaci novca na osnovi investicijskih
aktivnosti mogu se pojaviti kao:11
a) novani primici od prodaje nekretnina, postrojenja, opreme i druge materijalne i
nematerijalne imovine
b) novani primici od povrata danih kredita drugim subjektima
c) novani primici od prodaje dionica, obveznica drugih poduzea
d) novane isplate za nabavu nekretnina, postrojenja, opreme i druge materijalne i
nematerijalne imovine
e) novani izdaci na osnovi kredita danih drugim subjektima
f) novani izdaci za kupovinu dionica ili obveznica drugih subjekata itd.
10
11
Gulin, D., Perevi, H. (2013) Financijsko raunovodstvo, Zagreb: HZRIF, str. 39

Gulin, D., Perevi, H. (2013) Financijsko raunovodstvo, Zagreb: HZRIF, str. 40
Aktivnosti koje imaju za posljedicu promjenu veliine i sastava glavnice i dugova subjekta
nazivaju se financijske aktivnosti. Odnose se na kapital i dugorone obveze. Financijske
aktivnosti obuhvaaju novane primitke od npr. emisije dionica ili drugih vlasnikih
vrijednosnih papira, emisije obveznica ili drugih dunikih vrijednosnih papira, novane
izdatke za dividende, otplatu kredita i zajmova itd.
2.1.4 Izvjetaj o promjenama kapitala
Izvjetaj o promjenama kapitala (glavnice) jedan je od temeljnih financijskih izvjetaja, ija je
svrha pokazati promjene kapitala koje su nastale izmeu dvaju datuma bilance, te na taj nain
dati podlogu za prosudbu kvalitete dijela bilanne strukture. Izvjetaj o promjenama kapitala,
kao i izvjetaj o novanom toku, obavezno sastavljaju srednji i veliki poduzetnici, a mali
poduzetnici prema vlastitoj odluci. Za razliku od prakse primjenjivane do zakljuno 2007.
godine, od poetka 2008. godine, struktura i sadraj izvjetaja i promjeni kapitala je propisan.
Sadri veinu stavaka koje se iskazuju u pasivi bilance, ali i neke nove koje iz bilance nisu
razvidne. Inae, poduzetnik u predmetnom izvjetaju treba objaviti podatke i dopunske
informacije u biljekama, koji su utvreni odredbama iz MRS-a 1 Prezentiranje financijskih
izvjetaja.12
Prema novom Zakonu o raunovodstvu13, izvjetaj o promjenama kapitala sadrava promjene
uloenog kapitala, zaraenog kapitala i izravne promjene u kapitalu. Uloeni kapital i
zaraeni kapital ine kapital poduzea, a ukupni kapital poduzea se dijeli na osam
potpozicija. Potpozicije ukupnog kapitala su:
I.
II.
III.
TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL

KAPITALNE REZERVE
REZERVE IZ DOBITI
1. Zakonske rezerve
2. Rezerve za vlastite dionice
3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)
4. Statutarne rezerve
5. Ostale rezerve
IV.
REVALORIZACIJSKE REZERVE
12
Para, B. (2011) Poduzetniko raunovodstvo i financijsko izvjetavanje. Zaprei: Visoka kola za poslovanje
i upravljanje "Baltazar Adam Kreli", op. cit., str. 290
13
Narodne novine (2015) Zakon o raunovodstvu. Zagreb: Narodne novine d.d NN 78/2015. Dostupno na:
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_09_96_1849.html (12.03.2016.)
V.
VI.
VII.
VIII.
REZERVE FER VRIJEDNOSTI

ZADRANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK
DOBIT ILI GUBITAK TEKUE GODINE
MANJINSKI (NEKONTROLIRAJUI) INTERES
Informacije o politici raspodjele neto dobiti na dio koji se isplauje vlasnicima i dio koji
ostaje u poduzeu (zadrana dobit) daje izvjetaj o promjenama glavnice. U bilanci poduzea
na strani pasive iskazuje se stanje kapitala koja predstavlja neto vrijednost imovine. Budui da
u razdoblju od poetka (01.01.) do kraja obraunskog razdoblja (31.12.) nastaju poslovni
dogaaji koji uzrokuju poveanje i smanjenje kapitala, investitore zanima koji su dogaaji
uzrokovali promjene kapitala. Najznaajnija promjena u kapitalu, u pravilu, proizlazi iz
zadrane dobiti. Iznos zadrane dobiti poveava se stvaranjem neto dobiti, a smanjuje sa za
iznos ostvarenog gubitka te za iznos dividendi. Cilj izvjetaja je prikazati promjene na raunu
kapitala koje proizlaze iz zadrane dobiti.
2.1.5 Biljeke uz financijske izvjetaje
Posljednji financijski izvjetaj koji su poduzetnici obvezni izraditi za poslovnu godinu uz
bilancu, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o novanom toku i izvjetaj o promjenama kapitala
jesu biljeke uz financijske izvjetaje. O'Regan14 definira biljeke kao "sastavni dio procesa
izvjetavanja. Biljeke prezentiraju informacije o osnovama sastavljanja financijskih
izvjetaja i specifinih politika. U stvari, biljeke pruaju dodatne informacije na pravilan i
sustavan nain, a svaka stavka objanjava odgovarajui element u temeljnim financijskim
izvjetajima. Namijenjene su kao sredstvo za predstavljanje informacija koje zahtijevaju
Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja, a zapravo se ne nalaze u primarnim
financijskim izvjetajima. Takoer, trebaju dati detaljnu analizu u narativnom obliku, gdje je
to prikladno, kao i dodatne informacije koje zahtijevaju Meunarodni standardi financijskog
izvjetavanja i ostale podatke potrebne za pruanje fer prezentacije."
Biljeke trebaju sadravati sve one informacije koje se direktno ne vide iz temeljnih
izvjetaja, a nune su za njihovo razumijevanje i ocjenu poslovanja. Sastavljanje i
14
O'Regan , P. (2007) Financial information analysis, Chichester: J. Wiley & Sons, op. cit. str. 195
prezentiranje dodatnih informacija u formi biljeki pridonosi kvaliteti i upotrebljivosti

raunovodstvenih informacija.15
Prema Jeovita16 sadraj, opseg i struktura biljeki znaajno ovisi o veliini poduzetnika.
Opseg i zahtjevi koji postoje pri sastavljanju biljeki uz financijske izvjetaje opseniji su i
detaljniji u Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja od zahtjeva u Hrvatskom
standardima financijskog izvjetavanja to je sukladno i samom opsegu navedenih standarda.
Biljeke uz financijske izvjetaje nemaju formalno propisan sadraj i strukturu. Biljeke
sadre mnotvo podataka, mogu se prezentirati u obliku teksta, grafikona, tablica i slino.
Vanije od forme biljeki njihov je sadraj. Vano je da biljeke sadre sve bitne podatke koje
e omoguiti sagledavanje financijskog poloaja i uspjenosti poslovanja poduzea, a time i
uspjenije donoenje poslovnih odluka. Takoer, u Meunarodnim standardima financijskog
izvjetavanja navedeno je da biljeke treba prezentirati na sustavan nain sve dok je to
izvedivo. Svaka stavka u samoj bilanci, izvjetaju o dobiti, izvjetaju o promjeni glavnice i
izvjetaju o novanom tijeku treba biti meusobno povezana sa svakom odnosnom
informacijom u biljekama. Biljeke uz financijske izvjetaje esto sadre tablice koje
dodatno razrauju pozicije preostalih financijskih izvjetaja, informacije o rizicima i
neizvjesnostima poslovanja poduzea, a esto sadre razradu pozicija prema zemljopisnim i
poslovnim segmentima ukljuujui i uinke promjena cijena.
Kao to je prethodno navedeno biljeke uz financijske izvjetaje trebaju sadravati izjavu da
su temeljni financijski izvjetaji sastavljeni u skladu s Meunarodnim standardima
financijskog izvjetavanja. Pored te izjave, biljeke uz financijske izvjetaje trebaju sadravati
i saetak primijenjenih vanih raunovodstvenih politika u sklopu kojih je bitno istaknuti
osnovu mjerenja koritenu u sastavljanju financijskih izvjetaja i druge raunovodstvene
politike koje su vane za razumijevanje financijskih izvjetaja. Redoslijed oblikovanja biljeki
uz financijske izvjetaje predstavlja samo smjernice, a ne obvezu primjene. U sluaju potrebe,
njihova struktura i redoslijed moe se razlikovati ovisno o djelatnosti ili potrebama dionika.17
Biljeke moraju pruiti informacije o raunovodstvenim metodama, pretpostavkama i
procjenama koje menadment koristi za odluivanje. Dizajnirane su kako bi omoguile
15
ager, K et. al (2008) Analiza financijskih izvjetaja 2. proireno izdanje, Zagreb: Masmedia, op. cit., str. 89
Jeovita, A. (2015.) Oblikovanje modela za ocjenu kvalitete poslovanja poduzea na temelju financijskih
izvjetaja. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, op. cit., str. 93-94
17
izvjetaja. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, op. cit., str. 94
16
korisnicima poboljanje procjene o iznosima, vremenskom periodu te neizvjesnosti unutar

iskazanih financijskih izvjetaja. Biljeke pruaju dodatnu objavu u podrujima kao to su:18
1. Struktura imovine
2. Zalihe
3. Porez na dobit
4. Mirovine i druga primanja nakon zavretka rada
5. Dug
6. Tube i drugi nepredvieni gubiti
7. Utrive vrijednosnice i ostala ulaganja
8. Kljuni kupci, prodaja prema povezanim strankama, izvoz
2.2 Ocjena sigurnosti i uspjenosti poslovanja poduzea primjenom analitikih

postupaka
Prilikom analize financijskih izvjetaja u teoriji i praksi razvili su se brojni instrumenti i
postupci. Pokazatelji su racionalni ili odnosni brojevi, to podrazumijeva stavljanje u odnos
ekonomskih veliina. Na temelju tih pokazatelja dobiva se sadrajna slika o uspjenosti i
stabilnosti poduzea. Podloge za izraunavanje pokazatelja jesu temeljni financijski izvjetaji:
bilanca, raun dobiti i gubitka i izvjetaj o novanom toku. Svrha je pokazatelja analize
financijskih izvjetaja stvaranje podloge menadmentu pri donoenju odluka.
Financijski pokazatelji primijenjuju se u poslovnoj praksi, s ciljem osiguranja kvalitetne
informacijske podloge za donoenje poslovnih odluka, a ako se pravilno interpretiraju,
predstavljaju polaznu toku u ocjeni sigurnosti i uspjenosti poslovanja.
Ovisno o tome koje se odluke ele donositi, naglaava se vanost pojedinih vrsta pokazatelja.
Dugoroni investitori imaju vie koristi od pokazatelja aktivnosti i ekonominosti koji im
pokazuju uveava li poduzee vrijednost imovine, to je dobar pokazatelj za budue
poslovanje i mogunost podmirenja obveza (ili isplate dividendi) u buduem razdoblju. Ako
se analiza provodi od npr. strane banke, koja odluuje o odobrenju kredita poduzea,
upotrebljavaju se pokazatelji likvidnosti. U skladu s razliitim zahtjevima korisnika
financijskih pokazatelja, razlikuju se skupine financijskih pokazatelja:19
18
19
White, G. I., et al. (1998) The analysis and use of financial statements, J. Wiley & Sons, op. cit., str. 20
Gulin, D. et al. (2004) Poslovno planiranje, kontrola i analiza, Zagreb: HZRiF, op. cit., str. 180-181
10
1. Pokazatelji likvidnosti (engl. liquidity ratios) mjere sposobnost poduzea da podmiri

svoje dospjele kratkorone obveze
2. Pokazatelji zaduenosti (engl. leverage ratios) mjere koliko se poduzee financira iz
tuih izvora sredstava
3. Pokazatelji aktivnosti (engl. activity ratios) mjere kako efikasno poduzee
upotrebljava svoje resurse
4. Pokazatelji ekonominosti mjere odnos prihoda i rashoda, tj. pokazuju koliko se
prihoda ostvari po jedinici rashoda
5. Pokazatelji profitabilnosti (engl. profitability ratios) mjere povrat uloenog kapitala,
to se smatra najviom upravljakom djelotvornou
6. Pokazatelji investiranja (engl. investment ratios) mjere uspjenost ulaganja u obine
dionice
Slika 1 Povezanost financijskih pokazatelja i temelja dobrog upravljanja poduzea
TEMELJ DOBROG UPRAVLJANJA
USPJENOST
POSLOVANJA
SIGURNOST
POSLOVANJA
Pokazatelji
likvidnosti
Pokazatelji
zaduenosti
Pokazatelji
aktivnosti
Pokazatelji
ekonominosti
Pokazatelji
profitabilnosti
Pokazatelji
investiranja
FINANCIJSKI POKAZATELJI
Izvor: ager, K et. al (2008) Analiza financijskih izvjetaja 2. proireno izdanje, Zagreb: Masmedia, str. 245
11
Dobro upravljanje poduzea podrazumijeva da su u poslovanju zadovoljena dva kriterija,

kriterij sigurnosti (likvidnost, financijska stabilnost i zaduenost) i kriterij uspjenosti (tj.
efikasnosti). Tako se pokazatelji likvidnosti i zaduenosti mogu smatrati pokazateljima koji
opisuju financijski poloaj poduzea,a pokazatelji ekonominosti, profitabilnosti i investiranja
zapravo su pokazatelji uspjenosti poslovanja. Pokazatelji aktivnosti se mogu smatrati i
pokazateljima sigurnosti i pokazateljima uspjenosti.20
2.2.1
Pokazatelji sigurnosti
Pokazatelji sigurnosti prikazuju stabilnost poslovanja poduzea i vaan su instrument pri

procjeni daljnjeg poslovanja. U skupinu pokazatelja sigurnosti pripadaju: pokazatelji
likvidnosti, zaduenosti te pokazatelji aktivnosti koji pripadaju pokazateljima sigurnosti i
uspjenosti. Podaci potrebni za analizu nalaze se u bilanci i raunu dobiti i gubitka. Analizom
pokazatelja dobit e se uvid u financijski poloaj poduzea.
Pokazatelji likvidnosti
Pokazatelji likvidnosti se koriste za procjenu sposobnosti poduzea da u kratkom vremenu
(kraem od godine dana) podmiri svoje dospjele obveze. Izraunavaju se temeljem podataka
iz bilance. Ova skupina prikazuje koliko je poduzee stabilno i sigurno za daljnje poslovanje.
Pokazuju ima li na raspolaganju dovoljno novca i sredstava koji se mogu brzo pretvoriti u
novani oblik. Skupina pokazatelja likvidnosti ukljuuje sljedee pokazatelje:21
1. Koeficijent trenutne likvidnosti (engl. cash ratio)
2. Koeficijent ubrzane likvidnosti (engl. quick ratio)
3. Koeficijent tekue likvidnosti (engl. current ratio)
4. Koeficijent financijske stabilnosti (engl. financial stability ratio)
Prema ager et al.22 koeficijent trenutne likvidnosti prikazuje odnos raspoloivog novca i
kratkoronih obveza. Pokazuje stupanj pokrivenosti postojeih kratkoronih obveza
raspoloivim gotovinskim sredstvima. Poeljno je da koeficijent prikazuje to veu vrijednost.
Meutim, pokazatelj na dan utvrivanja moe biti relativno visok ukoliko na iro raun stigne
znaajna uplata, to korisnike moe dovesti u zabludu.
20
ager, L., Mami Saer, I. (2015) Analiza financijskih izvjetaja u funkciji ocjene sigurnosti i uspjenosti
poslovanja poduzea, Zagreb: Raunovodstvo i financije, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih
djelatnika, str. 31
21
ager, K et. al (2008) Analiza financijskih izvjetaja 2. proireno izdanje, Zagreb: Masmedia, str. 248
22
ager, K et. al (2008) Analiza financijskih izvjetaja 2. proireno izdanje, Zagreb: Masmedia, str. 248-249
12
Preciznija mjera likvidnosti je koeficijent ubrzane likvidnosti koji prikazuje odnos

raspoloivog novca uveanog za potraivanja i kratkoronih obveza. Koeficijent pokazuje
sposobnost poduzea da udovolji hitnim potrebama za gotovinom. Navodi se da vrijednost ne
bi smjela biti manja od 1.
Koeficijent tekue likvidnosti prikazuje odnos izmeu ukupne kratkotrajne imovine i
kratkoronih obveza. Pokazuje koliko je jedinica kratkoronih obveza pokriveno
kratkoronom imovinom. Pokazatelj bi trebao biti najmanje 2, odnosno kratkotrajna imovina
trebala bi biti najmanje dvostruko vea od kratkoronih obveza.
Koeficijent financijske stabilnosti prikazuje odnos dugotrajne imovine i kapitala uveanog za
dugorone obveze. Pokazuje u kojoj je mjeri kratkotrajna imovina pokrivena dugotrajnim
izvorima financiranja, to je vaan pokazatelj ukupne financijske stabilnosti. Pokazatelj bi
trebao biti manji od 1, to znai da se dio kratkotrajne imovine financira iz dugoronih izvora.
Ukoliko je vrijednost koeficijenta financijske stabilnosti vea od 1, poduzee se susree sa
deficitom radnog kapitala. Radni kapital se izraunava kao razlika izmeu kratkotrajne
imovine i kratkoronih obveza, a pokazuje koliko je kratkotrajne imovine financirano iz
kvalitetnih dugoronih izvora. esto se naziva rezervom likvidnosti, rezervom financijske
stabilnosti ili rezervom sigurnosti poslovanja.
Pokazatelji zaduenosti
Pokazatelji zaduenosti prikazuje odraz strukture pasive odnosno koliko imovine poduzee
financira iz tuih izvora, a koliko iz vlastitih. Utvruju se na temelju podataka iz bilance i
rauna dobiti i gubitka. U ovu grupu pokazatelja pripadaju koeficijent zaduenosti, koeficijent
vlastitog financiranja, koeficijent financiranja, pokrie trokova kamata, faktor zaduenosti,
stupanj pokria I i II.23
Prva tri pokazatelja odraavaju statiku zaduenost jer su formirana iz bilance, dok pokrie
trokova kamata i faktor zaduenosti odraavaju dinamiku zaduenost, a proizlaze iz bilance
i rauna dobiti i gubitka. Stupnjevi pokria I i II raunaju se na temelju bilance. Stupanj
pokria I prikazuje odnos izmeu kapitala i dugotrajne imovine. Stupanj pokria II uvijek
mora biti vei od 1 zbog odravanja likvidnosti, a prikazuje odnos kapitala uveanog za
dugorone obveze i dugotrajne imovine.
23
ager, K et. al (2008) Analiza financijskih izvjetaja 2. proireno izdanje, Zagreb: Masmedia, str. 250
13
Koeficijent zaduenosti prikazuje odnos ukupnih obveza i ukupne imovine odnosno pokazuje
u kojoj se mjeri poduzee financira iz tuih izvora. Koeficijent vlastitog financiranja prikazuje
odnos izmeu vrijednosti kapitala i ukupne imovine. Pokazuje u kojoj je mjeri ukupna
raspoloiva imovina pokrivena vlastitim izvorima financiranja. Koeficijent financiranja
prikazuje odnos izmeu ukupnih obveza i kapitala tj. odnos financiranja iz tuih izvora i
vlastitog kapitala. Ovaj pokazatelj prema ne bi smio biti vei od 1, odnosno obveze bi trebale
biti manje od kapitala.
Pokrie trokova kamata prikazuje koliko su puta kamate pokrivene ostvarenim iznosom
dobiti prije poreza i kamata. to je pokrie kamata vee, to je zaduenost manja i obrnuto.
Faktor zaduenosti prikazuje odnos izmeu ukupnih obveza i iznosa zadrane dobiti uveane
za iznos amortizacije, a manji faktor zaduenosti podrazumijeva i manju zaduenost.
Pokazatelji aktivnosti
Pomou pokazatelja aktivnosti utvruje se koliko se efikasno koriste resursi poduzea u
poslovnom procesu, odnosno kako brzo imovina cirkulira u tom istom procesu i stvaranju
prihoda. Nazivaju se jo i koeficijenti obrta. Raunaju se na temelju podataka iz bilance te
rauna dobiti i gubitka. Ovi pokazatelji bi trebali imati to vee vrijednosti. U pokazatelje
aktivnosti spadaju:24
1. Koeficijent obrta ukupne imovine
2. Koeficijent obrta kratkotrajne imovine
3. Koeficijent obrta potraivanja
4. Trajanje naplate potraivanja u danima
Koeficijent obrta ukupne imovine prikazuje odnos izmeu ukupnih prihoda i ukupne imovine.
Pokazuje koliko se prihoda stvara iz jedne novane jedinice ukupne imovine. Poveanje
koeficijenta obrtaja ukazuje na veu uinkovitost upotrebe raspoloivih resursa drutva.
Koeficijent obrta kratkotrajne imovine u odnos stavlja ukupni prihod i kratkotrajnu imovinu, a
prikazuje koliko se prihoda stvara iz jedne novane jedinice kratkotrajne imovine. Koeficijent
obrta potraivanja od kupaca prikazuje odnos izmeu prihoda od prodaje i potraivanja od
kupaca. Koeficijent obrta potraivanja usko je povezan s trajanjem naplate potraivanja u
danima. to je vei koeficijent obrta potraivanja, to je trajanje naplate potraivanja u danima
krae.
24
ager, K et. al (2008) Analiza financijskih izvjetaja 2. proireno izdanje, Zagreb: Masmedia, str. 251-252
14
Sama definicija pokazatelja aktivnosti istie njihovu ulogu u ocjeni sigurnosti poslovanja
poduzea. Pokazatelji aktivnosti poznati su pod nazivom koeficijenti obrta koji se
izraunavaju na temelju odnosa prometa i prosjenog stanja. Oni ukazuju na brzinu cirkulacije
imovine u poslovnom procesu. Pokazatelji aktivnosti jo su poznati kao pokazatelji
iskoritenosti imovine ili pokazatelji poslovne uinkovitosti. Pokazatelji aktivnosti analiziraju
se kao indikatori kontinuirane poslovne izvedbe koliko uinkovito poduzee koristi
imovinu. Uinkovitost ima izravan utjecaj na likvidnost pa su neki pokazatelji aktivnosti
korisni u procjeni likvidnosti.25
2.2.2
Pokazatelji uspjenosti
Uspjenost poslovanja poduzea uobiajeno se mjeri pokazateljima ekonominosti i

