Platni sustav u Republici Hrvatskoj

lanak 117.
Platni sustav u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: platni sustav) jest platni sustav iji
je barem jedan sudionik pruatelj platnih usluga koji je odobrenje za pruanje platnih
usluga dobio od Hrvatske narodne banke i iji je upravitelj osoba iz lanka 118. stavka 2.
ovog Zakona.
Upravitelj platnog sustava
lanak 118.
(1) Platnim sustavom upravlja upravitelj platnog sustava.
(2) Upravitelj platnog sustava moe biti:
1) institucija za platni promet sa sjeditem u Republici Hrvatskoj,
2) kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj,
3) institucija za elektroniki novac sa sjeditem u Republici Hrvatskoj,
4) druga pravna osoba sa sjeditem u Republici Hrvatskoj osnovana kao dioniko drutvo
ili drutvo s ogranienom odgovornou,
5) druga pravna osoba sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja moe upravljati platnim
sustavom prema posebnom zakonu,
6) Hrvatska narodna banka i
7) podrunica pravne osobe iz druge drave sa sjeditem u Republici Hrvatskoj.
(3) Osim to upravlja platnim sustavom, upravitelj platnog sustava moe obavljati i druge
djelatnosti ako zakonom kojim se ureuju te djelatnosti nije odreeno drugaije.
Sudionici u platnom sustavu
lanak 119.
(1) Sudionik u platnom sustavu moe biti:
1) pruatelj platnih usluga,
2) upravitelj toga platnog sustava,

3) drugi platni sustav i

4) druga osoba u skladu s pravilima rada toga platnog sustava.
(2) Pruatelj platnih usluga moe sudjelovati u platnom sustavu i posredno, preko drugog
pruatelja platnih usluga.
(3) Pruatelj platnih usluga iz lanka 5. stavka 1. toaka 1., 2., 3., 9. i 10. duan je
izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakom platnom sustavu u kojem sudjeluje
neposredno ili posredno i o upravitelju toga platnog sustava, bez obzira na to posluje li taj
sustav na podruju Republike Hrvatske ili druge drave.
Platni sustavi ureeni podzakonskim aktom Hrvatske narodne banke
lanak 120.
(1) Hrvatska narodna banka propisuje pravila rada platnog sustava kojim upravlja.
(2) Hrvatska narodna banka moe propisati pravila rada platnih sustava koji slue za
obraun platnih transakcija iz lanka 43. stavka 2. ovog Zakona, a kojima upravlja
upravitelj iz lanka 118. stavka 2. toke 5. ovog Zakona.
Odobrenje za rad platnog sustava
lanak 121.
(1) Za rad platnog sustava potrebno je odobrenje Hrvatske narodne banke.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog lanka, za rad platnog sustava nije potrebno odobrenje:
1) ako je upravitelj platnog sustava pruatelj platnih usluga koji upravlja platnim
sustavom koji je dio kartine platne sheme ili platnim sustavom iz lanka 130. stavka 2.
toke 3. ovog Zakona ili
2) ako je rad platnog sustava propisala Hrvatska narodna banka u skladu sa lankom 120.
ovog Zakona.
(3) Platni sustav iz stavka 1. ovog lanka ne moe zapoeti s radom prije nego Hrvatska
narodna banka izda odobrenje za rad tog sustava.
(4) Upravitelj platnog sustava duan je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o poetku
rada platnog sustava kojim upravlja u roku od 30 dana.
(5) Upravitelj platnog sustava iz stavka 2. ovog lanka duan je zajedno s obavijesti iz
stavka 4. ovog lanka Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti i:

1) izvadak iz sudskog registra u izvorniku ili ovjerenoj preslici ne stariji od 90 dana,

2) pravila rada platnog sustava,
3) ako se upravitelj platnog sustava osim upravljanjem platnim sustavom bavi i drugim
djelatnostima, za osobe koje su odgovorne za upravljanje platnim sustavom podatke u
skladu sa lankom 69. stavkom 2. tokom 10. ovog Zakona i
4) naziv, sjedite ili mjesto poslovanja svakog sudionika u platnom sustavu.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad platnog sustava
lanak 122.
(1) Upravitelj platnog sustava podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad platnog
sustava Hrvatskoj narodnoj banci.
(2) Zahtjevu iz stavka 1. potrebno je priloiti:
1) statut, izjavu o osnivanju odnosno drutveni ugovor upravitelja platnog sustava, a ako
je podnositelj zahtjeva upisan u sudski registar, i izvadak iz sudskog registra u izvorniku
ili ovjerenoj preslici ne stariji od 90 dana,
2) zahtjev za suglasnost na pravila rada platnog sustava iz lanka 129. stavka 3. ovog
Zakona,
3) opis informacijskog sustava kojim upravitelj platnog sustava dokazuje da je navedeni
informacijski sustav primjeren, prikladan, pouzdan i zadovoljavajui u odnosu na
obavljanje svih funkcija predvienih pravilima rada platnog sustava,
4) opis organizacijske, tehnike i kadrovske strukture ukljuujui strukturu upravitelja
platnog sustava u vezi s upravljanjem platnim sustavom, a prema potrebi, opis koritenja
eksternalizacije u vezi s upravljanjem platnim sustavom te opis povezivanja s drugim
platnim sustavom,
5) za lanove uprave odnosno izvrne direktore upravitelja platnog sustava, odnosno ako
se upravitelj platnog sustava osim upravljanjem platnim sustavom bavi i drugim
djelatnostima, za osobe koje su odgovorne za upravljanje platnim sustavom podatke u
skladu sa lankom 69. stavkom 2. tokom 10. ovog Zakona i
6) naziv, sjedite ili mjesto poslovanja svakog sudionika u platnom sustavu.
(3) Osim dokumenata iz stavka 2. ovog lanka Hrvatska narodna banka moe u tijeku
postupka obrade zahtjeva zatraiti i drugu dokumentaciju koju ocijeni potrebnom za
odluivanje o izdavanju odobrenja.

(4) Iznimno, Hrvatska narodna banka podatke o nekanjavanju za kaznena djela iz stavka
2. toke 5. ovog lanka dobiva iz kaznene evidencije na temelju obrazloenog zahtjeva.
(5) Za fiziku osobu koja nije dravljanin Republike Hrvatske podatkom iz stavka 2.
toke 5. ovog lanka smatrat e se podatak o nekanjavanju za djela koja u svom opisu
odgovaraju tim djelima, a koji nije stariji od tri mjeseca.
Izdavanje odobrenja za rad platnog sustava
lanak 123.
(1) Hrvatska narodna banka izdat e odobrenje za rad platnog sustava ako pravila rada
platnog sustava ispunjavaju uvjete za suglasnost iz lanka 129. ovoga Zakona te ako na
temelju zahtjeva i dokumentacije iz lanka 122. ovog Zakona te informacija kojima
raspolae ocijeni da su ispunjeni svi sljedei uvjeti:
1) ako osobe predloene za lanove uprave upravitelja platnog sustava, odnosno u sluaju
da se upravitelj platnog sustava osim upravljanjem platnim sustavom bavi i drugim
djelatnostima, ako osobe koje su odgovorne za upravljanje platnim sustavom imaju dobar
ugled i odgovarajue znanje i iskustvo za upravljanje platnim sustavom,
2) ako je informacijski sustav primjeren, prikladan, pouzdan i zadovoljavajui u odnosu
na obavljanje svih funkcija predvienih pravilima rada platnog sustava,
3) ako iz dokumentacije ili iz informacija kojima raspolae proizlazi da ne postoje drugi
razlozi koji ugroavaju ili bi mogli ugroziti siguran i stabilan rad platnog sustava.
(2) Hrvatska narodna banka moe se, prije izdavanja odobrenja za rad platnog sustava,
savjetovati s drugim nadlenim tijelima, a u svrhu bolje ocjene podnesenog zahtjeva.
Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad platnog sustava
lanak 124.
Hrvatska narodna banka odbit e zahtjev za izdavanje odobrenja za rad platnog sustava
ako ocijeni da nije ispunjen neki od uvjeta iz lanka 123. ovog Zakona.
Oduzimanje odobrenja za rad platnog sustava
lanak 125.
(1) Hrvatska narodna banka oduzet e odobrenje za rad platnog sustava ako:
1) platni sustav ne zapone s radom u roku od 12 mjeseci od dana izdavanja odobrenja za
rad platnog sustava,

2) upravitelj platnog sustava Hrvatskoj narodnoj banci dostavi obavijest o prestanku rada
sustava,
3) platni sustav prestane s radom dulje od est mjeseci neprekidno ili
4) dobije odobrenje na temelju neistinite ili netone dokumentacije, odnosno neistinito
prezentiranih podataka koji su bitni za upravljanje platnim sustavom.
(2) Hrvatska narodna banka moe oduzeti odobrenje za rad platnog sustava:
1) ako bi nastavak rada platnog sustava mogao ugroziti stabilnost platnog prometa,
2) ako vie nisu ispunjeni uvjeti na temelju kojih je dano odobrenje za rad platnog
sustava,
3) ako upravitelj platnog sustava na bilo koji nain onemoguuje obavljanje nadzora nad
radom platnog sustava ili
4) ako upravitelj platnog sustava ne izvrava nadzorne mjere koje je naloila Hrvatska
narodna banka.
Rjeenje o oduzimanju odobrenja za rad platnog sustava
lanak 126.
(1) Hrvatska narodna banka dostavit e upravitelju platnog sustava rjeenje o oduzimanju
odobrenja za rad platnog sustava u roku od tri dana od dana njegova donoenja.
(2) Hrvatska narodna banka duna je izdati priopenje za javnost o oduzimanju odobrenja
za rad platnog sustava.
Prestanak vaenja odobrenja za rad platnog sustava
lanak 127.
Odobrenje za rad platnog sustava prestaje vaiti:
1) danom donoenja odluke o likvidaciji upravitelja platnog sustava,
2) danom donoenja odluke o otvaranju steajnog postupka nad upraviteljem platnog
sustava,
3) danom brisanja upravitelja platnog sustava iz sudskog registra u sluajevima
pripajanja, spajanja i razdvajanja ili

4) danom dostave rjeenja o oduzimanju odobrenja za rad platnog sustava upravitelju

platnog sustava, odnosno danom koji je odreen u rjeenju o oduzimanju odobrenja.
Osnivanje podrunice pravne osobe sa sjeditem izvan Republike Hrvatske za upravljanje
platnim sustavom na podruju Republike Hrvatske
lanak 128.
Na pravnu osobu sa sjeditem izvan Republike Hrvatske koja namjerava upravljati
platnim sustavom preko podrunice na podruju Republike Hrvatske na odgovarajui
nain primjenjuju se lanci 121., 122., 123., 124., 125., 126. i 127. ovog Zakona.
Pravila rada platnog sustava
lanak 129.
(1) Platni sustav duan je poslovati prema pravilima rada tog platnog sustava.
(2) Pravila rada platnog sustava ureuju standardizirane postupke i zajednika pravila za
obradu, obraun i/ili namiru platnih transakcija izmeu njegovih sudionika.
(3) Hrvatska narodna banka daje suglasnost na pravila rada platnog sustava na zahtjev
upravitelja platnog sustava.
(4) Iznimno od stavka 3. ovog lanka, Hrvatska narodna banka ne daje suglasnost na
pravila rada platnog sustava iz lanka 121. stavka 2. ovog Zakona.
(5) Pravila rada platnog sustava sadre najmanje:
1) sudionike u platnom sustavu prema vrsti i opis njihove uloge u platnom sustavu,
2) uvjete za sudjelovanje i prestanak sudjelovanja sudionika u platnom sustavu,
3) platne transakcije koje se obraunavaju i/ili namiruju u platnom sustavu prema vrstama
platnih usluga,
4) osnovna naela obrauna i/ili namire platnih transakcija,
5) valutu odnosno valute s kojima se posluje u platnom sustavu,
6) nain i uvjete izvrenja platnih transakcija, njihov oblik i sadraj,
7) postupke informiranja sudionika o obraunu i/ili namiri,
8) nain zatite podataka od zlouporabe i

9) trenutak prihvata i neopozivosti naloga za prijenos te postupke u sluaju otvaranja

postupka zbog insolventnosti nad sudionikom, ako se radi o platnim sustavima na koje se
primjenjuju odredbe zakona kojim se ureuje konanost namire u platnim sustavima.
(6) Hrvatska narodna banka izdat e suglasnost na pravila rada platnog sustava ako
ocijeni da pravila rada sadre elemente iz stavka 5. ovog lanka i ako ocijeni da primjena
pravila rada osigurava primjerenu zatitu od sustavnog rizika i od drugih moguih rizika
vezanih uz funkcioniranje platnog sustava.
(7) Pravila rada platnog sustava ne mogu se naknadno izmijeniti bez prethodne
suglasnosti Hrvatske narodne banke.
(8) Iznimno od stavka 7. ovog lanka, suglasnost nije potrebna za izmjenu pravila rada
platnog sustava u dijelu iz stavka 5. toke 6., 7., 8. i 9. ovog lanka.
(9) Uz zahtjev iz stavka 3. ovog lanka upravitelj je duan priloiti izmijenjena pravila
rada kao i dokumentaciju iz lanka 122. stavka 2. toke 3. i 4. ovog Zakona.
(10) Na postupak izdavanja suglasnosti na pravila rada platnog sustava na odgovarajui
nain primjenjuju se odredbe lanka 123. i 124. ovog Zakona.
Pristup platnim sustavima
lanak 130.
(1) Pravila rada kojima se ureuje pristup pruatelja platnih usluga pojedinom platnom
sustavu moraju biti objektivna, nediskriminirajua i razmjerna, te ne mogu ograniavati
pristup vie nego to je potrebno za osiguranje od posebnih rizika poput rizika namire,
operativnog rizika i rizika poslovanja te za zatitu financijske i operativne stabilnosti
platnog sustava. Platni sustavi ne smiju pruateljima platnih usluga ili drugim platnim
sustavima nametati nijedno od sljedeih ogranienja:
1) ograniavajua pravila efektivnog sudjelovanja u drugim platnim sustavima,
2) ogranienja kojima se na diskriminatoran nain utvruju prava i obveze pojedinih
pruatelja platnih usluga u odnosu na druge pruatelje platnih usluga i
3) bilo kakvo ogranienje na temelju vrste pruatelja platnih usluga.
(2) Odredbe stavka 1. ovog lanka ne primjenjuju se:
1) na platne sustave koji posluju u skladu sa zakonom koji ureuje konanost namire u
platnim sustavima,

2) na platne sustave koji se sastoje iskljuivo od pruatelja platnih usluga koji pripadaju
skupini subjekata povezanih kapitalom, gdje jedan od povezanih subjekata obavlja
stvarnu kontrolu nad ostalim povezanim subjektima ili
3) na platne sustave u kojima jedini pruatelj platnih usluga (bilo kao pojedinani subjekt
ili kao grupa):
a) djeluje ili moe djelovati kao pruatelj platnih usluga i za platitelja i za primatelja
plaanja, te je iskljuivo odgovoran za upravljanje platnim sustavom i
b) ovlasti druge pruatelje platnih usluga da sudjeluju u platnom sustavu, a oni nemaju
pravo ugovarati meusobne naknade u vezi s platnim sustavom, ali imaju pravo
utvrivanja vlastitih cijena u odnosu na platitelje i primatelje plaanja.
Dunosti upravitelja platnog sustava
lanak 131.
(1) Upravitelj platnog sustava duan je osigurati svakodobno sigurno i stabilno
funkcioniranje platnog sustava.
(2) Upravitelj platnog sustava osobito je duan, razmjerno vrsti, opsegu i sloenosti
poslova koji proizlaze iz pravila rada platnog sustava, osigurati:
1) da platni sustav ima primjeren, prikladan, pouzdan i zadovoljavajui informacijski
sustav za obavljanje svih funkcija u skladu s pravilima rada platnog sustava kao i plan
kontinuiteta poslovanja,
2) organizacijsku strukturu s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti
i odgovornosti, ukljuujui kadrovsku strukturu i
3) upravljanje rizicima kojima je platni sustav izloen ili bi mogao biti izloen.
(3) Hrvatska narodna banka moe poblie propisati uvjete kojima treba udovoljavati
platni sustav i dunosti upravitelja iz ovog lanka.
Eksternalizacija
lanak 132.
(1) Upravitelj platnog sustava moe eksternalizirati odreene aktivnosti vezane uz rad
platnog sustava. O namjeravanoj eksternalizaciji duan je, prije sklapanja ugovora s
pruateljem usluga eksternalizacije, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(2) Upravitelj platnog sustava duan je osigurati da namjeravana eksternalizacija
ispunjava sljedee uvjete:

1) da ne mijenja odnos i obveze upravitelja platnog sustava prema sudionicima u platnom

sustavu,
2) da ne dovodi u pitanje usklaenost rada platnog sustava s pravilima rada, ovim
Zakonom i podzakonskim aktima donesenim na temelju ovog Zakona i
3) da ne naruava mogunost obavljanja nadzora od strane Hrvatske narodne banke.
(3) Upravitelj platnog sustava odgovara za tetu koju prouzroi pruatelj usluga
eksternalizacije u vezi s pruanjem eksternalizirane aktivnosti.
(4) Upravitelj platnog sustava duan je osigurati da Hrvatska narodna banka moe obaviti
izravni nadzor na lokaciji pruanja usluga, odnosno kod pruatelja usluga
eksternalizacije, te osigurati pristup dokumentaciji i podacima koji su povezani s
eksternalizacijom, a u posjedu su pruatelja usluga eksternalizacije.
(5) Hrvatska narodna banka moe poblie propisati uvjete za eksternalizaciju aktivnosti
vezanih uz rad platnog sustava.

Platni sustav u Republici Hrvatskoj

lanak 117.
Platni sustav u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: platni sustav) jest platni sustav iji
je barem jedan sudionik pruatelj platnih usluga koji je odobrenje za pruanje platnih
usluga dobio od Hrvatske narodne banke i iji je upravitelj osoba iz lanka 118. stavka 2.
ovog Zakona.
Upravitelj platnog sustava
lanak 118.
(1) Platnim sustavom upravlja upravitelj platnog sustava.
(2) Upravitelj platnog sustava moe biti:
1) institucija za platni promet sa sjeditem u Republici Hrvatskoj,
2) kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj,
3) institucija za elektroniki novac sa sjeditem u Republici Hrvatskoj,

4) druga pravna osoba sa sjeditem u Republici Hrvatskoj osnovana kao dioniko drutvo
ili drutvo s ogranienom odgovornou,
5) druga pravna osoba sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja moe upravljati platnim
sustavom prema posebnom zakonu,
6) Hrvatska narodna banka i
7) podrunica pravne osobe iz druge drave sa sjeditem u Republici Hrvatskoj.
(3) Osim to upravlja platnim sustavom, upravitelj platnog sustava moe obavljati i druge
djelatnosti ako zakonom kojim se ureuju te djelatnosti nije odreeno drugaije.
Sudionici u platnom sustavu
lanak 119.
(1) Sudionik u platnom sustavu moe biti:
1) pruatelj platnih usluga,
2) upravitelj toga platnog sustava,
3) drugi platni sustav i
4) druga osoba u skladu s pravilima rada toga platnog sustava.
(2) Pruatelj platnih usluga moe sudjelovati u platnom sustavu i posredno, preko drugog
pruatelja platnih usluga.
(3) Pruatelj platnih usluga iz lanka 5. stavka 1. toaka 1., 2., 3., 9. i 10. duan je
izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakom platnom sustavu u kojem sudjeluje
neposredno ili posredno i o upravitelju toga platnog sustava, bez obzira na to posluje li taj
sustav na podruju Republike Hrvatske ili druge drave.
Platni sustavi ureeni podzakonskim aktom Hrvatske narodne banke
lanak 120.
(1) Hrvatska narodna banka propisuje pravila rada platnog sustava kojim upravlja.
(2) Hrvatska narodna banka moe propisati pravila rada platnih sustava koji slue za
obraun platnih transakcija iz lanka 43. stavka 2. ovog Zakona, a kojima upravlja
upravitelj iz lanka 118. stavka 2. toke 5. ovog Zakona.
Odobrenje za rad platnog sustava

lanak 121.
(1) Za rad platnog sustava potrebno je odobrenje Hrvatske narodne banke.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog lanka, za rad platnog sustava nije potrebno odobrenje:
1) ako je upravitelj platnog sustava pruatelj platnih usluga koji upravlja platnim
sustavom koji je dio kartine platne sheme ili platnim sustavom iz lanka 130. stavka 2.
toke 3. ovog Zakona ili
2) ako je rad platnog sustava propisala Hrvatska narodna banka u skladu sa lankom 120.
ovog Zakona.
(3) Platni sustav iz stavka 1. ovog lanka ne moe zapoeti s radom prije nego Hrvatska
narodna banka izda odobrenje za rad tog sustava.
(4) Upravitelj platnog sustava duan je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o poetku
rada platnog sustava kojim upravlja u roku od 30 dana.
(5) Upravitelj platnog sustava iz stavka 2. ovog lanka duan je zajedno s obavijesti iz
stavka 4. ovog lanka Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti i:
1) izvadak iz sudskog registra u izvorniku ili ovjerenoj preslici ne stariji od 90 dana,
2) pravila rada platnog sustava,
3) ako se upravitelj platnog sustava osim upravljanjem platnim sustavom bavi i drugim
djelatnostima, za osobe koje su odgovorne za upravljanje platnim sustavom podatke u
skladu sa lankom 69. stavkom 2. tokom 10. ovog Zakona i
4) naziv, sjedite ili mjesto poslovanja svakog sudionika u platnom sustavu.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad platnog sustava
lanak 122.
(1) Upravitelj platnog sustava podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad platnog
sustava Hrvatskoj narodnoj banci.
(2) Zahtjevu iz stavka 1. potrebno je priloiti:
1) statut, izjavu o osnivanju odnosno drutveni ugovor upravitelja platnog sustava, a ako
je podnositelj zahtjeva upisan u sudski registar, i izvadak iz sudskog registra u izvorniku
ili ovjerenoj preslici ne stariji od 90 dana,

2) zahtjev za suglasnost na pravila rada platnog sustava iz lanka 129. stavka 3. ovog
Zakona,
3) opis informacijskog sustava kojim upravitelj platnog sustava dokazuje da je navedeni
informacijski sustav primjeren, prikladan, pouzdan i zadovoljavajui u odnosu na
obavljanje svih funkcija predvienih pravilima rada platnog sustava,
4) opis organizacijske, tehnike i kadrovske strukture ukljuujui strukturu upravitelja
platnog sustava u vezi s upravljanjem platnim sustavom, a prema potrebi, opis koritenja
eksternalizacije u vezi s upravljanjem platnim sustavom te opis povezivanja s drugim
platnim sustavom,
5) za lanove uprave odnosno izvrne direktore upravitelja platnog sustava, odnosno ako
se upravitelj platnog sustava osim upravljanjem platnim sustavom bavi i drugim
djelatnostima, za osobe koje su odgovorne za upravljanje platnim sustavom podatke u
skladu sa lankom 69. stavkom 2. tokom 10. ovog Zakona i
6) naziv, sjedite ili mjesto poslovanja svakog sudionika u platnom sustavu.
(3) Osim dokumenata iz stavka 2. ovog lanka Hrvatska narodna banka moe u tijeku
postupka obrade zahtjeva zatraiti i drugu dokumentaciju koju ocijeni potrebnom za
odluivanje o izdavanju odobrenja.
(4) Iznimno, Hrvatska narodna banka podatke o nekanjavanju za kaznena djela iz stavka
2. toke 5. ovog lanka dobiva iz kaznene evidencije na temelju obrazloenog zahtjeva.
(5) Za fiziku osobu koja nije dravljanin Republike Hrvatske podatkom iz stavka 2.
toke 5. ovog lanka smatrat e se podatak o nekanjavanju za djela koja u svom opisu
odgovaraju tim djelima, a koji nije stariji od tri mjeseca.
Izdavanje odobrenja za rad platnog sustava
lanak 123.
(1) Hrvatska narodna banka izdat e odobrenje za rad platnog sustava ako pravila rada
platnog sustava ispunjavaju uvjete za suglasnost iz lanka 129. ovoga Zakona te ako na
temelju zahtjeva i dokumentacije iz lanka 122. ovog Zakona te informacija kojima
raspolae ocijeni da su ispunjeni svi sljedei uvjeti:
1) ako osobe predloene za lanove uprave upravitelja platnog sustava, odnosno u sluaju
da se upravitelj platnog sustava osim upravljanjem platnim sustavom bavi i drugim
djelatnostima, ako osobe koje su odgovorne za upravljanje platnim sustavom imaju dobar
ugled i odgovarajue znanje i iskustvo za upravljanje platnim sustavom,
2) ako je informacijski sustav primjeren, prikladan, pouzdan i zadovoljavajui u odnosu
na obavljanje svih funkcija predvienih pravilima rada platnog sustava,

3) ako iz dokumentacije ili iz informacija kojima raspolae proizlazi da ne postoje drugi

razlozi koji ugroavaju ili bi mogli ugroziti siguran i stabilan rad platnog sustava.
(2) Hrvatska narodna banka moe se, prije izdavanja odobrenja za rad platnog sustava,
savjetovati s drugim nadlenim tijelima, a u svrhu bolje ocjene podnesenog zahtjeva.
Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad platnog sustava
lanak 124.
Hrvatska narodna banka odbit e zahtjev za izdavanje odobrenja za rad platnog sustava
ako ocijeni da nije ispunjen neki od uvjeta iz lanka 123. ovog Zakona.
Oduzimanje odobrenja za rad platnog sustava
lanak 125.
(1) Hrvatska narodna banka oduzet e odobrenje za rad platnog sustava ako:
1) platni sustav ne zapone s radom u roku od 12 mjeseci od dana izdavanja odobrenja za
rad platnog sustava,
2) upravitelj platnog sustava Hrvatskoj narodnoj banci dostavi obavijest o prestanku rada
sustava,
3) platni sustav prestane s radom dulje od est mjeseci neprekidno ili
4) dobije odobrenje na temelju neistinite ili netone dokumentacije, odnosno neistinito
prezentiranih podataka koji su bitni za upravljanje platnim sustavom.
(2) Hrvatska narodna banka moe oduzeti odobrenje za rad platnog sustava:
1) ako bi nastavak rada platnog sustava mogao ugroziti stabilnost platnog prometa,
2) ako vie nisu ispunjeni uvjeti na temelju kojih je dano odobrenje za rad platnog
sustava,
3) ako upravitelj platnog sustava na bilo koji nain onemoguuje obavljanje nadzora nad
radom platnog sustava ili
4) ako upravitelj platnog sustava ne izvrava nadzorne mjere koje je naloila Hrvatska
narodna banka.
Rjeenje o oduzimanju odobrenja za rad platnog sustava
lanak 126.

(1) Hrvatska narodna banka dostavit e upravitelju platnog sustava rjeenje o oduzimanju
odobrenja za rad platnog sustava u roku od tri dana od dana njegova donoenja.
(2) Hrvatska narodna banka duna je izdati priopenje za javnost o oduzimanju odobrenja
za rad platnog sustava.
Prestanak vaenja odobrenja za rad platnog sustava
lanak 127.
Odobrenje za rad platnog sustava prestaje vaiti:
1) danom donoenja odluke o likvidaciji upravitelja platnog sustava,
2) danom donoenja odluke o otvaranju steajnog postupka nad upraviteljem platnog
sustava,
3) danom brisanja upravitelja platnog sustava iz sudskog registra u sluajevima
pripajanja, spajanja i razdvajanja ili
4) danom dostave rjeenja o oduzimanju odobrenja za rad platnog sustava upravitelju
platnog sustava, odnosno danom koji je odreen u rjeenju o oduzimanju odobrenja.
Osnivanje podrunice pravne osobe sa sjeditem izvan Republike Hrvatske za upravljanje
platnim sustavom na podruju Republike Hrvatske
lanak 128.
Na pravnu osobu sa sjeditem izvan Republike Hrvatske koja namjerava upravljati
platnim sustavom preko podrunice na podruju Republike Hrvatske na odgovarajui
nain primjenjuju se lanci 121., 122., 123., 124., 125., 126. i 127. ovog Zakona.
Pravila rada platnog sustava
lanak 129.
(1) Platni sustav duan je poslovati prema pravilima rada tog platnog sustava.
(2) Pravila rada platnog sustava ureuju standardizirane postupke i zajednika pravila za
obradu, obraun i/ili namiru platnih transakcija izmeu njegovih sudionika.
(3) Hrvatska narodna banka daje suglasnost na pravila rada platnog sustava na zahtjev
upravitelja platnog sustava.
(4) Iznimno od stavka 3. ovog lanka, Hrvatska narodna banka ne daje suglasnost na
pravila rada platnog sustava iz lanka 121. stavka 2. ovog Zakona.

(5) Pravila rada platnog sustava sadre najmanje:

1) sudionike u platnom sustavu prema vrsti i opis njihove uloge u platnom sustavu,
2) uvjete za sudjelovanje i prestanak sudjelovanja sudionika u platnom sustavu,
3) platne transakcije koje se obraunavaju i/ili namiruju u platnom sustavu prema vrstama
platnih usluga,
4) osnovna naela obrauna i/ili namire platnih transakcija,
5) valutu odnosno valute s kojima se posluje u platnom sustavu,
6) nain i uvjete izvrenja platnih transakcija, njihov oblik i sadraj,
7) postupke informiranja sudionika o obraunu i/ili namiri,
8) nain zatite podataka od zlouporabe i
9) trenutak prihvata i neopozivosti naloga za prijenos te postupke u sluaju otvaranja
postupka zbog insolventnosti nad sudionikom, ako se radi o platnim sustavima na koje se
primjenjuju odredbe zakona kojim se ureuje konanost namire u platnim sustavima.
(6) Hrvatska narodna banka izdat e suglasnost na pravila rada platnog sustava ako
ocijeni da pravila rada sadre elemente iz stavka 5. ovog lanka i ako ocijeni da primjena
pravila rada osigurava primjerenu zatitu od sustavnog rizika i od drugih moguih rizika
vezanih uz funkcioniranje platnog sustava.
(7) Pravila rada platnog sustava ne mogu se naknadno izmijeniti bez prethodne
suglasnosti Hrvatske narodne banke.
(8) Iznimno od stavka 7. ovog lanka, suglasnost nije potrebna za izmjenu pravila rada
platnog sustava u dijelu iz stavka 5. toke 6., 7., 8. i 9. ovog lanka.
(9) Uz zahtjev iz stavka 3. ovog lanka upravitelj je duan priloiti izmijenjena pravila
rada kao i dokumentaciju iz lanka 122. stavka 2. toke 3. i 4. ovog Zakona.
(10) Na postupak izdavanja suglasnosti na pravila rada platnog sustava na odgovarajui
nain primjenjuju se odredbe lanka 123. i 124. ovog Zakona.
Pristup platnim sustavima
lanak 130.
(1) Pravila rada kojima se ureuje pristup pruatelja platnih usluga pojedinom platnom
sustavu moraju biti objektivna, nediskriminirajua i razmjerna, te ne mogu ograniavati

pristup vie nego to je potrebno za osiguranje od posebnih rizika poput rizika namire,
operativnog rizika i rizika poslovanja te za zatitu financijske i operativne stabilnosti
platnog sustava. Platni sustavi ne smiju pruateljima platnih usluga ili drugim platnim
sustavima nametati nijedno od sljedeih ogranienja:
1) ograniavajua pravila efektivnog sudjelovanja u drugim platnim sustavima,
2) ogranienja kojima se na diskriminatoran nain utvruju prava i obveze pojedinih
pruatelja platnih usluga u odnosu na druge pruatelje platnih usluga i
3) bilo kakvo ogranienje na temelju vrste pruatelja platnih usluga.
(2) Odredbe stavka 1. ovog lanka ne primjenjuju se:
1) na platne sustave koji posluju u skladu sa zakonom koji ureuje konanost namire u
platnim sustavima,
2) na platne sustave koji se sastoje iskljuivo od pruatelja platnih usluga koji pripadaju
skupini subjekata povezanih kapitalom, gdje jedan od povezanih subjekata obavlja
stvarnu kontrolu nad ostalim povezanim subjektima ili
3) na platne sustave u kojima jedini pruatelj platnih usluga (bilo kao pojedinani subjekt
ili kao grupa):
a) djeluje ili moe djelovati kao pruatelj platnih usluga i za platitelja i za primatelja
plaanja, te je iskljuivo odgovoran za upravljanje platnim sustavom i
b) ovlasti druge pruatelje platnih usluga da sudjeluju u platnom sustavu, a oni nemaju
pravo ugovarati meusobne naknade u vezi s platnim sustavom, ali imaju pravo
utvrivanja vlastitih cijena u odnosu na platitelje i primatelje plaanja.
Dunosti upravitelja platnog sustava
lanak 131.
(1) Upravitelj platnog sustava duan je osigurati svakodobno sigurno i stabilno
funkcioniranje platnog sustava.
(2) Upravitelj platnog sustava osobito je duan, razmjerno vrsti, opsegu i sloenosti
poslova koji proizlaze iz pravila rada platnog sustava, osigurati:
1) da platni sustav ima primjeren, prikladan, pouzdan i zadovoljavajui informacijski
sustav za obavljanje svih funkcija u skladu s pravilima rada platnog sustava kao i plan
kontinuiteta poslovanja,

2) organizacijsku strukturu s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti

i odgovornosti, ukljuujui kadrovsku strukturu i
3) upravljanje rizicima kojima je platni sustav izloen ili bi mogao biti izloen.
(3) Hrvatska narodna banka moe poblie propisati uvjete kojima treba udovoljavati
platni sustav i dunosti upravitelja iz ovog lanka.
Eksternalizacija
lanak 132.
(1) Upravitelj platnog sustava moe eksternalizirati odreene aktivnosti vezane uz rad
platnog sustava. O namjeravanoj eksternalizaciji duan je, prije sklapanja ugovora s
pruateljem usluga eksternalizacije, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(2) Upravitelj platnog sustava duan je osigurati da namjeravana eksternalizacija
ispunjava sljedee uvjete:
1) da ne mijenja odnos i obveze upravitelja platnog sustava prema sudionicima u platnom
sustavu,
2) da ne dovodi u pitanje usklaenost rada platnog sustava s pravilima rada, ovim
Zakonom i podzakonskim aktima donesenim na temelju ovog Zakona i
3) da ne naruava mogunost obavljanja nadzora od strane Hrvatske narodne banke.
(3) Upravitelj platnog sustava odgovara za tetu koju prouzroi pruatelj usluga
eksternalizacije u vezi s pruanjem eksternalizirane aktivnosti.
(4) Upravitelj platnog sustava duan je osigurati da Hrvatska narodna banka moe obaviti
izravni nadzor na lokaciji pruanja usluga, odnosno kod pruatelja usluga
eksternalizacije, te osigurati pristup dokumentaciji i podacima koji su povezani s
eksternalizacijom, a u posjedu su pruatelja usluga eksternalizacije.
(5) Hrvatska narodna banka moe poblie propisati uvjete za eksternalizaciju aktivnosti
vezanih uz rad platnog sustava.
II.1. PROVEDBA OVRHE NA NOVANIM SREDSTVIMA
Opa odredba
lanak 4.
(1) Ovrha na novanim sredstvima ovrenika provodi se na novanim sredstvima po svim
raunima i oroenim novanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom

identifikacijskom broju ovrenika, bez njegove suglasnosti i bez obzira ako u osnovi za
plaanje nije odreena ovrha na novanim sredstvima po svim raunima i oroenim
novanim sredstvima.
(2) Ovrha se ne provodi na novanim sredstvima, odnosno raunima izuzetima od ovrhe
zakonom.
(3) Ako ovim Zakonom nije drugaije propisano, na provedbu ovrhe odgovarajue se
primjenjuju zakoni kojima se ureuje ovrni, porezni i carinski postupak.
Dostava osnove za plaanje
lanak 5.
(1) Nadleno tijelo, odnosno ovrhovoditelj dostavlja osnovu za plaanje Agenciji, u
izvorniku ili otpravku, neposrednom dostavom, preporuenom poiljkom, preko javnog
biljenika ili opunomoenika, odnosno na drugi nain ureen posebnim propisom.
(2) Osnova za plaanje moe se dostaviti i kao elektronika isprava u skladu sa zakonom
kojim se ureuje uporaba elektronike isprave.
Oevidnik redoslijeda osnova za plaanje
lanak 6.
(1) Oevidnik redoslijeda osnova za plaanje (u daljnjem tekstu: Oevidnik) jedinstvena
je baza podataka o redoslijedu primitaka osnova za plaanje i stanju njihove izvrenosti
po pojedinom ovreniku.
(2) Osnovu za plaanje Agencija upisuje u Oevidnik prema trenutku (datum, sat i
minuta) primitka.
(3) Oevidnik sadri podatke o primljenim, vraenim, izvrenim i neizvrenim osnovama
za plaanje.
(4) Agencija vodi Oevidnik u elektronikom obliku.
Redoslijed izvrenja osnove za plaanje
lanak 7.
Agencija daje naloge za izvravanje osnova za plaanje onim redoslijedom kojim su
upisane u Oevidnik ako drugim zakonom nije drugaije propisano.
Nain izvrenja osnove za plaanje

lanak 8.
(1) Osnova za plaanje izvrava se najprije na raunima, a zatim na oroenim novanim
sredstvima.
(2) Agencija daje nalog bankama za izvrenje osnove za plaanje onim redom kojim su
rauni navedeni u osnovi za plaanje, na nain da se osnova za plaanje izvrava na svim
raunima u pojedinoj banci.
(3) Ako u osnovi za plaanje nisu navedeni rauni na kojima se ovrha provodi, ovrha se
provodi redom, poevi od banke koja vodi najranije otvoreni raun, prema podacima iz
Jedinstvenog registra rauna.
(4) Ako osnova za plaanje nije izvrena na raunima, a ovrenik ima oroena novana
sredstva, osnova za plaanje izvrava se na oroenim novanim sredstvima prema lanku
10. ovoga Zakona.
Postupak izvrenja osnove za plaanje
lanak 9.
(1) Agencija daje nalog banci da u roku propisanom pravilnikom iz stavka 10. ovoga
lanka izvri nalog u visini potrebnoj za izvrenje osnove za plaanje. Banka izvrava
nalog u visini raspoloivih novanih sredstava po raunima do iznosa odreenog u nalogu
Agencije i o tome obavjetava Agenciju.
(2) Ako nalog iz stavka 1. ovoga lanka nije izvren u cijelosti, banka e prema nalogu
Agencije zabraniti raspolaganje novanim sredstvima po raunima i oroenim novanim
sredstvima do visine odreene u nalogu iz stavka 1. ovoga lanka, sve do novoga naloga
Agencije.
(3) Postupak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Agencija ponavlja pojedinano od banke do
banke prema lanku 8. stavku 2., odnosno lanku 8. stavku 3. ovoga Zakona.
(4) Ako osnova za plaanje nije izvrena u cijelosti nakon provedenog postupka sukladno
stavku 1. ovoga lanka, Agencija daje nalog bankama da blokiraju sve ovrenikove
raune i zabrane raspolaganje oroenim novanim sredstvima.
(5) U sluaju iz stavka 4. ovoga lanka, Agencija u Jedinstveni registar rauna stavlja
oznaku blokade ovrenikovih rauna i oznaku zabrane raspolaganja oroenim novanim
sredstvima.
(6) Nakon blokade ovrenikovih rauna i zabrane raspolaganja oroenim novanim
sredstvima, banke su dune najmanje jednom dnevno Agenciji dostavljati podatak o
priljevu novanih sredstava, sve do naloga Agencije za deblokadu rauna i slobodno

raspolaganje sredstvima. Priljev novanih sredstava koristi se iskljuivo za izvrenje

naloga zbog kojeg je ovrenikov raun blokiran, sve do izvrenja osnove za plaanje.
(7) Nakon izvrenja osnove za plaanje, Agencija u Jedinstvenom registru rauna brie
oznaku blokade rauna i oznaku zabrane raspolaganja oroenim novanim sredstvima.
(8) Ako se osnova za plaanje nije izvrila u cijelosti, Agencija je duna u roku od osam
dana od dana primitka osnove za plaanje o tome obavijestiti nadleno tijelo i
ovrhovoditelja.
(9) Agencija i banke dune su osigurati tehnike uvjete za meusobnu razmjenu naloga i
podataka.
(10) Ministar financija detaljnije propisuje nain i postupak izvrenja osnove za plaanje,
nain i rokove razmjene naloga i podataka izmeu Agencije i banke, nain davanja
podataka iz Oevidnika te tehnike uvjete koje su Agencija i banke dune osigurati za
meusobnu razmjenu podataka.
Postupak izvrenja osnove za plaanje na oroenim novanim sredstvima
lanak 10.
(1) Ako osnova za plaanje nije izvrena u cijelosti na novanim sredstvima po svim
ovrenikovim raunima, oroena novana sredstva, ukljuujui kamate, koriste se za
izvrenje osnove za plaanje po isteku ugovora o oroenju te se smatraju priljevom
novanih sredstava prema lanku 9. stavku 6. ovoga Zakona.
(2) Banka i ovrenik ne smiju produiti niti mijenjati ugovor o oroenju za vrijeme
zabrane raspolaganja oroenim novanim sredstvima.
(3) Dospjele kamate koje se prema ugovoru o oroenju isplauju za vrijeme zabrane
raspolaganja oroenim novanim sredstvima koriste se za izvrenje osnove za plaanje te
se smatraju priljevom novanih sredstava prema lanku 9. stavku 6. ovoga Zakona.
(4) Ovrenik moe radi izvrenja osnove za plaanje za vrijeme zabrane raspolaganja
oroenim novanim sredstvima raskinuti ugovor o oroenju.
(5) Ministar financija detaljnije propisuje izvrenje osnove za plaanje na oroenim
novanim sredstvima.
Izvrenje naloga
lanak 11.
(1) Ako je odreen prijenos novanih sredstava na raun ovrhovoditelja ili drugi raun
naveden u osnovi za plaanje, odnosno ako je odreen drugi nain isplate, smatra se da je

nalog izvren onda kada je banka teretila ovrenikov raun u skladu sa standardima
koritenja bankovnih tehnologija. Banka je duna bez odgaanja o tome obavijestiti
Agenciju.
(2) Ako ovrenik ima raun u istoj banci u kojoj ovrhovoditelj ima otvoren raun, banka
je duna isti dan teretiti raun ovrenika i odobriti raun ovrhovoditelja.
(3) Ako su raun ovrenika i raun ovrhovoditelja u razliitim bankama, banka koja
provodi nalog duna je isti radni dan, a najkasnije sljedei radni dan odobriti raun banke
u kojoj ovrhovoditelj ima otvoren raun, a ta je banka duna isti radni dan odobriti raun
ovrhovoditelja i omoguiti mu raspolaganje novanim sredstvima.
(4) Ako je odreena pljenidba novanih sredstava ili mjera osiguranja, smatra se da je
nalog izvren onda kada je banka zaplijenila novana sredstva na raunu ovrenika i/ili
oroena novana sredstva ili kada je ovreniku ili treoj osobi na temelju naloga
ovrenika zabranila odnosno uskratila isplatu s rauna i/ili oroenih novanih sredstava.
Banka je duna bez odgaanja o tome obavijestiti Agenciju.
(5) Agencija je duna izdati specifikaciju izvrenja osnove za plaanje na zahtjev
ovrhovoditelja odnosno ovrenika i nadlenog tijela.
POSTUPANJE POSLOVNOG SUBJEKTA U UVJETIMA BLOKADE RAUNA
Obraunsko plaanje
lanak 14.
(1) Obraunsko plaanje je namira meusobnih novanih obveza i potraivanja izmeu
sudionika obraunskog plaanja bez uporabe novanih sredstava, a provodi se
kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga te drugim oblicima namire
meusobnih novanih obveza i potraivanja.
(2) Ovrenik poslovni subjekt ne smije obavljati obraunsko plaanje ako u
Jedinstvenom registru rauna ima oznaku blokade rauna, odnosno zabranu raspolaganja
oroenim novanim sredstvima.
Plaanje gotovim novcem
lanak 15.
Ovrenik poslovni subjekt ne smije svoje obveze plaati gotovim novcem ako u
Jedinstvenom registru rauna ima oznaku blokade rauna, odnosno zabranu raspolaganja
oroenim novanim sredstvima, a gotov novac koji je primio obavljajui registriranu
djelatnost duan je poloiti na raun u banci.
Plaanje preko institucije za platni promet

lanak 16.
(1) Ovrenik poslovni subjekt ne smije plaati preko institucije za platni promet ako u
Jedinstvenom registru rauna ima oznaku blokade rauna, odnosno zabranu raspolaganja
oroenim novanim sredstvima.
(2) Institucija za platni promet iz stavka 1. ovoga lanka jest pravna osoba koja na
temelju zakona koji ureuje platni promet moe pruati usluge platnog prometa u
Republici Hrvatskoj.
JEDINSTVENI REGISTAR RAUNA
Voenje i dostava podataka
lanak 22.
(1) Jedinstveni registar rauna jest elektronika baza podataka koja sadri raune
poslovnih subjekata, graana, Republike Hrvatske, jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave te raune obveznika dostave iz stavka 3. ovoga lanka.
(2) Agencija vodi Jedinstveni registar rauna.
(3) Obveznici dostave podataka u Jedinstveni registar rauna jesu Hrvatska narodna
banka, banke, stambene tedionice i kreditne unije.
(4) Osim podataka o raunima iz stavka 1. ovoga lanka, Jedinstveni registar rauna
sadri i podatke o oroenim novanim sredstvima, ugovorima o stambenoj tednji i
depozitima u kreditnim unijama, poslovnih subjekata i graana.
(5) Hrvatska narodna banka i banke dune su dnevno dostavljati u Jedinstveni registar
rauna podatke o otvorenim raunima i podatke o promjenama po raunima iz stavka 1.
ovoga lanka.
(6) Banke, stambene tedionice i kreditne unije dune su dnevno u Jedinstveni registar
rauna dostavljati podatke iz stavka 4. ovoga lanka i podatke o njihovim promjenama.
(7) Podaci koje obveznici iz stavka 3. ovoga lanka dostavljaju u Jedinstveni registar
rauna ne sadre podatke o stanju na raunu, a niti podatke o stanju novanih sredstava
koje poslovni subjekt i graanin ima po osnovi ugovora navedenih u stavku 4. ovoga
lanka.
(8) Na obveznike dostave podataka iz stavka 1. i 4. ovoga lanka ne odnosi se obveza
uvanja bankovne tajne sukladno zakonu kojim se ureuju kreditne institucije, odnosno
obveza uvanja povjerljivih podataka sukladno zakonu kojim se ureuju kreditne unije.

(9) Ministar financija detaljnije propisuje sadraj Jedinstvenog registra rauna, obuhvat
podataka, nain i rokove dostave podataka, koritenje i davanje podataka te uvid u
podatke iz Jedinstvenog registra rauna.
Javni podaci, uvid i davanje podataka
lanak 23.
(1) Javni podaci u Jedinstvenom registru rauna jesu podaci o poslovnom subjektu, a to
su:
osobni identifikacijski broj,
tvrtka ili naziv, odnosno ime i prezime,
sjedite i adresa,
broj transakcijskog rauna i naziv banke koja vodi raun,
oznaka blokade rauna,
datum otvaranja i zatvaranja transakcijskog rauna,
drugi podaci o transakcijskom raunu poslovnog subjekta.
(2) Agencija e podnositelju na temelju njegova pisanog zahtjeva osigurati uvid u javne
podatke u Jedinstvenom registru rauna ili e mu ih dati u pisanom obliku.
(3) Podaci iz Jedinstvenog registra rauna koji se odnose na graane nisu javni i na njih
se primjenjuje zakon kojim se ureuje zatita osobnih podataka.
(4) Podatke koji nisu javni Agencija daje na temelju pisanog zahtjeva suda ili drugoga
nadlenog tijela.
(5) Ministar financija propisuje naknadu za uvid i davanje podataka iz Jedinstvenog
registra rauna.
Odgovornost za tonost podataka
lanak 24.
(1) Hrvatska narodna banka, banke, stambene tedionice i kreditne unije odgovorne su za
tonost podataka i redovitost njihove dostave u Jedinstveni registar rauna.

