Sveuilite u Zagrebu

Ekonomski fakultet

Ekonomija

Porezni tretman transfernih cijena

Tax treatement of transfer pricing

Diplomski rad

Mislav Tucakovi, 0067390466

Mentorica: Prof.dr.sc. Ivana Drai Lutilsky

Zagreb, svibanj,2016
 SAETAK

Ovaj diplomski rad napravljen je s ciljem definiranja, metodologije te poreznog tretmana

transfernih cijena. U suvremenom poslovnom svijetu transferne cijene imaju veliku vanost
jer se poslovanje odvija uglavnom putem grupa multinacionalnih trgovakih drutava koje
nastoje optimizirati porezno optereenje. Kako bi se izbjeglo manipuliranje transfernim
cijenama OECD je donijela Smjernice o odreivanju transfernih cijena za multinacionalna
trgovaka drutva i porezne uprave. Naglasak je stavljen na porezni aspekt tretiranja
transfernih cijena i porezni nadzor transfernih cijena. Takoer je prikazan zakonodavni okvir
kao i ustrojstvo Porezne Uprave koja provodi nadzor transfernih cijena. Obraene su metode
za odreivanje transfernih cijena i prikazan sluaj transfernih cijena iz prakse.

Kljune rijei: transferne cijene, metode odreivanja transfernih cijena, Smjernice OECD-a,
porezni nadzor transfernih cijena, dokumentacija
 SUMMARY

This study is written in order to define, methodology and tax treatement of transfer pricing. In
a modern business world transfer pricing are very important because business is done mainly
through a group of multinational companies that seek to optimize the tax weight. To avoid
manipulations of transfer pricing OECD has adopted Guidelines for Multinational Enterprises
and Tax Administrations. Emphasis is placed on tax aspect of the treatement of transfer
pricing and tax audit of transfer pricing. In addition study shows legislative framework of Tax
Administrations that performs tax audit of transfer pricing. The study elaborate the method
for determining transfer pricing and presents the case of transfer pricing practices.

Key words: transfer pricing, methods of transfer pricing, OECD Guidelines, tax treatement of
transfer pricing, documentation
 SADRAJ

1. UVOD ............................................................................................................................ 1
1.1. Predmet i cilj rada.................................................................................................... 1
1.2. Metode i naini prikupljanja podataka ...................................................................... 1
1.3. Sadraj i struktura rada ............................................................................................ 1
2. POJMOVNO ODREENJE TRANSFERNIH CIJENA ................................................... 2
2.1. Definiranje transfernih cijena .................................................................................... 2
2.2. Zakonodavni okvir odreenja transfernih cijena ......................................................... 4
2.3. Metode za odreivanje transfernih cijena ................................................................... 8
2.4. Dokumentacija transfernih cijena .............................................................................18
3. POREZNI NADZOR TRANSFERNIH CIJENA .............................................................24
3.1. Propisi koji ureuju nadzor transfernih cijena ...........................................................24
3.2. Organizacija nadzora transfernih cijena u Poreznoj upravi ........................................28
3.3. Analiza rizika nadzora transfernih cijena ..................................................................29
3.4. Priprema provoenja i provoenje nadzora transfernih cijena ....................................32
4. SLUAJ NADZORA TRANSFERNIH CIJENA IZ PRAKSE ........................................35
4.1. Podaci o drutvu i grupi ...........................................................................................35
4.2. Prodaja proizvoda ....................................................................................................36
4.2.1. Funkcionalna analiza i tijek nadzora ..................................................................36
4.2.2. Odabir metode i izraun transferne cijene ..........................................................40
4.3. Pruanje usluga .......................................................................................................43
4.3.1. Opis usluga .......................................................................................................44
4.3.2. Odabir metode i izraun transfernih cijena .........................................................45
5. ZAKLJUAK................................................................................................................48
LITERATURA ..................................................................................................................49
POPIS SLIKA ...................................................................................................................51
POPIS TABLICA ..............................................................................................................52
IVOTOPIS ......................................................................................................................53
1. UVOD

1.1. Predmet i cilj rada

Vie od 70% poslovnih transakcija u svijetu odvija se preko multinacionalnih trgovakih

drutava koja svoje poslovanje obavljaju na podrujima vie poreznih jurisdikcija koje
imaju razliite propise vezano za oporezivanje dobiti. Osnovno je naelo propisano od
strane OECD-a i implementirano u propise RH da se transakcije izmeu povezanih
drutava trebaju oporezivati prema istim naelima koja vrijede za neovisna drutva.
Transfernim cijenama se transakcije izmeu povezanih drutava svode na trina naela.
Cilj ovog rada je predstavljanje zakonskog okvira odreenja transfernih cijena,
definiranje naina odreivanja transfernih cijena, njihov raunovodstveni i porezni
tretman, prikaz problematike nadzora transfernih cijena te prikaz primjera iz prakse.

1.2. Metode i naini prikupljanja podataka

Pri izradi ovog rada koritena je relevantna struna literatura te brojni asopisi iz podruja
financija i raunovodstva, lanci iz podruja transfernih cijena i Internet stranice Porezne
uprave RH, OECD-a, EU, te druge.

1.3. Sadraj i struktura rada

Rad se sastoji od pet meusobno povezanih poglavlja. U prvom dijelu je Uvod u kojem
se odreuje predmet i cilj rada te su prikazane metode i naini prikupljanja podataka. U
drugom dijelu je dana definicija transfernih cijena kao i metode njihova odreivanja.
Trei dio obuhvaa propise koji odreuju transferne cijene kao i organizaciju nadzora
transfernih cijena. U etvrtom dijelu e biti obraen sluaj iz prakse nadzora transfernih
cijena. Zadnje poglavlje je Zakljuak u kojoj su navedeni rezultati istraivanja poreznog
tretmana te nadzora transfernih cijena.

1
2. POJMOVNO ODREENJE TRANSFERNIH CIJENA

2.1. Definiranje transfernih cijena

U dananjem poslovnom svijetu je uobiajeno da trgovaka drutva u poslovanju prelaze

granice i da se poslovanje pojedinih drutava unutar grupe obavlja u vie drava koje imaju
razliite porezne propise i razliite raunovodstvene sustave. To se odvija sa svrhom
dovoenja pojedinih drutava i cijele grupe u povoljniji porezni poloaj, a to moe utjecati na
politiku cijena, dividendi itd.

Zbog sve vee integriranosti globalne ekonomije i rasta vanosti multinacionalnih kompanija
u svijetu, transferne cijene postaju jednim od najvanijih poreznih pitanja s kojima se
sueljavaju multinacionalne kompanije i porezne uprave.

Globalna ekonomija je vrlo sloena i u sve veem broju zemalja raste svijest o vanosti
transfernih cijena, odnosno njihovu utjecaju na prihode korporacija. Zajedniki problem
mnogih zemalja predstavlja nedostatak resursa za utvrivanje transfernih cijena kako kod
poreznih obveznika tako i kod poreznih vlasti. Taj postupak zahtijeva mnogo vremena i
angaman velikog broja ljudi te se pojavila potreba pojednostavnjenja postupka utvrivanja
transfernih cijena zbog slijedeih glavnih razloga: 1

sve sloenije globalno poslovanje,

sve vie zemalja sueljava se s problemom transfernih cijena,
nedostatak resursa u poreznim upravama,
skupo i sloeno prikupljanje podataka, podnoenje prijava i dokumentacije o
transfernim cijenama veliko optereenje za porezne obveznike,
poveanje broja sudskih sporova,
stalna potreba za uklanjanjem dvostrukog oporezivanja i odravanja konzistentnog
globalnog pristupa pitanju transfernih cijena.

Realizirane cijene transakcija izmeu povezanih multinacionalnih trgovakih drutava unutar

grupe ponekad odstupaju od trinih to predstavlja problem za porezne vlasti jer

1
Cipek, K. ; Uljani, I. Novosti u vezi s transfernim cijenama, porezni vjesnik 6/2012

2
multinacionalna trgovaka drutva mogu koristiti transferne cijene radi smanjenja oporezive
dobiti.

Politika transfernih cijena ima veliki utjecaj na visinu poreza na dobit, poreza na dodanu
vrijednost i zbog toga porezne uprave donose propise prema kojima e porezni obveznici
formirati i dokumentirati vlastitu politiku transfernih cijena. Ti propisi baziraju se na
Smjernicama o odreivanju transfernih cijena za multinacionalna trgovaka drutva i porezne
uprave ( Transfer Pricing Guidelines for Multinational Enterprises and Tax Administrations, u
nastavku Smjernice OECD-a)2 koje propisuju odreena naela za oporezivanje kod
meunarodnih transakcija. Cilj tih naela je osiguravanje odgovarajue porezne osnovice
unutar svake porezne jurisdikcije i spreavanje dvostrukog oporezivanja, svodei tako
sporove meu poreznim upravama na najmanju mjeru i stimulirajui meunarodnu trgovinu i
ulaganja.