profitabilnosti poslovanja poduzea, ali i pokazateljima aktivnosti. Kada se ocjenjuje
ekonominost poslovanja, prije svega se raunaju pokazatelji ekonominosti ukupnog
poslovanja, ekonominost poslovanja i ekonominost financiranja. Profitabilnost poslovanja
ocjenjuje se pokazateljima mare profita i rentabilnosti imovine i kapitala. Pokazatelji
aktivnosti jednaki su kao i oni koji se koriste za ocjenu sigurnosti poslovanja.
Pokazatelji ekonominosti
Na temelju podataka o prihodima i rashodima, koji se nalaze u raunu dobiti i gubitka mogu
se izraunati pokazatelji ekonominosti. Njima se utvruje stupanj ostvarenih prihoda
poduzea po jedinici rashoda. Moe se utvrditi ekonominost ukupnog poslovanja,
ekonominost poslovnih, financijskih i izvanrednih aktivnosti. Poduzee posluje ekonomino
kad su u odreenom razdoblju njegovi prihodi vei od rashoda, a neekonomino kad rashodi
premauju prihode.
Osnovni pokazatelj je ekonominost ukupnog poslovanja koji u odnos stavlja ukupne prihode
i rashode. Ukoliko je vrijednost ekonominosti ukupnog poslovanja jednak 1, znai da
poduzee za jednu novanu jedinicu ukupnog rashoda ostvari jednu novanu jedinicu
ukupnog prihoda. Iz toga proizlazi da je poeljno ostvariti to veu moguu vrijednost
pokazatelja. Ekonominost takoer ovisi i o djelatnosti kojom se poduzee bavi.26
25
izvjetaja. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 148
26
15
Ekonominost poslovnih aktivnosti rauna se kao odnos izmeu prihoda od prodaje i

poslovnih rashoda. U pravilu je vei od ekonominosti od pokazatelja ekonominosti
ukupnog poslovanja. Oekuje se da je razlika izmeu ostvarenih prihoda i rashoda bude
pozitivna i najvea iz razloga to obuhvaa aktivnosti koje su rezultat obavljanja osnovne
djelatnosti.
Odnos financijskih prihoda i rashoda prikazuje se kao vrijednost pokazatelja ekonominosti
financijskih aktivnosti. Nije neobino da vrijednost ovog pokazatelja bude manja od 1. Prema
Jeovita uobiajeno je za poduzea realnog sektora da ostvaruju vie financijskih rashoda od
financijskih prihoda, prije svega ako se koriste tuim izvorom financiranja. U sluaju
koritenja tuih izvora financiranja poduzea plaaju naknadu odnosno kamatu koja se u
raunovodstvu tretira kao rashod od kamata u sklopu financijskih rashoda poduzea. Pored
toga, poduzea u Republici Hrvatskoj u financijskim rashodima imaju i negativne teajne
razlike. Ovaj pokazatelj je svojevrsni indikator, ali za kompletnu ocjenu ekonominosti
poslovanja poduzea je potrebno promatrati interakciju izmeu svih pokazatelja
ekonominosti.27
Pokazatelji profitabilnosti
Profit je rezultat i cilj cjelokupnog poslovanja poduzea. Pokazatelji profitabilnosti mjere
uspjeh ostvarivanja zarada poduzea, ukazuju na veliinu neto prinosa koju ostvaruje
poduzee u odnosu na veliinu angairane imovine, odnosno na veliinu ostvarenog ukupnog
prihoda poduzea. Pokazatelji se temelje na podacima iz bilance i rauna dobiti i gubitka te se
iskazuju i interpretiraju u obliku postotka.
Prema Jeovita28 mara profita pokazatelj je profitabilnosti poslovanja koji oznaava
sposobnost poduzea na zadravanje ostvarenih prihoda u obliku dobiti uveane za rashode
od kamata. Razlikuju se neto i bruto mara profita. Bruto mara profita u brojniku pokazatelja
ima iskazan iznos bruto dobiti uvean za rashode od kamata, a neto mara profita neto dobit
uvean za rashode od kamata dok je u nazivniku iznos ukupnih prihoda.
Rentabilnost imovine mjeri sposobnost poduzea u koritenju imovine za stvaranje zarada
neovisno o izvoru financiranja. Prema hrvatskoj literaturi, razlikuju se neto i bruto
rentabilnost imovine. Iznos neto rentabilnosti imovine se rauna kao odnos izmeu neto dobiti
27
28
izvjetaja. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 159-164
16
uveane za rashode od kamata i ukupne imovine, dok bruto rentabilnost imovine iskazuje
odnos izmeu bruto dobiti uveane za rashod od kamata i ukupne imovine.
Rentabilnost vlastitog kapitala mjeri rentabilnost koju je poduzee zaradilo na vlastiti kapital.
Pokazuje kako je poduzee, odnosno njegov menadment, efikasno koristilo raspoloiv
vlastiti kapital tj. kapital koji su mu povjerili vlasnici poduzea. Zbog toga se profitabilnost
kapitala mjeri s veliinom neto poslovnog rezultata prema vrijednosti vlastitog kapitala.
Poeljno je da stopa rentabilnosti bude to vea.
Prema Jeovita29 aspekti poslovne strategije poduzea imaju dvije alternative, s jedne strane
strategiju diferencijacije proizvoda, a s druge strategiju trokovnog vodstva. Diferencijacija
kao izvor konkurentske prednosti temelji se na ponudi jedinstvenog proizvoda ili usluge
kupcu. Cilj naglaavanja strategije diferencijacije proizvoda je diferencirati proizvod na nain
da stvori trinu mo nad prihodima i posljedino, marama profita. Strategija diferenciranja
se moe povezati s mogunostima samog proizvoda, njegovoj kvaliteti, uslugama, kanalima
distribucije ili nekim drugim imbenicima. Uspjena diferencijacija zapravo daje mogunost
poduzeu da diktira premijsku cijenu, poveava broj prodanih proizvoda, odnosno pruenih
usluga te da ostvari kupevu lojalnost za njegovo ime. Kod strategije trokovnog vodstva cilj
je postati proizvoa s relativno najmanjim trokovima kako bi realizirali najnie cijene i time
postigli najvei volumen prodaje. Takoer, poduzee moe imati cilj minimizirati trokove uz
zadravanje istih prodajnih cijena to e u konanici rezultirati veim marama profita. U tom
sluaju, trini udio se nee poveavati, odnosno koeficijent obrta ukupne imovine ostat e na
istoj razini. Biti "trokovni voa", odnosno ostvarivati nie trokove proizvodnje u odnosu na
svoje suparnike u industriji, moe biti izvor konkurentske prednosti ako se radi o cjenovno
elastinim proizvodima i kupcima koji su vrlo osjetljivi na promjene cijena. Poduzea mogu
ostvariti poziciju niskih trokova pomou ekonomije obujma, uinkovitosti proizvodnje,
eksternalizacijom ili utedama na imovini.
Za utvrivanje stratekog opredjeljenja pojedinog poduzea potrebna je usporedba s drugim
poduzeima iste djelatnosti, a nepoeljna je usporedba s drugim djelatnostima zbog
specifinosti poslovanja koja rezultira razliitim marama profita i koeficijentima obrta
ukupne imovine. Takoer, razliita poduzea unutar jedne djelatnosti posluju s razliitim
29
izvjetaja. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, op. cit., str. 171-172
17
kombinacijama mare profita i koeficijenta obrta ukupne imovine unato specifinostima te

djelatnosti. Razlike u marama profita i koeficijentima obrtaja ukupne imovine povezane se s
vanjskim ekonomskim imbenicima (razina konkurencije, opseg zakonske regulative, ulazne
barijere i slino) i unutarnjem stratekom opredjeljenju (diferencijacija proizvoda i trokovno
vodstvo). Vanjski i unutarnji imbenici su meuzavisni i dinamiki.
Provedenom analizom odnosa mare profita i koeficijenta obrta ukupne imovine u
ostvarivanju poeljne stope rentabilnosti ukupne imovine istaknuta je uloga pokazatelja
aktivnosti s aspekta uspjenosti poslovanja poduzea. Poveanjem aktivnosti poslovanja, tj.
uinkovitijim koritenjem raspoloive imovine i njezinog kvalitetnijeg strukturiranja direktno
se utjee na poboljanje ukupne uspjenosti poslovanja poduzea.
2.2.3
Sintetiki pokazatelji
Proli se dio odnosio na pojedinane pokazatelje koji se odnose, kako je i pojanjeno, na

pojedine segmente poslovanja. Meutim, ti pokazatelji ne obuhvaaju cjelinu poslovanja. Da
bi se dobila cjelokupna slika o poslovanju, navedene pokazatelje potrebno je promatrati
povezano i meuzavisno. Zbog toga su formirani sintetiki financijski pokazatelji koji
predstavljaju ponderirani zbroj vie pojedinanih pokazatelja, te na taj nain stavljaju u
zavisni oblik nekoliko odabranih pokazatelja koje sintetiziraju cjelinu.30 Zbog toga,
pojedinani pokazatelji imaju ogranienu mogunost izvjetavanja, a koritenjem sintetikih
pokazatelja dobivaju se puno precizniji i pouzdaniji rezultati koji su u nastavku prikazani.
Du Pontov sustav pokazatelja
Najpoznatiji sustav je Du Pontov sustav pokazatelja koji pripada deduktivnoj skupini
pokazatelja. Du Pontov sustav pokazatelja prvenstveno se koristi za potrebe analize, a samim
time i za potrebe planiranja tj. upravljanja poslovanjem i razvojem poduzea. Du Pontov
sustav pokazatelja objedinjuje informacije iz dva temeljna financijska izvjea, bilance i
rauna dobiti i gubitka ime se omoguava razmatranje kako e promjena bilo kojeg elementa
obuhvaenog u sustavu utjecati na promjenu rentabilnosti ukupne imovine (kapitala).
Lijeva strana piramide, tj. mara profita proizlazi iz podataka koji su zapisani u raunu dobiti i
gubitka, dok desna strana piramide, tj koeficijent obrtaja ukupne imovine, proizlazi iz
30
ager, K., et al. (2008) Analiza financijskih izvjetaja. 2. proireno izdanje, Zagreb: Masmedia, op. cit., str
269
18
podataka koji se nalaze u bilanci. Navedeni sustav pokazatelja je piramidalnog oblika i sastoji
se od tri dijela:31
1. vrnog ili glavnog pokazatelja, koji odraava najvii cilj rada i poslovanja subjekta
2. sadrajne meuzavisnosti veeg ili manjeg broja pomonih pokazatelja koji na
razliitim razinama detaljiziraju i preciziraju pojedina podruja rada i poslovanja kao
sadraj elementa pojedinih pomonih pokazatelja
3. preciziranje, odnosno detaljiziranje sadraja pomonih pokazatelja na pojedinim
razinama formalizira se odgovarajuim matematiko-statistikim iskazima
Altmanov Z - score model
Prema Subramanyam i Wild, najznaajniji doprinos razvoja modela za predvianje steaja
dao je Edward I. Altman. Altman je smatrao da upotreba samo jednog pokazatelja za
predvianje steaja moe dovesti do krive interpretacije stoga je proveo prvo multivarijatno
istraivanje odnosa financijskih pokazatelja i vjerojatnosti za steaj. Vjerojatno najpoznatiji
sintetiki ili zbrojni pokazatelj upravo je Altmanov Z-score model koji predvia steaj
poduzea u roku od jedne ili dvije godine, koristei se vrlo malim brojem pokazatelja. Z-score
model prikazan je jednadbom:32
Z = 1.2 X1 + 1.4 X2 + 3.3 X3 + 0.6 X4 + 1.0 X5
Pokazatelj likvidnosti X1 predstavlja udio radnog kapitala u ukupnoj imovini jer su
istraivanja pokazala da kod poduzea koja posluju s operativnim gubicima pada udio
kratkotrajne imovine u ukupnoj imovini. Pokazatelj X2 stavlja u odnos zadranu dobit i
ukupnu imovinu poduzea jer pokazuje udio reinvestiranih sredstava tijekom godine
poslovanja, a zadrana dobit smatra se najboljim izvorom rasta poduzea kao i izvora
financiranja poduzea. Pokazatelj X3 stavlja u odnos bruto dobit uveanu za kamate i ukupnu
imovinu. X4 pokazuje koliko imovina poduzea moe izgubiti na vrijednosti prije nego
poduzee postane insolventno, dok X5 pokazuje koliko brzo poduzee obrne svoju imovinu.
Prema modelu, vrijednost Z-score poslovnog subjekta nia od 1,81 ukazuje na veliku
opasnost od pokretanja steajnog postupka, dok vrijednost iznad 2,99 znai da se radi o
31
ager, K., et al. (2008) Analiza financijskih izvjetaja. 2. proireno izdanje, Zagreb: Masmedia, op. cit., str
264-267
32
Subramanyam, K. R., Wild, J. J. (2009) Financial statement analysis, Boston: McGraw-Hill international
edition, str. 568
19
financijski stabilnom poslovnom subjektu. Vrijednosti unutar intervala od 1,81 do 2,99

predstavljaju tzv. "sivu zonu".33
Kralicekov DF pokazatelj
Prema Zenzeroviu, pri donoenju zakljuka i ocjene poslovanja poduzea, treba imati na
umu gospodarsko okruenje u kojem poduzee posluje kako bi njihova interpretacija bila to
kvalitetnija. Isto kao to je i Altmanov model nastao na uzorku amerikih poduzea, Kralicek
je na temelju europskih financijskih izvjea razvio model za procjenu poslovne krize u
poduzeu. Kralicekov DF model takoer razdvaja zdrava od nezdravih poduzea, te je na
temelju postupka multivarijantne diskriminantne analize razvio model za identificiranje krize
u poduzeu. Na temelju ponderiranog broja, prosuuje se financijska stabilnost poduzea, s
time da DF pokazatelj moe poprimiti i pozitivne i negativne vrijednosti, dok u Altmanovom
modelu su mogui samo pozitivni brojevi. Slino kao i kod Altmana, to je vrijednost
pokazatelja vea, to poduzee bolje posluje. Kralicekov DF pokazatelj prikazan je
jednadbom:34
DF = 1.5 X1 + 0.08 X2 + 10 X3 + 5 X4 + 0.3 X5 + 0.1 X6
Pokazatelj X1 stavlja u odnos isti novani tok i ukupne obveze, dok X2 ukupnu imovinu i
ukupne obveze. to se tie pokazatelja X3 i X4, brojnik im predstavlja dobit prije kamata i
poreza, a nazivnik ukupnu imovinu kod X3 i ukupne prihode kod X4. Pokazatelj X5 stavlja u
odnos zalihe i ukupne prihode, a pokazatelj X6 poslovne prihode i ukupnu imovinu.
Ukoliko vrijednosti poprime negativne vrijednosti vee od -1, poduzee se smatra izrazito
insolventnim. Vrijednosti koje se kreu izmeu -1 do 0,3 smatraju se umjereno insolventnim,
odnosno poetak insolventnosti. Tek se vrijednosti iznad 1,5 smatraju dobrima i vrlo dobrima,
a iznad 3,0 izvrsnima to podrazumijeva financijski stabilno poduzee. U intervalu od 0,3 do
1,5 financijska stabilnost je loa do osrednja.35
33
Zenzerovi, R. (2005.) Analitiki postupci pri ocjeni vremenske neogranienosti poslovanja. Magistarski rad.
Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 43
34
35
20
2.3 Mogunosti ocjene kvalitete poslovanja primjenom komparativne analize i

analize trenda
2.3.1 Analiza industrije i konkurenata
Prema Helfertu36, procesi financijskog raunovodstva, financijske analize i upravljake
ekonomike su povezani u kontekstu financijske analize i zahtijevaju razumijevanje razlika u
nastajanju podataka i orijentaciji. Najvei dio koritenih podataka dobiven je iz financijskog
raunovodstva, dok su tek neki dobiveni iz unutarnjih baza podataka, koje su nune u
upravljakoj ekonomici. Financijska analiza ima tri cilja, a to su tumaenje financijskih
informacija, upotreba usporednih podataka i analiza financijskih trita. Bitan element
financijske analize svakako su usporedni podaci jer omoguuju usporednu prosudbu
pojedinog poduzea ili posla. Glavni cilj je analiza industrijske grane koja pretpostavlja izbor
znaajnih grupacija poduzea i sakupljanje odgovarajuih podataka i omjera s kojima se moe
usporediti pojedino poduzee koje se analizira. Vano je istaknuti potrebu tumaenja i
usklaivanja financijskih podataka, kako bi ih se brzo moglo usporeivati s podacima
pojedinog poduzea.
Poduzee nije mogue izolirano promatrati od njegove okoline, a posebice od industrije kojoj
pripada. Analiza konkurentnog poloaja i uspjenosti poslovanja poduzea zasniva se na
analizi industrije unutar koje poduzee obavlja svoju djelatnost. Postojea industrijska
struktura uvjetuje i definira naine odvijanja poslovnoga procesa, oblike suparnike borbe,
marketinka, tehnoloka i razvojna rjeenja, kao i odabir dugoronih poslovnih strategija.
Industrije se razlikuju i po uvjetima za stvaranje i razvijanje konkurentnosti poduzea. Sa
stajalita ponude, industriju ine poduzea koja nude asortiman proizvoda ili usluga s vanim
zajednikim proizvodnim obiljejima, uglavnom s generino istovjetnim tehnologijama ili
tehnolokim procesima. Sa stajalita potranje, industriju ini skupina poduzea koji
proizvode asortimane koji su bliske meusobne zamjene, tj. ija je krina elastinost potranje
jako velika.37
Prema Tipuriu38 jaina industrijskog suparnitva vaan je initelj industrijske profitabilnosti.
Definira konkurentnost u uem smislu kao meusobno natjecanje poduzea u industriji za
36
Helfert, E. A. (1997.) Techniques of Financial Analysis, 7th edition, Boston: Irwin, str. 28-31
Tipuri, D. (1996.) Porterov model industrijske strukture. Zagreb: Poslovna analiza i upravljanje. Dostupno
na: http://web.efzg.hr/dok/OIM/npodrug/Porterov%20model%20industrijske%20strukture.pdf (11.03.2016.)
38
37
21
ostvarivanje to je mogue boljeg tehnolokog i trinoga poloaja. to su poduzea u

industriji izravniji konkurenti, to su i pretpostavke jaine industrijskoga suparnitva vee.
Industrijsko suparnitvo, barem na prvi pogled, obrnuto je razmjerno s prosjenim profitima
koji se ostvaruju u industriji. Kad nije jako i kad nema intenzivnoga nadmetanja, poduzea
imaju mogunost za poveanje cijena i zaradu veih (ekonomskih) profita. Jako industrijsko
suparnitvo, nasuprot tomu, moe inicirati cjenovne borbe koje mogu ograniiti profitnost
industrije smanjivanjem cijena.
Poticaji za jako suparnitvo izmeu poduzea u industriji uglavnom postoje kad su konkurenti
u industriji brojni i priblino jednaki u veliini i moi; kad su proizvodi relativno
nediferencirani; kad je rast industrije spor, s jakom borbom razvojno-orijentiranih sudionika
za udjel na tritu; kad su fiksni trokovi visoki ili je proizvod kratkotrajan, stvarajui tako
jako iskuenje za smanjenje cijena; kad se kapacitet proizvodnje poveava u velikim
skokovima; kad postoji viak kapaciteta u industriji; kad postoji veliki udjel konkurencije iz
uvoza; kad su kupcima niski trokovi prebacivanja na druge dobavljae; kad su izlazne
barijere visoke; kad se industrijski konkurenti razlikuju u strategijama.
Jaina suparnitva u industriji funkcija je najmanje triju initelja:39
1. Konkurentne strukture
2. Obiljeja potranje
3. Izlaznih barijera
Konkurentna struktura definirana je brojem i relativnim veliinama poduzea u industriji.
Konkurentna struktura, mjerena stupnjem koncentracije, moe biti u rasponu od jako
fragmentirane do vrsto konsolidirane industrije. Fragmentirana je industrija oblik slabo
koncentrirane industrije s velikim brojem manjih ili srednjih poduzea, od kojih nijedno nije u
situaciji dominacije industrijom, niti ima mo oblikovanja industrijskih dogaaja. Problem se
javlja kad relativno mali konkurentni pokuavaju ostvariti trini udjel, nadajui se da e
njihove akcije ostati neprimijeene kao i efekti tih akcija na druga poduzea. To je uglavnom
uzaludan napor. Bez izraenoga industrijskog lidera i njegove trine moi, poduzea
prihvaaju cijenu koju im trite diktira, a koja ekonomske profite minimizira ili uklanja.
Konsolidirana je industrija oblik koncentrirane industrije u kojoj dominira jedno ili manji
broj velikih poduzea. Glavno je obiljeje ove vrste industrijske strukture izraena
39
22
meuovisnost poduzea, koja se oituje u tomu da akcije jednih utjeu na profitabilnost

drugih poduzea, kao i na njihove trine udjele. to je industrija koncentriranija, barem po
nekim hipotezama, vea je vjerojatnost da e poduzea u industriji prepoznati svoju uzajamnu
ovisnost te da nee poticati jako suparnitvo koje im svima moe smanjiti profitabilnost.
Obiljeja potranje takoer definiraju jainu industrijskoga suparnitva. Rastua potranja za
asortiman industrije daje mogunost da poduzea u industriji ne budu izravno okrenuti jedni
drugima kao konkurenti. U takvim industrijama vei je prostor za ekspanziju konkurenata i to
na trita novih kupaca ili vee uporabe od strane starih. Poduzea svoje strateke opcije u
pravcu razvoja, kao i vee profite, mogu ostvarivati bez preuzimanja trinih udjela drugih
poduzea. Situacije stagnantne i opadajue potranje potiu industrijsko suparnitvo. Stupanj
rivalstva je vei kako bi se zadrali postojei prihodi i trini udjeli. Poduzea svoje razvojne
akcije mogu temeljiti samo preuzimajui trini udjel od drugih poduzea u industriji. Ako
poduzea nisu svjesna visokog stupanja svoje meuovisnosti, te ako imaju razliite ciljeve i
strateke pozicije, mogu inicirati jako cjenovno suparnitvo s predvidljivim negativnim
posljedicama za cijelu industriju i sve njezine aktere.
Izlazne su barijere iz industrije ekonomski, strateki i emocionalni initelji koji zadravaju
poduzea u industriji i u onim sluajevima kad ih razine profita ne zadovoljavaju u duem
roku. Izlazne barijere sprjeavaju ili obeshrabruju poduzea da uine veliki strateki pomak
poput promjene industrije i trita na kojima konkuriraju. Smatraju se jednim od najvanijih
kategorija u razmatranju jaine industrijskoga suparnitva.
Slika 2 Udio u ukupnim prihodima djelatnosti NKD 11.05 Proizvodnja piva u 2014. godini
ZAGREBAKA
PIVOVARA D.O.O.
2,2%
2,8%
6,9%
13,6%
HEINEKEN HRVATSKA
D.O.O.
42,3%
CARLSBERG CROATIA
D.O.O.
PIVOVARA OSIJEK
D.O.O.
32,2%
ISTARSKA PIVOVARA
D.O.O.
OSTALI
Izvor: Izrada autora prema podacima preuzetim sa stranica Financijske agencije