(2) Agencija je odgovorna za istovjetnost podataka u Jedinstvenom registru rauna s

podacima koje su dostavile Hrvatska narodna banka, banke, stambene tedionice i
kreditne unije.
lanak 2.
Temeljni pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedee znaenje:
1) pranje novca podrazumijeva izvravanje radnji kojima se prikriva pravi izvor novca ili
druge imovine za koju postoji sumnja da je pribavljena na nezakonit nain u zemlji ili
inozemstvu, ukljuujui:
zamjenu ili bilo kakav drugi prijenos novca ili druge takve imovine,
prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, vlasnitva ili prava u
vezi s novcem ili drugom takvom imovinom,
stjecanje, posjedovanje ili uporaba novca ili druge takve imovine;
2) financiranje terorizma podrazumijeva osiguravanje ili prikupljanje sredstava, odnosno
pokuaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji
nain, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da e biti
upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, za poinjenje teroristikoga kaznenog djela, od
strane terorista ili teroristike organizacije.
Znaenje drugih pojmova
lanak 3.
Drugi pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedee znaenje:
1. Ured jest Ured za sprjeavanje pranja novca;
2. Financijsko-obavjetajna jedinica:
a) domaa financijsko-obavjetajna jedinica jest Ured za sprjeavanje pranja novca,
b) strana financijsko-obavjetajna jedinica jest sredinje nacionalno tijelo za zaprimanje,
analizu i prosljeivanje obavijesti o sumnjivim transakcijama u vezi s pranjem novca i
financiranjem terorizma u dravi lanici ili treoj dravi;
3. drava lanica jest drava lanica Europske unije ili drava potpisnica Sporazuma o
osnivanju Europskoga gospodarskog prostora;
4. trea drava jest drava koja nije lanica Europske unije ili potpisnica Sporazuma o
osnivanju Europskoga gospodarskog prostora;
5. imovina jesu sva sredstva, materijalna ili nematerijalna, pokretna ili nepokretna, te
isprave ili instrumenti u bilo kojem obliku, ukljuujui elektroniki ili digitalni, kojima se
dokazuje vlasnitvo ili pravo vlasnitva nad imovinom;
6. sredstva jesu financijska sredstva i koristi bilo koje vrste ukljuujui:
a) gotovinu, ekove, novana potraivanja, mjenice, novane doznake i druga sredstva
plaanja,
b) uloena sredstva kod obveznika,
c) financijske instrumente odreene zakonom koji ureuje trite kapitala kojima se
trguje javnom ili privatnom ponudom, ukljuujui dionice i udjele, certifikate, dunike
instrumente, obveznice, garancije i izvedene financijske instrumente,
d) ostale isprave kojima se dokazuju prava na financijskim sredstvima ili drugim
financijskim izvorima,
e) kamate, dividende i druge prihode od sredstava,
f) potraivanja, kredite i akreditive;
7. obveznici su pravne i fizike osobe koje su obvezne poduzimati mjere i radnje radi

sprjeavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s ovim Zakonom;

8. ovlatena osoba i njezin zamjenik jesu osobe koje imenuje obveznik, te koje su
ovlatene i odgovorne za provoenje mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprjeavanja i
otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma koje su propisane ovim Zakonom i
propisima donesenim na osnovu njega;
9. osobe koje obavljaju profesionalne djelatnosti jesu pravne i fizike osobe koje djeluju
u okviru svojih profesionalnih djelatnosti, a to su: odvjetnik, odvjetniko drutvo, javni
biljenik, revizorsko drutvo, samostalni revizor, fizike i pravne osobe koje obavljaju
raunovodstvene usluge i usluge poreznog savjetovanja;
10. druge pravne osobe odnosno s njima izjednaeni subjekti, jesu udruge, zaklade i
fundacije te ostale pravne osobe koje ne obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i vjerske
zajednice i udruge koje nemaju svojstvo pravne osobe te drugi subjekti koji nemaju
pravnu osobnost, ali samostalno nastupaju u pravnom prometu;
11. elektroniki novac i elektroniki nositelj podataka imaju isto znaenje kao u
propisima kojima se ureuje elektroniko poslovanje;
12. kreditna institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz lanka 4. stavka 2. toke
1., 2., 3. i 11. ovoga Zakona, a ima isto znaenje kao u zakonu kojim se ureuje
poslovanje kreditnih institucija;
13. financijska institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz lanka 4. stavak 2.
toke 4., 5., 7., 8., 9., 10., 12., 15. a) do i) ovoga Zakona i za institucije drava lanica
koje obavljaju istovrsne poslove kao navedeni obveznici;
14. poslovni odnos jest svaki poslovni ili drugi ugovorni odnos koji stranka uspostavi ili
sklopi kod obveznika i povezan je s obavljanjem djelatnosti obveznika;
15. gotovina iz lanka 40. ovoga Zakona jesu novanice i kovani novac koji je u
optjecaju kao zakonsko sredstvo plaanja;
16. gotovina iz lanka 74. ovoga Zakona ima isto znaenje kao u Uredbi Europskog
parlamenta i Vijea br. 1889/2005 od 26. listopada 2005. o kontroli ulaska i izlaska
gotovine iz Europske unije;
17. transakcijski raun ili raun za obavljanje platnog prometa ima isto znaenje kao u
zakonu koji ureuje usluge u platnom prometu;
18. transakcija jest svaki primitak, izdatak, prijenos s rauna na raun, zamjena, uvanje,
raspolaganje i drugo postupanje s novcem ili drugom imovinom kod obveznika;
19. gotovinska transakcija jest svaka transakcija pri kojoj obveznik od stranke primi
gotov novac, odnosno stranci preda gotov novac u posjedovanje i na raspolaganje;
20. sumnjiva transakcija jest svaka transakcija za koju obveznik i/ili nadleno tijelo
procijeni da u vezi s njom ili s osobom koja obavlja transakciju postoje razlozi za sumnju
na pranje novca ili financiranje terorizma, odnosno da transakcija ukljuuje sredstva
proizala iz nezakonitih aktivnosti;
21. osoba koja prua poduzetnike ili fiducijarne usluge jest svaka pravna ili fizika
osoba koja kao svoju poslovnu djelatnost obavlja za tree osobe neku od ovih usluga:
a) osniva pravne osobe,
b) obavlja funkciju predsjednika ili lana uprave ili drugoj osobi omoguava obavljati
funkciju predsjednika ili lana uprave, poslovoe ili ortaka, a pri tome se ne radi o
stvarnom obavljanju poslovodne funkcije, odnosno ta osoba ne preuzima poslovni rizik u
vezi s kapitalnim ulogom u pravnoj osobi u kojoj je formalno lan ili ortak,
c) pravnoj osobi osigurava registrirano sjedite ili unajmljenu poslovnu, potansku ili

upravnu adresu i druge s tim povezane usluge,

d) obavlja funkciju ili drugoj osobi omoguava obavljati funkciju upravitelja ustanove,
fonda ili slinoga pravnog subjekta stranog prava koji prima, upravlja ili dijeli imovinska
sredstva za odreenu namjenu, pri emu definicija ne obuhvaa drutva za upravljanje
investicijskim i mirovinskim fondovima,
e) koristi ili drugoj osobi omoguava koritenje tuih dionica radi ostvarenja prava glasa,
osim ako je rije o drutvu ijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili
ureenom javnom tritu za koja u skladu s propisima Europske unije ili meunarodnim
standardima vrijede zahtjevi za objavljivanjem podataka;
22. drutva koja obavljaju odreene usluge platnog prometa, ukljuujui prijenos novca,
jesu pravne osobe koje obavljaju financijske usluge primanja gotovine, ekova ili drugih
sredstava plaanja na jednoj lokaciji, a potom povezivanjem, obavjetavanjem,
prijenosom ili koritenjem mree pomou koje se obavlja prijenos novca odnosno
vrijednosti, isplauju odgovarajuu svotu novca u gotovini ili u drugom obliku primatelju
na drugoj lokaciji. Transakcije koje se obavljaju takvim uslugama mogu ukljuivati
jednog ili vie posrednika i konanu isplatu treoj osobi;
23. neprofitne organizacije jesu udruge, zaklade, fundacije, vjerske zajednice i druge
osobe koje ne obavljaju gospodarsku djelatnost;
24. stvarni vlasnik pojam je koji oznauje:
a) fiziku osobu koja je konani vlasnik stranke odnosno koja nadzire ili na drugi nain
upravlja pravnom osobom ili drugim subjektom (ako je stranka pravna osoba) ili
b) fiziku osobu koja kontrolira drugu fiziku osobu u ije se ime obavlja transakcija ili
koja obavlja aktivnost (ako je stranka fizika osoba);
25. identifikacija stranke jest postupak koji ukljuuje:
a) prikupljanje podataka o strankama na temelju vjerodostojnih, neovisnih i objektivnih
izvora, odnosno provjeravanje prikupljenih podataka o strankama ako su ti podaci bili
ve prije prikupljeni;
b) utvrivanje stvarnog identiteta stranke na temelju vjerodostojnih, neovisnih i
pouzdanih izvora, odnosno provjeravanje istovjetnosti, ako je identitet stranke bio ve
prije utvren;
26. korespondentni odnos jest odnos izmeu domae kreditne institucije i strane kreditne
odnosno druge institucije koji nastaje otvaranjem rauna strane institucije kod domae
kreditne institucije;
27. fiktivna banka (virtualna, tzv. shell banka) jest banka odnosno druga kreditna
institucija koja obavlja istovrsne djelatnosti koja je registrirana u dravi u kojoj ne
obavlja svoju djelatnost i koja nije povezana s nadgledanom ili na koji drugi nain
kontroliranom financijskom grupom;
28. factoring je otkup potraivanja s regresom ili bez njega;
29. forfaiting je izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa
dugoronih nedospjelih potraivanja, osiguranih financijskim instrumentom;
30. slubeni osobni dokument jest svaka javna isprava s fotografijom osobe koju izdaje
nadleno dravno domae ili strano tijelo, a sa svrhom identifikacije osobe;
31. burza i ureeno javno trite pojmovi su koji imaju isto znaenje kao u zakonu kojim
je ureeno trite kapitala;
32. poslovi ivotnih osiguranja jesu poslovi koji su kao takvi odreeni zakonom kojim je
ureeno poslovanje drutava za osiguranje;

33. informacija o djelatnosti stranke koja je fizika osoba jest podatak o privatnom ili
profesionalnom statusu (zaposlenik, umirovljenik, student, nezaposlen itd.), odnosno
podatak o aktivnosti stranke (na sportskom, kulturnoumjetnikom,
znanstvenoistraivakom, obrazovnom ili drugom srodnom podruju) koji je osnova za
stvaranje poslovnog odnosa;
34. strane politiki izloene osobe jesu sve fizike osobe sa stalnim prebivalitem ili
uobiajenim boravitem u stranoj dravi koje djeluju ili su u posljednjoj godini (ili dulje)
djelovale na istaknutoj javnoj dunosti, ukljuujui i lanove njihove ue obitelji ili osobe
za koje je poznato da su bliski suradnici takvih osoba,
35. rizik pranja novca ili financiranja terorizma jest rizik da e stranka zlouporabiti
financijski sustav za pranje novca ili financiranje terorizma, odnosno da e neki poslovni
odnos, transakcija ili proizvod biti posredno ili neposredno upotrijebljeni za pranje novca
ili financiranje terorizma.
Obveznici provedbe mjera
lanak 4.
(1) Mjere, radnje i postupci za sprjeavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja
terorizma odreeni ovim Zakonom provode se prije i/ili prilikom svake transakcije, kao i
pri sklapanju pravnih poslova kojima se stjee ili koristi imovina te u ostalim oblicima
raspolaganja novcem, pravima i drugom imovinom koji mogu posluiti za pranje novca i
financiranje terorizma.
(2) Obveznici provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga lanka jesu:
1. banke, podrunice banaka drava lanica, podrunice banaka treih drava i banke
drava lanica koje su ovlatene neposredno obavljati poslove u Republici Hrvatskoj,
2. tedne banke,
3. stambene tedionice,
4. kreditne unije,
5. drutva koja obavljaju odreene usluge platnog prometa, ukljuujui i prijenos novca,
6. Hrvatska pota,
7. drutva za upravljanje investicijskim fondovima, poslovne jedinice drutava za
upravljanje treih drava, drutva za upravljanje drava lanica koje u Republici
Hrvatskoj imaju poslovnu jedinicu, odnosno koja su ovlatene za neposredno obavljanje
poslova upravljanja fondovima na podruju Republike Hrvatske i tree osobe kojima je
doputeno, u skladu sa zakonom koji ureuje rad fondova, povjeriti obavljanje pojedinih
poslova od strane drutava za upravljanje,
8. mirovinska drutva,
9. drutva ovlatena za poslove s financijskim instrumentima i podrunice inozemnih
drutava za poslove s financijskim instrumentima u Republici Hrvatskoj,
10. drutva za osiguranje koja imaju odobrenje za obavljanje poslova ivotnih osiguranja,
podrunice drutava za osiguranje iz treih drava koje imaju odobrenje za obavljanje
poslova ivotnih osiguranja i drutva za osiguranje iz drava lanica koja u Republici
Hrvatskoj obavljaju poslove ivotnih osiguranja neposredno ili preko podrunice,
11. drutva za izdavanje elektronikog novca, podrunice drutava za izdavanje
elektronikog novca iz drava lanica, podrunice drutava za izdavanje elektronikog
novca iz treih drava i drutva za izdavanje elektronikog novca iz drava lanica koja

su ovlatena neposredno obavljati usluge izdavanja elektronikog novca u Republici

Hrvatskoj,
12. ovlateni mjenjai,
13. prireivai igara na sreu za:
a) lutrijske igre,
b) igre u kasinima,
c) kladionike igre,
d) igre na sreu na automatima,
e) igre na sreu na internetu i drugim telekomunikacijskim sredstvima, odnosno
elektronikim komunikacijama,
14. zalagaonice,
15. pravne i fizike osobe koje obavljaju poslove u vezi s djelatnou:
a) davanja kredita odnosno zajmova koji ukljuuju takoer: potroake kredite,
hipotekarne kredite, factoring i financiranje komercijalnih poslova, ukljuujui forfaiting,
b) leasinga,
c) izdavanja i upravljanja instrumentima plaanja (npr. kreditnih kartica i putnikih
ekova),
d) izdavanja garancija i jamstava,
e) upravljanja ulaganjima za tree osobe i savjetovanja u vezi s tim,
f) iznajmljivanja sefova,
g) posredovanja u sklapanju kreditnih poslova,
h) zastupanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o ivotnom osiguranju,
i) posredovanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o ivotnom osiguranju,
j) poduzetnikih ili fiducijarnih usluga,
k) prometa plemenitih metala i dragog kamenja te proizvodima od njih,
l) trgovine umjetnikim predmetima i antikvitetima,
m) organiziranja ili provoenja drabi,
n) posredovanja u prometu nekretninama,
16. pravne i fizike osobe koje obavljaju poslove u okviru sljedeih profesionalnih
djelatnosti:
a) odvjetnik, odvjetniko drutvo i javni biljenik,
b) revizorsko drutvo i samostalni revizor,
c) fizike i pravne osobe koje obavljaju raunovodstvene usluge i usluge poreznog
savjetovanja.
(3) Obveznici iz stavka 2. toke 16. ovoga lanka provode mjere za sprjeavanje i
otkrivanje pranja novca te financiranja terorizma odreene ovim Zakonom u skladu s
odredbama koje ureuju zadae i obveze drugih obveznika, ako u glavi III. ovoga Zakona
nije drugaije odreeno.
(4) Ministar financija moe pravilnikom odrediti uvjete pod kojima obveznici iz stavka 2.
ovoga lanka koji obavljaju financijsku djelatnost samo povremeno ili u ogranienom
opsegu i kod kojih postoji neznatan rizik od pranja novca ili financiranja terorizma nisu
obveznici provoenja mjera prema ovom Zakonu.
(5) Podrunice stranih kreditnih i financijskih institucija i drugih obveznika koje su
osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji ureuje njihov rad, pored
podrunica kreditnih i financijskih institucija navedenih u stavku 2. tokama 1., 7., 9., 10.
i 11. ovoga lanka, obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga lanka.

Obveza provoenja od strane obveznika mjera sprjeavanja i otkrivanja pranja novca i

financiranja terorizma u poslovnim jedinicama i drutvima u kojima ima veinski udio ili
veinsko pravo u odluivanju, a koja imaju sjedite u treoj dravi
lanak 5.
(1) Obveznik je duan osigurati da se mjere za sprjeavanje i otkrivanje pranja novca i
financiranja terorizma odreene ovim Zakonom u istom opsegu provode i u njegovim
poslovnim jedinicama i drutvima u kojima ima veinski udio ili veinsko pravo u
odluivanju, a koja imaju sjedite u treoj dravi, osim ako to nije izriito suprotno
zakonskim propisima tree drave.
(2) Ako zakonski propisi tree drave ne doputaju provoenje mjera za sprjeavanje i
otkrivanje pranja novca ili financiranja terorizma u opsegu u kojem su propisani ovim
Zakonom, obveznik je duan o tome odmah obavijestiti Ured i donijeti odgovarajue
mjere za otklanjanje rizika od pranja novca i/ili financiranja terorizma.
(3) Obveznici su duni redovito upoznavati svoje poslovne jedinice i drutva u kojima
imaju veinski udio ili veinsko pravo u odluivanju, a koja imaju sjedite u treoj dravi,
s internim postupcima koji se odnose na sprjeavanje i otkrivanje pranja novca i
financiranja terorizma, a osobito u dijelu dubinske analize stranaka, dostave podataka,
voenja evidencija, interne kontrole i drugih znaajnih okolnosti povezanih sa
sprjeavanjem i otkrivanjem pranja novca ili financiranja terorizma.
Glava II.
MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEAVANJA I OTKRIVANJA
PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA
Odjeljak 1.
OPE ODREDBE
Obveze obveznika
lanak 6.
(1) U cilju sprjeavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma obveznici su
prilikom obavljanja svojih djelatnosti duni ispunjavati obveze odreene ovim Zakonom i
propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.
(2) Obveze iz prethodnog stavka ovoga lanka obuhvaaju:
1. procjenu rizika od zlouporabe za pranje novca i financiranje terorizma za pojedinu
stranku, poslovni odnos, transakciju ili proizvod,
2. provoenje mjera dubinske analize stranke na nain i pod uvjetima odreenima ovim
Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona,
3. provoenje mjera za sprjeavanje i otkrivanje pranja novca te financiranja terorizma u
poslovnim jedinicama i drutvima u kojima obveznik ima veinski udio ili veinsko
pravo u odluivanju, a koje poslovne jedinice i drutva imaju sjedite u treoj dravi,
4. imenovanje ovlatene osobe i njezina zamjenika za provedbu mjera te osiguranje
uvjeta za njihov rad u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga
Zakona,
5. omoguavanje redovitoga strunog osposobljavanja i izobrazbe djelatnika obveznika,
te osiguravanje redovite interne revizije u izvravanju zadaa i obveza u skladu s ovim
Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona,
6. izradu i redovito dopunjavanje liste indikatora za prepoznavanje stranaka i sumnjivih
transakcija za koje postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma,
7. obavjetavanje i dostavljanje Uredu propisanih i traenih podataka, informacija i

dokumentacije o transakcijama i osobama u skladu s ovim Zakonom i propisima

donesenima na temelju ovoga Zakona,
8. osiguravanje uvanja i zatite podataka te voenje propisanih evidencija u skladu s
ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona,
9. obvezu kreditnih i financijskih institucija da uspostave odgovarajui informacijski
sustav s obzirom na svoju organizacijsku strukturu kako bi mogli brzo, pravodobno i u
cijelosti dati Uredu podatke o tome odravaju li ili su odravali poslovni odnos s
odreenom fizikom ili pravnom osobom i koja je priroda tog odnosa,
10. provoenje drugih zadaa i obveza u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima
na temelju ovoga Zakona.
Procjena rizika pranja novca ili financiranja terorizma
lanak 7.
(1) Rizik pranja novca ili financiranja terorizma jest rizik da e stranka zlouporabiti
financijski sustav za pranje novca ili financiranje terorizma, odnosno da e neki poslovni
odnos, transakcija ili proizvod biti posredno ili neposredno upotrijebljeni za pranje novca
ili financiranje terorizma.
(2) Obveznik je duan izraditi analizu rizika i pomou te analize odrediti ocjenu rizika
pojedine skupine ili vrste stranke, poslovnog odnosa, proizvoda ili transakcije u odnosu
na mogue zlouporabe vezane za pranje novca ili financiranje terorizma.
(3) Analizu i procjenu rizika iz stavka 2. ovoga lanka obveznik je duan usklaivati sa
smjernicama koje e donositi nadlena nadzorna tijela iz lanka 83. ovoga Zakona u
skladu sa svojim ovlastima.
(4) Pri analizi i procjeni rizika, odnosno u postupku odreivanja ocjene rizika iz stavka 2.
ovoga lanka, obveznik i nadzorno tijelo iz lanka 83. ovoga Zakona obvezni su voditi
rauna o specifinosti obveznika i njegova poslovanja, primjerice o veliini i sastavu
obveznika, opsegu i vrsti poslova, o vrsti stranaka s kojima posluje i proizvoda koje nudi.
(5) U stranke koje predstavljaju neznatan rizik za pranje novca ili financiranje terorizma
obveznik moe svrstati samo one stranke koje ispunjavaju uvjete to ih pravilnikom
odredi ministar financija.
Odjeljak 2.
DUBINSKA ANALIZA STRANKE
Mjere dubinske analize stranke
lanak 8.
(1) Ako nije drukije propisano ovim Zakonom, dubinska analiza stranke obuhvaa
sljedee mjere:
1. utvrivanje identiteta stranke i provjera njezina identiteta na osnovi dokumenata,
podataka ili informacija dobivenih iz vjerodostojnog, pouzdanog i neovisnog izvora,
2. utvrivanje i provjera identiteta stvarnog vlasnika stranke,
3. prikupljanje podataka o namjeni i predvienoj prirodi poslovnog odnosa ili transakcije
te drugih podataka u skladu s ovim Zakonom,
4. stalno praenje poslovnog odnosa, ukljuujui pozorno praenje transakcija obavljenih
tijekom tog odnosa, kako bi se osiguralo da te transakcije odgovaraju saznanjima
obveznika o toj stranci, vrsti posla i rizika, ukljuujui prema potrebi i podatke o izvoru
sredstava, pri emu dokumenti i podaci kojima obveznik raspolae moraju biti aurni.
(2) Obveznici su duni postupke provoenja mjera iz stavka 1. ovoga lanka definirati
svojim internim aktom.

Obveza primjene mjera dubinske analize stranke

lanak 9.
(1) Obveznik je duan, pod uvjetima odreenima ovim Zakonom, obaviti dubinsku
analizu stranke u sljedeim sluajevima:
1. prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom,
2. pri svakoj transakciji u vrijednosti od 105.000,00 kuna i vie, bez obzira na to je li rije
o jednokratnoj transakciji ili o vie transakcija koje su meusobno oigledno povezane i
koje ukupno doseu vrijednost od 105.000,00 kuna i vie,
3. ako postoji sumnja u vjerodostojnost i istinitost prethodno dobivenih podataka o
stranci ili stvarnom vlasniku stranke,
4. uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje
novca ili financiranje terorizma, bez obzira na vrijednost transakcije.
(2) Kod transakcije iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka koja se obavlja na temelju
prethodno uspostavljenoga poslovnog odnosa kod obveznika, obveznik e u okviru
dubinske analize stranke samo provjeriti identitet stranke odnosno osoba koje transakciju
obavljaju te prikupiti podatke koji mu nedostaju iz lanka 25. stavka 2. ovoga Zakona.
Dubinska analiza stranke prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa
lanak 10.
(1) Prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom obveznik je propisane mjere iz
lanka 8. stavka 1. toke 1., 2. i 3. ovoga Zakona duan provoditi prije uspostavljanja
poslovnog odnosa.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka obveznik moe mjere iz lanka 8. stavka
1. toke 1., 2. i 3. ovoga Zakona iznimno provesti i tijekom uspostavljanja poslovnog
odnosa sa strankom ako je to neophodno kako se ne bi prekinuo uobiajeni nain
uspostavljanja poslovnih odnosa i ako u skladu s lankom 7. ovoga Zakona postoji
neznatan rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, obveznik iz lanka 4. stavka 2. toke 10.
ovoga Zakona moe pri sklapanju poslova ivotnog osiguranja izvriti provjeru identiteta
korisnika police osiguranja i nakon sklapanja ugovora o osiguranju, ali najkasnije prije ili
u vrijeme isplate osigurane svote, odnosno u trenutku kad imatelj prava iz osiguranja
zatrai isplatu svojih potraivanja, izjavi da eli dobiti zajam na policu, dati je u zalog ili
kapitalizirati.
Dubinska analiza stranke prilikom provoenja transakcija
lanak 11.
Obveznik je duan prilikom provoenja transakcija iz lanka 9. stavka 1. toke 2. ovoga
Zakona provesti propisane mjere iz lanka 8. stavka 1. toke 1., 2. i 3. ovoga Zakona prije
izvrenja transakcije.
Obveza primjene mjera dubinske analize stranke od strane prireivaa lutrijskih igara,
igara u kasinima, kladionikih igara, igara na sreu na automatima i igara na sreu na
internetu ili drugim telekomunikacijskim sredstvima, odnosno elektronikim
komunikacijama
lanak 12.
(1) Prireiva igara u kasinima provodi mjeru utvrivanja identiteta stranke i provjere
njezina identiteta prilikom ulaska u kasino prikupljajui sljedee podatke:
ime i prezime fizike osobe, prebivalite, datum roenja i mjesto roenja,
identifikacijski broj te naziv, broj i naziv izdavatelja identifikacijske isprave,

 datum i vrijeme ulaska u kasino.

(2) Pri transakciji iz lanka 9. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona prireiva lutrijskih igara,
igara u kasinima, kladionikih igara i igara na sreu na automatima utvruje identitet
stranke i provjerava identitet stranke u trenutku obavljanja transakcije na blagajni
prikupljajui sljedee podatke:
ime i prezime fizike osobe, prebivalite, datum i mjesto roenja,
identifikacijski broj, te naziv, broj i naziv izdavatelja identifikacijske isprave.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga lanka prireiva lutrijskih igara, igara u
kasinima, kladionikih igara i igara na sreu na automatima duan je provesti mjere
dubinske analize i pri transakcijama manjima od 105.000,00 kuna u trenutku obavljanja
transakcije na blagajni kada u vezi sa strankom, proizvodom ili transakcijom postoje
razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
(4) Uspostavljanjem poslovnog odnosa iz lanka 9. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona
smatra se i prijava stranke za sudjelovanje u sustavu prireivanja igara na sreu kod
prireivaa koji igre na sreu prireuju na internetu ili drugim telekomunikacijskim
sredstvima, odnosno elektronikim komunikacijama.
(5) Pri uspostavljanju poslovnog odnosa iz lanka 9. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona
prireiva igara sreu na internetu ili drugim telekomunikacijskim sredstvima, odnosno
elektronikim komunikacijama prikuplja podatke iz stavka 2. ovoga lanka.
Odbijanje poslovnog odnosa i obavljanja transakcije
lanak 13.
(1) Obveznik koji ne moe provesti mjere iz lanka 8. stavka 1. toke 1., 2. i 3. ovoga
Zakona, ne smije uspostaviti poslovni odnos ili izvriti transakciju, odnosno mora
prekinuti ve uspostavljeni poslovni odnos.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka obveznik e obavijestiti Ured o odbijanju ili
prekidu poslovnog odnosa i odbijanju izvravanja transakcije sa svim do tada
prikupljenim podacima o stranci ili transakciji sukladno lanku 42. ovoga Zakona.
Iznimke od provoenja mjera dubinske analize kod odreenih proizvoda
lanak 14.
(1)Drutva za osiguranje koja imaju odobrenje za obavljanje poslova ivotnih osiguranja,
poslovne jedinice drutava za osiguranje iz treih drava koje imaju odobrenje za
obavljanje poslova ivotnih osiguranja, drutva za osiguranje iz drava lanica koje
osnivaju poslovnu jedinicu u Republici Hrvatskoj ili su na temelju odobrenja ovlatena
neposredno obavljati poslove ivotnih osiguranja u Republici Hrvatskoj, mirovinska
drutva te pravne i fizike osobe koje obavljaju poslove odnosno djelatnost zastupanja ili
posredovanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o ivotnim osiguranjima, mogu odustati
od provoenja mjera dubinske analize stranke u sljedeim sluajevima:
1. pri sklapanju poslova ivotnih osiguranja kod kojih pojedinana rata premije ili vie
rata premije osiguranja koje treba platiti u jednoj godini ukupno ne prelaze kunsku
protuvrijednost iznosa od 1.000,00 EUR ili u sluajevima kada plaanje jednokratne
premije ne prelazi kunsku protuvrijednost iznosa od 2.500,00 EUR;
2. pri sklapanju poslova mirovinskog osiguranja pod uvjetom da je rije:
a) o sklapanju takve vrste osiguranja u okviru koje nije mogue prenijeti policu
osiguranja na treu osobu ili je koristiti kao osiguranje kredita ili zajma,
b) o sklapanju ugovora sa zatvorenim mirovinskim fondom ako poslodavac uplauje
doprinose u dobrovoljni mirovinski fond u ime lanova fonda.

(2) Drutva za izdavanje elektronikog novca, drutva za izdavanje elektronikog novca

iz druge drave lanice i poslovne jedinice stranih drutava za izdavanje elektronikog
novca mogu odustati od provoenja mjera dubinske analize stranke u sljedeim
sluajevima:
1. pri izdavanju elektronikog novca ako jednokratni iznos uplate izvrene za izdavanje
tog novca, na elektronikom nositelju podataka na koji nije mogue ponovno uloiti
novac, ne prelazi kunsku protuvrijednost iznosa od 150,00 EUR;
2. pri izdavanju elektronikog novca i poslovanju s elektronikim novcem ako ukupni
iznos izvrenih uplata, pohranjen na elektronikom nositelju podataka na koji je mogue
podatke ponovo uloiti, u tekuoj kalendarskoj godini ne prelazi kunsku protuvrijednost
iznosa od 2.500,00 EUR, osim ako imatelj elektronikog novca u istoj kalendarskoj
godini unovi iznos u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 1.000,00 EUR ili vie.
(3) Ministar financija moe pravilnikom odrediti da obveznik ne mora provesti mjere
dubinske analize stranke kod provoenja odreenih transakcija iz lanka 9. stavka 1.
toke 2. ovoga Zakona i u vezi s drugim proizvodima ili s njima povezanim
transakcijama, koji predstavljaju neznatan rizik za pranje novca ili financiranje terorizma.
(4) Iznimno od odredaba stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka, nije doputeno odustajanje od
provoenja mjera dubinske analize kad u vezi sa strankom, proizvodom ili transakcijom
postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
Elektroniki prijenos novca
lanak 15.
(1) Kreditne i financijske institucije, ukljuujui drutva koja obavljaju odreene usluge
platnog prometa ili prijenosa novca (u daljnjem tekstu: pruatelji usluga plaanja), duni
su prikupiti tone i potpune podatke o uplatitelju i ukljuiti ih u obrazac ili poruku koja
prati elektroniki prijenos novanih sredstava, poslanih ili primljenih u bilo kojoj valuti.
Pri tome ti podaci moraju pratiti prijenos cijelo vrijeme tijekom prolaza kroz lanac
plaanja.
(2) Sadraj i vrstu podataka koje prikupljaju o uplatitelju i druge obveze pruatelja usluga
plaanja te iznimke od obveze prikupljanja podataka pri prijenosu novanih sredstava
koji predstavlja neznatni rizik za pranje novca ili financiranje terorizma, propisat e
pravilnikom ministar financija.
(3) Pruatelji usluga plaanja, koji su posrednici ili primatelji novanih sredstava, odbit
e prijenos novanih sredstava koji ne sadri potpune podatke o uplatitelju iz stavka 2.
ovoga lanka ili e zatraiti da se u odreenom roku dopune podaci o uplatitelju.
(4) Pruatelji usluga plaanja mogu ograniiti ili prekinuti poslovni odnos s onim
pruateljima usluga plaanja koji uestalo ne ispunjavaju uvjete iz stavka 1. i 2. ovoga
lanka, s tim da ih prije poduzimanja navedenih mjera mogu o tome upozoriti. O
trajnijem ogranienju ili prekidu poslovnog odnosa pruatelj usluga plaanja obavijestit
e Ured.
(5) Pruatelji usluga plaanja, koji su posrednici ili primatelji novanih sredstava,
razmotrit e nedostatak podataka o uplatitelju s obzirom na procijenjeni stupanj rizika
kao mogui razlog za primjenu mjera pojaane dubinske analize transakcija te e na
odgovarajui nain primijeniti odredbe lanka 43. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
(6) Odredbe stavka 1. do 5. ovoga lanka odnose se na elektroniki prijenos novanih
sredstava koji obavljaju domai i inozemni pruatelji usluga plaanja.
(7) Prilikom prikupljanja podataka iz stavka 1. ovoga lanka pruatelji usluga plaanja

identificiraju uplatitelja koristei slubeni osobni dokument te vjerodostojne i pouzdane

izvore dokumentacije.
Odjeljak 3.
PROVOENJE MJERA DUBINSKE ANALIZE STRANKE
Pribavljanje podataka od strane obveznika
lanak 16.
(1) Pri obavljanju dubinske analize stranke, obveznik iz lanka 4. stavka 2. ovoga Zakona
pribavlja sljedee podatke:
1. ime i prezime, prebivalite, datum roenja, mjesto roenja, identifikacijski broj, te
naziv, broj i naziv izdavatelja identifikacijske isprave za sljedee fizike osobe:
za fiziku osobu i njezinoga zakonskog zastupnika, obrtnika ili osobu koja obavlja
drugu samostalnu djelatnost, a koja uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju,
odnosno za koju se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija,
za zakonskog zastupnika ili opunomoenika koji za pravnu osobu ili drugu pravnu
osobu i s njom izjednaenog subjekta iz lanka 21. ovoga Zakona uspostavlja poslovni
odnos ili obavlja transakciju,
za opunomoenika koji za stranku zahtijeva ili obavlja transakciju,
za fiziku osobu, obrtnika ili osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a za koju
poslove obavljaju odvjetnik, odvjetniko drutvo i javni biljenik te revizorsko drutvo,
samostalni revizor, pravne i fizike osobe koje obavljaju raunovodstvene usluge i usluge
poreznog savjetovanja,
za fiziku osobu u vezi s kojom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili
financiranje terorizma, a koje razloge utvruju odvjetnik, odvjetniko drutvo i javni
biljenik, te revizorsko drutvo, samostalni revizor, pravne i fizike osobe koje obavljaju
raunovodstvene usluge i usluge poreznog savjetovanja;
2. ime i prezime, prebivalite, datum roenja i mjesto roenja za fiziku osobu:
koja pristupa sefu,
koja je lan druge pravne osobe i s njom povezanog subjekta iz lanka 21. ovoga
Zakona;
3. ime i prezime te prebivalite:
za fiziku osobu kojoj je transakcija namijenjena;
4. ime i prezime, prebivalite, datum roenja i mjesto roenja stvarnog vlasnika;
5. naziv, sjedite (ulica i kuni broj, mjesto i drava) i identifikacijski broj (za pravnu
osobu, a za obrtnika ili osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost u sluaju da joj je
identifikacijski broj bio dodijeljen):
za pravnu osobu koja uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju, odnosno za
pravnu osobu u ije se ime uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija,
za obrtnika ili osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost,
za pravnu osobu za koju poslove obavljaju odvjetnik, odvjetniko drutvo i javni
biljenik, te revizorsko drutvo, samostalni revizor, pravne i fizike osobe koje obavljaju
raunovodstvene usluge i usluge poreznog savjetovanja,
za obrtnika ili osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a za koju poslove
obavljaju odvjetnik, odvjetniko drutvo i javni biljenik, te revizorsko drutvo,
samostalni revizor, pravne i fizike osobe koje obavljaju raunovodstvene usluge i usluge
poreznog savjetovanja,
za pravnu osobu u vezi s kojom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili

financiranje terorizma, a koje razloge utvruju odvjetnik, odvjetniko drutvo i javni

biljenik, te revizorsko drutvo, samostalni revizor, pravne i fizike osobe koje obavljaju
raunovodstvene usluge i usluge poreznog savjetovanja;
6. naziv i sjedite:
za pravnu osobu ili obrtnika kojem je namijenjena transakcija,
druge pravne osobe i s njom izjednaenog subjekta iz lanka 21. ovoga Zakona;
7. podatke o namjeni i predvienoj prirodi poslovnog odnosa, ukljuivo s informacijom o
djelatnosti stranke;
8. datum i vrijeme:
uspostavljanja poslovnog odnosa,
pristupa sefu;
9. datum i vrijeme provedbe transakcije, iznos transakcije i valuta u kojoj se obavlja
transakcija, svrha (namjena) transakcije, nain provedbe transakcije;
10. podatke o izvoru sredstava koja jesu ili e biti predmet transakcije ili poslovnog
odnosa;
11. razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
(2) Ministar financija moe pravilnikom propisati dodatne podatke koje je obveznik
duan pribaviti u svrhu dubinske analize i obavjeivanja Ureda o transakcijama.
Pododjeljak 1.
MJERA UTVRIVANJA I PROVJERE IDENTITETA STRANKE
Utvrivanje i provjera identiteta fizike osobe
lanak 17.
(1) Za stranku koja je fizika osoba i njezinoga zakonskog zastupnika te stranku koja je
obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnou obveznik utvruje i
provjerava njezin identitet prikupljanjem podataka iz lanka 16. stavka 1. toke 1. ovoga
Zakona uvidom u slubeni osobni dokument stranke u njezinoj nazonosti.
(2) Ako iz uvida u slubeni osobni dokument obveznik ne moe prikupiti sve propisane
podatke, nedostajui podaci prikupljaju se iz drugih vaeih javnih isprava koje podnese
stranka, odnosno neposredno od stranke.
(3) Obveznik moe utvrditi i provjeriti identitet stranke koja je fizika osoba odnosno
njezin zakonski zastupnik, obrtnik i osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnou,
i na drugi nain, ako to pravilnikom odredi ministar financija.
(4) Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnou,
obveznik prikuplja podatke iz lanka 16. stavka 1. toke 5. ovoga Zakona u skladu s
odredbama lanka 18. ovoga Zakona.
(5) Ako pri utvrivanju i provjeri identiteta stranke, sukladno odredbama ovoga lanka,
obveznik posumnja u istinitost prikupljenih podataka ili u vjerodostojnost isprava i druge
poslovne dokumentacije iz koje su prikupljeni podaci, mora traiti i pisanu izjavu stranke.
Utvrivanje i provjera identiteta pravne osobe
lanak 18.
(1) Identitet stranke koja je pravna osoba, obveznik utvruje i provjerava prikupljanjem
podataka iz lanka 16. stavka 1. toke 5. ovoga Zakona uvidom u izvornik ili ovjereni
preslik dokumentacije iz sudskog ili drugoga javnog registra koju mu u ime pravne osobe
dostavi zakonski zastupnik ili opunomoenik pravne osobe.
(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga lanka prilikom podnoenja obvezniku ne smije biti
starija od tri mjeseca.

(3) Obveznik moe utvrditi i provjeriti identitet pravne osobe prikupljanjem podataka iz
lanka 16. stavka 1. toke 5. ovoga Zakona neposrednim uvidom u sudski ili drugi javni
registar. Na izvodu iz registra u koji je izvren uvid obveznik u obliku zabiljeke upisuje
datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je izvrila uvid. Izvod iz registra obveznik
uva u skladu s odredbama ovoga Zakona koji se odnose na zatitu i uvanje podataka.
(4) Ostale podatke iz lanka 16. stavka 1. ovoga Zakona, osim podataka o stvarnom
vlasniku, obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike isprava i drugu
poslovnu dokumentaciju. Ako iz tih isprava i dokumentacije nije mogue prikupiti sve
podatke iz lanka 16. stavka 1. ovoga Zakona, podatke koji nedostaju, osim podataka o
stvarnom vlasniku, obveznik prikuplja neposredno od zakonskoga zastupnika ili
opunomoenika.
(5) Ako pri utvrivanju i provjeri identiteta pravne osobe obveznik posumnja u istinitost
prikupljenih podataka ili vjerodostojnost isprava i druge poslovne dokumentacije iz koje
su uzimani podaci, mora od zakonskog zastupnika ili opunomoenika prije uspostavljanja
poslovnog odnosa ili izvrenja transakcije traiti i njegovu pisanu izjavu.
(6) Pri provjeri identiteta stranke na osnovi stavka 1. i 3. ovoga lanka obveznik mora
prethodno provjeriti prirodu registra iz kojeg e uzeti podatke za provjeru identiteta.
(7) Ako je stranka strana pravna osoba koja obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj
preko svoje poslovne jedinice podrunice, obveznik utvruje i provjerava identitet
strane pravne osobe i njezine podrunice.
Utvrivanje i provjera identiteta zakonskog zastupnika pravne osobe
lanak 19.
(1) Obveznik utvruje i provjerava identitet zakonskog zastupnika pravne osobe
prikupljanjem podataka iz lanka 16. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona uvidom u slubeni
osobni dokument zakonskog zastupnika u njegovoj nazonosti. Ako iz toga dokumenta
nije mogue prikupiti sve propisane podatke, podaci koji nedostaju prikupljaju se iz
druge vaee javne isprave koju predloi stranka odnosno dostavi zakonski zastupnik.
(2) Ako pri utvrivanju i provjeri identiteta zakonskog zastupnika obveznik posumnja u
istinitost prikupljenih podataka, mora traiti i njegovu pisanu izjavu.
Utvrivanje i provjera identiteta opunomoenika pravne ili fizike osobe
lanak 20.
(1) Ako poslovni odnos u ime pravne osobe umjesto zakonskog zastupnika iz lanka 19.
ovoga Zakona uspostavlja opunomoenik, obveznik utvruje i provjerava identitet
opunomoenika prikupljanjem podataka iz lanka 16. stavak 1. toka 1. ovoga Zakona
uvidom u slubeni osobni dokument opunomoenika u njegovoj nazonosti.
(2) Ako iz dokumenta iz stavka 1. ovoga lanka nije mogue prikupiti sve propisane
podatke, podaci koji nedostaju prikupljaju se iz druge vaee javne isprave koju podnese
opunomoenik, odnosno neposredno od opunomoenika. Podatke iz lanka 16. stavka 1.
toke 1. ovoga Zakona o zakonskom zastupniku koji je u ime pravne osobe izdao
punomo obveznik prikuplja na temelju podataka iz ovjerene punomoi.
(3) Ako transakciju iz lanka 9. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona u ime stranke koja je
pravna osoba, fizika osoba, obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom
djelatnou obavlja opunomoenik, obveznik utvruje i provjerava identitet
opunomoenika prikupljanjem podataka iz lanka 16. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona.
(4) Podatke iz lanka 16. stavka 1. toke 1. i 5. ovoga Zakona o stranci u ije ime nastupa
opunomoenik, obveznik prikuplja na temelju podataka iz ovjerene punomoi.

(5) Ako pri utvrivanju i provjeri identiteta opunomoenika obveznik posumnja u

istinitost prikupljenih podataka, mora traiti i njegovu pisanu izjavu.
Utvrivanje i provjera identiteta drugih pravnih osoba i s njima izjednaenih subjekata
lanak 21.
(1) Kod udruga, zaklada, fundacija i ostalih pravnih osoba koje ne obavljaju gospodarsku
djelatnost, kao i kod vjerskih zajednica i udruga koje nemaju svojstvo pravne osobe te
drugih subjekata koji nemaju pravnu osobnost, ali samostalno nastupaju u pravnom
prometu, obveznik je duan:
1. utvrditi i provjeriti identitet osobe ovlatene za zastupanje odnosno zastupnika,
2. pribaviti punomo za zastupanje,
3. prikupiti podatke iz lanka 16. stavka 1. toke 1., 2. i 6. ovoga Zakona.
(2) Identitet zastupnika iz stavka 1. ovoga lanka obveznik utvruje i provjerava
prikupljanjem podataka iz lanka 16. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona uvidom u slubeni
osobni dokument zastupnika u njegovoj nazonosti. Ako iz toga dokumenta nije mogue
prikupiti sve propisane podatke, podaci koji nedostaju pribavljaju se iz druge vaee
javne isprave koju podnese zastupnik, odnosno neposredno od zastupnika.
(3) Podatke iz lanka 16. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona o svakoj fizikoj osobi koja je
lan udruge ili drugog subjekta iz stavka 1. ovoga lanka obveznik prikuplja iz punomoi
za zastupanje koje mu podnese zastupnik. Ako iz tog ovlatenja nije mogue prikupiti sve
podatke iz lanka 16. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona, nedostajui podaci se prikupljaju
neposredno od zastupnika.
(4) Ako pri utvrivanju i provjeri identiteta osobe iz stavka 1. ovoga lanka obveznik
posumnja u istinitost prikupljenih podataka ili vjerodostojnost isprava iz kojih su podaci
uzeti, mora prije uspostavljanja poslovnog odnosa ili izvrenja transakcije traiti i pisanu
izjavu zastupnika.
Posebni sluajevi utvrivanja i provjere identiteta stranke
lanak 22.
(1) Radi provoenja lanka 9. ovoga Zakona, identitet stranke mora se utvrditi i provjeriti
i prilikom svakog pristupa stranke sefu.
(2) Pri utvrivanju i provjeri identiteta stranke na osnovi stavka 1. ovoga lanka,
obveznik koji obavlja djelatnost uvanja u sefovima prikuplja podatke iz lanka 16.
stavka 1. toke 2. ovoga Zakona.
(3) Odredbe ovoga lanka u vezi s obvezom provjere identiteta stranke kod pristupa sefu
odnose se na svaku fiziku osobu koja stvarno pristupi sefu, bez obzira na to da li je ona
korisnik sefa prema ugovoru o sefu odnosno njezin zakonski zastupnik ili opunomoenik.
Pododjeljak 2.
MJERA UTVRIVANJA STVARNOG VLASNIKA
Stvarni vlasnik stranke
lanak 23.
Stvarnim vlasnikom se smatra:
1. kod pravnih osoba, podrunica, predstavnitava i drugih subjekata domaeg i stranog
prava izjednaenih s pravnom osobom:
fizika osoba koja je konani vlasnik pravne osobe ili koja kontrolira pravnu osobu
izravnim ili neizravnim vlasnitvom ili fiziku osobu koja ima kontrolu nad dovoljnim
postotkom dionica ili glasova u toj pravnoj osobi, a zadovoljavanjem tog uvjeta smatra se
postotak od 25% plus jedna dionica,

 fizika osoba koja na neki drugi nain kontrolira upravu pravne osobe;
2. kod pravnih osoba kao to su zaklade i kod pravnih poslova kao to su povjereniki
poslovi kojima se upravlja novanim sredstvima i raspodjeljuju novana sredstva:
fizika osoba koja je stvarni vlasnik 25% ili vie imovinskih prava odreenoga pravnog
posla, ako su budui stvarni korisnici ve odreeni,
osobe u ijem je interesu pravni posao odnosno u ijem je interesu pravna osoba
osnovana ili u ijem interesu posluje, ako fizike ili pravne osobe koje e imati koristi od
pravnog posla jo nisu odreene,
fizika osoba koja kontrolira 25% ili vie imovinskih prava odreenoga pravnog posla;
3. fizika osoba koja kontrolira drugu fiziku osobu u ije se ime obavlja transakcija ili
koja obavlja aktivnost.
Utvrivanje stvarnog vlasnika stranke
lanak 24.
(1) Stvarnog vlasnika stranke koja je pravna osoba, predstavnitvo, podrunica ili drugi
subjekt domaeg i stranog prava izjednaen s pravnom osobom obveznik utvruje
prikupljanjem podataka iz lanka 16. stavka 1. toke 4. ovoga Zakona.
(2) Podatke iz stavka 1. ovoga lanka obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene
preslike isprava iz sudskog ili drugoga javnog registra koji ne smiju biti stariji od tri
mjeseca.
(3) Podatke iz stavka 1. ovoga lanka obveznik moe prikupiti i neposrednim uvidom u
sudski ili drugi javni registar uzimajui pri tome u obzir odredbe lanka 18. stavka 3. i 5.
ovoga Zakona.
(4) Ako iz sudskog ili drugog javnog registra nije mogue prikupiti sve podatke o
stvarnom vlasniku stranke, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja uvidom u izvornike
ili ovjerene preslike dokumenata i druge poslovne dokumentacije koju je obvezniku
podnio zakonski zastupnik ili opunomoenik.
(5) Ako iz objektivnih razloga nije mogue prikupiti nedostajue podatke na nain opisan
u stavcima 2., 3. i 4. ovoga lanka, obveznik prikuplja podatke neposredno iz izjave dane
u pisanom obliku zakonskog zastupnika ili opunomoenika stranke iz stavka 1. ovoga
lanka.
(6) Obveznik mora prikupiti podatke o konanim stvarnim vlasnicima stranke iz stavka 1.
ovoga lanka. Prikupljene podatke obveznik provjerava na nain koji mu omoguuje
poznavanje strukture vlasnitva i kontrolu stranke u stupnju koji, ovisno o procjeni rizika,
odgovara kriteriju zadovoljavajueg poznavanja stvarnih vlasnika.
Pododjeljak 3.
MJERA PRIKUPLJANJA PODATAKA O NAMJENI I PREDVIENOJ PRIRODI
POSLOVNOG ODNOSA ILI TRANSAKCIJE TE DRUGIH PODATAKA PREMA
OVOM ZAKONU
Prikupljanje podataka
lanak 25.
(1) U okviru dubinske analize stranke obveznik pri uspostavljanju poslovnog odnosa iz
lanka 9. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona prikuplja podatke iz lanka 16. stavka 1. toke
1., 4., 5., 7. i 8. ovoga Zakona.
(2) U okviru dubinske analize stranke obveznik pri svakoj transakciji u vrijednosti od
105.000,00 kuna i vie, bez obzira na to je li rije o jednokratnoj transakciji ili o vie
meusobno oigledno povezanih transakcija iz lanka 9. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona

prikuplja podatke iz lanka 16. stavak 1. toke 1., 3., 4., 5., 6. i 9. ovoga Zakona.
(3) U okviru dubinske analize stranke, u sluaju kada postoji sumnja u vjerodostojnost i
istinitost prethodno prikupljenih podataka o strankama ili o stvarnom vlasniku, te uvijek
kada u svezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili
financiranje terorizma iz lanka 9. stavka 1. toke 3. i 4. ovoga Zakona obveznik
prikuplja podatke iz lanka 16. stavka 1. ovoga Zakona.
Pododjeljak 4.
MJERA PRAENJA POSLOVNOG ODNOSA
Mjera stalnog praenja poslovnog odnosa
lanak 26.
(1) Obveznik je duan briljivo pratiti poslovne aktivnosti koje stranka provodi kod
njega, ime se osigurava poznavanje stranke, ukljuujui poznavanje izvora sredstava
kojima stranka posluje.
(2) Obveznik je duan pratiti poslovne aktivnosti koje stranka obavlja kod njega
primjenjujui sljedee mjere:
1. praenje i provjeravanje usklaenosti poslovanja stranke s predvienom prirodom i
namjenom poslovnog odnosa koji je stranka uspostavila kod obveznika,
2. praenje i provjeravanje usklaenosti izvora sredstava s predvienim izvorom
sredstava koji je stranka navela pri uspostavljanju poslovnog odnosa kod obveznika,
3. praenje i provjeravanje usklaenosti poslovanja, odnosno transakcija stranke s
njezinim uobiajenim opsegom poslovanja, odnosno transakcija,
4. praenje i auriranje prikupljenih dokumenata i podataka o strankama, ukljuujui i
provoenje ponovne godinje dubinske analize stranke u sluajevima koje ureuje lanak
27. ovoga Zakona.
(3) Obveznik je duan osigurati da opseg, odnosno uestalost provoenja mjera iz stavka
2. ovoga lanka budu prilagoeni riziku pranja novca ili financiranja terorizma kojem je
obveznik izloen tijekom obavljanja pojedinog posla, odnosno pri poslovanju s
pojedinom strankom, a sukladno odredbama lanka 7. ovoga Zakona.
Ponovna godinja dubinska analiza strane pravne osobe
lanak 27.
(1) Ako strana pravna osoba kod obveznika ima uspostavljen poslovni odnos ili provodi
transakcije iz lanka 9. stavka 1. toke 1. i 2. ovoga Zakona, obveznik je duan, osim
primjene mjera praenja poslovnih aktivnosti iz lanka 26. ovoga Zakona, redovito
najmanje jednom godinje, a najkasnije nakon isteka jedne godine od posljednje dubinske
analize stranke, izvriti ponovnu godinju dubinsku analizu strane pravne osobe.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, obveznik je duan redovito najmanje
jednom godinje, a najkasnije nakon isteka jedne godine od posljednje dubinske analize
stranke, izvriti ponovnu dubinsku analizu stranke i kada je stranka koja obavlja
transakcije iz lanka 9. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona pravna osoba sa sjeditem u
Republici Hrvatskoj koja je 25% i vie u vlasnitvu:
1. strane pravne osobe koja ne obavlja ili ne smije obavljati trgovinske, proizvodne ili
druge djelatnosti u dravi u kojoj je registrirana,
2. fiducijarnog ili drugoga slinog drutva stranog prava s nepoznatim, odnosno
prikrivenim vlasnicima, tajnim ulagaima ili upravljaima.
(3) Ponovna dubinska analiza stranke iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka obuhvaa:
1. prikupljanje i provjeravanje podataka o nazivu, adresi i sjeditu strane pravne osobe iz

stavaka 1. i 2. ovoga lanka,

2. prikupljanje i provjeravanje podataka o imenu i prezimenu te prebivalitu zakonskoga
zastupnika strane pravne osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka,
3. prikupljanje i provjeravanje podataka o stvarnom vlasniku strane pravne osobe iz
stavaka 1. i 2. ovoga lanka,
4. pribavljanje nove punomoi iz lanka 20. stavak 4. ovoga Zakona.
(4) Pri izvravanju transakcije iz lanka 9. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona u ime i za
raun strane pravne osobe odnosno njezine poslovne jedinice, podrunice ili
predstavnitva koje obavlja transakcije kod obveznika, pri ponovnoj dubinskoj analizi
strane pravne osobe, osim podataka iz stavka 3. ovoga lanka, obveznik prikuplja i:
1. podatke o adresi i sjeditu poslovne jedinice strane pravne osobe,
2. podatke o imenu i prezimenu te prebivalitu zakonskog zastupnika poslovne jedinice
strane pravne osobe.
(5) Obveznik prikuplja podatke iz stavka 3. toke 1., 2. i 3. ovoga lanka uvidom u
izvornik ili ovjereni preslik dokumentacije iz sudskog ili drugoga javnog registra koji ne
smije biti stariji od tri mjeseca, odnosno neposrednim uvidom u sudski ili drugi javni
registar.
(6) Ako na opisani nain iz stavka 5. ovoga lanka nije mogue prikupiti sve traene
podatke, obveznik prikuplja nedostajue podatke iz izvornika ili ovjerenih preslika
dokumenata i druge poslovne dokumentacije koje obvezniku dostavlja strana pravna
osoba iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka.
(7) Ako nedostajue podatke nije mogue iz objektivnih razloga prikupiti na propisani
nain, obveznik ih prikuplja neposredno iz izjave dane u pisanom obliku zakonskog
zastupnika strane pravne osobe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka.
(8) Obveznik ne smije izvravati transakcije za stranku za koju ne provede ili ne uspije
provesti ponovnu godinju dubinsku analizu stranke u skladu s ovim lankom.
(9) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, ponovna godinja dubinska analiza strane
pravne osobe nije potrebna ako je strana pravna osoba obveznik iz lanka 35. stavka 1.
ovoga Zakona.
Odjeljak 4.
DUBINSKA ANALIZA STRANKE PREKO TREIH OSOBA
Preputanje dubinske analize treoj osobi
lanak 28.
(1) Obveznik moe, pod uvjetima odreenima ovim Zakonom i propisima donesenim na
temelju ovoga Zakona, pri uspostavljanju poslovnog odnosa sa strankom povjeriti treoj
osobi utvrivanje i provjeru identiteta stranke, utvrivanje identiteta o stvarnom vlasniku
stranke, prikupljanje podataka o namjeni i predvienoj prirodi poslovnog odnosa ili
transakcije u skladu s lankom 8. stavkom 1. tokom 1., 2. i 3. ovoga Zakona.
(2) Obveznik mora prethodno provjeriti da li trea osoba, kojoj e povjeriti provoenje
mjera dubinske analize stranke, ispunjava sve uvjete propisane ovim Zakonom.
(3) Dubinsku analizu stranke koju je za obveznika izvrila trea osoba, obveznik ne smije
prihvatiti kao odgovarajuu ako je trea osoba, u okviru dubinske analize, provela mjeru
utvrivanja i provjere identiteta bez nazonosti stranke.
(4) Ako je umjesto obveznika dubinsku analizu stranke provela trea osoba, ona je
takoer odgovorna za ispunjavanje obveza sukladno ovom Zakonu, ukljuujui obvezu
prijavljivanja transakcija u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili

financiranje terorizma te obvezu uvanja podataka i dokumentacije.

(5) Odgovornost za provoenje mjera dubinske analize povjerenih treoj osobi i dalje
snosi obveznik.
(6) Ministar financija pravilnikom e propisati tko moe biti trea osoba, uvjete pod
kojima e obveznici dubinsku analizu moi prepustiti treoj osobi, nain na koji e
obveznici moi pribaviti podatke i dokumentaciju propisanu ovim Zakonom od tree
osobe te sluajeve u kojima obveznicima nee biti doputeno dubinsku analizu stranke
povjeriti treoj osobi.
Odjeljak 5.
POSEBNI OBLICI DUBINSKE ANALIZE
Ope odredbe
lanak 29.
Dubinska analiza stranke u pravilu se obavlja u skladu s odredbama lanka 8. stavka 1.
ovoga Zakona, a u sluajevima odreenima ovim Zakonom provode se posebni oblici
dubinske analize stranke:
1. pojaana dubinska analiza stranke,
2. pojednostavljena dubinska analiza stranke.
Pododjeljak 1.
POJAANA DUBINSKA ANALIZA STRANKE
Ope odredbe
lanak 30.
(1) Pojaana dubinska analiza stranke, osim mjera iz lanka 8. stavka 1. ovoga Zakona,
ukljuuje dodatne mjere koje su odreene ovim Zakonom:
1. za uspostavljanje korespondentnog odnosa s bankom ili drugom slinom kreditnom
institucijom koja ima sjedite u treoj dravi,
2. za uspostavljanje poslovnog odnosa ili obavljanje transakcije iz lanka 9. stavka 1.
toke 1. i 2. ovoga Zakona sa strankom koja je politiki izloena osoba iz lanka 32.
ovoga Zakona,
3. za sluaj kada stranka nije bila osobno nazona pri utvrivanju i provjeri identiteta za
vrijeme provoenja mjera dubinske analize.
(2) Obveznik je duan izvriti pojaanu dubinsku analizu stranke u svim sluajevima iz
stavka 1. ovoga lanka.
(3) Mjeru ili mjere pojaane dubinske analize stranke obveznik moe primijeniti i u
drugim sluajevima kad u skladu s odredbama lanka 7. ovoga Zakona procijeni da zbog
prirode poslovnog odnosa, oblika i naina izvrenja transakcije, poslovnog profila stranke
ili zbog drugih okolnosti povezanih sa strankom postoji ili bi mogao postojati veliki rizik
od pranja novca ili financiranja terorizma.
Korespondentni odnosi s kreditnim institucijama treih drava
lanak 31.
(1) Pri uspostavljanju korespondentnog odnosa s bankom ili drugom kreditnom
institucijom koja ima sjedite u treoj dravi obveznik je, u okviru pojaane dubinske
analize stranke, duan provesti mjere iz lanka 8. stavka 1. ovoga Zakona i dodatno
prikupiti sljedee podatke, informacije i dokumentaciju:
1. datum izdavanja i vrijeme vaenja dozvole za obavljanje bankarskih usluga te naziv i
sjedite nadlenog tijela tree drave koje je izdalo dozvolu,
2. opis provoenja internih postupaka koji se odnose na sprjeavanje i otkrivanje pranja

novca i financiranja terorizma, osobito postupaka provjere identiteta stranke, utvrivanja

stvarnih vlasnika, obavjeivanja nadlenih tijela o sumnjivim transakcijama i strankama,
voenja evidencija, interne revizije i drugih postupaka koje je banka odnosno druga
kreditna institucija donijela u vezi sa sprjeavanjem i otkrivanjem pranja novca i
financiranja terorizma,
3. opis sustavnog ureenja na podruju sprjeavanja i otkrivanja pranja novca i
financiranja terorizma koje je na snazi u treoj dravi u kojoj banka ili druga kreditna
institucija ima sjedite, odnosno u kojoj je registrirana,
4. pisanu izjavu kojom se potvruje da banka ili druga kreditna institucija ne posluje kao
fiktivna banka,
5. pisanu izjavu kojom se potvruje da banka ili druga kreditna institucija nema
uspostavljene odnosno da ne uspostavlja poslovne odnose ili ne obavlja transakcije s
fiktivnim bankama,
6. pisanu izjavu kojom se potvruje da je banka ili druga kreditna institucija u dravi u
kojoj ima sjedite, odnosno u kojoj je registrirana, pod pravnim nadzorom, te da je
obvezna primjenjivati zakonske i druge propise u podruju sprjeavanja i otkrivanja
pranja novca i financiranja terorizma u skladu sa zakonima te drave.
(2) Zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentne odnose iz stavka 1. ovoga
lanka i vodi postupak pojaane dubinske analize stranke obvezan je prije uspostavljanja
poslovnog odnosa pribaviti pisanu suglasnost nadreene odgovorne osobe.
(3) Podatke iz stavka 1. ovoga lanka obveznik prikuplja uvidom u javne ili druge
dostupne evidencije, odnosno uvidom u isprave i poslovnu dokumentaciju koju mu
dostavlja banka ili druga kreditna institucija sa sjeditem u treoj dravi.
(4) Obveznik ne smije uspostaviti ili produiti korespondentni odnos s bankom ili
drugom kreditnom institucijom koja ima sjedite u treoj dravi:
1. ako prethodno nije prikupio podatke iz stavka 1. toke 1., 2., 4., 5. i 6. ovoga lanka,
2. ako za uspostavljanje korespondentnog odnosa zaposlenik prethodno nije pribavio
pisanu suglasnost nadreene odgovorne osobe obveznika,
3. ako banka ili druga kreditna institucija sa sjeditem u treoj dravi nema uspostavljeni
sustav za sprjeavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma ili ako u skladu
sa zakonima tree drave u kojoj ima sjedite, odnosno u kojoj je registrirana, nije
obvezna primjenjivati zakonske i druge odgovarajue propise u podruju sprjeavanja i
otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma,
4. ako banka ili druga kreditna institucija sa sjeditem u treoj dravi posluje kao fiktivna
banka, odnosno ako uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja
transakcije s fiktivnim bankama.
Strane politiki izloene osobe
lanak 32.
(1) Obveznik je duan primijeniti odgovarajui postupak kojim utvruje je li stranka
strana politiki izloena osoba.
(2) Postupak iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se internim aktom obveznika, uz
uvaavanje smjernica nadlenoga nadzornog tijela iz lanka 83. ovoga Zakona.
(3) Strana politiki izloena osoba iz stavka 1. ovoga lanka jest svaka fizika osoba s
prebivalitem ili uobiajenim boravitem u stranoj dravi koja djeluje ili je u posljednjoj
godini (ili dulje) djelovala na istaknutoj javnoj dunosti, ukljuujui i lanove njezine ue
obitelji ili osobu za koju je poznato da je bliski suradnik takvih osoba.