Prema Poreznom leksikonu transferna cijena je cijena koju trgovako drutvo naplauje za
dobra, usluge ili nematerijalnu imovinu drutvu keri ili drugom povezanom trgovakom
drutvu. 3

Prema definiciji Smjernica OECD-a toka 11. transferne cijene su cijene po kojima jedan
poduzetnik prenosi fiziku robu i nematerijalnu imovinu ili prua usluge povezanim
poduzetnicima.

Prema lanku 9. podstavku 1a) i 1b) OECD Modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja dva su poduzetnika povezana ako jedan od njih izravno ili neizravno sudjeluje u
upravljanju, kontroli ili kapitalu drugoga ili ako iste osobe izravno ili neizravno sudjeluju u
upravljanju, kontroli ili kapitalu obaju poduzetnika. (tj. oba su poduzetnika pod zajednikom
kontrolom).4

Odreivanje transfernih cijena provodi se izmeu povezanih drutava razliite rezidentnosti tj.
multinacionalnih drutava kako bi dobit takvih drutava bila podvrgnuta oporezivanju
porezom sa to je mogue niom poreznom stopom. Pri tom je potrebno znati stvarnu
poreznu stopu, a ne opu propisanu stopu, budui mnoge zemlje u cilju postizanja
gospodarskog rasta imaju posebne porezne poticaje kojima se znaajno smanjuje opa

2
Transfer Pricing Guidelines for Multinational Enterprises and Tax Administrations, OECD-2010.
3
Porezni leksikon, Institut za javne financije, Zagreb, 1999., str.352
4
Model ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Model Tax Convention on Income and on Capital-
OECD- 2010

3
propisana stopa. Porezni obveznici kao i porezne vlasti nastoje prilagoditi cijene u tim
transakcijama (transakcijama izmeu povezanih drutava) s cijenama u nepristranim
transakcijama (transakcijama s nepovezanim drutvima) prema naelu nepristrane
transakcije.

Naelo nepristrane transakcije (arm's length principle) je termin koji se upotrebljava u

poreznom zakonodavstvu u situaciji u kojoj povezane strane meusobno posluju potpuno
neovisne jedna o drugoj. Ako se posao zakljuuje izmeu dviju strana od kojih jedna nadzire
drugu, ili obje nadzire trea osoba, cijene i uvjeti transakcije mogu se razlikovati od cijena i
uvjeta koji bi bili uobiajeni u poslu izmeu nepovezanih strana, npr. sniene ili poviene
kupovne ili prodajne cijene, pretjerane ili neprimjerene cijene za autorska prava, zajmovi bez
kamata itd.

Vie je razloga zato zemlje lanice OECD-a i ostale zemlje primjenjuju naelo nepristrane
transakcije. Vaan razlog je taj to naelo nepristrane transakcije predvia iru jednakost
poreznog tretiranja multinacionalnih drutava kao neovisnih poduzetnika. Primjenom naela
nepristrane transakcije dovode se povezani i neovisni poduzetnici na istu razinu za porezne
svrhe, te se time izbjegava stvaranje poreznih prednosti i nedostataka koje mogu unititi
relativnu konkurentsku poziciju ostalih poduzetnika. Naelo nepristrane transakcije
unapreuje razvoj i rast svjetske trgovine i investicija.

Postoje i neke praktine tekoe u primjeni naela nepristrane transakcije. Tumaenje i

primjena naela nepristrane transakcije u dravama lanicama EU tumai se i primjenjuje
razliito i s motrita poreznih vlasti i u odnosima poreznika i poslovnog sektora, a to moe
prouzroiti nesigurnost, poveati trokove i administrativna optereenja te omoguiti -
dvostruko oporezivanje ili neoporezivanje. 5

2.2. Zakonodavni okvir odreenja transfernih cijena

Transferne cijene i tematika transfernih cijena odreena je u navedenim propisima:

- Zakon o porezu na dobit (Narodne novine broj: 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10,
22/12, 148/13, 143/14),

5
Vijesti iz Europske unije, Porezni vjesnik 7-8/2014

4
 - Pravilnik o porezu na dobit (Narodne novine broj: 95/05, 133/07, 156/08, 146/09,
123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14),
- Opi porezni zakon (Narodne novine broj: 147/08, 18/11, 78/12,136/12 73/13, 26/15),
- Zakon o trgovakim drutvima (Narodne novine broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00,
118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 152/11, 111/12, 68/13),
- OECD Model ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (OECD Model Tax
Convention-2010.godina),
- Smjernice OECD-a za multinacionalna trgovaka drutva i porezne uprave (OECD
Transfer Pricing Guide lines for Multinational Enterprises and Tax Administrations,
OECD 2010.), u daljnjem tekstu Smjernice OECD-a.

U poglavlju 5. Zakona o porezu na dobit propisan je nain na koji se odreuje porezna

osnovica u poslovanju izmeu povezanih osoba rezidenata i nerezidenata. Prema tome je
Republika Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, preuzevi odredbe iz Smjernica OECD-a
postavila institucionalni okvir odreivanja transfernih cijena. lanak 13. navedenog Zakona
govori ako se izmeu povezanih osoba u njihovim poslovnim odnosima ugovore takve cijene
ili drugi uvjeti koji se razlikuju od cijena ili drugih uvjeta koji bi se ugovorili izmeu
nepovezanih osoba, tada se sva dobit u svoti u kojoj bi bila ostvarena, kad bi se radilo o
odnosima izmeu nepovezanih osoba, ukljuuje u poreznu osnovicu povezanih osoba.
Stavkom 2. istoga lanka precizirano je da se povezanim osobama smatraju osobe kod kojih
jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste
osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu drutva. Ovim lankom je
takoer definirano da je pri utvrivanju i procjeni trinosti poslovnih odnosa izmeu
povezanih osoba mogue koristiti jednu od sljedeih metoda: 6

1) Metoda usporedivih nekontroliranih cijena po kojoj se cijene za prodane proizvode,

robu ili usluge u kontroliranim poslovima usporeuju s onima u nekontroliranim
poslovima i usporedivim okolnostima.
2) Metoda trgovakih cijena po kojoj se utvruje cijena po kojoj se roba nabavljena od
povezanih osoba prodaje nepovezanim osobama. Tako utvrena cijena umanjuje
se za odgovarajuu bruto trgovaku maru koja se moe postii u postojeim
trinim uvjetima. Dobiveni ostatak je cijena po kojoj je roba mogla biti nabavljena
od nepovezanih osoba.
3) Metoda dodavanja bruto dobiti na trokove po kojoj se prvo utvruju trokovi
proizvoda, poluproizvoda ili usluga koje je imala osoba koja je
6
Zakon o porezu na dobit, lanak 13.

5
 proizvode, poluproizvode ili usluge prodala drugoj povezanoj osobi. Na tako
utvrene trokove dodaje se odgovarajua bruto dobit koja se moe postii u
postojeim trinim uvjetima. Tako dobiveni iznos je cijena po kojoj su proizvodi,
poluproizvodi ili usluge mogli biti nabavljeni od nepovezanih osoba.
4) Metoda podjele dobiti po kojoj se eliminira uinak posebnih uvjeta na dobit u
poslovima izmeu povezanih osoba. Ova eliminacija provodi se utvrivanjem podjele
dobiti koju bi nepovezane osobe oekivale sudjelovanjem u jednom ili vie poslova.
5) Metoda neto dobitka po kojoj se ispituje ostvarena neto dobit u odnosu na neku
osnovicu kao to su ukupni trokovi, prihodi od prodaje, imovina ili vlastiti kapital
koju jedna osoba ostvaruje u poslovima s jednom ili vie povezanih osoba.

U Pravilnik o porezu na dobit (lanak 40.) takoer su implementirane odredbe Smjernica

OECD-a kao npr. podjela i definicije metoda, postupci prilikom utvrivanja da li je neka
transakcija provedena prema naelu nepristrane transakcije.