(http://www.fina.hr/Default.aspx?art=11579&sec=1760;datum pristupanja: 09.02.2016.)
23
U industriji piva u Republici Hrvatskoj, veinu prihoda ostvaruju tek tri velika proizvoaa
piva: Zagrebaka pivovara d.o.o., Heineken Hrvatska d.o.o. i Carlsberg Croatia d.o.o.
Pivovara koja je s obzirom na veliinu i ostvarene prihode dospjela na prvo mjesto u industriji
piva je Zagrebaka pivovara d.o.o. Ve godinama odskae od konkurencije po udjelu na
tritu. Sljedea prema visini ostvarenih prihoda je Heineken Hrvatska d.o.o. sa sjeditem u
Karlovcu, a trea je Carlsberg Croatia d.o.o. ije je sjedite locirano u Koprivnici. 40 Uz
spomenuta tri velika proizvoaa, u industriji piva djeluje tek nekolicina srednje velikih i
malih poduzea koja su zadrala svoju ulogu i utjecaj poput Pivovare Osijek d.o.o., Istarske
pivovare d.o.o., Pivovara Daruvar d.o.o., Pivovara Lianka d.o.o. Danas na tritu postoje i
zanatske pivovare tzv. "craft" koje su u veinskom privatnom ili neovisnom vlasnitvu.
Takoer, moraju se odlikovati visokom kvalitetom proizvoda, inovativnou i kreativnou u
proizvodnji i dizajnu ambalae. Najpoznatiji primjer je Vukovarska pivovara, a postoje jo i
mnoge druge.
Slika 3 Trini udio u proizvodnji piva u Hrvatskoj u 2014. godini
14,4%
ZAGREBAKA
PIVOVARA D.O.O.
45,1%
15,2%
HEINEKEN HRVATSKA
D.O.O.
CARLSBERG CROATIA
D.O.O.
UVOZ I OSTALI
25,3%
Izvor: Izrada autora prema podacima preuzetim iz Registra godinjih financijskih izvjetaja sa stranica
Financijske agencije (http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web/pSubjektTrazi.do;datum pristupanja: 09.02.2016.)
Na domaem tritu deset posto od ukupne koliine otpada na pivo iz uvoza. Prema podacima
Hrvatske gospodarske komore, statistika pokazuje da Hrvatska najvie piva uvozi iz susjedne
Slovenije na koju otpada oko 30 posto ukupnog uvoza piva. Nakon Slovenije slijede BiH,
Maarska, Nizozemska i Srbija. Hrvatska izvozi 500.000 hektolitara piva, a vie od 90 posto
40
Financijska agencija (2015.). Dostupno na: http://www.fina.hr/Default.aspx?art=11579&sec=1760

(09.02.2016.)
24
tog izvoza otpada na susjednu BiH. Male koliine izvoze se u Maarsku, a ostale su zemlje u
izvozu zastupljene u znatno manjim postocima.41
2.3.2 Analiza trenda
Statistike metode imaju vanu ulogu u poslovanju i gospodarstvu. Statistiki podaci o
gospodarskim kretanjima, statistiki pokazatelji i modeli omoguuju praenje gospodarskih
kretanja, provoenje gospodarske politike, poslovno odluivanje i predvianje. Neke od
osnovnih metoda su analiza trenda, korelacija i regresija.
Prema oiu42 vremenskim modelima, odnosno trendom, opisuje se razvoj pojave u
vremenu. Promatrane pojave najee pokazuju odreeno kretanje ili dinamiku. Opa
razvojna tendencija kretanja pojave naziva se trend. Trend moe biti po obliku linearan ili
krivolinijski, po smjeru pozitivan ili negativan i po intenzitetu razliitih stupnjeva. Analizom
neke pojave pomou trenda eli se otkriti zakonitost razvoja pojave te na temelju uoenih
pojava predvidjeti daljnja kretanja. Trend oznaava karakteristinu liniju kretanja pojave u
vremenu. To je niz prosjenih i teorijskih toaka i vrijednosti kroz koje bi promatrana pojava
prolazila da nije bilo sezonskih ili sluajnih imbenika, a utjecali su na njezino kretanje.
Za potrebe prognoziranja buduih kretanja odreene pojave upotrebljava se analiza podataka
prethodnih vremenskih razdoblja. Prognoziranje buduih kretanja moe biti kratkorono,
srednjorono i dugorono. Kratkorone prognoze su prognoze za vremensko razdoblje od
jedne godine, srednjorone dvije do pet godina, dok se dugorone prognoze odnose na
vremenska razdoblja dua od pet godina. Skup kronoloki utvrenih vrijednosti varijable koja
predouje neku pojavu ili statistiki proces u vremenu je vremenski niz. Na temelju
vremenskih nizova u sklopu deskriptivne i inferencijalne statistike analiziraju se modeli,
odnosno analitiki izrazi pomou kojih se opisuje razvoj pojava u vremenu. Pojave ije se
kretanje iskazuje u obliku vremenskog niza, odnosno trenda sastoje se od nekoliko
komponenti koje se u odreenim sluajevima mogu odmah uoiti ako se radi npr. o grafikom
prikazu, dok je ponekad za utvrivanje i analiziranje komponenti potrebna sloenija
statistika analiza. Analizom vremenskih nizova potrebno je istraiti utjecaj pojedinih
komponenti vremenskog niza te utvrditi veliinu utjecaja svake komponente. Naivna metoda,
metoda prosjenih prosjeka i metoda eksponencijalnog izjednaavanja metode su vremenskih
41
Poslovni dnevnik (2011.) Dostupno na: http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/pivo-kao-tekuca-hrana175363 (11.02.2016.)

42
oi, I. (2006.) Primijenjena statistika 2. izmijenjeno izdanje. Zagreb: kolska knjiga, str. 603-605
25
nizova koje se zasnivaju na nizu podataka podjednako razmaknutih u vremenu. Predvianjem

vremenskih nizova pretpostavlja se da se budue vrijednosti prognoziraju iskljuivo na
povijesnim podacima te da drugi, promjenjivi podaci mogu biti zanemareni bez obzira koliko
su potencijalno vani. Rastavljanjem povijesnih podataka mogue je uoiti etiri glavne
komponente vremenskih nizova: trend, sezonske oscilacije, cikluse i nasumine faktore.
Regresijska se analiza sastoji u primjeni razliitih metoda ispitivanja ovisnosti jedne varijable
o drugoj varijabli ili o vie drugih varijabli. Osnova svake analize je regresijski model.
Regresijski model predstavlja algebarski model kojim se analitiki izraava statistiki odnos
meu pojavama i slui za analitike, esto prediktivne svrhe. Primjenjuje se gotovo u svim
strunim i znanstvenim podrujima te je pojednostavljena slika stvarnih pojava. Regresijski
model je jednadba ili skup jednadbi s konanim brojem parametara i varijabli.
Najjednostavniji model regresije je linearni trend.43
S aspekta analize financijskih izvjetaja prvenstveno se koriste komparativni financijski
izvjetaji koji slue za provedbu horizontalne analize, odnosno omoguuju usporeivanje
podataka kroz dulje vremensko razdoblje da bi se otkrile tendencije i dinamika promjena
pojedinih pozicija financijskih izvjetaja. Iz toga proizlazi da je potrebno raspolagati s
podacima za minimalno dvije ili vie godina. Najee se jedna godina uzima kao bazna, a
ostale se razmatraju u odnosu na nju. Horizontalnom analizom nastoji se uoiti tendencija i
dinamika promjena pojedinih pozicija temeljnih financijskih izvjetaja. Uoavanjem takvih
promjena menadment prosuuje kakva je uspjenost i sigurnost poslovanja promatranog
poduzea.
43
oi, I. (2006.) Primijenjena statistika 2. izmijenjeno izdanje. Zagreb: kolska knjiga, str. 381-385
26
3. PROVEDBA ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA PODUZEA

ZAGREBAKA PIVOVARA D.O.O.
3.1 Temeljne odrednice analiziranog poduzea
Prema podacima dostupnim na internetskoj stranici portala o pivu, pivopijama i pivskom
gospodarstvu44, Zagrebaka pivovara osnovana je u svibnju davne 1892. godine kao dioniko
drutvo za proizvodnju piva i jemenog slada kad je odrana osnivaka skuptina, a sveano
otvorenje je odrano 12. srpnja 1893. godine. Tada se pokazalo da mali zagrebaki obrtnici,
pivari s Gornjega grada, nisu bili u stanju proizvesti dovoljno piva za grad koji se sve vie
irio i razvijao. Glavni inicijatori za gradnju nove Zagrebake pivovare bili su grof Gustav
Pongratz i barun Petar Dragutin Turkovi. Odmah po otvorenju pivovara je postala sastavni
dio najveih zagrebakih znamenitosti. Posebna atrakcija je bila to to je vrt Zagrebake
pivovare bio osvijetljen elektrinom rasvjetom to je u to vrijeme prava rijetkost. Poetkom
20. stoljea pivovara je zapala u krizu zbog velikog poreznoga optereenja na pivo te zbog
velike strane i domae konkurencije. Reorganizacijom poslovanja 1912. godine poveana je
vlasnika glavnica i Zagrebaka pivovara je spaena od propadanja. Priljev kapitala od strane
poduzetnikih obitelji Alexander, Lobe i Deutsch omoguio je nove investicije, modernizaciju
i proirenje proizvodnih pogona. Pivovara je prola proces nacionalizacije nakon 1945. godine
i ponovne privatizacije 1993. godine. Tijekom stogodinje tradicije postala je vodea pivovara
Republici Hrvatskoj. Od 1994. do 2009. godine, Zagrebaka pivovara poslovala je u sklopu
belgijskoga pivarskoga koncerna InBev. Od jeseni 2009. bila je u vlasnitvu vodee globalne
privatne investicijske kompanije CVC Capital Partners i inila dio srednjoeuropske grupacije
StarBev.
Od lipnja 2012., u sklopu poslovne jedinice Centralne Europe, Zagrebaka pivovara je u
vlasnitvu Molson Coors-a, jedne od najveih globalnih industrija piva i postaje dio grupacije
Molson Coors Europe koja im omoguuje pristup i upotrebu najnovijih tehnologija i procesa
proizvodnje te daljnji napredak. Molson Coors Europe ima sjedite u ekom Pragu.
Grupacija je formirana u sijenju 2013. godine spajanjem poslovne jedinice Molson Coors
UK & Ireland sa Molson Coors Central Europe koja je nastala stjecanjem StarBev-a u lipnju
2012. godine. Pivarska industrija grupacije ima dugu povijest, koja jo datira iz davne 1774.
godine. Molson Coors Europe je vodei proizvoa piva u srednjoj Europi, a u Velikoj
44
Portal o pivu, pivopijama i pivskom gospodarstvu (2013.) Dostupno na: http://www.pivnica.net/podrskamalim-pivovarama/2621/ (13.02.2016.)
27
Britaniji drugi po veliini. Zapoljava preko 7.300 ljudi i posluje u ekoj, Engleskoj,
Maarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Takoer, grupacija ima
podrunice u Bosni i Hercegovini i Slovakoj. Molson Coors Europe je trini lider u tri
zemlje u sredinjoj Europi, a u ostalim zemljama im pripada drugo ili tree mjesto.45
Danas je Zagrebaka pivovara drutvo s ogranienom odgovornou registrirano u Republici
Hrvatskoj pri Trgovakom sudu u Zagrebu. Poduzee proizvodi i distribuira pivo iz svoje
pivovare u Zagrebu kupcima i predstavnitvima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji.
Tretira se kao veliko poduzee prema klasifikaciji poduzetnika te je kao takvo duno
primjenjivati Meunarodne standarde financijskog izvjetavanja. Povezana poduzea su
Cervesia Zagreb d.o.o. (matica), Tia partner d.o.o. i K pivovari d.o.o.
Najvaniji brand pivovare je Oujsko pivo koje se pojavljuje i kao Oujsko Boino, Cool,
Amber te okusi Limun i Grejp, a tu je i crno pivo Tomislav s kojim u kombinaciji i omjeru
60% - 40% tvori Oujsko Rezano.46 Prema podacima preuzetim iz Registra godinjih
financijskih izvjetaja, potrebno je napomenuti kako Oujsko pivo ostvaruje trini udio od
40% u segmentu Core lager piva te je najprodavaniji i najomiljeniji hrvatski pivski brand.
Oujsko pivo postie takav uspjeh zahvaljujui stalnim ulaganjima u tehnologiju i poboljanje
kvalitete. Proteklih godina je uloeno 2,5 milijuna eura u tehnika rjeenja kojima se
osigurava ekoloki djelotvornija proizvodnja, zatita prirode i prirodnih resursa, optimalna
potronja sirovina, te manja potronja energenata.47 Takoer, Zagrebaka pivovara licencno
puni i Beck's, Stellu Artois, Staropramen, Leffe i Lwenbru te uvozi i distribuira mnoge
druge poznate brandove piva.
3.2 Vertikalna i horizontalna analiza

3.2.1 Vertikalna analiza bilance
U strukturi imovine, poetkom promatranog razdoblja, znaajan udio ini kratkotrajna
imovina, ali njezin udio u promatranom razdoblju se smanjuje. Godine 2010., kratkotrajna je
imovina predstavljala skoro tri etvrtine ukupne aktive, tonije 72,23%. U strukturi
kratkotrajne imovine, znaajan je udio imao novac u blagajni i na raunima u banci, 46,05%.
Paralelno, sa smanjenjem udjela kratkotrajne imovine poveava se udio dugotrajne imovine. S
45
Molson Coors (2016.). Dostupno na: http://www.molsoncoors.com/en/about-us/our-markets/molson-coorseurope (13.02.2016.)

46
Zagrebaka pivovara (2016.) Dostupno na: http://www.ozujsko.com/o-zuji/ozujsko-pivo/obitelj/ (13.02.2016.)
47
Registar godinjih financijskih izvjetaja. Dostupno na: http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web/pSubjektTrazi.do.
(09.02.2016.)
28
vremenom, dugotrajna imovina iznosila je 57,77% ukupne aktive. Najvei skok u

promatranom petogodinjem razdoblju dugotrajna imovina je imala krajem 2011. godine kad
joj je udio porastao na 42,69%. Razlog tome je veliko smanjenje novca u blagajni i na
raunima kod banke sa 46,05%, koja je bila najvea pojedinana stavka u 2010. godini, na
3,87%. Zbog navedenih tendencija, vezani su problemi uz likvidnost poduzea. S obzirom da
se radi o proizvodnom poduzeu, oekivan je porast postrojenja i opreme. Krajem 2010.
godine udio je iznosio 8,01%, a 20,81% krajem 2014. godine. Isto tako, moe se primijetiti
kako se poduzee unazad tri godine odluilo na ulaganje u nekretnine.
U pasivi, najvee su se promjene dogodile u 2011. godini. Udio temeljnog kapitala 2010.
godine bio je na razini od 18,89% ukupnog kapitala i rezervi, a u ostalom promatranom
razdoblju udio je bio oko 0,15%. Razlog lei u tome to se poduzee preoblikovalo u drutvo
s ogranienom odgovornou, a temeljni kapital ostao je na razini od milijun kuna. Moe se
primijetiti kako se udio kapitala i rezervi smanjivao u ukupnoj pasivi tokom godina. Udio
kapitala i rezervi 2011. godine iznosio je 50,50%, dok je krajem 2010. godine iznosio
63,17%. Na kraju 2014. godine, udio je iznosio 38,15%, to je ujedno i najmanji udio u
promatranom razdoblju. Najvea stavka kapitala i rezervi, dobit poslovne godine, takoer je
bila u padu nakon 2011. godine i dosegla je razinu od 24,26% krajem 2014. godine.
Istovremeno, dugorone obveze i rezerviranja u strukturi pasive su gotovo zanemarivi, a
kratkorone obveze se poveavaju paralelno sa smanjenjem kapitala i rezervi. U udjelu
ukupne pasive, kratkorone obveze dosegle su razinu od 60,72% krajem 2014. godine.
Najvea stavka kratkoronih obveza, kao to je i uobiajeno, jesu obveze prema dobavljaima
iji se udio kretao izmeu 9,82% i 13,82% tokom godina. Takoer, od 2012. godine donesena
je odluka o isplati dobiti u kojom se vei dio dobiti isplauje vlasniku dok se preostali dio
knjii u obvezama koje su rasle za 7% u promatranom razdoblju.
Budui da se poduzee vie financira iz tuih sredstava, javljaju se problemi kod pokazatelja
zaduenosti, ali i likvidnosti. Novac u blagajni i na raunima u banci i openito kratkotrajna
imovina te kapital i rezerve, u promatranom razdoblju, osjetno su smanjili udio u ukupnoj
aktivi odnosno pasivi, dok se udio kratkoronih obveza osjetno poveao. Stoga se pokazatelji
likvidnosti smanjuju na razinu niu od preporuene dok pokazatelji zaduenosti premauju
preporuene vrijednosti i poduzeu stvaraju dodatne probleme.
29
Tablica 1 Strukturna bilanca poduzea Zagrebaka pivovara d.o.o. za razdoblje od 2010. do 2014. godine u tisuama kuna
Aktiva / u 000 HRK
2010.
udio
2011.
udio
2012.
udio
2013.
udio
2014.
udio
A) POTRAIVANJA ZA UPISANI A
NEUPLAENI KAPITAL
B) DUGOTRAJNA IMOVINA
I. NEMATERIJALNA IMOVINA
1. Izdaci za razvoj
0
273.652
331
20
0,00%
27,77%
0,03%
0,00%
0
289.815
3.546
0
0,00%
42,69%
0,52%
0,00%
0
298.827
341
83
0,00%
44,22%
0,05%
0,01%
0
389.722
828
43
0,00%
55,97%
0,12%
0,01%
0
389.928
13
2
0,00%
57,77%
0,00%
0,00%
2. Koncesije, patenti, licencije, robne i

uslune marke, softver i ostala prava
6. Ostala nematerijalna imovina
II. MATERIJALNA IMOVINA
1. Zemljite
2. Graevinski objekti
3. Postrojenja i oprema
311
0
196.821
47.925
38.559
78.960
0,03%
0,00%
19,98%
4,86%
3,91%
8,01%
3.528
18
206.886
47.925
35.894
72.532
0,52%
0,00%
30,47%
7,06%
5,29%
10,68%
247
11
216.934
46.451
36.362
74.678
0,04%
0,00%
32,11%
6,87%
5,38%
11,05%
781
4
264.086
46.451
38.709
127.337
0,11%
0,00%
37,92%
6,67%
5,56%
18,29%
11
0
293.798
46.451
44.072
140.444
0,00%
0,00%
43,52%
6,88%
6,53%
20,81%
4. Alati, pogonski inventar i transportna

imovina
5. Materijalna imovina u pripremi
6. Ulaganje u nekretnine
31.164
213
0
3,16%
0,02%
0,00%
32.502
18.033
0
4,79%
2,66%
0,00%
39.943
18.276
1.224
5,91%
2,70%
0,18%
41.484
8.897
1.208
5,96%
1,28%
0,17%
42.683
18.956
1.192
6,32%
2,81%
0,18%
76.500
7,76%
79.383
11,69%
81.552
12,07%
124.808
17,92%
96.117
14,24%
118
76.382
0
711.648
18.238
9.327
4.000
0,01%
7,75%
0,00%
72,23%
1,85%
0,95%
0,41%
118
79.265
0
389.058
19.305
11.029
4.384
0,02%
11,68%
0,00%
57,31%
2,84%
1,62%
0,65%
118
81.434
0
376.874
21.836
11.662
3.084
0,02%
12,05%
0,00%
55,78%
3,23%
1,73%
0,46%
67.117
57.691
0
306.633
23.369
10.469
4.519
9,64%
8,28%
0,00%
44,03%
3,36%
1,50%
0,65%
96.117
0
0
285.088
17.995
7.610
3.158
14,24%
0,00%
0,00%
42,23%
2,67%
1,13%
0,47%
III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA

IMOVINA
1. Udjeli (dionice) kod povezanih
poduzetnika
2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima
IV. POTRAIVANJA
C) KRATKOTRAJNA IMOVINA
I. ZALIHE
1. Sirovine i materija
2. Proizvodnja u tijeku
30
Aktiva / u 000 HRK

3. Gotovi proizvodi
4. Trgovaka roba
5. Predujmovi za zalihe
II. POTRAIVANJA
1. Potraivanja od povezanih poduzetnika
2. Potraivanja od kupaca
2010.
4.591
170
150
239.654
29.032
209.084
udio
0,47%
0,02%
0,02%
24,32%
2,95%
21,22%
2011.
3.656
207
29
224.565
22.733
200.215
udio
0,54%
0,03%
0,00%
33,08%
3,35%
29,49%
2012.
6.746
282
62
193.535
27.499
164.649
udio
1,00%
0,04%
0,01%
28,64%
4,07%
24,37%
2013.
8.268
113
0
189.237
8.639
176.244
udio
1,19%
0,02%
0,00%
27,18%
1,24%
25,31%
2014.
6.902
325
0
235.988
16.030
185.080
udio
1,02%
0,05%
0,00%
34,96%
2,37%
27,42%
6
573
959
0,00%
0,06%
0,10%
17
536
1.064
0,00%
0,08%
0,16%
4
442
941
0,00%
0,07%
0,14%
10
1.394
2.950
0,00%
0,20%
0,42%
7
8.035
26.836
0,00%
1,19%
3,98%
0
0
453.756
0,00%
0,00%
46,05%
0
0
145.188
0,00%
0,00%
21,39%
3.849
3.849
157.654
0,57%
0,57%
23,33%
4.171
4.171
89.856
0,60%
0,60%
12,90%
4.960
4.960
26.145
0,73%
0,73%
3,87%
0
985.300
2010.
0,00%
100,00%
udio
0
678.873
2011.
0,00%
100,00%
udio
0
675.701
2012.
0,00%
100,00%
udio
0
696.355
2013.
0,00%
100,00%
udio
0
675.016
2014.
0,00%
100,00%
udio
A) KAPITAL I REZERVE
I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL
II. KAPITALNE REZERVE
III. REZERVE IZ DOBITI
Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)
Ostale rezerve
IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE
622.418
186.135
0
37.215
51.324
88.539
0
63,17%
18,89%
0,00%
3,78%
5,21%
8,99%
0,00%
342.817
1.000
0
88.540
0
88.540
0
50,50%
0,15%
0,00%
13,04%
0,00%
13,04%
0,00%
324.165
1.000
0
88.540
0
88.540
0
47,97%
0,15%
0,00%
13,10%
0,00%
13,10%
0,00%
304.891
1.000
0
88.540
0
88.540
0
43,78%
0,14%
0,00%
12,71%
0,00%
12,71%
0,00%
257.502
1.000
0
88.540
0
88.540
0
38,15%
0,15%
0,00%
13,12%
0,00%
13,12%
0,00%
V. ZADRANA DOBIT ILI PRENESENI