(4) Fizike osobe koje djeluju ili su djelovale na istaknutoj javnoj dunosti jesu:
a) predsjednici drava, predsjednici vlada, ministri i njihovi zamjenici odnosno
pomonici,
b) izabrani lanovi zakonodavnih tijela,
c) suci vrhovnih, ustavnih i drugih visokih sudova protiv ije presude, osim u iznimnim
sluajevima, nije mogue koristiti pravne lijekove,
d) suci financijskih sudova i lanovi savjeta sredinjih banaka,
e) veleposlanici, konzuli i visoki asnici oruanih snaga,
f) lanovi upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba koje su u vlasnitvu ili veinskom
vlasnitvu drave.
(5) Ui lanovi obitelji iz stavka 3. ovoga lanka jesu: brani ili izvanbrani drug,
roditelji, braa i sestre, te djeca i njihovi brani ili izvanbrani drugovi.
(6) Bliski suradnik osobe iz stavka 3. ovoga lanka jest svaka fizika osoba koja ima
zajedniku dobit iz imovine ili uspostavljena poslovnog odnosa, ili s kojom osoba iz
stavka 3. ovoga lanka ima koje druge uske poslovne kontakte.
(7) Ako je stranka koja uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju, odnosno ako je
stranka za koju se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija strana politiki
izloena osoba, obveznik u okviru pojaane dubinske analize stranke, osim mjera iz
lanka 8. stavka 1. ovoga Zakona, poduzima sljedee radnje:
1. prikuplja podatke o izvoru sredstava i imovine koji jesu ili e biti predmet poslovnog
odnosa odnosno transakcije, i to iz isprava i druge dokumentacije koju stranka podnese.
Ako te podatke nije mogue prikupiti na opisani nain, obveznik ih prikuplja neposredno
iz pisane izjave stranke;
2. zaposlenik obveznika koji vodi postupak uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom
koja je strana politiki izloena osoba, prije uspostavljanja obavezno pribavlja pisanu
suglasnost nadreene odgovorne osobe;
3. nakon uspostavljanja poslovnog odnosa obveznik s posebnom panjom prati
transakcije i druge poslovne aktivnosti koje kod njega obavlja strana politiki izloena
osoba.
Nenazonost stranke pri utvrivanju i provjeri identiteta
lanak 33.
(1) Ako stranka prilikom utvrivanja i provjere identiteta nije osobno nazona kod
obveznika, obveznik je duan u okviru pojaane dubinske analize stranke, osim mjera iz
lanka 8. stavka 1. ovoga Zakona, izvriti jednu ili vie dodatnih mjera iz stavka 2. ovoga
lanka.
(2) Pri utvrivanju i provjeri identiteta stranke iz stavka 1. ovoga lanka obveznik je
duan primijeniti sljedee dodatne mjere pojaane dubinske analize:
1. prikupiti dodatne isprave, podatke ili informacije na osnovi kojih provjerava identitet
stranke,
2. dodatno provjeriti podnesene isprave ili ih dodatno potvrditi od strane kreditne ili
financijske institucije iz lanka 3. toke 12. i 13. ovoga Zakona,
3. primijeniti mjeru da se prvo plaanje u poslovnoj aktivnosti izvri putem rauna
otvorenog u ime stranke kod kreditne institucije.
(3) Uspostavljanje poslovnog odnosa bez nazonosti stranke nije doputeno, osim ako
obveznik primjenjuje mjeru iz stavka 2. toke 3. ovoga lanka.
Nove tehnologije

lanak 34.
(1) Kreditne i financijske institucije dune su obratiti posebnu pozornost na svaki rizik od
pranja novca i/ili financiranja terorizma koji bi mogao proizai iz novih tehnologija koje
omoguuju anonimnost (internetsko bankarstvo, upotreba bankomata, telefonsko
bankarstvo i dr.) te uspostaviti politike i poduzeti mjere za sprjeavanje upotrebe novih
tehnologija u svrhu pranja novca i/ili financiranja terorizma.
(2) Kreditne i financijske institucije moraju imati politike i procedure za rizik koji prati
poslovni odnos ili transakcije sa strankama koje nisu fiziki nazone te ih primjenjivati
pri uspostavi poslovnog odnosa sa strankom i tijekom provoenja mjera dubinske analize
stranke, uz uvaavanje odredaba lanka 33. ovoga Zakona.
Pododjeljak 2.
POJEDNOSTAVLJENA DUBINSKA ANALIZA STRANKE
Ope odredbe
lanak 35.
(1) Iznimno od odredbe lanka 8. stavka 1. ovoga Zakona, obveznik moe pri
uspostavljanju poslovnog odnosa i pri izvravanju transakcije iz lanka 9. stavka 1. toke
1. i 2. ovoga Zakona, osim ako u vezi sa strankom ili transakcijom postoje razlozi za
sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, izvriti pojednostavljenu dubinsku
analizu stranke ako je stranka:
1. obveznik iz lanka 4. stavka 2. toke 1., 2., 3., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona ili druga
istovjetna institucija pod uvjetom da ima sjedite u dravi lanici ili u treoj dravi,
2. dravno tijelo, tijelo lokalne i podrune (regionalne) samouprave, javna agencija, javni
fond, javni zavod ili komora,
3. drutvo iji su financijski instrumenti prihvaeni i kojima se trguje na burzi ili
ureenom javnom tritu u jednoj ili u vie drava lanica u skladu s propisima u
Europskoj uniji, odnosno drutva sa sjeditem u treoj dravi iji su financijski
instrumenti prihvaeni i kojima se trguje na burzi ili ureenom javnom tritu u dravi
lanici ili u toj treoj dravi, pod uvjetom da u toj treoj dravi vrijede zahtjevi za
objavljivanje podataka u skladu s propisima u Europskoj uniji,
4. osobe iz lanka 7. stavka 5. ovoga Zakona za koje postoji neznatan rizik za pranje
novca ili financiranje terorizma.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, obveznik koji uspostavlja korespondentni
odnos s bankom ili drugom kreditnom institucijom sa sjeditem u treoj dravi obavlja
pojaanu dubinsku analizu stranke u skladu s odredbama lanka 30. stavka 1. toke 1.
ovoga Zakona.
Prikupljanje i provjeravanje podataka o strankama
lanak 36.
(1) Iznimno od odredbe lanka 8. stavka 1. ovoga Zakona, pojednostavljena dubinska
analiza stranke iz lanka 35. stavka 1. ovoga Zakona obuhvaa prikupljanje i
provjeravanje nekih podataka o stranci, poslovnom odnosu i transakciji.
(2) U okviru pojednostavljene dubinske analize stranke obveznik mora prikupiti sljedee
podatke:
1. pri uspostavljanju poslovnog odnosa iz lanka 9. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona:
naziv, adresu i sjedite te identifikacijski broj pravne osobe koja uspostavlja poslovni
odnos, odnosno pravne osobe za koju se uspostavlja poslovni odnos,
ime i prezime zakonskog zastupnika ili opunomoenika koji za pravnu osobu

uspostavlja poslovni odnos,

namjenu i predvienu prirodu poslovnog odnosa i datum uspostavljanja odnosa;
2. pri izvravanju transakcije iz lanka 9. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona:
naziv, adresu i sjedite, te identifikacijski broj pravne osobe za koju se obavlja
transakcija,
ime i prezime zakonskog zastupnika ili opunomoenika osobe koja za pravnu osobu
obavlja transakciju,
datum i vrijeme obavljanja transakcije,
iznos transakcije i valuta u kojoj se obavlja transakcija,
nain izvrenja transakcije,
namjena transakcije,
naziv i sjedite pravne osobe kojoj je namijenjena transakcija.
(3) Podatke iz stavka 2. ovoga lanka obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene
preslike izvoda iz sudskog ili drugoga javnog registra, koje mu dostavi stranka, odnosno
neposrednim uvidom u sudski ili drugi javni registar.
(4) Ako nije mogue prikupiti sve traene podatke na nain odreen u stavku 3. ovoga
lanka, obveznik e prikupiti podatke koji nedostaju iz isprava i iz druge poslovne
dokumentacije koju mu je stranka predala ili dostavila. Ako nedostupne podatke iz
objektivnih razloga nije mogue prikupiti ni na taj nain, obveznik e ih prikupiti na
temelju pisane izjave zakonskog zastupnika stranke.
(5) Dokumentacija iz stavka 3. i 4. ovoga lanka prilikom podnoenja obvezniku ne smije
biti starija od tri mjeseca.
Odjeljak 6.
OGRANIENJA PRILIKOM POSLOVANJA SA STRANKAMA
Zabrana koritenja anonimnih proizvoda
lanak 37.
Obveznik ne smije strankama otvoriti, izdavati ili za njih voditi anonimne raune, tedne
knjiice na ifru ili na donositelja, odnosno druge anonimne proizvode, ukljuujui i
raune koji glase na lana imena, koji bi posredno, odnosno neposredno omoguavali
prikrivanje identiteta stranke.
Zabrana poslovanja s fiktivnim bankama
lanak 38.
Obveznik ne smije uspostaviti ili nastaviti korespondentne odnose s bankom koja posluje
ili bi mogla poslovati kao fiktivna banka, ili s drugom slinom kreditnom institucijom za
koju je poznato da s fiktivnim bankama sklapa ugovore o otvaranju i voenju rauna.
Ogranienja u poslovanju s gotovinom
lanak 39.
(1) Ne smiju se u Republici Hrvatskoj obavljati naplate u gotovini u iznosu koji prelazi
105.000,00 kuna odnosno u poslovima s nerezidentima u vrijednosti koja prelazi
15.000,00 EUR prilikom:
prodaje robe i pruanja usluga,
prodaje nekretnina,
primanja zajmova,
prodaje prenosivih vrijednosnih papira ili udjela.
(2) Ogranienje primanja gotovinskih plaanja iz stavka 1. ovoga lanka vrijedi i u
sluaju ako se plaanje kod navedenih transakcija obavlja u vie meusobno povezanih

gotovinskih transakcija koje ukupno prelaze iznos 105.000,00 kuna odnosno koje prelaze
vrijednost od 15.000,00 EUR.
(3) Ogranienje gotovinske naplate odnosi se na sve pravne i fizike osobe koje,
obavljajui registriranu djelatnost, u navedenim transakcijama primaju gotov novac.
(4) Naplate koje prelaze iznose propisane stavkom 1. i 2. ovoga lanka moraju se provesti
bezgotovinski preko rauna u kreditnoj instituciji, ako drugim zakonom nije drugaije
ureeno.
Odjeljak 7.
OBAVJEIVANJE UREDA O TRANSAKCIJAMA
Obveza i rokovi obavjeivanja o gotovinskim transakcijama
lanak 40.
(1) O svakoj transakciji koja se provodi u gotovini u vrijednosti od 200.000,00 kuna i
veoj obveznik mora obavijestiti Ured odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana
obavljanja transakcije.
(2) Prilikom obavjeivanja Ureda o gotovinskoj transakciji obveznik mora dostaviti
podatke iz lanka 16. stavka 1. toke 1., 3., 5., 6. i 9. ovoga Zakona na nain koji e
propisati ministar financija pravilnikom.
(3) Ministar financija moe pravilnikom propisati i dodatne podatke koje je obveznik
duan pribaviti u svrhu obavjeivanja Ureda o gotovinskim transakcijama.
(4) Ministar financija moe pravilnikom propisati uvjete pod kojima obveznik za
odreene stranke nije duan Uredu dostaviti podatke o gotovinskim transakcijama iz
stavka 1. ovoga lanka.
Obveza sastavljanja i koritenja liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija i
osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma
lanak 41.
(1) Obveznici iz lanka 4. stavka 2. ovoga Zakona duni su sastaviti listu indikatora za
prepoznavanje sumnjivih transakcija i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na
pranje novca ili financiranje terorizma.
(2) Prilikom sastavljanja liste indikatora iz prethodnog stavka ovoga lanka, obveznici
uzimaju u obzir prije svega specifinost svojeg poslovanja i karakteristike sumnjive
transakcije iz lanka 42. stavka 7. ovoga Zakona.
(3) Obveznici su prilikom utvrivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje
terorizma, te drugih okolnosti u vezi s istim, duni upotrebljavati listu indikatora iz
stavka 1. ovoga lanka kao osnovne smjernice u utvrivanju razloga za sumnju na pranje
novca i financiranje terorizma.
(4) Lista indikatora iz stavka 1. ovoga lanka sastavni je dio internog akta obveznika koju
su obveznici duni dopunjavati i prilagoavati prema njima poznatim trendovima i
tipologijama pranja novca, te okolnostima koje proizlaze iz poslovanja samog obveznika.
(5) Ured, Financijski inspektorat, Porezna uprava, Hrvatska narodna banka, Hrvatska
agencija za nadzor financijskih usluga, Hrvatska javnobiljenika komora, Hrvatska
odvjetnika komora, Hrvatska komora poreznih savjetnika, te udruenja i drutva iji
lanovi su obvezni postupati po ovom Zakonu surauju s obveznicima pri sastavljanju
liste indikatora iz stavka 1. ovoga lanka.
(6) Ministar financija moe posebnim pravilnikom propisati obavezno ukljuivanje
pojedinih indikatora na listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija i osoba u
vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

Obveza i rokovi obavjeivanja o sumnjivim transakcijama i osobama

lanak 42.
(1) Obveznik je duan suzdrati se od provoenja transakcije za koju zna ili sumnja da je
povezana s pranjem novca ili s financiranjem terorizma. O takvoj transakciji obveznik je
duan bez odgode, prije izvrenja transakcije, obavijestiti Ured i u obavijesti navesti
razloge za sumnju na pranje novca odnosno financiranje terorizma te takoer navesti rok
u kojem se transakcija treba izvriti.
(2) Obveznik je duan obavijestiti Ured o namjeri ili planiranju obavljanja sumnjive
transakcije iz stavka 1. ovoga lanka bez obzira na to je li transakcija poslije izvrena ili
nije.
(3) Iznimno, ako obveznik u sluajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka zbog prirode
transakcije ili zato to transakcija nije bila izvrena, ili iz drugih opravdanih razloga,
obavijest nije mogao dostaviti prije izvrenja transakcije, duan je Uredu dostaviti
podatke naknadno, a najkasnije sljedei radni dan. U obavijesti o sumnjivoj transakciji
duan je obrazloiti razloge zbog kojih je bio u objektivnoj nemogunosti postupiti u
skladu s propisanim.
(4) Obavijest o sumnjivim transakcijama s podacima iz lanka 16. stavka 1. ovoga
Zakona obveznici moraju telefonom, telefaksom ili na drugi prikladan nain dostaviti
Uredu prije izvrenja transakcije, a nakon izvrenja transakcije dostavit e je na nain
koji e pravilnikom propisati ministar financija. Ako obavijest o sumnjivim transakcijama
ne daju u pisanom obliku, uinit e to naknadno, a najkasnije sljedei radni dan.
Obveznik i Ured moraju izraditi zabiljeku o obavijesti koja nije dana u pisanom obliku.
(5) U obavijesti iz prethodnog stavka ovoga lanka obveznici moraju navesti i obrazloiti
razloge iz stavka 7. toaka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka koji upuuju na to da u vezi s
transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje
terorizma.
(6) Ministar financija moe pravilnikom propisati i dodatne podatke koje je obveznik
duan pribaviti u svrhu obavjeivanja Ureda o sumnjivim transakcijama.
(7) Sumnjivom transakcijom iz stavka 1. i 2. ovoga lanka smatra se svaka pokuana ili
izvrena gotovinska i negotovinska transakcija, bez obzira na njezinu vrijednost i nain
obavljanja, ako obveznik zna ili ima razloge za sumnju:
1. da transakcija ukljuuje sredstva proizala iz nezakonitih aktivnosti ili povezana s
financiranjem terorizma s obzirom na vlasnitvo, prirodu, izvor, lokaciju ili kontrolu
takvih sredstava,
2. da transakcija po svojim znaajkama povezanima sa statusom stranke ili drugim
znaajkama stranke ili sredstava ili drugim osobitostima oito odstupa od uobiajenih
transakcija iste stranke, te da odgovara potrebnom broju i vrsti indikatora koji upuuju na
to da postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma,
3. da je transakcija usmjerena na izbjegavanje propisa koji reguliraju mjere sprjeavanja
pranja novca i financiranja terorizma,
4. uvijek kada obveznik procijeni da u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za
sumnju na pranje novca i financiranje terorizma.
Sloene i neobine transakcije
lanak 43.
(1) Obveznici su duni obratiti posebnu pozornost na sve sloene i neobino velike
transakcije, kao i na svaki neuobiajeni oblik transakcija koje nemaju oiglednu

ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu te u sluaju kada u odnosu na njih jo nisu utvreni
razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
(2) U svezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga lanka obveznici su duni analizirati
pozadinu i svrhu takvih transakcija, te rezultate analize u pisanom obliku evidentirati
kako bi bili dostupni na zahtjev Ureda i ostalih nadzornih tijela iz lanka 83. ovoga
Zakona.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka, ako obveznici u svezi s transakcijama
utvrde razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, duni su postupati
sukladno lanku 42. ovoga Zakona.
Odjeljak 8.
OVLATENA OSOBA, IZOBRAZBA I INTERNA REVIZIJA
Ovlatena osoba i njezin zamjenik
IV. UVJETI ZA OBAVLJANJE TRGOVINE S INOZEMSTVOM
lanak 17.
Trgovina s inozemstvom obavlja se na temelju ugovora izmeu trgovca sa sjeditem u
Republici Hrvatskoj i osoba sa sjeditem u inozemstvu sukladno propisima Republike
Hrvatske te meunarodnim sporazumima i ugovorima.
1. Izvoz i uvoz robe i usluga
lanak 18.
(1) Izvoz, odnosno uvoz robe i usluga obavljen je kada je roba ocarinjena i kada je roba
prela carinsku crtu, odnosno kada je usluga pruena. Danom izvoza, odnosno uvoza
robe, smatra se dan kada je roba ocarinjena.
(2) Trgovina uslugama s inozemstvom, u smislu ovoga Zakona, je pruanje usluga:
s podruja Republike Hrvatske na podruje druge drave, odnosno s podruja druge
drave na podruje Republike Hrvatske,
domae pravne ili fizike osobe stranoj osobi na podruju Republike Hrvatske,
domae pravne ili fizike osobe putem komercijalne prisutnosti u drugoj dravi,
odnosno strane osobe putem komercijalne prisutnosti u Republici Hrvatskoj,
domae fizike osobe na podruje druge drave, odnosno strane fizike osobe na
podruju Republike Hrvatske.
(3) Izvoznik je, u smislu ovoga Zakona, trgovac te druga pravna ili fizika osoba koja
radi obavljanja registrirane djelatnosti izvozi robu i usluge iz zemlje.
(4) Uvoznik je, u smislu ovoga Zakona, trgovac te druga pravna ili fizika osoba koja radi
obavljanja registrirane djelatnosti uvozi robu i usluge u zemlju.
2. Uvjeti koje mora ispunjavati roba pri uvozu
lanak 19.
(1) Roba koja se uvozi ili privremeno uvozi mora glede zdravstvene, veterinarske ili
fitosanitarne ispravnosti udovoljavati uvjetima koji su propisani u Republici Hrvatskoj.
(2) Roba koja se uvozi moe biti stavljena na trite ako je sukladna s propisanim
zahtjevima, oznaena u skladu s odgovarajuim propisima te ako su za robu osigurane
propisane isprave o sukladnosti.
(3) Motorna vozila koja se uvoze u Republiku Hrvatsku moraju biti tehniki ispravna u
skladu s propisima o tehnikoj ispravnosti vozila na cestama, a prije njihovog stavljanja
na trite ili prve registracije u Republici Hrvatskoj moraju odgovarati propisanim
zahtjevima o homologaciji.

(4) Trgovac koji uvozi motorna vozila i druga vozila, njihove dijelove i tehnike
proizvode, duan je osigurati jamstveni list, popis servisa, kao i rezervne dijelove pri
stavljanju te robe na hrvatsko trite.
lanak 20.
Za robu ija svojstva zahtijevaju posebno rukovanje i uvanje, a za koju su propisani
posebni uvjeti za obavljanje trgovine na veliko na domaem tritu, sukladno lanku 8.
ovoga Zakona, Vlada moe odrediti iste uvjete i za uvoz te robe.
3. Provoz robe
lanak 21.
Vlada na prijedlog nadlenog ministarstva, u skladu s posebnim propisima i
meunarodnim konvencijama, moe zabraniti provoz odreene robe kroz carinsko
podruje Republike Hrvatske ili propisati uvjete pod kojima se takva roba moe prevoziti
u tranzitu, radi sprjeavanja ugroavanja ivota i zdravlja ljudi i ouvanja i zatite prirode
i okolia.
4. Isprave koje prate robu pri izvozu i uvozu
lanak 22.
(1) Pravila o podrijetlu robe i nain izdavanja potvrda o podrijetlu robe utvruju se
carinskim propisima i meunarodnim ugovorima koje je sklopila Republika Hrvatska.
(2) Potvrde o hrvatskom podrijetlu robe izdaje Hrvatska gospodarska komora, a potvrde o
povlatenom podrijetlu robe Ministarstvo financija Carinska uprava.
(3) Kad je propisima strane drave, meunarodnim sporazumom ili propisom Republike
Hrvatske predvieno da robu pri izvozu i uvozu moraju pratiti odreene potvrde, odnosno
odreene ovjerene isprave, takve potvrde izdaje ili ovjerava Ministarstvo, osim za
pojedine robe za koje se potvrde, odnosno odreene isprave izdaju ili ovjeravaju u
upravnom postupku sukladno posebnim propisima Republike Hrvatske.
5. Izvoz i uvoz bez naplate i plaanja protuvrijednosti
lanak 23.
(1) Izvoznik moe izvoziti robu i usluge bez naplate protuvrijednosti, a uvoznik uvoziti
robu i usluge bez plaanja protuvrijednosti:
ako je to u svezi s obavljanjem njegove gospodarske djelatnosti i ako roba koja se
izvozi, odnosno uvozi ne slui za daljnju prodaju ili
ako je to predvieno meunarodnim ugovorima i konvencijama.
(2) Bez naplate, odnosno plaanja protuvrijednosti, mogu slati, odnosno primati robu te
pruati i koristiti usluge u humanitarne, obrazovne, znanstvene, prosvjetne, kulturne,
zdravstvene, socijalne, portske, vjerske i druge sline svrhe, udruge, zaklade odnosno
ustanove registrirane za te djelatnosti.
(3) Izvoz i uvoz, odnosno slanje i primanje robe te pruanje i koritenje usluga iz stavka
1. podstavka 2. i stavka 2. ovoga lanka obavlja se slobodno.
(4) Nadlenoj carinarnici, uz carinsku deklaraciju, podnosi se dokaz o izvozu bez naplate,
odnosno uvozu bez plaanja protuvrijednosti te izjava odgovorne osobe kod izvoznika,
odnosno uvoznika, da se radi o izvozu i uvozu bez naplate, odnosno plaanja
protuvrijednosti, odnosno dokaz o pozivu na meunarodni ugovor.
PRIVREMENI IZVOZ I UVOZ
lanak 24.
(1) Roba se moe privremeno izvoziti i uvoziti u skladu s ovim Zakonom i carinskim
propisima, posebnim zakonima i na temelju njih donesenim propisima i meunarodnim

konvencijama i ugovorima.
(2) Na robu koja se privremeno izvozi, odnosno uvozi, primjenjuju se odredbe ovoga
Zakona te posebnih zakona i na temelju njih donesenih propisa, a carinski postupak
provodi se u skladu sa carinskim propisima.
lanak 25.
(1) Iznimno od lanka 24. stavka 2. ovoga Zakona na privremeni izvoz i uvoz robe ne
odnose se odredbe o kontingentima iz ovoga Zakona niti zabrane ili druga ogranienja
izvoza i uvoza odreena iz gospodarskih razloga.
(2) Ako je za robu koja se privremeno izvozi ili uvozi propisana dozvola na temelju
ovoga Zakona ili posebnih zakona, roba se privremeno izvozi ili uvozi uz dozvolu ili
drugu odgovarajuu ispravu.
POSEBNI OBLICI TRGOVINE S INOZEMSTVOM
1. Poslovi posredovanja u trgovini s inozemstvom
lanak 26.
(1) Trgovac moe slobodno kupovati robu u inozemstvu i tu robu uvoziti ili privremeno
uvoziti radi ponovnog izvoza, odnosno robu kupljenu u inozemstvu neposredno prodavati
u inozemstvu (poslovi posredovanja), sukladno ogranienjima propisanim posebnim
propisima.
(2) Vlada na prijedlog Ministarstva, moe ograniiti obavljanje poslova iz stavka 1.
ovoga lanka, odnosno propisati potanje uvjete za njihovo obavljanje, osobito ako drava
iz koje se roba kupuje ili drava u koju se roba prodaje, to izriito zahtijeva ili ako ocijeni
da su ti poslovi protivni sklopljenim meunarodnim ugovorima, ili da nanose ili prijete
nanoenjem tete gospodarstvu Republike Hrvatske, odnosno predstavljaju opasnost po
prirodu i okoli ili oneiuju prirodu i okoli u Republici Hrvatskoj, ili ugroavaju
izvravanje meunarodnih obveza Republike Hrvatske.
2. Malogranini izvoz i uvoz i susjedni prekomorski promet
lanak 27.
(1) Malogranini izvoz i uvoz i susjedni prekomorski promet, izvoznik, odnosno uvoznik
moe obavljati sukladno ovom Zakonu, posebnim zakonima, sklopljenim meudravnim
ugovorima, carinskim propisima te propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(2) Malogranino i susjedno prekomorsko podruje u smislu ovoga Zakona je podruje
utvreno meudravnim ugovorom.
(3) Poslove izvoza i uvoza robe i usluga u malograninom i susjednom prekomorskom
prometu moe obavljati izvoznik, odnosno uvoznik sa sjeditem u podruju iz stavka 2.
ovoga lanka.
3. Prodaja strane robe s carinskog skladita
lanak 28.
(1) Posebni oblik trgovine s inozemstvom je i prodaja strane robe s carinskog skladita.
(2) Uvjeti za osnivanje i poslovanje carinskih skladita te posebne oblike carinskoga
postupanja pri prodaji robe s carinskog skladita ureuju se carinskim propisima.
TRGOVINSKI ZATITNI MEHANIZMI
1. Mjere zatite domae proizvodnje od prekomjernog uvoza

Rezidenti i nerezidenti

lanak 2.
(1) U smislu ovoga Zakona rezidentima se smatraju:
1. pravne osobe sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, osim njihovih podrunica u
inozemstvu,
2. podrunice stranih trgovakih drutava i trgovaca pojedinaca upisane u registar koji se
vodi kod nadlenog tijela dravne vlasti ili uprave u Republici Hrvatskoj,
3. trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizike osobe sa sjeditem odnosno prebivalitem u
Republici Hrvatskoj koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su
registrirane (u daljnjem tekstu: poduzetnici pojedinci),
4. fizike osobe s prebivalitem u Republici Hrvatskoj,
5. fizike osobe koje u Republici Hrvatskoj borave na osnovi vaee dozvole boravka u
trajanju najmanje 183 dana,
6. diplomatska, konzularna i druga predstavnitva Republike Hrvatske u inozemstvu koja
se financiraju iz prorauna te hrvatski dravljani zaposleni u tim predstavnitvima i
lanovi njihovih obitelji.
(2) Sve druge osobe koje nisu navedene u stavku 1. ovoga lanka smatraju se
nerezidentima.
Strana sredstva plaanja
lanak 4.
(1) Strana sredstva plaanja, u smislu ovoga Zakona, jesu devize, strana gotovina, ekovi
i ostali novani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovivi u stranoj valuti.
(2) Devize, u smislu ovoga Zakona, jesu novana potraivanja od inozemstva.
(3) Strana gotovina (novanice i kovani novac) novano je potraivanje od sredinje
banke ili drave koja je gotovinu izdala.
(4) ekovi i ostali novani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovivi u
stranoj valuti novana su potraivanja od izdavatelja.
Kapitalni poslovi
lanak 7.

(1) Kapitalni poslovi, u smislu ovoga Zakona, poslovi su zakljueni izmeu rezidenata i
nerezidenata te jednostrani prijenosi imovine radi prijenosa kapitala, a koji nisu tekua
plaanja i prijenosi iz lanka 8. ovoga Zakona.
(2) U kapitalne poslove iz stavka 1. ovoga lanka ubrajaju se:
1. izravna ulaganja,
2. ulaganja u nekretnine,
3. poslovi s vrijednosnim papirima na tritu kapitala,
4. poslovi s vrijednosnim papirima na tritu novca,
5. poslovi s udjelima u investicijskim fondovima,
6. kreditni poslovi,
7. depozitni poslovi,
8. plaanja na osnovi ugovora o osiguranju,
9. jednostrani prijenosi imovine;
a) osobni prijenosi imovine,
b) fiziki prijenosi imovine.
(3) Kapitalni su poslovi i poslovi kojima se otuuju prava steena ulaganjem, odnosno
vrijednosni papiri iz stavka 2. ovoga lanka, repatrijacija sredstava i prijenos ostatka
likvidacijske ili steajne mase.
Tekui poslovi i tekua plaanja
lanak 8.
(1) Tekui poslovi su poslovi zakljueni izmeu rezidenata i nerezidenata ija namjera
nije prijenos kapitala.
(2) Plaanja i prijenosi s osnove tekuih poslova ukljuuju:
1. dospjela plaanja na osnovi trgovine robom i uslugama s inozemstvom te na osnovi
drugih tekuih poslova, ukljuujui usluge i normalne kratkorone bankarske i kreditne
olakice,
2. dospjela plaanja kamata i neto-dohotke od ostalih ulaganja,

3. plaanja umjerenog iznosa na ime amortizacije zajmova, smanjenje vrijednosti

izravnih ulaganja i raspodjelu dobiti na osnovi udjela u vlasnitvu,
4. prijenose s osnove radnikih doznaka, mirovina, invalidnina i ostalih socijalnih
primanja, poreza i pristojba, meudravne suradnje, likvidiranih teta na temelju ugovora
o osiguranju, prijenose s osnove dobitaka u igrama na sreu, naknada za koncesije,
lanarina i kazna (penala) te umjerenih doznaka na ime trokova za uzdravanje obitelji.
Kreditni poslovi
lanak 11.
(1) Kreditni poslovi, u smislu ovoga Zakona, jesu komercijalni krediti i financijski
krediti. U kreditne poslove, u smislu ovoga Zakona, ubrajaju se i jamstva i garancije.
(2) Komercijalni krediti, u smislu ovoga Zakona, odgode su plaanja, odnosno plaanja
unaprijed robe i usluga. Komercijalnim kreditom smatra se i financiranje od banke
odgode plaanja i plaanja unaprijed te poslovi otkupa potraivanja (factoring i
forfaiting) ako osnovni posao, koji je podloga za nastalo potraivanje, ima obiljeja
komercijalnoga kredita.
(3) Financijski krediti, u smislu ovoga Zakona, svi su krediti osim kredita iz lanka 9.
stavka 2. toke 3. i iz stavka 2. ovoga lanka. U financijske kredite ne ubrajaju se jamstva
i garancije.
(4) Kreditni poslovi iz lanka 9. stavka 2. toka 3. ovoga Zakona i svi kreditni poslovi iz
ovoga lanka, osim odgode plaanja i plaanja unaprijed do 12 mjeseci na temelju
komercijalnog posla, sklapaju se u pisanom obliku. Ugovor o kreditu banka uvijek sklapa
u pisanom obliku.

O DRAVNOJ AGENCIJI ZA OSIGURANJE TEDNIH ULOGA I

SANACIJU BANAKA
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
(1) Ovim Zakonom osniva se Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju
banaka (u daljnjem tekstu: Agencija).
(2) Agencija je specijalizirana financijska institucija koja osigurava tedne uloge u
bankama i tedionicama, i provodi postupak sanacije banaka.
lanak 2.
(1) Osniva je Agencije drava. Drava jami za obveze Agencije.

(2) Agencija ima svojstvo pravne osobe s pravima i obvezama propisanim ovim
Zakonom, drugim zakonima i statutom Agencije.
(3) Sjedite Agencije je u Zagrebu.
(4) Agencija se upisuje u sudski registar.

ZAKON
o Hrvatskoj garancijskoj agenciji
lanak 1.
(1) Ovim Zakonom osniva se Hrvatska garancijska agencija sa ciljem unapredivanja i
razvoja malih i srednjih privatnih poduzea i obrtnika (u daljnjem tekstu: Agencija) kao
posebna financijska institucija.
(2) Agencija iz stavka 1. ovoga lanka posluje pod nazivom: Hrvatska garancijska
agencija.
(3) Skraeni naziv Agencije je HGA.
(4) Sjedite Agencije je u Zagrebu.
(5) Agencija je pravna osoba. Svojstvo pravne osobe stjee upisom u sudski registar.
lanak 2.
(1) Osniva Agencije je Republika Hrvatska, koja jami za obveze Agencije.
(2) Osnivaki kapital Agencije osigurava se u proraunu Republike Hrvatske i iznosi
5.000.000 DEM koji se uplauje u domaoj valuti po srednjem teaju Narodne banke
Hrvatske na dan uplate.
(3) Republika Hrvatska uplauje 20% osnivakog kapitala u 1984. godini. Preostali
dio osnivakog kapitala Republika Hrvatska uplatit e kako slijedi: 1995. godine 30%
iznosa osnivakog kapitala 1996. godine 30% iznosa osnivakog kapitala 1997. godine
20% iznosa osnivakog kapitala

ZAKON
O INVESTICIJSKIM FONDOVIMA

GLAVA I.

OPE ODREDBE

Odjeljak 1.

ODREENJE POJMOVA

Predmet Zakona o investicijskim fondovima

lanak 1.
Ovim se Zakonom propisuju uvjeti osnivanja i rada fondova i drutava za upravljanje,
izdavanje i prodaja udjela i dionica, te otkupa udjela, promidba fondova, poslovi koje za
fondove obavljaju tree osobe, te nadzor nad radom fondova, drutava za upravljanje,
depozitne banke i osoba koje obavljaju prodaju udjela i dionica.
Pojam fonda

lanak 3.
(1) Fond je pravna osoba ili zasebna imovina, iji su osnivanje i ustroj odreeni ovim
Zakonom.
(2) U smislu ovoga Zakona i neovisno o tome je li u ponudi imenovana ili opisana kao
takva, fondom se smatra i svaki pravni subjekt, drutvo ili zasebna imovina, bez obzira na
pravni oblik, u kojoj se sudjelovanje bilo putem dionica, udjela ili kakvog prava nudi
s ciljem prikupljanja uloga u gotovom novcu te s izriitom namjerom ulaganja vie od
60% tih uloga u portfelj vrijednosnih papira, novanih depozita i svih drugih vrsta
imovine, pri emu ulagatelji nemaju svakodnevni nadzor nad donoenjem odluka o
ulaganjima, a osnovni je cilj osigurati ulagateljima povrat na njihova ulaganja, i to bilo u
dobiti ili kakvoj drugoj koristi.

Osobe koje ne potpadaju pod pojam fonda

lanak 4.
(1) Fondom iz lanka 3. ovoga Zakona ne smatraju se:
1. banke koje su odgovarajua nadlena tijela ovlastila za obavljanje djelatnosti u
Republici Hrvatskoj,
2. drutva za osiguranje koja su odgovarajua nadlena tijela ovlastila za obavljanje
djelatnosti u Republici Hrvatskoj,
3. mirovinski fondovi koje su odgovarajua nadlena tijela ovlastila za obavljanje
djelatnosti u Republici Hrvatskoj,
4. ostale pravne osobe koje ulau svoja vlastita sredstva,
5. lanovi obitelji koji zajedniki ulau,
6. druge osobe koje su izuzete zakonima Republike Hrvatske ili meunarodnim
ugovorima koje je Republika Hrvatska potpisala ili im pristupila.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga lanka ne odnose se na status, prava i obveze koje te osobe
imaju na temelju drugih zakona, propisa ili meunarodnih ugovora.

ZAKON
O POREZU NA DOHODAK
I. TEMELJNE ODREDBE
1. OPE ODREDBE
lanak 1.
(1) Porez na dohodak utvruje se i plaa prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvruje se posebnim zakonom.
2. POREZNI OBVEZNIK
2.1. Pojam poreznog obveznika
lanak 2.
(1) Porezni obveznik je fizika osoba koja ostvaruje dohodak.

(2) Ako vie fizikih osoba zajedniki ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka
fizika osoba zasebno i to za svoj udio u zajedniki ostvarenom dohotku.
(3) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka to
ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za
dohodak koji mu pritjee iz naslijeenih izvora dohotka.
2.2. Rezident
lanak 3.
(1) Rezident je fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalite ili uobiajeno
boravite.
(2) Rezident je i fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalite ni
uobiajeno boravite, a zaposlen je u dravnoj slubi Republike Hrvatske i po toj osnovi
prima plau.
2.3. Nerezident
lanak 4.
Nerezident je fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalite ni uobiajeno
boravite, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama
ovoga Zakona.
3. IZVORI DOHOTKA
lanak 5.
(1) Izvori dohotka su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti,
imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka.
(2) Dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga Zakona, prema izvoru dohotka iz
stavka 1. ovoga lanka, jest:
1. dohodak od nesamostalnog rada,
2. dohodak od samostalne djelatnosti,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava,
4. dohodak od kapitala,
5. dohodak od osiguranja,

6. drugi dohodak.
4. POREZNA OSNOVICA
lanak 6.
(1) Osnovica poreza na dohodak rezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog
rada, dohotka od samostalne djelatnosti prema stavku 3. ovoga lanka, dohotka od
imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog
dohotka, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (naelo svjetskog dohotka), a
umanjen za osobni odbitak iz lanka 36. i/ili lanka 54. ovoga Zakona.
(2) Osnovica poreza na dohodak nerezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog
rada, dohotka od samostalne djelatnosti prema stavku 3. ovoga lanka, dohotka od
imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog
dohotka, koji nerezident ostvari u tuzemstvu (naelo tuzemnog dohotka), a umanjen za
osobni odbitak iz lanka 36. stavka 1., 11. i 27. ovoga Zakona.
(3) Dohodak od samostalne djelatnosti iz lanka 18. ovoga Zakona, koji rezident ostvari u
tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu, umanjuje se:
1. za iznos plaa novozaposlenih osoba i nagrada uenicima za vrijeme praktinog rada i
naukovanja iz lanka 56. stavka 1. ovoga Zakona,
2. za iznos izdataka za kolovanje i struno usavravanje iz lanka 56. stavka 6. ovoga
Zakona,
3. za iznos izdataka za istraivanje i razvoj iz lanka 57. stavka 1. ovoga Zakona,
4. i za preneseni gubitak iz lanka 35. ovoga Zakona, nakon umanjenja iz toke 1., 2. i 3.
ovoga stavka, koji je rezident po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz lanka 18.
ovoga Zakona ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu.
5. POREZNO RAZDOBLJE
lanak 7.
(1) Porez na dohodak utvruje se i plaa za kalendarsku godinu (porezno razdoblje).
(2) Porezno razdoblje moe biti krae od kalendarske godine u sljedeim sluajevima:
1. ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno, u kojem
sluaju porezno razdoblje obuhvaa razdoblje u kojemu je fizika osoba bila rezident ili
nerezident,
2. roenja ili smrti poreznog obveznika.

(3) U sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka prava iz ovoga Zakona raunaju se u korist
poreznog obveznika, na pune mjesece.
6. POREZNE STOPE
lanak 8.
(1) Porez na dohodak plaa se po stopi od 15% od porezne osnovice do visine dvostrukog
iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku porezne osnovice izmeu
dvostrukog i peterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 35% na
razliku porezne osnovice izmeu peterostrukog i 14-erostrukog iznosa osnovnoga
osobnog odbitka te po stopi od 45% na poreznu osnovicu iznad 14-erostrukog iznosa
osnovnoga osobnog odbitka iz lanka 36. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Porez na dohodak prema stavku 1. ovoga lanka uveava se za prirez porezu na
dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje
se ako jedinice lokalne samouprave propiu nii udio u porezu na dohodak od onog koji
im pripada po posebnom zakonu.
7. PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM
lanak 9.
(1) Dohotkom se ne smatraju:
1. primici od kamata na kunsku i deviznu tednju, na pologe (po vienju i oroene) na
iroraunu, tekuem i deviznom raunu koji su ostvareni od banaka, tedionica i tednokreditnih zadruga,
2. primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu,
3. primici od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom,
4. primici od otuenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika,
5. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doivotne mirovine odreene prema
Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg bi osiguranik ostvario da je navrio odreenu
starosnu dob i/ili odreeni mirovinski sta, a koje uplauju poslodavci za svoje radnike u
vrijeme njihovog umirovljenja,
6. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu,
7. obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o
mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
lanova njihovih obitelji,

8. dravne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike
Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave propisane
statutom tih jedinica i novane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama te
svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u dravnom proraunu
Republike Hrvatske i proraunima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
(2) Dohotkom se ne smatraju ni primici za koje fizike osobe ne pruaju trine
protuusluge i to:
2.1. primici po posebnim propisima:
2.1.1. potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i lanova obitelji poginulih hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata,
2.1.2. socijalne potpore,
2.1.3. doplatak za djecu i novani primici za opremu novoroenog djeteta,
2.1.4. primici osoba s invaliditetom, osim plaa i mirovina,
2.1.5. potpore zbog unitenja i oteenja imovine zbog elementarnih nepogoda,
2.2. potpore zbog unitenja i oteenja imovine zbog ratnih dogaaja,
2.3. nasljedstva i darovi,
2.4. primici od otuenja osobne imovine,
2.5. odtete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnou,
2.6. primici ostvareni na nagradnim natjeajima ili natjecanjima, raspisanim pod
jednakim uvjetima uz mogunost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreu prema
posebnom zakonu,
2.7. primici koje fizike osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizikih osoba, a
za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, lijeenja, nabavu lijekova i ortopedskih
pomagala), rjeavanje kojih nije plaeno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim
osiguranjem.
(3) Dohotkom se ne smatraju ni primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, ivota
i imovine. Primici po osnovi ivotnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja
smatraju se dohotkom ako su premije toga osiguranja bile porezno priznati izdatak.
(4) Ako su primici iz stavka 2. i 3. ovoga lanka u svezi s ostvarivanjem dohotka iz
lanka 5. stavka 2. ovoga Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom.

(5) Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne smatraju primici koji se ostvaruju u okviru
djelatnosti koja se oporezuje prema Zakonu o porezu na dobit.
8. PRIMICI NA KOJE SE NE PLAA POREZ NA DOHODAK
lanak 10.
Porez na dohodak ne plaa se na:
1. naknadu razlike plae za vrijeme vojne slube u Oruanim snagama Republike
Hrvatske,
2. naknadu plae pripadnicima civilne zatite i drugim osobama za djelatnost u okviru
civilne zatite i zatite od elementarnih nepogoda,
3. naknadu plae za vrijeme privremene nezaposlenosti i sprijeenosti za rad isplaenu
na teret sredstava obveznih osiguranja,
4. nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja do propisanog iznosa,
5. nagrade uenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog
sustava i organiziranim kolskim i sveuilinim natjecanjima,
6. primitke uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i
studentskih udruga, po posebnim propisima, a do propisanog iznosa,
7. naknade tete zbog posljedica nesree na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku
sudskog postupka, ako je naknada odreena u jednokratnom iznosu,
8. naknade i nagrade koje osuene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim
ustanovama i domovima za preodgoj,
9. primitke radnika i fizikih osoba iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona po osnovi
naknada, potpora i nagrada koje im isplauje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno
plae, do propisanih iznosa,
10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne
djelatnosti iz lanka 18. ovoga Zakona i drugih djelatnosti koje se oporezuju na nain
propisan za samostalnu djelatnost, do propisanih iznosa,
11. primitke po osnovi slubenih putovanja fizikih osoba koje ne ostvaruju primitke po
osnovi nesamostalnog rada iz lanka 14. ovoga Zakona ili primitke od kojih se utvruje
drugi dohodak iz lanka 32. ovoga Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a
do propisanog iznosa,

12. stipendije uenicima i studentima za redovno kolovanje na srednjim, viim i visokim

kolama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa,
13. stipendije studenata za redovno kolovanje na viim i visokim kolama i fakultetima i
poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u dravnom
proraunu Republike Hrvatske,
14. portske stipendije koje se prema posebnim propisima isplauju portaima za
njihovo portsko usavravanje, do propisanog iznosa,
15. sindikalne socijalne pomoi koje se isplauju iz sredstava
lanovima sindikata,

sindikalne lanarine

16. nagrade za portska ostvarenja i naknade portaima prema posebnim propisima, do

propisanih iznosa.
9. OSOBNA OSLOBOENJA
lanak 11.
Fizike osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dunosti ne
plaaju porez na dohodak na tako ostvaren dohodak i to:
1. efovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i
diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i lanovi
njihove ue obitelji, ako ti lanovi nisu hrvatski dravljani ili nemaju prebivalite u
Republici Hrvatskoj,
2. efovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni dunosnici te lanovi
njihove ue obitelji, ako ti lanovi nisu hrvatski dravljani ili nemaju prebivalite u
Republici Hrvatskoj,
3. dunosnici UN i njihovih posebnih agencija, strunjaci tehnike pomoi UN i njihovih
posebnih agencija,
4. fizike osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i meunarodnih
organizacija, fizike osobe zaposlene kod efova diplomatskog osoblja inozemnih
diplomatskih misija i meunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu
hrvatski dravljani ili nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj,
5. poasni konzularni dunosnici inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za primitke
to ih ostvaruju od drave koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova.
II. UTVRIVANJE DOHOTKA
1. OPE ODREDBE O UTVRIVANJU DOHOTKA

lanak 12.
(1) Dohodak je razlika izmeu primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka
nastalih u istom poreznom razdoblju.
(2) Primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su
poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju.
(3) Izdacima se smatraju svi odljevi dobara s novanom vrijednou izvreni radi
ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 2. ovoga lanka.
(4) Primici i izdaci utvruju se primjenom naela blagajne.
(5) Primici se pripisuju onoj osobi koja ih je ostvarila. U sluaju prestanka porezne
obveze primici se pripisuju onoj osobi kojoj se na temelju njihovog priljeva poveava
gospodarstvena snaga (pravnom sljedniku).
(6) Izdaci se pripisuju onoj fizikoj osobi kojoj se pripisuju i primici od gospodarstvene
djelatnosti prema stavku 5. ovoga lanka, bez obzira tko ih je uinio.
(7) Primici i izdaci koji su nastali u ime i za raun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju
se ni primitkom ni izdatkom i ne utjeu na visinu dohotka.
(8) Izdacima se ne smatraju ni oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih
izdataka niti izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu
nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao to su:
1. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi,
2. izdaci za novane kazne i prekraje, izdaci za trokove sudskog ili upravnog postupka
u osobnim predmetima i kamate na zakanjela plaanja osobnih izdataka.
(9) Izdacima pri utvrivanju dohodaka rezidenata smatraju se i tijekom poreznog
razdoblja u tuzemstvu uplaene premije ivotnog osiguranja koje imaju obiljeje tednje,
dopunskog i privatnoga zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja tuzemnim osiguravateljima do visine 1.000,00 kuna za svaki mjesec poreznog
razdoblja, a najvie do visine odreene lankom 36. stavkom 26. ovoga Zakona.
2. UTVRIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA
2.1. Dohodak od nesamostalnog rada
lanak 13.

Dohodak od nesamostalnog rada je razlika izmeu primitaka priteklih u poreznom

razdoblju u skladu s odredbama lanka 14. ovoga Zakona i izdataka nastalih u istom
razdoblju u skladu s odredbama lanka 16. ovoga Zakona.
2.2. Primici po osnovi nesamostalnog rada
lanak 14.
(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaom) smatraju se:
1. svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplauje ili daje radniku po osnovi
radnog odnosa, prema propisima koji ureuju radni odnos, a to su:
1.1. plaa koju poslodavac isplauje radnicima u svezi sa sadanjim radom, prijanjim
radom po osnovi prijanjeg radnog odnosa ili buduim radom po osnovi sadanjeg radnog
odnosa,
1.2. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac isplauje ili
daje radnicima iznad propisanih iznosa,
1.3. plaa koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba,
1.4. premije osiguranja koje poslodavci plaaju za svoje radnike po osnovi ivotnog
osiguranja, dopunskog i privatnoga zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja i osiguranja njihove imovine,
1.5 svi drugi primici koje poslodavac isplauje ili daje radniku za obavljeni rad po osnovi
ugovora o radu ili drugog akta kojim se ureuje radni odnos,
2. poduzetnika plaa koja ulazi u rashod pri utvrivanju poreza na dobit,
3. primici (plaa) fizikih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu
inozemnog poslodavca u tuzemna drutva za rad u tim drutvima,
4. primici (plaa) lanova predstavnikih i izvrnih tijela dravne vlasti i jedinica lokalne
i podrune (regionalne) samouprave koji im se isplauju za rad u tim tijelima i
jedinicama,
5. naknade plae osobama koje pruaju njegu i pomo hrvatskim ratnim vojnim
invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, prema posebnom propisu.
(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i:
1. mirovine ostvarene na temelju prijanjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko
osiguranje,

2. mirovine koje isplauju osiguravatelji na temelju prijanjih uplata poslodavca za dokup

dijela mirovine, ako su te uplate bile osloboene oporezivanja,
3. mirovine koje se isplauju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost,
poduzetnicima koji su plaali porez na dobit i drugim osobama na temelju prijanjih
uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak
ili rashod.
(3) Primicima u naravi smatraju se koritenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije
kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka,
odnosno plae iz stavka 1. i 2. ovoga lanka daju radnicima i fizikim osobama koje
ostvaruju primitke iz stavka 1. i 2. ovoga lanka. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata
smatra se razlika izmeu ugovorene nie i stope kamate od 4% godinje, osim kamata po
kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz prorauna, ali ne radnicima uprave.
(4) Radnicima, u smislu stavka 1. toke 1. ovoga lanka, smatraju se i slubenici,
namjetenici i druge osobe koje su u radnom odnosu, prema propisima koji ureuju radni
odnos.
2.3. Primici koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada
lanak 15.
(1) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici koje poslodavac i isplatitelj
primitka odnosno plae iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona omoguuje radnicima i
fizikim osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona u interesu
obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plae, a osobito:
1. ureenje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu,
2. posebna radna odjea obiljeena nazivom ili znakom poslodavca ili isplatitelja
primitka odnosno plae iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona,
3. obvezni lijeniki pregledi prema posebnim propisima,
4. sistematski kontrolni lijeniki pregledi ako su omogueni svim radnicima i fizikim
osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona,
5. kolovanje i struno usavravanje koje je u svezi s djelatnosti poslodavca i isplatitelja
primitka, odnosno plae iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi koje isplauje Hrvatski
zavod za mirovinsko osiguranje i to:
1. naknada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata prema posebnom zakonu:

1.1. naknada za vrijeme nezaposlenosti,

1.2. naknada plae utvrena u visini razlike izmeu plae koju prima kao radnik i plae
koju bi primao kao pripadnik gardijske postrojbe istoga ina i ustrojbenog mjesta,
odnosno plae pripadnika djelatnog sastava Oruanih snaga Republike Hrvatske,
1.3. naknada od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme
profesionalne rehabilitacije i od zavrene profesionalne rehabilitacije do zaposlenja,
2. zatitni dodatak uz mirovinu planiran u dravnom proraunu ili proraunu jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
3. novana naknada zbog tjelesnog oteenja,
4. doplatak za pomo i njegu druge osobe,
5. naknada plae invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od dana nastanka
invalidnosti do najdue 24 mjeseca od dana zavretka profesionalne rehabilitacije.
(3) Ako poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plae i mirovine iz lanka 14. ovoga
Zakona isplauje radniku i fizikim osobama te umirovljenicima plau ili mirovinu po
sudskoj presudi, propisane zatezne kamate isplaene po toj osnovi ne smatraju se
primitkom od nesamostalnog rada i ne podlijeu oporezivanju.
2.4. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada
lanak 16.
(1) Izdacima koji se oduzimaju od primitaka iz lanka 14. ovoga Zakona pri utvrivanju
dohotka od nesamostalnog rada, smatraju se uplaeni doprinosi za obvezna osiguranja iz
plae, odnosno iz primitka.
(2) Izdacima iz stavka 1. ovoga lanka koji se mogu odbiti pri utvrivanju dohotka od
nesamostalnog rada i predujma poreza po toj osnovi smatraju se i uplaene premije
osiguranja iz lanka 12. stavka 9. ovoga Zakona, koje radnici i fizike osobe koje
ostvaruju primitke iz lanka 14. ovoga Zakona uplauju na svoj teret, a poslodavac i
isplatitelj primitka, odnosno plae i mirovine iz lanka 14. ovoga Zakona ih obustavlja i
uplauje pri isplati plae, odnosno primitka ili mirovine.
3. UTVRIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
3.1. Dohodak od samostalne djelatnosti
lanak 17.