U Opem poreznom zakonu u lanku 41.7 navedena je definicija povezanih drutava i to:

1) Povezane osobe, u smislu ovoga Zakona, su osobe kod kojih je ispunjen najmanje jedan od
sljedeih uvjeta:

1. dvije ili vie fizikih ili pravnih osoba koje za izvravanje obveza iz porezno-dunikog
odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad
drugom ili drugima,

2. dvije ili vie fizikih ili pravnih osoba koje za izvravanje obveza iz porezno-dunikog
odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, znaajan utjecaj
na drugu ili druge,

3. dvije ili vie fizikih ili pravnih osoba izmeu kojih ne postoji odnos kontrole iz toke 1.
ovoga stavka ili znaajan utjecaj iz toke 2. ovoga stavka, ali koje predstavljaju jedan rizik za
izvravanje obveza iz porezno-dunikog odnosa jer su meusobno povezane tako da postoji
velika vjerojatnost da uslijed pogoranja ili poboljanja gospodarskog i financijskog stanja
jedne osobe moe doi do pogoranja ili poboljanja gospodarskog i financijskog stanja jedne
7
Opi porezni zakon, Narodne novine broj: 147/08, 18/11, 78/12,136/12 73/13, 26/15

6
ili vie drugih osoba, jer se izmeu njih provodi ili postoji mogunost prijenosa gubitaka,
dobiti ili sposobnosti za plaanje,

Smatra se da postoji odnos povezanih osoba iz ovoga lanka i izmeu poreznog dunika i:
njegovog branog druga, njegovog krvnog srodnika u ravnoj liniji, u pobonoj liniji do
etvrtog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira da li je brak prestao ili nije,
posvojitelja, posvojenika, skrbnika, osobe pod skrbnitvom, staratelja, osobe pod
starateljstvom, te osobe koja s njime ivi u zajednikom kuanstvu ,

Ugovori i poslovni odnosi izmeu povezanih osoba porezno e biti priznati samo onda ako bi
i druge osobe koje nisu u takvom meusobnom odnosu pod istim ili slinim okolnostima
utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose.

U lanku 41. Opeg poreznog zakona ne spominju se izrijekom transferne cijene ali u stavku
(3) navedenog lanka navodi se da e se poslovni odnosi izmeu povezanih osoba priznati
samo onda ako bi i druge osobe koje nisu u takvom meusobnom odnosu pod istim ili slinim
okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose, to,
zapravo jesu odredbe o transfernim cijenama.

Zakonom o trgovakim drutvimau lanku 473. utvruju se vrste povezanih drutava.

Povezana drutva su pravno samostalna drutva koja u meusobnom odnosu mogu stajati
kao: 8

1. drutvo koje u drugome drutvu ima veinski udio ili veinsko pravo u
odluivanju,
2. ovisno i vladajue drutvo,
3. drutvo koncerna,
4. drutva s uzajamnim udjelima i
5. drutva povezana poduzetnikim ugovorima.

8
Zakon o trgovakim drutvima Nar. nov., br. 111/93., 34/99., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11.,
152/11., 111/12., 68/13., 110/15.

7
2.3. Metode za odreivanje transfernih cijena

Kod odabira metode za odreivanje transfernih cijena prema toki 2.2. Smjernica OECD-a
uvijek se nastoji pronai metoda koja je najprimjerenija odreenom sluaju i okolnostima.
Prilikom odabira metode u obzir treba uzeti: 9

- prednosti i nedostatke OECD-ovih priznatih metoda,

- primjerenost metode prirodi nadzirane transakcije to se odreuje funkcionalnom analizom,

-dostupnost pouzdanih informacija, osobito o nenadziranim usporednim transakcijama

potrebnih za primjenu odreene metode,

-stupanj usporedivosti nadziranih i nenadziranih transakcija ukljuujui pouzdanost

usklaenja usporedivosti koja mogu biti potrebna radi eliminacije njihovih meusobnih
materijalnih razlika.

U toki 2.3. Smjernica OECD-a navedeno je da kada je s jednakom pouzdanou mogue

primijeniti i klasinu transakcijsku metodu i metodu transakcijske dobiti, prednost e se dati
klasinoj transakcijskoj metodi. Takoer kad je s jednakom pouzdanou mogue primijeniti
metodu usporedne nenadzirane cijene i neku drugu metodu za odreivanje transfernih cijena
prednost se daje metodi usporedive nenadzirane cijene.

Kod odabira metode za utvrivanje transfernih cijena vano je napomenuti da ne postoje

pravila za svaki pojedini sluaj nego da treba odabrati metodu u zavisnosti od okolnosti
samog sluaja.

Pri utvrivanju i procjeni jesu li poslovni odnosi izmeu povezanih osoba rezidenta i
nerezidenta ugovoreni po trinim cijenama, sukladno toki 2.1. Smjernica OECD-a mogu
se koristiti:10

1) klasine transakcijske metode (traditional transaction methods) kao to su:

- metoda usporedive nenadzirane cijene (Comparable Uncontrolled Price - CUP),

- metoda trgovake cijene (Resale price method RPM),

9
toka 2.2. Smjernice OECD-a, Prirunik o nadzoru transfernih cijena
10
toka 2.1. Smjernice OECD-a, Prirunik o nadzoru transfernih cijena

8
- metoda troak plus (Cost plus method)

2) metode transakcijske dobiti (transactional profit methods) koje su:

- metoda podjele dobiti ( Pofit split method) i

- metoda transakcijske neto mare (Transactional net margin method TNMM).

Metode imaju za cilj pokazati da su se povezana drutva u meusobnom poslovanju

pridravala naela nepristrane transakcije.

Pri uporabi metoda osobito je vano sljedee: 11

u svakoj okolnosti nije primjerena samo jedna metoda i ne mogu se odrediti posebna
pravila kakva bi vrijedila u svakoj okolnosti;
porezna bi tijela morala napustiti nebitne procjene (nebitno je zapravo vrlo
relativno);
ne zahtjeva se uporaba vie od jedne metode, jer bi u sluaju obveze prezentiranja
analiza prema osnovi vie metoda to znatno opteretilo porezne obveznike
dokazne materijale ostalih jedinica neke skupine, ukljuene u odreenu transakciju,
moglo bi se uporabiti za razumijevanje transakcija to ih se revidira;
moe se prihvatiti svaku metodu, ako je prihvatljiva za lanice multinacionalne
kompanije i za poreznu upravu jurisdikcije svih obuhvaenih drava.

U nastavku se daje matrica metodologije za odreivanje transfernih cijena koja na saet nain
daje prikaz metoda za odreivanje transfernih kao i uvjete za njihovu primjenu.

11
Hamaekers H. 1999 Transfer Pricing: History- State od the Art-Perspectives. Amsterdam:IBFD

9
Tablica 1. Pojednostavljena matrica metodologije za odreivanje transfernih cijena

Osnovica
Metoda za arite Mjerilo 1) Najbolje
odreivanje (Poetna toka za primijeniti
transfernih cijena obraun) na

Materijalna/ne- Izravna primjena Sve

CUP materijalna Usporediva(e) usporedive(ih) cijene(a) transakcije,
imovina cijena(e) posebno roba
(proizvod) i kamatne
usluga stope

Usporedivo Trokovi proizvodnje/ (Ugovorni)

Metoda troak plus bruto uveanje Troak nadziranog drutva proizvoa /
Funkcija
trokova za pruenu uslugu
Pruatelj
usluge

Usporedivi Prodajna cijena u skladu s Distributer

Metoda preprodajne popusti na nepristranom transakcijom koji ne
Funkcija
cijene uveanje(a) s nepovezanim kupcem dodaje
bruto dobiti nadziranog drutva znaajnu
vrijednost
proizvodu
Usporedivo neto Trokovi proizvodnje / (Ugovorni)
Analogna uveanje
Funkcija Troak nadziranog drutva proizvoa/
Metodi trokova za pruenu uslugu Pruatelj
troak plus usluge koji
TNMM
ne dodaje
znaajnu
nematerijalnu
imovinu

Usporedivo(a) Prodajna cijena u skladu s Distributer

Analogna uveanje(a) neto nepristranom transakcijom koji ne
Funkcija
Metodi dobiti (Popusti) s nepovezanim kupcem dodaje
preprodajne nadziranog drutva znaajnu
cijene vrijednost
proizvodu

10
 Usporediva Trokovi proizvodnje u
osnovna dobit za skladu s nepristranom
Transakcije
rutinske funkcije transakcijom / prodajna
vezane za
Podjela Funkcija cijena nadziranog drutva
rezidualne --------------------- u skladu s nepristranom znaajnu
dobiti nematerijalnu
Usporediva transakcijom
imovinu kod
(Analiza raspodjela --------------------------------- obje strane u
rezidualne rezidualne dobiti transakciji
dobiti) Dobit od poslovanja
Metoda (EBIT)
podjele (rijetko kada bruto dobit)
dobiti
Podjela Usporediva Dobit od poslovanja Transakcije u
Funkcija koje je
ukupne raspodjela (EBIT)
ukljuena
dobiti ukupne dobiti (rijetko kada bruto dobit)
(Analiza nematerijalna
imovina na
doprinosa)
obje strane u
transakciji
Izvor: Prirunik o nadzoru transfernih cijena, Porezni vjesnik 5b/2014

Kratice: CUP = Metoda usporedive nekontrolirane cijene

TNMM = Metoda transakcijske neto mare

EBIT = dobit prije kamata i oporezivanja (i izvanrednih stavki)

Biljeka 1): Cijene, mare, dobit i alokacije usporedivi su: a) kada niti jedna razlika (ako
postoji) izmeu situacija koje se usporeuju ne moe materijalno utjecati na
uvjet koji se ispituje pomou odreene metodologije (primjerice, cijena, mara,
dobit, ili postotak), ili b) kada se mogu izvriti relativno tona usklaenja kako
bi se neutralizirao uinak takvih eventualnih razlika (st. 1.33. Smjernica
OECD-a).