GUBITAK
196.302
19,93%
4.217
0,62%
4.217
0,62%
4.217
0,61%
4.217
0,62%
4. Potraivanja od zaposlenika i lanova

poduzetnika
5. Potraivanja od drave i drugih institucija
6. Ostala potraivanja
III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA
IMOVINA
Dani zajmovi povezanim poduzetnicima
IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI
D) PLAENI TROKOVI BUDUEG
RAZDOBLJA I OBRAUNATI
PRIHODI
E) UKUPNO AKTIVA
Pasiva / u 000 HRK
31
Pasiva / u 000 HRK
2010.
udio
2011.
udio
2012.
udio
2013.
udio
2014.
udio
VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE

GODINE
B) REZERVIRANJA
202.766
27.987
20,58%
2,84%
249.060
20.753
36,69%
3,06%
230.408
4.042
34,10%
0,60%
211.134
4.389
30,32%
0,63%
163.745
4.631
24,26%
0,69%
1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i

sline obveze
2. Druga rezerviranja
C) DUGORONE OBVEZE
Obveze za zajmove, depozite i slino
D) KRATKORONE OBVEZE
1. Obveze prema povezanim poduzetnicima
1.805
26.182
0
0
334.895
20.984
0,18%
2,66%
0,00%
0,00%
33,99%
2,13%
1.308
19.445
0
0
315.303
12.673
0,19%
2,86%
0,00%
0,00%
46,45%
1,87%
1.715
2.327
0
0
347.494
7.159
0,25%
0,34%
0,00%
0,00%
51,43%
1,06%
2.001
2.388
0
0
387.075
30.233
0,29%
0,34%
0,00%
0,00%
55,59%
4,34%
2.192
2.439
2.982
2.982
409.901
9.780
0,32%
0,36%
0,44%
0,44%
60,72%
1,45%
2. Obveze prema bankama i drugim

financijskim institucijama
3. Obveze za predujmove
4. Obveze prema dobavljaima
5. Obveze prema zaposlenicima
58.000
87.331
96.729
24.334
5,89%
8,86%
9,82%
2,47%
55.000
78.425
79.556
25.940
8,10%
11,55%
11,72%
3,82%
22.000
74.060
91.099
19.379
3,26%
10,96%
13,48%
2,87%
26.000
74.783
68.834
11.901
3,73%
10,74%
9,88%
1,71%
35.000
77.954
93.301
11.290
5,19%
11,55%
13,82%
1,67%
6. Obveze za poreze, doprinose i slina

davanja
7. Obveze za isplatu dobiti
8. Ostale kratkorone obveze
28.945
0
18.572
2,94%
0,00%
1,88%
43.045
0
20.664
6,34%
0,00%
3,04%
33.792
77.992
22.013
5,00%
11,54%
3,26%
31.892
104.747
38.685
4,58%
15,04%
5,56%
19.653
125.064
37.859
2,91%
18,53%
5,61%
E) ODGOENO PLAANJE
TROKOVA I PRIHOD BUDUEG
0
0,00%
0
0,00%
0
0,00%
0
0,00%
0
0,00%
RAZDOBLJA
985.300 100,00% 678.873 100,00% 675.701 100,00% 696.355 100,00% 675.016 100,00%
F) UKUPNO - PASIVA
Izvor: Izraun autora prema podacima preuzetim iz Registra godinjih financijskih izvjetaja sa stranica Financijske agencije (http://rgfi.fina.hr/JavnaObjavaweb/pSubjektTrazi.do;datum pristupanja:09.02.2016.)
32
3.2.2 Vertikalna analiza rauna dobiti i gubitka

Kao to se moglo i oekivati, najvei udio u strukturi rauna dobiti i gubitka imaju poslovni
prihodi koji su ostvareni prodajom. Moe se primijetiti kako taj udio raste kroz cijelo
petogodinje razdoblje, od 97,97% 2010. do 99,64% 2014. godine. Najvea stavka unutar
poslovnih prihoda svakako su prihodi od prodaje proizvoda na domaem i inozemnom tritu
s obzirom da je to primarna djelatnost kojom se poduzee Zagrebaka pivovara bavi. Nakon
to je udio pivske industrije u gospodarstvu padalo od poetka recesije, u 2011. godini se
dogodio zaokret, to se i odrazilo na poslovne i ukupne prihode Zagrebake pivovare. U toj
godini na tritu se pojavilo pivo s okusom koje je donijelo pozitivan ok na tritu. Ipak, rast
prihoda trajao je samo tu godinu. Meutim, udio poslovnih prihoda u ukupnim prihodima se
poveavao tokom godina, pa je tako krajem 2010. godine udio iznosio 97,97%, a krajem
2014. godine 99,64%.
Za razliku od prihoda, poslovni rashodi predstavljali su sve vei i vei udio u ukupnim
prihodima izuzevi 2011. godinu. Najvea stavka odnosila se na materijalne trokove
(otprilike izmeu 37 i 44 posto) koji su se poveavali svake godine kako se poveavala
proizvodnja te tako i trokovi sirovina i materijala. Trokovi osoblja su otprilike konstantni i
kreu se izmeu 13 i 15 posto ukupnih prihoda. Financijski prihodi i rashodi ine neznatan
dio poslovnih prihoda, dok izvanrednih prihoda i rashoda nema.
to se tie dobiti nakon oporezivanja, moe se primijetiti kako udio u 2011. godini u ukupnim
prihodima raste (26,32%) u odnosu na 2010. godinu (24,14%), a nakon toga taj se udio
smanjivao. Razlog toga pada je smanjenje poslovnih prihoda, a poveanje poslovnih rashoda
tijekom promatranih godina u kojem je udio ukupnih rashoda imao sve vei udio u ukupnim
prihodima (76,88% 2014. godine).
Iako se udio poslovnih prihoda konstantno poveavao u promatranom razdoblju, pokazatelji
ekonominosti ne prikazuju pozitivne trendove. Poslovni rashodi takoer su poveavali svoj
udio, ali po veoj stopi. Sukladno s time, moe se zakljuiti kako se ekonominost ukupnog
poslovanja, ekonominost poslovanja i ekonominost financiranja smanjivala se tokom
godina, iznimka je jedino 2011. godina. Kod pokazatelja profitabilnosti, prije svega neto i
bruto profitne mare, moe se zakljuiti da su se vrijednosti poveale u 2011. godini, kada se
dogodio oporavak trita, to se moe vidjeti kroz prihode od prodaje u raunu dobiti i
gubitka.
33
Tablica 2 Strukturni raun dobiti i gubitka poduzea Zagrebaka pivovara d.o.o. za razdoblje od 2010. do 2014. godine u tisuama kuna
Raun dobiti i gubitka / u 000
HRK
I. POSLOVNI PRIHODI
1. Prihodi od prodaje
2. Ostali poslovni prihodi
II. POSLOVNI RASHODI
1. Promjene vrijednosti zaliha
2. Materijalni trokovi
a) Trokovi sirovina i materijala
b) Trokovi prodane robe
c) Ostali vanjski trokovi
3. Trokovi osoblja
a) Neto plae i nadnice
2010.
udio
2011.
udio
2012.
udio
2013.
udio
2014.
udio
823.231
790.831
32.400
581.040
-816
310.383
131.142
3.614
175.627
127.380
66.085
97,97%
94,11%
3,86%
69,15%
-0,10%
36,94%
15,61%
0,43%
20,90%
15,16%
7,86%
932.544
886.707
45.837
623.806
-930
356.403
162.059
1.779
192.565
130.401
67.652
98,56%
93,72%
4,84%
65,93%
-0,10%
37,67%
17,13%
0,19%
20,35%
13,78%
7,15%
923.852
881.252
42.600
634.434
-2.998
364.322
168.977
2.514
192.831
128.230
66.526
99,34%
94,76%
4,58%
68,22%
-0,32%
39,17%
18,17%
0,27%
20,73%
13,79%
7,15%
939.214
916.843
22.371
672.338
-2.204
373.376
171.783
1.551
200.042
137.467
71.318
99,47%
97,10%
2,37%
71,21%
-0,23%
39,54%
18,19%
0,16%
21,19%
14,56%
7,55%
910.815
892.956
17.859
700.224
1.194
403.545
175.122
5.710
222.713
136.062
70.589
99,64%
97,69%
1,95%
76,60%
0,13%
44,15%
19,16%
0,62%
24,36%
14,88%
7,72%
b) Trokovi poreza i doprinosa iz

plaa
c) Doprinosi na plae
4. Amortizacija
5. Ostali trokovi
6. Vrijednosno usklaivanje
7. Rezerviranja
8. Ostali poslovni rashodi
III. FINANCIJSKI PRIHODI
42.596
18.699
65.515
74.913
25
3.640
0
17.077
5,07%
2,23%
7,80%
8,91%
0,00%
0,43%
0,00%
2,03%
43.605
19.144
60.120
77.783
29
0
0
13.628
4,61%
2,02%
6,35%
8,22%
0,00%
0,00%
0,00%
1,44%
42.880
18.824
55.608
89.161
111
0
0
6.165
4,61%
2,02%
5,98%
9,59%
0,01%
0,00%
0,00%
0,66%
45.969
20.180
68.782
94.805
51
61
0
5.002
4,87%
2,14%
7,28%
10,04%
0,01%
0,01%
0,00%
0,53%
45.499
19.974
71.348
87.922
102
51
0
3.301
4,98%
2,19%
7,81%
9,62%
0,01%
0,01%
0,00%
0,36%
Kamate, teajne razlike, dividende i

slini prihodi
Ostali financijski prihodi
IV. FINANCIJSKI RASHODI
Kamate, teajne razlike i drugi rash.
11.898
5.179
3.568
3.568
1,42%
0,62%
0,42%
0,42%
13.187
441
5.538
5.538
1,39%
0,05%
0,59%
0,59%
6.165
0
3.053
2.928
0,66%
0,00%
0,33%
0,31%
5.002
0
2.396
2.396
0,53%
0,00%
0,25%
0,25%
3.301
0
2.526
2.526
0,36%
0,00%
0,28%
0,28%
34

HRK
Ostali financijski rashodi
V. IZVANREDNI PRIHODI
VI. IZVANREDNI RASHODI
VII. UKUPNI PRIHODI
VIII. UKUPNI RASHODI
2010.
udio
2011.
udio
2012.
udio
2013.
udio
2014.
udio
0
0
0
840.308
584.608
0,00%
0,00%
0,00%
100,00%
69,57%
0
0
0
946.172
629.344
0,00%
0,00%
0,00%
100,00%
66,51%
125
0
0
930.017
637.487
0,01%
0,00%
0,00%
100,00%
68,55%
0
0
0
944.216
674.734
0,00%
0,00%
0,00%
100,00%
71,46%
0
0
0
914.116
702.750
0,00%
0,00%
0,00%
100,00%
76,88%
IX. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE

OPOREZIVANJA
X. POREZ NA DOBIT
255.700
52.934
30,43%
6,30%
316.828
67.767
33,49%
7,16%
292.530
62.123
31,45%
6,68%
269.482
58.348
28,54%
6,18%
211.366
47.620
23,12%
5,21%
XI. DOBIT ILI GUBITAK

202.766
24,13% 249.061
26,32% 230.407
24,77% 211.134
22,36% 163.746
17,91%
RAZDOBLJA
35
3.2.3 Horizontalna analiza bilance

Komparativnom bilancom poduzea provodi se horizontalna analiza bilance. Svaka godina
usporeivala se s prethodnom godinom u apsolutnim i relativnim iznosima. Prvo to se moe
primijetiti je to da se dugotrajna imovina iz godine u godinu poveavala, dok se kratkotrajna
imovina smanjivala. Najvei pad vrijednosti kratkotrajne imovine moe se vidjeti u 2011.
godini, kada je vrijednost u apsolutnom iznosu pala za 322.590 milijuna kuna odnosno za
neto vie od 45% u odnosu na 2010. godinu. Uzrok pada kratkotrajne imovine proizlazi iz
velikog pada vrijednosti novca u blagajni i na raunima u banci, a novac se smanjio za
308.568 milijuna kuna u apsolutnom iznosu odnosno 68% u odnosu na godinu prije. Tada se
depoziti nisu oroili, kao to je bila dotadanja praksa, nego se oroavaju u skladu s ugovorom
o okrupnjavanju novanih sredstava drutava iz Starbev grupe. Godinu kasnije, novac se
poveao, a zatim zadnje dvije godine promatranog razdoblja vrijednost se smanjila na razinu
od 26.145 milijuna kuna ponajvie kao posljedica kreditnog rizika odnosno porasta
potraivanja od kupaca i ostalih potraivanja.
S druge strane, dugotrajna imovina je imala trend poveanja vrijednosti za vie od 100
milijuna kuna. Najvea stavka dugotrajne imovine je materijala imovina u kojoj se moe
vidjeti konstantno poveanje. Veliko poveanje u petogodinjem razdoblju imala su ulaganja
u postrojenja i opremu ija se vrijednost skoro udvostruila, a imaju veliki utjecaj na
proizvodnju. Takoer, i ostala materijalna imovina imala je znaajno poveanje u
promatranom razdoblju to se ukupno odrazilo na poveanje dugotrajne imovine.
Tijekom 2011. godine, to se pasive tie, uoene su velike promjene na kapitalu i rezervama.
Poetkom 2011. godine, poduzee je imalo 620.450 dionica od ega je 14.057 vlastitih ija je
nominalna vrijednost bila 300 kn po dionici. Tada je poduzee iz zadrane dobiti formiralo
rezerve za otkup vlastitih dionica u iznosu od 51.324 milijuna kuna. Stoga, moe se primijetiti
veliko smanjenje temeljnog kapitala za neto vie od 185 milijuna kuna u odnosu na 2010.
godinu. Razlog povlaenja ranije steenih vlastitih dionica u iznosu 4.217 milijuna kuna te u
preoblikovanju poduzea. Odlukom Glavne skuptine od 21.04.2011. poduzee je
preoblikovano u drutvo s ogranienom odgovornou, a dotadanji jedini dioniar, Cervesia
Zagreb d.o.o. postao je jedini lan poduzea s poslovnim udjelom. Odlukom lana smanjio se
temeljni kapital na milijun kuna, a ostatak od 181.918 milijuna kuna isplaeno je vlasniku
Cervesia Zagreb d.o.o. Isto tako, od kraja 2011. godine poduzee mijenja raunovodstvene
politike te rezerve iz dobiti i zadranu dobit vodi jednako kroz naredne godine. Uz to, u
36
petogodinjem razdoblju, kapital i rezerve se konstantno smanjuju, sa 622.418 milijuna na

257.502 milijuna kuna. Istovremeno kratkorone obveze se poveavaju 334.895 na 409.901
milijuna kuna. Najvea stavka kratkoronih obveza jesu obveze prema dobavljaima koje
imaju naizmjenian pad i rast tokom promatranih godina u iznosima. Takoer, od 2012.
godine donesena je odluka o isplati dobiti u kojom se vei dio dobiti isplauje vlasniku dok se
preostali dio knjii u obvezama.
Promjene trendova u bilanci vidljivi su i u pokazateljima likvidnosti i zaduenosti. Prije
svega, konstantno poveanje vrijednosti dugotrajne imovine uz istovremeno smanjenje
kapitala i rezervi odraava se na koeficijent financijske stabilnosti koji prelazi vrijednost
jedan. Takoer, zbog smanjenja vrijednosti kratkotrajne imovine i poveanja kratkoronih
obveza javljaju se problemi kod svih pokazatelja likvidnosti. Kratkorone obveze premauju
iznos kratkotrajne imovine te je poduzee suoeno s deficitom radnog kapitala u zadnje dvije
godine.
S druge strane, pokazatelji zaduenosti ima takoer negativne trendove. Koeficijent
zaduenosti poveava svoju vrijednost zbog poveanja kratkoronih obveza koji premauju
kapital i rezerve u promatranom razdoblju. Sukladno tome, koeficijent vlastitog financiranja
se smanjuje. Koeficijentom financiranja stavljaju se u odnos ukupne obveze te kapital i
rezerve. Kao to se moe vidjeti, 2013. godine ukupne obveze vee su od kapitala i rezervi to
znai da je koeficijent financiranja vei od 1. Isto tako, stupnjevi pokria I i II stavljaju u
odnos kapital i dugorone obveze te dugotrajnu imovinu. S obzirom da se vrijednost
dugotrajne imovine konstantno poveava u promatranom razdoblju, dok se kapital smanjuje,
moe se doi do zakljuka kako se stupnjevi pokria smanjuju tokom godina. Problem nastaje
u zadnje dvije godine, kada je vrijednost stupnjeva pokria manja od 1 pa se kapital ne koristi
za financiranje kratkotrajne imovine.
37
Tablica 3 Komparativna bilanca poduzea Zagrebaka pivovara d.o.o. za razdoblje od 2010. do 2014. godine u tisuama kuna
apsolutno
2010./
2011.
relativno
2010./
2011.
289.815
16.163
5,91%
298.827
9.012
3,11%
389.722
90.895
30,42%
389.928
206
0,05%
331
3.546
3.215
971,30%
341
-3.205
-90,38%
828
487
142,82%
13
-815
-98,43%
20
-20
-100,00%
83
83
43
-40
-48,19%
-41
-95,35%
2. Koncesije, patenti, licencije,

robne i uslune marke, softver i
ostala prava
311
3.528
3.217
1034,41%
247
-3.281
-93,00%
781
534
216,19%
11
-770
-98,59%
3. Ostala nematerijalna imovina
18
18
11
-7
-38,89%
-7
-63,64%
-4
-100,00%
196.821
206.886
10.065
5,11%
216.934
10.048
4,86%
264.086
47.152
21,74%
293.798
29.712
11,25%
1. Zemljite
47.925
47.925
0,00%
46.451
-1.474
-3,08%
46.451
0,00%
46.451
0,00%
2. Graevinski objekti
38.559
35.894
-2.665
-6,91%
36.362
468
1,30%
38.709
2.347
6,45%
44.072
5.363
13,85%
3. Postrojenja i oprema
78.960
72.532
-6.428
-8,14%
74.678
2.146
2,96%
127.337
52.659
70,51%
140.444
13.107
10,29%
31.164
32.502
1.338
4,29%
39.943
7.441
22,89%
41.484
1.541
3,86%
42.683
1.199
2,89%
213
18.033
17.820
8366,20%
18.276
243
1,35%
8.897
-9.379
-51,32%
18.956
10.059
113,06%
1.224
1.224
1.208
-16
-1,31%
1.192
-16
-1,32%
76.500
79.383
2.883
3,77%
81.552
2.169
2,73%
124.808
43.256
53,04%
96.117
-28.691
-22,99%
118
118
0,00%
118
0,00%
67.117
66.999
56778,81%
96.117
29.000
43,21%
76.382
79.265
2.883
3,77%
81.434
2.169
2,74%
57.691
-23.743
-29,16%
-57.691
-100,00%
711.648
389.058
-322.590
-45,33%
376.874
-12.184
-3,13%
306.633
-70.241
-18,64%
285.088
-21.545
-7,03%
18.238
19.305
1.067
5,85%
21.836
2.531
13,11%
23.369
1.533
7,02%
17.995
-5.374
-23,00%
1. Sirovine i materija
9.327
11.029
1.702
18,25%
11.662
633
5,74%
10.469
-1.193
-10,23%
7.610
-2.859
-27,31%
2. Proizvodnja u tijeku
4.000
4.384
384
9,60%
3.084
-1.300
-29,65%
4.519
1.435
46,53%
3.158
-1.361
-30,12%
3. Gotovi proizvodi
4.591
3.656
-935
-20,37%
6.746
3.090
84,52%
8.268
1.522
22,56%
6.902
-1.366
-16,52%
Aktiva / u 000 HRK

DUGOTRAJNA IMOVINA
I. NEMATERIJALNA IMOVINA
1. Izdaci za razvoj
II. MATERIJALNA IMOVINA
4. Alati, pogonski inventar i

transportna imovina
5. Materijalna imovina u
pripremi
6. Ulaganje u nekretnine
III. DUGOTRAJNA
FINANCIJSKA IMOVINA
1. Udjeli (dionice) kod
povezanih poduzetnika
2. Dani zajmovi povezanim
poduzetnicima
IV. POTRAIVANJA
KRATKOTRAJNA
IMOVINA
I. ZALIHE
2010.
2011.
273.652
aps
2011./
2012.
2012.
38
rel
2011./
2012.
aps
2012./
2013.
2013.
rel
2012./
2013.
aps
2013./
2014.
2014.
rel
2013./
2014.
Aktiva / u 000 HRK