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednaenih

djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i umarstva.
3.2. Samostalne djelatnosti
lanak 18.
(1) Obrtom i s obrtom izjednaenim djelatnostima (obrtnikim djelatnostima), u smislu
ovoga Zakona, smatraju se:
1. djelatnosti u smislu lanka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene
gospodarstvene djelatnosti,
2. ustup uz naknadu ili konana prodaja imovinskih prava u okviru obrtnike djelatnosti
ili djelatnosti slobodnog zanimanja iz stavka 2. ovoga lanka,
3. otuenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) vie od tri nekretnine ili vie od tri
imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlauju
na temelju posebnog zakona. Razdoblje od pet godina poinje tei od dana otuenja prve
nekretnine, pri emu je mjerodavan nadnevak kupoprodajnog ili drugoga ugovora
odnosno isprave o stjecanju vlasnitva. Ako se otuuje zgrada s vie stanova ili poslovnih
prostora ili graevinsko zemljite ili vie zemljinih estica, jednom nekretninom smatra
se svaki stan, poslovni prostor, gradilite ili zemljina estica.
(2) Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne djelatnosti fizikih
osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji ureuju obvezna
osiguranja, odnosno djelatnosti fizikih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su
po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. Djelatnostima
slobodnih zanimanja osobito se smatraju:
1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih biljenika,
revizora, inenjera, arhitekata, poreznih savjetnika, steajnih upravitelja, tumaa,
prevoditelja, turistikih djelatnika i druge sline djelatnosti,
2. samostalna djelatnost znanstvenika, knjievnika, izumitelja i druge sline djelatnosti,
3. samostalna predavaka djelatnost, odgojna djelatnost i druge sline djelatnosti,
4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i portaa,
(3) Djelatnost poljoprivrede i umarstva obuhvaa koritenje prirodnih bogatstava zemlje
i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u nepreraenom
stanju. Fizike osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i umarstva obveznici poreza
na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom
zakonu te ako ostvaruju poticaje na nain i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima.

3.3. Utvrivanje dohotka od samostalne djelatnosti

lanak 19.
(1) Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika izmeu poslovnih primitaka i poslovnih
izdataka nastalih u poreznom razdoblju.
(2) Dohodak od otuenja nekretnina i imovinskih prava iz lanka 18. stavka 1. toke 3.
ovoga Zakona ne oporezuje se ako je otuenje izvreno izmeu branih drugova, predaka
i potomaka u izravnoj liniji i drugih lanova ue obitelji iz lanka 36. stavka 7. ovoga
Zakona te izmeu razvedenih branih drugova ako je otuenje u izravnoj vezi s
razvodom braka.
(3) Ako su nekretnine iz lanka 18. stavka 1. toke 3. ovoga Zakona i stavka 2. ovoga
lanka steene darovanjem i otuene u roku od pet godina od dana njihove nabave od
strane darovatelja, darovatelju se utvruje dohodak od samostalne djelatnosti na nain iz
lanka 19. 24. ovoga Zakona.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka i lanka 23. stavka 1. ovoga Zakona, porezni
obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i portaa iz lanka
18. stavka 2. toke 4. ovoga Zakona, mogu utvrivati dohodak i plaati predujam poreza
na dohodak po osnovi tih djelatnosti u skladu s lankom 32. i lankom 48. ovoga Zakona.
3.4. Primici po osnovi samostalnih djelatnosti
lanak 20.
(1) Poslovni primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja
su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom
razdoblju.
(2) Primici iz stavka 1. ovoga lanka utvruju se prema njihovoj trinoj vrijednosti.
(3) U poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava
koja slue za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u
popisu dugotrajne imovine, kao i primici ostvareni od otuenja ili likvidacije djelatnosti.
Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetniku djelatnost, primici od otuenja se
ne oporezuju ukoliko je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih priuva.
(4) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja financijske imovine.
(5) Poslovnim primicima smatraju se manjkovi dobara u smislu propisa o porezu na
dodanu vrijednost iznad visine utvrene odlukom Hrvatske obrtnike komore te
pripadajui porezi zaraunati prilikom nabave dobara za koja je utvren manjak.
3.5. Izdaci po osnovi samostalnih djelatnosti

lanak 21.
(1) Poslovni izdaci su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja
radi stjecanja, osiguranja i ouvanja poslovnih primitaka. U poslovne izdatke poreznih
obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz lanka 18. ovoga Zakona ulaze oni
izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.
(2) U poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene vrijednosti pojedinano ili ukupno
prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine koja su se vodila ili trebala voditi u
popisu dugotrajne imovine. Poslovnim izdacima smatraju se i trokovi otuenja i
likvidacije.
(3) Poslovnim izdacima smatraju se i ulaganja osim ulaganja financijske imovine i
ulaganja u dugotrajnu imovinu.
(4) Primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak, a otplate kredita i zajmova nisu
poslovni izdatak.
(5) Plaene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti smatraju se
poslovnim izdacima, a naplaene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava koja
slue za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim primicima, ako nisu oporezive po
odbitku u skladu sa lankom 30. i lankom 51. stavkom 2. ovoga Zakona.
(6) Izdacima koji se priznaju pri utvrivanju dohotka od samostalne djelatnosti iz lanka
18. ovoga Zakona, smatraju se i uplaeni doprinosi za obvezna osiguranja prema
posebnim propisima.
(7) Izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge, koji slue za stjecanje dohotka,
priznaju se u visini cijene nabave ili troka proizvodnje.
(8) Izdacima se smatraju izdaci za plae i obvezni doprinosi na plau radnika i fizikih
osoba koje ostvaruju primitke iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona (plae s porezima i
doprinosima) u visini stvarnih isplata.
(9) Izdacima poslovanja smatraju se i otpisi prema lanku 24. stavku 4. ovoga Zakona na
nain i prema stopama propisanim Zakonom o porezu na dobit.
(10) Izdacima otpisa ne smatraju se otpisi poveane vrijednosti dugotrajne imovine zbog
revalorizacije.
3.5.1. Izdaci koji se porezno ne priznaju
lanak 22.
(1) Pri utvrivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju se sljedei izdaci:

1. 70% izdataka reprezentacije (ugoenja, darova s ili bez utisnutog znaka tvrtke ili
proizvoda, izdataka za odmor, port, rekreaciju i razonodu, izdataka za koritenje osobnih
motornih vozila, plovila, zrakoplova, kua za odmor i drugih slinih izdataka), u visini
trokova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom,
2. porez na dodanu vrijednost na vlastitu potronju, a i besplatne isporuke i drugi izdaci,
3. primici poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada, potpora i
nagrada, iznad propisanih iznosa,
4. dnevnica i trokova slubenog putovanja poduzetnika koji obavljaju samostalnu
djelatnost, iznad propisanih iznosa,
5. 30% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim
sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako
se po osnovi koritenja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvruje plaa ili drugi
dohodak.
(2) Iznimno od stavka 1. toke 5. ovoga lanka poslovnim izdacima smatraju se ukupno
nastali izdaci za osiguranje osobnih motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava.
(3) Kao poslovni izdaci ne mogu se odbiti ni drugi izdaci koji nisu u izravnoj svezi s
obavljanjem samostalne djelatnosti.
3.6. Poslovne knjige i evidencije
lanak 23.
(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz lanka 18. ovoga Zakona
duni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrivati dohodak
na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija.
(2) Poslovne knjige i evidencije iz stavka 1. ovoga lanka su knjiga primitaka i izdataka,
popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o trabinama i obvezama.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, porezni obveznici nisu obvezni voditi knjigu
prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u knjizi primitaka i
izdataka ili u evidencijama propisanim drugim zakonima te ako se te evidencije vode na
mjestu gdje se ostvaruju gotovinski primici.
(4) Za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora se izdati raun.
(5) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz lanka 18. ovoga Zakona,
vode jedne poslovne knjige.
3.6.1. Popis dugotrajne imovine

lanak 24.
(1) U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava, ako su njihove nabavne cijene,
odnosno trokovi proizvodnje (nabavna vrijednost) vei od 2.000,00 kuna i ako je njihov
vijek trajanja dulji od godinu dana. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je
kod njihove nabave plaena naknada.
(2) Popis dugotrajne imovine slui za utvrivanje izdataka otpisa (amortizacije)
dugotrajne imovine. Dugotrajna se imovina i nakon to je u cijelosti otpisana zadrava u
popisu dugotrajne imovine do trenutka prodaje, darovanja ili drugog naina otuenja ili
unitenja.
(3) U popis dugotrajne imovine unose se pojedinana nabavna vrijednost dobara
dugotrajne imovine, vijek trajanja (koritenja), knjigovodstvena vrijednost i otpisi.
(4) Nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, koja su unesena u popis dugotrajne
imovine, otpisuje se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Ako se dobro dugotrajne
imovine zbog unitenja vie ne moe koristiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi nain
otui, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelosti.
3.7. Nain ostvarivanja dohotka od samostalne djelatnosti
lanak 25.
Dohodak od samostalne djelatnosti iz lanka 18. ovoga Zakona porezni obveznik moe
ostvarivati sam, kao supoduzetnik ili u nekom drugom obliku sudjelovanja u dohotku od
samostalne djelatnosti.
3.8. Promjena naina oporezivanja
lanak 26.
(1) Porezni obveznik iz lanka 18. ovoga Zakona moe na vlastiti zahtjev plaati porez na
dobit umjesto poreza na dohodak ili je obvezan plaati porez na dobit umjesto poreza na
dohodak ako ispunjava zakonske uvjete za oporezivanje dobiti, na nain i pod uvjetima
propisanim Zakonom o porezu na dobit. U sluaju supoduzetniva ili drugog oblika
zajednikog dohotka pisani zahtjev podnose i potpisuju svi supoduzetnici.
(2) Pisani zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka kojim se na vlastiti zahtjev trai promjena
naina oporezivanja dostavlja se nadlenoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekue
godine za iduu kalendarsku godinu.
(3) Rjeenje kojim se usvaja zahtjev iz stavka 2. ovoga lanka obvezuje poreznog
obveznika sljedeih pet godina. U opravdanim sluajevima Porezna uprava moe odobriti
i krai rok prelaska s plaanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno.

4. UTVRIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

4.1. Dohodak od imovine i imovinskih prava
lanak 27.
(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika izmeu primitaka po
osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i
turistima i organiziranja kampova, primitaka od vremenski ogranienog ustupa autorskih
prava, prava industrijskog vlasnitva i drugih imovinskih prava, primitaka od otuenja
nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom
razdoblju nastali u svezi s tim primicima.
(2) Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina priznaju
se izdaci u visini 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga lanka, poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak
od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, a
nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i
dohodak ne utvruje prema lanku 19. do 24. ovoga Zakona odnosno na temelju
poslovnih knjiga, porez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i
turistima i organiziranja kampova, utvruje se u paualnom iznosu prema lanku 44.
ovoga Zakona.
(4) Kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava izdaci se utvruju u visini stvarno
nastalih izdataka, za koje porezni obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne isprave.
Izdaci se tijekom poreznog razdoblja ne priznaju, ve se uzimaju u obzir tek pri
utvrivanju godinjeg poreza na dohodak od imovinskih prava.
(5) Dohotkom iz stavka 1. ovoga lanka smatra se i dohodak koji porezni obveznik
ostvari od otuenja nekretnina i imovinskih prava. Otuenjem se smatra prodaja, zamjena
i drugi prijenos. Dohodak ini razlika izmeu primitka utvrenog prema trinoj
vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuuje i nabavne vrijednosti uveane
za rast proizvoakih cijena industrijskih proizvoda. Trokovi otuenja mogu se odbiti
kao izdaci.
(6) Dohodak od otuenja nekretnine iz stavka 5. ovoga lanka ne oporezuje se ako je
nekretnina sluila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdravanim lanovima njegove
ue obitelji iz lanka 36. stavak 7. ovoga Zakona, a i u sluaju ako je nekretnina ili
imovinsko pravo otueno nakon tri godine od dana nabave.
(7) Dohodak od otuenja nekretnina i imovinskih prava iz stavka 5. ovoga lanka ne
oporezuje se ako je otuenje izvreno izmeu branih drugova i srodnika u prvoj liniji i
drugih lanova ue obitelji iz lanka 36. stavak 7. ovoga Zakona te izmeu razvedenih
branih drugova ako je otuenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeivanjem
nekretnina i imovinskih prava.

(8) Ako je nekretnina iz stavka 5., 6. i 7. ovoga lanka steena darovanjem i otuena u
roku od tri godine od dana njezine nabave od strane darovatelja, otuitelju se utvruje
dohodak od imovine i imovinskih prava na nain iz stavka 5. ovoga lanka. U sluaju
stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave
darovatelja, a nabavnu vrijednost ini trina vrijednost u trenutku nabave.
(9) Gubici od otuenja nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti samo od dohotka od
otuenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini.
(10) Dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se samo ako se ne radi o dohotku
koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti.
4.2. Procjena dohotka od imovine
lanak 28.
Ako pri utvrivanju dohotka iz lanka 27. stavka 1. ovoga Zakona, zakupnina,
najamnina, primitak od imovinskih prava te primitak od otuenja nekretnina i imovinskih
prava nije prijavljen ili nije prijavljen u trinom iznosu, dohodak e utvrditi Porezna
uprava prema trinim cijenama u mjestu u kojemu se nekretnina nalazi, mjestu u kojemu
se imovinsko pravo daje na koritenje odnosno u mjestu u kojemu se imovinsko pravo
otuuje ili prema naputku o osnovama i mjerilima za utvrivanje trinih cijena koje
donosi ministar financija.
4.3. Promjena naina utvrivanja dohotka od imovine
lanak 29.
(1) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup
nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i
organiziranjem kampova, a obveznik je poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o
porezu na dodanu vrijednost, utvruje dohodak od imovine u skladu sa lancima 19. 24.
ovoga Zakona, odnosno na nain propisan za samostalne djelatnosti.
(2) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup
nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i
organiziranjem kampova, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, moe na vlastiti
zahtjev utvrivati dohodak od imovine u skladu sa lancima 19. 24. ovoga Zakona,
odnosno na nain propisan za samostalne djelatnosti.
(3) U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka porezni obveznik moe plaati porez na
dobit umjesto poreza na dohodak u skladu s odredbama lanka 26. ovoga Zakona.
5. UTVRIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA
lanak 30.

(1) Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i

koritenja usluga na teret dobiti tekueg razdoblja i udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili
opcijskom kupnjom vlastitih dionica, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju.
(2) Izuzimanjima imovine i koritenjem usluga iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se
izuzimanja imovine i koritenje usluga od strane lanova trgovakih drutava za njihove
privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvreni tijekom poreznog razdoblja na teret
dobiti tekueg razdoblja, te izuzimanja fizikih osoba koje obavljaju samostalnu
djelatnost iz lanka 18. ovoga Zakona od koje se plaa porez na dobit.
(3) Kamatama iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se primici to ih fizike osobe ostvaruju
od potraivanja po osnovi danih zajmova i kredita ukljuivo i one primitke ostvarene
preko banaka po komisionim kreditima. Kamatama iz stavka 1. ovoga lanka ne smatraju
se naplaene kamate iz lanka 9. stavka 1. ovoga Zakona kao ni naplaene kamate po
sudskim rjeenjima i rjeenjima tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
(4) Dohotkom iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se i primici po osnovi udjela u dobiti
lanova uprave i radnika trgovakih drutava koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske
kupnje vlastitih dionica.
(5) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje dionica iz stavka 4. ovoga lanka
utvruje se kao razlika izmeu trine vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrene
cijene dionica, ako je trina vrijednost via u trenutku realizacije prava iz opcije.
(6) Realizacijom prava iz opcije u smislu stavka 5. ovoga lanka smatra se trenutak
kupnje dionica drutva od strane vlasnika opcije (radnika i lanova uprave drutva) ili
trenutak prijenosa prava na kupnju dionica drutva na treu osobu.
(7) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje vlastitih dionica utvruje se
poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz opcije prema
stavku 6. ovoga lanka.
(8) Primici po osnovi udjela u dobiti koje lanovi uprave i radnici trgovakih drutava
ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih drutava utvruju se u visini trine vrijednosti ili
razlike izmeu trine vrijednosti dodijeljenih dionica i plaene naknade, ako se dionice
stjeu uz djelominu naknadu.
(9) Dohodak od kapitala prema stavcima 5., 6., 7. i 8. ovoga lanka utvruje se samo ako
vlastite dionice drutva u trenutku dodjele tih dionica ili realizacije prava iz opcije
kotiraju na burzi ili ureenim javnim tritima u skladu s posebnim zakonom. Ako ovaj
uvjet nije ispunjen po toj osnovi utvruje se dohodak od nesamostalnog rada iz lanka 14.
ovoga Zakona ili drugi dohodak iz lanka 32. ovoga Zakona.
(10) Pri utvrivanju dohotka od kapitala ne priznaju se izdaci.
6. UTVRIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA

lanak 31.
(1) Dohotkom od osiguranja smatraju se primici u visini uplaenih i porezno priznatih
premija ivotnog osiguranja s obiljejem tednje i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja,
a u sluaju otkupa polica ivotnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja ili prestanka
osiguranja dohotkom se smatra iznos primitka, ako je manji od uplaenih premija
osiguranja.
(2) Pri utvrivanju dohotka prema stavku 1. ovoga lanka ne priznaju se izdaci.
(3) Uplaene premije osiguranja od kojih se utvruje dohodak od osiguranja iskazuju se s
valutnom klauzulom i u trenutku isplate osigurane svote preraunavaju u kunsku
protuvrijednost primjenom srednjeg teaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.
(4) Poslodavci, isplatitelji i porezni obveznici duni su o uplaenim porezno priznatim
premijama osiguranja i isplaenom dohotku od osiguranja voditi i dostavljati propisane
evidencije i izvjea.
7. UTVRIVANJE DRUGOG DOHOTKA
7.1. Drugi dohodak
lanak 32.
(1) Drugi dohodak je razlika izmeu svakoga pojedinanog primitka prema stavku 2.,
odnosno stavku 3. ovoga lanka umanjen za propisane izdatke iz stavka 4. i 5. ovoga
lanka.
(2) Drugi dohodak ostvaruje se po osnovi primitaka koji se ne smatraju primicima
odreenim po osnovi:
1. nesamostalnog rada iz lanka 14. ovoga Zakona,
2. samostalne djelatnosti iz lanka 18. ovoga Zakona,
3. imovine i imovinskih prava iz lanka 27. ovoga Zakona,
4. kapitala iz lanka 30. ovoga Zakona,
5. osiguranja iz lanka 31. ovoga Zakona.
(3) Primicima prema stavku 1. i 2. ovoga lanka osobito se smatraju:
1. primici po osnovi djelatnosti lanova skuptina i nadzornih odbora trgovakih
drutava, upravnih odbora, upravnih vijea i drugih njima odgovarajuih tijela drugih

pravnih osoba, lanova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji
nemaju svojstvo djelatnika u sudu,
2. autorske naknade isplaene prema posebnom zakonu kojim se ureuju autorska i
srodna prava,
3. primici po osnovi djelatnosti portaa,
4. primici po osnovi djelatnosti trgovakih putnika, agenta, akvizitera, portskih sudaca i
delegata, tumaa, prevoditelja, turistikih djelatnika, konzultanata, sudskih vjetaka te
druge sline djelatnosti,
5. primici u naravi koritenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri
odobravanju kredita i druge pogodnosti prema lanku 14. stavku 3. ovoga Zakona, a koje
davatelji tih primitaka daju fizikim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje
ostvaruju primitke iz lanka 14. ovoga Zakona,
6. nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja iz lanka 10. toke 4.
ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,
7. primici uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i
studentskih udruga prema posebnim propisima iz lanka 10. toke 6. ovoga Zakona,
iznad propisanog iznosa,
8. stipendije uenicima i studentima za redovno kolovanje na srednjim, viim i visokim
kolama i fakultetima iz lanka 10. toke 12. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,
9. portske stipendije koje se prema posebnim propisima isplauju portaima za njihovo
portsko usavravanje iz lanka 10. toke 14. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,
10. nagrade za portska ostvarenja i naknade portaima prema posebnim propisima iz
lanka 10. toke 16. ovoga Zakona, iznad propisanih iznosa,
11. ostali posebno nenavedeni primici koje fizikim osobama isplauju ili daju pravne i
fizike osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju
samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji.
(4) Izdacima koji se priznaju pri utvrivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga lanka
smatraju se uplaeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim
propisima.
(5) Iznimno, pri utvrivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga lanka izdaci se, prije
izdataka iz stavka 4. ovoga lanka ako su obraunani i plaeni prema posebnim
propisima, priznaju u visini 30 % ostvarenih primitaka fizikim osobama po osnovi:

1. autorskih naknada isplaenih prema posebnom zakonu kojim se ureuju autorska i

srodna prava ukljuujui i naknade za isporueno umjetniko djelo osobama koje
obavljaju umjetniku i kulturnu djelatnost,
2. profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i portaa koji su osigurani po toj osnovi
i doprinose za obvezna osiguranja plaaju prema rjeenju,
3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetnike, artistike, zabavne, portske,
knjievne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te
zabavnim priredbama.
(6) Porezni obveznik koji ostvaruje drugi dohodak iz stavka 1. ovoga lanka po osnovi
djelatnosti moe na vlastiti zahtjev, upisom u registar poreznih obveznika, utvrivati
dohodak u skladu sa lancima 19. do 24. ovoga Zakona odnosno na nain propisan za
samostalne djelatnosti. Zahtjev za promjenom naina utvrivanja i oporezivanja dohotka
porezni obveznik obvezan je podnijeti na poetku ostvarivanja dohotka, na poetku
obavljanja djelatnosti ili do kraja tekue godine za iduu godinu.
(7) Porezni obveznik koji prema stavku 6. ovoga lanka utvruje dohodak u skladu sa
alankom 19. 24. ovoga Zakona, ne moe koristiti izdatke iz stavka 5. ovoga lanka.
7.2. Drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa
lanak 33.
(1) Drugim dohotkom smatra se i primitak po osnovi povrata doprinosa iz stavka 2.
ovoga lanka.
(2) Primitkom po osnovi povrata doprinosa smatra se iznos vraenog doprinosa iz
osnovice za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, a koji
je, za odreeno razdoblje obrauna doprinosa, obraunan i uplaen iz iznosa koji prelazi
iznos najvie godinje osnovice prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja.
(3) Pri utvrivanju drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa ne priznaju se izdaci.
8. ZAJEDNIKI DOHODAK
lanak 34.
(1) Ako vie fizikih osoba ostvaruje dohodak zajednikim obavljanjem samostalne
djelatnosti (supoduzetnitvo), svaka fizika osoba (supoduzetnik) plaa porez na dio
dohotka koji joj pripada od zajednike samostalne djelatnosti.
(2) Dohodak ostvaren obavljanjem zajednike samostalne djelatnosti iz lanka 18. ovoga
Zakona, utvruje se kao jedinstveni dohodak u skladu s odredbama lanka 19. 24.
ovoga Zakona. Zajedniki ostvaren dohodak ili gubitak dijeli se na pojedine

supoduzetnike prema ugovoru. Ako ugovor nije sklopljen dohodak ili gubitak se dijeli na
jednake dijelove.
(3) Dijelu dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrenog prema stavku 2. ovoga
lanka, dodaju se primici koje pojedini supoduzetnik ostvari za svoj rad ili druge
naknade, a koji su kao poslovni izdaci smanjili dohodak od zajednike djelatnosti. Od
dijela dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrenog prema stavku 2. ovoga lanka
odbijaju se izdaci koji su nastali pojedinom supoduzetniku, a kao poslovni izdaci nisu
smanjili dohodak od zajednike djelatnosti.
(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka odnose se i na sluajeve kada vie fizikih osoba
zajedniki ostvaruje dohodak od imovine i imovinskog prava (suvlasnici i supoduzetnici).
(5) Zajedniki dohodak od imovine i imovinskih prava utvruje se prema odredbama
lanka 27. i 28. ovoga Zakona.
(6) Supoduzetnici koji ostvaruju zajedniki dohodak iz stavka 1. i 4. ovoga lanka
obvezni su imenovati nositelja zajednike djelatnosti, koji je prvenstveno odgovoran za
voenje poslovnih knjiga, plaanje poreznih i drugih obveza, podnoenje prijava i
izvjea i izvravanje drugih propisanih obveza koje proizlaze iz zajednike djelatnosti i
zajednike imovine i imovinskih prava. Nerezident ne moe biti imenovan nositeljem
zajednike djelatnosti. Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja zajednike djelatnosti,
imenovat e ga Porezna uprava.
(7) Nositelj zajednike djelatnosti iz stavka 6. ovoga lanka obvezan je po isteku
poreznog razdoblja (kalendarske godine) ispostavi Porezne uprave nadlenoj prema
svome prebivalitu ili uobiajenom boravitu podnijeti prijavu o utvrenom dohotku od
zajednike djelatnosti.
(8) Prijava o utvrenom dohotku od zajednike djelatnosti podnosi se do kraja mjeseca
sijenja tekue za proteklu godinu.
III. POREZNI GUBITAK
lanak 35.
(1) Porezni gubitak moe se utvrditi po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti iz
lanka 18. ovoga Zakona i ostalih djelatnosti od kojih se dohodak utvruje na nain
propisan za samostalne djelatnosti, odnosno na temelju poslovnih knjiga prema lanku
19. 24. ovoga Zakona.
(2) Porezni gubitak iz stavka 1. ovoga lanka moe se nadoknaditi (odbiti) samo od
dohotka po osnovi kojega je i utvren.

(3) Porezni gubitak koji se ne moe nadoknaditi (odbiti) u poreznom razdoblju u kojemu
je nastao, prenosi se i nadoknauje umanjenjem dohotka po osnovi kojega je utvren, u
sljedeih pet poreznih razdoblja.
(4) Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka iz stavka 1. ovoga lanka
istekom petoga poreznog razdoblja.
(5) Odbitak gubitka je doputen u tekuem poreznom razdoblju ako se nije mogao odbiti
(nadoknaditi) u prethodnim poreznim razdobljima. Preneseni se gubici nadoknauju
prema redoslijedu njihova nastanka.
(6) Porezni gubitak ne moe se utvrditi po osnovi izdatka za uplaene premije ivotnog
osiguranja s obiljejem tednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja prema lanku 12. stavku 9. ovoga Zakona.
IV. OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA
lanak 36.
(1) Rezidentima se ukupan iznos ostvarenog dohotka prema lanku 5. ovoga Zakona,
umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 1.600,00 kuna i to za svaki mjesec poreznog
razdoblja za koji se utvruje porez. Rezidentima se kod ostvarene mirovine na temelju
prijanjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje i na temelju prijanjih
uplata premija osiguranja za dokup dijela mirovine na teret poslodavca, priznaje osobni
odbitak u visini ukupne mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 1.600,00
kuna, a najvie do 3.000,00 kuna mjeseno.
(2) Rezidenti mogu uveati osobni odbitak iz stavka 1. ovoga lanka u visini:
1. 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za uzdravane lanove ue obitelji te bivega branog
druga za kojeg plaaju alimentaciju,
2. za uzdravanu djecu: 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za prvo dijete, 0,7 za drugo, 1,0
za tree, 1,4 za etvrto, 1,9 za peto, a za svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog
odbitka progresivno se uveava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0 vie u odnosu prema
faktoru osnovnoga osobnog odbitka za prethodno dijete,
3. 0,3 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdravanog lana ue
obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom.
4. 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdravanog lana ue
obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rjeenjem, na temelju posebnih propisa,
utvrena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju
posebnih propisa, pravo na tuu pomo i njegu. U tom sluaju porezni obveznik za sebe
osobno i za istu osobu koju uzdrava ne moe koristiti osobni odbitak iz toke 3. ovoga
stavka.

(3) Tijekom poreznog razdoblja, pri utvrivanju predujma poreza na dohodak od

nesamostalnog rada prema lanku 45. ovoga Zakona, rezidentu se priznaju osobni odbici
iz stavka 1. i 2. ovoga lanka odnosno nerezidentu osnovni osobni odbitak iz stavka 1.
ovoga lanka, a na temelju porezne kartice iz lanka 46. ovoga Zakona.
(4) Uzdravanim lanovima ue obitelji i uzdravanom djecom smatraju se fizike osobe
iji oporezivi primici, primici na koje se ne plaa porez i drugi primici koji se u smislu
ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos esterostrukoga osnovnoga
osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga lanka, na godinjoj razini.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka, pri utvrivanju prava na osobni odbitak za
uzdravane lanove ue obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim
propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, primitaka za opremu
novoroenog djeteta i obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja.
(6) Ako vie osoba uzdrava lana ili lanove ue obitelji i djecu, osobni odbitak za te
osobe ravnomjerno se rasporeuje na sve koji te lanove i djecu uzdravaju, osim ako se
ne sporazume drukije.
(7) Djecom u smislu stavka 2. ovoga lanka smatraju se djeca koju roditelji, skrbnici,
usvojitelji, pooimi i pomajke uzdravaju. Djecom se smatraju i djeca nakon zavretka
redovnog kolovanja do prvog zapoljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za
zapoljavanje. Drugim uzdravanim lanovima ue obitelji u smislu stavka 2. ovoga
lanka smatraju se brani drug poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i
roditelji njegovoga branog druga, preci i potomci u izravnoj liniji, maehe odnosno
ousi koje punoljetno pastore uzdrava, bivi brani drugovi za koje porezni obveznik
plaa alimentaciju i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom
prema posebnom zakonu.
(8) Osobama s invaliditetom u smislu ovoga Zakona smatraju se fizike osobe porezni
obveznik i/ili uzdravani lanovi njegove ue obitelji i uzdravana djeca iz stavka 7.
ovoga lanka kojima je rjeenjem donesenim prema propisima o mirovinskom
osiguranju, zatiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te
prema drugim posebnim propisima utvrena invalidnost ili tjelesno oteenje.
(9) U sluaju promjena tijekom mjeseca u kojem se koriste osobni odbici prema stavku 3.
ovoga lanka, osobni odbitak zaokruuje se u korist poreznog obveznika na pune
mjesece.
(10) Rezidentima se osobni odbitak uveava i za iznose plaene za obvezno zdravstveno
osiguranje ako porezni obveznik nije drukije osiguran, do visine propisanoga obveznog
doprinosa za zdravstveno osiguranje.
(11) Nerezidenti mogu u poreznom razdoblju odbiti osobni odbitak u visini osnovnoga
osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga lanka i plaene doprinose za obvezno zdravstveno
osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa.

(12) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe za porezno

razdoblje uveati za iznos stvarnih trokova zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj za
vlastite potrebe, a pod uvjetom da ti izdaci nisu plaeni iz osnovnog, dopunskog ili
privatnoga zdravstvenog osiguranja i ako nisu financirani iz dobivenih darovanja za te
namjene.
(13) Zdravstvenim uslugama iz stavka 12. ovoga lanka smatraju se usluge u okviru
primarne, specijalistiko konzilijarne i bolnike zdravstvene zatite prema posebnom
zakonu, koje se provode u svrhu lijeenja i to: lijeniki pregledi, dijagnostike i
laboratorijske pretrage, dijagnostiki i terapijski postupci, operativni zahvati ukljuujui i
ugradbene materijale, bolnika zdravstvena zatita i medicinska rehabilitacija,
stomatoloke usluge i protetski nadomjesci, lijekovi koji su registrirani u Republici
Hrvatskoj i propisani na recept te se ne mogu kupiti bez recepta, plaena participacija,
lijekovi propisani na recept i kupljeni u Republici Hrvatskoj, a koji nisu registrirani u
Republici Hrvatskoj i ne mogu se kupiti bez recepta, ortopedska pomagala, ona i sluna
pomagala, pomagala za omoguavanje glasnog govora i druga pomagala, ukljuivo i
popravak pomagala, rezervne dijelove i drugo prema Pravilniku o ortopedskim i drugim
pomagalima.
(14) Iznimno od stavka 13. ovoga lanka osobni odbitak po osnovi izdataka nastalih za
zdravstvene usluge rezident ne moe koristiti za izdatke estetskih i kozmetikih zahvata
te kozmetikih sredstava koja nisu medicinski indicirana ili primijenjena za prevenciju ili
lijeenje bolesti, za izdatke sanitetskog i potronog materijala i lijekova i sredstva koja se
mogu kupiti bez recepta.
(15) Rezident moe osobni odbitak iz stavka 12. ovoga lanka koristiti pod uvjetom da su
zdravstvene usluge iz stavka 13. ovoga lanka obavljene u zdravstvenoj ustanovi ili od
zdravstvenog radnika privatne prakse koji su ovlateni odnosno registrirani za obavljanje
zdravstvene zatite u Republici Hrvatskoj u skladu s posebnim zakonom.
(16) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe uveati za kupnju
ili gradnju prvog stambenog prostora (stambene kue ili stana) na podruju Republike
Hrvatske za potrebe njihovog trajnog stanovanja.
(17) Uveanje osobnog odbitka iz stavka 16. ovoga lanka rezident moe koristiti pod
uvjetima da:
1. u trenutku kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora rezident i njegov brani drug
nemaju u vlasnitvu ili suvlasnitvu stambeni prostor, neovisno o povrini, u tuzemstvu i
u inozemstvu,
2. do trenutka kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora rezident nije stekao u
vlasnitvo ili suvlasnitvo stambeni prostor, neovisno o povrini, u tuzemstvu i u
inozemstvu,

3. do trenutka kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora, a nakon sklapanja brane
zajednice, rezident i/ili njegov brani drug nisu stekli u vlasnitvo ili suvlasnitvo
stambeni prostor, neovisno o povrini, u tuzemstvu i u inozemstvu.
(18) Uveanje osobnog odbitka iz stavka 16. ovoga lanka rezident moe koristiti na
nain da:
1. kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora financira iz vlastitih sredstava te se
uveanje osobnog odbitka priznaje na temelju vjerodostojnih isprava (rauna registriranih
izvoaa radova i usluga i drugih isprava) u visini stvarno nastalog izdatka,
2. kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora financira sredstvima namjenskog
stambenog kredita te se uveanje osobnog odbitka priznaje u visini plaenih kamata po
tom kreditu.
(19) Uveanje osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora po
osnovi plaenih kamata namjenskoga stambenog kredita iz stavka 18. toke 2. ovoga
lanka, priznaje se neovisno o nadnevku zakljuenog ugovora o kupnji ili gradnji
stambenog prostora i ugovora o namjenskom stambenom kreditu za kupnju ili gradnju
tog stambenog prostora.
(20) Iznimno od stavka 19. ovoga lanka, za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora
sredstvima namjenskoga stambenog kredita prije 1. sijenja 2003. godine, uveanje
osobnog odbitka po osnovi plaenih kamata po tom kreditu priznaje se uz uvjet da je u
poreznom razdoblju plaena kamata iznosila 6% i vie.
(21) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe u poreznom
razdoblju uveati i za odravanja postojeega stambenog prostora na podruju Republike
Hrvatske u njegovom vlasnitvu ili vlasnitvu njegovoga branog druga, radi poboljanja
uvjeta stanovanja, a pod uvjetom da rezident u tom stambenom prostoru ima prebivalite
i trajno boravi. Uveanje osobnog odbitka za odravanje postojeega stambenog prostora
priznaje se na temelju vjerodostojnih isprava za obavljene radove i usluge registriranih
izvoaa radova.
(22) Rezident osobni odbitak iz stavka 21. ovoga lanka moe koristiti na nain iz
stavaka 18., 19. i 20. ovoga lanka.
(23) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe u poreznom
razdoblju uveati i za iznos plaene slobodno ugovorene najamnine za potrebe stanovanja
u stambenom prostoru najmodavca.
(24) Osobni odbitak iz stavka 23. ovoga lanka ne moe koristiti rezident koji plaa
zatienu najamninu prema posebnom zakonu.
(25) Rezident moe koristiti uveanje osobnog odbitka iz stavaka 12. 24. ovoga lanka
po osnovi vjerodostojnih isprava i dokaza o plaanju koji glase na njegovo ime.

(26) Rezident osobni odbitak iz stavaka 12. 25. ovoga lanka i izdatke iz lanka 12.
stavka 9. ovoga Zakona moe koristiti u ukupnom iznosu najvie do 12.000,00 kuna
godinje.
(27) Porezni obveznici mogu uveati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u
naravi i u novcu doznaenim na iroraun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene,
zdravstvene, humanitarne, portske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te
djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u
prethodnoj godini podnesena godinja porezna prijava i utvren godinji porez na
dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uveava za darovanja dana iznad propisane visine,
pod uvjetom da su dana prema odlukama nadlenih ministarstava o provedbi i
financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja
darovanja.
(28) Osobni odbitak prema stavcima 10. 27. ovoga lanka priznaje se nakon osobnog
odbitka iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, a u godinjem obraunu poreza na dohodak na
temelju podnesene godinje porezne prijave.

ZAKON
O POREZU NA DOHODAK
I. TEMELJNE ODREDBE
1. OPE ODREDBE
lanak 1.
(1) Porez na dohodak utvruje se i plaa prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvruje se posebnim zakonom.
2. POREZNI OBVEZNIK
2.1. Pojam poreznog obveznika
lanak 2.
(1) Porezni obveznik je fizika osoba koja ostvaruje dohodak.
(2) Ako vie fizikih osoba zajedniki ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka
fizika osoba zasebno i to za svoj udio u zajedniki ostvarenom dohotku.
(3) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka to
ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za
dohodak koji mu pritjee iz naslijeenih izvora dohotka.

2.2. Rezident
lanak 3.
(1) Rezident je fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalite ili uobiajeno
boravite.
(2) Rezident je i fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalite ni
uobiajeno boravite, a zaposlen je u dravnoj slubi Republike Hrvatske i po toj osnovi
prima plau.
2.3. Nerezident
lanak 4.
Nerezident je fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalite ni uobiajeno
boravite, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama
ovoga Zakona.
3. IZVORI DOHOTKA
lanak 5.
(1) Izvori dohotka su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti,
imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka.
(2) Dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga Zakona, prema izvoru dohotka iz
stavka 1. ovoga lanka, jest:
1. dohodak od nesamostalnog rada,
2. dohodak od samostalne djelatnosti,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava,
4. dohodak od kapitala,
5. dohodak od osiguranja,
6. drugi dohodak.
4. POREZNA OSNOVICA
lanak 6.

(1) Osnovica poreza na dohodak rezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog

rada, dohotka od samostalne djelatnosti prema stavku 3. ovoga lanka, dohotka od
imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog
dohotka, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (naelo svjetskog dohotka), a
umanjen za osobni odbitak iz lanka 36. i/ili lanka 54. ovoga Zakona.
(2) Osnovica poreza na dohodak nerezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog
rada, dohotka od samostalne djelatnosti prema stavku 3. ovoga lanka, dohotka od
imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog
dohotka, koji nerezident ostvari u tuzemstvu (naelo tuzemnog dohotka), a umanjen za
osobni odbitak iz lanka 36. stavka 1., 11. i 27. ovoga Zakona.
(3) Dohodak od samostalne djelatnosti iz lanka 18. ovoga Zakona, koji rezident ostvari u
tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu, umanjuje se:
1. za iznos plaa novozaposlenih osoba i nagrada uenicima za vrijeme praktinog rada i
naukovanja iz lanka 56. stavka 1. ovoga Zakona,
2. za iznos izdataka za kolovanje i struno usavravanje iz lanka 56. stavka 6. ovoga
Zakona,
3. za iznos izdataka za istraivanje i razvoj iz lanka 57. stavka 1. ovoga Zakona,
4. i za preneseni gubitak iz lanka 35. ovoga Zakona, nakon umanjenja iz toke 1., 2. i 3.
ovoga stavka, koji je rezident po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz lanka 18.
ovoga Zakona ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu.
5. POREZNO RAZDOBLJE
lanak 7.
(1) Porez na dohodak utvruje se i plaa za kalendarsku godinu (porezno razdoblje).
(2) Porezno razdoblje moe biti krae od kalendarske godine u sljedeim sluajevima:
1. ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno, u kojem
sluaju porezno razdoblje obuhvaa razdoblje u kojemu je fizika osoba bila rezident ili
nerezident,
2. roenja ili smrti poreznog obveznika.
(3) U sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka prava iz ovoga Zakona raunaju se u korist
poreznog obveznika, na pune mjesece.
6. POREZNE STOPE

lanak 8.
(1) Porez na dohodak plaa se po stopi od 15% od porezne osnovice do visine dvostrukog
iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku porezne osnovice izmeu
dvostrukog i peterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 35% na
razliku porezne osnovice izmeu peterostrukog i 14-erostrukog iznosa osnovnoga
osobnog odbitka te po stopi od 45% na poreznu osnovicu iznad 14-erostrukog iznosa
osnovnoga osobnog odbitka iz lanka 36. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Porez na dohodak prema stavku 1. ovoga lanka uveava se za prirez porezu na
dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje
se ako jedinice lokalne samouprave propiu nii udio u porezu na dohodak od onog koji
im pripada po posebnom zakonu.
7. PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM
lanak 9.
(1) Dohotkom se ne smatraju:
1. primici od kamata na kunsku i deviznu tednju, na pologe (po vienju i oroene) na
iroraunu, tekuem i deviznom raunu koji su ostvareni od banaka, tedionica i tednokreditnih zadruga,
2. primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu,
3. primici od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom,
4. primici od otuenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika,
5. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doivotne mirovine odreene prema
Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg bi osiguranik ostvario da je navrio odreenu
starosnu dob i/ili odreeni mirovinski sta, a koje uplauju poslodavci za svoje radnike u
vrijeme njihovog umirovljenja,
6. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu,
7. obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o
mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
lanova njihovih obitelji,
8. dravne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike
Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave propisane
statutom tih jedinica i novane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama te
svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u dravnom proraunu
Republike Hrvatske i proraunima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

(2) Dohotkom se ne smatraju ni primici za koje fizike osobe ne pruaju trine

protuusluge i to:
2.1. primici po posebnim propisima:
2.1.1. potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i lanova obitelji poginulih hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata,
2.1.2. socijalne potpore,
2.1.3. doplatak za djecu i novani primici za opremu novoroenog djeteta,
2.1.4. primici osoba s invaliditetom, osim plaa i mirovina,
2.1.5. potpore zbog unitenja i oteenja imovine zbog elementarnih nepogoda,
2.2. potpore zbog unitenja i oteenja imovine zbog ratnih dogaaja,
2.3. nasljedstva i darovi,
2.4. primici od otuenja osobne imovine,
2.5. odtete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnou,
2.6. primici ostvareni na nagradnim natjeajima ili natjecanjima, raspisanim pod
jednakim uvjetima uz mogunost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreu prema
posebnom zakonu,
2.7. primici koje fizike osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizikih osoba, a
za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, lijeenja, nabavu lijekova i ortopedskih
pomagala), rjeavanje kojih nije plaeno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim
osiguranjem.
(3) Dohotkom se ne smatraju ni primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, ivota
i imovine. Primici po osnovi ivotnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja
smatraju se dohotkom ako su premije toga osiguranja bile porezno priznati izdatak.
(4) Ako su primici iz stavka 2. i 3. ovoga lanka u svezi s ostvarivanjem dohotka iz
lanka 5. stavka 2. ovoga Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom.
(5) Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne smatraju primici koji se ostvaruju u okviru
djelatnosti koja se oporezuje prema Zakonu o porezu na dobit.
8. PRIMICI NA KOJE SE NE PLAA POREZ NA DOHODAK
lanak 10.

Porez na dohodak ne plaa se na:

1. naknadu razlike plae za vrijeme vojne slube u Oruanim snagama Republike
Hrvatske,
2. naknadu plae pripadnicima civilne zatite i drugim osobama za djelatnost u okviru
civilne zatite i zatite od elementarnih nepogoda,
3. naknadu plae za vrijeme privremene nezaposlenosti i sprijeenosti za rad isplaenu
na teret sredstava obveznih osiguranja,
4. nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja do propisanog iznosa,
5. nagrade uenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog
sustava i organiziranim kolskim i sveuilinim natjecanjima,
6. primitke uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i
studentskih udruga, po posebnim propisima, a do propisanog iznosa,
7. naknade tete zbog posljedica nesree na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku
sudskog postupka, ako je naknada odreena u jednokratnom iznosu,
8. naknade i nagrade koje osuene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim
ustanovama i domovima za preodgoj,
9. primitke radnika i fizikih osoba iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona po osnovi
naknada, potpora i nagrada koje im isplauje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno
plae, do propisanih iznosa,
10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne
djelatnosti iz lanka 18. ovoga Zakona i drugih djelatnosti koje se oporezuju na nain
propisan za samostalnu djelatnost, do propisanih iznosa,
11. primitke po osnovi slubenih putovanja fizikih osoba koje ne ostvaruju primitke po
osnovi nesamostalnog rada iz lanka 14. ovoga Zakona ili primitke od kojih se utvruje
drugi dohodak iz lanka 32. ovoga Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a
do propisanog iznosa,
12. stipendije uenicima i studentima za redovno kolovanje na srednjim, viim i visokim
kolama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa,
13. stipendije studenata za redovno kolovanje na viim i visokim kolama i fakultetima i
poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u dravnom
proraunu Republike Hrvatske,

14. portske stipendije koje se prema posebnim propisima isplauju portaima za

njihovo portsko usavravanje, do propisanog iznosa,
15. sindikalne socijalne pomoi koje se isplauju iz sredstava
lanovima sindikata,

sindikalne lanarine

16. nagrade za portska ostvarenja i naknade portaima prema posebnim propisima, do

propisanih iznosa.
9. OSOBNA OSLOBOENJA
lanak 11.
Fizike osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dunosti ne
plaaju porez na dohodak na tako ostvaren dohodak i to:
1. efovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i
diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i lanovi
njihove ue obitelji, ako ti lanovi nisu hrvatski dravljani ili nemaju prebivalite u
Republici Hrvatskoj,
2. efovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni dunosnici te lanovi
njihove ue obitelji, ako ti lanovi nisu hrvatski dravljani ili nemaju prebivalite u
Republici Hrvatskoj,
3. dunosnici UN i njihovih posebnih agencija, strunjaci tehnike pomoi UN i njihovih
posebnih agencija,
4. fizike osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i meunarodnih
organizacija, fizike osobe zaposlene kod efova diplomatskog osoblja inozemnih
diplomatskih misija i meunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu
hrvatski dravljani ili nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj,
5. poasni konzularni dunosnici inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za primitke
to ih ostvaruju od drave koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova.
II. UTVRIVANJE DOHOTKA
1. OPE ODREDBE O UTVRIVANJU DOHOTKA
lanak 12.
(1) Dohodak je razlika izmeu primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka
nastalih u istom poreznom razdoblju.

(2) Primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su
poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju.
(3) Izdacima se smatraju svi odljevi dobara s novanom vrijednou izvreni radi
ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 2. ovoga lanka.
(4) Primici i izdaci utvruju se primjenom naela blagajne.
(5) Primici se pripisuju onoj osobi koja ih je ostvarila. U sluaju prestanka porezne
obveze primici se pripisuju onoj osobi kojoj se na temelju njihovog priljeva poveava
gospodarstvena snaga (pravnom sljedniku).
(6) Izdaci se pripisuju onoj fizikoj osobi kojoj se pripisuju i primici od gospodarstvene
djelatnosti prema stavku 5. ovoga lanka, bez obzira tko ih je uinio.
(7) Primici i izdaci koji su nastali u ime i za raun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju
se ni primitkom ni izdatkom i ne utjeu na visinu dohotka.
(8) Izdacima se ne smatraju ni oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih
izdataka niti izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu
nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao to su:
1. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi,
2. izdaci za novane kazne i prekraje, izdaci za trokove sudskog ili upravnog postupka
u osobnim predmetima i kamate na zakanjela plaanja osobnih izdataka.
(9) Izdacima pri utvrivanju dohodaka rezidenata smatraju se i tijekom poreznog
razdoblja u tuzemstvu uplaene premije ivotnog osiguranja koje imaju obiljeje tednje,
dopunskog i privatnoga zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja tuzemnim osiguravateljima do visine 1.000,00 kuna za svaki mjesec poreznog
razdoblja, a najvie do visine odreene lankom 36. stavkom 26. ovoga Zakona.
2. UTVRIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA
2.1. Dohodak od nesamostalnog rada
lanak 13.
Dohodak od nesamostalnog rada je razlika izmeu primitaka priteklih u poreznom
razdoblju u skladu s odredbama lanka 14. ovoga Zakona i izdataka nastalih u istom
razdoblju u skladu s odredbama lanka 16. ovoga Zakona.
2.2. Primici po osnovi nesamostalnog rada
lanak 14.

(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaom) smatraju se:

1. svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplauje ili daje radniku po osnovi
radnog odnosa, prema propisima koji ureuju radni odnos, a to su:
1.1. plaa koju poslodavac isplauje radnicima u svezi sa sadanjim radom, prijanjim
radom po osnovi prijanjeg radnog odnosa ili buduim radom po osnovi sadanjeg radnog
odnosa,
1.2. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac isplauje ili
daje radnicima iznad propisanih iznosa,
1.3. plaa koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba,
1.4. premije osiguranja koje poslodavci plaaju za svoje radnike po osnovi ivotnog
osiguranja, dopunskog i privatnoga zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja i osiguranja njihove imovine,
1.5 svi drugi primici koje poslodavac isplauje ili daje radniku za obavljeni rad po osnovi
ugovora o radu ili drugog akta kojim se ureuje radni odnos,
2. poduzetnika plaa koja ulazi u rashod pri utvrivanju poreza na dobit,
3. primici (plaa) fizikih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu
inozemnog poslodavca u tuzemna drutva za rad u tim drutvima,
4. primici (plaa) lanova predstavnikih i izvrnih tijela dravne vlasti i jedinica lokalne
i podrune (regionalne) samouprave koji im se isplauju za rad u tim tijelima i
jedinicama,
5. naknade plae osobama koje pruaju njegu i pomo hrvatskim ratnim vojnim
invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, prema posebnom propisu.
(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i:
1. mirovine ostvarene na temelju prijanjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko
osiguranje,
2. mirovine koje isplauju osiguravatelji na temelju prijanjih uplata poslodavca za dokup
dijela mirovine, ako su te uplate bile osloboene oporezivanja,
3. mirovine koje se isplauju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost,
poduzetnicima koji su plaali porez na dobit i drugim osobama na temelju prijanjih
uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak
ili rashod.