11
Metoda usporedive nenadzirane cijene (engl. Comparable Uncontrolled Price - CUP)

Metodom usporedive nekontrolirane cijene usporeuje se cijena robe, usluga i prava u

kontroliranim transakcijama povezanih osoba s usporedivim cijenama robe, usluga i prava u
nekontroliranim transakcijama u odnosima neovisnih osoba, u usporedivim okolnostima. 12

Metoda CUP predstavlja najpouzdaniji i najizravniji nain za primjenu naela nepristrane

transakcije, a transakcije koje se usporeuju moraju biti identine ili vrlo sline i usporedba
mora biti na istoj razini.

Metoda CUP referira se na trinu cijenu i potreban je visok stupanj usporedivosti da bi se

ona mogla uspjeno primijeniti. Postoje dva tipa metode CUP vezano za usporedivost:

-unutarnja usporedivost - nadzirano drutvo isporuuje proizvode ili usluge

neovisnom drutvu to slui za usporedbu jer se radi o istim proizvodima ili uslugama te

-vanjska usporedivost - za usporedbu se uzimaju ostvarene transakcije izmeu

neovisnih drutava.

Nenadzirana transakcija moe se smatrati usporedivom ako se radi o usporedivim

proizvodima ili uslugama, ako nema veih razlika u transakcijama i ako se mogu obaviti
prihvatljiva usklaenja. Kod unutarnje usporedivosti obavlja se neovisna transakcija s
nepovezanom treom stranom pod istim ili slinim okolnostima, a predmet transakcije je isti
ili slian, odnosno zamjenjiv proizvod odnosno usluga.

Kod vanjske usporedivosti razmatraju se transakcije dviju neovisnih strana koje se odvijaju
pod istim ili slinim okolnostima, a ne postoje znaajne razlike koje bi utjecale na cijenu,
dakle moraju se koristiti pouzdani usporedivi elementi. Kod provoenja analize usporedivosti
analiziraju se ekonomski i financijski uvjeti transakcija koji moraju biti slini da bi se
transakcija meu nepovezanim drutvima mogla smatrati usporedivom.

Prema Priruniku o nadzoru transfernih cijena slinost transakcija mora se zasnivati na

slijedeim elementima: 13

12
Kuhar . (2005.)Metode utvrivanja transfernih cijena, RRF br.9/2005
13
Prirunik o nadzoru transfernih cijena, Porezni vjesnik 5b/2014

12
 - proizvodi (proizvodi ili usluge) koji moraju biti vrlo slini jer svaka razlika moe
utjecati na cijenu transakcije,
- obim (ili promet) transakcija,
- politika popusta,
- ugovorne odredbe koje ukljuuju preuzete funkcije i rizike (jamstva, prijevoz i sl.),
- razina prodaje (pozicija unutar lanca prodaje, prodaja na veliko, prodaja na malo i sl.),
- datum transakcije (npr. cijene nafte razliite su iz dana u dan, ili ako je 10 transakcija
ne uzima se prosjek ve datum odreene transakcije ili datum ugovora),
- geografska pozicija trita (npr. prednost treba dati hrvatskom tritu no s obzirom na
homogenost trita Zapadne Europe i ona mogu biti smatrana kao usporediva) i
- nematerijalna imovina ukljuena u transakciju, (je li naknada za marku ukljuena u
cijenu ili je to samo cijena bez marke).

Metoda CUP moe se koristiti kod odreivanja transfernih cijena za proizvode, usluge i
nematerijalnu imovinu u sluaju da se moe pronai usporediva transakcija. Moe se koristiti
kod ustupanja licenci, marki, patenata i know-how. Nedostaci kod primjene metode CUP su u
tome to se rijetko mogu pronai usporedivi proizvodi i usluge odnosno usporedive
transakcije te se zbog toga i rijetko koristi u praksi.

Metoda preprodajne cijene (engl. Resale Price Method)

Metoda preprodajne cijene uglavnom se koristi za djelatnost distribucije, primjerice kada

je uvoznik proizvoda koje je grupa proizvela u inozemstvu drutvo iz Hrvatske, a ti proizvodi
prodaju se treim osobama takoer u Hrvatskoj. Primjena ove metode propisana je lankom
13. Zakona o porezu na dobit i u poglavlju 2. Smjernica OECD-a. Metoda preprodajne cijene
sastoji se u tome da se od finalne preprodajne cijene nekom nezavisnom drutvu, oduzme
bruto mara koju mora ostvariti povezano drutvo u odnosu na preuzete funkcije i rizike.

13
Kod ove metode nije vana usporedivost proizvoda nego se uzima u obzir funkcionalna
usporedivost i usporeuju se bruto profitne mare, (Gross Profit Margin). Bruto mara
izraunava se kao razlika prihoda od prodaje i nabavne vrijednosti prodanih dobara, a
stavljanjem u odnos te razlike i prihoda od prodaje dobije se bruto profitna mara.

Izraun bruto profitne mare: 14

Prihodi od prodaje, (Revenue)

- Trokovi prodane robe (COGS-Cost Of Goods Sold)

= bruto mara (Gross Profit)

Bruto profitna mara = bruto mara/prihodi od prodaje

(Gross Profit Margin)= Gross Profit/Revenue

Cijena po principu nepristrane transakcije izraunava se na nain da se od neovisne

preprodajne cijene oduzme bruto mara odnosno da se odredi i primijeni bruto profitna
mara kakvu bi ostvarilo neovisno drutvo prodajom slinog ili zamjenjivog proizvoda u
slinim uvjetima. Tako dobivena cijena predstavlja transfernu cijenu koju treba primijeniti
izmeu dva drutva unutar grupe. 15

Metoda troak plus (engl. Cost Plus Method)

Metoda troak plus (uveane nabavne cijene) koristi se za djelatnosti proizvodnje, montae ili
drugih operacija proizvodnje poluproizvoda prodavanih povezanim drutvima. Takoer se
koristi za pruanje usluga unutar grupe.

14
Prirunik o nadzoru transfernih cijena, Porezni vjesnik 5b/2014
15
Tucakovi, N. Metode i dokumentacija za odreivanje transfernih cijena

14
Metoda troak plus se koristi u sluajevima kad su trokovi stabilni i predvidivi a povezano
drutvo primatelj usluge ili proizvoda ne sudjeluje u poslovnim rizicima vezano za
ostvarivanje dobiti. Ova metoda se esto koristi kod transakcija uslugama, a naglasak je na
usporedivosti bruto mare. 16

Oblikovanje transfernih cijena uz primjenu metode troak plus i njegovog odreivanja

podijeljeno je u tri stupnja:17

1. izbor metode dodatka na trokove kao najprimjerenije za odreivanje transferne cijene

(osobito je pogodna kad ocjenjujemo transakcije to ne ukljuuju velike rizike i imaju
ograniene funkcije, pa trokovi tada tono odraavaju dodanu vrijednost),
2. identifikacija odgovarajuih kriterija (na raspologanju su unutarnji i vanjski izvori
podataka o stopi dodatka- prvi govori o stupnju dodatka to ga postie povezana osoba
s neovisnim osobama, a drugi o stupnju dodatka kojeg u usporedivim transakcijama
stjeu neovisne osobe),
3. uporaba usporedivih podataka i odreivanje odgovarajue usporedbe za izraunavanje
stupnja dodatka. Tu je najvanije baviti se osnovicom troka utvrenih na usporediv
nain u eksterne usporedbe, pak, mora se uvaavati i uinkovitost kakva moe
smanjiti ili poveati osnovicu trokova.

Transferna cijena izraunava se na slijedei nain: 18

Transferna cijena = nabavna cijena + uveanje nabavne cijene (bruto mara)

Bruto mara (bruto dobit) = (prihodi od prodaje nabavna vrijednost prodane robe)/nabavna

vrijednost prodane robe

Za izraun se takoer koristi bruto mara kao i kod metode trgovake cijene samo s tom
razlikom to se ovdje bruto mara stavlja u odnos na nabavnu cijenu, a ne na prodajnu kao
kod metode preprodajne cijene.

16
Tucakovi, N. Metode i dokumentacija za odreivanje transfernih cijena
17
Abu-el-Ata, Ahman, Casley The Cost-plus method 1998. International Transfer Pricing Journal,Vol.6, No. 1,
IBFD :Amsterdam)
18
Prirunik o nadzoru transfernih cijena, Porezni vjesnik 5b/2014

15
Prema Smjernicama OECD-a 2.40. trokovi, odnosno rashodi dijele se u tri kategorije: 19

- izravni trokovi proizvodnje, npr. troak sirovina

- neizravni trokovi proizvodnje, usko su povezani s procesom proizvodnje i mogu
biti isti za nekoliko proizvoda ili usluga (npr. trokovi servisnog odjela koji odrava
opremu za izradu razliitih proizvoda)
- operativni rashodi, npr. rashodi za nadzor, te opi i administrativni rashodi.