4. Trgovaka roba
5. Predujmovi za zalihe
II. POTRAIVANJA
1. Potraivanja od povezanih
poduzetnika
2. Potraivanja od kupaca
2010.
2011.
170
207
apsolutno
2010./
2011.
relativno
2010./
2011.
37
21,76%
aps
2011./
2012.
2012.
282
rel
2011./
2012.
aps
2012./
2013.
2013.
75
36,23%
113
rel
2012./
2013.
aps
2013./
2014.
2014.
-169
-59,93%
325
212
rel
2013./
2014.
187,61%
150
29
-121
-80,67%
62
33
113,79%
-62
-100,00%
239.654
224.565
-15.089
-6,30%
193.535
-31.030
-13,82%
189.237
-4.298
-2,22%
235.988
46.751
24,70%
29.032
22.733
-6.299
-21,70%
27.499
4.766
20,97%
8.639
-18.860
-68,58%
16.030
7.391
85,55%
209.084
200.215
-8.869
-4,24%
164.649
-35.566
-17,76%
176.244
11.595
7,04%
185.080
8.836
5,01%
3. Potraivanja od zaposlenika i
lanova poduzetnika
17
11
183,33%
-13
-76,47%
10
150,00%
-3
-30,00%
4. Potraivanja od drave i
drugih institucija
573
536
-37
-6,46%
442
-94
-17,54%
1.394
952
215,38%
8.035
6.641
476,40%
5. Ostala potraivanja
959
1.064
105
10,95%
941
-123
-11,56%
2.950
2.009
213,50%
26.836
23.886
809,69%
III. KRATKOTRAJNA
FINANCIJSKA IMOVINA
3.849
3.849
4.171
322
8,37%
4.960
789
18,92%
Dani zajmovi povezanim

poduzetnicima
3.849
3.849
4.171
322
8,37%
4.960
789
18,92%
IV. NOVAC U BANCI I

BLAGAJNI
453.756
145.188
-308.568
-68,00%
157.654
12.466
8,59%
89.856
-67.798
-43,00%
26.145
-63.711
-70,90%
UKUPNO AKTIVA
985.300
678.873
-306.427
-31,10%
675.701
-3.172
-0,47%
696.355
20.654
3,06%
675.016
-21.339
-3,06%
2010.
2011.
apsolutno
2010./
2011.
relativno
2010./
2011.
2012.
aps
2011./
2012.
rel
2011./
2012.
2014.
aps
2013./
2014.
rel
2013./
2014.
A) KAPITAL I REZERVE
622.418
342.817
-279.601
-44,92%
324.165
-18.652
-5,44%
304.891
-19.274
-5,95%
257.502
-47.389
-15,54%
I. TEMELJNI (UPISANI)
KAPITAL
186.135
1.000
-185.135
-99,46%
1.000
0,00%
1.000
0,00%
1.000
0,00%
III. REZERVE IZ DOBITI
37.215
88.540
51.325
137,91%
88.540
0,00%
88.540
0,00%
88.540
0,00%
Vlastite dionice i udjeli

(odbitna stavka)
51.324
-51.324
-100,00%
Ostale rezerve
88.539
88.540
0,00%
88.540
0,00%
88.540
0,00%
88.540
0,00%
IV. REVALORIZACIJSKE
REZERVE
V. ZADRANA DOBIT ILI

PRENESENI GUBITAK
196.302
4.217
-192.085
-97,85%
4.217
0,00%
4.217
4.217
0,00%
Pasiva / u 000 HRK
II. KAPITALNE REZERVE
39
aps
2012./
2013.
2013.
rel
2012./
2013.
2014.
aps
2013./
2014.
rel
2013./
2014.
-8,37%
163.745
-47.389
-22,44%
347
8,58%
4.631
242
5,51%
2.001
286
16,68%
2.192
191
9,55%
-17.118
-88,03%
2.388
61
2,62%
2.439
51
2,14%
2.982
2.982
2.982
2.982
-19.592
-5,85%
347.494
32.191
10,21%
387.075
39.581
11,39%
409.901
22.826
5,90%
12.673
-8.311
-39,61%
7.159
-5.514
-43,51%
30.233
23.074
322,31%
9.780
-20.453
-67,65%
58.000
55.000
-3.000
-5,17%
22.000
-33.000
-60,00%
26.000
4.000
18,18%
35.000
9.000
34,62%
3. Obveze za predujmove
87.331
78.425
-8.906
-10,20%
74.060
-4.365
-5,57%
74.783
723
0,98%
77.954
3.171
4,24%
4. Obveze prema dobavljaima
96.729
79.556
-17.173
-17,75%
91.099
11.543
14,51%
68.834
-22.265
-24,44%
93.301
24.467
35,54%
5. Obveze prema zaposlenicima
24.334
25.940
1.606
6,60%
19.379
-6.561
-25,29%
11.901
-7.478
-38,59%
11.290
-611
-5,13%
6. Obveze za poreze, doprinose

i slina davanja
28.945
43.045
14.100
48,71%
33.792
-9.253
-21,50%
31.892
-1.900
-5,62%
19.653
-12.239
-38,38%
77.992
77.992
104.747
26.755
34,30%
125.064
20.317
19,40%
Pasiva / u 000 HRK

VI. DOBIT ILI GUBITAK
POSLOVNE GODINE
B) REZERVIRANJA
1. Rezerviranja za mirovine,
otpremnine i sline obveze
2. Rezerviranja za porezne
obveze
2. Druga rezerviranja
C) DUGORONE OBVEZE
Obveze za zajmove, depozite i
slino
D)KRATKORONE
OBVEZE
1. Obveze prema povezanim
poduzetnicima
2. Obveze prema bankama i
drugim financijskim
institucijama
7. Obveze s osnove udjela u

rezultatu
8. Ostale kratkorone obveze
E) UKUPNO - PASIVA
apsolutno
2010./
2011.
relativno
2010./
2011.
2012.
aps
2011./
2012.
rel
2011./
2012.
249.060
46.294
22,83%
230.408
-18.652
-7,49%
211.134
-19.274
27.987
20.753
-7.234
-25,85%
4.042
-16.711
-80,52%
4.389
1.805
1.308
-497
-27,53%
1.715
407
31,12%
26.182
19.445
-6.737
-25,73%
2.327
334.895
315.303
20.984
2010.
2011.
202.766
aps
2012./
2013.
2013.
rel
2012./
2013.
18.572
20.664
2.092
11,26%
22.013
1.349
6,53%
38.685
16.672
75,74%
37.859
-826
-2,14%
985.300
678.873
-306.427
-31,10%
675.701
-3.172
-0,47%
696.355
20.654
3,06%
675.016
-21.339
-3,06%
40
3.2.4 Horizontalna analiza rauna dobiti i gubitka

Komparativni raun dobiti i gubitka koristi se za provedbu horizontalne analize na nain da se
svaka godina usporeuje s prethodnom godinom. to se tie poslovnih prihoda, nakon
pozitivnog oka 2011. godine i rasta prihoda vie od 100 milijuna kuna u apsolutnom te oko
13% u relativnom iznosu, poslovni prihodi su oscilirali u promatranom razdoblju. Godine
2014. prihodi su bili manji za 28.399 milijuna kuna u apsolutnom te 3% u relativnom iznosu
naspram 2013. Iako ostali poslovni prihodi ine mali dio ukupnih poslovnih prihoda, imali su
negativan trend tokom godina koji je dosegnuo ak 47,50% 2013. godine u odnosu na 2012. S
druge strane, poslovni rashodi imaju pozitivan trend tokom svih 5 godina. Godine 2010.
iznosili su 581.040 milijuna kuna dok su 2014. bili na razini od 700.224 milijuna. Dosezali su
stopu od ak 7,36%. Prije svega, to se dogodilo zahvaljujui materijalnim trokovima koji su
imali kontinuirani rast tokom cijelog petogodinjeg razdoblja, ponajvie trokova sirovina i
materijala koji su se poveali za vie od 40 milijuna kuna. Iako veliku stavku predstavljaju i
trokovi osoblja, trend je bio oscilirajui jer je poduzee prve tri godine smanjivalo broj
zaposlenika te radnih beneficija nakon ega se promijenila politika.
Financijski prihodi imali su negativan trend tokom svih 5 godina. Godine 2010. financijski su
prihodi iznosili 17.077 milijuna kuna, a ve godinu nakon, dogodio se pad od 20,20%. Taj se
pad nastavio do 2014. godine, kada su prihodi iznosili 3.301 milijuna kuna. Financijski
rashodi imali su, takoer pad vrijednosti za otprilike milijun kuna ali imali su oscilirajui
trend rasta i pada. Poetkom promatranog razdoblja iznosili su 3.568 milijuna kuna dok su
krajem iznosili 2.526 milijuna kuna. Takvi trendovi utjecali su na ekonominost financiranja
koja se smanjivala tokom godina.
Kako su ukupni prihodi bili vei od ukupnih rashoda tokom cijelog promatranog razdoblja,
poduzee je kontinuirano ostvarivalo dobit. Na kraju 2010. godine poduzee je ostvarilo dobit
od 202.766 milijuna kuna. Godinu dana nakon toga, dobit je porasla na 249.061 milijuna kuna
u apsolutnom odnosno 22,83% u relativnom iznosu, prvi put nakon recesije. Kada se mislilo
da je recesija prevladana i da slijedi ponovni rast dobiti, u 2012. godini rast se dogodio nije.
Dobit je pala za 7,49% odnosno za neto vie od 18.5 milijuna kuna. Do kraja 2014. godine,
taj pad se nastavio te se dobit spustila na razinu od 163.746 milijuna kuna. Zbog svega
navedenog, moe se zakljuiti da je poduzee svoju rentabilnost imovine i rentabilnost
vlastitog kapitala povealo samo u 2011. godini, a u kasnijim godinama vrijednosti su se
smanjivale.
41
Tablica 4 Komparativni raun dobiti i gubitka poduzea Zagrebaka pivovara d.o.o. u razdoblju od 2010. do 2014. godine u tisuama kuna

HRK
apsolutno
2010./
2011.
relativno
2010./
2011.
932.544
109.313
13,28%
923.852
-8.692
-0,93%
939.214
15.362
886.707
95.876
12,12%
881.252
-5.455
-0,62%
916.843
2010.
2011.
I. POSLOVNI PRIHODI
823.231
1. Prihodi od prodaje
790.831
2. Ostali poslovni prihodi
aps
2011./
2012.
2012.
rel
2011./
2012.
aps
2012./
2013.
2013.
rel
2012./
2013.
2014.
aps
2013./
2014.
rel
2013./
2014.
1,66%
910.815
-28.399
-3,02%
35.591
4,04%
892.956
-23.887
-2,61%
32.400
45.837
13.437
41,47%
42.600
-3.237
-7,06%
22.371
-20.229
-47,49%
17.859
-4.512
-20,17%
581.040
623.806
42.766
7,36%
634.434
10.628
1,70%
672.338
37.904
5,97%
700.224
27.886
4,15%
-816
-930
-114
13,97%
-2.998
-2.068
222,37%
-2.204
794
-26,48%
1.194
3.398
-154,17%
2. Materijalni trokovi
310.383
356.403
46.020
14,83%
364.322
7.919
2,22%
373.376
9.054
2,49%
403.545
30.169
8,08%
a) Trokovi sirovina i materijala
131.142
162.059
30.917
23,58%
168.977
6.918
4,27%
171.783
2.806
1,66%
175.122
3.339
1,94%
b) Trokovi prodane robe
3.614
1.779
-1.835
-50,77%
2.514
735
41,32%
1.551
-963
-38,31%
5.710
4.159
268,15%
c) Ostali vanjski trokovi
175.627
192.565
16.938
9,64%
192.831
266
0,14%
200.042
7.211
3,74%
222.713
22.671
11,33%
3. Trokovi osoblja
127.380
130.401
3.021
2,37%
128.230
-2.171
-1,66%
137.467
9.237
7,20%
136.062
-1.405
-1,02%
a) Neto plae i nadnice

b) Trokovi poreza i doprinosa iz
plaa
66.085
67.652
1.567
2,37%
66.526
-1.126
-1,66%
71.318
4.792
7,20%
70.589
-729
-1,02%
42.596
43.605
1.009
2,37%
42.880
-725
-1,66%
45.969
3.089
7,20%
45.499
-470
-1,02%
c) Doprinosi na plae
18.699
19.144
445
2,38%
18.824
-320
-1,67%
20.180
1.356
7,20%
19.974
-206
-1,02%
4. Amortizacija
65.515
60.120
-5.395
-8,23%
55.608
-4.512
-7,50%
68.782
13.174
23,69%
71.348
2.566
3,73%
5. Ostali trokovi
74.913
77.783
2.870
3,83%
89.161
11.378
14,63%
94.805
5.644
6,33%
87.922
-6.883
-7,26%
25
29
16,00%
111
82
282,76%
51
-60
-54,05%
102
51
100,00%
3.640
-3.640
-100,00%
61
61
51
-10
-16,39%
III. FINANCIJSKI PRIHODI
17.077
13.628
-3.449
-20,20%
6.165
-7.463
-54,76%
5.002
-1.163
-18,86%
3.301
-1.701
-34,01%
Kamate, teajne razlike, dividende

i slini prihodi
11.898
13.187
1.289
10,83%
6.165
-7.022
-53,25%
5.002
-1.163
-18,86%
3.301
-1.701
-34,01%
Ostali financijski prihodi
5.179
441
-4.738
-91,48%
-441
-100,00%
IV. FINANCIJSKI RASHODI

Kamate, teajne razlike i drugi
rashodi
3.568
5.538
1.970
55,21%
3.053
-2.485
-44,87%
2.396
-657
-21,52%
2.526
130
5,43%
3.568
5.538
1.970
55,21%
2.928
-2.610
-47,13%
2.396
-532
-18,17%
2.526
130
5,43%
Ostali financijski rashodi
125
125
-125
-100,00%
V. IZVANREDNI PRIHODI
II. POSLOVNI RASHODI

1. Promjene vrijednosti zaliha
6. Vrijednosno usklaivanje
7. Rezerviranja
8. Ostali poslovni rashodi
42

HRK
2010.
2011.
apsolutno
2010./
2011.
relativno
2010./
2011.
aps
2011./
2012.
2012.
rel
2011./
2012.
aps
2012./
2013.
2013.
rel
2012./
2013.
aps
2013./
2014.
2014.
rel
2013./
2014.
VII. UKUPNI PRIHODI
840.308
946.172
105.864
12,60%
930.017
-16.155
-1,71%
944.216
14.199
1,53%
914.116
-30.100
-3,19%
VIII. UKUPNI RASHODI
584.608
629.344
44.736
7,65%
637.487
8.143
1,29%
674.734
37.247
5,84%
702.750
28.016
4,15%
IX. DOBIT ILI GUBITAK

PRIJE OPOREZIVANJA
255.700
316.828
61.128
23,91%
292.530
-24.298
-7,67%
269.482
-23.048
-7,88%
211.366
-58.116
-21,57%
52.934
67.767
14.833
28,02%
62.123
-5.644
-8,33%
58.348
-3.775
-6,08%
47.620
-10.728
-18,39%
202.766
249.061
46.295
22,83%
230.407
-18.654
-7,49%
211.134
-19.273
-8,36%
163.746
-47.388
-22,44%
VI. IZVANREDNI RASHODI
X. POREZ NA DOBIT
XI. DOBIT ILI GUBITAK
RAZDOBLJA
43
3.3 Analiza pomou financijskih pokazatelja

3.3.1 Pokazatelji sigurnosti
Pokazatelji likvidnosti
Koeficijent trenutne likvidnosti pokazuje trenutnu sposobnost poduzea u podmirenju svojih
obveza. Poetkom promatranog razdoblja, koeficijent je iznosio 1,35 to znai da su se iz
iznosa novca u blagajni i na raunima u banci mogle podmiriti kratkorone obveze u cijelosti i
da je ostalo jo 35% sredstava nakon podmirenja tih obveza. Idue godine, taj koeficijent se
smanjuje na 0,46 to pokazuje da pokrivenost kratkoronih obveza iznosi 46% iz novca u
blagajni i na raunima u banci. Razlog smanjenja je promjena politike StarBev-a, u kojoj
poduzea iz grupacije okrupnjavaju svoj novac na zajednikom raunu. Koeficijent trenutne
likvidnosti smanjuje se tokom godina te se krajem 2014. godine nalazi ispod kritine granice
od 0,1. Tonije, vrijednost koeficijenta iznosi 0,06 to govori da poduzee nema dovoljno
novaca za podmirenje kratkoronih obveza.
Koeficijenti ubrzane i tekue likvidnosti trebali bi imati to veu vrijednost, s tim da bi
preporuena granica za ubrzanu likvidnost trebala biti vea od 1, a za tekuu vea od 2 kako
nebi dolazilo do problema oko plaanja obveza. I jedan i drugi koeficijent su u trendu
smanjivanja vrijednosti te bi mogli predstavljati problem za budue razdoblje. Krajem 2010.
godine, koeficijent ubrzane likvidnosti iznosio je 2,07 to znai da su kratkorone obveze
barem dvostruko podmirene iz novca u blagajni i na raunima u banci i kratkotrajnih
potraivanja. Ovaj koeficijent predstavlja brzo unovivu imovinu. Idue dvije godine
vrijednost koeficijenta se smanjuje, ali se nalazi iznad preporuene razine u kojoj bi se
podmirile obveze u cijelosti i ostao viak od 17% u 2011. godini te 2% godinu kasnije.
Sljedee dvije godine, poduzee ovim koeficijentom ne moe podmiriti svoje obveze u
cijelosti nego samo 73 odnosno 65 posto. Pokazatelj tekue likvidnosti prikazuje koliko su
kratkorone obveze podmirene kratkotrajnom imovinom. Krajem 2010. godine, koeficijent je
iznosio 2,12 tako da su kratkorone obveze vie od dvostruko prekrivene kratkotrajnom
imovinom i zadovoljava preporuenu vrijednost. Nakon toga, koeficijent tekue likvidnosti se
nalazi ispod preporuene vrijednosti, 2011. godine je na razini od 1,23, a godinu kasnije 1,08.
Takve vrijednosti prikazuju kako bi jo uvijek kratkorone obveze bile podmirene
kratkotrajnom imovinom. Posljednje dvije godine, vrijednost koeficijenta se smanjila ispod 1,
odnosno kratkotrajna imovina je podmirila samo 79% tj. 70% kratkoronih obveza. esto se
smatra rizinim za vjerovnike i investitore. to je vea vrijednost ovog pokazatelja, to je i vei
iznos radnog kapitala.
44
Koeficijent financijske stabilnosti pokazuje u kojoj je mjeri kratkotrajna imovina pokrivena

dugotrajnim izvorima financiranja, to je vaan pokazatelj ukupne financijske stabilnosti
poduzea. Ukoliko je pokazatelj manji od 1, znai da postoji radni kapital te se dio
kratkotrajne imovine financira iz dugoronih izvora. U Zagrebakoj pivovari, koeficijenti
financijske stabilnosti u prve tri godine bili zadovoljavajui, ali su se poveavali tijekom
promatranog razdoblja. Krajem 2010. godine, koeficijent je bio najnii i iznosio je 0,42.
Godine 2013. koeficijent je premaio preporuenu vrijednost i iznosio je 1,26. Godinu nakon,
vrijednost je bila jo vea, 1,47 to je utjecalo na poveanje deficita radnog kapitala. Prije
svega, zbog trenda pokazatelja, uoeni su problemi u likvidnosti Zagrebake pivovare.
Tablica 5 Pokazatelji likvidnosti
POKAZATELJI:
Koeficijent trenutne
likvidnosti
Koeficijent ubrzane
likvidnosti
Koeficijent tekue
likvidnosti
Koeficijent financijske
stabilnosti
Radni kapital
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
1,35
0,46
0,45
0,23
0,06
2,07
1,17
1,02
0,73
0,65
2,12
1,23
1,08
0,79
0,70
0,42
0,80
0,91
1,26
1,47
376.753
73.755
29.380
-80.442
-124.813
Financijske agencije (http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web/pSubjektTrazi.do;datum pristupanja:09.02.2016.)
Pokazatelji zaduenosti
Pokazatelji zaduenosti Zagrebake pivovare prikazuju vrijednosti ispod preporuenih razina.
Koeficijent zaduenosti nebi trebao biti vei od 0,5 iz razloga to je stupanj zaduenosti vei
to je vei i rizik ulaganja u poduzee. U tablici se moe vidjeti kako je taj koeficijent bio samo
2010. godine ispod 0,5, tonije na razini od 0,37, to znai da ukupne obveze predstavljaju
37% ukupne imovine. S druge strane, to znai da je 63% ukupne imovine financirano iz
vlastitog kapitala tj. da koeficijent vlastitog financiranja iznosi 0,63. Godinu nakon, poduzee
je polovicu svoje ukupne imovine financiralo iz tuih izvora. Koeficijent zaduenosti
prikazuje da poduzee 52% ukupne imovine financira iz tuih izvora krajem 2012. godine,
krajem 2013. 56%, a 2014. ak 62%. Sukladno tome, koeficijent vlastitog financiranja se
smanjivao te tako iznosio 48%, 44% i 38% ukupne imovine u posljednje tri godine. Iz toga
slijedi odnos izmeu ukupnih obveza i kapitala, to se u tablici 6. moe vidjeti kao koeficijent
financiranja. S obzirom da je vrijednost kapitala bila vea u prve dvije godine, koeficijent
financiranja bio je manji od 1 odnosno ukupne obveze su predstavljale 58% i 98% kapitala i
45
rezervi. Nakon toga, vrijednost koeficijenta bila je vea od 1, to pokazuje da su ukupne

obveze bile vee od kapitala i rezervi za 8% u 2012., 28% u 2013. i 62% u 2014. godini.
Pokrie trokova kamata pokazuje koliko puta su trokovi kamata pokriveni s ostvarenim
iznosom bruto dobiti uveanim za kamate. Pokrie trokova kamata je pokazatelj koji je na
zadovoljavajuoj razini. Prema tome, iz tablice 6. vidi se kako su trokovi kamata pokriveni
71,66 puta iz bruto dobiti i kamata. Godinu nakon, vrijednost je malo vea od 57, a zatim
slijedi poveanje do vrijednosti od skoro 112,5 puta. Krajem 2014. godine vrijednost je
iznosila 83,68. Faktor zaduenosti 2010. godine iznosio je 1,39 to znai da bi se za skoro
godinu i pol mogle pokriti sve obveze pod pretpostavkom da se amortizacija i zadrana dobit
ne koriste u druge svrhe. Godinu nakon, dogodilo se veliko poveanje faktora zaduenosti.
Vrijednost je iznosila 5,22 to znai da bi za pokrie svih obveza trebalo godinu i 3 mjeseca.
Razlog takvog poveanja posljedica je smanjenja zadrane dobiti. Nova politika knjienja
zadrane dobiti dogodila se u 2011. godini, odnosno zadrana dobit fiksirana je na razini od
4,217 milijuna kuna, a dobit razdoblja se isplauje jedinom lanu poduzea. Nakon toga,
faktor zaduenosti je bio na razini veoj od 5 godina, uz lagane oscilacije tokom promatranog
razdoblja.
Stupnjevi pokria I i II poetkom promatranog razdoblja su bili na zavidnim razinama.
Dugotrajna imovina je bila vie od dvostruko pokrivena vlastitim kapitalom i dugoronim
obvezama, tonije 127% odnosno 138%. Stupnjevi pokria trebali bi biti vei od 1, pogotovo
stupanj pokria II jer se iz vlastitog kapitala i dugoronih obveza treba financirati i
kratkotrajna imovina. Oba pokazatelja imaju tendenciju smanjivanja svojih vrijednosti, a u
posljednje dvije godine javlja se deficit radnog kapitala zbog vrijednosti pokazatelja manjih
od 1. Krajem 2013. godine, stupanj pokria I iznosio je 0,78 to znai da je vlastiti kapital
pokrivao samo 78% dugotrajne imovine, a stupanj pokria II odnosno vlastiti kapital s
dugoronim obvezama 79%. Godinu nakon, stupanj pokria II prikazuje da samo 68%
dugotrajne imovine pokriveno vlastitim kapitalom i dugoronim obvezama, a stupanj pokria
I 66%.
Openito, poduzee Zagrebaka pivovara d.o.o. ne moe biti zadovoljno svojim
pokazateljima zaduenosti s obzirom da se financiraju vie iz tuih izvora nego iz vlastitih,
to je dovelo do deficita radnog kapitala u zadnje dvije godine i poveao se faktor zaduenosti
na vie od 5 godina.
46
Tablica 6 Pokazatelji zaduenosti