(3) Primicima u naravi smatraju se koritenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije

kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka,
odnosno plae iz stavka 1. i 2. ovoga lanka daju radnicima i fizikim osobama koje
ostvaruju primitke iz stavka 1. i 2. ovoga lanka. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata
smatra se razlika izmeu ugovorene nie i stope kamate od 4% godinje, osim kamata po
kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz prorauna, ali ne radnicima uprave.
(4) Radnicima, u smislu stavka 1. toke 1. ovoga lanka, smatraju se i slubenici,
namjetenici i druge osobe koje su u radnom odnosu, prema propisima koji ureuju radni
odnos.
2.3. Primici koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada
lanak 15.
(1) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici koje poslodavac i isplatitelj
primitka odnosno plae iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona omoguuje radnicima i
fizikim osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona u interesu
obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plae, a osobito:
1. ureenje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu,
2. posebna radna odjea obiljeena nazivom ili znakom poslodavca ili isplatitelja
primitka odnosno plae iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona,
3. obvezni lijeniki pregledi prema posebnim propisima,
4. sistematski kontrolni lijeniki pregledi ako su omogueni svim radnicima i fizikim
osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona,
5. kolovanje i struno usavravanje koje je u svezi s djelatnosti poslodavca i isplatitelja
primitka, odnosno plae iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi koje isplauje Hrvatski
zavod za mirovinsko osiguranje i to:
1. naknada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata prema posebnom zakonu:
1.1. naknada za vrijeme nezaposlenosti,
1.2. naknada plae utvrena u visini razlike izmeu plae koju prima kao radnik i plae
koju bi primao kao pripadnik gardijske postrojbe istoga ina i ustrojbenog mjesta,
odnosno plae pripadnika djelatnog sastava Oruanih snaga Republike Hrvatske,
1.3. naknada od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme
profesionalne rehabilitacije i od zavrene profesionalne rehabilitacije do zaposlenja,

2. zatitni dodatak uz mirovinu planiran u dravnom proraunu ili proraunu jedinica

lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
3. novana naknada zbog tjelesnog oteenja,
4. doplatak za pomo i njegu druge osobe,
5. naknada plae invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od dana nastanka
invalidnosti do najdue 24 mjeseca od dana zavretka profesionalne rehabilitacije.
(3) Ako poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plae i mirovine iz lanka 14. ovoga
Zakona isplauje radniku i fizikim osobama te umirovljenicima plau ili mirovinu po
sudskoj presudi, propisane zatezne kamate isplaene po toj osnovi ne smatraju se
primitkom od nesamostalnog rada i ne podlijeu oporezivanju.
2.4. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada
lanak 16.
(1) Izdacima koji se oduzimaju od primitaka iz lanka 14. ovoga Zakona pri utvrivanju
dohotka od nesamostalnog rada, smatraju se uplaeni doprinosi za obvezna osiguranja iz
plae, odnosno iz primitka.
(2) Izdacima iz stavka 1. ovoga lanka koji se mogu odbiti pri utvrivanju dohotka od
nesamostalnog rada i predujma poreza po toj osnovi smatraju se i uplaene premije
osiguranja iz lanka 12. stavka 9. ovoga Zakona, koje radnici i fizike osobe koje
ostvaruju primitke iz lanka 14. ovoga Zakona uplauju na svoj teret, a poslodavac i
isplatitelj primitka, odnosno plae i mirovine iz lanka 14. ovoga Zakona ih obustavlja i
uplauje pri isplati plae, odnosno primitka ili mirovine.
3. UTVRIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
3.1. Dohodak od samostalne djelatnosti
lanak 17.
Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednaenih
djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i umarstva.
3.2. Samostalne djelatnosti
lanak 18.
(1) Obrtom i s obrtom izjednaenim djelatnostima (obrtnikim djelatnostima), u smislu
ovoga Zakona, smatraju se:

1. djelatnosti u smislu lanka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene

gospodarstvene djelatnosti,
2. ustup uz naknadu ili konana prodaja imovinskih prava u okviru obrtnike djelatnosti
ili djelatnosti slobodnog zanimanja iz stavka 2. ovoga lanka,
3. otuenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) vie od tri nekretnine ili vie od tri
imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlauju
na temelju posebnog zakona. Razdoblje od pet godina poinje tei od dana otuenja prve
nekretnine, pri emu je mjerodavan nadnevak kupoprodajnog ili drugoga ugovora
odnosno isprave o stjecanju vlasnitva. Ako se otuuje zgrada s vie stanova ili poslovnih
prostora ili graevinsko zemljite ili vie zemljinih estica, jednom nekretninom smatra
se svaki stan, poslovni prostor, gradilite ili zemljina estica.
(2) Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne djelatnosti fizikih
osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji ureuju obvezna
osiguranja, odnosno djelatnosti fizikih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su
po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. Djelatnostima
slobodnih zanimanja osobito se smatraju:
1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih biljenika,
revizora, inenjera, arhitekata, poreznih savjetnika, steajnih upravitelja, tumaa,
prevoditelja, turistikih djelatnika i druge sline djelatnosti,
2. samostalna djelatnost znanstvenika, knjievnika, izumitelja i druge sline djelatnosti,
3. samostalna predavaka djelatnost, odgojna djelatnost i druge sline djelatnosti,
4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i portaa,
(3) Djelatnost poljoprivrede i umarstva obuhvaa koritenje prirodnih bogatstava zemlje
i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u nepreraenom
stanju. Fizike osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i umarstva obveznici poreza
na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom
zakonu te ako ostvaruju poticaje na nain i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima.
3.3. Utvrivanje dohotka od samostalne djelatnosti
lanak 19.
(1) Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika izmeu poslovnih primitaka i poslovnih
izdataka nastalih u poreznom razdoblju.
(2) Dohodak od otuenja nekretnina i imovinskih prava iz lanka 18. stavka 1. toke 3.
ovoga Zakona ne oporezuje se ako je otuenje izvreno izmeu branih drugova, predaka
i potomaka u izravnoj liniji i drugih lanova ue obitelji iz lanka 36. stavka 7. ovoga

Zakona te izmeu razvedenih branih drugova ako je otuenje u izravnoj vezi s

razvodom braka.
(3) Ako su nekretnine iz lanka 18. stavka 1. toke 3. ovoga Zakona i stavka 2. ovoga
lanka steene darovanjem i otuene u roku od pet godina od dana njihove nabave od
strane darovatelja, darovatelju se utvruje dohodak od samostalne djelatnosti na nain iz
lanka 19. 24. ovoga Zakona.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka i lanka 23. stavka 1. ovoga Zakona, porezni
obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i portaa iz lanka
18. stavka 2. toke 4. ovoga Zakona, mogu utvrivati dohodak i plaati predujam poreza
na dohodak po osnovi tih djelatnosti u skladu s lankom 32. i lankom 48. ovoga Zakona.
3.4. Primici po osnovi samostalnih djelatnosti
lanak 20.
(1) Poslovni primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja
su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom
razdoblju.
(2) Primici iz stavka 1. ovoga lanka utvruju se prema njihovoj trinoj vrijednosti.
(3) U poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava
koja slue za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u
popisu dugotrajne imovine, kao i primici ostvareni od otuenja ili likvidacije djelatnosti.
Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetniku djelatnost, primici od otuenja se
ne oporezuju ukoliko je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih priuva.
(4) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja financijske imovine.
(5) Poslovnim primicima smatraju se manjkovi dobara u smislu propisa o porezu na
dodanu vrijednost iznad visine utvrene odlukom Hrvatske obrtnike komore te
pripadajui porezi zaraunati prilikom nabave dobara za koja je utvren manjak.
3.5. Izdaci po osnovi samostalnih djelatnosti
lanak 21.
(1) Poslovni izdaci su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja
radi stjecanja, osiguranja i ouvanja poslovnih primitaka. U poslovne izdatke poreznih
obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz lanka 18. ovoga Zakona ulaze oni
izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.
(2) U poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene vrijednosti pojedinano ili ukupno
prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine koja su se vodila ili trebala voditi u

popisu dugotrajne imovine. Poslovnim izdacima smatraju se i trokovi otuenja i

likvidacije.
(3) Poslovnim izdacima smatraju se i ulaganja osim ulaganja financijske imovine i
ulaganja u dugotrajnu imovinu.
(4) Primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak, a otplate kredita i zajmova nisu
poslovni izdatak.
(5) Plaene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti smatraju se
poslovnim izdacima, a naplaene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava koja
slue za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim primicima, ako nisu oporezive po
odbitku u skladu sa lankom 30. i lankom 51. stavkom 2. ovoga Zakona.
(6) Izdacima koji se priznaju pri utvrivanju dohotka od samostalne djelatnosti iz lanka
18. ovoga Zakona, smatraju se i uplaeni doprinosi za obvezna osiguranja prema
posebnim propisima.
(7) Izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge, koji slue za stjecanje dohotka,
priznaju se u visini cijene nabave ili troka proizvodnje.
(8) Izdacima se smatraju izdaci za plae i obvezni doprinosi na plau radnika i fizikih
osoba koje ostvaruju primitke iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona (plae s porezima i
doprinosima) u visini stvarnih isplata.
(9) Izdacima poslovanja smatraju se i otpisi prema lanku 24. stavku 4. ovoga Zakona na
nain i prema stopama propisanim Zakonom o porezu na dobit.
(10) Izdacima otpisa ne smatraju se otpisi poveane vrijednosti dugotrajne imovine zbog
revalorizacije.
3.5.1. Izdaci koji se porezno ne priznaju
lanak 22.
(1) Pri utvrivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju se sljedei izdaci:
1. 70% izdataka reprezentacije (ugoenja, darova s ili bez utisnutog znaka tvrtke ili
proizvoda, izdataka za odmor, port, rekreaciju i razonodu, izdataka za koritenje osobnih
motornih vozila, plovila, zrakoplova, kua za odmor i drugih slinih izdataka), u visini
trokova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom,
2. porez na dodanu vrijednost na vlastitu potronju, a i besplatne isporuke i drugi izdaci,
3. primici poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada, potpora i
nagrada, iznad propisanih iznosa,

4. dnevnica i trokova slubenog putovanja poduzetnika koji obavljaju samostalnu

djelatnost, iznad propisanih iznosa,
5. 30% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim
sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako
se po osnovi koritenja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvruje plaa ili drugi
dohodak.
(2) Iznimno od stavka 1. toke 5. ovoga lanka poslovnim izdacima smatraju se ukupno
nastali izdaci za osiguranje osobnih motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava.
(3) Kao poslovni izdaci ne mogu se odbiti ni drugi izdaci koji nisu u izravnoj svezi s
obavljanjem samostalne djelatnosti.
3.6. Poslovne knjige i evidencije
lanak 23.
(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz lanka 18. ovoga Zakona
duni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrivati dohodak
na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija.
(2) Poslovne knjige i evidencije iz stavka 1. ovoga lanka su knjiga primitaka i izdataka,
popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o trabinama i obvezama.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, porezni obveznici nisu obvezni voditi knjigu
prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u knjizi primitaka i
izdataka ili u evidencijama propisanim drugim zakonima te ako se te evidencije vode na
mjestu gdje se ostvaruju gotovinski primici.
(4) Za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora se izdati raun.
(5) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz lanka 18. ovoga Zakona,
vode jedne poslovne knjige.
3.6.1. Popis dugotrajne imovine
lanak 24.
(1) U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava, ako su njihove nabavne cijene,
odnosno trokovi proizvodnje (nabavna vrijednost) vei od 2.000,00 kuna i ako je njihov
vijek trajanja dulji od godinu dana. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je
kod njihove nabave plaena naknada.
(2) Popis dugotrajne imovine slui za utvrivanje izdataka otpisa (amortizacije)
dugotrajne imovine. Dugotrajna se imovina i nakon to je u cijelosti otpisana zadrava u

popisu dugotrajne imovine do trenutka prodaje, darovanja ili drugog naina otuenja ili
unitenja.
(3) U popis dugotrajne imovine unose se pojedinana nabavna vrijednost dobara
dugotrajne imovine, vijek trajanja (koritenja), knjigovodstvena vrijednost i otpisi.
(4) Nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, koja su unesena u popis dugotrajne
imovine, otpisuje se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Ako se dobro dugotrajne
imovine zbog unitenja vie ne moe koristiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi nain
otui, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelosti.
3.7. Nain ostvarivanja dohotka od samostalne djelatnosti
lanak 25.
Dohodak od samostalne djelatnosti iz lanka 18. ovoga Zakona porezni obveznik moe
ostvarivati sam, kao supoduzetnik ili u nekom drugom obliku sudjelovanja u dohotku od
samostalne djelatnosti.
3.8. Promjena naina oporezivanja
lanak 26.
(1) Porezni obveznik iz lanka 18. ovoga Zakona moe na vlastiti zahtjev plaati porez na
dobit umjesto poreza na dohodak ili je obvezan plaati porez na dobit umjesto poreza na
dohodak ako ispunjava zakonske uvjete za oporezivanje dobiti, na nain i pod uvjetima
propisanim Zakonom o porezu na dobit. U sluaju supoduzetniva ili drugog oblika
zajednikog dohotka pisani zahtjev podnose i potpisuju svi supoduzetnici.
(2) Pisani zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka kojim se na vlastiti zahtjev trai promjena
naina oporezivanja dostavlja se nadlenoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekue
godine za iduu kalendarsku godinu.
(3) Rjeenje kojim se usvaja zahtjev iz stavka 2. ovoga lanka obvezuje poreznog
obveznika sljedeih pet godina. U opravdanim sluajevima Porezna uprava moe odobriti
i krai rok prelaska s plaanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno.
4. UTVRIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA
4.1. Dohodak od imovine i imovinskih prava
lanak 27.
(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika izmeu primitaka po
osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i
turistima i organiziranja kampova, primitaka od vremenski ogranienog ustupa autorskih

prava, prava industrijskog vlasnitva i drugih imovinskih prava, primitaka od otuenja

nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom
razdoblju nastali u svezi s tim primicima.
(2) Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina priznaju
se izdaci u visini 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga lanka, poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak
od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, a
nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i
dohodak ne utvruje prema lanku 19. do 24. ovoga Zakona odnosno na temelju
poslovnih knjiga, porez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i
turistima i organiziranja kampova, utvruje se u paualnom iznosu prema lanku 44.
ovoga Zakona.
(4) Kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava izdaci se utvruju u visini stvarno
nastalih izdataka, za koje porezni obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne isprave.
Izdaci se tijekom poreznog razdoblja ne priznaju, ve se uzimaju u obzir tek pri
utvrivanju godinjeg poreza na dohodak od imovinskih prava.
(5) Dohotkom iz stavka 1. ovoga lanka smatra se i dohodak koji porezni obveznik
ostvari od otuenja nekretnina i imovinskih prava. Otuenjem se smatra prodaja, zamjena
i drugi prijenos. Dohodak ini razlika izmeu primitka utvrenog prema trinoj
vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuuje i nabavne vrijednosti uveane
za rast proizvoakih cijena industrijskih proizvoda. Trokovi otuenja mogu se odbiti
kao izdaci.
(6) Dohodak od otuenja nekretnine iz stavka 5. ovoga lanka ne oporezuje se ako je
nekretnina sluila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdravanim lanovima njegove
ue obitelji iz lanka 36. stavak 7. ovoga Zakona, a i u sluaju ako je nekretnina ili
imovinsko pravo otueno nakon tri godine od dana nabave.
(7) Dohodak od otuenja nekretnina i imovinskih prava iz stavka 5. ovoga lanka ne
oporezuje se ako je otuenje izvreno izmeu branih drugova i srodnika u prvoj liniji i
drugih lanova ue obitelji iz lanka 36. stavak 7. ovoga Zakona te izmeu razvedenih
branih drugova ako je otuenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeivanjem
nekretnina i imovinskih prava.
(8) Ako je nekretnina iz stavka 5., 6. i 7. ovoga lanka steena darovanjem i otuena u
roku od tri godine od dana njezine nabave od strane darovatelja, otuitelju se utvruje
dohodak od imovine i imovinskih prava na nain iz stavka 5. ovoga lanka. U sluaju
stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave
darovatelja, a nabavnu vrijednost ini trina vrijednost u trenutku nabave.
(9) Gubici od otuenja nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti samo od dohotka od
otuenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini.

(10) Dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se samo ako se ne radi o dohotku
koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti.
4.2. Procjena dohotka od imovine
lanak 28.
Ako pri utvrivanju dohotka iz lanka 27. stavka 1. ovoga Zakona, zakupnina,
najamnina, primitak od imovinskih prava te primitak od otuenja nekretnina i imovinskih
prava nije prijavljen ili nije prijavljen u trinom iznosu, dohodak e utvrditi Porezna
uprava prema trinim cijenama u mjestu u kojemu se nekretnina nalazi, mjestu u kojemu
se imovinsko pravo daje na koritenje odnosno u mjestu u kojemu se imovinsko pravo
otuuje ili prema naputku o osnovama i mjerilima za utvrivanje trinih cijena koje
donosi ministar financija.
4.3. Promjena naina utvrivanja dohotka od imovine
lanak 29.
(1) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup
nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i
organiziranjem kampova, a obveznik je poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o
porezu na dodanu vrijednost, utvruje dohodak od imovine u skladu sa lancima 19. 24.
ovoga Zakona, odnosno na nain propisan za samostalne djelatnosti.
(2) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup
nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i
organiziranjem kampova, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, moe na vlastiti
zahtjev utvrivati dohodak od imovine u skladu sa lancima 19. 24. ovoga Zakona,
odnosno na nain propisan za samostalne djelatnosti.
(3) U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka porezni obveznik moe plaati porez na
dobit umjesto poreza na dohodak u skladu s odredbama lanka 26. ovoga Zakona.
5. UTVRIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA
lanak 30.
(1) Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i
koritenja usluga na teret dobiti tekueg razdoblja i udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili
opcijskom kupnjom vlastitih dionica, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju.
(2) Izuzimanjima imovine i koritenjem usluga iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se
izuzimanja imovine i koritenje usluga od strane lanova trgovakih drutava za njihove
privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvreni tijekom poreznog razdoblja na teret

dobiti tekueg razdoblja, te izuzimanja fizikih osoba koje obavljaju samostalnu

djelatnost iz lanka 18. ovoga Zakona od koje se plaa porez na dobit.
(3) Kamatama iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se primici to ih fizike osobe ostvaruju
od potraivanja po osnovi danih zajmova i kredita ukljuivo i one primitke ostvarene
preko banaka po komisionim kreditima. Kamatama iz stavka 1. ovoga lanka ne smatraju
se naplaene kamate iz lanka 9. stavka 1. ovoga Zakona kao ni naplaene kamate po
sudskim rjeenjima i rjeenjima tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
(4) Dohotkom iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se i primici po osnovi udjela u dobiti
lanova uprave i radnika trgovakih drutava koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske
kupnje vlastitih dionica.
(5) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje dionica iz stavka 4. ovoga lanka
utvruje se kao razlika izmeu trine vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrene
cijene dionica, ako je trina vrijednost via u trenutku realizacije prava iz opcije.
(6) Realizacijom prava iz opcije u smislu stavka 5. ovoga lanka smatra se trenutak
kupnje dionica drutva od strane vlasnika opcije (radnika i lanova uprave drutva) ili
trenutak prijenosa prava na kupnju dionica drutva na treu osobu.
(7) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje vlastitih dionica utvruje se
poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz opcije prema
stavku 6. ovoga lanka.
(8) Primici po osnovi udjela u dobiti koje lanovi uprave i radnici trgovakih drutava
ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih drutava utvruju se u visini trine vrijednosti ili
razlike izmeu trine vrijednosti dodijeljenih dionica i plaene naknade, ako se dionice
stjeu uz djelominu naknadu.
(9) Dohodak od kapitala prema stavcima 5., 6., 7. i 8. ovoga lanka utvruje se samo ako
vlastite dionice drutva u trenutku dodjele tih dionica ili realizacije prava iz opcije
kotiraju na burzi ili ureenim javnim tritima u skladu s posebnim zakonom. Ako ovaj
uvjet nije ispunjen po toj osnovi utvruje se dohodak od nesamostalnog rada iz lanka 14.
ovoga Zakona ili drugi dohodak iz lanka 32. ovoga Zakona.
(10) Pri utvrivanju dohotka od kapitala ne priznaju se izdaci.
6. UTVRIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA
lanak 31.
(1) Dohotkom od osiguranja smatraju se primici u visini uplaenih i porezno priznatih
premija ivotnog osiguranja s obiljejem tednje i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja,
a u sluaju otkupa polica ivotnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja ili prestanka

osiguranja dohotkom se smatra iznos primitka, ako je manji od uplaenih premija

osiguranja.
(2) Pri utvrivanju dohotka prema stavku 1. ovoga lanka ne priznaju se izdaci.
(3) Uplaene premije osiguranja od kojih se utvruje dohodak od osiguranja iskazuju se s
valutnom klauzulom i u trenutku isplate osigurane svote preraunavaju u kunsku
protuvrijednost primjenom srednjeg teaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.
(4) Poslodavci, isplatitelji i porezni obveznici duni su o uplaenim porezno priznatim
premijama osiguranja i isplaenom dohotku od osiguranja voditi i dostavljati propisane
evidencije i izvjea.
7. UTVRIVANJE DRUGOG DOHOTKA
7.1. Drugi dohodak
lanak 32.
(1) Drugi dohodak je razlika izmeu svakoga pojedinanog primitka prema stavku 2.,
odnosno stavku 3. ovoga lanka umanjen za propisane izdatke iz stavka 4. i 5. ovoga
lanka.
(2) Drugi dohodak ostvaruje se po osnovi primitaka koji se ne smatraju primicima
odreenim po osnovi:
1. nesamostalnog rada iz lanka 14. ovoga Zakona,
2. samostalne djelatnosti iz lanka 18. ovoga Zakona,
3. imovine i imovinskih prava iz lanka 27. ovoga Zakona,
4. kapitala iz lanka 30. ovoga Zakona,
5. osiguranja iz lanka 31. ovoga Zakona.
(3) Primicima prema stavku 1. i 2. ovoga lanka osobito se smatraju:
1. primici po osnovi djelatnosti lanova skuptina i nadzornih odbora trgovakih
drutava, upravnih odbora, upravnih vijea i drugih njima odgovarajuih tijela drugih
pravnih osoba, lanova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji
nemaju svojstvo djelatnika u sudu,
2. autorske naknade isplaene prema posebnom zakonu kojim se ureuju autorska i
srodna prava,

3. primici po osnovi djelatnosti portaa,

4. primici po osnovi djelatnosti trgovakih putnika, agenta, akvizitera, portskih sudaca i
delegata, tumaa, prevoditelja, turistikih djelatnika, konzultanata, sudskih vjetaka te
druge sline djelatnosti,
5. primici u naravi koritenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri
odobravanju kredita i druge pogodnosti prema lanku 14. stavku 3. ovoga Zakona, a koje
davatelji tih primitaka daju fizikim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje
ostvaruju primitke iz lanka 14. ovoga Zakona,
6. nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja iz lanka 10. toke 4.
ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,
7. primici uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i
studentskih udruga prema posebnim propisima iz lanka 10. toke 6. ovoga Zakona,
iznad propisanog iznosa,
8. stipendije uenicima i studentima za redovno kolovanje na srednjim, viim i visokim
kolama i fakultetima iz lanka 10. toke 12. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,
9. portske stipendije koje se prema posebnim propisima isplauju portaima za njihovo
portsko usavravanje iz lanka 10. toke 14. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,
10. nagrade za portska ostvarenja i naknade portaima prema posebnim propisima iz
lanka 10. toke 16. ovoga Zakona, iznad propisanih iznosa,
11. ostali posebno nenavedeni primici koje fizikim osobama isplauju ili daju pravne i
fizike osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju
samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji.
(4) Izdacima koji se priznaju pri utvrivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga lanka
smatraju se uplaeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim
propisima.
(5) Iznimno, pri utvrivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga lanka izdaci se, prije
izdataka iz stavka 4. ovoga lanka ako su obraunani i plaeni prema posebnim
propisima, priznaju u visini 30 % ostvarenih primitaka fizikim osobama po osnovi:
1. autorskih naknada isplaenih prema posebnom zakonu kojim se ureuju autorska i
srodna prava ukljuujui i naknade za isporueno umjetniko djelo osobama koje
obavljaju umjetniku i kulturnu djelatnost,
2. profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i portaa koji su osigurani po toj osnovi
i doprinose za obvezna osiguranja plaaju prema rjeenju,

3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetnike, artistike, zabavne, portske,

knjievne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te
zabavnim priredbama.
(6) Porezni obveznik koji ostvaruje drugi dohodak iz stavka 1. ovoga lanka po osnovi
djelatnosti moe na vlastiti zahtjev, upisom u registar poreznih obveznika, utvrivati
dohodak u skladu sa lancima 19. do 24. ovoga Zakona odnosno na nain propisan za
samostalne djelatnosti. Zahtjev za promjenom naina utvrivanja i oporezivanja dohotka
porezni obveznik obvezan je podnijeti na poetku ostvarivanja dohotka, na poetku
obavljanja djelatnosti ili do kraja tekue godine za iduu godinu.
(7) Porezni obveznik koji prema stavku 6. ovoga lanka utvruje dohodak u skladu sa
alankom 19. 24. ovoga Zakona, ne moe koristiti izdatke iz stavka 5. ovoga lanka.
7.2. Drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa
lanak 33.
(1) Drugim dohotkom smatra se i primitak po osnovi povrata doprinosa iz stavka 2.
ovoga lanka.
(2) Primitkom po osnovi povrata doprinosa smatra se iznos vraenog doprinosa iz
osnovice za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, a koji
je, za odreeno razdoblje obrauna doprinosa, obraunan i uplaen iz iznosa koji prelazi
iznos najvie godinje osnovice prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja.
(3) Pri utvrivanju drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa ne priznaju se izdaci.
8. ZAJEDNIKI DOHODAK
lanak 34.
(1) Ako vie fizikih osoba ostvaruje dohodak zajednikim obavljanjem samostalne
djelatnosti (supoduzetnitvo), svaka fizika osoba (supoduzetnik) plaa porez na dio
dohotka koji joj pripada od zajednike samostalne djelatnosti.
(2) Dohodak ostvaren obavljanjem zajednike samostalne djelatnosti iz lanka 18. ovoga
Zakona, utvruje se kao jedinstveni dohodak u skladu s odredbama lanka 19. 24.
ovoga Zakona. Zajedniki ostvaren dohodak ili gubitak dijeli se na pojedine
supoduzetnike prema ugovoru. Ako ugovor nije sklopljen dohodak ili gubitak se dijeli na
jednake dijelove.
(3) Dijelu dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrenog prema stavku 2. ovoga
lanka, dodaju se primici koje pojedini supoduzetnik ostvari za svoj rad ili druge
naknade, a koji su kao poslovni izdaci smanjili dohodak od zajednike djelatnosti. Od
dijela dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrenog prema stavku 2. ovoga lanka

odbijaju se izdaci koji su nastali pojedinom supoduzetniku, a kao poslovni izdaci nisu
smanjili dohodak od zajednike djelatnosti.
(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka odnose se i na sluajeve kada vie fizikih osoba
zajedniki ostvaruje dohodak od imovine i imovinskog prava (suvlasnici i supoduzetnici).
(5) Zajedniki dohodak od imovine i imovinskih prava utvruje se prema odredbama
lanka 27. i 28. ovoga Zakona.
(6) Supoduzetnici koji ostvaruju zajedniki dohodak iz stavka 1. i 4. ovoga lanka
obvezni su imenovati nositelja zajednike djelatnosti, koji je prvenstveno odgovoran za
voenje poslovnih knjiga, plaanje poreznih i drugih obveza, podnoenje prijava i
izvjea i izvravanje drugih propisanih obveza koje proizlaze iz zajednike djelatnosti i
zajednike imovine i imovinskih prava. Nerezident ne moe biti imenovan nositeljem
zajednike djelatnosti. Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja zajednike djelatnosti,
imenovat e ga Porezna uprava.
(7) Nositelj zajednike djelatnosti iz stavka 6. ovoga lanka obvezan je po isteku
poreznog razdoblja (kalendarske godine) ispostavi Porezne uprave nadlenoj prema
svome prebivalitu ili uobiajenom boravitu podnijeti prijavu o utvrenom dohotku od
zajednike djelatnosti.
(8) Prijava o utvrenom dohotku od zajednike djelatnosti podnosi se do kraja mjeseca
sijenja tekue za proteklu godinu.
III. POREZNI GUBITAK
lanak 35.
(1) Porezni gubitak moe se utvrditi po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti iz
lanka 18. ovoga Zakona i ostalih djelatnosti od kojih se dohodak utvruje na nain
propisan za samostalne djelatnosti, odnosno na temelju poslovnih knjiga prema lanku
19. 24. ovoga Zakona.
(2) Porezni gubitak iz stavka 1. ovoga lanka moe se nadoknaditi (odbiti) samo od
dohotka po osnovi kojega je i utvren.
(3) Porezni gubitak koji se ne moe nadoknaditi (odbiti) u poreznom razdoblju u kojemu
je nastao, prenosi se i nadoknauje umanjenjem dohotka po osnovi kojega je utvren, u
sljedeih pet poreznih razdoblja.
(4) Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka iz stavka 1. ovoga lanka
istekom petoga poreznog razdoblja.

(5) Odbitak gubitka je doputen u tekuem poreznom razdoblju ako se nije mogao odbiti
(nadoknaditi) u prethodnim poreznim razdobljima. Preneseni se gubici nadoknauju
prema redoslijedu njihova nastanka.
(6) Porezni gubitak ne moe se utvrditi po osnovi izdatka za uplaene premije ivotnog
osiguranja s obiljejem tednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja prema lanku 12. stavku 9. ovoga Zakona.
IV. OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA
lanak 36.
(1) Rezidentima se ukupan iznos ostvarenog dohotka prema lanku 5. ovoga Zakona,
umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 1.600,00 kuna i to za svaki mjesec poreznog
razdoblja za koji se utvruje porez. Rezidentima se kod ostvarene mirovine na temelju
prijanjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje i na temelju prijanjih
uplata premija osiguranja za dokup dijela mirovine na teret poslodavca, priznaje osobni
odbitak u visini ukupne mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 1.600,00
kuna, a najvie do 3.000,00 kuna mjeseno.
(2) Rezidenti mogu uveati osobni odbitak iz stavka 1. ovoga lanka u visini:
1. 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za uzdravane lanove ue obitelji te bivega branog
druga za kojeg plaaju alimentaciju,
2. za uzdravanu djecu: 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za prvo dijete, 0,7 za drugo, 1,0
za tree, 1,4 za etvrto, 1,9 za peto, a za svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog
odbitka progresivno se uveava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0 vie u odnosu prema
faktoru osnovnoga osobnog odbitka za prethodno dijete,
3. 0,3 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdravanog lana ue
obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom.
4. 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdravanog lana ue
obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rjeenjem, na temelju posebnih propisa,
utvrena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju
posebnih propisa, pravo na tuu pomo i njegu. U tom sluaju porezni obveznik za sebe
osobno i za istu osobu koju uzdrava ne moe koristiti osobni odbitak iz toke 3. ovoga
stavka.
(3) Tijekom poreznog razdoblja, pri utvrivanju predujma poreza na dohodak od
nesamostalnog rada prema lanku 45. ovoga Zakona, rezidentu se priznaju osobni odbici
iz stavka 1. i 2. ovoga lanka odnosno nerezidentu osnovni osobni odbitak iz stavka 1.
ovoga lanka, a na temelju porezne kartice iz lanka 46. ovoga Zakona.

(4) Uzdravanim lanovima ue obitelji i uzdravanom djecom smatraju se fizike osobe

iji oporezivi primici, primici na koje se ne plaa porez i drugi primici koji se u smislu
ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos esterostrukoga osnovnoga
osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga lanka, na godinjoj razini.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka, pri utvrivanju prava na osobni odbitak za
uzdravane lanove ue obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim
propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, primitaka za opremu
novoroenog djeteta i obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja.
(6) Ako vie osoba uzdrava lana ili lanove ue obitelji i djecu, osobni odbitak za te
osobe ravnomjerno se rasporeuje na sve koji te lanove i djecu uzdravaju, osim ako se
ne sporazume drukije.
(7) Djecom u smislu stavka 2. ovoga lanka smatraju se djeca koju roditelji, skrbnici,
usvojitelji, pooimi i pomajke uzdravaju. Djecom se smatraju i djeca nakon zavretka
redovnog kolovanja do prvog zapoljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za
zapoljavanje. Drugim uzdravanim lanovima ue obitelji u smislu stavka 2. ovoga
lanka smatraju se brani drug poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i
roditelji njegovoga branog druga, preci i potomci u izravnoj liniji, maehe odnosno
ousi koje punoljetno pastore uzdrava, bivi brani drugovi za koje porezni obveznik
plaa alimentaciju i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom
prema posebnom zakonu.
(8) Osobama s invaliditetom u smislu ovoga Zakona smatraju se fizike osobe porezni
obveznik i/ili uzdravani lanovi njegove ue obitelji i uzdravana djeca iz stavka 7.
ovoga lanka kojima je rjeenjem donesenim prema propisima o mirovinskom
osiguranju, zatiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te
prema drugim posebnim propisima utvrena invalidnost ili tjelesno oteenje.
(9) U sluaju promjena tijekom mjeseca u kojem se koriste osobni odbici prema stavku 3.
ovoga lanka, osobni odbitak zaokruuje se u korist poreznog obveznika na pune
mjesece.
(10) Rezidentima se osobni odbitak uveava i za iznose plaene za obvezno zdravstveno
osiguranje ako porezni obveznik nije drukije osiguran, do visine propisanoga obveznog
doprinosa za zdravstveno osiguranje.
(11) Nerezidenti mogu u poreznom razdoblju odbiti osobni odbitak u visini osnovnoga
osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga lanka i plaene doprinose za obvezno zdravstveno
osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa.
(12) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe za porezno
razdoblje uveati za iznos stvarnih trokova zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj za
vlastite potrebe, a pod uvjetom da ti izdaci nisu plaeni iz osnovnog, dopunskog ili

privatnoga zdravstvenog osiguranja i ako nisu financirani iz dobivenih darovanja za te

namjene.
(13) Zdravstvenim uslugama iz stavka 12. ovoga lanka smatraju se usluge u okviru
primarne, specijalistiko konzilijarne i bolnike zdravstvene zatite prema posebnom
zakonu, koje se provode u svrhu lijeenja i to: lijeniki pregledi, dijagnostike i
laboratorijske pretrage, dijagnostiki i terapijski postupci, operativni zahvati ukljuujui i
ugradbene materijale, bolnika zdravstvena zatita i medicinska rehabilitacija,
stomatoloke usluge i protetski nadomjesci, lijekovi koji su registrirani u Republici
Hrvatskoj i propisani na recept te se ne mogu kupiti bez recepta, plaena participacija,
lijekovi propisani na recept i kupljeni u Republici Hrvatskoj, a koji nisu registrirani u
Republici Hrvatskoj i ne mogu se kupiti bez recepta, ortopedska pomagala, ona i sluna
pomagala, pomagala za omoguavanje glasnog govora i druga pomagala, ukljuivo i
popravak pomagala, rezervne dijelove i drugo prema Pravilniku o ortopedskim i drugim
pomagalima.
(14) Iznimno od stavka 13. ovoga lanka osobni odbitak po osnovi izdataka nastalih za
zdravstvene usluge rezident ne moe koristiti za izdatke estetskih i kozmetikih zahvata
te kozmetikih sredstava koja nisu medicinski indicirana ili primijenjena za prevenciju ili
lijeenje bolesti, za izdatke sanitetskog i potronog materijala i lijekova i sredstva koja se
mogu kupiti bez recepta.
(15) Rezident moe osobni odbitak iz stavka 12. ovoga lanka koristiti pod uvjetom da su
zdravstvene usluge iz stavka 13. ovoga lanka obavljene u zdravstvenoj ustanovi ili od
zdravstvenog radnika privatne prakse koji su ovlateni odnosno registrirani za obavljanje
zdravstvene zatite u Republici Hrvatskoj u skladu s posebnim zakonom.
(16) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe uveati za kupnju
ili gradnju prvog stambenog prostora (stambene kue ili stana) na podruju Republike
Hrvatske za potrebe njihovog trajnog stanovanja.
(17) Uveanje osobnog odbitka iz stavka 16. ovoga lanka rezident moe koristiti pod
uvjetima da:
1. u trenutku kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora rezident i njegov brani drug
nemaju u vlasnitvu ili suvlasnitvu stambeni prostor, neovisno o povrini, u tuzemstvu i
u inozemstvu,
2. do trenutka kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora rezident nije stekao u
vlasnitvo ili suvlasnitvo stambeni prostor, neovisno o povrini, u tuzemstvu i u
inozemstvu,
3. do trenutka kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora, a nakon sklapanja brane
zajednice, rezident i/ili njegov brani drug nisu stekli u vlasnitvo ili suvlasnitvo
stambeni prostor, neovisno o povrini, u tuzemstvu i u inozemstvu.

(18) Uveanje osobnog odbitka iz stavka 16. ovoga lanka rezident moe koristiti na
nain da:
1. kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora financira iz vlastitih sredstava te se
uveanje osobnog odbitka priznaje na temelju vjerodostojnih isprava (rauna registriranih
izvoaa radova i usluga i drugih isprava) u visini stvarno nastalog izdatka,
2. kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora financira sredstvima namjenskog
stambenog kredita te se uveanje osobnog odbitka priznaje u visini plaenih kamata po
tom kreditu.
(19) Uveanje osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora po
osnovi plaenih kamata namjenskoga stambenog kredita iz stavka 18. toke 2. ovoga
lanka, priznaje se neovisno o nadnevku zakljuenog ugovora o kupnji ili gradnji
stambenog prostora i ugovora o namjenskom stambenom kreditu za kupnju ili gradnju
tog stambenog prostora.
(20) Iznimno od stavka 19. ovoga lanka, za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora
sredstvima namjenskoga stambenog kredita prije 1. sijenja 2003. godine, uveanje
osobnog odbitka po osnovi plaenih kamata po tom kreditu priznaje se uz uvjet da je u
poreznom razdoblju plaena kamata iznosila 6% i vie.
(21) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe u poreznom
razdoblju uveati i za odravanja postojeega stambenog prostora na podruju Republike
Hrvatske u njegovom vlasnitvu ili vlasnitvu njegovoga branog druga, radi poboljanja
uvjeta stanovanja, a pod uvjetom da rezident u tom stambenom prostoru ima prebivalite
i trajno boravi. Uveanje osobnog odbitka za odravanje postojeega stambenog prostora
priznaje se na temelju vjerodostojnih isprava za obavljene radove i usluge registriranih
izvoaa radova.
(22) Rezident osobni odbitak iz stavka 21. ovoga lanka moe koristiti na nain iz
stavaka 18., 19. i 20. ovoga lanka.
(23) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe u poreznom
razdoblju uveati i za iznos plaene slobodno ugovorene najamnine za potrebe stanovanja
u stambenom prostoru najmodavca.
(24) Osobni odbitak iz stavka 23. ovoga lanka ne moe koristiti rezident koji plaa
zatienu najamninu prema posebnom zakonu.
(25) Rezident moe koristiti uveanje osobnog odbitka iz stavaka 12. 24. ovoga lanka
po osnovi vjerodostojnih isprava i dokaza o plaanju koji glase na njegovo ime.
(26) Rezident osobni odbitak iz stavaka 12. 25. ovoga lanka i izdatke iz lanka 12.
stavka 9. ovoga Zakona moe koristiti u ukupnom iznosu najvie do 12.000,00 kuna
godinje.

(27) Porezni obveznici mogu uveati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u
naravi i u novcu doznaenim na iroraun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene,
zdravstvene, humanitarne, portske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te
djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u
prethodnoj godini podnesena godinja porezna prijava i utvren godinji porez na
dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uveava za darovanja dana iznad propisane visine,
pod uvjetom da su dana prema odlukama nadlenih ministarstava o provedbi i
financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja
darovanja.
(28) Osobni odbitak prema stavcima 10. 27. ovoga lanka priznaje se nakon osobnog
odbitka iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, a u godinjem obraunu poreza na dohodak na
temelju podnesene godinje porezne prijave.

ZAKON
O POREZU NA DOHODAK
I. TEMELJNE ODREDBE
1. OPE ODREDBE
lanak 1.
(1) Porez na dohodak utvruje se i plaa prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvruje se posebnim zakonom.
2. POREZNI OBVEZNIK
2.1. Pojam poreznog obveznika
lanak 2.
(1) Porezni obveznik je fizika osoba koja ostvaruje dohodak.
(2) Ako vie fizikih osoba zajedniki ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka
fizika osoba zasebno i to za svoj udio u zajedniki ostvarenom dohotku.
(3) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka to
ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za
dohodak koji mu pritjee iz naslijeenih izvora dohotka.
2.2. Rezident
lanak 3.

(1) Rezident je fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalite ili uobiajeno
boravite.
(2) Rezident je i fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalite ni
uobiajeno boravite, a zaposlen je u dravnoj slubi Republike Hrvatske i po toj osnovi
prima plau.
2.3. Nerezident
lanak 4.
Nerezident je fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalite ni uobiajeno
boravite, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama
ovoga Zakona.
3. IZVORI DOHOTKA
lanak 5.
(1) Izvori dohotka su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti,
imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka.
(2) Dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga Zakona, prema izvoru dohotka iz
stavka 1. ovoga lanka, jest:
1. dohodak od nesamostalnog rada,
2. dohodak od samostalne djelatnosti,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava,
4. dohodak od kapitala,
5. dohodak od osiguranja,
6. drugi dohodak.
4. POREZNA OSNOVICA
lanak 6.
(1) Osnovica poreza na dohodak rezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog
rada, dohotka od samostalne djelatnosti prema stavku 3. ovoga lanka, dohotka od
imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog
dohotka, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (naelo svjetskog dohotka), a
umanjen za osobni odbitak iz lanka 36. i/ili lanka 54. ovoga Zakona.

(2) Osnovica poreza na dohodak nerezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog

rada, dohotka od samostalne djelatnosti prema stavku 3. ovoga lanka, dohotka od
imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog
dohotka, koji nerezident ostvari u tuzemstvu (naelo tuzemnog dohotka), a umanjen za
osobni odbitak iz lanka 36. stavka 1., 11. i 27. ovoga Zakona.
(3) Dohodak od samostalne djelatnosti iz lanka 18. ovoga Zakona, koji rezident ostvari u
tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu, umanjuje se:
1. za iznos plaa novozaposlenih osoba i nagrada uenicima za vrijeme praktinog rada i
naukovanja iz lanka 56. stavka 1. ovoga Zakona,
2. za iznos izdataka za kolovanje i struno usavravanje iz lanka 56. stavka 6. ovoga
Zakona,
3. za iznos izdataka za istraivanje i razvoj iz lanka 57. stavka 1. ovoga Zakona,
4. i za preneseni gubitak iz lanka 35. ovoga Zakona, nakon umanjenja iz toke 1., 2. i 3.
ovoga stavka, koji je rezident po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz lanka 18.
ovoga Zakona ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu.
5. POREZNO RAZDOBLJE
lanak 7.
(1) Porez na dohodak utvruje se i plaa za kalendarsku godinu (porezno razdoblje).
(2) Porezno razdoblje moe biti krae od kalendarske godine u sljedeim sluajevima:
1. ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno, u kojem
sluaju porezno razdoblje obuhvaa razdoblje u kojemu je fizika osoba bila rezident ili
nerezident,
2. roenja ili smrti poreznog obveznika.
(3) U sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka prava iz ovoga Zakona raunaju se u korist
poreznog obveznika, na pune mjesece.
6. POREZNE STOPE
lanak 8.
(1) Porez na dohodak plaa se po stopi od 15% od porezne osnovice do visine dvostrukog
iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku porezne osnovice izmeu
dvostrukog i peterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 35% na
razliku porezne osnovice izmeu peterostrukog i 14-erostrukog iznosa osnovnoga

osobnog odbitka te po stopi od 45% na poreznu osnovicu iznad 14-erostrukog iznosa

osnovnoga osobnog odbitka iz lanka 36. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Porez na dohodak prema stavku 1. ovoga lanka uveava se za prirez porezu na
dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje
se ako jedinice lokalne samouprave propiu nii udio u porezu na dohodak od onog koji
im pripada po posebnom zakonu.
7. PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM
lanak 9.
(1) Dohotkom se ne smatraju:
1. primici od kamata na kunsku i deviznu tednju, na pologe (po vienju i oroene) na
iroraunu, tekuem i deviznom raunu koji su ostvareni od banaka, tedionica i tednokreditnih zadruga,
2. primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu,
3. primici od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom,
4. primici od otuenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika,
5. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doivotne mirovine odreene prema
Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg bi osiguranik ostvario da je navrio odreenu
starosnu dob i/ili odreeni mirovinski sta, a koje uplauju poslodavci za svoje radnike u
vrijeme njihovog umirovljenja,
6. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu,
7. obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o
mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
lanova njihovih obitelji,
8. dravne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike
Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave propisane
statutom tih jedinica i novane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama te
svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u dravnom proraunu
Republike Hrvatske i proraunima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
(2) Dohotkom se ne smatraju ni primici za koje fizike osobe ne pruaju trine
protuusluge i to:
2.1. primici po posebnim propisima:

2.1.1. potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i lanova obitelji poginulih hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata,
2.1.2. socijalne potpore,
2.1.3. doplatak za djecu i novani primici za opremu novoroenog djeteta,
2.1.4. primici osoba s invaliditetom, osim plaa i mirovina,
2.1.5. potpore zbog unitenja i oteenja imovine zbog elementarnih nepogoda,
2.2. potpore zbog unitenja i oteenja imovine zbog ratnih dogaaja,
2.3. nasljedstva i darovi,
2.4. primici od otuenja osobne imovine,
2.5. odtete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnou,
2.6. primici ostvareni na nagradnim natjeajima ili natjecanjima, raspisanim pod
jednakim uvjetima uz mogunost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreu prema
posebnom zakonu,
2.7. primici koje fizike osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizikih osoba, a
za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, lijeenja, nabavu lijekova i ortopedskih
pomagala), rjeavanje kojih nije plaeno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim
osiguranjem.
(3) Dohotkom se ne smatraju ni primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, ivota
i imovine. Primici po osnovi ivotnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja
smatraju se dohotkom ako su premije toga osiguranja bile porezno priznati izdatak.
(4) Ako su primici iz stavka 2. i 3. ovoga lanka u svezi s ostvarivanjem dohotka iz
lanka 5. stavka 2. ovoga Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom.
(5) Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne smatraju primici koji se ostvaruju u okviru
djelatnosti koja se oporezuje prema Zakonu o porezu na dobit.
8. PRIMICI NA KOJE SE NE PLAA POREZ NA DOHODAK
lanak 10.
Porez na dohodak ne plaa se na:
1. naknadu razlike plae za vrijeme vojne slube u Oruanim snagama Republike
Hrvatske,

2. naknadu plae pripadnicima civilne zatite i drugim osobama za djelatnost u okviru

civilne zatite i zatite od elementarnih nepogoda,
3. naknadu plae za vrijeme privremene nezaposlenosti i sprijeenosti za rad isplaenu
na teret sredstava obveznih osiguranja,
4. nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja do propisanog iznosa,
5. nagrade uenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog
sustava i organiziranim kolskim i sveuilinim natjecanjima,
6. primitke uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i
studentskih udruga, po posebnim propisima, a do propisanog iznosa,
7. naknade tete zbog posljedica nesree na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku
sudskog postupka, ako je naknada odreena u jednokratnom iznosu,
8. naknade i nagrade koje osuene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim
ustanovama i domovima za preodgoj,
9. primitke radnika i fizikih osoba iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona po osnovi
naknada, potpora i nagrada koje im isplauje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno
plae, do propisanih iznosa,
10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne
djelatnosti iz lanka 18. ovoga Zakona i drugih djelatnosti koje se oporezuju na nain
propisan za samostalnu djelatnost, do propisanih iznosa,
11. primitke po osnovi slubenih putovanja fizikih osoba koje ne ostvaruju primitke po
osnovi nesamostalnog rada iz lanka 14. ovoga Zakona ili primitke od kojih se utvruje
drugi dohodak iz lanka 32. ovoga Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a
do propisanog iznosa,
12. stipendije uenicima i studentima za redovno kolovanje na srednjim, viim i visokim
kolama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa,
13. stipendije studenata za redovno kolovanje na viim i visokim kolama i fakultetima i
poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u dravnom
proraunu Republike Hrvatske,
14. portske stipendije koje se prema posebnim propisima isplauju portaima za
njihovo portsko usavravanje, do propisanog iznosa,
15. sindikalne socijalne pomoi koje se isplauju iz sredstava
lanovima sindikata,

sindikalne lanarine

16. nagrade za portska ostvarenja i naknade portaima prema posebnim propisima, do

propisanih iznosa.
9. OSOBNA OSLOBOENJA
lanak 11.
Fizike osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dunosti ne
plaaju porez na dohodak na tako ostvaren dohodak i to:
1. efovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i
diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i lanovi
njihove ue obitelji, ako ti lanovi nisu hrvatski dravljani ili nemaju prebivalite u
Republici Hrvatskoj,
2. efovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni dunosnici te lanovi
njihove ue obitelji, ako ti lanovi nisu hrvatski dravljani ili nemaju prebivalite u
Republici Hrvatskoj,
3. dunosnici UN i njihovih posebnih agencija, strunjaci tehnike pomoi UN i njihovih
posebnih agencija,
4. fizike osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i meunarodnih
organizacija, fizike osobe zaposlene kod efova diplomatskog osoblja inozemnih
diplomatskih misija i meunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu
hrvatski dravljani ili nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj,
5. poasni konzularni dunosnici inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za primitke
to ih ostvaruju od drave koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova.
II. UTVRIVANJE DOHOTKA
1. OPE ODREDBE O UTVRIVANJU DOHOTKA
lanak 12.
(1) Dohodak je razlika izmeu primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka
nastalih u istom poreznom razdoblju.
(2) Primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su
poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju.
(3) Izdacima se smatraju svi odljevi dobara s novanom vrijednou izvreni radi
ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 2. ovoga lanka.
(4) Primici i izdaci utvruju se primjenom naela blagajne.

(5) Primici se pripisuju onoj osobi koja ih je ostvarila. U sluaju prestanka porezne
obveze primici se pripisuju onoj osobi kojoj se na temelju njihovog priljeva poveava
gospodarstvena snaga (pravnom sljedniku).
(6) Izdaci se pripisuju onoj fizikoj osobi kojoj se pripisuju i primici od gospodarstvene
djelatnosti prema stavku 5. ovoga lanka, bez obzira tko ih je uinio.
(7) Primici i izdaci koji su nastali u ime i za raun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju
se ni primitkom ni izdatkom i ne utjeu na visinu dohotka.
(8) Izdacima se ne smatraju ni oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih
izdataka niti izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu
nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao to su:
1. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi,
2. izdaci za novane kazne i prekraje, izdaci za trokove sudskog ili upravnog postupka
u osobnim predmetima i kamate na zakanjela plaanja osobnih izdataka.
(9) Izdacima pri utvrivanju dohodaka rezidenata smatraju se i tijekom poreznog
razdoblja u tuzemstvu uplaene premije ivotnog osiguranja koje imaju obiljeje tednje,
dopunskog i privatnoga zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja tuzemnim osiguravateljima do visine 1.000,00 kuna za svaki mjesec poreznog
razdoblja, a najvie do visine odreene lankom 36. stavkom 26. ovoga Zakona.
2. UTVRIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA
2.1. Dohodak od nesamostalnog rada
lanak 13.
Dohodak od nesamostalnog rada je razlika izmeu primitaka priteklih u poreznom
razdoblju u skladu s odredbama lanka 14. ovoga Zakona i izdataka nastalih u istom
razdoblju u skladu s odredbama lanka 16. ovoga Zakona.
2.2. Primici po osnovi nesamostalnog rada
lanak 14.
(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaom) smatraju se:
1. svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplauje ili daje radniku po osnovi
radnog odnosa, prema propisima koji ureuju radni odnos, a to su:

1.1. plaa koju poslodavac isplauje radnicima u svezi sa sadanjim radom, prijanjim
radom po osnovi prijanjeg radnog odnosa ili buduim radom po osnovi sadanjeg radnog
odnosa,
1.2. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac isplauje ili
daje radnicima iznad propisanih iznosa,
1.3. plaa koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba,
1.4. premije osiguranja koje poslodavci plaaju za svoje radnike po osnovi ivotnog
osiguranja, dopunskog i privatnoga zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja i osiguranja njihove imovine,
1.5 svi drugi primici koje poslodavac isplauje ili daje radniku za obavljeni rad po osnovi
ugovora o radu ili drugog akta kojim se ureuje radni odnos,
2. poduzetnika plaa koja ulazi u rashod pri utvrivanju poreza na dobit,
3. primici (plaa) fizikih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu
inozemnog poslodavca u tuzemna drutva za rad u tim drutvima,
4. primici (plaa) lanova predstavnikih i izvrnih tijela dravne vlasti i jedinica lokalne
i podrune (regionalne) samouprave koji im se isplauju za rad u tim tijelima i
jedinicama,
5. naknade plae osobama koje pruaju njegu i pomo hrvatskim ratnim vojnim
invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, prema posebnom propisu.
(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i:
1. mirovine ostvarene na temelju prijanjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko
osiguranje,
2. mirovine koje isplauju osiguravatelji na temelju prijanjih uplata poslodavca za dokup
dijela mirovine, ako su te uplate bile osloboene oporezivanja,
3. mirovine koje se isplauju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost,
poduzetnicima koji su plaali porez na dobit i drugim osobama na temelju prijanjih
uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak
ili rashod.
(3) Primicima u naravi smatraju se koritenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije
kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka,
odnosno plae iz stavka 1. i 2. ovoga lanka daju radnicima i fizikim osobama koje
ostvaruju primitke iz stavka 1. i 2. ovoga lanka. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata

smatra se razlika izmeu ugovorene nie i stope kamate od 4% godinje, osim kamata po
kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz prorauna, ali ne radnicima uprave.
(4) Radnicima, u smislu stavka 1. toke 1. ovoga lanka, smatraju se i slubenici,
namjetenici i druge osobe koje su u radnom odnosu, prema propisima koji ureuju radni
odnos.
2.3. Primici koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada
lanak 15.
(1) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici koje poslodavac i isplatitelj
primitka odnosno plae iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona omoguuje radnicima i
fizikim osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona u interesu
obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plae, a osobito:
1. ureenje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu,
2. posebna radna odjea obiljeena nazivom ili znakom poslodavca ili isplatitelja
primitka odnosno plae iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona,
3. obvezni lijeniki pregledi prema posebnim propisima,
4. sistematski kontrolni lijeniki pregledi ako su omogueni svim radnicima i fizikim
osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona,
5. kolovanje i struno usavravanje koje je u svezi s djelatnosti poslodavca i isplatitelja
primitka, odnosno plae iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi koje isplauje Hrvatski
zavod za mirovinsko osiguranje i to:
1. naknada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata prema posebnom zakonu:
1.1. naknada za vrijeme nezaposlenosti,
1.2. naknada plae utvrena u visini razlike izmeu plae koju prima kao radnik i plae
koju bi primao kao pripadnik gardijske postrojbe istoga ina i ustrojbenog mjesta,
odnosno plae pripadnika djelatnog sastava Oruanih snaga Republike Hrvatske,
1.3. naknada od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme
profesionalne rehabilitacije i od zavrene profesionalne rehabilitacije do zaposlenja,
2. zatitni dodatak uz mirovinu planiran u dravnom proraunu ili proraunu jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave,

3. novana naknada zbog tjelesnog oteenja,

4. doplatak za pomo i njegu druge osobe,
5. naknada plae invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od dana nastanka
invalidnosti do najdue 24 mjeseca od dana zavretka profesionalne rehabilitacije.
(3) Ako poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plae i mirovine iz lanka 14. ovoga
Zakona isplauje radniku i fizikim osobama te umirovljenicima plau ili mirovinu po
sudskoj presudi, propisane zatezne kamate isplaene po toj osnovi ne smatraju se
primitkom od nesamostalnog rada i ne podlijeu oporezivanju.
2.4. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada
lanak 16.
(1) Izdacima koji se oduzimaju od primitaka iz lanka 14. ovoga Zakona pri utvrivanju
dohotka od nesamostalnog rada, smatraju se uplaeni doprinosi za obvezna osiguranja iz
plae, odnosno iz primitka.
(2) Izdacima iz stavka 1. ovoga lanka koji se mogu odbiti pri utvrivanju dohotka od
nesamostalnog rada i predujma poreza po toj osnovi smatraju se i uplaene premije
osiguranja iz lanka 12. stavka 9. ovoga Zakona, koje radnici i fizike osobe koje
ostvaruju primitke iz lanka 14. ovoga Zakona uplauju na svoj teret, a poslodavac i
isplatitelj primitka, odnosno plae i mirovine iz lanka 14. ovoga Zakona ih obustavlja i
uplauje pri isplati plae, odnosno primitka ili mirovine.
3. UTVRIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
3.1. Dohodak od samostalne djelatnosti
lanak 17.
Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednaenih
djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i umarstva.
3.2. Samostalne djelatnosti
lanak 18.
(1) Obrtom i s obrtom izjednaenim djelatnostima (obrtnikim djelatnostima), u smislu
ovoga Zakona, smatraju se:
1. djelatnosti u smislu lanka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene
gospodarstvene djelatnosti,

2. ustup uz naknadu ili konana prodaja imovinskih prava u okviru obrtnike djelatnosti
ili djelatnosti slobodnog zanimanja iz stavka 2. ovoga lanka,
3. otuenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) vie od tri nekretnine ili vie od tri
imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlauju
na temelju posebnog zakona. Razdoblje od pet godina poinje tei od dana otuenja prve
nekretnine, pri emu je mjerodavan nadnevak kupoprodajnog ili drugoga ugovora
odnosno isprave o stjecanju vlasnitva. Ako se otuuje zgrada s vie stanova ili poslovnih
prostora ili graevinsko zemljite ili vie zemljinih estica, jednom nekretninom smatra
se svaki stan, poslovni prostor, gradilite ili zemljina estica.
(2) Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne djelatnosti fizikih
osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji ureuju obvezna
osiguranja, odnosno djelatnosti fizikih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su
po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. Djelatnostima
slobodnih zanimanja osobito se smatraju:
1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih biljenika,
revizora, inenjera, arhitekata, poreznih savjetnika, steajnih upravitelja, tumaa,
prevoditelja, turistikih djelatnika i druge sline djelatnosti,
2. samostalna djelatnost znanstvenika, knjievnika, izumitelja i druge sline djelatnosti,
3. samostalna predavaka djelatnost, odgojna djelatnost i druge sline djelatnosti,
4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i portaa,
(3) Djelatnost poljoprivrede i umarstva obuhvaa koritenje prirodnih bogatstava zemlje
i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u nepreraenom
stanju. Fizike osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i umarstva obveznici poreza
na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom
zakonu te ako ostvaruju poticaje na nain i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima.
3.3. Utvrivanje dohotka od samostalne djelatnosti
lanak 19.
(1) Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika izmeu poslovnih primitaka i poslovnih
izdataka nastalih u poreznom razdoblju.
(2) Dohodak od otuenja nekretnina i imovinskih prava iz lanka 18. stavka 1. toke 3.
ovoga Zakona ne oporezuje se ako je otuenje izvreno izmeu branih drugova, predaka
i potomaka u izravnoj liniji i drugih lanova ue obitelji iz lanka 36. stavka 7. ovoga
Zakona te izmeu razvedenih branih drugova ako je otuenje u izravnoj vezi s
razvodom braka.