Postoje tekoe u primjeni ove metode zbog razliitog razvrstavanja trokova, te osim toga,
potrebno je obratiti panju da se primijeni usporediva razlika u cijeni na usporedivu bazu
trokova. U tu svrhu potrebno je analizirati sve tri kategorije rashoda jer su oni odraz funkcija
koje se obavljaju i preuzetih rizika a zbog svoenja na istu razinu za usporeivanje.

Bitno je naglasiti da je kod Metode troak plus potrebno uzeti u obzir funkcije koje drutvo
obavlja, odrediti odgovarajuu maru u postotku od trokova poslovanja (izravnih i
neizravnih), te tako odreenu bruto maru dodati na trokove proizvoaa ili pruatelja
usluga.

Metoda podjele dobiti (Profit Split Method)

U ovoj metodi analizira se dobit ostvarena od transakcija izmeu povezanih poduzetnika te se

raspodjeljuje po principu kao da se radi o neovisnim poduzetnicima, odnosno prema naelu
nepristrane transakcije. Uee u dobiti svakog drutva procjenjuje se na osnovu doprinosa
svakog sudionika to se moe procijeniti na osnovu funkcionalne analize ili na osnovu uea
meu neovisnim drutvima. Podjela dobiti temelji se na podjeli funkcija. Bit je u tome da se
odredi veliina doprinosa svakog sudionika u ostvarivanju ukupne dobiti.

19
OECD (2005.) Smjernice o transfernim cijenama za multinacionalne kompanije i porezne uprave, Zgombi i
partneri, Zagreb

16
Transakcijskom metodom diobe dobiti najprije se utvruje dobit za diobu izmeu povezanih
poduzetnika ostvarenu u nadziranim transakcijama u kojima ti poduzetnici sudjeluju. Zatim se ta
dobit dijeli izmeu povezanih poduzetnika na ekonomski valjanoj osnovi koja priblino odgovara
podjeli dobiti koja bi bila oekivana i vidljiva iz sporazuma sklopljenog prema naelu nepristrane
transakcije. 20

Metoda transakcijske neto mare

Metoda transakcijske neto mare analizira neto maru u odnosu na pripadajuu osnovicu
(npr. trokove, prihode od prodaje, imovinu) koju ostvaruje drutvo u okviru kontrolirane
transakcije. Prema tome, metoda transakcijske neto mare funkcionira na slian nain kao i
metoda troak plus i metoda trgovake cijene.

Bit ove metode je da se ne odnosi izravno na cijene ve na omjer neto mare gdje se neto
mara povezanog drutva usporeuje sa neto marom neovisnog drutva, pri emu transferna
cijena predstavlja varijablu koja omoguava postizanje zadane neto mare.

Kako bi se utvrdilo da li su transakcije usporedive te treba li provesti dodatna usklaenja,

nuno je provesti funkcionalnu analizu povezanih drutava odnosno nepovezanih drutava jer
na odreivanje cijena utjeu obavljene funkcije nakon uzimanja u obzir koritenih sredstava i
preuzetih rizika.

Metoda transakcijske neto mare odreuje se primjenom neto mare koju bi ostvarilo
neovisno drutvo u odnosu na pripadajuu osnovicu. Neto mara povezanog drutva
usporeuje e s neto marom neovisnog drutva. Neto mara najee se izraava sa EBIT,
(Earning Before Interest and Taxes).

Izraun EBIT-a:

Prihodi od prodaje robe

-Troak prodane robe

= Bruto dobit

20
OECD (2005.) Smjernice o transfernim cijenama za multinacionalne kompanije i porezne uprave, Zgombi i
partneri, Zagreb

17
-Poslovni rashodi (opi, administrativni, prodajni)

= Poslovna/operativna dobit, EBIT

Glavne prednost transakcijske metode neto mare je da su neto mare manje podlone
utjecaju razlika u transakcijama nego cijene koje se koriste kod metode usporedive
nenadzirane cijene i relativno jednostavna primjena jer nije potrebno utvrivati funkcije i
odgovornosti za vie od jednog povezanog drutva i to to je neto mara manje osjetljiva na
razlike koje utjeu na usporedive transakcije. Zbog navedenog ova metoda ima iroku
primjenu u praksi.

Ova metoda ima i nekoliko nedostataka, a jedan od najveih je da ona moe biti podlona
utjecaju ekonomskih imbenika i dati rezultate koji nisu povezani sa stvarnom marom.

2.4. Dokumentacija transfernih cijena

Ope upute poreznim upravama za izradu pravila i postupaka o dokumentaciji transfernih

cijena koju su duni sastaviti i predoiti porezni obveznici opisane su u V. poglavlju
Smjernica OECD-a. U postupku nadzora transfernih cijena porezni obveznik svojom
dokumentacijom transfernih cijena mora dokazati da su njegove nadzirane transakcije u
skladu s naelom nepristrane transakcije na osnovu informacija koje su dostupne u vrijeme
odreivanja transfernih cijena.

Odredbe V. poglavlja Dokumentacija Smjernica OECD-a implementirane su u lanak 13.

Zakona o porezu na dobit i lanak 40. Pravilnika o porezu na dobit. lankom 13. stavkom 4.
odreeno je da e se poslovni odnosi izmeu povezanih osoba priznati samo ako porezni
obveznik posjeduje i na zahtjev Porezne uprave prui podatke i informacije o povezanim
osobama i poslovnim odnosima s tim osobama, metodama kojima se koristi za utvrivanje
usporedivih trinih cijena i razlozima za odabiranje konkretnih metoda. 21

Takoer, lankom 40. stavkom 3. Pravilnika o porezu na dobit odreeno je da pri odabiru i
primjeni metode prema lanku 13. Zakona i stavku 1. i 2. ovoga lanka, za utvrivanje da li je
neka transakcija provedena prema naelu nepristrane transakcije, treba uiniti i sljedee:

21
Pravilnik o porezu na dobit

18
1. prikupiti informacije o grupi, o poloaju poreznog obveznika u grupi i analizi povezanih
transakcija, odnosno ope informacije koje mogu biti iste za grupu i specifine informacije za
poreznog obveznika;

2. identificirati izabranu metodu, opisati razmatrane podatke, metode i analize provedene za

utvrivanje transfernih cijena te objasniti i navesti razloge zato je ba ta metoda odabrana;

3. sastaviti dokumentaciju o pretpostavkama i procjenama donesenima i izraenima tijekom

utvrivanja rezultata transfernih cijena (vezano uz analizu usporedivosti, funkcionalnu analizu
i analizu rizika);

4. sastaviti dokumentaciju o svim izraunima napravljenima prilikom primjene izabrane

metode vezano uz poreznog obveznika i porezne obveznike s kojima se usporeuje;

5. na odgovarajui nain aurirati dokumentaciju iz prijanjih godina na koju se oslanjalo

tijekom tekue godine, kako bi se prikazalo prilagodbe zbog materijalnih promjena u
relevantnim injenicama i okolnostima;

6. sastaviti dokumentaciju koja navodi podlogu (temelj), odnosno na drugi nain podupire ili
je spomenuta prilikom rada na analizi transfernih cijena.

Priprema dokumentacije transfernih cijena od strane poreznih obveznika vrlo je vana za

ispravno utvrivanje obveze poreza na dobit. Uprave multinacionalnih trgovakih drutava
moraju voditi rauna o ispravnom utvrivanju porezne obveze odnosno transfernih cijena i
pripremiti dokaze da su transferne cijene odreene u skladu s poreznim propisima.
Dokumentacija transfernih cijena mora biti pripremljena na nain da odraava stvarnu trinu
vrijednost transakcija izmeu povezanih drutava unutar grupe. Dokumentacija transfernih
cijena izrauje se posebno za svaku poslovnu transakciju izmeu povezanih osoba, na
primjer:22
- transakcija prodaje robe povezanom drutvu unutar grupe,

22
Smjernice za pripremu i provoenje poreznog nadzora, Porezni vjesnik 5a/2014

19
 - obavljanje usluga managementa za vie drutava u grupi,
- prijenos nematerijalne imovine,
- davanje i primanje zajmova izmeu povezanih drutava i druge.

Svaku transakciju izmeu povezanih osoba potrebno je dokumentirati prikazom predmeta i

obima transakcija, prometa i mari, ugovorenih uvjeta, ekonomske i financijske analize
transakcije i poslovne strategije.

Prije navedenog potrebno je analizirati pravnu, funkcionalnu, financijsku i upravljaku

strukturu grupe kao i poloaj grupe na tritu, te financijske pokazatelje povezanih drutava
grupe. Zatim, funkcionalnom analizom odrediti koje se funkcije obavljaju, sa kojom
imovinom i kojim rizicima. Potrebno je analizirati stanje trita i stanje konkurencije. Takoer
treba obrazloiti izbor primijenjene metode i usklaenost s naelom nepristrane transakcije te
eventualno posebne uvjete.