POKAZATELJI:
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
Koeficijent zaduenosti
Koeficijent vlastitog
financiranja
Koeficijent financiranja
Pokrie trokova kamata
Faktor zaduenosti
Stupanj pokria I
Stupanj pokria II
0,37
0,50
0,52
0,56
0,62
0,63
0,50
0,48
0,44
0,38
0,58
71,66
1,39
2,27
2,38
0,98
57,21
5,22
1,18
1,25
1,08
95,82
5,88
1,08
1,10
1,28
112,47
5,36
0,78
0,79
1,62
83,68
5,53
0,66
0,68
Tablica 7 Pokazatelji aktivnosti
POKAZATELJI:
Koeficijent obrta ukupne
imovine
Koeficijent obrta
kratkotrajne imovine
Koeficijent obrta
potraivanja
Trajanje naplate u danima
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
0,85
1,39
1,38
1,36
1,35
1,18
2,43
2,47
3,08
3,21
3,30
3,95
4,55
4,84
3,78
110,61
92,44
80,16
75,34
96,46
Koeficijent obrta ukupne imovine prikazuje koliko se puta imovina pretvori u prihode.
Krajem 2010. godine koeficijent je iznosio 0,85 to znai da se na jednoj novanoj jedinici
ukupne imovine stvori 0,85 novanih jedinica ukupnih prihoda, u ovom sluaju kuna. Idue
godine koeficijent se poveao na 1,39 to znai da je na svaku kunu ukupne imovine,
poduzee ostvarilo 1,39 kuna. to je taj pokazatelj vei, vei je obrtaj ukupne imovine koji
stvara vee prihode. Iduih godina vrijednost pokazatelja se lagano smanjivala, a krajem
2014. godine vrijednost je iznosila 1,35.
Obrtaji kratkotrajne imovine su se poveavali tokom promatranog razdoblja to pokazuje na
pozitivnu tendenciju u poslovanju. Na svaku uloenu kunu kratkotrajne imovine poduzee
ostvari 1,18 kuna u 2010. godini. Godine 2011. dogodilo se dvostruko poveanje vrijednosti u
odnosu na prethodnu godinu. Poduzee je stvaralo 2,43 kune na svaku kunu kratkotrajne
imovine. Dvije godine nakon, poduzee je stvaralo 3,08 kuna na svaku kunu kratkotrajne
imovine, a zadnje, 2014. godine 3,21 kunu.
47
Koeficijent obrta potraivanja imao je tendenciju rasta sve do 2014. godine. Svi navedeni
koeficijenti obrta to su vei, to su bolji. Koeficijent obrta potraivanja prikazuje koliko se
novanih jedinica stvara od prodaje po jednoj jedinici potraivanja od kupaca. Prema tome,
2010. godine, ovaj je pokazatelj bio najmanji u promatranom razdoblju. Iznosio je 3,30 to
znai da se po jednoj kuni potraivanja ostvarilo 3,30 kuna prihoda od prodaje. Tokom
godina, koeficijent se poveavao i 2013. godine dosegao razinu od 4,84, to je ujedno i
najvei pokazatelj u ovom petogodinjem razdoblju. Zadnje promatrane godine, vrijednost
koeficijenta se smanjila na 3,78 tako da je za jednu kunu potraivanja poduzee stvaralo 3,78
kuna prihoda od prodaje. Ovi pokazatelji usko su povezani sa trajanjem naplate u danima.
Sukladno tome, poveanjem koeficijenta obrta potraivanja smanjivalo se trajanje naplate.
Jedino je taj pokazatelj povoljniji ako je to manji. Poetkom petogodinjeg razdoblja, trajanje
naplate je iznosilo 111 dana. Kasnije, poveanjem koeficijenta obrta potraivanja, trajanje
naplate se smanjilo na 75 dana. Posljednje godine, trajanje naplate se povealo na 96 dana. S
obzirom na hrvatske prilike, dani naplate potraivanja nisu ni toliko loi te ukupno gledajui,
poduzee dri svoju aktivnost na zadovoljavajuoj razini.
3.3.2 Pokazatelji uspjenosti
Pokazatelji ekonominosti
Kao to je vidljivo iz tablice, moe se rei da je poduzee uspjeno poslovalo u promatranom
razdoblju. Poto su poslovni prihodi velika veina ukupnih prihoda, dobiveni brojevi su
priblino isti. Pokrivenost ukupnih, poslovnih i financijskih rashoda prihodima vidljiva je iz
tablice 8. Svi pokazatelji ekonominosti vei su od 1, to znai da su prihodi vei od rashoda
u promatranom razdoblju po pojedinim pokazateljima.
Ekonominost ukupnog poslovanja pokazuje da je 2010. godine ukupni rashod pokriven u
cijelosti ukupnim prihodima i da su ukupni prihodi vei 44% od ukupnih rashoda. Tako da na
jednu kunu ukupnog rashoda, poduzee stvara 1,44 kune ukupnog prihoda. Idue godine,
poduzee je ostvarili 1,50 kuna ukupnog prihoda na jednu kunu ukupnog rashoda. Nakon te
godine, poduzee biljei smanjenje ukupnih prihoda u odnosu na ukupne rashode pa krajem
2014. poduzee zarauje 1,30 kuna.
Pokazatelj ekonominosti poslovanja prikazuje sline vrijednosti kao i pokazatelj
ekonominosti ukupnog poslovanja. Poetkom promatranog razdoblja, poduzee je
ostvarivalo 1,42 kune poslovnih prihoda po jednoj kuni poslovnog rashoda. Godinu dana
nakon, ekonominost se poveala pa je poduzee stvaralo 1,49 kuna poslovnih prihoda po
48
jednoj kuni poslovnog rashoda. Ubrzo slijedi smanjenje ekonominosti koje se nastavilo do
kraja promatranog razdoblja, kada je poduzee zaraivalo 1,30 kuna poslovnih prihoda po
jedinici poslovnih rashoda. Isto kao i kod ekonominosti ukupnog poslovanja.
to se tie ekonominosti financiranja, najvee smanjenje se dogodilo upravo u ovom
pokazatelju. Krajem 2010. godine, poduzee je stvaralo 4,79 kuna financijskih prihoda na
svaku kunu financijskog rashoda. Idue godine, taj pokazatelj se skoro dvostruko smanjio.
Poduzee je ostvarivalo 2,46 kuna financijskih prihoda po jednoj kuni financijskog rashoda.
Sljedeih godina pokazatelj se nastavio smanjivati tako da je krajem petogodinjeg razdoblja
doao na razinu od 1,31 kunu.
Tablica 8 Pokazatelji ekonominosti
POKAZATELJI:
Ekonominost ukupnog
poslovanja
Ekonominost poslovanja
Ekonominost
financiranja
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
1,44
1,50
1,46
1,40
1,30
1,42
1,49
1,46
1,40
1,30
4,79
2,46
2,02
2,09
1,31
Pokazatelji profitabilnosti
Poduzee je visoko profitabilno i postie izvrsne vrijednosti u ovim pokazatelja. Poduzee u
promatranom razdoblju ostvaruje zavidnu razinu svih pokazatelja, to jo vie dobiva na
znaenju s obzirom na recesiju i krizu u Hrvatskoj.
Neto profitna mara i bruto profitna mara prikazuje koliko poduzee ostvaruje jedinica neto
dobiti i kamata odnosno dobiti prije poreza i kamata na sto jedinica ostvarenog ukupnog
prihoda. U petogodinjem razdoblju, jedino poveanje ovih pokazatelja dogodilo se u 2011.
godini iz ve poznatih razloga. Tada je neto profitna mara stvarala 26,91 jedinica neto dobiti
i kamata na sto jedinica ostvarenog ukupnog prihoda, dok je bruto profitna mara stvarala
34,07 jedinica dobiti prije poreza i kamata na sto jedinica ukupnog prihoda. Prethodne godine
ti iznosi su bili 24,55 te 30,85 jedinica. U posljednje tri godine dogodilo se smanjenje oba
pokazatelja pa je tako neto profitna mara ostvarivala 25,10, 22,61 i 18,19 jedinica dok je
bruto profitna mara ostvarivala 31,78, 28,79 i 23,40 jedinica na sto jedinica ukupnog
prihoda.
49
Neto rentabilnost imovine prikazuje koliko poduzee ostvaruje jedinica neto dobiti i
rashodnih kamata na sto jedinica angairane imovine. Poetkom promatranog razdoblja
poduzee je stvaralo 20,94 jedinica. Bruto rentabilnost imovine 2010. godine prikazuje da
poduzee na svakih sto jedinica angairane imovine ostvaruje 26,31 jedinicu dobiti prije
poreza i rashodnih kamata. Ti postoci su se poveali 2011. godine kod oba pokazatelja na
37,50 odnosno 47,49 jedinica. Zatim slijedi smanjenje pokazatelja u narednim godinama, ali i
dalje ostaju na zavidnim razinama. Neto rentabilnost imovine prikazuje kako je poduzee
stvaralo 34,55 jedinica 2012. godine, 30,66 2013. godine, a 24,63 jedinice 2014. godine.
Bruto rentabilnou imovine poduzee je stvaralo 43,74 jedinica, 39,04 te 31,69 jedinica u
posljednje tri godine.
Poduzee moe biti iznimno zadovoljno s rentabilnou vlastitog kapitala unato smanjivanju
pokazatelja nakon 2011. godine. Poduzee je u 2010. godini ostvarilo 32,58 jedinica neto
dobiti na sto jedinica vlastitog kapitala, a godinu kasnije ak 72,65 jedinica. Nakon toga,
dogodilo se trogodinje smanjivanje rentabilnosti u kojem su vrijednosti bile 71,08 jedinica,
69,25 te krajem promatranog razdoblja 63,59 jedinica neto dobiti na sto jedinica vlastitog
kapitala, to je povezano sa smanjivanjem ostvarene neto dobiti tokom godina. Poto je stopa
rentabilnosti vlastitog kapitala vea od stope rentabilnosti imovine, poduzeu se isplati
koristiti tuim kapitalom.
Tablica 9 Pokazatelji profitabilnosti
POKAZATELJI:
Neto profitna mara
Bruto profitna mara
Neto rentabilnost
imovine
Bruto rentabilnost
imovine
Rentabilnost vlastitog
kapitala
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
24,55%
30,85%
26,91%
34,07%
25,10%
31,78%
22,61%
28,79%
18,19%
23,40%
20,94%
37,50%
34,55%
30,66%
24,63%
26,31%
47,49%
43,74%
39,04%
31,69%
32,58%
72,65%
71,08%
69,25%
63,59%
50
3.3.3 Sintetiki pokazatelji na primjeru Zagrebake pivovare d.o.o.

Du Pontov sustav pokazatelja
Slika 4 Du Pontov sustav pokazatelja poduzea Zagrebaka pivovara za 2014. godinu
ROE %
63,59%
ROA %
24,26%
MARA PROFITA %
17,91%
NETO DOBIT
163.746
POREZ
47.620
PRIHODI
914.116
POSLOVNI
FINANCIJSKI
IZVANREDNI
IMOVINA/KAPITAL
2,62
KO UKUPNE IMOVINE
1,35
PRIHODI
914.116
PRIHODI
914.116
IMOVINA
675.016
RASHODI
702.750
KRATKOTRAJNA
285.088
POSLOVNI
FINANCIJSKI
IZVANREDNI
ZALIHE
POTRAIVANJA
FINANCIJSKA
NOVAC
DUGOTRAJNA
389.928
NEMATERIJALNA
MATERIJALNA
FINANCIJSKA
POTRAIVANJA
Lijeva strana piramide odnosno mara profita proizlazi iz podataka zapisanih u raunu dobiti i
gubitka. Prihodi i rashodi u 2014. godini se sastoje od poslovnih i financijskih prihoda i
rashoda, s obzirom da izvanrednih nema. Prihodi iznose 914,12 milijuna kuna, rashodi 702,75
milijuna kuna. Sueljavanjem prihoda i rashoda te oduzimanjem poreza na dobit (47,62
milijuna) dolazi se do neto dobiti od 163,75 milijuna kuna. Neto dobit podijeljena s ukupnim
prihodima stvara neto profitnu maru (17,91%) i tako zatvara lijevu stranu piramide. Desna
strana piramide odnosno koeficijent obrtaja ukupne imovine proizlazi iz podataka unutar
bilance. Zbroj dugotrajne imovine koja iznosi 389,93 milijuna kuna (zbroj nematerijalne,
materijalne, financijske imovine i dugoronih potraivanja) i kratkotrajne imovine 285,09
milijuna kuna (zbroj zaliha, potraivanja, financijske imovine i novca u blagajni i na raunima
u banci) ini ukupnu imovinu. Iznos ukupne imovine je 675,02 milijuna kuna. Nakon toga,
stavljaju se u odnos ukupni prihodi i ukupna imovina kako bi se dobio koeficijent obrta
ukupne imovine, a iznosi 1,35. Kako je zatvorena i desna strana piramide, izraunava se neto
rentabilnost imovine tako da se neto mara profita (17,91%) pomnoi s koeficijentom obrta
ukupne imovine (1,35). Rentabilnost vlastitog kapitala stavlja u odnos rentabilnost imovine
pomnoene s 2,62. Zagrebaka pivovara kao konkurentsku prednost koristi strategiju
51
diferencijacije proizvoda koja se temelji na jedinstvenim proizvodima, njihovoj kvaliteti te

tako poveava broj prodanih proizvoda. Takva strategija omoguuje poduzeu trinu mo
nad prihodima, a samim time i na marama profita.
Altmanov Z - score model
Tablica 10 Prikaz Z vrijednosti poduzea u razdoblju od 2010. do 2014. godine
ALTMANOV
Z-SCORE
ZAGREBAKA
PIVOVARA
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2,87
3,45
3,23
2,87
2,52
Izvor: Izraun autora prema podacima preuzetim iz Registra godinjih financijskih izvjetaja sa stranica
Prema pokazateljima Z vrijednosti, ukoliko poduzee ima vrijednosti manju od 1,81 prijeti
mu bankrot ili steajni postupak. Ukoliko se ta vrijednost kree izmeu 1,81 i 2,99, poduzee
se nalazi u sivoj zoni odnosno na granici steaja, dok vrijednosti vee od 2,99 predstavljaju
stabilno i zdravo poduzee. Kao to se moe vidjeti iz tablice 10., Zagrebaka pivovara ima
zadovoljavajue rezultate Altmanovog Z-score modela. Godine 2010. Z vrijednost iznosila je
2,87 to bi se trebalo tretirati da je poduzee u sivoj zoni. Meutim, vrijednost je blizu
vrijednosti 3 tako da se poduzee smatra stabilnim i zdravim to pokazuju naredne dvije
godine. Godine 2011. i 2012. vrijednost je bila veu od 2,99, a nakon toga se ne sputa ispod
vrijednosti 2,5 pa se moe zakljuiti da poduzee nije u opasnosti od steaja.
Kralicekov DF pokazatelj
Tablica 11 Prikaz Kralicekova modela u razdoblju od 2010. do 2014. godine
DF POKAZATELJ
ZAGREBAKA
PIVOVARA
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
5,35
5,52
6,45
5,51
4,50
Prema Kralicekovom DF pokazatelju moe se vidjeti kako poduzee u promatranom

petogodinjem razdoblju posluje izvrsno jer su mu sve vrijednosti vie od 3,0. Moe se rei
kako su vrijednosti uistinu na zavidnoj razini. U ovaj pokazatelj, osim stavaka iz bilance i
rauna dobiti i gubitka, ukljuuje se i isti novani tok iz izvjetaja o novanom toku.
Poduzee se smatra financijskim stabilnim te nema nikakvih indikacija vezanih uz
insolventnost.
52
4. KONKURENTSKO OKRUENJE ANALIZIRANOG PODUZEA

4.1 Trino okruenje u sklopu pivovarske industrije
Industrija piva u Hrvatskoj ve dugi niz godina privlai pozornost raznih strunjaka i
znanstvenika te ugostitelja. Iako u velikoj mjeri mediteranska zemlja s izraenom vinskom
kulturom, injenica je da je upravo Hrvatska meu veim regionalnim potroaima pa tako i
proizvoaima piva. Prema podacima dostupnim na stranicama Poslovnog dnevnika,
istraivanja pokazuju kako se u Hrvatskoj godinje proizvede 3,5 milijuna hektolitara piva te
kako industrija piva u Hrvatskoj donosi u proraun vie od 2 milijarde kuna. Poduzea u ovoj
industriji susreu se s brojnim izazovima, vezano uz proirenje asortimana, uvoenje novih
tehnologija te prihvaanje i prilagoavanje novim zakonima i slino. Od poetka financijske
recesije 2008. godine, industrija piva u Hrvatskoj doivljavala je pad od 13% u svega tri
godine.48 Dvije godine od poetka ekonomske krize, 2010. je godina bila prva godina
pojavljivanja znakova globalnog i regionalnog oporavka, meutim, Hrvatska ih nije pokazala.
Nije bilo znakova gospodarskog oporavka niti razvoja, a kupovna mo potroaa je i dalje
padala. Navedene injenice rezultirale su daljnjim padom potronje piva u 2010. godini. Tada
se trite piva nalazilo u turbulentnom razdoblju jer je samo 2010. godine udio pao oko 6
postotna boda. Usprkos domaoj krizi, Zagrebaka je pivovara i dalje zadrala vodee mjesto
na tritu piva sa 41,4% udjela, koji se smanjio za 0,8 postotna boda u odnosu na 2009.
godinu. Koliina prodaje na domaem tritu bila je 1,359 milijuna hektolitara, a s izvozom
1,468 milijuna to je takoer smanjenje u odnosu na godinu prije.49
Poslovnu godinu 2011. na pivskom tritu obiljeile su inovacije - pivo s okusom. Trite
piva doivjelo je 2011. godine procvat i rast oko 8,5 postotna boda. Najvei razlog porasta
lei u kombinaciji dugog i toplog ljeta, odlinoj turistikoj sezoni, konzistentnoj marketinkoj
potpori te, prije svega, novim proizvodima koji su se pojavili na tritu, od kojih su
najpopularniji bili Oujsko limun i Karlovako radler. Razina prodaje klasinog piva 2011.
godine ostala je na razini u kojoj se nalazila i 2010. godine. Prema podacima dostupnim u
Poslovnom dnevniku, u ukupnoj proizvodnji piva u Hrvatskoj, na piva s okusom otpada oko
8% to je rezultat vei od oekivanog. Prognoze su govorile da e proizvodnja piva s okusom
initi optimistinih 5% ukupne proizvodnje. Koliko su pivari zadovoljni pokazuje i injenica
48
Poslovni dnevnik (2011.). Dostupno na: http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/pivo-kao-tekuca-hrana175363 (11.02.2016.)