(3) Ako su nekretnine iz lanka 18. stavka 1. toke 3. ovoga Zakona i stavka 2. ovoga
lanka steene darovanjem i otuene u roku od pet godina od dana njihove nabave od
strane darovatelja, darovatelju se utvruje dohodak od samostalne djelatnosti na nain iz
lanka 19. 24. ovoga Zakona.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka i lanka 23. stavka 1. ovoga Zakona, porezni
obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i portaa iz lanka
18. stavka 2. toke 4. ovoga Zakona, mogu utvrivati dohodak i plaati predujam poreza
na dohodak po osnovi tih djelatnosti u skladu s lankom 32. i lankom 48. ovoga Zakona.
3.4. Primici po osnovi samostalnih djelatnosti
lanak 20.
(1) Poslovni primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja
su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom
razdoblju.
(2) Primici iz stavka 1. ovoga lanka utvruju se prema njihovoj trinoj vrijednosti.
(3) U poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava
koja slue za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u
popisu dugotrajne imovine, kao i primici ostvareni od otuenja ili likvidacije djelatnosti.
Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetniku djelatnost, primici od otuenja se
ne oporezuju ukoliko je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih priuva.
(4) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja financijske imovine.
(5) Poslovnim primicima smatraju se manjkovi dobara u smislu propisa o porezu na
dodanu vrijednost iznad visine utvrene odlukom Hrvatske obrtnike komore te
pripadajui porezi zaraunati prilikom nabave dobara za koja je utvren manjak.
3.5. Izdaci po osnovi samostalnih djelatnosti
lanak 21.
(1) Poslovni izdaci su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja
radi stjecanja, osiguranja i ouvanja poslovnih primitaka. U poslovne izdatke poreznih
obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz lanka 18. ovoga Zakona ulaze oni
izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.
(2) U poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene vrijednosti pojedinano ili ukupno
prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine koja su se vodila ili trebala voditi u
popisu dugotrajne imovine. Poslovnim izdacima smatraju se i trokovi otuenja i
likvidacije.

(3) Poslovnim izdacima smatraju se i ulaganja osim ulaganja financijske imovine i

ulaganja u dugotrajnu imovinu.
(4) Primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak, a otplate kredita i zajmova nisu
poslovni izdatak.
(5) Plaene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti smatraju se
poslovnim izdacima, a naplaene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava koja
slue za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim primicima, ako nisu oporezive po
odbitku u skladu sa lankom 30. i lankom 51. stavkom 2. ovoga Zakona.
(6) Izdacima koji se priznaju pri utvrivanju dohotka od samostalne djelatnosti iz lanka
18. ovoga Zakona, smatraju se i uplaeni doprinosi za obvezna osiguranja prema
posebnim propisima.
(7) Izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge, koji slue za stjecanje dohotka,
priznaju se u visini cijene nabave ili troka proizvodnje.
(8) Izdacima se smatraju izdaci za plae i obvezni doprinosi na plau radnika i fizikih
osoba koje ostvaruju primitke iz lanka 14. stavka 1. ovoga Zakona (plae s porezima i
doprinosima) u visini stvarnih isplata.
(9) Izdacima poslovanja smatraju se i otpisi prema lanku 24. stavku 4. ovoga Zakona na
nain i prema stopama propisanim Zakonom o porezu na dobit.
(10) Izdacima otpisa ne smatraju se otpisi poveane vrijednosti dugotrajne imovine zbog
revalorizacije.
3.5.1. Izdaci koji se porezno ne priznaju
lanak 22.
(1) Pri utvrivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju se sljedei izdaci:
1. 70% izdataka reprezentacije (ugoenja, darova s ili bez utisnutog znaka tvrtke ili
proizvoda, izdataka za odmor, port, rekreaciju i razonodu, izdataka za koritenje osobnih
motornih vozila, plovila, zrakoplova, kua za odmor i drugih slinih izdataka), u visini
trokova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom,
2. porez na dodanu vrijednost na vlastitu potronju, a i besplatne isporuke i drugi izdaci,
3. primici poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada, potpora i
nagrada, iznad propisanih iznosa,
4. dnevnica i trokova slubenog putovanja poduzetnika koji obavljaju samostalnu
djelatnost, iznad propisanih iznosa,

5. 30% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim
sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako
se po osnovi koritenja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvruje plaa ili drugi
dohodak.
(2) Iznimno od stavka 1. toke 5. ovoga lanka poslovnim izdacima smatraju se ukupno
nastali izdaci za osiguranje osobnih motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava.
(3) Kao poslovni izdaci ne mogu se odbiti ni drugi izdaci koji nisu u izravnoj svezi s
obavljanjem samostalne djelatnosti.
3.6. Poslovne knjige i evidencije
lanak 23.
(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz lanka 18. ovoga Zakona
duni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrivati dohodak
na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija.
(2) Poslovne knjige i evidencije iz stavka 1. ovoga lanka su knjiga primitaka i izdataka,
popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o trabinama i obvezama.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, porezni obveznici nisu obvezni voditi knjigu
prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u knjizi primitaka i
izdataka ili u evidencijama propisanim drugim zakonima te ako se te evidencije vode na
mjestu gdje se ostvaruju gotovinski primici.
(4) Za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora se izdati raun.
(5) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz lanka 18. ovoga Zakona,
vode jedne poslovne knjige.
3.6.1. Popis dugotrajne imovine
lanak 24.
(1) U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava, ako su njihove nabavne cijene,
odnosno trokovi proizvodnje (nabavna vrijednost) vei od 2.000,00 kuna i ako je njihov
vijek trajanja dulji od godinu dana. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je
kod njihove nabave plaena naknada.
(2) Popis dugotrajne imovine slui za utvrivanje izdataka otpisa (amortizacije)
dugotrajne imovine. Dugotrajna se imovina i nakon to je u cijelosti otpisana zadrava u
popisu dugotrajne imovine do trenutka prodaje, darovanja ili drugog naina otuenja ili
unitenja.

(3) U popis dugotrajne imovine unose se pojedinana nabavna vrijednost dobara

dugotrajne imovine, vijek trajanja (koritenja), knjigovodstvena vrijednost i otpisi.
(4) Nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, koja su unesena u popis dugotrajne
imovine, otpisuje se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Ako se dobro dugotrajne
imovine zbog unitenja vie ne moe koristiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi nain
otui, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelosti.
3.7. Nain ostvarivanja dohotka od samostalne djelatnosti
lanak 25.
Dohodak od samostalne djelatnosti iz lanka 18. ovoga Zakona porezni obveznik moe
ostvarivati sam, kao supoduzetnik ili u nekom drugom obliku sudjelovanja u dohotku od
samostalne djelatnosti.
3.8. Promjena naina oporezivanja
lanak 26.
(1) Porezni obveznik iz lanka 18. ovoga Zakona moe na vlastiti zahtjev plaati porez na
dobit umjesto poreza na dohodak ili je obvezan plaati porez na dobit umjesto poreza na
dohodak ako ispunjava zakonske uvjete za oporezivanje dobiti, na nain i pod uvjetima
propisanim Zakonom o porezu na dobit. U sluaju supoduzetniva ili drugog oblika
zajednikog dohotka pisani zahtjev podnose i potpisuju svi supoduzetnici.
(2) Pisani zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka kojim se na vlastiti zahtjev trai promjena
naina oporezivanja dostavlja se nadlenoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekue
godine za iduu kalendarsku godinu.
(3) Rjeenje kojim se usvaja zahtjev iz stavka 2. ovoga lanka obvezuje poreznog
obveznika sljedeih pet godina. U opravdanim sluajevima Porezna uprava moe odobriti
i krai rok prelaska s plaanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno.
4. UTVRIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA
4.1. Dohodak od imovine i imovinskih prava
lanak 27.
(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika izmeu primitaka po
osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i
turistima i organiziranja kampova, primitaka od vremenski ogranienog ustupa autorskih
prava, prava industrijskog vlasnitva i drugih imovinskih prava, primitaka od otuenja
nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom
razdoblju nastali u svezi s tim primicima.

(2) Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina priznaju
se izdaci u visini 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga lanka, poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak
od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, a
nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i
dohodak ne utvruje prema lanku 19. do 24. ovoga Zakona odnosno na temelju
poslovnih knjiga, porez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i
turistima i organiziranja kampova, utvruje se u paualnom iznosu prema lanku 44.
ovoga Zakona.
(4) Kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava izdaci se utvruju u visini stvarno
nastalih izdataka, za koje porezni obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne isprave.
Izdaci se tijekom poreznog razdoblja ne priznaju, ve se uzimaju u obzir tek pri
utvrivanju godinjeg poreza na dohodak od imovinskih prava.
(5) Dohotkom iz stavka 1. ovoga lanka smatra se i dohodak koji porezni obveznik
ostvari od otuenja nekretnina i imovinskih prava. Otuenjem se smatra prodaja, zamjena
i drugi prijenos. Dohodak ini razlika izmeu primitka utvrenog prema trinoj
vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuuje i nabavne vrijednosti uveane
za rast proizvoakih cijena industrijskih proizvoda. Trokovi otuenja mogu se odbiti
kao izdaci.
(6) Dohodak od otuenja nekretnine iz stavka 5. ovoga lanka ne oporezuje se ako je
nekretnina sluila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdravanim lanovima njegove
ue obitelji iz lanka 36. stavak 7. ovoga Zakona, a i u sluaju ako je nekretnina ili
imovinsko pravo otueno nakon tri godine od dana nabave.
(7) Dohodak od otuenja nekretnina i imovinskih prava iz stavka 5. ovoga lanka ne
oporezuje se ako je otuenje izvreno izmeu branih drugova i srodnika u prvoj liniji i
drugih lanova ue obitelji iz lanka 36. stavak 7. ovoga Zakona te izmeu razvedenih
branih drugova ako je otuenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeivanjem
nekretnina i imovinskih prava.
(8) Ako je nekretnina iz stavka 5., 6. i 7. ovoga lanka steena darovanjem i otuena u
roku od tri godine od dana njezine nabave od strane darovatelja, otuitelju se utvruje
dohodak od imovine i imovinskih prava na nain iz stavka 5. ovoga lanka. U sluaju
stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave
darovatelja, a nabavnu vrijednost ini trina vrijednost u trenutku nabave.
(9) Gubici od otuenja nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti samo od dohotka od
otuenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini.
(10) Dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se samo ako se ne radi o dohotku
koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti.

4.2. Procjena dohotka od imovine

lanak 28.
Ako pri utvrivanju dohotka iz lanka 27. stavka 1. ovoga Zakona, zakupnina,
najamnina, primitak od imovinskih prava te primitak od otuenja nekretnina i imovinskih
prava nije prijavljen ili nije prijavljen u trinom iznosu, dohodak e utvrditi Porezna
uprava prema trinim cijenama u mjestu u kojemu se nekretnina nalazi, mjestu u kojemu
se imovinsko pravo daje na koritenje odnosno u mjestu u kojemu se imovinsko pravo
otuuje ili prema naputku o osnovama i mjerilima za utvrivanje trinih cijena koje
donosi ministar financija.
4.3. Promjena naina utvrivanja dohotka od imovine
lanak 29.
(1) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup
nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i
organiziranjem kampova, a obveznik je poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o
porezu na dodanu vrijednost, utvruje dohodak od imovine u skladu sa lancima 19. 24.
ovoga Zakona, odnosno na nain propisan za samostalne djelatnosti.
(2) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup
nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i
organiziranjem kampova, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, moe na vlastiti
zahtjev utvrivati dohodak od imovine u skladu sa lancima 19. 24. ovoga Zakona,
odnosno na nain propisan za samostalne djelatnosti.
(3) U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka porezni obveznik moe plaati porez na
dobit umjesto poreza na dohodak u skladu s odredbama lanka 26. ovoga Zakona.
5. UTVRIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA
lanak 30.
(1) Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i
koritenja usluga na teret dobiti tekueg razdoblja i udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili
opcijskom kupnjom vlastitih dionica, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju.
(2) Izuzimanjima imovine i koritenjem usluga iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se
izuzimanja imovine i koritenje usluga od strane lanova trgovakih drutava za njihove
privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvreni tijekom poreznog razdoblja na teret
dobiti tekueg razdoblja, te izuzimanja fizikih osoba koje obavljaju samostalnu
djelatnost iz lanka 18. ovoga Zakona od koje se plaa porez na dobit.

(3) Kamatama iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se primici to ih fizike osobe ostvaruju
od potraivanja po osnovi danih zajmova i kredita ukljuivo i one primitke ostvarene
preko banaka po komisionim kreditima. Kamatama iz stavka 1. ovoga lanka ne smatraju
se naplaene kamate iz lanka 9. stavka 1. ovoga Zakona kao ni naplaene kamate po
sudskim rjeenjima i rjeenjima tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
(4) Dohotkom iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se i primici po osnovi udjela u dobiti
lanova uprave i radnika trgovakih drutava koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske
kupnje vlastitih dionica.
(5) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje dionica iz stavka 4. ovoga lanka
utvruje se kao razlika izmeu trine vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrene
cijene dionica, ako je trina vrijednost via u trenutku realizacije prava iz opcije.
(6) Realizacijom prava iz opcije u smislu stavka 5. ovoga lanka smatra se trenutak
kupnje dionica drutva od strane vlasnika opcije (radnika i lanova uprave drutva) ili
trenutak prijenosa prava na kupnju dionica drutva na treu osobu.
(7) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje vlastitih dionica utvruje se
poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz opcije prema
stavku 6. ovoga lanka.
(8) Primici po osnovi udjela u dobiti koje lanovi uprave i radnici trgovakih drutava
ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih drutava utvruju se u visini trine vrijednosti ili
razlike izmeu trine vrijednosti dodijeljenih dionica i plaene naknade, ako se dionice
stjeu uz djelominu naknadu.
(9) Dohodak od kapitala prema stavcima 5., 6., 7. i 8. ovoga lanka utvruje se samo ako
vlastite dionice drutva u trenutku dodjele tih dionica ili realizacije prava iz opcije
kotiraju na burzi ili ureenim javnim tritima u skladu s posebnim zakonom. Ako ovaj
uvjet nije ispunjen po toj osnovi utvruje se dohodak od nesamostalnog rada iz lanka 14.
ovoga Zakona ili drugi dohodak iz lanka 32. ovoga Zakona.
(10) Pri utvrivanju dohotka od kapitala ne priznaju se izdaci.
6. UTVRIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA
lanak 31.
(1) Dohotkom od osiguranja smatraju se primici u visini uplaenih i porezno priznatih
premija ivotnog osiguranja s obiljejem tednje i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja,
a u sluaju otkupa polica ivotnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja ili prestanka
osiguranja dohotkom se smatra iznos primitka, ako je manji od uplaenih premija
osiguranja.
(2) Pri utvrivanju dohotka prema stavku 1. ovoga lanka ne priznaju se izdaci.

(3) Uplaene premije osiguranja od kojih se utvruje dohodak od osiguranja iskazuju se s

valutnom klauzulom i u trenutku isplate osigurane svote preraunavaju u kunsku
protuvrijednost primjenom srednjeg teaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.
(4) Poslodavci, isplatitelji i porezni obveznici duni su o uplaenim porezno priznatim
premijama osiguranja i isplaenom dohotku od osiguranja voditi i dostavljati propisane
evidencije i izvjea.
7. UTVRIVANJE DRUGOG DOHOTKA
7.1. Drugi dohodak
lanak 32.
(1) Drugi dohodak je razlika izmeu svakoga pojedinanog primitka prema stavku 2.,
odnosno stavku 3. ovoga lanka umanjen za propisane izdatke iz stavka 4. i 5. ovoga
lanka.
(2) Drugi dohodak ostvaruje se po osnovi primitaka koji se ne smatraju primicima
odreenim po osnovi:
1. nesamostalnog rada iz lanka 14. ovoga Zakona,
2. samostalne djelatnosti iz lanka 18. ovoga Zakona,
3. imovine i imovinskih prava iz lanka 27. ovoga Zakona,
4. kapitala iz lanka 30. ovoga Zakona,
5. osiguranja iz lanka 31. ovoga Zakona.
(3) Primicima prema stavku 1. i 2. ovoga lanka osobito se smatraju:
1. primici po osnovi djelatnosti lanova skuptina i nadzornih odbora trgovakih
drutava, upravnih odbora, upravnih vijea i drugih njima odgovarajuih tijela drugih
pravnih osoba, lanova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji
nemaju svojstvo djelatnika u sudu,
2. autorske naknade isplaene prema posebnom zakonu kojim se ureuju autorska i
srodna prava,
3. primici po osnovi djelatnosti portaa,
4. primici po osnovi djelatnosti trgovakih putnika, agenta, akvizitera, portskih sudaca i
delegata, tumaa, prevoditelja, turistikih djelatnika, konzultanata, sudskih vjetaka te
druge sline djelatnosti,

5. primici u naravi koritenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri

odobravanju kredita i druge pogodnosti prema lanku 14. stavku 3. ovoga Zakona, a koje
davatelji tih primitaka daju fizikim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje
ostvaruju primitke iz lanka 14. ovoga Zakona,
6. nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja iz lanka 10. toke 4.
ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,
7. primici uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i
studentskih udruga prema posebnim propisima iz lanka 10. toke 6. ovoga Zakona,
iznad propisanog iznosa,
8. stipendije uenicima i studentima za redovno kolovanje na srednjim, viim i visokim
kolama i fakultetima iz lanka 10. toke 12. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,
9. portske stipendije koje se prema posebnim propisima isplauju portaima za njihovo
portsko usavravanje iz lanka 10. toke 14. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,
10. nagrade za portska ostvarenja i naknade portaima prema posebnim propisima iz
lanka 10. toke 16. ovoga Zakona, iznad propisanih iznosa,
11. ostali posebno nenavedeni primici koje fizikim osobama isplauju ili daju pravne i
fizike osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju
samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji.
(4) Izdacima koji se priznaju pri utvrivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga lanka
smatraju se uplaeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim
propisima.
(5) Iznimno, pri utvrivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga lanka izdaci se, prije
izdataka iz stavka 4. ovoga lanka ako su obraunani i plaeni prema posebnim
propisima, priznaju u visini 30 % ostvarenih primitaka fizikim osobama po osnovi:
1. autorskih naknada isplaenih prema posebnom zakonu kojim se ureuju autorska i
srodna prava ukljuujui i naknade za isporueno umjetniko djelo osobama koje
obavljaju umjetniku i kulturnu djelatnost,
2. profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i portaa koji su osigurani po toj osnovi
i doprinose za obvezna osiguranja plaaju prema rjeenju,
3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetnike, artistike, zabavne, portske,
knjievne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te
zabavnim priredbama.
(6) Porezni obveznik koji ostvaruje drugi dohodak iz stavka 1. ovoga lanka po osnovi
djelatnosti moe na vlastiti zahtjev, upisom u registar poreznih obveznika, utvrivati

dohodak u skladu sa lancima 19. do 24. ovoga Zakona odnosno na nain propisan za
samostalne djelatnosti. Zahtjev za promjenom naina utvrivanja i oporezivanja dohotka
porezni obveznik obvezan je podnijeti na poetku ostvarivanja dohotka, na poetku
obavljanja djelatnosti ili do kraja tekue godine za iduu godinu.
(7) Porezni obveznik koji prema stavku 6. ovoga lanka utvruje dohodak u skladu sa
alankom 19. 24. ovoga Zakona, ne moe koristiti izdatke iz stavka 5. ovoga lanka.
7.2. Drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa
lanak 33.
(1) Drugim dohotkom smatra se i primitak po osnovi povrata doprinosa iz stavka 2.
ovoga lanka.
(2) Primitkom po osnovi povrata doprinosa smatra se iznos vraenog doprinosa iz
osnovice za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, a koji
je, za odreeno razdoblje obrauna doprinosa, obraunan i uplaen iz iznosa koji prelazi
iznos najvie godinje osnovice prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja.
(3) Pri utvrivanju drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa ne priznaju se izdaci.
8. ZAJEDNIKI DOHODAK
lanak 34.
(1) Ako vie fizikih osoba ostvaruje dohodak zajednikim obavljanjem samostalne
djelatnosti (supoduzetnitvo), svaka fizika osoba (supoduzetnik) plaa porez na dio
dohotka koji joj pripada od zajednike samostalne djelatnosti.
(2) Dohodak ostvaren obavljanjem zajednike samostalne djelatnosti iz lanka 18. ovoga
Zakona, utvruje se kao jedinstveni dohodak u skladu s odredbama lanka 19. 24.
ovoga Zakona. Zajedniki ostvaren dohodak ili gubitak dijeli se na pojedine
supoduzetnike prema ugovoru. Ako ugovor nije sklopljen dohodak ili gubitak se dijeli na
jednake dijelove.
(3) Dijelu dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrenog prema stavku 2. ovoga
lanka, dodaju se primici koje pojedini supoduzetnik ostvari za svoj rad ili druge
naknade, a koji su kao poslovni izdaci smanjili dohodak od zajednike djelatnosti. Od
dijela dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrenog prema stavku 2. ovoga lanka
odbijaju se izdaci koji su nastali pojedinom supoduzetniku, a kao poslovni izdaci nisu
smanjili dohodak od zajednike djelatnosti.
(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka odnose se i na sluajeve kada vie fizikih osoba
zajedniki ostvaruje dohodak od imovine i imovinskog prava (suvlasnici i supoduzetnici).

(5) Zajedniki dohodak od imovine i imovinskih prava utvruje se prema odredbama

lanka 27. i 28. ovoga Zakona.
(6) Supoduzetnici koji ostvaruju zajedniki dohodak iz stavka 1. i 4. ovoga lanka
obvezni su imenovati nositelja zajednike djelatnosti, koji je prvenstveno odgovoran za
voenje poslovnih knjiga, plaanje poreznih i drugih obveza, podnoenje prijava i
izvjea i izvravanje drugih propisanih obveza koje proizlaze iz zajednike djelatnosti i
zajednike imovine i imovinskih prava. Nerezident ne moe biti imenovan nositeljem
zajednike djelatnosti. Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja zajednike djelatnosti,
imenovat e ga Porezna uprava.
(7) Nositelj zajednike djelatnosti iz stavka 6. ovoga lanka obvezan je po isteku
poreznog razdoblja (kalendarske godine) ispostavi Porezne uprave nadlenoj prema
svome prebivalitu ili uobiajenom boravitu podnijeti prijavu o utvrenom dohotku od
zajednike djelatnosti.
(8) Prijava o utvrenom dohotku od zajednike djelatnosti podnosi se do kraja mjeseca
sijenja tekue za proteklu godinu.
III. POREZNI GUBITAK
lanak 35.
(1) Porezni gubitak moe se utvrditi po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti iz
lanka 18. ovoga Zakona i ostalih djelatnosti od kojih se dohodak utvruje na nain
propisan za samostalne djelatnosti, odnosno na temelju poslovnih knjiga prema lanku
19. 24. ovoga Zakona.
(2) Porezni gubitak iz stavka 1. ovoga lanka moe se nadoknaditi (odbiti) samo od
dohotka po osnovi kojega je i utvren.
(3) Porezni gubitak koji se ne moe nadoknaditi (odbiti) u poreznom razdoblju u kojemu
je nastao, prenosi se i nadoknauje umanjenjem dohotka po osnovi kojega je utvren, u
sljedeih pet poreznih razdoblja.
(4) Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka iz stavka 1. ovoga lanka
istekom petoga poreznog razdoblja.
(5) Odbitak gubitka je doputen u tekuem poreznom razdoblju ako se nije mogao odbiti
(nadoknaditi) u prethodnim poreznim razdobljima. Preneseni se gubici nadoknauju
prema redoslijedu njihova nastanka.
(6) Porezni gubitak ne moe se utvrditi po osnovi izdatka za uplaene premije ivotnog
osiguranja s obiljejem tednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja prema lanku 12. stavku 9. ovoga Zakona.

IV. OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA

lanak 36.
(1) Rezidentima se ukupan iznos ostvarenog dohotka prema lanku 5. ovoga Zakona,
umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 1.600,00 kuna i to za svaki mjesec poreznog
razdoblja za koji se utvruje porez. Rezidentima se kod ostvarene mirovine na temelju
prijanjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje i na temelju prijanjih
uplata premija osiguranja za dokup dijela mirovine na teret poslodavca, priznaje osobni
odbitak u visini ukupne mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 1.600,00
kuna, a najvie do 3.000,00 kuna mjeseno.
(2) Rezidenti mogu uveati osobni odbitak iz stavka 1. ovoga lanka u visini:
1. 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za uzdravane lanove ue obitelji te bivega branog
druga za kojeg plaaju alimentaciju,
2. za uzdravanu djecu: 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za prvo dijete, 0,7 za drugo, 1,0
za tree, 1,4 za etvrto, 1,9 za peto, a za svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog
odbitka progresivno se uveava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0 vie u odnosu prema
faktoru osnovnoga osobnog odbitka za prethodno dijete,
3. 0,3 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdravanog lana ue
obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom.
4. 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdravanog lana ue
obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rjeenjem, na temelju posebnih propisa,
utvrena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju
posebnih propisa, pravo na tuu pomo i njegu. U tom sluaju porezni obveznik za sebe
osobno i za istu osobu koju uzdrava ne moe koristiti osobni odbitak iz toke 3. ovoga
stavka.
(3) Tijekom poreznog razdoblja, pri utvrivanju predujma poreza na dohodak od
nesamostalnog rada prema lanku 45. ovoga Zakona, rezidentu se priznaju osobni odbici
iz stavka 1. i 2. ovoga lanka odnosno nerezidentu osnovni osobni odbitak iz stavka 1.
ovoga lanka, a na temelju porezne kartice iz lanka 46. ovoga Zakona.
(4) Uzdravanim lanovima ue obitelji i uzdravanom djecom smatraju se fizike osobe
iji oporezivi primici, primici na koje se ne plaa porez i drugi primici koji se u smislu
ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos esterostrukoga osnovnoga
osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga lanka, na godinjoj razini.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka, pri utvrivanju prava na osobni odbitak za
uzdravane lanove ue obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim
propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, primitaka za opremu
novoroenog djeteta i obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja.

(6) Ako vie osoba uzdrava lana ili lanove ue obitelji i djecu, osobni odbitak za te
osobe ravnomjerno se rasporeuje na sve koji te lanove i djecu uzdravaju, osim ako se
ne sporazume drukije.
(7) Djecom u smislu stavka 2. ovoga lanka smatraju se djeca koju roditelji, skrbnici,
usvojitelji, pooimi i pomajke uzdravaju. Djecom se smatraju i djeca nakon zavretka
redovnog kolovanja do prvog zapoljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za
zapoljavanje. Drugim uzdravanim lanovima ue obitelji u smislu stavka 2. ovoga
lanka smatraju se brani drug poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i
roditelji njegovoga branog druga, preci i potomci u izravnoj liniji, maehe odnosno
ousi koje punoljetno pastore uzdrava, bivi brani drugovi za koje porezni obveznik
plaa alimentaciju i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom
prema posebnom zakonu.
(8) Osobama s invaliditetom u smislu ovoga Zakona smatraju se fizike osobe porezni
obveznik i/ili uzdravani lanovi njegove ue obitelji i uzdravana djeca iz stavka 7.
ovoga lanka kojima je rjeenjem donesenim prema propisima o mirovinskom
osiguranju, zatiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te
prema drugim posebnim propisima utvrena invalidnost ili tjelesno oteenje.
(9) U sluaju promjena tijekom mjeseca u kojem se koriste osobni odbici prema stavku 3.
ovoga lanka, osobni odbitak zaokruuje se u korist poreznog obveznika na pune
mjesece.
(10) Rezidentima se osobni odbitak uveava i za iznose plaene za obvezno zdravstveno
osiguranje ako porezni obveznik nije drukije osiguran, do visine propisanoga obveznog
doprinosa za zdravstveno osiguranje.
(11) Nerezidenti mogu u poreznom razdoblju odbiti osobni odbitak u visini osnovnoga
osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga lanka i plaene doprinose za obvezno zdravstveno
osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa.
(12) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe za porezno
razdoblje uveati za iznos stvarnih trokova zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj za
vlastite potrebe, a pod uvjetom da ti izdaci nisu plaeni iz osnovnog, dopunskog ili
privatnoga zdravstvenog osiguranja i ako nisu financirani iz dobivenih darovanja za te
namjene.
(13) Zdravstvenim uslugama iz stavka 12. ovoga lanka smatraju se usluge u okviru
primarne, specijalistiko konzilijarne i bolnike zdravstvene zatite prema posebnom
zakonu, koje se provode u svrhu lijeenja i to: lijeniki pregledi, dijagnostike i
laboratorijske pretrage, dijagnostiki i terapijski postupci, operativni zahvati ukljuujui i
ugradbene materijale, bolnika zdravstvena zatita i medicinska rehabilitacija,
stomatoloke usluge i protetski nadomjesci, lijekovi koji su registrirani u Republici
Hrvatskoj i propisani na recept te se ne mogu kupiti bez recepta, plaena participacija,
lijekovi propisani na recept i kupljeni u Republici Hrvatskoj, a koji nisu registrirani u

Republici Hrvatskoj i ne mogu se kupiti bez recepta, ortopedska pomagala, ona i sluna
pomagala, pomagala za omoguavanje glasnog govora i druga pomagala, ukljuivo i
popravak pomagala, rezervne dijelove i drugo prema Pravilniku o ortopedskim i drugim
pomagalima.
(14) Iznimno od stavka 13. ovoga lanka osobni odbitak po osnovi izdataka nastalih za
zdravstvene usluge rezident ne moe koristiti za izdatke estetskih i kozmetikih zahvata
te kozmetikih sredstava koja nisu medicinski indicirana ili primijenjena za prevenciju ili
lijeenje bolesti, za izdatke sanitetskog i potronog materijala i lijekova i sredstva koja se
mogu kupiti bez recepta.
(15) Rezident moe osobni odbitak iz stavka 12. ovoga lanka koristiti pod uvjetom da su
zdravstvene usluge iz stavka 13. ovoga lanka obavljene u zdravstvenoj ustanovi ili od
zdravstvenog radnika privatne prakse koji su ovlateni odnosno registrirani za obavljanje
zdravstvene zatite u Republici Hrvatskoj u skladu s posebnim zakonom.
(16) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe uveati za kupnju
ili gradnju prvog stambenog prostora (stambene kue ili stana) na podruju Republike
Hrvatske za potrebe njihovog trajnog stanovanja.
(17) Uveanje osobnog odbitka iz stavka 16. ovoga lanka rezident moe koristiti pod
uvjetima da:
1. u trenutku kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora rezident i njegov brani drug
nemaju u vlasnitvu ili suvlasnitvu stambeni prostor, neovisno o povrini, u tuzemstvu i
u inozemstvu,
2. do trenutka kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora rezident nije stekao u
vlasnitvo ili suvlasnitvo stambeni prostor, neovisno o povrini, u tuzemstvu i u
inozemstvu,
3. do trenutka kupnje ili gradnje prvoga stambenog prostora, a nakon sklapanja brane
zajednice, rezident i/ili njegov brani drug nisu stekli u vlasnitvo ili suvlasnitvo
stambeni prostor, neovisno o povrini, u tuzemstvu i u inozemstvu.
(18) Uveanje osobnog odbitka iz stavka 16. ovoga lanka rezident moe koristiti na
nain da:
1. kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora financira iz vlastitih sredstava te se
uveanje osobnog odbitka priznaje na temelju vjerodostojnih isprava (rauna registriranih
izvoaa radova i usluga i drugih isprava) u visini stvarno nastalog izdatka,
2. kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora financira sredstvima namjenskog
stambenog kredita te se uveanje osobnog odbitka priznaje u visini plaenih kamata po
tom kreditu.

(19) Uveanje osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora po
osnovi plaenih kamata namjenskoga stambenog kredita iz stavka 18. toke 2. ovoga
lanka, priznaje se neovisno o nadnevku zakljuenog ugovora o kupnji ili gradnji
stambenog prostora i ugovora o namjenskom stambenom kreditu za kupnju ili gradnju
tog stambenog prostora.
(20) Iznimno od stavka 19. ovoga lanka, za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora
sredstvima namjenskoga stambenog kredita prije 1. sijenja 2003. godine, uveanje
osobnog odbitka po osnovi plaenih kamata po tom kreditu priznaje se uz uvjet da je u
poreznom razdoblju plaena kamata iznosila 6% i vie.
(21) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe u poreznom
razdoblju uveati i za odravanja postojeega stambenog prostora na podruju Republike
Hrvatske u njegovom vlasnitvu ili vlasnitvu njegovoga branog druga, radi poboljanja
uvjeta stanovanja, a pod uvjetom da rezident u tom stambenom prostoru ima prebivalite
i trajno boravi. Uveanje osobnog odbitka za odravanje postojeega stambenog prostora
priznaje se na temelju vjerodostojnih isprava za obavljene radove i usluge registriranih
izvoaa radova.
(22) Rezident osobni odbitak iz stavka 21. ovoga lanka moe koristiti na nain iz
stavaka 18., 19. i 20. ovoga lanka.
(23) Rezidentima se osobni odbitak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe u poreznom
razdoblju uveati i za iznos plaene slobodno ugovorene najamnine za potrebe stanovanja
u stambenom prostoru najmodavca.
(24) Osobni odbitak iz stavka 23. ovoga lanka ne moe koristiti rezident koji plaa
zatienu najamninu prema posebnom zakonu.
(25) Rezident moe koristiti uveanje osobnog odbitka iz stavaka 12. 24. ovoga lanka
po osnovi vjerodostojnih isprava i dokaza o plaanju koji glase na njegovo ime.
(26) Rezident osobni odbitak iz stavaka 12. 25. ovoga lanka i izdatke iz lanka 12.
stavka 9. ovoga Zakona moe koristiti u ukupnom iznosu najvie do 12.000,00 kuna
godinje.
(27) Porezni obveznici mogu uveati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u
naravi i u novcu doznaenim na iroraun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene,
zdravstvene, humanitarne, portske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te
djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u
prethodnoj godini podnesena godinja porezna prijava i utvren godinji porez na
dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uveava za darovanja dana iznad propisane visine,
pod uvjetom da su dana prema odlukama nadlenih ministarstava o provedbi i
financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja
darovanja.

(28) Osobni odbitak prema stavcima 10. 27. ovoga lanka priznaje se nakon osobnog
odbitka iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, a u godinjem obraunu poreza na dohodak na
temelju podnesene godinje porezne prijave.

ZAKON
O POREZU NA DOBIT
I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1.
(1) Porez na dobit utvruje se i plaa prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Raspodjela i pripadnost prihoda od poreza na dobit ureuje se posebnim zakonom.
II. POREZNI OBVEZNIK
1. Ope odredbe
lanak 2.
(1) Porezni obveznik je trgovako drutvo i druga pravna i fizika osoba rezident
Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi
ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi.
(2) Porezni obveznik je i tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident).
(3) Porezni obveznik je i fizika osoba, koja ostvaruje dohodak prema propisima o
oporezivanju dohotka, ako izjavi da e plaati porez na dobit umjesto poreza na dohodak.
(4) Porezni obveznik je i poduzetnik fizika osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s
obrtom izjednaenih djelatnosti:
1. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak vei od
2.000.000,00 kuna, ili
2. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak vei od 400.000,00 kuna,
ili
3. ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veoj od 2.000.000,00 kuna, ili
4. ako u prethodnom poreznom razdoblju prosjeno zapoljava vie od 15 radnika.

(5) Tijela dravne uprave, tijela podrune (regionalne) samouprave, tijela lokalne
samouprave i Hrvatska narodna banka nisu obveznici poreza na dobit, osim ako ovim
Zakonom nije drukije odreeno.
(6) Dravne ustanove, ustanove jedinica podrune (regionalne) samouprave, ustanove
jedinica lokalne samouprave, dravni zavodi, vjerske zajednice, politike stranke,
sindikati, komore, udruge, umjetnike udruge, dobrovoljna vatrogasna drutva, zajednice
tehnike kulture, turistike zajednice, sportski klubovi, sportska drutva i savezi, zaklade
i fundacije nisu obveznici poreza na dobit.
(7) Iznimno ako osobe iz stavka 5. i 6. ovoga lanka obavljaju gospodarstvenu djelatnost,
a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tritu,
Porezna uprava e na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili
druge zainteresirane osobe, rjeenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na
dobit za tu djelatnost.
(8) Otvoreni investicijski fondovi koji su osnovani i posluju u skladu sa zakonom po
kojemu su osnovani, nisu obveznici poreza na dobit.
(9) Porezni obveznik je i svaki onaj poduzetnik koji ne potpada pod odredbe stavka od 1.
do 8. ovoga lanka, a koji nije obveznik poreza na dohodak prema propisima o
oporezivanju dohotka i ija se dobit ne oporezuje drugdje.
2. Rezident i nerezident
lanak 3.
(1) Rezidenti su u smislu lanka 2. stavka 1. ovoga Zakona pravne i fizike osobe ije je
sjedite upisano u sudski ili drugi registar ili upisnik u Republici Hrvatskoj ili kojima se
mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj. Rezidenti su i
poduzetnici fizike osobe s prebivalitem ili uobiajenim boravitem u Republici
Hrvatskoj ija je djelatnost upisana u registar ili upisnik.
(2) Nerezident je osoba koja ne ispunjava jedan od uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka.
3. Poslovna jedinica nerezidenta
lanak 4.
(1) Poslovna jedinica nerezidenta iz lanka 2. stavka 2. ovoga Zakona oznaava stalno
mjesto poslovanja putem kojega inozemni poduzetnik nerezident obavlja djelatnost u
Republici Hrvatskoj u cijelosti ili djelomino.
(2) Poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika, nerezidenta, smatra se osobito:
1. sjedite uprave,

2. podrunica,
3. poslovnica,
4. tvornica,
5. radionica,
6. rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto iskoritavanja
prirodnih bogatstava,
7. gradilite odnosno graevinski ili montani projekt koji ine stalnu poslovnu jedinicu
samo ako traju dulje od est mjeseci.
(3) Poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika, nerezidenta, smatra se i zastupnik koji
djeluje u njegovo ime u svezi s bilo kojom aktivnou:
1. ako ima i uobiajeno se koristi ovlastima za sklapanje ugovora u ime inozemnog
poduzetnika, osim ako su aktivnosti zastupnika ograniene na one iz stavka 5. ovoga
lanka, zbog ega se to mjesto poslovanja ne smatra poslovnom jedinicom, ili
2. ako nema ovlasti iz prethodne toke, ali uobiajeno dri zalihe proizvoda ili trgovake
robe iz kojih redovito obavlja isporuke u ime inozemnog poduzetnika.
(4) Poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika, nerezidenta, smatra se i obavljanje
usluga, ukljuujui savjetodavne ili poslovne usluge, ako za isti ili povezani projekt
obavljanje usluga traje dulje od tri mjeseca zaredom u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci
zaredom.
(5) Stalnom poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika, nerezidenta, ne smatra se
obavljanje poslovanja preko posrednika, glavnog ili drugog zastupnika sa samostalnim
statusom koji poslove inozemnog poduzetnika, nerezidenta, obavlja u okviru svoje
redovite poslovne djelatnosti.
(6) Poslovnom jedinicom ne smatra se mjesto poslovanja inozemnog poduzetnika,
nerezidenta, koji u tuzemstvu:
1. koristi prostore samo za skladitenje, rastavljanje ili dostavu proizvoda ili robe,
2. dri zalihe proizvoda ili robe samo radi skladitenja, rastavljanja ili dostave,
3. dri zalihe proizvoda ili robe samo radi prerade od strane druge osobe,
4. dri mjesto poslovanja samo radi nabave proizvoda ili robe odnosno prikupljanja
informacija za sebe,

5. dri mjesto poslovanja samo za svoje pripremne ili pomone aktivnosti,

6. dri mjesto poslovanja za bilo koju kombinaciju aktivnosti odreenih u tokama od 1.
do 5. ovoga stavka, pod uvjetom da opa aktivnost mjesta poslovanja, koja je posljedica
te kombinacije, ima pripremni ili pomoni znaaj.
III. POREZNA OSNOVICA
1. Ope odredbe
lanak 5.
(1) Porezna osnovica je dobit koja se utvruje prema raunovodstvenim propisima kao
razlika prihoda i rashoda prije obrauna poreza na dobit, uveana i umanjena prema
odredbama ovoga Zakona.
(2) Poreznu osnovicu poreznog obveznika rezidenta ini dobit ostvarena u tuzemstvu i
inozemstvu.
(3) Poreznu osnovicu nerezidenta ini samo dobit ostvarena u tuzemstvu, a utvruje se
prema odredbama ovoga Zakona.
(4) U poreznu osnovicu ulazi i dobit od likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i
podjele poreznog obveznika, a porezna osnovica utvruje se prema trinoj vrijednosti
imovine, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
2. Smanjenje porezne osnovice
lanak 6.
(1) Porezna osnovica iz lanka 5. ovoga Zakona smanjuje se:
1. za prihode od dividendi i udjela u dobiti,
2. za prihode od vrijednosnih usklaenja dionica i udjela (nerealizirani dobici) ako su bili
ukljueni u poreznu osnovicu,
3. za prihode od naplaenih otpisanih potraivanja koja su u prethodnim poreznim
razdobljima bila ukljuena u poreznu osnovicu, a nisu iskljuena iz porezne osnovice kao
porezno priznati rashod,
4. za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima do
vrijednosti propisane u lanku 12. ovoga Zakona,
5. za svotu plaa i doprinosa na plau novih zaposlenika za razdoblje za koje se utvruje
porez, a koja je isplaena do dana podnoenja porezne prijave,

6. za svotu trokova nastalih za istraivanje i razvoj,

7. za svotu trokova nastalih za kolovanje i struno usavravanje zaposlenika.
(2) Porezna osnovica iz lanka 5. ovoga Zakona moe se smanjiti za rashode ranijih
razdoblja koji su bili ukljueni u poreznu osnovicu.
(3) Za svote iz stavka 1. ovoga lanka moe se iskazati porezni gubitak, odnosno gubitak
se moe poveati.
3. Poveanje porezne osnovice
lanak 7.
(1) Porezna osnovica iz lanka 5. ovoga Zakona poveava se:
1. za rashode od vrijednosnih usklaenja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako su
bili iskazani u rashodima,
2. za svotu amortizacije iznad svota propisanih u lanku 12. ovoga Zakona,
3. za 70% trokova reprezentacije (ugoenja, darova sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili
proizvoda, trokova odmora, porta, rekreacije i razonode, zakupa automobila, plovila,
zrakoplova, kua za odmor), u visini trokova nastalih iz poslovnog odnosa s poslovnim
partnerom,
4. za 30% trokova, osim trokova osiguranja i kamata, nastalih u svezi s vlastitim ili
unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni
automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i sl.) poslovodnih, rukovodnih i drugih
zaposlenih osoba, ako se na osnovi koritenja sredstava za osobni prijevoz ne utvruje
plaa,
5. za trokove koji se odnose na privatni ivot dioniara i lanova drutva (izuzimanja) te
zaposlenika (za zabavu, odmor, sport i rekreaciju), ukljuujui i pripadajui porez na
dodanu vrijednost,
6. za skrivene isplate dobiti,
7. za trokove prisilne naplate poreza ili drugih davanja,
8. za kazne koje izrie mjerodavno tijelo,
9. za zatezne kamate izmeu povezanih osoba,

10. za povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fizikim ili pravnim osobama da
nastane, odnosno ne nastane odreeni dogaaj, tj. da se odreena radnja obavi,
primjerice, bolje ili bre nego inae ili da se propusti obaviti,
11. za darovanja iznad svote iz stavka 7. i 8. ovoga lanka.
12. za kamate koje nisu porezno priznati rashod prema odredbama ovoga Zakona,
13. za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote
poveanja porezne osnovice na koji nisu bili ukljueni u poreznu osnovicu.
(2) Za rashode navedene u stavku 1. ovoga lanka ne poveava se porezna osnovica ako
se oporezuju porezom na dohodak.
(3) U trokove iz stavka 1. toke 4. ovoga lanka spadaju trokovi s pripadajuim
porezom na dodanu vrijednost, prema statusu pojedinog sredstva:
1. za sredstva u vlasnitvu poreznog obveznika trokovi goriva i ulja, odravanja i
popravaka, registracije i amortizacije,
2. za rent-a-car usluge zaraunana naknada uveana za trokove goriva,
3. za vozila u najmu troak naknade po ugovoru, troak goriva i odravanja te svi drugi
trokovi koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma, a kod financijskog najma troak
amortizacije.
(4) Trokovi iz stavka 1. toke 5. ovoga lanka jesu:
1. trokovi koji se odnose na privatni ivot dioniara ili lana drutva ili s njima
povezanim osobama, ukljuujui trokove uporabe dobara u vlasnitvu ili najmu
obveznika,
2. trokovi koji se odnose na privatni ivot drugih osoba, ukljuujui trokove dobara u
vlasnitvu ili najmu obveznika,
3. trokovi pogodnosti koje radnicima odreuje poslodavac.
(5) Skrivenim isplatama dobitka iz stavka 1. toke 6. ovoga lanka smatraju se posebice:
1. davanje odreenih koristi dioniaru ili lanu drutva ili s njima povezanim osobama uz
naknadu niu od trine, ukljuujui i povoljniju kamatu,
2. plaanje vee naknade dioniaru ili lanu drutva ili s njima povezanim osobama za
dobra ili usluge od vrijednosti dobara, usluga ili uinaka odnosno koristi koje je dioniar
ili lan drutva ili s njima povezana osoba dala drutvu,

3. davanje dobara ili usluga dioniaru ili lanu drutva ili s njima povezanim osobama u
vrijednosti veoj od vrijednosti dobara, usluga ili uinaka odnosno koristi koje je dioniar
ili lan drutva ili s njima povezana osoba dala drutvu,
4. omoguavanje dioniaru ili lanu drutva ili s njima povezanim osobama drugih koristi
za koje nema pravne osnove,
5. manjkovi na imovini iznad visine utvrene odlukom Hrvatske gospodarske komore,
odnosno Hrvatske obrtnike komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po
kojoj osnovi se ne plaa porez na dohodak.
(6) Iznimno od stavka 1. toke 3. ovoga lanka, ne smatraju se reprezentacijom proizvodi
i roba iz asortimana poreznog obveznika prilagoeni za te svrhe s oznakom nije za
prodaju, te drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame
(ae, pepeljare, stolnjaci, podmetai, olovke, rokovnici, upaljai, privjesci i slino) dani
za uporabu u prodajnom prostoru kupca, a ako se daju potroaima, ne smatraju se
reprezentacijom do 80,00 kuna pojedinane vrijednosti.
(7) Darovanjima iz stavka 1. toke 11. ovoga lanka smatraju se darovanja u naravi ili
novcu, uinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene,
humanitarne, sportske, vjerske, ekoloke i druge opekorisne svrhe udrugama i drugim
osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, ako su vea
od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini. Iznimno, svota moe biti i vea od 2%
prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadlenih ministarstva o provedbi
financiranja posebnih programa i akcija.
(8) U darovanja iz stavka 7. ovoga lanka spada i plaanje trokova za zdravstvene
potrebe fizikih osoba (operativne zahvate, lijeenja, nabavu lijekova i ortopedskih
pomagala i dr.) koji nisu pokriveni osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim
osiguranjem, odnosno plaanje trokova koje snose same fizike osobe, pod uvjetom da
je plaeno na raun primatelja dara, zdravstvene ustanove a ako je darovani lijek,
ortopedsko ili drugo medicinsko pomagalo uz vjerodostojnu ispravu.
(9) Porezna osnovica poveava se za privremeno nepriznate rashode.
4.1. Kamate na zajmove dioniara i lanova drutva
lanak 8.
(1) U kamate iz lanka 7. stavka 1. toke 12. ovoga Zakona spadaju i kamate na zajmove
koji su primljeni od dioniara odnosno lana drutva koji dri najmanje 25% dionica ili
udjela u kapitalu ili glasakih prava u poreznom obvezniku, ako bilo kada u poreznom
razdoblju ti zajmovi premae etverostruku svotu udjela toga dioniara odnosno lana
drutva u kapitalu ili glasakom pravu, utvrenu u odnosu na svotu i razdoblje trajanja
zajmova u poreznom razdoblju, osim kamate po kreditima od financijskih organizacija.

(2) Zajmovima dioniara, odnosno lana drutva, prema stavku 1. ovoga lanka, smatraju
se i zajmovi treih osoba za koje jami dioniar odnosno lan drutva.
(3) Svota udjela dioniara odnosno lana drutva u kapitalu korisnika kredita odreuje se
za porezno razdoblje kao prosjek uplaenog kapitala, zadrane dobiti i rezervi, zadnji dan
svakog mjeseca poreznog razdoblja.
4.2. Vrijednosno usklaenje i otpis potraivanja
lanak 9.
(1) Vrijednosna usklaenja po osnovi ispravka vrijednosti potraivanja od kupaca za
isporuena dobra i obavljene usluge, priznaju se kao rashod ako je od dospijea
potraivanja do kraja poreznog razdoblja proteklo vie od 120 dana, a ista nisu naplaena
do petnaestog dana prije dana podnoenja porezne prijave. Svote vrijednosnih usklaenja
potraivanja od kupaca iskazane u prethodnim poreznim razdobljima kao porezno
priznati rashod ukljuuju se u prihode, ako do trenutka nastupa zastare prava na naplatu
nije postupljeno na nain propisan u stavku 2. ovoga lanka.
(2) Vrijednosno usklaenje potraivanja priznaje se ako je potraivanje evidentirano u
poslovnim knjigama kao prihod i ako su obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga,
panjom dobroga gospodarstvenika.
(3) Smatra se da su obavljene radnje iz stavka 2. ovoga lanka ako su potraivanja
utuena ili se zbog njih vodi ovrni postupak, ako su prijavljena u steajnom postupku
nad dunikom ili ako je postignuta nagodba s dunikom, koji nije fizika osoba ili
povezana osoba, u postupku sanacije ili steaja.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka, priznaje se otpis potraivanja, koja su
zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po
pojedinom duniku koji nije fizika osoba.
4.3. Vrijednosno usklaenje zaliha i financijske imovine
lanak 10.
(1) Rashodi smanjenja vrijednosti zaliha i financijske imovine priznaju se u razdoblju u
kojemu je imovina prodana ili na drugi nain uporabljena.
(2) Rashodi zaliha po osnovi manjkova zaliha priznaju se u visini utvrenoj odlukom
Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtnike komore, u smislu propisa o
porezu na dodanu vrijednost.
4.4. Rezerviranja
lanak 11.

(1) Pri utvrivanju porezne osnovice ne priznaju se rezerviranja, osim za namjene

propisane u ovomu lanku.
(2) Priznaju se kao rashod rezerviranja za rizike i trokove na temelju zakona ili drugog
propisa i rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima (rezerviranja za otpremnine,
rezerviranja za trokove obnavljanja prirodnih bogatstava, rezerviranja za trokove u
jamstvenim rokovima i rezerviranja za trokove po zapoetim sudskim sporovima).
(3) Rezerviranja kod banaka za rizike od potencijalnih gubitaka priznaju se kao rashod u
obraunanoj svoti, ali najvie do visine koju odreuju propisi Hrvatske narodne banke.
(4) Rezerviranja kod osiguravajuih drutava koja se obvezatno formiraju u skladu sa
zakonom koji ureuje osiguranje, priznaju se osiguravajuem drutvu kao rashod u
obraunanim svotama, ali najvie do visine ili gornje granice u skladu sa zakonom koji
ureuje osiguranje.
(5) Ukidanje ili uporaba rezervacija priznaje se na nain da se prihodi izuzmu i rashodi
priznaju tako da u poreznu osnovicu nisu ponovno ukljueni prihodi i rashodi koji su
prethodno poveavali ili smanjivali poreznu osnovicu, osim ako ovim Zakonom nije
drukije odreeno.
4.5. Amortizacija
lanak 12.
(1) Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao rashod u
svoti obraunanoj na troak nabave po linearnoj metodi primjenom godinjih
amortizacijskih stopa iz stavka 5. ovoga lanka.
(2) Amortizacija se obraunava pojedinano.
(3) Dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom smatraju se stvari i prava iji
je pojedinani troak nabave vei od 2.000,00 kuna i vijek trajanja dui od godinu dana.
(4) Amortizaciji ne podlijee zemljite, uma i slina obnovljiva prirodna bogatstva,
financijska imovina, spomenici kulture te umjetnika djela.
(5) Godinje amortizacijske stope utvruju se prema amortizacijskom vijeku za svrhe
oporezivanja, za pojedine su grupe dugotrajne imovine:
1. za graevinske objekte i brodove vee od 1000 BRT, (20 godina), 5%,
2. za osnovno stado, osobne automobile (5 godina), 20%,
3. za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim za osobne automobile, te za
mehanizaciju (4 godine), 25%,

4. za raunala, raunalnu opremu i programe, mobilne telefone i opremu za raunalne

mree (2 godine), 50%,
5. za ostalu nespomenutu imovinu (10 godina), 10%.
(6) Godinje amortizacijske stope iz stavka 5. ovoga lanka mogu se podvostruiti.
(7) Ako porezni obveznik obraunava amortizaciju u svoti nioj od porezno dopustive,
tako obraunana amortizacija smatra se i porezno priznatim rashodom.
(8) Troak amortizacije predmeta dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod od
prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je dugotrajna imovina stavljena
u upotrebu.
(9) Troak amortizacije za prodanu, darovanu, na drugi nain otuenu ili unitenu
dugotrajnu imovinu priznaje se u porezni rashod do kraja mjeseca u kojem je dugotrajna
imovina bila u upotrebi.
(10) Neamortizirani troak nabave dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod u
poreznom razdoblju u kojemu je dugotrajna imovina prodana, darovana, na drugi nain
otuena ili unitena.
(11) Iznimno od odredbe stavka 10. ovoga lanka, ako je troak nabave iskazan u
revaloriziranoj svoti, u porezni rashod priznaje se neamortizirani troak nabave umanjen
za revaloriziranu svotu koja je do trenutka prodaje, darovanja, otuenja na drugi nain i
unitenja ukljuena u prihode.
(12) Ne priznaje se kao porezni rashod amortizacija obraunana na otpisanu dugotrajnu
imovinu.
(13) Amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz priznaje se
do 400.000,00 kuna troka nabave po jednom sredstvu. Ako troak nabave premauje
navedenu svotu, amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo slui
iskljuivo za registriranu djelatnost najma ili prijevoza.
(14) Dugotrajna se imovina, i nakon to je u cijelosti otpisana, zadrava u evidenciji i
iskazuje u bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog naina otuenja ili unitenja.
5. Porezna osnovica u poslovanju izmeu povezanih osoba rezidenta i nerezidenta
lanak 13.
(1) Ako se izmeu povezanih osoba u njihovim poslovnim odnosima ugovore takve
cijene ili drugi uvjeti koji se razlikuju od cijena ili drugih uvjeta koji bi se ugovorili
izmeu nepovezanih osoba, tada se sva dobit u svoti u kojoj bi bila ostvarena, kad bi se

radilo o odnosima izmeu nepovezanih osoba, ukljuuje u poreznu osnovicu povezanih

osoba.
(2) Povezanim osobama iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se osobe kod kojih jedna
osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste
osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu drutva.
(3) Pri utvrivanju i procjeni jesu li poslovni odnosi izmeu povezanih osoba iz stavka 2.
ovoga lanka ugovoreni po trinim cijenama moe se koristiti jedna od sljedeih
metoda:
(a) Metoda usporedivih nekontroliranih cijena po kojoj se cijene za prodane proizvode,
robu ili usluge u kontroliranim poslovima usporeuju s onima u nekontroliranim
poslovima i usporedivim okolnostima. Kad je mogue provesti odgovarajue usporedne
analize, ova metoda ima prednost pred ostalim metodama navedenim u ovom lanku.
(b) Metoda trgovakih cijena po kojoj se utvruje cijena po kojoj se roba nabavljena od
povezanih osoba prodaje nepovezanim osobama. Tako utvrena cijena umanjuje se za
odgovarajuu bruto trgovaku maru koja se moe postii u postojeim trinim
uvjetima. Dobiveni ostatak je cijena po kojoj je roba mogla biti nabavljena od
nepovezanih osoba.
(c) Metoda dodavanja bruto dobiti na trokove po kojoj se prvo utvruju trokovi
proizvoda, poluproizvoda ili usluga koje je imala osoba koja je proizvode, poluproizvode
ili usluge prodala drugoj povezanoj osobi. Na tako utvrene trokove dodaje se
odgovarajua bruto dobit koja se moe postii u postojeim trinim uvjetima. Tako
dobiveni iznos je cijena po kojoj su proizvodi, poluproizvodi ili usluge mogli biti
nabavljeni od nepovezanih osoba.
(d) Metoda podjele dobiti po kojoj se eliminira uinak posebnih uvjeta na dobit u
poslovima izmeu povezanih osoba. Ova eliminacija provodi se utvrivanjem podjele
dobiti koju bi nepovezane osobe oekivale sudjelovanjem u jednom ili vie poslova. Po
metodi podjele dobiti, najprije se utvruje podjela dobiti izmeu povezanih osoba u
jednom ili vie poslova u kojima te osobe sudjeluju. Nakon toga procjenjuje se podjela
dobiti do koje bi dolo da su u poslu u postojeim trinim uvjetima sudjelovale
nepovezane osobe te se tako utvreni udjeli u dobiti rasporeuju na povezane osobe.
(e) Metoda neto dobitka po kojoj se ispituje ostvarena netodobit u odnosu na neku osnovu
kao to su ukupni trokovi, prihodi od prodaje, imovina ili vlastiti kapital koju jedna
osoba ostvaruje u poslovima s jednom ili vie povezanih osoba. Tako ostvarena neto
dobit usporeuje se s neto dobitkom slinih osoba u slinim okolnostima.
(4) Poslovni odnosi izmeu povezanih osoba priznat e se samo ako porezni obveznik
posjeduje i na zahtjev Porezne uprave prui podatke i informacije o povezanim osobama i
poslovnim odnosima s tim osobama, metodama kojima se koristi za utvrivanje
usporedivih trinih cijena i razlozima za odabiranje konkretnih metoda.