Dokumentacija transfernih cijena treba biti precizna, jasna i aurirana i treba omoguiti
razumijevanje naina odreivanja transfernih cijena.

Sukladno Smjernicama OECD-a i preporukama za dokumentaciju zahtjevi od strane poreznih

uprava ne bi trebali predstavljati visoko trokovno optereenje poreznim obveznicima.
Takoer se navodi vanost visokog nivoa suradnje izmeu porezne uprave i poreznih
obveznika zbog ubrzavanja postupka nadzora transfernih cijena.

U svrhu ujednaenog sastavljanja dokumentacije transfernih cijena kao i predoavanja iste

poreznim vlastima Zajedniki EU Forum za transferne cijene (EU Joint Transfer Pricing
Forum EUJTPF) osnovan 2002. godine donosi preporuke koje se temelje na Smjernicama
OECD-a uvaavajui probleme i iskustva na podruju transfernih cijena. U EUJTPF djeluju
strunjaci nacionalnih poreznih uprava iz 28 drava lanica i predstavnici interesnih skupina
izvan dravnih vlasti. EUJTPF pomae u pravilnoj primjeni naela nepristrane transakcije i
ujednaenoj primjeni Smjernica OECD-a na podruju Unije. Uoivi razlike u zahtjevima za
dokumentacijom izmeu drava lanica EU, navedeni Forum je odluio preporuiti primjenu
koncepta standardizirane dokumentacije, te je 2006. godine objavio Kodeks o dokumentaciji
kod utvrivanja transfernih cijena izmeu povezanih osoba u okviru EU (EUTPD).23

23
Code of Conduct on transfer Pricing documentation for associated enterprises in the EU, OECD 2006

20
Prema EUTPD preporuuje se da multinacionalna drutva trebaju predoiti poreznim
upravama, u svrhu odreivanja transfernih cijena, opseg i sadraj dokumentacije koja se
sastoji iz dva dijela i to:

1. dio dokumenata (masterfile) u koji je ukljuena opa dokumentacija, tzv. blueprint,

koja moe biti jedinstvena za sva drutva u grupi a trebao bi sadravati slijedee
informacije:24

- opi opis djelatnosti i poslovne strategije, ukljuivo i promjenu poslovne strategije u

usporedbi s prethodnom poreznom godinom,
- opi opis organizacijske strukture grupe sa ukljuenom organizacijskom shemom,
popis lanica grupe sa tvrtkom majkom i povezanim drutvima, shematski prikaz
vlasnike strukture grupe
- popis povezanih drutava koja sudjeluju u transakcijama unutar EU,
- opi opis transakcija povezanih drutava unutar EU sa opisom tijeka transakcija
materijalne i nematerijalne imovine, usluga itd., tijeka rauna i vrijednosti tekuih
transakcija,
- opi opis obavljenih funkcija, preuzetih rizika, znaajne izmjene u odnosu na
prethodnu poreznu godinu (npr. prijelaz iz distributera u posrednika),
- vlasnitvo nematerijalne imovine (patenti, trgovake oznake, brand, know-how, itd.),
prihodi i rashodi od autorskih prava,
- opis politike transfernih cijena drutva kao i grupe s objanjenjem naela nepristrane
transakcije u politici transfernih cijena,
- sporazumi o raspodjeli trokova (CSA- Cost Sharing Agreement), prethodni dogovori
o cijenama (APA-Advance pricing Agreement) i ostali dokumenti vezani za drutva u
grupi i
- preuzimanje obveze tuzemnog poreznog obveznika da po zahtjevu dostavi dodatne
podatke unutar razumnog roka u skladu s propisima te zemlje.

2. dio dokumenata (country - specific documentation) koji se dodaje prvom djelu

dokumentacije tzv. masterfile, a sastoji se od dokumentacije specifine za odreenu zemlju.

24
http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/company_tax/transfer_pricing/forum/12th-
legis_rep_en.pdf

21
 25
Ovaj dio dokumentacije trebao bi sadravati slijedee informacije:

- detaljan opis djelatnosti i poslovne strategije ukljuujui promjene u poslovnoj

strategiji u usporedbi s proteklom poreznom godinom,
- informacije, opis i objanjenje o transakcijama unutar grupe specifine za odreenu
zemlju ukljuujui tijek transakcija materijalne i nematerijalne imovine, usluga, tijek
rauna i vrijednost tijeka transakcija,
- analiza usporedivosti koja ukljuuje obiljeja imovine i usluga, funkcionalnu analizu
koja ukljuuje obavljene funkcije, koritenu imovinu i preuzete rizike kao i uvjete iz
ugovora, ekonomske okolnosti i posebne poslovne strategije,
- objanjenje odabira i primjene metode transfernih cijena, zato je ba ta metoda
odabrana i kako je primjenjena,
- vane informacije o podacima za usporedbu iz internih i externih izvora ako su
raspoloivi i
- popis primjene i provedbe politike transfernih cijena grupe.

Prvi dio, tzv. Masterfile je jedinstven za sva drutva u grupi a drugi dio je specifian za
odreenu zemlju. Ispitivanjem primjene navedenih dokumenata od strane EU JTPF uoeno je
da veina zemalja EU primjenjuje navedeni preporueni dokument i to bilo implementacijom
u propise ili direktno.

U dokumentaciju transfernih cijena potrebno je ukljuiti sve podatke i informacije koji su

relevantni za izraun transfernih cijena. Takoer je potrebno opisati i popratiti dokumentima
sam postupak izrauna transfernih cijena kako bi se isti mogao prekontrolirati od strane
poreznog nadzora. Izmeu ostalog, potrebno je navesti koje su baze podataka i koje verzije
koritene, te korake pretraivanja u tim bazama zbog mogunosti kontrole.

Rezimirajui prethodno navedeno, sastavljanje dokumentacije transfernih cijena moglo bi se

podijeliti u slijedee faze:

-analiza grupe multinacionalnih trgovakih drutava kroz vlasniku i organizacijsku strukturu,

pregled poslovanja na globalnoj i lokalnoj razini kroz financijske rezultate, opis poslovanja,
opis politike transfernih cijena,

25
http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/company_tax/transfer_pricing/forum/12th-
legis_rep_en.pdf

22
-analiza nadziranog trgovakog drutva kroz organizacijsku strukturu i analizu poslovanja
drutva, predstavljanje grane djelatnosti, trinih, financijskih i ugovornih uvjeta, analiza
konkurencije, kretanje prodaje po godinama,

-detaljan opis transakcija izmeu povezanih drutava, utvrditi vrste transakcija (materijalne,
nematerijalne) i njihovu vrijednost, te da li su jednokratne ili viekratne. Npr.dokumentacija
za transakcije izmeu povezanih drutava mogla bi biti tablica u kojoj bi u redovima bile
prikazane transakcije a u stupcima: naziv povezanog drutva, adresa, porezni broj, vrijednost
transakcije u kunama, knjienje na raunu broj,

-funkcionalna analiza; u tabelarnom obliku prikazati obavljene funkcije (nabava, proizvodnja,

skladitenje, prodaja, usluge), koritenu imovinu (materijalnu i nematerijalnu) i preuzete
rizike (prodaja, skladitenje, kreditni rizik, rizik jamstva, rizik teajnih razlika i drugo).
Temeljem funkcionalne analize utvrditi tko obavlja veinu funkcija, tko je vlasnik imovine i
tko je preuzeo veinu rizika odnosno gdje dolazi do aktivnog odluivanja.

-provesti analizu usporedivosti, odrediti godine za koje se provodi analiza usporedivosti,

uobiajeno tri godine, uzeti u obzir razinu usporedivosti nadziranih i nenadziranih transakcija,
odabrati usporediva drutva, odrediti raspon nepristrane transakcije.

26
Prema Saetku preporuka u vezi s dokumentacijom potrebe za dokumentacijom trebale bi
biti u ravnotei prema trokovima i administrativnom teretu, posebno ako postupak zahtjeva
izradu dokumenata koje ne bi trebalo izraivati ili na koje se ne bi trebalo pozivati da se ne
radi o oporezivanju. Potrebe za dokumentacijom ne smiju poreznim obveznicima stvarati
trokove i teret koji su neproporcionalni okolnostima.

Porezne uprave kao i porezni obveznici trebaju se obvezati na veu suradnju u rjeavanju
pitanja u vezi s dokumentacijom kako bi se izbjegli preveliki zahtjevi za dokumentacijom, ali
istovremeno trebaju osigurati odgovarajue informacije u svrhu pouzdane primjene naela
nepristrane transakcije.27

26
Smjernice OECD-a lanak 5.28.
27
Smjernice OECD-a lanak 5.28. i 5.29.)

23
3. POREZNI NADZOR TRANSFERNIH CIJENA

3.1. Propisi koji ureuju nadzor transfernih cijena

Svrha nadzora je provjera primjene poreznih propisa te je stoga potrebno poznavanje pravne
osnove i njezine ispravne primjene tijekom pripreme i provoenja nadzora.