49
Registar godinjih financijskih izvjetaja (2016.). Dostupno na: http://rgfi.fina.hr/JavnaObjavaweb/pSubjektTrazi.do (09.02.2016.)
53
da se potranja za prirodnim osvjeavajuim sokovima te svjetskih poznatih marki poput

Coca-Cole smanjila. Valja napomenuti kako su potroai piva ostali vjerni svojim markama
unato ekonomskoj i gospodarskoj krizi. Tek neznatan dio graana je zamijenilo svoje
omiljeno pivo nekom drugom, jeftinijom markom i to je pokazatelj velike lojalnosti hrvatskih
"pivopija". Oujsko, Karlovako i Pan su tri najzastupljenije marke piva u Hrvatskoj i
zauzimaju neto vie od 85% industrije piva.50 Ostala piva ine neznatni dio pivarskog trita
i teko je oekivati da e se pribliiti vodeim brandovima u blioj budunosti. Takoer,
veliku ulogu u tom rezultatu imala je i dobra turistika sezona te konzistentna marketinka
potpora. Domaa prodaja analiziranog poduzea iznosila je 1,468 milijuna hektolitara, a
ukljuujui izvoz bila je 1,593 milijuna. Ukupan trini udio Zagrebake pivovare na
rastuem pivskom tritu Hrvatske porastao je za 0,7 postotna boda te dostigao razinu od
42,1%. Najpoznatiji brand poduzea Oujsko pivo dodatno je osnailo svoju poziciju lidera sa
33,6% trinog udjela, prije svega zbog inovacije i piva s okusom - Oujsko Limun.
Godinu 2012. ponovno je obiljeio pad od 4,7 postotna boda, iako se oekivalo da e trite
piva jaati i dalje. Razlog takvih oekivanja prvenstveno se odnosi na uspjeh hrvatske
nogometne reprezentacije te plasman na europsko nogometno prvenstvo u Poljskoj. Izgleda
da je nastavak recesije i opa situacija u Hrvatskoj i ovaj put prevladala. Pad bruto domaeg
proizvoda, poveanje nezaposlenosti, poveanje PDV-a na 25%, slabljenje kune u odnosu na
euro i ostali imbenici jednostavno su bili nepremostivi. Zagrebaka pivovara uspjela je,
usprkos tome, ojaati svoju trinu poziciju i njen udio iznosio je 43,5%, iako je prodaja pala
na domaem i inozemnom tritu.
U poslovnoj godini 2013. podaci pokazuju pad volumena trita piva, nastavljajui trend
smanjenja, ali sporijim tempom nego prethodnih godina. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju
01.07.2013. godine promijenile su se neke zakonske regulative, to se najvie odnosi na uvoz
koji se trebao uskladiti s protokolima Europske Unije. Zagrebaka pivovara je te godine
predstavila svoj novi, ali svijetu poznati britanski brand Carling te dva nova piva s okusom
unutar Oujsko obitelji. Domaa prodaja se smanjila u odnosu na godinu prije, meutim,
zajedno s izvozom premaila je prodaju iz 2012. godine za otprilike 12 tisua hektolitara.
Trini udio Zagrebake pivovare na kraju 2013. godine iznosio je 45%, to predstavlja porast
od 1,5 postotna boda.
50
Poslovni dnevnik (2011.) Dostupno na: http://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvatsko-trziste-piva-raslo-85-a-zapi89-posto-192125 (11.02.2016.)
54
Godine 2014. Hrvatska je i dalje u recesiji zbog ega je pod nadzorom Europske komisije.
Ope stanje u dravi ima i dalje utjee na gospodarstvo odnosno u ovom sluaju, pivovarsku
industriju koja biljei pad od 3,4 postotna boda. Uz gospodarsku krizu, Hrvatska je suoena s
loim vremenskim prilikama u kljunim turistikim mjesecima to se itekako odrazilo na
prodaju pive, prije svega piva s okusom. Niti svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu i nastup
hrvatske reprezentacije, niti INmusic festival i brojni drugi dogaaji nisu mogli utjecati na rast
industrije piva. Zagrebaka pivovara i dalje je lider na tritu s udjelom od 45,1%. Pad
kupovne moi uz smanjenje potronje utjecalo je na promjenu strukture prodaje tako da je
rasla prodaja piva u cjenovno niem segmentu.
Prema podacima preuzetim s internetskih stranica Financijske agencije51 u djelatnosti
proizvodnje piva u 2014. godini poslovalo je 32 poduzetnika kod kojih je bilo registrirano
1.503 zaposlenih. Poduzetnici su iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat (298,8
milijuna kuna), unato smanjenju neto dobiti za 40,0% u odnosu na prethodno razdoblje, te je
od ukupnog broja poduzetnika u djelatnosti s dobitkom poslovalo njih 53,1%. Ukupan prihod
poduzetnika promatrane djelatnosti iznosio je 2,1 milijardu kuna. Prosjena mjesena
obraunata neto plaa (NKD 11.05) iznosila je 8.812 kuna to je za 80,6% vie od prosjene
mjesene neto plae zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (4.878 kuna). Broj izvoznika
ostao je isti kao i prethodne godine (ukupno 7), dok se broj uvoznika smanjio za 16,7%
(ukupno 5). Meu 32 poduzetnika, dominantnu ulogu ima drutvo Zagrebaka pivovara d.o.o.
iji je udio u ukupnim prihodima tog razreda djelatnosti 42,3%, a koje je zaposlenima
obraunalo prosjenu mjesenu neto plau u iznosu od 11.078 kuna. Poduzee predvodi i s
brojem zaposlenih kojih je bilo registrirano 531 u 2014. godini. Najvei ostvareni ukupni
prihod takoer je iskazalo je poduzee Zagrebaka pivovara d.o.o. u iznosu od 914,1 milijun
kuna. Na drugom je mjestu po ostvarenim ukupnim prihodima sa 695,2 milijuna kuna drutvo
Heineken Hrvatska d.o.o. koje je iskazalo pozitivan rezultat poslovanja u 2014. godini, i to u
iznosu od 112,1 milijun kuna. Zaposlenima u poduzeu Heinken Hrvatska d.o.o. obraunata je
prosjena mjesena neto plaa u iznosu od 11.194 kuna.
51
Financijska agencija (2015.). Dostupno na: http://www.fina.hr/Default.aspx?art=11579&sec=1760

(09.02.2016.)
55
Tablica 12 Najvei proizvoai piva u Hrvatskoj
PIVOVARA
ZAGREBAKA
PIVOVARA
HEINEKEN
HRVATSKA
CARSLBERG
CROATIA
PIVOVARA
OSIJEK
ISTARSKA
PIVOVARA
PIVOVARA
DARUVAR
PIVOVARA
LIANKA
VUKOVARSKA
PIVOVARA
KAPACITET
PROIZVODNJE
ISKORITENJE
KAPACITETA
VELIINA
PODUZEA
1.800.000 hl
> 90 %
VELIKO
1.500.000 hl
> 70 %
VELIKO
1.000.000 hl
> 70 %
VELIKO
500.000 hl
< 30 %
SREDNJE
300.000 hl
< 40 %
SREDNJE
300.000 hl
< 20 %
MALO
10.000 hl
100 %
MALO
10.000 hl
< 12 %
MIKRO
Izvor: Izrada autora prema podacima preuzetim sa portala o pivu, pivopijama i pivskom gospodarstvu
(http://www.pivnica.net/podrska-malim-pivovarama/2621/;datum pristupanja:11.02.2016.)
4.2 Komparativna analiza odabranih konkurenata

Zagrebaka pivovara trini je lider u pivovarskoj industriji te jedan od tri velika poduzea u
toj djelatnosti. Detaljna analiza poduzea je provedena u poglavlju prije, a u nastavku slijedi
komparativna analiza financijskih pokazatelja triju velikih proizvoaa piva u Hrvatskoj,
Zagrebake pivovare, Heineken Hrvatske te Carlsberg Croatia.
Zagrebaka pivovara tokom godina prikazuje najnepovoljnije vrijednosti u pokazateljima
likvidnosti. Iako je 2010. godine imala najbolje pokazatelje, situacija se promijenila ve idue
godine. Pokazatelji likvidnosti otkrivaju kako navedena poduzea imaju problema s
trenutnom likvidnosti, odnosno nemaju dovoljno novca za podmirenja kratkoronih obveza.
Vrijednost tog koeficijenta koju je Zagrebaka pivovara imala iznosio je 1,35 u 2010. godini,
ali smanjuje se na 0,46 u 2011. te je smanjenje nastavljeno do 0,06. S druge strane, Heineken
Hrvatska prve dvije godine je odravala trenutnu likvidnost na razini od 1,01 odnosno 1,11.
Problem se u 2012. godini kada se koeficijent smanjuje na 0,71. Nakon toga, vrijednost se
smanjuje na 0,10, a krajem 2014. godine poveava na 0,42. Carlsberg Croatia ima niske
vrijednosti ovog pokazatelja tokom svih godina. Prve dvije godine, nalazi se na razini od 0,20,
56
nakon toga dolazi do smanjenja na 0,11. Poveanje trenutne likvidnosti dogodilo se krajem
2013. godine kada je vrijednost bila 0,16, a godinu kasnije 0,13.
Sline situacije dogaaju se i kod koeficijenata ubrzane i tekue likvidnosti. Poetkom
promatranog razdoblja, Zagrebaka pivovara je imala najvee vrijednosti. Heineken Hrvatska
na kraju 2011. godine pa nadalje ima najbolje vrijednosti u odnosu na svoje konkurente. Ti
koeficijenti poveali su se na 1,91 i 2,02 na kraju 2011. godine da bi kasnije smanjivali svoje
vrijednosti. Krajem 2014. dolazi do novog poveanja, ali na nioj razini od 2011., te iznose
1,43 i 1,51. Godine 2010. Carlsberg Croatia ima koeficijent ubrzane likvidnosti 1,01, a tekue
likvidnosti 1,09. Tokom petogodinjeg razdoblja, vrijednosti oba pokazatelja su oscilirala i
ostala na priblino istoj, ali nioj razini. Koeficijent ubrzane likvidnosti se kretao izmeu 0,93
(2012.) i 1,00 (2013.), da bi krajem 2014.godine iznosio 0,83, dok se koeficijent tekue
likvidnosti kretao izmeu 1,04 (2012.) i 1,14 (2013.), da bi na kraju promatranog razdoblja
iznosio 0,91.
Tablica 13 Usporedba pokazatelja likvidnosti konkurentskih poduzea u pivovarskoj industriji
POKAZATELJI:
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
KOEFICIJENT TRENUTNE LIKVIDNOSTI novac/kratkorone obveze

Zagrebaka pivovara
1,35
0,46
0,45
0,23
0,06
Heineken Hrvatska
1,01
1,11
0,71
0,10
0,42
Carlsberg Croatia
0,20
0,20
0,11
0,16
0,13
KOEFICIJENT UBRZANE LIKVIDNOSTI (novac + potraivanja)/kratkorone obveze
Zagrebaka pivovara
2,07
1,17
1,02
0,73
0,65
Heineken Hrvatska
1,81
1,91
1,45
1,09
1,43
Carlsberg Croatia
1,01
0,99
0,93
1,00
0,83
KOEFICIJENT TEKUE LIKVIDNOSTI kratkotrajna imovina/kratkorone obveze
Zagrebaka pivovara
2,12
1,23
1,08
0,79
0,70
Heineken Hrvatska
1,89
2,02
1,53
1,18
1,51
Carlsberg Croatia
1,09
1,12
1,04
1,14
0,91
KOEFICIJENT FINANCIJSKE STABILNOSTI dugotrajna imovina/(kapital i dugorone obveze)
Zagrebaka pivovara
0,42
0,80
0,91
1,26
1,47
Heineken Hrvatska
0,65
0,63
0,70
0,95
0,78
Carlsberg Croatia
1,00
0,92
0,97
0,94
1,07
RADNI KAPITAL kratkotrajna imovina - kratkorone obveze
Zagrebaka pivovara
376.753
73.755
29.380
-80.442
-124.813
Heineken Hrvatska
172.408
196.388
146.470
45.898
150.056
Carlsberg Croatia
13.367
16.650
6.383
13.921
-13.949
57
Za koeficijent financijske stabilnosti preporuene vrijednosti su manje od 1, a Heineken

Hrvatska je jedino poduzee koje zadovoljava te uvjete. Krajem 2010. godine iznosio je 0,65,
a do kraja 2014. godine koeficijent se poveao na 0,78. Zagrebaka pivovara taj pokazatelj
ima vei od preporuene vrijednosti krajem 2013. i 2014. godine, 1,26 i 1,47. Carlsberg
Croatia imala je ove pokazatelja u cijelom promatranom razdoblju oko vrijednosti 1, s tim da
je krajem 2010. godine bila 1,00. Najmanja vrijednost koju je postigla Carlsberg Croatia je
0,92 (2011.), a najvea 1,07 (2014.). Prema koeficijentu financijske stabilnosti, moe se
zakljuiti kako Heineken Hrvatska nije imala deficit radnog kapitala, dok je Zagrebaka
pivovara imala u zadnje dvije, a Carlsberg Croatia u zadnjoj promatranoj godini.
Pokazatelji zaduenosti prikazuju strukturu pasive, odnosno koliko je imovine financirano iz
vlastitih, a koliko iz tuih izvora. Iz tablice 14. moe se primijetiti kako Heineken Hrvatska i
Carlsberg Croatia veinu svoje imovine financira iz vlastitih izvora. Koeficijent zaduenosti
kod navedena dva poduzea ne prelazi 0,5 s tim da je u primjeru Heineken Hrvatske najvea
vrijednost 0,40 (2013.), a najmanja 0,29 (2011.). Krajem 2014. godine, pokazatelj je iznosio
0,38. Carlsberg Croatia najveu vrijednost koeficijenta zaduenosti imala je 2012. godine
(0,40), a najmanju 2011. godine, dok je na kraju 2014. bio 0,44. Koeficijent vlastitog
financiranja Heineken Hrvatska ima prve tri godine vrijednosti vee od 0,60 (0,68; 0,69;
0,64), a dvije godine vrijednost je 0,54. Carlsberg Croatia jedino krajem 2014. godine ima
vrijednost 0,56, dok je u ostalom promatranom razdoblju vrijednost vea od 0,60. Kao to je
prije objanjeno, Zagrebaka pivovara vie je financirana iz tuih izvora. Sukladno tome,
koeficijent financiranja Heineken Hrvatske i Carlsberg Croatie u promatranom razdoblju ne
prelazi vrijednost veu od 1, kao to je primjer kod Zagrebake pivovare. Krajem 2014.
godine Heineken Hrvatska ima najbolji koeficijent od 0,71, zatim slijedi Carlsberg Croatia s
0,78 te Zagrebaka pivovara s 1,62.
Kod stupnja pokria I i II, Zagrebaka pivovara je imala na poetku razdoblja najbolje
vrijednosti koje su se smanjivale te su pale ispod razine ostalih konkurentskih poduzea.
Heineken Hrvatska krajem 2014. godine ima vrijednosti stupnjeva pokria vee od 1, tonije
1,26 i 1,28. Carlsberg Croatia ima ove pokazatelje tokom promatranog razdoblja na razini
izmeu 0,93 (2014.) i 1,08 (2011.) odnosno 0,93 (2014.) i 1,09 (2011.). Zagrebaka pivovara
ima najmanje pokazatelje na kraju promatranog razdoblja, a iznose 0,66 i 0,68.
58
Tablica 14 Usporedba pokazatelja zaduenosti konkurentskih poduzea u pivovarskoj industriji

POKAZATELJI:
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
KOEFICIJENT ZADUENOSTI ukupne obveze/ukupna imovina

Zagrebaka pivovara
0,37
0,50
0,52
0,56
Heineken Hrvatska
0,30
0,29
0,36
0,40
Carlsberg Croatia
0,36
0,34
0,40
0,38
KOEFICIJENT VLASTITOG FINANCIRANJA kapital/ukupna imovina
Zagrebaka pivovara
0,63
0,50
0,48
0,44
Heineken Hrvatska
0,68
0,69
0,64
0,54
Carlsberg Croatia
0,64
0,66
0,60
0,62
KOEFICIJENT FINANCIRANJA ukupne obveze/kapital
Zagrebaka pivovara
0,58
0,98
1,08
1,28
Heineken Hrvatska
0,44
0,42
0,57
0,74
Carlsberg Croatia
0,54
0,52
0,68
0,61
STUPANJ POKRIA I kapital/dugotrajna imovina
Zagrebaka pivovara
2,27
1,18
1,08
0,78
Heineken Hrvatska
1,50
1,54
1,41
1,04
Carlsberg Croatia
0,99
1,08
1,02
0,95
STUPANJ POKRIA II (kapital+dugorone obveze)/dugotrajna imovina
Zagrebaka pivovara
2,38
1,25
1,10
0,79
Heineken Hrvatska
1,54
1,58
1,42
1,05
Carlsberg Croatia
1,00
1,09
1,03
1,06
0,62
0,38
0,44
0,38
0,54
0,56
1,62
0,71
0,78
0,66
1,26
0,93
0,68
1,28
0,93
Sljedei pokazatelji su pokazatelji aktivnosti, koji prikazuju brzinu cirkulacije imovine u

poslovnim procesima. to su pokazatelji vei, to su rezultati bolji. Heineken Hrvatska je imala
2010. godine najbolje pokazatelje od promatranih poduzea, dok je Carlsberg Croatia imala
vrlo dobre koeficijente obrta kratkotrajne imovine u svim godinama (izmeu 2 i 2,5). Do kraja
razdoblja, trini lider je prestigao oba poduzea u svim pokazateljima.
Najveu vrijednost koeficijenta obrta ukupne imovine 2010. godine imala je Heineken
Hrvatska (0,94), zatim Zagrebaka pivovara (0,85) i Carlsberg Croatia (0,75). Ti odnosi su se
promijenili na kraju 2014. godine gdje je Zagrebaka pivovara dostigla vrijednost 1,35,
Heineken Hrvatska 0,89, a Carlsberg Croatia 0,86. Moe se primijetiti kako je Zagrebaka
pivovara u zadnjih etiri godine imala koeficijent izmeu 1,39 i 1,35, dok Carlsberg Croatia
izmeu 0,88 i 0,85. Kod koeficijenta obrta kratkotrajne imovine, 2010. godine najvei obrtaj
ima Carlsberg Croatia (2,07). Nakon toga slijedi Heineken Hrvatska (1,75) i Zagrebaka
pivovara (1,18). Vano je primijetiti kako Carlsberg Croatia i Heineken Hrvatska imaju
oscilirajui trend ovog pokazatelja, s tim da Heineken Hrvatska ima vei raspon vrijednosti
59
(izmeu 1,57 i 2,32) od Carlsberg Croatie (izmeu 2,04 i 2,56). Zagrebaka pivovara ima
konstantno poveanje ovog pokazatelje koji je na kraju iznosio 3,21.
Kod koeficijenta obrta potraivanja najveu vrijednost imalo je poduzee Heineken Hrvatska
u 2010. godini (3,90) tako da je trajanje naplate potraivanja iznosio 94 dana. Zagrebaka
pivovara zauzela je drugu poziciju sa koeficijentom 3,30 i trajanjem naplate od 111 dana, dok
je Carlsberg Croatia imala koeficijent 2,71 i trajanje naplate 135 dana. Uspjene 2011. godine
sva poduzea su poveala koeficijente obrta i smanjili trajanje naplate u danima. Na kraju
promatranog razdoblja Zagrebaka pivovara je bila vodea u ovim pokazateljima (koeficijent
3,78; 96 dana), dok je Heineken Hrvatska imala problema s naplatom svojih potraivanja (166
dana). Meutim, ovi podaci su razumljivi s obzirom na kupovnu mo ljudi i recesije.
Tablica 15 Usporedba pokazatelja aktivnosti konkurentskih poduzea u pivovarskoj industriji
POKAZATELJI:
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
KOEFICIJENT OBRTA UKUPNE IMOVINE ukupni prihod/ukupna imovina

Zagrebaka pivovara
0,85
1,39
1,38
1,36
1,35
Heineken Hrvatska
0,94
0,99
0,88
1,10
0,89
Carlsberg Croatia
0,75
0,88
0,85
0,88
0,86
KOEFICIJENT OBRTA KRATKOTRAJNE IMOVINE ukupni prihod/kratkotrajna imovina
Zagrebaka pivovara
1,18
2,43
2,47
3,08
3,21
Heineken Hrvatska
1,75
1,82
1,59
2,32
1,57
Carlsberg Croatia
2,07
2,35
2,04
2,56
2,19
KOEFICIJENT OBRTA POTRAIVANJA prihodi od prodaje/potraivanja
Zagrebaka pivovara
3,30
3,95
4,55
4,84
3,78
Heineken Hrvatska
3,90
4,36
3,27
2,57
2,20
Carlsberg Croatia
2,71
3,29
2,67
3,72
3,02
TRAJANJE NAPLATE U DANIMA broj dana u godini(365)/koeficijent obrta potraivanja
Zagrebaka pivovara
110,61
92,44
80,16
75,34
96,46
Heineken Hrvatska
93,68
83,65
111,47
142,25
166,19
Carlsberg Croatia
134,61
111,03
136,84
98,16
120,72
S obzirom da je poduzeima najvea stavka prihod od prodaje u ukupnim prihodima,

pokazatelji ekonominosti ukupnog poslovanja i ekonominost poslovanja ne razlikuju se
previe. Moe se primijetiti kako svim poduzeima ekonominost pada u promatranom
razdoblju, ali Zagrebaka pivovara i Heineken Hrvatska jo uvijek imaju prihode vee od
rashoda po svim pokazateljima gdje trini lider prednjai. Ekonominost ukupnog poslovanja
i ekonominost poslovanja imaju jednaki trend kod svakog poduzea. Zagrebaka pivovara
60
ima krajem 2010. godine pokazatelje 1,44 i 1,42. Godinu dana kasnije, ti pokazatelji su se
poveali na 1,50 odnosno 1,49. Nakon toga, oba pokazatelja smanjuju svoju vrijednost na
1,30. Heineken Hrvatska, s druge strane, ima poveanje vrijednosti pokazatelja sve do kraja
2012. godine, kada iznose 1,36, a nakon toga smanjuju svoju vrijednost na 1,25 krajem 2014.
godine. Carlsberg Croatia najvee vrijednosti ovih pokazatelja ima 2010. godine kada iznose
1,10. Nakon toga, pokazatelji se smanjuju tokom godina i dostiu najniu razinu od 0,90
2013. godine, a godinu nakon poveavaju na 0,94 odnosno 0,95 to ne moe zadovoljiti
uspjenost poslovanja. Kod ekonominosti financiranja uoljivi su podaci Carlsberg Croatie
koja tokom svih 5 godina ima ekonominost manju od 1, to znai da su financijski rashodi
konstantno vei od financijskih prihoda (od 0,81 2010. godine do 0,33 2014. godine). Od
2012. godine razina ekonominosti ukupnog poslovanja i ekonominosti poslovanja takoer
je ispod vrijednosti 1 to ukazuje da je poduzee poslovalo s gubitkom zadnje tri godine. Iako
su pokazatelji vei od 1, Zagrebaka pivovara i Heineken Hrvatska smanjili su ekonominost
financiranja tokom godina s 4,79 na 1,31 odnosno s 2,02 na 1,33.
Tablica 16 Usporedba pokazatelja ekonominosti konkurentskih poduzea u pivovarskoj
industriji
POKAZATELJI:
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
EKONOMINOST UKUPNOG POSLOVANJA ukupni prihodi/ukupni rashodi

Zagrebaka pivovara
1,44
1,50
1,46
1,40
1,30
Heineken Hrvatska
1,32
1,35
1,36
1,24
1,25
Carlsberg Croatia
1,10
1,06
0,95
0,90
0,94
EKONOMINOST POSLOVANJA poslovni prihodi/poslovni rashodi
Zagrebaka pivovara
1,42
1,49
1,46
1,40
1,30
Heineken Hrvatska
1,32
1,35
1,36
1,24
1,25
Carlsberg Croatia
1,10
1,06
0,96
0,90
0,95
EKONOMINOST FINANCIRANJA financijski prihodi/financijski rashodi
Zagrebaka pivovara
4,79
2,46
2,02
2,09
1,31
Heineken Hrvatska
2,02
2,35
0
1,87
1,33
Carlsberg Croatia
0,81
0,76
0,70
0,55
0,33
to se tie profitabilnosti, Zagrebaka pivovara se nalazi na vrlo zavidnoj razini svih

pokazatelja profitabilnosti. Najuspjenija godina za Zagrebaku pivovaru i Heineken
Hrvatsku bila je 2011. godina, godina rasta pivovarske industrije, gdje su oba poduzea imala
najvie vrijednosti pokazatelja. Tada je neto profitna mara iznosila 26,91% kod Zagrebake
pivovare, a 21,37% kod Heineken Hrvatske, dok je bruto profitna mara iznosila je 34,07%
61
odnosno 26,53%. Neto rentabilnost imovine kod Zagrebake pivovare iznosila je 37,50%, a
kod Heineken Hrvatske 21,19%, bruto rentabilnost imovine 47,49% odnosno 26,31%, a
rentabilnost vlastitog kapitala 72,65% odnosno 30,27%. Mora se napomenuti, iako nije na
razini trinog lidera, Heineken Hrvatska ima vrlo visoke pokazatelje profitabilnosti. Svi
pokazatelji smanjili su svoje postotke do kraja promatranog razdoblja, ali su ostali na zavidnoj
razini. Tako je vrijednost neto profitne mare bila 18,19% i 16,28%, bruto profitne mare
23,40% i 20,46%. Neto rentabilnost imovine kod trinog lidera iznosi 24,63%, a kod drugog
velikog poduzea 14,45%, bruto rentabilnost imovine 31,69% odnosno 18,16%, a rentabilnost
vlastitog kapitala iznosi 63,59% tj. 26,73%.
Tablica 17 Usporedba pokazatelja profitabilnosti konkurentskih poduzea u pivovarskoj
industriji
POKAZATELJI:
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
NETO PROFITNA MARA (neto dobit+kamate)/ukupni prihod