(5) Podrobniju razradu i upute u svezi s primjenom odredaba ovoga lanka donosi
ministar financija.
5.1. Kamate izmeu povezanih osoba
lanak 14.
(1) Pri utvrivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba obraunava
se kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila izmeu nepovezanih
osoba u trenutku odobrenja zajma.
(2) Pri utvrivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba,
priznaju se obraunane kamate najvie do visine kamatne stope koja bi se ostvarila
izmeu nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma.
(3) Kamatnu stopu iz stavka 1. i 2. ovoga lanka odreuje i objavljuje ministar financija,
prije poetka poreznog razdoblja u kojem e se koristiti, vodei pritom rauna da se radi
o kamatnoj stopi koja se ostvaruje u usporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila
izmeu nepovezanih osoba.
6. Porezna osnovica poslovnih jedinica nerezidenata
lanak 15.
(1) Porezna osnovica poslovnih jedinica nerezidenata jest dobit utvrena prema ovom
Zakonu koja se moe pripisati poslovnoj jedinici u Republici Hrvatskoj.
(2) Pri utvrivanju porezne osnovice, dobit poslovne jedinice mora odgovarati onoj dobiti
koju bi ostvarila poslovna jedinica kad bi bila zasebno i nezavisno drutvo koje se bavi
istim ili slinim poslovanjem pod istim ili slinim okolnostima, te kad bi poslovala
potpuno samostalno s drutvom ija je poslovna jedinica.
(3) Pri utvrivanju dobiti poslovne jedinice priznaju se rashodi nastali za potrebe stalne
poslovne jedinice, ukljuujui ope upravne i administrativne rashode, bilo da su nastali u
tuzemstvu ili inozemstvu.
7. Promjena metode utvrivanja porezne osnovice
lanak 16.
(1) Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit mora na prvi
dan poreznog razdoblja za koje utvruje porez na dobit sastaviti poetnu bilancu i
nastaviti voditi poslovne knjige prema propisima o raunovodstvu.

(2) Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvruje osnovicu poreza na dobit,
utvrena dobit uveava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz
poetne bilance:
+ vrijednost zateenih zaliha
+ dani predujmovi za robu i usluge
+ potraivanja od kupaca za robu i usluge
+ potraivanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz popisa dugotrajne
imovine
+ aktivna vremenska razgranienja
+ zahtjevi za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza
obveze prema dobavljaima za robu i usluge
obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge
pasivna vremenska razgranienja
dugorona rezerviranja
obveze za porez na promet i istovrsne poreze.
(3) Poetnu bilancu iz stavka 1. ovoga lanka obveznik dostavlja uz prijavu poreza na
dobit Poreznoj upravi.
8. Porezni gubitak
lanak 17.
(1) Ako se u postupku utvrivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica, porezni
obveznik ima porezni gubitak.
(2) Porezni gubitak prenosi se i nadoknauje umanjivanjem porezne osnovice u sljedeih
pet godina, ako Zakon ne odreuje drukije.
(3) Ako se prenosi pravo za nadoknadu gubitka pri spajanjima, pripajanjima i podjelama
na pravne sljednike tijekom poreznog razdoblja, pravo na prijenos gubitka poinje tei
istekom razdoblja u kojemu je pravni sljednik stekao pravo na prijenos gubitka.
(4) Pri smanjenju porezne osnovice zbog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja,
porezna se osnovica smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.

9. Preoblikovanje drutva i likvidacija

lanak 18.
(1) Ako se porezni obveznik preoblikuje (mijenja pravni oblik), pri emu se nastavljaju
knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza, promjena ne utjee na oporezivanje.
(2) Ako se u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka ne nastavljaju knjigovodstvene vrijednosti,
razlika kapitala koja iz promjene proizlazi smatra se oporezivom dobiti.
(3) Ako se porezni obveznik likvidira, dobit ili gubitak utvruje se u razdoblju likvidacije
koje se nastavlja na posljednje porezno razdoblje. Poetna bilanca za razdoblje likvidacije
istovjetna je bilanci na kraju prethodnoga poreznog razdoblja. Ako takva konana bilanca
ne postoji, vrijednost imovine i obveze utvruju se procjenom. Zavrna bilanca razdoblja
likvidacije pokazuje imovinu koja e se raspodijeliti, na likvidacijsku dobit ili
likvidacijski gubitak.
(4) Imovina se na kraju razdoblja likvidacije procjenjuje po trinoj vrijednosti.
(5) Ako se pri promjeni pravnog oblika ili likvidaciji iz imovine izuzimaju stvari i prava
ili se ta imovina koristi za ulaganja, primjenjuju se odredbe lanka 7. ovoga Zakona.
(6) U sluaju steaja, primjenjuju se odredbe stavaka od 1. do 5. ovoga lanka.
10. Spajanje, pripajanje i podjela
lanak 19.
(1) Spajanje je transakcija kojom prestaju, bez postupka likvidacije, jedno ili vie
drutava (u daljnjem tekstu: preneseno drutvo) prijenosom sve imovine i obveza na novo
drutvo (u daljnjem tekstu: drutvo preuzimatelj), u skladu s propisima koji ureuju to
podruje.
(2) Pripajanje je transakcija kojom nestaju, bez postupka likvidacije, jedno ili vie
drutava (u daljnjem tekstu: preneseno drutvo) prijenosom sve imovine i obveza na
drugo postojee drutvo (u daljnjem tekstu: drutvo preuzimatelj), u skladu s propisima
koji ureuju to podruje.
(3) Podjela je transakcija koja obuhvaa razdvajanje i odvajanje:
1. pri razdvajanju drutva (u daljnjem tekstu: preneseno drutvo), drutvo nestaje, bez
postupka likvidacije, prijenosom sve imovine i obveza na dva ili vie novoosnovanih ili
postojeih drutava (u daljnjem tekstu: drutvo preuzimatelj) u skladu s propisima koji
ureuju to podruje.

2. pri odvajanju drutvo (u daljnjem tekstu: preneseno drutvo) prenosi jednu ili vie
djelatnosti na jedno ili vie drutava koja se osnivaju ili na jedno ili vie postojeih
drutava (u daljnjem tekstu: drutvo preuzimatelja), u skladu s propisima koji ureuju to
podruje. Prijenosom djelatnosti se smatra prijenos cjelokupne imovine i obveza koje se
pripisuju dijelu drutva koje organizacijski ini zasebno poslovanje.
(4) Prava i obveze spojenih, pripojenih ili podijeljenih poreznih obveznika iz
poreznopravnog odnosa preuzima pravni sljednik.
(5) Porezni obveznici koji se spajaju, pripajaju ili dijele dostavljaju Poreznoj upravi
financijska izvjea i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku spajanja,
pripajanja ili podjele.
11. Stjecanje i vrednovanje prava pri spajanju, pripajanju i podjeli
lanak 20.
(1) Ako pri spajanju, pripajanju ili podjeli prema lanku 19. ovoga Zakona postoji
kontinuitet u oporezivanju, smatra se da porezni obveznik nastavlja djelatnost, te to nema
utjecaja na oporezivanje.
(2) Kontinuitet u oporezivanju prema stavku 1. ovoga lanka postoji ako pri prijenosu na
drutvo preuzimatelja ne dolazi do promjena u procjeni predmeta imovine i obveza.
(3) Stavci 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se neovisno o tome radi li se o jednom ili vie
prenesenih drutava, odnosno drutava preuzimatelja.

ZAKON
O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST
I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1.
(1) Porez na dodanu vrijednost obraunava se i plaa prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Porez na dodanu vrijednost prihod je dravnoga prorauna.
II. PREDMET OPOREZIVANJA
lanak 2.
(1) Porez na dodanu vrijednost plaa se

1. na isporuke svih vrsta dobara (proizvoda, roba, nekretnina, opreme i sl.) i sve
obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu:
a) koje poduzetnik izvri bavei se svojom gospodarskom ili drugom
djelatnosti,
b) koje se obavljaju na osnovi zakonskih odredbi ili odluka dravnih
tijela,
c) koje poduzetnik obavi svojim zaposlenima ili lanovima njihove ue
obitelji po osnovi rada.
2. na vlastitu potronju. Vlastitom potronjom smatra se:
a) izuzimanje dobara iz vlastitog poduzea za privatne potrebe,
b) koritenje usluga svog poduzea za privatne potrebe,
c) stvaranje rashoda po osnovi reprezentacije i koritenja osobnih
automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz koji se ne mogu odbiti pri
oporezivanju dohotka, odnosno dobiti.
3. na isporuke dobara i usluga to ih trgovaka drutva kao i drugi oblici
zajednikog obavljanja gospodarske ili druge djelatnosti obavljaju vlasnicima
udjela i lanovima njihove ue obitelji, za koje primatelji tih dobara i korisnici
tih usluga ne plaaju nikakvu naknadu ili je plaaju uz osobni popust. Isto se
odnosi i na sve druge isporuke dobara i obavljene usluge bez naknade i s osobnim
popustom bez obzira kome su uinjene.
4. na uvoz dobara u tuzemstvo pri emu se pod uvozom razumijeva i unos i
prijam i drugi oblici uvoza dobara.
(2) Tuzemstvo je, u smislu ovoga Zakona, teritorij Republike Hrvatske, osim slobodnih
zona utvrenih posebnim zakonom.
(3) Poduzetnikom se, u smislu ovoga Zakona, smatra pravna ili fizika osoba koja
samostalno i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda. Poduzee, u
smislu ovoga Zakona, obuhvaa gospodarsku ili drugu djelatnost poduzetnika. .
1. Isporuka dobara
lanak 3.
(1) Isporukom dobara poduzetnik ili njegov opunomoenik omoguuje kupcu ili
njegovu opunomoeniku raspolaganje tim dobrima.

(2) Isporukom dobara iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se i:

1. isporuka elektrine energije, plina, grijanja, hlaenja i slino,
2. isporuka novoizgraenih nekretnina (zgrada, stanova, poslovnog prostora,
garaa, cesta, mostova i slino),
3. razmjena dobara.
(3) Razmjenom dobara u smislu ovoga lanka smatraju se isporuke dobara koje se
obavljaju kao naknada za isporuke drugih dobara ili obavljenih usluga.
2. Obavljene usluge
lanak 4.
(1) Obavljene usluge su sve one usluge koje se ne smatraju isporuenim dobrima u
smislu lanka 3. ovoga Zakona.
(2) Obavljenim uslugama iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se i:
1. prijenos imovinskih prava,
2. trpljenje neke radnje ili suzdravanje od neke radnje,
3. razmjena usluga.
(3) Razmjenom usluga, u smislu ovoga lanka, smatra se obavljanje usluga kao naknade
za isporuke dobara ili drugih usluga.
III. MJESTO OPOREZIVANJA
lanak 5.
(1) Porez na dodanu vrijednost plaa se prema mjestu isporuke dobara ili obavljanja
usluga, pri emu se tuzemstvo smatra jednim mjestom isporuke dobara, odnosno
obavljanja usluga.
(2) Mjestom isporuke dobara razumijeva se:
1. mjesto gdje se dobro nalazi u trenutku isporuke ako nije otpremljeno. Ako je
dobro otpremljeno, tada se smatra da je mjesto isporuke dobra ono mjesto na
kojemu se ono nalazilo na poetku otpreme,
2. mjesto postavljanja dobra koje postavlja isporuitelj ili netko u njegovo ime.

(3) Mjestom obavljanja usluga razumijeva se sjedite poduzea koje obavlja usluge ili
mjesto gdje se usluge stalno obavljaju. Ako uslugu obavi poslovna jedinica, onda se
mjestom obavIjanja usluge smatra mjesto sjedita poslovne jedinice. Ako takvo mjesto
ne postoji, tada se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto gdje poduzetnik koji obavlja
uslugu ima svoje stalno boravite ili prebivalite.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, mjestom obavljanja usluga smatra se:
1. mjesto gdje se nalazi nekretnina ako se radi o uslugama u svezi s tom
nekretninom, ukljuujui i najam ili zakup,
2. dionica puta gdje se obavlja prijevoz. Ako se usluga prijevoza ne obavlja samo
u tuzemstvu, tada se ovaj Zakon primjenjuje samo na dio usluge koji otpada na
tuzemstvo,
3. mjesto gdje je usluga stvarno obavljena:
a) kada se radi o umjetnikim, znanstvenim, nastavnim, portskim,
zabavnim ili slinim uslugama i njihovim organiziranjem,
b) kada se radi o pomonim uslugama u prijevozu, kao to su: utovar,
istovar, uskladitenje, ili druge usluge u svezi s tim ili s uslugama
prijevoza iz toke 2. ovoga stavka,
c) kada se radi o uslugama koje se obavljaju na pokretnim fizikim
dobrima, uslugama strunoga miljenja, procjeni i ocjeni tih dobara,
4. za posrednike usluge, mjesto isporuke dobra ili obavljene usluge za koju je
obavljeno posredovanje.
(5) Iznimho od stavka 3. ovoga lanka, ako je primatelj jedne od usluga iz stavka 6.
ovoga lanka poduzetnik, tada se smatra da je usluga obavljena tamo gdje je sjedite
poduzea primatelja. Ako se usluga obavlja u poslovnoj jedinici, tada se mjestom
obavljanja usluge smatra mjesto sjedita poslovne jedinice primatelja. Ako primatelj
jedne od usluga iz stavka 6. ovoga lanka nije poduzetnik, a ima prebivalite u
inozemstvu, tada se mjestom isporuke usluga smatra njegovo prebivalite. Navedeno se
ne odnosi na usluge iz stavka 4. ovoga lanka.
(6) Uslugama iz stavka 5. ovoga lanka smatraju se:
1. prijenos, ustupanje i koritenje autorskih prava, patenata, licencija, zatitnog
znakovlja i slinih prava te odricanje od tih prava,
2. promidbene usluge, ukljuujui i usluge posredovanja u tim uslugama,

3. savjeti: inenjera, odvjetnika, revizora, raunovoa, tumaa, prevoditelja i

druge sline usluge savjetovanja,
4. usluge elektronske obrade podataka,
5. ustupanje informacija, ukljuujui i informacije o poslovnim postupcima i
iskustvu,
6. usluge banaka, osiguranja i reosiguranja,
7. ustupanje osoblja,
8. iznajmljivanje pokretnih dobara, osim prijevoznih sredstava,
9. odustajanje od obavljanja poslovne djelatnosti,
10. sve usluge posredovanja u svezi s uslugama iz ovoga stavka.
(7) Iznimno od odredbi stavka 3. i 5. ovoga lanka, radi izbjegavanja dvostrukog
oporezivanja, neoporezivanja ili stjecanja neopravdanih povlastica, ministar financija
moe propisati da se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto gdje se usluga koristi
odnosno obavlja.
IV. POREZNI OBVEZNIK
lanak 6.
(1) Porezni obveznik je:
1. poduzetnik koji isporuuje dobra ili obavlja usluge iz lanka 2. stavka 1.
toke 1., 2. i 3., osim poduzetnika iz lanka 22. stavka 1. ovoga Zakona,
2. uvoznik prema lanku 2. stavku 1. toki 4. ovoga Zakona,
3. izvoznik u sluaju iz lanka 13. stavka 2. ovoga Zakona,
4. izdavatelj rauna iz lanka 15. stavka 5. ovoga Zakona i 5. domai
poduzetnik iz lanka 19. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Poduzetnik koji obavlja gospodarsku ili drugu djelatnost preko vie poduzea,
moe biti porezni obveznik za ukupnu gospodarsku ili drugu djelatnost ako to zatrai
od Porezne uprave.
(3) Tijela dravne vlasti, tijela dravne i lokalne samouprave i uprave, politike
stranke, sindikati i komore ne smatraju se poduzetnicima u smislu lanka 2. stavka 3.
ovoga Zakona ako obavljaju poslove u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako obavljaju

gospodarsku ili drugu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti dovelo bi do stjecanja

neopravdanih povlastica, tada e Porezna uprava rjeenjem utvrditi da su porezni
obveznici za tu djelatnost.
V. NASTANAK POREZNE OBVEZE
lanak 7.
(1) Pri obraunu poreza na dodanu vrijednost, prema izdanim raunima (lanak 17.
stavak 1.), porezna obveza nastaje:
1. za isporuke dobara istekom obraunskog razdoblja iz lanka 16. stavka 2.
ovoga Zakona, u kojemu su obavljene,
2. za usluge istekom obraunskog razdoblja, iz lanka 16. stavka 2. ovoga
Zakona, u kojemu su obavljene. Navedeno vrijedi i za usluge koje su obavljene
djelomino i zasebno obraunane.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se i u sluajevima iz lanka 15.
stavka 4. i 5. ovoga Zakona.
(3) Za sluajeve iz lanka 20. stavka 5. ovoga Zakona porezna obveza nastaje istekom
obraunskog razdoblja u kojemu su se promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak
pretporeza.
(4) Za primljene predujmove porezna obveza nastaje istekom obraunskog razdoblja u
kojemu su naplaeni. Za primljene predujmove mora se ispostaviti raun prema
lanku 15. stavku 3. ovoga Zakona.
(5) Pri uvozu dobara porezna obveza nastaje danom nastanka obveze plaanja carine.
Porez obraunava i naplauje carinarnica koja provodi postupak uvoznoga carinjenja
zajedno s obraunom i naplatom carine, prema propisima o obraunu i naplati carine.
(6) U sluajevima iz lanka 2. stavka 1. toke 2a., 2b., 2c. i 3. ovoga Zakona porezna
obveza nastaje istekom obraunskog razdoblja u kojemu su izuzeta dobra, koritene
usluge ili uinjeni rashodi, a u sluaju iz lanka 13. stavka 2. ovoga Zakona istekom
obraunskog razdoblja u kome je protekao propisani rok.
(7) Pri obraunu poreza na dodanu vrijednost, prema primljenim naknadama (lanak
17. stavak 3.), porezna obveza nastaje istekom obraunskog razdoblja u kojemu je
naknada primljena ili naplaena.
VI.POREZNA OSNOVICA
lanak 8.

(1) Osnovica poreza na dodanu vrijednost je naknada za isporuena dobra ili obavljene
usluge. Naknadom se smatra sve ono to primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti
za isporuena dobra i obavljene usluge, osim poreza na dodanu vrijednost. U poreznu
osnovicu ulazi i sve ono to neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga, treba
dati ili platiti poduzetniku za isporuena dobra ili obavljene usluge. U poreznu osnovicu
ne ulaze iznosi koje poduzetnik zarauna, primi iIi izda u ime i za raun druge osobe.
(2) U poreznu osnovicu ne ulaze snienja cijene i popusti to se kupcu odobre u
trenutku ispostavljanja rauna.
(3) Ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog razliitih vrsta popusta ili
nemogunosti naplate, tada poduzetnik koji je isporuio dobro ili obavio uslugu
moe ispraviti (smanjiti) iznos poreza, tek nakon to poduzetnik kome su isporuena
dobra ili obavljene usluge ispravi (smanji) odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti
isporuitelja. Ako je porez na dodanu vrijednost obraunan i plaen pri uvozu
odbijen kao pretporez, a naknadno je snien ili nadoknaen, tada uvoznik mora za
pripadni iznos ispraviti odbitak pretporeza. Ispravci se moraju obaviti u obraunskom
razdoblju u kojemu je promijenjena porezna osnovica.
(4) Ako se prenosi pravo koje se odnosi na posjedovanje zalonice, tada je porezna
osnovica cijena zalonice uveana za ratliku do trine vrijednosti zaloenog
dobra.
(5) Pri razmjeni i drugim slinim poslovima porezna osnovica je vrijednost dobara ili
usluga koje su predmet razmjene.
(6) U sluajevima isporuke dobara i obavljanja usluga iz lanka 2. stavka 1. toke
1b., 1c., 2a., 2b. i 3. ovoga Zakona, porezna osnovica utvruje se prema trinoj
vrijednosti u trenutku isporuke dobra ili obavljene usluge, a u sluaju iz lanka 2.
stavka 1. toke 2c. ovoga Zakona u visini iskazanog rashoda.
(7) Pri isporuci rabljenih osobnih vozila porezna osnovica, u smislu stavka 1. ovoga
lanka, moe se smanjiti za nabavnu cijenu ako pri nabavi nije mogao biti odbijen
pretporez.
(8) Ako se neka gospodarska cjelina ili pogon u cijelosti prenese, tada je osnovica
pojedinana naknada za svaki preneseni predmet s tim, da zbroj svih tih pojedinanih
naknada ini ukupnu naknadu za tu gospodarsku cjelinu ili pogon umanjenu za
vrijednost nekretnina koje se oporezuju po posebnom propisu. Preuzeti se dugovi ne
odbijaju od osnovice. Ako obraunani porez na dodanu vrijednost pri stjecanju
gospodarske cjeline ili pogona stjecatelj u cijelosti moe odbiti kao pretporez, tada se ne
plaa porez na dodanu vrijednost, a taj se prijenos smatra neoporezivim.
lanak 9.

(1) Poreznu osnovicu pri uvozu (lanak 2. stavak 1. toka 4.) ini carinska osnovica
utvrena prema carinskim propisima, uveana za carinu, druge pristojbe i posebne
poreze koji se plaaju u postupku uvoznoga carinjenja.
(2) Ako se neko dobro izveze u inozemstvo, i u inozemstvu se oplemeni, pa izvoznik ili
netko drugi to dobro opet uveze, tada se porezna osnovica, iznimno od stavka 1. ovoga
lanka, utvruje prema naknadi plaenoj za oplemenjivanje. Ako takva naknada nije
plaena, tada se porezna osnovica utvruje prema vrijednosti poveanoj zbog
oplemenjivanja.
VII. POREZNA STOPA
lanak 10.
Porez na dodanu vrijednost plaa se po stopi od 22%.
VIII. POREZNA OSLOBOENJA
l. Porezna osloboenja u tuzemstvu
lanak 11.
(1) Plaanja poreza na dodanu vrijednost osloboeni su:
1. najam stambenih prostorija,
2. usluge banaka, tedionica i tedno-kreditnih organizacija te drutava
osiguranja i reosiguranja,
3. usluge doktora medicine i stomatologije, te medicinskih sestara i
fizioterapeutskih tehniara koje pruaju u privatnoj praksi,
4. usluge lijeenja u zdravstvenim ustanovama: domovima zdravlja, hitnoj
medicinskoj pomoi, poliklinikama, opim i specijalnim bolnicama i klinikama
kao i usluge lijeenja koje prua zdravstvena ustanova za njegu u kui,
5. usluge i isporuke dobara to ih obavljaju ustanove socijalne skrbi,
6. usluge i isporuke dobara ustanova za djeju skrb i skrb za mlade,
7. usluge i isporuke dobara predkolskih, osnovnih, srednjih i visokokolskih
ustanova te ustanova uenikog i studentskog standarda,
8. usluge i isporuke dobara vjerskih zajednica i ustanova,

9. usluge i isporuke dobara javnih ustanova u kulturi i to: muzeja, galerija, arhiva,
knjinica, kazalita, orkestara i drugih glazbeno scenskih te konzervatorskih,
restauratorskih i ustanova za zatitu spomenika kulture.
(2) Osloboenja iz stavka 1. toke 4., 5., 6., 7., 8., 9., ovoga lanka navedene
ustanove odnosno zajednice ostvaruju pod uvjetom da djelatnost obavljaju u skladu s
posebnim propisima.
(3) Porez po ovome Zakonu ne plaa se na promet zlatnih poluga koji obavlja Narodna
banka Hrvatske, domaih i stranih zakonskih sredstava plaanja, vrijednosnica i udjela
u poduzeima.
2. Porezna osloboenja pri uvozu
lanak 12.
Plaanja poreza na dodanu vrijednost osloboeni su;
1. privremeni uvoz dobara koji je osloboen carine i konani uvoz humanitarne
pomoi osim nafte i naftnih derivata, duhana i duhanskih preraevina, alkohola
i alkoholnih pia,
2. uvoz zlatnih poluga koji obavlja Narodna banka Hrvatske, domaih i stranih
zakonskih sredstava plaanja, vrijednosnica i udjela u poduzeima,
3. dobra u provozu kroz carinsko podruje Republike Hrvatske ukljuujui
prijevozne i sve druge otpremne usluge.
3. Porezna osloboenja pri izvozu
lanak 13.
(1) Plaanja poreza na dodanu vrijednost osloboene su:
1. izvozne isporuke dobara i oplemenjenih dobara, ukljuujui prijevozne i sve
druge otpremne usluge,
2. isporuke dobara slobodnim carinskim prodavaonicama i specijaliziranim
skladitima strane robe i robe domae proizvodnje,
3. isporuke dobara i obavljene usluge diplomatskim i konzularnim
predstavnitvima pod uvjetom uzajamnosti.
(2) Na izvozne isporuke iz stavka I. toke 1. ovoga lanka koje nisu naplaene u
skladu s propisima o deviznom i vanjskotrgovinskom poslovanju, plaa se porez na
dodanu vrijednost.

(3) Ako se izvozne isporuke na koje je plaen porez prema stavku 2. ovoga lanka
naknadno naplate, uplaeni porez na dodanu vrijednost se vraa.
4. Izvozne isporuke dobara
lanak 14.
(1) Izvozne isporuke dobara su:
1. kada poduzetnik, predmet isporuke poalje sam iIi preko druge osobe u
inozemstvo,
2. kada poduzetnik, predmet isporuke koji je primio iz inozemstva, nakon
oplemenjivanja, vraa inozemnom naruitelju.
(2) Inozemni naruitelj u smislu stavka 1. toke 2. ovoga lanka je:
1. naruitelj koji ima prebivalite ili sjedite u inozemstvu ili
2. inozemna poslovna jedinica tuzemnog poduzetnika.
(3) Tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika ne smatra se inozemnim
naruiteljem.
(4) Privremeni izvoz dobara ne smatra se izvozom u smislu ovoga Zakona.
IX. ISPOSTAVLJANJE RAUNA
lanak 15.
(1) Porezni obveznik mora ispostaviti raun za isporuena dobra ili obavljene usluge te
na raunu posebno iskazati porez na dodanu vrijednost. Ako se isporuuju dobra ili
obavljaju usluge koje su osloboene od plaanja poreza na dodanu vrijednost na
raunu treba navesti da porez na dodanu vrijednost nije zaraunan.
(2) Raun je svaka isprava prema kojoj porezni obveznik ili osoba kojoj on naloi
obraunava isporuena dobra i obavljene usluge, bez obzira na to kako se ta isprava
naziva u poslovnomu prometu.
(3) Raun mora sadravati ove podatke:
1. mjesto izdavanja, broj i nadnevak,
2. ime (naziv), adresu i matini. broj ili jedinstveni matini broj gradana
(porezni broj poduzetnika), koji je isporuio dobra ili obavio usluge
(prodavatelja),

3. ime (naziv), adresu i porezni broj poduzetnika kome su isporuena dobra ili
obavljene usluge (kupca),
4. koliinu i uobiajeni trgovaki naziv isporuenih dobara te vrstu i
koliinu obavljenih usluga,
5. nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga,
6. iznos naknade (cijene) isporuenih dobara ili obavljenih usluga,
7. iznos poreza,
8. zbrojni iznos naknade i poreza.
(4) Ako porezni obveznik na raunu za isporuena dobra iIi obavljene usluge iskae
porez na dodanu vrijednost vii od onoga koji duguje prema zakonu, tada duguje vii
iznos, osim kad ispravi raun izdan primatelju u skladu sa lankom 8. stavkom 3.
ovoga Zakona.
(5) Ako netko u nekomu raunu za isporuena dobra i obavljene usluge izdvojeno
iskae porez na dodanu vrijednost, iako za to nije ovlaten, tada duguje iskazani iznos,
osim kad ispravi raun izdan primatelju u skladu sa lankom 8. stavkom 3. ovoga
Zakona.
(6) Rauni za gotovinski promet, isjeci vrpce ili potvrdnice iz naplatnih ureaja
moraju sadravati najmanje ove podatke:
1. broj i nadnevak izdavanja,
2. ime (naziv), adresu i porezni broj poduzetnika koji je isporuio dobra ili
obavio usluge, te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara iIi usluga obavljena
(broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i sl.)
3. koliinu i uobiajeni trgovaki naziv isporuenih dobara te vrstu i
koliinu obavljenih usluga,
4. zbrojni iznos naknade i poreza.
(7) Porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljene usluge naplauju u gotovini
obvezni su promet iskazivati preko naplatnih ureaja ili na drugi odgovarajui nain.
(8) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga lanka rauni se ne moraju ispostavljati ako se
preteni dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i
duhanskih preradevina, lutrije, portske prognoze, lota, velda, maraka i drugih
potanskih vrijednosnica te pri prodaji na trnicama i otvorenim prostorima.

(9) Porezni obveznici iz stavka 7. ovoga lanka obvezni su na svakom prodajnom

mjestu vidno istaknuti obavijest o obvezi izdavanja i uzimanja rauna.
(10) Kupci su obvezni uzeti raun, isjeak vrpce ili potvrdnicu iz naplatnog uredaja i
imati ih pri izlasku iz radnje ili drugog poslovnog prostora te ih pokazati na zahtjev
ovlatene osobe.
X. RAZDOBLJE OPOREZIVANJA, OBRAUNAVANJE POREZA, POSTUPAK
OPOREZIVANJA I PLAANJE POREZA
1. Razdoblje oporezivanja
lanak 16.
(1) Razdoblje oporezivanja je kalendarska godina. Ako je porezni obveznik poslovao
samo tijekom dijela kalendarske godine, tada je razdoblje oporezivanja razdoblje
poslovanja.
(2) Obraunska razdoblja su od 1. do 15. i od 16. do posljednjeg dana u mjesecu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka za poduzetnike ija je vrijednost isporuenih
dobara i obavljenih usluga ukljuujui i porez na dodanu vrijednost manja od
50.000,00 kuna u prethodnom tromjeseju, obraunska razdoblja su od 1. do
posljednjeg dana u tromjeseju dok tromjesena vrijednost isporuenih dobara i
obavljenih usluga ne prijede navedeni iznos. Ovaj se poduzetnik moe odluiti za
podnoenje prijava za razdoblja iz stavka 2. ovoga lanka.
2. Obraunavanje poreza
lanak 17.
(1) Porezni obveznik obraunava porez na dodanu vrijednost, prema izdanim raunima
za isporuena dobra i obavljene usluge u obraunskomu razdoblju.
(2) Kao iznosi izdanih rauna iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se iznosi iz lanka
7. stavka 4. i 6., iznosi iz lanka 15. stavka 4. i 5. te naplaeni iznosi iz lanka 15.
stavka 8. ovoga Zakona.
(3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga lanka, poduzetnik koji je obveznik poreza
na dohodak, porez na dodanu vrijednost obraunava prema primljenim (naplaenim)
naknadama. Ako se promijeni nain obrauna poreza, tada se prometi ne smiju
obuhvatiti dvostruko niti smiju ostati neoporezovani. Oporezivanje prema naplaenim
naknadama ne moe se primijeniti pri prijenosu pogona.
(4) Od poreza na dodanu vrijednost obraunanog prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga
lanka, odbija se pretporez u smislu lanka 20. stavka 1., 2. i 4. ovoga Zakona.

(5) Od poreza na dodanu vrijednost obraunanog prema odredbama stavka 3. ovoga

lanka odbija se pretporez u smislu lanka 20. stavka 1., 2. i 4. ovoga Zakona ako je
plaen.
3. Postupak oporezivanja
lanak 18.
(1) Porezni obveznik mora za obraunsko razdoblje sam utvrditi obvezu poreza na
dodanu vrijednost i iskazati je u prijavi poreza. Porezni obveznik mora prijavu poreza
predati nadlenoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjeditu na propisanom
obrascu u roku od deset dana nakon isteka obraunskoga razdoblja (lanak 16. stavak
2. i 3.)
(2) Konani obraun poreza na dodanu vrijednost porezni obveznik mora predati
nadlenoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjeditu, odnosno prebivalitu do
kraja travnja, a porezni obveznik iz lanka 17. stavka 3. ovoga Zakona do kraja veljae
tekue godine za proteklu kalendarsku godinu, odnosno u roku od tri mjeseca od
prestanka poslovanja.
(3) Ako porezni obveznik u propisanomu roku ne podnese prijavu ili konani obraun,
poreznu obavezu utvrdit e procjenom Porezna uprava.
4. Plaanje poreza
lanak 19.
(1) Obraunani i prijavljeni porez na dodanu vrijednost za obraunsko razdoblje
porezni obveznik mora platiti u rokovima koji su propisani za podnoenje prijave,
odnosno konanog obrauna poreza.
(2) Ako domaemu poduzetniku uslugu obavi poduzetnik sa sjeditem u inozemstvu,
domai poduzetnik porez plaa u roku iz stavka 1. ovoga lanka na propisani uplatni
raun.
(3) Ministar financija propisuje uplatne raune poreza na dodanu vrijednost.
(4) Naloge poreznog obveznika za uplatu poreza na dodanu vrijednost kao i izvrna
rjeenja tijela nadlenih za porezni nadzor, ovlatene organizacije za platni promet
izvravaju prije svih drugih obveza poreznog obveznika.
XI. ODBITAK PRETPOREZA
lanak 20.

(1) Pretporez je iznos poreza na dodanu vrijednost iskazan na raunima za isporuke

dobara i usluge koje su drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku.
(2) Pretporez je iznos poreza na dodanu vrijednost koji je obraunala i naplatila
carinarnica pri uvozu prema odredbama lanaka 7. stavka 5. kao i iznos poreza kojeg je
platio domai poduzetnik iz lanka 19. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Porezni obveznik ne moe odbiti pretporez sadran u raunima za primljena
dobra i obavljene usluge to ih koristi za isporuke dobara i obavljanje usluga:
1. osloboenih plaanja poreza na dodanu vrijednost u tuzemstvu (lanak
11.),
2. u inozemstvu, koje bi bile osloboene od poreza da su obavljene u tuzemstvu,
3. bez naknade, koje bi bile osloboene od poreza.
(4) Porezni obveznik moe odbiti pretporez koji se odnosi na usluge iz lanka 12.
toke 3. te na izvoz dobara ukljuujui i usluge iz lanka 13. i 14. ovoga Zakona.
(5) Ako se glede nekog gospodarskog dobra unutar roka od pet godina od kalendarske
godine poetka uporabe promijene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak
pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Kada se
radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina uzima razdoblje od deset
godina.
(6) Ako poduzetnik koristi primljena ili uvezena dobra i usluge koje su mu obavljene
djelomino za isporuke dobara i obavljanje usluga koje iskljuuju odbitak pretporeza,
tada se ne moe odbiti onaj dio pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga
koje su osloboene poreza. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga
koje su osloboene poreza utvruje se na temelju knjigovodstvene i druge
dokumentacije. Iznimno, poduzetnik moe, procjenom utvrditi iznose pretporeza koji se
ne mogu odbiti.
(7) Ako porezni obveznik na raunu iskae vii iznos poreza nego to ga duguje
prema ovomu Zakonu (lanak 15. stavak 4.), tada primatelj isporuenih dobara i
obavljenih usluga taj vii iznos poreza ne moe odbiti kao pretporez. To vrijedi i onda
ako je davatelj dobara ili usluga Poreznoj upravi prijavio vii iznos poreza na dodanu
vrijednost.
(8) Ako porezni obveznik u nekomu raunu izdvojeno iskae porez na dodanu
vrijednost iako nije ovlaten da to uini (lanak 15. stavak 5.), tada primatelj dobara i
usluga ne moe odbiti iskazani porez kao pretporez. To vrijedi i kad isporuitelj
dobara i izvritelj usluga prijavi Poreznoj upravi ukupni porez na dodanu vrijednost.

(9) Pretporezi se mogu odbiti ako njihov odbitak nije iskljuen prema stavcima 3., 5., 6.,
7., 8. i 10. ovoga lanka, i to u obraunskom razdoblju, u kojemu su primljeni rauni
za isporuena dobra ili obavljene usluge. Kod plaenih predujmova pretporez se
moe odbiti ako su primatelji predujmova izdali raun.
(10) Pretporez se moe odbiti samo na temelju rauna koji sadre sve podatke iz
lanka 15. stavka 3. ovoga Zakona, na temelju uvozne carinske dokumentacije u kojoj
je iskazan porez na dodanu vrijednost obraunan pri uvozu, kao i dokaza o uplati poreza
u sluaju iz lanka 19. stavka 2. ovoga Zakona.

ZAKON
O POREZU NA PROMET NEKRETNINA
I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1.
Porez na promet nekretnina obraunava se i plaa prema odredbama ovoga Zakona.
lanak 2.
(1) Porez na promet nekretnina zajedniki je prihod dravnog prorauna, prorauna
upanije i opine ili grada na podruju kojih se nekretnina nalazi.
(2) Raspodjela prihoda od poreza na promet nekretnina ureuje se posebnim zakonom.
lanak 3.
Domae i strane fizike ili pravne osobe izjednaene su glede plaanja poreza na
promet nekretnina ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno.
II. PREDMET OPOREZIVANJA
lanak 4.
(1) Predmet oporezivanja je promet nekretnina. Prometom nekretnina, u smislu ovoga
Zakona, smatra se svako stjecanje vlasnitva nekretnine (u daljnjem tekstu: stjecanje
nekretnine) u Republici Hrvatskoj.
(2) Stjecanjem nekretnine, u smislu stavka 1. ovoga lanka, smatra se kupoprodaja,
zamjena, nasljeivanje, darovanje, unoenje i izuzimanje nekretnina iz trgovakog
drutva, stjecanje nekretnina u postupku likvidacije ili steaja, stjecanje na temelju
odluka suda ili drugog tijela te ostali naini stjecanja nekretnina od drugih osoba.

(3) Nekretnine, u smislu ovoga Zakona, su zemljita i graevine.

(4) Zemljitima iz stavka 3. ovoga lanka smatraju se poljoprivredna, graevinska i
druga zemljita.
(5) Graevinama iz stavka 3. ovoga lanka smatraju se stambene, poslovne i sve druge
zgrade, te njihovi dijelovi.
lanak 5.
(1) Prometom nekretnina, u smislu ovoga Zakona, ne smatra se stjecanje
novosagraenih graevina koje se oporezuju prema Zakonu o porezu na dodanu
vrijednost.
(2) Novosagraenim graevinama iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se graevine
ili njihovi dijelovi koji su sagraeni, isporueni ili plaeni nakon dana poetka
primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost
(3) Ako stjecatelj novosagraenih graevina nije mogao odbiti zaraunani porez na
dodatnu vrijednost kao pretporez, u daljnjem prometu ove se graevine oporezuju
prema odredbama ovoga Zakona. Ako je stjecatelj novosagraenih graevina mogao
samo djelomino odbiti zaraunani porez na dodanu vrijednost kao pretporez, u
daljnjem prometu ove se graevine oporezuju prema ovome Zakonu u dijelu u kojem
stjecatelj nije mogao odbiti porez na dodanu vrijednost kao pretporez.
III. POREZNI OBVEZNIK
lanak 6.
(1) Obveznik poreza na promet nekretnina je stjecatelj nekretnine.
(2) Obveznik poreza na promet nekretnina pri zamjeni nekretnina je svaki sudionik u
zamjeni i to za vrijednost nekretnine koju stjee.
(3) Ako se stjee idealni dio nekretnine, obveznik poreza na promet nekretnina je svaki
stjecatelj posebno.
lanak 7.
(1) Obveznik poreza na promet nekretnina pri nasljeivanju je nasljednik ili zapisovnik.
Ako se nasljednik tijekom ostavinske rasprave odrekne nasljedstva ili ga ustupi drugome
sunasljedniku ne plaa se porez po ovome Zakonu na odricanje, odnosno ustupanje
nasljedstva.
(2) Obveznik poreza na promet nekretnina pri darovanju ili drugom stjecanju nekretnina
bez naknade je daroprimatelj ili druga osoba koja je stekla nekretninu bez naknade.

lanak 8.
(1) Ako se nekretnina stjee na temelju ugovora o doivotnom uzdravanju, obveznik
poreza na promet nekretnina je stjecatelj nekretnine.
(2) Pri stjecanju nekretnina prema stavku 1. ovoga lanka, porez na promet nekretnina
smanjuje se za 5% za svaku godinu trajanja uzdravanja proteklu od dana sklapanja
ugovora o doivotnom uzdravanju ovjerovljenog kod suda ili drugoga nadlenog
tijela do smrti uzdravanog.
IV. POREZNA OSNOVICA
lanak 9.
(1) Osnovica poreza na promet nekretnina je trina vrijednost nekretnine u trenutku
stjecanja.
(2) Pod trinom vrijednosti nekretnine razumijeva se cijena nekretnine koja se
postie ili se moe postii na tritu u trenutku njezina stjecanja. Trina
vrijednost nekretnine utvruje se, u pravilu, na temelju isprava o stjecanju.
(3) Pri stjecanju nekretnine uz naknadu, osnovica poreza na promet nekretnina je ukupan
iznos naknade za preneseno vlasnitvo nekretnine. Ukupnim iznosom naknade smatra
se sve ono to stjecatelj ili druga osoba za stjecatelja da ili plati za stjecanje nekretnine
kao to je isplata u novcu, ustupljene druge nekretnine, stvari ili prava, preuzeti dugovi
biveg vlasnika i drugo.
(4) Pri zamjeni nekretnina, porezna osnovica utvruje se za svakog sudionika u zamjeni
i to prema trinoj vrijednosti nekretnine koju pojedini sudionik stjee zamjenom.
(5) Ako suvlasnici stjeu idealne dijelove nekretnine, porezna osnovica utvruje se
posebno za svakog suvlasnika prema trinoj vrijednosti dijela nekretnine koji stjee.
(6) Porezna uprava je ovlatena procjenom utvrditi trinu vrijednost nekretnina.
(7) Vlasnik, odnosno posjednik nekretnine obvezan je ovlatenim osobama Porezne
uprave dopustiti pristup na zemljite i graevine radi procjene trine vrijednosti
nekretnine.
V. POREZNA STOPA
lanak 10.
Porez na promet nekretnina plaa se po stopi od 5%.
VI. POREZNA OSLOBOENJA

1. Opa osloboenja
lanak 11.
Porez na promet nekretnina ne plaaju:
1. Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave i uprave, tijela dravne vlasti,
javne ustanove, zaklade i fondacije, Crveni kri i sline humanitarne udruge osnovane
na temelju posebnih propisa,
2. diplomatska ili konzularna predstavnitva strane drave pod uvjetom uzajamnosti i
meunarodne organizacije za koje je meunarodnim ugovorom dogovoreno
osloboenje od plaanja poreza na promet nekretnina,
3. osobe koje stjeu nekretnine u postupku vraanja oduzete imovine i komasacije
nekretnina,
4. prognanici i izbjeglice koji stjeu nekretnine zamjenom svojih nekretnina u
inozemstvu,
5. graani koji kupuju stambenu zgradu ili stan (ukljuujui i zemljite), na kojem
su imali stanarsko pravo ili uz suglasnost nositelja stanarskog prava prema propisima
kojima se ureuje prodaja stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Isto vrijedi i za
zatiene najmoprimce koji kupuju stambenu zgradu ili stan u kojem stanuju na
temelju ugovora o najmu,
6. osobe koje stjeu nekretnine u skladu s propisima kojima se ureuje pretvorba
drutvenog vlasnitva u druge oblike vlasnitva,
7. osobe koje stjeu nekretnine na temelju ugovora o doivotnom uzdravanju koje
su nasljednici prvoga nasljednog reda u odnosu prema davatelju nekretnine,
8. osobe koje stjeu odreene posebne dijelove nekretnine razvrgnuem
suvlasnitva ili pri diobi zajednikog vlasnitva nekretnina, do iznosa vrijednosti
njihovog suvlasnitva, odnosno zajednikog vlasnitva prije razvrgnua.
2. Porezna osloboenja pri unosu nekretnina u trgovako drutvo
lanak 12.
(1) Kada se nekretnine unose u trgovako drutvo kao osnivaki ulog ili poveanje
temeljnog kapitala u skladu sa Zakonom o trgovakim drutvima ne plaa se porez
na promet nekretnina.

(2) Porez na promet nekretnina ne plaa se kada se nekretnine stjeu u postupku

pripajanja i spajanja trgovakih drutava u smislu Zakona o trgovakim drutvima,
te u postupku razdvajanja trgovakog drutva u vie trgovakih drutava.
3. Porezna osloboenja pri nasljeivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina
bez naknade
lanak 13.
Porez na promet nekretnina pri nasljeivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina
bez naknade ne plaaju:
1. brani drug, potomci i preci te posvojenici umrlog ili darovatelja,
2. braa i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja kada
nasljeuju ili primaju na dar poljoprivredno zemljite, ako im je poljoprivreda osnovni
izvor prihoda,
3. braa i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja, kada
nasljeuju ili primaju na dar nekretnine, ako su s ostaviteljem ili darovateljem ivjeli u
gospodarskoj zajednici u vrijeme izgradnje graevine, stjecanja druge nekretnine,
ostaviteljeve smrti ili primitka dara. Gospodarskom zajednicom, u smislu ovoga Zakona,
smatra se zajedniko stjecanje prihoda i imovine te raspolaganje prihodima i imovinom
koja se nasljeuje ili daruje,
4. pravne i fizike osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne samouprave i
uprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odtete ili iz drugih razloga u
svezi s Domovinskim ratom,
5. bivi brani drugovi kada ureuju svoje imovinske odnose u svezi s rastavom
braka.
ZAKON
O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim se Zakonom ureuje obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, opseg
prava na zdravstvenu zatitu i druga prava i obveze osoba obvezno osiguranih prema
ovom Zakonu, uvjeti i nain njihova ostvarivanja i financiranja, kao i prava i obveze
nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja, ukljuujui i prava i obveze ugovornih
subjekata nositelja provedbe zdravstvene zatite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

lanak 2.
Obvezno zdravstveno osiguranje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u
daljnjem tekstu: Zavod).
Obveznim zdravstvenim osiguranjem osiguravaju se svim osiguranim osobama prava i
obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja na naelima uzajamnosti, solidarnosti i
jednakosti, na nain i pod uvjetima utvrenim ovim Zakonom te propisima donesenim na
temelju ovoga Zakona.
Opseg prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koji se pod jednakim uvjetima
osigurava svim osiguranim osobama utvren je odredbama ovoga Zakona i propisima
donesenim na temelju ovoga Zakona.
III. OSIGURANE OSOBE
1. OSIGURANICI
lanak 6.
Na obvezno zdravstveno osiguranje prema ovom Zakonu obvezno se osiguravaju i stjeu
status osiguranika:
1. osobe u radnom odnosu kod domaeg ili stranog poslodavca sa sjeditem u Republici
Hrvatskoj,
2. osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dunosti u odreenim tijelima dravne
vlasti, odnosno jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, ako za taj rad
primaju plau,
3. osobe s prebivalitem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj
zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje
stranog nositelja zdravstvenog osiguranja, odnosno koje nisu obvezno osigurane prema
inozemnim propisima na nain kako je to odreeno meunarodnim ugovorom o
socijalnom osiguranju,
4. lanovi uprave trgovakih drutava ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi
rada,
5. osobe koje se nakon zavrenog obrazovanja struno osposobljavaju bez zasnivanja
radnog odnosa sukladno Zakonu o radu (volonterski rad),
6. osobe koje na podruju Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s
obrtom izjednaenih djelatnosti, osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja
obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju

djelatnost poljoprivrede i umarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici
poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurane po osnovi rada,
7. poljoprivrednici koji u Republici Hrvatskoj obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao
jedino ili glavno zanimanje ako su vlasnici, posjednici ili zakupci te ako nisu obveznici
poreza na dohodak ili poreza na dobit i nisu zdravstveno osigurani po osnovi rada,
8. sveenici i drugi vjerski slubenici vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju
vjerskih zajednica koju vodi nadleno dravno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada,
9. korisnici mirovine i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju po propisima o
mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, ako imaju prebivalite ili odobren stalni
boravak u Republici Hrvatskoj,
10. korisnici mirovine i invalidnine koji to pravo ostvaruju iskljuivo od stranog nositelja
mirovinskog i invalidskog osiguranja, ako meunarodnim ugovorom nije drukije
odreeno, ako imaju prebivalite ili odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj,
11. osobe koje su u vrijeme prestanka radnog odnosa zateene u koritenju prava na
naknadu plae za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, prema prijavi Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na radu,
12. osobe s prebivalitem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj,
koje nisu obvezno zdravstveno osigurane po drugoj osnovi i koje su prijavljene Zavodu:
a) u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti ili od
prestanka primanja naknade plae na koju imaju pravo prema ovom Zakonu ili prema
propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, odnosno od prestanka statusa
osiguranika utvrenog prema toki 11. ovoga stavka,
b) u roku od 30 dana od dana prijevremenog prestanka dragovoljnog sluenja vojnog
roka, odnosno od dana isteka propisanog roka za dragovoljno sluenje vojnog roka,
c) u roku od 30 dana od otputanja iz ustanove za izvrenje kaznenih i prekrajnih
sankcija, iz zdravstvene ili druge specijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena
sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog lijeenja ili obveznoga lijeenja od ovisnosti
u zdravstvenoj ustanovi,
d) u roku od 30 dana od dana navrenih 18 godina ivota ako nisu zdravstveno osigurane
po drugoj osnovi,
e) u roku od 30 dana od dana prestanka primanja naknade plae na koju imaju pravo
prema ovome Zakonu ili prema propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,

f) u roku od 90 dana od dana isteka kolske godine u kojoj su zavrile redovito

kolovanje prema propisima o redovitom kolovanju u Republici Hrvatskoj, odnosno u
roku od 30 dana od dana poloenoga zavrnog ispita,
13. uenici srednjih kola i redoviti studenti visokih uilita koji su dravljani Republike
Hrvatske i imaju prebivalite, odnosno boravite u Republici Hrvatskoj, te stranci s
odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, a nisu zdravstveno osigurani kao
lanovi obitelji osiguranika, s time da to pravo mogu koristiti najdue do isteka kolske
godine u kojoj su zavrili redovito kolovanje,
14. osobe s prebivalitem u Republici Hrvatskoj koje su prema propisima o kolovanju
Republike Hrvatske izgubile status uenika, odnosno redovitog studenta ako su se
prijavile Zavodu u roku od 30 dana od dana gubitka statusa uenika ili redovitog studenta
i ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi,
15. suprunik umrlog osiguranika koji nakon smrti suprunika nije stekao pravo na
obiteljsku mirovinu, ako se Zavodu prijavio u roku od 30 dana od smrti suprunika, a
pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne moe ostvariti po drugoj osnovi,
16. osobe s prebivalitem te stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj
kojima je priznato svojstvo ratnog vojnog ili civilnog invalida rata i mirnodopskog
vojnog invalida, odnosno status korisnika obiteljske invalidnine sukladno Zakonu o
zatiti vojnih i civilnih invalida rata, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne
mogu ostvariti po drugoj osnovi,
17. hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ako se prijave Zavodu i ako pravo na obvezno
zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi,
18. osobe koje pruaju njegu i pomo hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog
rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova
njihovih obitelji, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj
osnovi,
19. osobe s prebivalitem u Republici Hrvatskoj koje su bile korisnici zdravstvene zatite
po Zakonu o osnovnim pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca (Narodne
novine, br. 53/91.), Zakonu o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida
(Narodne novine, br. 75/85., 55/86. i 57/89.), Zakonu o zatiti boraca
narodnooslobodilakog rata (Narodne novine, br. 57/85., 55/86. i 57/89.), Zakonu o
zatiti rtava faistikog terora i graanskih rtava rata (Narodne novine, br. 57/85.,
55/86., 27/88. i 57/89.), Zakonu o posebnoj novanoj naknadi borcima
narodnooslobodilakog rata i predratnim revolucionarima (Narodne novine, br. 52/78.,
48/80., 20/86. i 27/88.) i po Uredbi o zatiti rtava rata za obranu Republike Hrvatske i
njihovih obitelji (Narodne novine, br. 52/91.), ako pravo na obvezno zdravstveno
osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi,

20. osobe na odsluenju vojnog roka, odnosno dragovoljnom odsluenju vojnog roka
(ronici), te priuvnici za vrijeme obavljanja slube u oruanim snagama Republike
Hrvatske, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi,
21. osobe koje su prekinule rad zbog toga to ih je pravna ili fizika osoba uputila na
obrazovanje ili struno usavravanje, dok traje obrazovanje, odnosno struno
usavravanje,
22. osobe koje je pravna ili fizika osoba prije stupanja u radni odnos uputila kao svoje
stipendiste na praktian rad u drugu pravnu osobu ili kod fizike osobe radi strunog
osposobljavanja ili usavravanja, dok traje praktini rad,
23. osobe upuene u inozemstvo u sklopu meunarodne tehniko-prosvjetne i kulturne
suradnje, dok se nalaze u inozemstvu po toj osnovi,
24. osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja prema posebnom
propisu,
25. lanovi obitelji zatoenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja za vrijeme primanja
novane naknade u skladu s propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata i lanova njihovih obitelji, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne
ostvaruju po drugoj osnovi,
26. osobe kojima je priznat status azilanta u Republici Hrvatskoj.
Pod radnim odnosom sukladno stavku 1. toki 1. ovoga lanka podrazumijeva se odnos
poslodavca i radnika prema propisima o radu i drugim propisima koji ureuju pitanja
zapoljavanja.
Djelatnosti osoba iz stavka 1. toke 6. ovoga lanka su: registrirana djelatnost obrta,
poljoprivrede i umarstva, slobodnog zanimanja (profesionalna djelatnost) i ostale
samostalne djelatnosti za ije je obavljanje odobrenje izdalo mjerodavno tijelo za
samostalno obavljanje djelatnosti fizike osobe, upisane u odgovarajui registar toga
tijela te djelatnost s obiljejem samostalnosti, trajnosti i namjere stvaranja stalnog izvora
prihoda poreznog obveznika upisanog u registar obveznika poreza na dohodak, sukladno
propisima o porezu na dohodak kada se radi o samostalnoj djelatnosti za ije obavljanje
nije propisano izdavanje odobrenja ili obveza registracije te djelatnosti.
Za osobe iz stavka 1. toke 12., 14., 15. i 17. ovoga lanka Zavod i Hrvatski zavod za
zapoljavanje meusobno e razmjenjivati podatke o nezaposlenim osobama koje se vode
u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapoljavanje.
Za osobe iz stavka 4. ovoga lanka, a koje se ne vode u evidenciji Hrvatskog zavoda za
zapoljavanje kao nezaposlene osobe, status osiguranika utvrivat e se prijavom
Zavodu.