Uz propise navedene u toki 2.1. Zakonodavni okvir odreenja transfernih cijena potrebno je
spomenuti i upute i smjernice za nadzor transfernih cijena kao to su:

-Smjernice za pripremu i provoenje poreznog nadzora (Porezni vjesnik 4a/travanj 2014.)

-Prirunik o nadzoru transfernih cijena (Porezni vjesnik 5b/svibanj 2014.)
-Smjernice o nadzoru multinacionalnih trgovakih drutava (Porezni vjesnik 5a/svibanj 2014.)
i
-upute i miljenja koja izdaje Porezna uprava.

U Smjernicama za pripremu i provoenje poreznog nadzora navedeni su radni postupci i

aktivnosti u nadzoru koji su prikazani u tablici 2 : 28

Tablica 2. Radni postupci i aktivnosti u nadzoru

Aktivnosti Radni postupci

upravljanje rizicima (npr. usporedba viegodinjih
Godinji plan nadzora pokazatelja)
prikupljanje i pregled dokumentacije, utvrivanje potrebe za
provoenjem nadzora, utvrivanje predmeta i razdoblja
poreznog nadzora, obavijest o poreznom nadzoru, ope
pripreme (npr.odreivanje obuhvata i teita nadzora, kao i
odabir stavaka koje e biti obuhvaene nadzorom),
posebne pripreme u skladu s odreenom gospodarskom
Priprema nadzora djelatnosti i druge specifinosti

28
Smjernice za pripremu i provoenje poreznog nadzora (Porezni vjesnik 4a/travanj 2014

24
 prvi razgovor s poreznim obveznikom, oevid, provjera
poslovnih knjiga i dokumentacije, informacije o tijeku
nadzora, informiranje nadreenog, pregled utvrenih
Provoenje nadzora nepravilnosti za zakljuni razgovor
Zakljuni razgovor razgovor s poreznim obveznikom

Zapisnik o poreznom
nadzoru sastavljanje zapisnika o poreznom nadzoru

Evidencija rezultata
nadzora unos u ISPU (Informacijski sustav porezne uprave) - nadzor
Porezno rjeenje donoenje poreznog rjeenja
Prijave podnoenje prijava

Izvor: Smjernice za pripremu i provoenje poreznog nadzora (Porezni vjesnik 4a/travanj

2014.)

Radni postupci za nadzor transfernih cijena detaljnije su opisani u Priruniku o nadzoru

transfernih cijena i u Smjernicama za nadzor multinacionalnih trgovakih drutava. I
Prirunik o nadzoru transfernih cijena i Smjernice za nadzor multinacionalnih trgovakih
drutava auriraju se sukladno izmjenama Smjernica OECD-a i novim iskustvima iz prakse.

Prirunik o nadzoru transfernih cijena bazira se na odredbama Smjernica OECD-a a i

praktinim iskustvima iz nadzora transfernih cijena a namijenjen je inspektorima kao
praktina pomo u nadzoru transfernih cijena. Sadri razraena poglavlja na isti nain kao i
Smjernice OECD-a s time da su iste nadopunjene sa praktinim iskustvima iz nadzora
transfernih cijena.

U Priruniku o nadzoru transfernih cijena obraen je zakonodavni okvir, povezanost drutava,

analiza rizika i objanjeno naelo nepristrane transakcije. Opisane su sve metode transfernih
cijena kao i odabir metode odreivanja transfernih cijena. Prema toki 2.2. Smjernica OECD-
a pri odabiru metode za utvrivanje transfernih cijena uvijek se nastoji pronai metoda koja je
najprimjerenija odreenom sluaju. Takoer, kada je s jednakom pouzdanou mogue
primijeniti klasinu transakcijsku metodu i metodu transakcijske dobiti, prednost se daje
klasinoj metodi i kada je s jednakom pouzdanou mogue primijeniti metodu usporedive
nenadzirane cijene i druge metode, prednost se daje metodi usporedive nenadzirane cijene.

25
Kod odabira metode moe se koristiti slijedea shema:

Tablica 3. Odabir metode najprimjerenije okolnostima sluaja

Odabir metode najprimjerenije okolnostima sluaja:

Ako se metoda UNC-a i druga UNC
metoda mogu jednako pouzdano
primijeniti
Ako ne:
Kada jedna stranka u transakciji Jednostrana metoda
obavlja osnovne funkcije (npr. Odabir ispitane stranke(prodavatelj/ kupac)
proizvodnju, distribuciju, usluge) bez
vrijedne, jedinstvene nematerijalne
imovine / rizika
Ispitana stranka je prodavatelj Troak plus Ako se metode troak
(npr. proizvodnja ili ugovorno MTNM na temelju plus i MTNM mogu jednako
obavljanje usluga) trokova pouzdano primijeniti :
MTNM na temelju troak plus
imovine
Ispitana stranka je kupac (npr. Preprodajna cijena Ako se metode
marketing / distribucija) MTNM na temelju preprodajne cijene i MTNM
prodaje mogu jednako pouzdano
primijeniti : preprodajna
cijena
Kada svaka stranka doprinosi Dvostrana metoda
vrijednom jedinstvenom Dioba dobiti
nematerijalnom imovinom / rizicima

Izvor: OECD Advanced Transfer Pricing Seminar, Zagreb, 10-12 May 2011

Nadalje, u Priruniku je obraena analiza usporedivosti kroz devet koraka 29:

1. utvrditi godine koje e biti obuhvaene analizom
2. opsena analiza okolnosti poreznog obveznika
3. razumjevanje nadzirane transakcije na temelju funkcionalne analize, radi odabira ispitane
strane i metoda odreivanja transfernih cijena
4. provjera eventualnih internih usporednica
5. utvrivanje dostupnih izvora informacija o eksternim usporednicama
6. utvrivanje najprimjerenije metode odreivanja transfernih cijena

29
Prirunik o nadzoru transfernih cijena str.78.

26
7. identifikacija potencijalnih usporednica
8. utvrivanje i izvrenje usklaenja usporedivosti, po potrebi
9. tumaenje i primjena prikupljenih podataka.

U Priruniku su obraene i usluge unutar grupe tzv. management fee. Usluge unutar grupe
su usluge meu lanicama grupe kao npr. marketinke, pravno i porezno savjetovanje,
administrativne, financijske, raunovodstvene, usluge vezane uz ljudske potencijale, tehnike,
informacijske tehnologije i ostale. Kod odreivanja cijena usluga unutar grupe najprije je
potrebno ustanoviti jesu li usluge unutar grupe stvarno obavljene i ako su obavljene,
odgovaraju li cijene odreene za te usluge, cijenama koje bi bile odreene izmeu neovisnih
poduzetnika u istim ili slinim uvjetima. Za provjeru jesu li usluge unutar grupe stvarno
obavljene potrebno je provjeriti dokumentaciju o obavljenim uslugama te ustanoviti je li
drutvo ostvarilo ekonomske ili komercijalne pogodnosti te bi li neovisno drutvo trebalo
takve usluge.

Nakon to je utvreno da su usluge stvarno obavljene potrebno je utvrditi da li je naknada za

obavljene usluge utvrena sukladno naelu nepristrane transakcije. Za usluge koje su
obavljene na zahtjev i odgovaraju identificiranoj potrebi koristi se metoda neizravne naplate.
Za usluge koje se ne mogu izravno pripisati stvarnim korisnicima moe se koristiti metoda
neizravne naplate pri emu se koristi jedan ili vie alokacijskih kljueva za raspodjelu
trokova.

Smjernice za nadzor multinacionalnih trgovakih drutava sadre opisane sluajeve iz

nadzora transfernih cijena. Sluajevi su iznijeti na nain da je opisan tijek i rezultat nadzora te
je na kraju navedeno neovisno struno miljenje strunjaka iz Porezne uprave Njemake.
Navedene Smjernice se auriraju i nadopunjuju sa novim sluajevima iz nadzora te se po
navedenom odravaju radionice u Poreznoj upravi.

Vano je napomenuti da su za savladavanje iskustva nadzora transfernih cijena vani seminari

i radionice na kojem se prikazuju pojedini sluajevi transfernih cijena. Takoer je vana i
sudska praksa a neki sluajevi transfernih cijena obraeni su u Smjernicama o nadzoru
multinacionalnih trgovakih drutava.

27
Takoer valja nadodati i Internet adrese na kojima se nalaze upute i preporuke vezano za
tematiku transfernih cijena kao na primjer: 30

-www.porezna-uprava.hr;
-www.oecd.org/ctp/TP;
-http://ec.europa.eu/taxation;
-www.iota-tax.org;
-www.bvdinfo.com;
-www.internationaltaxreview.com;
-www.itdweb.org;
kao i mnoge druge.