Zagrebaka pivovara
24,55%
26,91%
25,10%
22,61%
18,19%
Heineken Hrvatska
19,66%
21,37%
21,62%
19,83%
16,28%
Carlsberg Croatia
7,11%
3,92%
-4,25%
-9,53%
-4,88%
BRUTO PROFITNA MARA (dobit prije poreza+kamate)/ukupni prihod
Zagrebaka pivovara
30,85%
34,07%
31,78%
28,79%
23,40%
Heineken Hrvatska
25,03%
26,53%
26,67%
19,77%
20,46%
Carlsberg Croatia
9,70%
5,65%
-4,33%
-11,01%
-5,38%
NETO RENTABILNOST IMOVINE (neto dobit+kamate)/ukupna imovina
Zagrebaka pivovara
20,94%
37,50%
34,55%
30,66%
24,63%
Heineken Hrvatska
18,51%
21,19%
18,94%
21,72%
14,45%
Carlsberg Croatia
5,37%
3,47%
-3,62%
-8,35%
-4,20%
BRUTO RENTABILNOST IMOVINE (dobit prije poreza+kamate)/ukupna imovina
Zagrebaka pivovara
26,31%
47,49%
43,74%
39,04%
31,69%
Heineken Hrvatska
23,57%
26,31%
23,36%
21,65%
18,16%
Carlsberg Croatia
7,32%
4,99%
-3,69%
-9,65%
-4,64%
RENTABILNOST VLASTITOG KAPITALA neto dobit/vlastiti kapital
Zagrebaka pivovara
32,58%
72,65%
71,08%
69,25%
63,59%
Heineken Hrvatska
26,25%
30,27%
29,79%
39,39%
26,73%
Carlsberg Croatia
7,90%
4,89%
-6,69%
-13,96%
-8,24%
S druge strane, najmanji veliki poduzetnik, Carlsberg Croatia je imala najuspjeniju 2010.
godinu s najboljim rezultatima. Neto profitna mara iznosila je 7,11%, bruto profitna mara
9,70%, neto rentabilnost imovine 5,37%, dok je bruto 7,32%. Rentabilnost vlastitog kapitala
za 2010. godinu iznosi 7,90%. Tokom godina, Carlsberg Croatia nije mogla pratiti dva
62
najvea konkurenta niti odrati pozitivne vrijednosti pokazatelje profitabilnosti u zadnje tri
godine. Pokazatelji profitabilnosti krajem 2014. godine redom su iznosili: -4,88% neto
profitna mara, -5,38% bruto profitna mara, -4,20% neto rentabilnost imovine, -4,64% bruto
rentabilnost imovine i -8,24% rentabilnost vlastitog kapitala. Navedeni pokazatelji
profitabilnosti prikazani su u tablici 17.
4.3 Zakljuna razmatranja na temelju provedene analize

Na temelju detaljne analize trinog lidera u pivovarskoj industriji, moe se zakljuiti kako
poduzee Zagrebaka pivovara d.o.o. opravdava svoju trinu poziciju iz godine u godinu.
Provedena je vertikalna i horizontalna analiza bilance i rauna dobiti i gubitka, te pojedinani
i sintetiki financijski pokazatelji u razdoblju od 2010. do 2014. godine. Iz toga proizlazi da je
poduzee vrlo stabilno i sigurno to se konkurencije tie, koja je zdrava, ali nedovoljno jaka
da bi se pribliila lideru.
Prvenstveno, sigurnost i uspjenost poslovanja ovisi o uspjehu industrije u kojoj poduzee
posluje, zatim o opem stanju u dravi, vremenskim prilikama i drugim nepredvidivim
uvjetima. Kao to se moglo vidjeti, jedini rast pivovarske industrije dogodio se 2011. godine
zahvaljujui, prije svega, inovativnou vodea dva poduzea i plasiranju piva s okusom.
Naravno, velike zasluge ima i dobra turistika sezona te odlini vremenski uvjeti. Tokom
promatranog razdoblja, Republika Hrvatska je bila u recesiji to se moglo primijetiti u
poslovanju analiziranog poduzea i njegovih konkurenata. Konstantan pad bruto domaeg
proizvoda i kupovne moi ljudi jednostavno su bile nepremostive prepreke s kojima su se
poduzea u pivovarskoj industriji morala suoavati. Dolaskom ljeta te prije svega, inozemnih,
ali i domaih turista oekivala se velika prodaja i distribucija piva, meutim, vremenske
neprilike donijele su ispodprosjene rezultate. ak ni dva nogometna prvenstva, koja su
sigurno poveala prodaju poduzea, nisu uspjela oporaviti pivovarsku industriju i donijeti
poduzeima dodatne prihode i rastui trend.
Meu konkurentima, Zagrebaka pivovara d.o.o. biljei najvee prihode od prodaje to
najvie proizlazi iz disperzije pivskog asortimana, ali i ulaganja u proizvodnju, modernizaciju
opreme, marketing itd. Isto tako, poduzee ima i najvee rashode koji rastu iz godine u
godinu, dok prihodi padaju. Meutim, nema bojazni od konkurenata niti u uspjenosti
poslovanja poduzea u blioj budunosti. Ostala dva poduzea imaju oscilirajue i prihode i
rashode, s tim da je Carlsberg Croatia zavrila zadnje tri godine s gubicima, ponajvie zbog
63
jaanja vodeih poduzea i pojavljivanja manjih "craft" pivovara. Heineken Hrvatska ima
dobru sliku financijskih pokazatelja te se moe rei kako uvjerljivo dri svoju drugu poziciju
bez ikakvog straha od preputanja u blioj budunosti. Carlsberg Croatia ima problema s
profitabilnou svoga poslovanja i ekonominou to pod hitno treba promijeniti. Iako dre
treu poziciju na tritu, na kojem imaju veliku prednost naspram sljedeeg konkurenta,
trebaju promijeniti poslovnu strategiju i ulagati u asortiman proizvoda, inovacije, postrojenja i
opremu kako bi poduzee opravdalo trenutnu poziciju.
64
5. ZAKLJUAK
Hrvatska pivovarska industrija znaajna je za gospodarstvo Hrvatske. Zagrebaka pivovara
d.o.o., kao najvei proizvoa i distributer piva, alkoholnih i bezalkoholnih pia te jedan od
velikih poduzea u Republici Hrvatskoj, igra veliku ulogu na hrvatskom tritu. Hrvati su
poznati u svijetu kao ljubazni i iznimno drutveni ljudi. Prema podacima Poslovnog dnevnika,
potronja piva po stanovniku u Hrvatskoj iznosi neto manje od 74 litre, to Hrvate svrstava
na 21. poziciju u potronji na svijetu. Stoga, poduzee ulae veliki napor kako bi svojim
potroaima nastavilo pruati najbolje proizvode i uslugu. Zagrebaka pivovara konstantno
ulae u svoj proizvodni asortiman, modernizaciju opreme te usklaivanje sa regulativom
Europske Unije prije svega kako bi bilo drutveno odgovorno u podruju zatite okolia. Isto
tako, poduzee je otvorilo novi logistiki i distributivni centar u Zapreiu kako bi smanjilo
dosadanje trokove i povezala tri zagrebake lokacije u jednu glavnu. U taj projekt uloeno
je 38 milijuna kuna, a broj zaposlenika bi se trebao poveati.
Iako neki indikatori pokazuju na probleme u poslovanju poduzea, prije svega pokazatelji
likvidnosti, Zagrebaka pivovara nema veih problema. Drugi pokazatelji na koje bi se
trebalo obratiti panju u budunosti jesu pokazatelji zaduenosti, gdje bi poduzee moglo
poduzeti daljnje korake u stvaranju radnog kapitala i financiranja iz vlastitih sredstava. Razlog
niskih pokazatelja likvidnosti lei u promjeni politike poduzea odnosno novcu u blagajni i
na raunima u banci koji su se smanjili krajem 2011. godine jer se depoziti nisu oroavali u
bankama nego se sklopio ugovor o okrupnjavanju novanih sredstava poduzea iz Starbev
grupe. Otkad je poduzee preuzeto od strane globalne industrije piva Molson Coors i postala
dio grupacije Molson Coors Europe, poduzeu se omoguuje pristup i upotreba najnovijih
tehnologija i procesa proizvodnje te daljnji napredak. Profitabilnost poduzea je na vrlo
zavidnoj razini, a sintetiki pokazatelji ukazuju kako je poduzee vrlo stabilno.
Kako bi dodatno poveali ekonominost i aktivnost poslovanja, poduzee je primorano nai
puteve poboljanja prodaje u Dalmaciji ija je populacija vie orijentirana prema Karlovakoj
pivi i openito Heineken Hrvatskoj. Dok je ostatak Hrvatske pokriven veim dijelom od
strane trinog lidera, trite u Dalmaciji je i dalje dosta nepristupano. Popularnost
Dalmacije je, dakako uvjetovana s obzirom na razvijenost turizma. Inozemni i domai turisti
imaju veliki izbor u konzumaciji raznih domaih, ali i vrhunskih poznatih brandova piva, koji
jo ne dolaze toliko do izraaja. Budunost Zagrebake pivovare je neupitna, a razvoj i
unapreenje se nastavlja poslovnom strategijom i rastom opeg stanja u dravi.
65
POPIS LITERATURE
Knjige i lanci:
1. Bevir, B. (2008) Kako itati i analizirati financijske izvjetaje, Zagreb: RRIF
2. Helfert, E. A. (1997.) Techniques of Financial Analysis, 7th edition, Boston: Irwin
3. Higgins, R. C. (2012) Analysis for Financial Management 10th International edition,
McGraw-Hill Education
4. Gulin, D., Perevi, H. (2013) Financijsko raunovodstvo, Zagreb: HZRIF
5. Gulin, D., Tuek, B., ager, L. (2004) Poslovno planiranje, kontrola i analiza, Zagreb:
HZRiF
6. Jeovita, A. (2015.) Oblikovanje modela za ocjenu kvalitete poslovanja poduzea na
temelju financijskih izvjetaja. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet
7. Maynard, J. (2013) Financial accounting, reporting and analysis, Oxford University Press
8. Narodne novine (2015) Zakon o raunovodstvu. Zagreb: Narodne novine d.d. NN 78/2015
9. O'Regan , P. (2007) Financial information analysis, Chichester: J. Wiley & Sons
10. Para, B. (2011) Poduzetniko raunovodstvo i financijsko izvjetavanje. Zaprei: Visoka
kola za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Kreli"
11. Subramanyam, K. R., Wild, J. J. (2009) Financial statement analysis, Boston: McGrawHill international edition
12. oi, I. (2006.) Primijenjena statistika 2. izmijenjeno izdanje. Zagreb: kolska knjiga
13. Tintor, J. (2009) Poslovna analiza. Zagreb: Masmedia.
14. Williams, J., Haka, S., Bettner, M., Carcello, J. (2002) Financial and managerial
accounting The basis for business decisions, New York: McGraw Hill Irwin
15. White, G. I., Sondhi, A. C., Fried, D. (1998) The analysis and use of financial statements,
J. Wiley & Sons
16. Zenzerovi, R. (2005.) Analitiki postupci pri ocjeni vremenske neogranienosti
poslovanja. Magistarski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet
17. ager, K., Mami Saer, I., Sever, S., ager, L. (2008) Analiza financijskih izvjetaja. 2.
proireno izdanje Zagreb: Masmedia.
18. ager, L., Mami Saer, I. (2015) Analiza financijskih izvjetaja u funkciji ocjene
sigurnosti i uspjenosti poslovanja poduzea, Zagreb: Raunovodstvo i financije,
Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika
66
Internet izvori:
1. Financijska agencija. Dostupno na: www.fina.hr (datum pristupanja: 09.02.2016.)
2. Molson Coors. Dostupno na: http://www.molsoncoors.com/ (datum pristupanja:
13.02.2016.)
3. Portal o pivu, pivopijama i pivskom gospodarstvu. Dostupno na: http://www.pivnica.net/
(datum pristupanja: 13.02.2016.)
4. Poslovni dnevnik. Dostupno na: http://www.poslovni.hr/ (datum pristupanja: 11.02.2016.)
5. Registar godinjih financijskih izvjetaja. Dostupno na: www.rgfi.fina.hr/JavnaObjava
(datum pristupanja: 09.02.2016.)
6. Tipuri, D. (1996.) Porterov model industrijske strukture. Zagreb: Poslovna analiza i
upravljanje. Dostupno na: http://web.efzg.hr/dok/OIM/npodrug/Porterov%20model%20
industrijske%20strukture.pdf (datum pristupanja: 11.03.2016.)
7. Zagrebaka pivovara. Dostupno na: www.oujsko.com (datum pristupanja: 13.02.2016.)
67
POPIS SLIKA
Slika 1 Povezanost financijskih pokazatelja i temelja dobrog upravljanja poduzea ........................... 11
Slika 2 Udio u ukupnim prihodima djelatnosti NKD 11.05 Proizvodnja piva u 2014. godini .............. 23
Slika 3 Trini udio u proizvodnji piva u Hrvatskoj u 2014. godini ..................................................... 24
Slika 4 Du Pontov sustav pokazatelja poduzea Zagrebaka pivovara za 2014. godinu ...................... 51
68
POPIS TABLICA
Tablica 1 Strukturna bilanca poduzea Zagrebaka pivovara d.o.o. za razdoblje od 2010. do 2014.
godine u tisuama kuna ......................................................................................................................... 30
Tablica 2 Strukturni raun dobiti i gubitka poduzea Zagrebaka pivovara d.o.o. za razdoblje od 2010.
do 2014. godine u tisuama kuna .......................................................................................................... 34
Tablica 3 Komparativna bilanca poduzea Zagrebaka pivovara d.o.o. za razdoblje od 2010. do 2014.
godine u tisuama kuna ......................................................................................................................... 38
Tablica 4 Komparativni raun dobiti i gubitka poduzea Zagrebaka pivovara d.o.o. u razdoblju od
2010. do 2014. godine u tisuama kuna ................................................................................................ 42
Tablica 5 Pokazatelji likvidnosti ........................................................................................................... 45
Tablica 6 Pokazatelji zaduenosti ......................................................................................................... 47
Tablica 7 Pokazatelji aktivnosti............................................................................................................. 47
Tablica 8 Pokazatelji ekonominosti ..................................................................................................... 49
Tablica 9 Pokazatelji profitabilnosti ...................................................................................................... 50
Tablica 10 Prikaz Z vrijednosti poduzea u razdoblju od 2010. do 2014. godine ................................ 52
Tablica 11 Prikaz Kralicekova modela u razdoblju od 2010. do 2014. godine ..................................... 52
Tablica 12 Najvei proizvoai piva u Hrvatskoj ................................................................................. 56
Tablica 13 Usporedba pokazatelja likvidnosti konkurentskih poduzea u pivovarskoj industriji ........ 57
Tablica 14 Usporedba pokazatelja zaduenosti konkurentskih poduzea u pivovarskoj industriji ....... 59
Tablica 15 Usporedba pokazatelja aktivnosti konkurentskih poduzea u pivovarskoj industriji .......... 60
Tablica 16 Usporedba pokazatelja ekonominosti konkurentskih poduzea u pivovarskoj industriji .. 61
Tablica 17 Usporedba pokazatelja profitabilnosti konkurentskih poduzea u pivovarskoj industriji ... 62
69
IVOTOPIS
Ime i prezime: Dario Frkat
Datum roenja: 16.01.1991.
Adresa: Cirkovljanska 2, Zagreb, Hrvatska
Telefon/mobitel: 01 3882 109/ 098 945 894
E - mail: dario.frkat@gmail.com
Obrazovanje:
2014. - Diplomski studij, Raunovodstvo i revizija, Ekonomski fakultet Zagreb
2009. - 2014. - Preddiplomski studij Poslovne ekonomije, Ekonomski fakultet Zagreb
2005. - 2009. - Druga ekonomska kola Zagreb
Nagrade i postignua:
Certifikat o sudjelovanju na Case study competition-u 2014. god
Sudjelovanje na dravnom natjecanju knjigovodstva s bilanciranjem 2009. god
Poznavanje jezika u govoru i pismu:
Engleski - B2
Rad na raunalu:
Izvrsno vladanje alatima paketa MS-Office (Word, Excel, Powerpoint)
Izvrsno poznavanje Interneta i online pretraivanja
Elektronika pota
Dodatne informacije:
Posjedovanje vozake dozvole B kategorije
Borilake vjetine, nogomet, vonja bicikla, rolanje
Sklonost timskom radu, pouzdanost, sposobnost brzog prilagoavanja novim
situacijama i sredinama
Sposobnost brzog uenja i reagiranja na nove situacije; pristupana, pouzdana i
odgovorna osoba
70

Financijski Izvjestaj

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Financijski Izvjestaj

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu

ANALIZA FINANCIJSKOG STANJA I USPJENOSTI

Zagreb, svibanj 2016.

ANALIZA FINANCIJSKOG STANJA I USPJENOSTI

FINANCIAL POSITION AND BUSINESS PERFORMANCE

Dario Frkat, 0067456492

Zagreb, svibanj 2016.

IZJAVA O AKADEMSKOJ ESTITOSTI

Predmet i cilj rada.................................................................................................................... 1

Opis metoda i izvori podataka ................................................................................................. 1

Sadraj i struktura rada ............................................................................................................ 1

INSTRUMENTI I POSTUPCI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA .................................. 2

Temeljni financijski izvjetaji ................................................................................................. 2

Raun dobiti i gubitka ..................................................................................................... 4

Izvjetaj o novanom toku ............................................................................................... 5

Izvjetaj o promjenama kapitala ...................................................................................... 7

Biljeke uz financijske izvjetaje..................................................................................... 8

Ocjena sigurnosti i uspjenosti poslovanja poduzea primjenom analitikih postupaka ...... 10

Sintetiki pokazatelji ..................................................................................................... 18

Mogunosti ocjene kvalitete poslovanja primjenom komparativne analize i analize trenda 21

Analiza industrije i konkurenata .................................................................................... 21

3. PROVEDBA ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA PODUZEA ZAGREBAKA

Temeljne odrednice analiziranog poduzea .......................................................................... 27

Vertikalna i horizontalna analiza ........................................................................................... 28

Vertikalna analiza bilance ............................................................................................. 28

Vertikalna analiza rauna dobiti i gubitka ..................................................................... 33

Horizontalna analiza bilance ......................................................................................... 36

Horizontalna analiza rauna dobiti i gubitka ................................................................. 41

Analiza pomou financijskih pokazatelja .............................................................................. 44

Sintetiki pokazatelji na primjeru Zagrebake pivovare d.o.o. ..................................... 51

KONKURENTSKO OKRUENJE ANALIZIRANOG PODUZEA ......................................... 53

Trino okruenje u sklopu pivovarske industrije ................................................................. 53

Komparativna analiza odabranih konkurenata ...................................................................... 56

Zakljuna razmatranja na temelju provedene analize............................................................ 63

POPIS LITERATURE .......................................................................................................................... 66

1.2 Opis metoda i izvori podataka

1.3 Sadraj i struktura rada

2. INSTRUMENTI I POSTUPCI ANALIZE FINANCIJSKIH

dostupne informacije o financijskom poloaju, uspjenosti i novanom tijeku drutva za

IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL

sudjelujuim interesom, nepovezanim drutvima i ostalim osobama. Financijski rashodi mogu

Gulin, D., Perevi, H. (2013) Financijsko raunovodstvo, Zagreb: HZRIF, str. 39

TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL

REZERVE FER VRIJEDNOSTI

prezentiranje dodatnih informacija u formi biljeki pridonosi kvaliteti i upotrebljivosti

korisnicima poboljanje procjene o iznosima, vremenskom periodu te neizvjesnosti unutar

2.2 Ocjena sigurnosti i uspjenosti poslovanja poduzea primjenom analitikih

1. Pokazatelji likvidnosti (engl. liquidity ratios) mjere sposobnost poduzea da podmiri

Slika 1 Povezanost financijskih pokazatelja i temelja dobrog upravljanja poduzea

TEMELJ DOBROG UPRAVLJANJA

Dobro upravljanje poduzea podrazumijeva da su u poslovanju zadovoljena dva kriterija,

Pokazatelji sigurnosti prikazuju stabilnost poslovanja poduzea i vaan su instrument pri

Preciznija mjera likvidnosti je koeficijent ubrzane likvidnosti koji prikazuje odnos

Uspjenost poslovanja poduzea uobiajeno se mjeri pokazateljima ekonominosti i

Ekonominost poslovnih aktivnosti rauna se kao odnos izmeu prihoda od prodaje i

kombinacijama mare profita i koeficijenta obrta ukupne imovine unato specifinostima te

Proli se dio odnosio na pojedinane pokazatelje koji se odnose, kako je i pojanjeno, na

financijski stabilnom poslovnom subjektu. Vrijednosti unutar intervala od 1,81 do 2,99

2.3 Mogunosti ocjene kvalitete poslovanja primjenom komparativne analize i

ostvarivanje to je mogue boljeg tehnolokog i trinoga poloaja. to su poduzea u

meuovisnost poduzea, koja se oituje u tomu da akcije jednih utjeu na profitabilnost

Izvor: Izrada autora prema podacima preuzetim sa stranica Financijske agencije

Financijska agencija (2015.). Dostupno na: http://www.fina.hr/Default.aspx?art=11579&sec=1760