Uvjete i nain stjecanja statusa osiguranika sukladno stavku 1. ovoga lanka Zavod e
poblie propisati opim aktom.
lanak 7.
Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u opsegu u kojem pripadaju osiguranicima,
ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, imaju i osobe s prebivalitem, odnosno
odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj kojima je po osnovi primitaka od
kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvruje drugi dohodak, a sukladno
propisima o doprinosima za obvezna osiguranja uplaen jednokratnom ili viekratnim
uplatama u posljednjih pet godina doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje najmanje
u visini doprinosa obraunatog na najniu osnovicu za obraun doprinosa za obvezno
zdravstveno osiguranje za razdoblje od est mjeseci, ako ne ostvaruju pravo na obvezno
zdravstveno osiguranje po drugoj osnovi.
Osobe iz stavka 1. ovoga lanka imaju status osiguranika Zavoda za sve vrijeme dok na
temelju uplaenih doprinosa na druge primitke od kojih se, prema propisima o porezu na
dohodak, utvruje drugi dohodak, a sukladno propisima o doprinosima za obvezna
osiguranja, imaju mjeseno uplaen doprinos najmanje na najniu osnovicu za obraun
doprinosa.
2. LANOVI OBITELJI OSIGURANIKA
lanak 8.
Prema ovom Zakonu, status osigurane osobe kao lanovi obitelji osiguranika mogu stei:
1. suprunik (brani i izvanbrani, sukladno propisima o obiteljskim odnosima),
2. djeca (roena u braku, izvan braka ili posvojena, pastorad), te druga djeca bez
roditelja, ako ih osiguranik uzdrava,
3. roditelji (otac, majka, ouh, maeha i posvojitelj) koji s osiguranikom ive u
zajednikom kuanstvu ako su nesposobni za samostalan ivot i rad, ako nemaju
sredstava za uzdravanje i ako ih osiguranik uzdrava,
4. unuci, braa, sestre, djed i baka koji s osiguranikom ive u zajednikom kuanstvu ako
su nesposobni za samostalan ivot i rad, ako nemaju sredstava za uzdravanje i ako ih
osiguranik uzdrava.
lanovi obitelji osiguranika iz stavka 1. ovoga lanka stjeu pravo po osnovi ovoga
Zakona pod uvjetom da isto pravo ne mogu ostvariti po nekoj od osnova iz lanka 6.
ovoga Zakona te da imaju prebivalite, odnosno odobren stalni boravak u Republici
Hrvatskoj, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno.

Zavod e opim aktom utvrditi uvjete pod kojima se smatra da je osoba iz stavka 1.
ovoga lanka nesposobna za samostalan ivot i rad i nema vlastitih sredstava za
uzdravanje, te da ivi u zajednikom kuanstvu sa osiguranikom.
lanak 9.
Suprunik razvodom braka zadrava status osigurane osobe Zavoda kao lan obitelji
suprunika od kojeg se razveo:
1. ako je sudskom odlukom stekao pravo na uzdravanje, dok traje uzdravanje,
2. ako je u vrijeme razvoda braka bio potpuno i trajno nesposoban za rad sukladno
propisima o mirovinskom osiguranju,
3. ako su mu sudskom odlukom o razvodu braka djeca povjerena na uvanje i odgoj, pod
uvjetom da se prijavi Zavodu u roku od 30 dana od dana pravomonosti sudske odluke,
ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne moe ostvariti po drugoj osnovi.
Osobe iz stavka. 1. toke 1. ovoga lanka zadravaju status osigurane osobe kao lanovi
obitelji i po prestanku uzdravanja pod uvjetom da se prijave Zavodu u roku od 30 dana
od dana pravomonosti sudske odluke, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne
mogu ostvariti po drugoj osnovi.
lanak 10.
Djeca osiguranika iz lanka 8. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona zadravaju status lana
obitelji osiguranika i nakon navrene 18. godine ivota ako su na redovitom srednjem,
odnosno visokom obrazovanju prema propisima o redovitom kolovanju u Republici
Hrvatskoj, do kraja redovitog obrazovanja, odnosno najdue do navrene 26. godine
ivota.
Pod redovitim obrazovanjem u smislu stavka 1. ovoga lanka smatra se obrazovanje do
zavretka strunog studija, preddiplomskog, odnosno diplomskoga sveuilinog studija.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, djeci osiguranika koja su zbog bolesti ili
ozljede prekinula redovito obrazovanje, produava se pravo na obvezno zdravstveno
osiguranje za onoliko vremena koliko je trajala bolest, odnosno ozljeda.
Djeci osiguranika iz stavka 3. ovoga lanka produava se pravo na obvezno zdravstveno
osiguranje za vrijeme nastavka redovitog obrazovanja za onoliko vremena koliko je
trajao prekid redovitog obrazovanja.
Djeca osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za samostalan ivot i rad
sukladno posebnim propisima prije navrene 18. godine ivota, odnosno za vrijeme
trajanja redovitog obrazovanja, imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje za sve
vrijeme trajanja te nesposobnosti.

Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje imaju i djeca osiguranika koja su nakon

navrene 18. godine ivota postala potpuno i trajno nesposobna za samostalan ivot i rad
sukladno posebnim propisima, ako ih osiguranik uzdrava.
Djeca koja imaju jednog ili oba roditelja, a koje je osiguranik uzeo na uzdravanje, imaju
pravo na obvezno zdravstveno osiguranje kao lanovi obitelji tog osiguranika, ako se
roditelji te djece zbog svojega zdravstvenog stanja ili drugih razloga ne mogu brinuti o
djeci i njihovom uzdravanju.
3. DRUGE OSIGURANE OSOBE
lanak 11.
Osobe s prebivalitem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj,
koje pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti prema jednoj od osnova
osiguranja utvrenih lankom 6. do 10. i lankom 12. i 13. ovoga Zakona obvezne su se
osigurati na obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe.
Osobe iz stavka 1. ovoga lanka prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja
stjeu pod uvjetom da su prethodno jednokratno uplatile doprinos za obvezno
zdravstveno osiguranje na najniu osnovicu za obraun doprinosa za obvezno
zdravstveno osiguranje od dana prestanka ranijeg statusa osigurane osobe, a najdulje za
razdoblje od 12 mjeseci.
lanak 12.
Dravljani Republike Hrvatske na radu u inozemstvu kod stranog poslodavca obvezni su
osigurati na obvezno zdravstveno osiguranje i uplaivati propisani doprinos za svakog
lana svoje obitelji s prebivalitem, odnosno stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj
koji nije zdravstveno osiguran kod stranog nositelja zdravstvenog osiguranja, a bio je
prije njegova odlaska na rad u inozemstvo zdravstveno osiguran u Republici Hrvatskoj
kao lan njegove obitelji sukladno lanku 8. ovoga Zakona.
lanak 13.
Osobe s prebivalitem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koje
su nesposobne za samostalan ivot i rad i nemaju sredstava za uzdravanje imaju pravo
na obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe osnovom rjeenja koje donosi
ured dravne uprave nadlean za poslove socijalne skrbi, ako pravo na obvezno
zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi.
Mjerila i postupak utvrivanja nesposobnosti za samostalan ivot i rad i nedostatka
sredstava za uzdravanje iz stavka 1. ovoga lanka propisat e ministar nadlean za
poslove socijalne skrbi.

Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje prema osnovi osiguranja utvrenoj odredbom

stavka 1. ovoga lanka traje za sve vrijeme dok se ne promijene okolnosti na osnovi kojih
je pravo priznato.
V. FINANCIRANJE OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
1. Izvori sredstava
lanak 53.
Prihodi obveznoga zdravstvenog osiguranja su:
1) doprinosi osiguranika,
2) doprinosi poslodavaca,
3) doprinos za nezaposlene osobe iz lanka 6. stavka 1. toke 12., 14., 15. i 17. i lanka 9.
stavka 1. toke 3. ovoga Zakona,
4) doprinosi drugih obveznika plaanja doprinosa utvrenih ovim i drugim zakonom,
5) posebni doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu,
6) prihodi iz dravnog prorauna,
7) prihodi od sudjelovanja u trokovima zdravstvene zatite osiguranih osoba, odnosno
njihovih osiguravatelja u dopunskom zdravstvenom osiguranju,
8) prihodi od dividendi, kamata i drugih prihoda,
9) 32% od ukupnog prihoda od posebnog poreza na duhanske preraevine,
10) prihodi od obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.
Prihod iz stavka 1. toke 10. ovoga Zakona izdvajaju drutva za osiguranje u visini od
10% naplaene funkcionalne premije osiguranja od obveznog osiguranja od automobilske
odgovornosti. Taj iznos predstavlja naknadu prouzroene tete Zavodu u sluajevima iz
lanka 113. ovoga Zakona koju su prouzroili vlasnici, odnosno korisnici osiguranoga
motornog vozila.
lanak 54.
Izdaci obveznoga zdravstvenog osiguranja obuhvaaju izdatke za:
1) zdravstvenu zatitu,

2) naknade plaa zbog bolovanja,

3) novanu naknadu zbog nemogunosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju
primici od kojih se utvruje drugi dohodak sukladno propisima o doprinosima za obvezna
osiguranja,
4) naknade trokova prijevoza u svezi s koritenjem zdravstvene zatite iz obveznoga
zdravstvenog osiguranja,
5) provedbu obveznoga zdravstvenog osiguranja,
6) rad tijela upravljanja Zavodom,
7) ostale izdatke.
lanak 55.
Izdaci obveznoga zdravstvenog osiguranja u jednoj kalendarskoj godini pokrivaju se
prihodima u istoj kalendarskoj godini.
2. Doprinosi i obveznici doprinosa
lanak 56.
Osnovice i stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje ureuju se posebnim
zakonom, ako ovim Zakonom nije drukije propisano.
lanak 57.
Ako ovim ili posebnim zakonom nije drukije propisano, osnovice, nain obrauna i
plaanja, visinu, te obveznike obraunavanja i plaanja doprinosa za obvezno
zdravstveno osiguranje propisat e opim aktom Zavod.
lanak 58.
Sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje lanova obitelji osiguranika iz lanka 6.
ovoga Zakona, osiguravaju se iz istih izvora sredstava iz kojih se osiguravaju sredstva za
obvezno zdravstveno osiguranje osiguranika, osim ako ovim Zakonom ili posebnim
zakonom nije drukije propisano.
lanak 59.
Poljoprivrednik iz lanka 6. toke 7. ovoga Zakona koji je navrio 65 godina ivota
oslobaa se plaanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje ako ispunjava uvjete
koje propisom utvruje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi.

lanak 60.
Obveznici plaanja posebnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu
utvreni prema posebnom zakonu mogu biti osloboeni plaanja tog doprinosa za
osiguranika koji nije osiguran kod stranog nositelja zdravstvenog osiguranja pod uvjetom
da djelatnost obavljaju u dravi s kojom Republika Hrvatska nema zakljuen ugovor o
socijalnom osiguranju ili je meudravnim ugovorom drukije odreeno, ako su
zdravstvenu zatitu u inozemstvu osigurali o svojem troku.
Na zahtjev obveznika uplate doprinosa iz stavka 1. ovoga lanka oslobaanje plaanja
doprinosa utvruje Zavod rjeenjem sukladno svom opem aktu.
Posebni doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu mogu plaati i osigurane
osobe Zavoda koje po privatnom poslu borave u inozemstvu.
Osigurana osoba iz stavka 3. ovoga lanka koja ne podnese Zavodu prijavu boravka u
inozemstvu i prethodno ne uplati poseban doprinos za koritenje zdravstvene zatite u
inozemstvu za sve vrijeme planiranog boravka u inozemstvu, ako opim aktom Zavoda
nije drukije propisano, nema pravo na teret sredstva obveznoga zdravstvenog osiguranja
ostvariti naknadu trokova te zdravstvene zatite.
Osnovicu i stopu te nain obrauna i uplate posebnog doprinosa iz stavka 4. ovoga
lanka, ako posebnim zakonom nije drukije ureeno, utvruje Zavod.
lanak 61.
Radi utvrivanja tonosti podataka i injenica o kojima ovisi ostvarivanje prava iz
obveznoga zdravstvenog osiguranja Zavod ima pravo kontrole poslovnih knjiga,
financijske dokumentacije i drugih evidencija obveznika uplate doprinosa.
Porezna uprava, Sredinji registar osiguranika, tijela dravne vlasti i druga nadlena tijela
obvezni su Zavodu dostavljati podatke kojima raspolau i o kojima vode slubene
evidencije potrebne za ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.
lanak 62.
Osiguranicima iz lanka 6. stavka 1. toke 3., 4., 6., 7. i 8. ovoga Zakona, korisnicima
mirovine i invalidnine koji to pravo ostvaruju iskljuivo od stranog nositelja mirovinskog
i invalidskog osiguranja iz lanka 6. stavka 1. toke 10. ovoga Zakona te lanka 11.
ovoga Zakona obveznicima obraunavanja i plaanja doprinosa za obvezno
zdravstveno osiguranje, a koji nisu uplatili doprinos za najmanje 30 dana ograniava se
koritenje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, osim prava na hitnu medicinsku
pomo.
Pod hitnom medicinskom pomoi podrazumijeva se pruanje dijagnostikih i terapijskih
postupaka koji su nuni u otklanjanju neposredne opasnosti po ivot i zdravlje.

Obustavljeno koritenje prava iz stavka 1. ovoga lanka uspostavlja se unaprijed, od dana

podmirenja dunog iznosa doprinosa s pripadajuim kamatama.
3. Osiguranje sredstava u dravnom proraunu
lanak 63.
Republika Hrvatska osigurava u dravnom proraunu posebna sredstva za prava iz
obveznoga zdravstvenog osiguranja, i to za:
1. sredstva za isplatu naknada plae za vrijeme privremene nesposobnosti za rad iz lanka
26. toke 9. ovoga Zakona,
2. sredstva za trokove zdravstvene zatite za:
a) provoenje mjera poveane zdravstvene skrbi za osigurane osobe starije od 65 godina
ivota kao i za osigurane osobe djecu do navrene 18. godine ivota,
b) zdravstveno prosvjeivanje,
c) lijeenje po posebnim propisima,
d) hitnu medicinsku pomo na dravnim cestama,
e) razliku u trokovima zdravstvene zatite izazvane veim odstupanjem u organiziranju
zdravstvene zatite od propisanih normativa zbog demografskih karakteristika (otoci,
gustoa naseljenosti),
f) osobe ije je prebivalite nepoznato,
g) osiguranike iz lanka 6. toke 13., 16., 18., 19., 20., 25. i 26. ovoga Zakona,
h) osigurane osobe iz lanka 13. ovoga Zakona,
i) osigurane osobe iz lanka 59. ovoga Zakona,
j) meunarodne obveze na podruju zdravstvenog osiguranja.
k) osiguranike iz lanka 6. toke 12., 14., 15. i 17. i lanka 9. stavka 1. toke 3. ovoga
Zakona.
X. KAZNENE ODREDBE
lanak 125.

Novanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit e se za prekraj

pravna osoba obveznik plaanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje koja uz
isplatu plaa, a najkasnije do konca mjeseca za prethodni mjesec ne uplati doprinos za
obvezno zdravstveno osiguranje.
Novanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna za prekraj iz stavka 1.
ovoga lanka kaznit e se odgovorna osoba u pravnoj osobi te fizika osoba obveznik
plaanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.
Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka pravnoj i fizikoj osobi moe se uz novanu kaznu
izrei i zatitna mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti.
lanak 126.
Novanom kaznom u iznosu od 70.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj
pravna osoba koja Zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno
osiguranje, (lanak 104. stavak 2.).
Novanom kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se za prekraj pravna osoba koja
podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje na temelju zakljuenog ugovora o
radu ija svrha nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom ve iskljuivo
ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
Novanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit e se odgovorna
osoba u pravnoj osobi i fizika osoba za prekraj iz stavka 1. i 2. ovoga lanka.
Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka pravnoj osobi i fizikoj osobi moe se uz novanu
kaznu izrei i zatitna mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti.
lanak 127.
Novanom kaznom u iznosu od 80.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit e se za prekraj
pravna osoba ako osiguraniku ne isplati naknadu plae sukladno obraunu koji je
dostavio Zavod (lanak 31. stavak 2.).
Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom u iznosu od
8.000,00 do 15.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizika osoba.
Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka pravnoj i fizikoj osobi moe se uz novanu kaznu
izrei i zatitna mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti.
lanak 128.
Novanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit e se za prekraj
pravna, odnosno fizika osoba, koja u propisanom roku ne dostavi Zavodu sve podatke u

svezi s prijavom i odjavom osigurane osobe, radi ostvarivanja prava i obveza iz obveznog
zdravstvenog osiguranja (lanak 105.).
Za radnju iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 3.000,00
do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
lanak 129.
Novanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit e se za prekraj
osigurana osoba:
ako je svjesno prouzroila privremenu nesposobnost za rad, ako u roku od tri dana
nakon poetka bolesti ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene
zatite da je oboljela, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ju je u
tome onemoguio, ako namjerno sprjeava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje, ako
za vrijeme bolovanja radi, ako se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za
lijeniki pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zatite, odnosno
lijenikog povjerenstva Zavoda, ako se ne pridrava uputa za lijeenje, odnosno bez
suglasnosti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zatite otputuje iz mjesta
prebivalita ili ako zlorabi pravo na koritenje bolovanja na neki drugi nain (lanak 40.),
ako je ostvarila pravo na naknadu trokova prijevoza u svezi s koritenjem prava na
zdravstvenu zatitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a nije imala pravne osnove
(lanak 49.),

ako koristi ispravu kojom se dokazuje status osigurane osobe na nain protivan
odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona (lanak
103.).

ZAKON
O MIROVINSKOM OSIGURANJU
(proieni tekst)
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj ine:
1) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,
2) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje,

Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom

osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u toki 2.
dio teksta brisan.
3) dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje.
lanak 2.
(1) Ovim Zakonom ureuje se obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti.
(2) Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje i
dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje uredit
e se posebnim zakonima.
Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2.
dio teksta brisan.
(3) Obveznim mirovinskim osiguranjem na temelju individualne kapitalizirane tednje bit
e obuhvaeni osiguranici mlai od 40 godina ivota. Stopa doprinosa za to osiguranje ne
moe biti manja od 5% od osnovice za plaanje doprinosa za mirovinsko osiguranje na
temelju generacijske solidarnosti.
Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 3.
dio teksta brisan.
lanak 3.
Osiguranicima se na naelima uzajamnosti i solidarnosti obvezno osiguravaju prava za
sluaj starosti i invalidnosti, a lanovima njihovih obitelji prava za sluaj smrti
osiguranika, odnosno korisnika mirovine.
lanak 4.
Obvezno se osiguravaju prava na:
1) starosnu mirovinu,
2) prijevremenu starosnu mirovinu,
3) invalidsku mirovinu,
4) obiteljsku mirovinu,

5) najniu mirovinu,
6) osnovnu mirovinu,
7) profesionalnu rehabilitaciju,
8) naknadu zbog tjelesnog oteenja,
9) naknadu putnih trokova u svezi s ostvarivanjem osiguranih prava.
lanak 5.
(1) Prava iz mirovinskog osiguranja neotuiva su osobna materijalna prava, ne mogu se
prenijeti na drugoga niti se mogu naslijediti. Dospjela novana primanja koja nisu
isplaena do smrti korisnika mogu se nasljeivati, a novana primanja iza korisnika koji
nema nasljednika pripadaju Republici Hrvatskoj, odnosno dravnom proraunu.
Odredbom lanka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 92/05, stupio na snagu 31. prosinca 2005., u stavku 1.
dodan dio teksta.
(2) Prava iz mirovinskog osiguranja ne mogu zastarjeti, osim dospjelih a neisplaenih
mirovina i drugih novanih davanja u sluajevima odreenim zakonom.
(3) Ukinut.
Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 17. oujka 2010., Narodne novine br.
40/10, ukinut stavak 3.
(4) Primanja na osnovi mirovinskog osiguranja mogu biti predmet ovrhe i osiguranja u
skladu sa zakonom.
(5) Ukinut.
Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 17. oujka 2010., Narodne novine br.
40/10, ukinut stavak 5.
lanak 6.
Za ostvarivanje prava radnika, poljoprivrednika, obrtnika i drugih osiguranih osoba
utvrenih ovim Zakonom osniva se javna ustanova Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod).
Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomino
izmijenjen lanak 6.

lanak 7.
(1) Republika Hrvatska, jedinice lokalne uprave i samouprave, jedinice lokalne
samouprave, poslodavci i Zavod stvaraju uvjete za provedbu prevencije invalidnosti i
osiguravaju zatitu invalida rada, vojnih invalida i drugih osiguranih osoba glede njihova
osposobljavanja za rad i zapoljavanje.
(2) U provedbi mjera prevencije invalidnosti kao to je sanacija radne sredine, higijenski
uvjeti rada, zatita na radu i drugo, iji su nositelji jedinice lokalne uprave i samouprave,
jedinice lokalne samouprave, poslodavci i druge pravne osobe, surauje i Zavod. Ta se
suradnja ostvaruje ugovaranjem sadraja i oblika prevencije invalidnosti i sudjelovanja u
osiguranju sredstava za ostvarivanje ugovorenih mjera prevencije invalidnosti, u skladu s
opim aktom Zavoda.
lanak 8.
Sredstva za mirovinsko osiguranje osiguravaju osiguranici, poslodavci, drugi obveznici
plaanja doprinosa odreeni zakonom i Republika Hrvatska.
Odredbom lanka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomino
izmijenjen lanak 8.
lanak 9.
(1) U postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja osigurava se dvostupnost
rjeavanja u Zavodu, kao i sudska zatita prava.
(2) U postupku rjeavanja o pravima iz mirovinskog osiguranja primjenjuju se odredbe
Zakona o opem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
II. VRSTE OSIGURANJA I OSIGURANE OSOBE
A. OSIGURANICI
1. Obvezno osiguranje
lanak 10.
(1) Obvezno su osigurani:
1) radnici i s njima, prema posebnim propisima, izjednaene osobe,
Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1.
djelomino izmijenjena toka 1.

2) osobe koje su izabrane ili imenovane na dunosti u tijelima dravne vlasti, jedinicama
lokalne uprave i samouprave i jedinicama lokalne samouprave, ako za taj rad primaju
plau,
3) osobe koje se nakon zavrenog kolovanja nalaze na obveznom praktinom radu ili na
dobrovoljnoj praksi (volonteri), bez obzira na to primaju li za taj rad plau, odnosno
naknadu,
Odredbom lanka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1.,
toki 3. dio teksta brisan.
4) hrvatski dravljani koji su zaposleni kod inozemnih organizacija sa sjeditem u
Republici Hrvatskoj koje ne uivaju diplomatski imunitet (strano predstavnitvo,
meunarodna organizacija i ustanova), kod inozemnih fizikih osoba s prebivalitem ili
sjeditem u Republici Hrvatskoj, ili kod diplomatskih misija i konzularnih ureda strane
drave te meunarodnih organizacija ili predstavnitva sa sjeditem u Republici
Hrvatskoj koji uivaju diplomatski imunitet, ili u osobnoj slubi kod stranih dravljana,
ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno,
Odredbom lanka 1. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 1.
izmijenjena toka 4.
5) strani dravljani i osobe bez dravljanstva, koji su zaposleni na teritoriju Republike
Hrvatske, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno.
6) izaslani radnici koji za poslodavca sa sjeditem u Republici Hrvatskoj obavljaju
poslove u drugoj dravi te osobe na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu
Republike Hrvatske u inozemstvu.
Odredbom lanka 1. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 1.
dodana toka 6.
7) lanovi posade broda u meunarodnoj plovidbi, za vrijeme plovidbe, prema
odredbama Pomorskog zakonika, ako meunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju
nije drukije odreeno.
Odredbom lanka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., u stavku 1.
dodana toka 7.
(2) Nezaposlene osobe obvezno su osigurane pod uvjetima i u trajanju utvrenim
propisima o zapoljavanju.

(3) Obvezno su osigurane osobe koje pruaju pomo i njegu hrvatskim ratnim vojnim
invalidima iz Domovinskog rata i koje za taj rad primaju naknadu prema posebnim
propisima.
Odredbom lanka 1. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodan stavak
3.
lanak 11.
Obvezno su osigurani:
1) obrtnici i trgovci pojedinci, upisani u odgovarajui registar,
2) osobe koje u skladu s posebnim propisima, samostalno obavljaju profesionalnu
djelatnost kao to su odvjetnici, lijenici, zubari, umjetnici, novinari, odgajatelji, lektori,
prevoditelji, primalje i drugi,
3) vrhunski portai i ahisti, ako nisu osigurani po drugoj osnovi.
4) osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i umarstva
obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit,
Odredbom lanka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodana
toka 4.
5) osobe koje obavljaju djelatnost za ije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja
ili registracije, ali imaju obiljeje samostalnosti, trajnosti i s namjerom stvaranja izvora
dohotka ili dobiti i po osnovi obavljanja tih djelatnosti su obveznici poreza na dohodak ili
poreza na dobit, ako nisu korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog
profesionalne nesposobnosti za rad, ili nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi.
Odredbom lanka 2. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., izmijenjena
toka 5.
Odredbom lanka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodana toka
5.
6) osobe koje obavljaju obrt kao domau radinost ili kao sporedno zanimanje, ako nisu
korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti
za rad, ili nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi.

Odredbom lanka 2. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom

osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodana
toka 6.
lanak 12.
(1) Obvezno su osigurane osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili
glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u
svojstvu nositelja ili lana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.
Odredbom lanka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., izmijenjen
stavak 1.
(2) U smislu ovoga Zakona smatra se da osobe iz stavka 1. ovoga lanka ne obavljaju
poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje ako su obvezno osigurane po
drugoj osnovi, ako su korisnici mirovine, ili su na redovitom kolovanju.
Odredbom lanka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen
lanak 12.
lanak 13.
Obvezno su osigurani lanovi uprave i izvrni direktori trgovakih drutava, ako nisu
obvezno osigurani po drugoj osnovi.
Odredbom lanka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan dio
teksta.
lanak 14.
Obvezno su osigurani sveenici i drugi vjerski slubenici vjerske zajednice, koja je
upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadleno sredinje tijelo dravne
uprave, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi.
Odredbom lanka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen
lanak 14.
lanak 15.
(1) Obvezno je osiguran roditelj koji obavlja roditeljske dunosti u prvoj godini ivota
djeteta, a nije obvezno osiguran po drugoj osnovi, ako je dijete hrvatski dravljanin i ako
roditelj i dijete imaju prebivalite u Republici Hrvatskoj. Roenjem sljedeeg djeteta,

prije navretka prve godine ivota prethodnog djeteta, prestaje pravo na obvezno
osiguranje po prethodno roenom djetetu.
(2) Ako oba roditelja obavljaju roditeljske dunosti prema djetetu, a nisu osigurani po
drugoj osnovi, obvezno se osigurava majka djeteta, ako se roditelji drukije ne dogovore.
(3) Obvezno je osiguran roditelj njegovatelj prema propisima o socijalnoj skrbi, za
vrijeme trajanja toga svojstva.
Odredbom lanka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan
stavak 3.
lanak 16.
(1) Na osobni zahtjev obvezno se osiguravaju hrvatski dravljani zaposleni u inozemstvu
kod meunarodnih organizacija i stranih poslodavaca, ako nisu obvezno osigurani prema
inozemnim propisima na koje se odnosi meunarodni ugovor o socijalnom osiguranju.
Odredbom lanka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dio teksta
brisan.
(2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka obvezno se osiguravaju i hrvatski dravljani
zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjeditem u inozemstvu,
koji nemaju registriranu podrunicu u Republici Hrvatskoj.
Odredbom lanka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen
stavak 2.
(3) Obvezno osiguranje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka uspostavlja se od dana zaposlenja, a
najranije od 1. sijenja godine u kojoj je podnesena prijava na osiguranje.
lanak 16.a
(1) Obvezno su osigurane osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema propisima o porezu
na dohodak na koji se plaa doprinos (u daljnjem tekstu: drugi dohodak) za mirovinsko
osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja.
Odredbom lanka 5. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino
izmijenjen stavak 1.

(2) Osobama iz stavka 1. ovoga lanka ne osiguravaju se prava prema ovome Zakonu za
sluaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti u vezi s poslovima za koje ostvaruju druge
dohotke iz stavka 1. ovoga lanka.
Odredbom lanka 5. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino
izmijenjen stavak 2.
Odredbom lanka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan
lanak 16.a.
2. Produeno osiguranje
lanak 17.
(1) Osobe kojima je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje mogu se osigurati na
produeno osiguranje ako od prestanka obveznog osiguranja nije proteklo vie od 12
mjeseci i ako podnesu prijavu osiguranja u tom roku.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga lanka moe se osigurati na produeno osiguranje za
vrijeme:
1) neplaenog dopusta,
2) mirovanja radnog odnosa dok dijete ne navri tri godine ivota,
3) strunog usavravanja ili specijalizacije nakon prestanka ugovora o radu, slube,
odnosno obavljanja djelatnosti,
4) nezaposlenosti,
Odredbom lanka 6. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2.
toki 4. dio teksta brisan.
5) privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti,
6) zaposlenja u inozemstvu u meunarodnim i drugim organizacijama na osnovi
meunarodnih ugovora, odnosno kod stranog poslodavca, ako za to vrijeme nije obvezno
osigurana u Republici Hrvatskoj, odnosno ako meunarodnim ugovorom nije drukije
odreeno,
7) boravka u inozemstvu kao brani drug osiguranika hrvatskog dravljanina na radu u
inozemstvu,

8) nezaposlenosti pomoraca nakon prestanka ugovora o radu na odreeno vrijeme.

Odredbom lanka 6. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 2.
toki 8. dio teksta brisan.
(3) Na produeno osiguranje moe se osigurati i osoba koja ima prebivalite na teritoriju
Republike Hrvatske za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka obveznoga mirovinskog
osiguranja u dravi s kojom je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, neovisno o
tome je li prije obveznog osiguranja u inozemstvu bila osigurana u Republici Hrvatskoj.
Odredbom lanka 6. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen
stavak 3.
(4) Na produeno osiguranje osigurava se osoba za vrijeme nezaposlenosti nakon
prestanka ugovora o radu na odreeno vrijeme za stalne sezonske poslove.
Odredbom lanka 6. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan novi
stavak 4.
(5) Pravo na produeno osiguranje prestaje i prije prestanka okolnosti iz stavka 2. i 3.
ovoga lanka, ako dospjeli doprinosi nisu uplaeni u roku od 3 mjeseca od dana
dospijea.
Odredbom lanka 6. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino
izmijenjen stavak 5.
Odredbom lanka 6. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomino
izmijenjen dotadanji stavak 4. koji postaje stavak 5.
B. OSOBE OSIGURANE U ODREENIM OKOLNOSTIMA
lanak 18.
(1) Za sluajeve invalidnosti i tjelesnog oteenja zbog ozljede na radu ili profesionalne
bolesti osigurani su:
1) uenici i studenti na dodiplomskom studiju za vrijeme praktine nastave, za vrijeme
strune prakse kod poslodavca, odnosno za vrijeme rada putem posrednika pri
zapoljavanju uenika i redovitih studenata,

Odredbom lanka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom

osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 1.
djelomino izmijenjena toka 1.
2) nezaposleni za vrijeme strunog osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije, na
koje ih je uputila nadlena sluba zapoljavanja,
3) osobe koje obavljaju odreene poslove za vrijeme izdravanja kazne zatvora, primjene
sigurnosnih mjera obveznoga psihijatrijskog lijeenja i obveznog lijeenja od ovisnosti,
kao i odgojnih mjera.
(2) Odredbe stavka 1. toke 1. ovoga lanka primjenjuju se i na strane dravljane koji se
nalaze na kolovanju u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom uzajamnosti.
lanak 19.
(1) Za sluaj invalidnosti i tjelesnog oteenja zbog ozljede na radu osigurane su osobe
koje su ozlijeene na teritoriju Republike Hrvatske:
1) sudjelujui u spaavanju ili obrani od elementarnih nepogoda kao to su poar,
poplava, potres i ostale nepogode uzrokovane viom silom, ili u spaavanju ivota
graana, ili radi otklanjanja materijalne tete koja prijeti imovini,
2) lanovi dobrovoljnih vatrogasnih drutava sudjelujui u gaenju poara, spaavanju
ljudi i imovine ugroene poarom i drugim elementarnim nepogodama, pri odlasku na
vjebu i na povratku s vjebe, kao i za vrijeme obuavanja koje organizira vatrogasno
drutvo,
3) prigodom obavljanja dunosti graana u obrani, u skladu s propisima o obrani.
(2) Ozljedom na radu smatra se i bolest koja nastane izravno i iskljuivo kao posljedica
obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga lanka.
lanak 20.
Za sluaj invalidnosti i tjelesnog oteenja nastaloga zbog ozljede na radu, osigurane su
osobe koje na zahtjev dravnih tijela prue pomo tim tijelima i tom se prigodom ozlijede
ili razbole.
C. LANOVI OBITELJI OSIGURANIKA
lanak 21.
(1) U sluaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske
mirovine osigurani su lanovi njegove obitelji, i to:

1) udovica, odnosno udovac,

2) razvedeni brani drug s pravom na uzdravanje,
3) djeca roena u braku ili izvan braka ili posvojena,
4) pastorad koju je osiguranik uzdravao, unuad koju je osiguranik uzdravao ako su
bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opa
nesposobnost za rad,
5) roditelji otac, majka, ouh, maeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik
uzdravao,
6) djeca bez roditelja braa, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdravanje,
ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opa
nesposobnost za rad.
(2) Smatra se da je osiguranik, odnosno korisnik mirovine uzdravao lana obitelji iz
stavka 1. ovoga lanka:
1. ako je lan obitelji ivio s njime u zajednikom kuanstvu i nema vlastitih prihoda
dovoljnih za uzdravanje, jer nema dohodak od poljoprivrede i umarstva ili ako mu
drugi stalni prihod u trenutku smrti osiguranika ili korisnika mirovine nije bio vei od
66% svote najnie starosne mirovine odreene za 15 godina mirovinskog staa prema
ovome Zakonu, ili
2. ako lan obitelji nije ivio s njime u zajednikom kuanstvu i nema vlastitih prihoda
dovoljnih za uzdravanje prema toki 1. ovoga stavka, a umrli osiguranik odnosno
korisnik mirovine redovito mu je osigurao sredstva za uzdravanje u prosjenoj svoti od
najmanje 80% svote najnie starosne mirovine odreene za 15 godina mirovinskog staa
prema ovome Zakonu.
Odredbom lanka 1. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 79/07, stupio na snagu 1. sijenja 2008., izmijenjen
stavak 2.
(3) Pravo na obiteljsku mirovinu ostvareno prema stavku 2. ovoga lanka prestaje kada
doe do promjene u prihodima korisnika mirovine, tako da isti preu svotu iz stavka 2.
ovoga lanka.
Odredbom lanka 1. stavaka 2. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 79/07, stupio na snagu 1. sijenja 2008.,
dodan novi stavak 3., a dotadanji stavak 3. postao stavak 4.

(4) lanovi obitelji iz stavka 1. ovoga lanka, osigurani su za sluaj smrti osoba iz lanka
18. do 20. ovoga Zakona, ako je smrt tih osoba nastala zbog ozljede na radu ili bolesti,
dok su obavljale poslove pod okolnostima iz lanka 18. do 20. ovoga Zakona.
(5) Pod lanom obitelji iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka smatra se i izvanbrani drug
koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti ivio u zajednikom
kuanstvu najmanje tri godine. Status izvanbrane zajednice utvruje se u
izvanparninome sudskom postupku.
Odredbom lanka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 35/08, stupio na snagu 28. oujka 2008., dodan stavak
5.
III. MIROVINSKI STA
lanak 22.
Mirovinski sta, prema ovome Zakonu, na temelju kojega se ostvaruju prava iz
mirovinskog osiguranja obuhvaa razdoblje:
1) provedeno u osiguranju, prema odredbama ovoga Zakona,
2) provedeno u osiguranju prema propisima o mirovinskom osiguranju vojnih
osiguranika,
3) dokupljenog staa osiguranja prema odredbama ovoga Zakona,
4) pridodanog staa,
5) provedeno u Domovinskom ratu prema posebnim propisima,
6) provedeno u zaposlenju na katoliko-bogoslovnim uilitima u razdoblju od 29.
sijenja 1952. do 23. srpnja 1990.,
7) navreno do 31. prosinca 1998. koje se, prema zakonskim propisima koji su se
primjenjivali do toga dana, raunalo u mirovinski sta kao sta osiguranja, sta osiguranja
s poveanim trajanjem i posebni sta.
1. Sta osiguranja
lanak 23.
U sta osiguranja rauna se razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navrene 15.
godine ivota u obveznom mirovinskom osiguranju i produenom osiguranju.
lanak 24.

(1) Osiguranicima iz lanka 10. stavka 1. toke 4., lanka 11. do 14. i lanka 16. i 17.
stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona koji su sami obveznici plaanja doprinosa, rauna se kao
sta osiguranja razdoblje provedeno u osiguranju, ako su u cijelosti plaeni doprinosi za
mirovinsko osiguranje i obveze koje proizlaze iz neuplaenih doprinosa.
Odredbom lanka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dio teksta
dodan.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, kada doprinosi za mirovinsko osiguranje nisu
plaeni u cijelosti, sta osiguranja se utvruje na temelju plaenih doprinosa i razmjernog
dijela kamata, posebno po svakoj osnovi osiguranja.
(3) Nain utvrivanja staa osiguranja na temelju plaenih doprinosa za mirovinsko
osiguranje utvruje pravilnikom ministar nadlean za mirovinsko osiguranje, uz
prethodnu suglasnost ministra financija.
Odredbom lanka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodani
stavci 2. i 3.
lanak 25.
(1) U sta osiguranja rauna se razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim
vremenom prema propisima o radu.
Odredbom lanka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 117/03, stupio na snagu 23. srpnja 2003., izmijenjen
stavak 1.
(2) Kao razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom smatra se i
razdoblje koje u zaposlenju sa skraenim radnim vremenom koje provedu:
1) zaposleni roditelj koji radi s polovicom punoga radnog vremena nakon proteka
obveznoga porodiljnog dopusta, kao i u sluaju rada sa skraenim radnim vremenom
zbog pojaane brige i njege djeteta,
Odredbom lanka 7. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2.
toki 1. dio teksta brisan.
2) roditelj djeteta s teim smetnjama u razvoju koji radi s polovicom punoga radnog
vremena,
3) radnici koji rade sa skraenim radnim vremenom prema posebnim propisima.

Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom

osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2.
djelomino izmijenjena toka 3.
(3) U sta osiguranja rauna se i razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim
vremenom, u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takva rada ostvarenog za
pojedine godine, obraunatih na puno radno vrijeme.
(4) Odredbe stavka 1. do 3. ovoga lanka primjenjuju se i kad je radno vrijeme ostvareno
u zaposlenju kod dva ili vie poslodavaca.
(5) Razdoblje provedeno u zaposlenju na sezonskim poslovima na kojima je ostvaren
vei broj sati od punoga radnog vremena rauna se u trajanju preraunatom na puno
radno vrijeme.
(6) Korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad u sta
osiguranja rauna se razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom u
trajanju koje odgovara dvostrukom vremenu provedenom u zaposlenju, ali najdue u
trajanju do punoga radnog vremena.
(7) Sta osiguranja iz stavka 1. do 6. ovoga lanka priznaje se u sta osiguranja u trajanju
najvie 12 mjeseci za pojedinu kalendarsku godinu.
(8) Iznimno od odredaba lanka 30., 31., 39. stavka 2., lanka 52. stavka 1. i 2., te lanka
60. stavka 1. ovoga Zakona, za ispunjenje uvjeta za stjecanje prava prema ovome
Zakonu, razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom prema stavku 3.
ovoga lanka smatra se razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom.
Odredbom lanka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 35/08, stupio na snagu 28. oujka 2008., dodan stavak
8.
lanak 26.
U sta osiguranja rauna se i razdoblje koje je osoba, odnosno osiguranik proveo:
1) na bolovanju nakon prestanka zaposlenja ili drugog rada na osnovi kojega je bio
osiguran, a za to je razdoblje primao naknadu plae,
2) na profesionalnoj rehabilitaciji na koju je bio upuen kao invalid rada ili kao vojni
invalid, kao slijepa osoba, osoba oboljela od distrofije i srodnih miinih i neuromiinih
bolesti, oboljeli od paraplegije, cerebralne i djeje paralize, multipleks skleroze, gluha
osoba, reumatoidnog artritisa ili kao civilni invalid rata i osoba kod koje postoje
funkcionalni poremeaji zbog kojih se ne moe samostalno kretati bez uporabe
invalidskih kolica, bez obzira je li prije toga bio osiguran,

3) koristei se s naknadom plae u svezi s pravom na profesionalnu rehabilitaciju.

lanak 27.
U sta osiguranja rauna se i razdoblje koje je osoba, odnosno osiguranik proveo izvan
zaposlenja na osnovi kojega je bio osiguran, i to:
1) za koje je primao plau, odnosno naknadu plae prema posebnim propisima,
2) za koje je ostvario pravo na mirovinsko osiguranje, u skladu s propisima o
zapoljavanju,
3) obavljanja roditeljske dunosti iz lanka 15. ovoga Zakona.
lanak 27.a
(1) U sta osiguranja rauna se i razdoblje u kojem su isplaeni drugi dohoci za koje su
plaeni doprinosi prema lanku 16.a ovoga Zakona.
Odredbom lanka 9. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino
izmijenjen stavak 1.
(2) Sta osiguranja utvruje se za svaku kalendarsku godinu tako da se osnovica prema
dohocima iz stavka 1. ovoga lanka na koju su obraunati i uplaeni doprinosi podijeli s
prosjenom mjesenom plaom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u istoj godini,
prema podacima Dravnog zavoda za statistiku.
Odredbom lanka 9. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen
stavak 2.
lanak 27.b
Sta osiguranja ostvaren po svim osnovama osiguranja prema ovome Zakonu rauna se
najvie 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini.
Odredbom lanka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodani
lanci 27.a i 27.b.
2. Dokupljeni sta
lanak 28.

U sta osiguranja rauna se razdoblje koje je osiguranik odnosno, korisnik mirovine

sveenik, redovnica ili redovnik dokupio za razdoblje provedeno u sveenikoj ili
redovnikoj slubi prije 1. sijenja 1999.
Odredbom lanka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen
lanak 28.
3. Pridodani sta
lanak 29.
(1) Pridodani sta je razdoblje koje se pridodaje prigodom odreivanja visine invalidske i
obiteljske mirovine ako osiguranik nije navrio 60 godina ivota.
(2) Pridodani sta poinje:
1) kod invalidske mirovine na dan nastanka invalidnosti,
2) kod obiteljske mirovine na dan smrti osiguranika.
(3) Trajanje pridodanoga staa rauna se tako da se pribroje razdoblja do navrene 55.
godine ivota osiguranika u trajanju od dvije treine, a nakon 55. do navrene 60. godine
ivota osiguranika u trajanju od jedne polovine, a za razdoblja u kojima osiguranik nije
ostvario sta osiguranja.
(4) Kada je osiguranik bio osiguran u dravi s kojom je sklopljen ugovor o socijalnom
osiguranju, pridodani se sta odreuje razmjerno udjelu mirovinskog staa koji se rauna
prema ovome Zakonu i ukupnoga mirovinskog staa obraunatog pribrajanjem staa iz
odnosne drave, a u skladu s ugovorom o socijalnom osiguranju s tom dravom.
IV. PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA
1. Starosna mirovina
lanak 30.
(1) Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navri 65 godina ivota i 15 godina
mirovinskog staa.
Odredbom lanka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dio teksta
brisan.
(2) Brisan.

Odredbom lanka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom

osiguranju, Narodne novine br. 35/08, stupio na snagu 28. oujka 2008., brisan stavak
2.
Odredbom lanka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 117/03, stupio na snagu 23. srpnja 2003., dodan stavak
2.
2. Prijevremena starosna mirovina
lanak 31.
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik kada navri 60 godina ivota i
35 godina mirovinskog staa.
Odredbom lanka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dio teksta
brisan.
3. Zajednike odredbe
lanak 32.
(1) Pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik od dana
kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu, s tim to se pravo na mirovinu moe ostvariti nakon
prestanka osiguranja.
(2) Zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu
moe se podnijeti najranije dva mjeseca prije prestanka osiguranja.
(3) Kada se pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruje na
zahtjev osiguranika nakon prestanka osiguranja, osiguranik ima pravo na mirovinu od
prvoga idueg dana nakon prestanka osiguranja, ako je zahtjev za ostvarivanje prava na
mirovinu podnesen u roku od est mjeseci od prestanka osiguranja. Ako je zahtjev
podnesen nakon isteka navedenoga roka, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga
dana idueg mjeseca nakon podnoenja zahtjeva i za est mjeseci unatrag.
(4) Osiguranik iz lanka 24. ovoga Zakona, koji nije u cijelosti uplatio doprinose za
mirovinsko osiguranje, moe ostvariti pravo na starosnu mirovinu ili prijevremenu
starosnu mirovinu ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na mirovinu na temelju staa
osiguranja za koji je uplaen doprinos za mirovinsko osiguranje. Ostvarivanjem prava na
mirovinu ne prestaje, za razdoblja za koja doprinos nije u cijelosti uplaen, obveza uplate
dospjelih doprinosa.

Odredbom lanka 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom

osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen
stavak 4.
(5) Osiguranik moe est mjeseci prije podnoenja zahtjeva obavijestiti Zavod o svojoj
namjeri za podnoenje zahtjeva za priznanje prava na starosnu mirovinu, ili prijevremenu
starosnu mirovinu, u svrhu kompletiranja i kontrole podataka o stau osiguranja i plai,
odnosno osnovici. Obavijest osiguranika prema ovoj odredbi ne smatra se zahtjevom za
priznanje prava na mirovinu prema stavku 2. ovoga lanka.
Odredbom lanka 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodan stavak
5.
lanak 33.
Osiguranici koji rade na osobito tekim i za zdravlje i radnu sposobnost tetnim radnim
mjestima i osiguranici kojima nakon odreenih godina ivota, zbog naravi i teine posla,
fizioloke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemoguavaju daljnje uspjeno
obavljanje tog posla kao i osiguranici slijepe osobe, osobe oboljele od distrofije i srodnih
miinih i neuromiinih bolesti, oboljeli od paraplegije, cerebralne i djeje paralize,
multipleks skleroze, reumatoidnog artritisa, gluhe osobe te osobe kod kojih postoje
funkcionalni poremeaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe
invalidskih kolica, ostvaruju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju
generacijske solidarnosti prema posebnom zakonu.
4. Prava na osnovi invalidnosti
lanak 34.
(1) Invalidnost postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju
koje se ne mogu otkloniti lijeenjem, radna sposobnost trajno smanjena za vie od
polovice prema tjelesno i psihiki zdravome osiguraniku iste ili sline naobrazbe i
sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad). Poslovi prema kojima se ocjenjuje
sposobnost za rad osiguranika obuhvaaju sve poslove koji odgovaraju njegovim
tjelesnim i psihikim sposobnostima, a smatraju se odgovarajuim njegovim dosadanjim
poslovima.
(2) Invalidnost postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje
se ne mogu otkloniti lijeenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opa
nesposobnost za rad).
(3) Invalidnost u smislu stavka 1. i 2. ovoga lanka moe nastati zbog bolesti, ozljede
izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

(4) Kada je kod osiguranika utvrena profesionalna nesposobnost za rad iz stavka 1.

ovoga lanka, utvruje se preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na njegovo
zdravstveno stanje, ivotnu dob, naobrazbu i sposobnost, moe profesionalnom
rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.
lanak 35.
Invalid rada, prema ovome Zakonu, je osiguranik koji je na osnovi invalidnosti ostvario
pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.
lanak 36.
Neposredna opasnost od nastanka invalidnosti postoji kada pri obavljanju odreenih
poslova uvjeti rada, bez obzira na mjere zatite na radu koje se primjenjuju ili se mogu
primijeniti, utjeu na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika iz lanka 10.
stavka 1. toke 1. ovoga Zakona toliko da je prijeko potrebno, radi sprjeavanja nastanka
invalidnosti, premjestiti ga na drugi posao primjeren njegovoj naobrazbi i sposobnostima
na kojemu moe raditi s radnim naporom koji ne pogorava njegovo zdravstveno stanje, u
skladu s propisima o radu.
VIII. FINANCIRANJE
1. Tekue financiranje
lanak 136.
Prihodi mirovinskog osiguranja jesu:
1) doprinosi osiguranika,
2) doprinosi poslodavaca,
3) doprinosi drugih obveznika plaanja doprinosa utvrenih zakonom,
Odredbom lanka 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomino
izmijenjena toka 3.
4) doprinosi za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti,
5) doprinosi poslodavaca za sta osiguranja koji se rauna s poveanim trajanjem,
6) prihodi iz dravnog prorauna za pokrie izdataka za prava ostvarena pod povoljnijim
uvjetima,

7) prihodi iz dravnog prorauna za pokrie manjka prihoda obveznoga mirovinskog

osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, nastalog zbog uvoenja obveznoga
mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje,
Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u toki 7.
dio teksta brisan.
8) prihodi od dividendi, kamata, i drugo.
2. Doprinosi
lanak 140.
(1) Doprinosi za mirovinsko osiguranje, obveznici doprinosa, obveznici obraunavanja i
plaanja doprinosa, osnovice i stope za obraun, nain obrauna i rokovi plaanja, te
druga pitanja u vezi s plaanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje ureuju se
zakonom.
Odredbom lanka 28. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen
stavak 1.
(2) Stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje utvruje se tako da se oekivanim
prihodima od doprinosa i drugim prihodima pokriju oekivani izdaci.
(3) Brisan.
(4) Brisan.
Odredbom lanka 28. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisani
stavci 3. i 4.
lanak 146.
(1) Radi utvrivanja tonosti podataka i injenica o kojima ovisi pravo iz mirovinskog
osiguranja osiguranika, Zavod ima pravo provjere poslovnih knjiga, financijske
dokumentacije i drugih evidencija obveznika plaanja doprinosa.
(2) Ako Zavod u postupku iz stavka 1. ovoga lanka utvrdi nepravilnosti, o tome sastavlja
zapisnik koji dostavlja Poreznoj upravi.
(3) Postupak i nain kontrole iz stavka 1. ovoga lanka utvruje Zavod opim aktom.

Odredbom lanka 26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom

osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen
lanak 146.
XI. KAZNE
lanak 168.
(1) Poslodavac e se kazniti za prekraj novanom kaznom u svoti od 5.000,00 do
50.000,00 kuna:
1) ako ne prijavi poetak ili prestanak poslovanja ili promjene u poslovanju ili to uini
nakon proteka propisanog roka (lanak 101. stavak 1. toka 1.),
2) ako sprjeava oevid ili pregled poslovnih knjiga i evidencija koje se odnose na
podatke u vezi s mirovinskim osiguranjem (lanak 146.),
Odredbom lanka 32. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1.
toki 2. dio teksta brisan.
3) ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to uini nakon
proteka propisanog roka (lanak 101. stavak 1. toka 2.),
4) ako unese netone podatke u dokumentaciju dostavljenu za unos u matinu evidenciju,
5) ako ne omogui profesionalnu rehabilitaciju invalidu rada koji je stekao pravo na
profesionalnu rehabilitaciju.
Odredbom lanka 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., brisane toke
4. i 6., a dotadanje toke 5. i 7. postaju toke 4. i 5.
Odredbom lanka 32. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1.
brisana toka 5., a dotadanje toke 6., 7. i 8. postaju toke 5., 6. i 7.
(2) Za postupke iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se za prekraj i odgovorna osoba
novanom kaznom u svoti od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.
lanak 169.
Brisan.

Odredbom lanka 28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom

osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., brisan lanak
169.
lanak 170.
(1) Osiguranik koji je sam obveznik plaanja doprinosa za mirovinsko osiguranje kaznit
e se za prekraj novanom kaznom u svoti od 1.000,00 do 10.000,00 kuna:
1) ako ne prijavi poetak ili prestanak obavljanja djelatnosti, odnosno promjene u tijeku
obavljanja djelatnosti ili to uini nakon isteka propisanog roka (lanak 101. stavak 1.
toka 1.),
2) ako ne prijavi ili odjavi osiguranje, odnosno promjene tijekom osiguranja ili to uini
nakon proteka propisanog roka (lanak 101. stavak 1. toka 2.),
3) Brisana.
Odredbom lanka 33. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisana
toka 3.