3.2. Organizacija nadzora transfernih cijena u Poreznoj upravi

Prema Zakonu o Poreznoj upravi31 lanku 2. stavku 1. Porezna uprava je upravna

organizacija u sastavu Ministarstva financija ija je temeljna zadaa primjena i nadzor
primjene poreznih propisa i propisa o prikupljanju doprinosa. Porezni tretman transfernih
cijena odnosno nadzor primjene poreznih propisa u podruju transfernih cijena upravo je i
tema ovog rada. U tom smislu u nastavku rada biti e obraen nadzor transfernih cijena u
Poreznoj upravi kako organizacijski tako i postupovno.

Porezna uprava je organizacijski podijeljena na Sredinji ured, Ured za velike porezne

obveznike i est podrunih ureda.

U Sredinjem uredu u Sektoru za nadzor formirane su navedene slube: 32

- Sluba za razvoj, planiranje, analizu rizika i izvjeivanje

- Sluba za nadzor poreza na dodanu vrijednosti i prijevara u PDV-u
- Sluba za nadzor poreza na dobit
- Sluba za nadzor poreza na dohodak i doprinose
- Sluba za podrku nadzornim aktivnostima i
- Sluba za otkrivanje porezno kaznenih djela.

30
Prirunik o nadzoru transfernih cijena, Porezni vjesnik 5b/2014
31
Zakon o Poreznoj upravi NN br. 148/13, 141/14
32
www.porezna-uprava.hr

28
U Slubi za nadzor poreza na dobit obavljaju se, izmeu ostalog, poslovi vezani za
organizaciju nadzora transfernih cijena. U sklopu istog donose se upute i smjernice za nadzor
transfernih cijena pa je tako donesen Prirunik o nadzoru transfernih cijena i Smjernice za
nadzor multinacionalnih trgovakih drutava. Takoer se razmatraju i neki sluajevi
transfernih cijena i organiziraju radionice na temu nadzora transfernih cijena.

U Uredu za velike porezne obveznike u Slubi za nadzor formirana su tri odjela za nadzor u
kojima se, izmeu ostalog, odvija nadzor transfernih cijena.

U podrunim uredima u Slubi za nadzor formirani su navedeni odjeli:33

- Odjel za planiranje, pripremu i analizu nadzora

- Odjeli za nadzor PDV-a
- Odjel za nadzor poreza na dobit
- Odjel za nadzor poreza na dohodak i doprinosa
- Odjel za fiskalizaciju i
- Odjel za otkrivanje porezno kaznenih djela.

Nadzor transfernih cijena u podrunim uredima obavlja se u sklopu nadzora poreza na dobit u
odjelima za nadzor poreza na dobit.

Nadzor transfernih cijena obavljaju revizori, vii porezni revizori, inspektori i vii inspektori.
Navedeni djelatnici nadzora prolaze obuku u vidu seminara, radionica, simpozija i
konferencija u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Nadzor transfernih cijena odvija se na bazi godinjeg plana nadzora koji se izrauje i temelji
na analizi rizika.

3.3. Analiza rizika nadzora transfernih cijena

Prije obavljanja poreznog nadzora potrebno je obaviti analizu rizika kroz procjenu prijavljenih
rezultata poslovanja u odnosu na prethodna razdoblja, te usporedbom rezultata na nivou
djelatnosti, grupe i u odnosu na neovisna drutva.

33
www.porezna-uprava.hr

29
U postupku analize rizika potrebno je: 34
-obaviti uvid u prethodne nadzore transfernih cijena,

-napraviti analizu rezultata poslovanja tijekom duljeg razdoblja, primjerice 5 godina,

analizirati stavke u Bilanci i Raunu dobiti i gubitka kroz tzv. horizontalnu i vertikalnu
analizu te utvrditi razlike i rizine toke,

-napraviti analizu profitabilnosti djelatnosti,

-utvrditi profitabilnost grupe i identificirati odnose unutar grupe.

Prema Priruniku o nadzoru transfernih cijena signali stalnih rizika u okviru analize
raunovodstvenih isprava su: 35
- Odstupanja u prometu, vrijednosti nematerijalne imovine i u znaajnim financijskim
trokovima omoguavaju otkrivanje potencijalnih optimizirajuih restrukturiranja
(potencijalne promjene statusa drutva), ekonomskih restrukturiranja, (delokalizacija),
ustupanja aktivnosti, delokalizacija nematerijalne imovine;

- Smanjenje omjera EBIT/promet koji pokazuje slabu ili nepostojeu neto rentabilnost to
moe ukazivati na strukturalni problem politike transfernih cijena ili preniske naknade
hrvatskom drutvu;

- Operativni gubici, (negativni EBIT/promet ) koji se ponavljaju tijekom nekoliko poslovnih

razdoblja za drutvo strane grupe;

- Smanjenje omjera dobiti prije oporezivanja/promet ili negativni omjer moe ukazivati na
otkrivanje specifinih problema na razini financijskih trokova, (prijelaz s pozitivnog EBIT-a
na negativni) i/ili izvanrednih dogaaja, (operacije restrukturiranja).

- Smanjenje omjera EBIT/promet koji znai smanjenje mogunosti samofinanciranja drutava

(financijska problematika poslovanja);

- Drutva koja imaju podrunice u inozemstvu;

- Inozemno drutvo majka - drutvo koje je povezano s drutvima u zemljama s povlatenim

poreznim sustavima.

34
Prirunik o nadzoru transfernih cijena, Porezni vjesnik 5b/2014
35
Galui, A., Tucakovi N. (2009.) Prirunik o nadzoru transfernih cijena, Institut za javne financije, Zagreb

30
OECD je izdao Listu faktora rizika, Signs of risks, koji je objavljen na web stranici OECD-
a.

Odreeni signali rizika prema OECD-ovoj listi mogu biti: 36

1. Veliki broj transakcija kupnje i prodaje- sa transfernim cijenama se dobit smjeta u

zemlje sa niim poreznim stopama.
2. Plaanja za imovinu - velika vrijednost transakcija esto jedinstvene imovine male
usporedivosti, npr. istraivanje i razvoj ili marketing
3. Restrukturiranje poslovanja - moe se realocirati dobit i rizik izmeu povezanih
multinacionalnih drutava brzo ili tijekom vremena
4. Visoki iznosi plaanja za kamate, osiguranje ili licence - je li to prava (trina )
vrijednost?
5. Prikazivanje visokih gubitaka, loeg rezultata, TC? - da li su gubici nastali zbog
prikazanih transfernih cijena?
6. Niska stopa poreza u zemlji - da li to vrijedi i za grupu?
7. Skromna dokumentacija - da li to vrijedi i za grupu?
8. Prekomjerna razina zaduenosti plaanje kamata koristi se za premjetanje dobiti?

Tablica 4. Procjena rizika u odreivanju transfernih cijena

Porezni obveznik: _________________________________________ OIB:

__________________
Redni Ocjena
Pitanja
broj rizika
1. Postoje li transakcije izmeu povezanih osoba? ako NE KRAJ
2. Je li vrijednost transakcija znaajna? ako NE KRAJ
3. Postoji li dokumentacija o TC
4. Profitabilnost razliita:
u odnosu na prosjek grane
u odnosu na usporediva drutva
u odnosu na povezane osobe
u odnosu na grupu
5. Transakcije s podrujima niskih poreza

36
Prirunik o nadzoru transfernih cijena; slobodan prijevod iz Dealing Effectively with the Chalenges of
Transfer Pricing- izdanje OECD 2012

31
 6. Kontinuirani gubici ili niska dobit kroz due razdoblje
7. Opetovano mali povrat na investiciju
8. Kretanje dobiti u suprotnosti s trinim trendovima
9. Znaajna ili nerazmjerna dobit u podruju niskog poreza
10. Plaa znaajne iznose:
za prava koritenja nemater. i mater. imovine
za upravljake usluge
za usluge osiguranja
za ostale usluge unutar grupe
po osnovi ugovora o financijskim derivatima
za kamate koje su porezno priznati izdatak
Marketinka ili nabavljaka drutva izvan drave u kojoj djeluju odnosno
11.
gdje se odvija proizvodnja
12. Pretjerana zaduenost i/ili trokovi kamata
13. Prijenos ili koritenje nematerijalne imovine
14. Dogovori o sudjelovanju u trokovima
15. Poslovno restrukturiranje
imbenici rizika:
16. Transakcije koje se uestalo ponavljaju
17. Jednokratne vrijedne i sloene transakcije
18. Ponaanje poreznog obveznika
U upravljanju
U poreznoj strategiji
U izvravanju propisanih poreznih obveza
Vrednovanje poreza koji je izloen riziku:
19. Koliki je iznos poreza potencijalno upitan
20. Koliki je porez duna povezana strana u transakciji
Zakljuno:
Je li predmet vrijedan nadzora
Koja znaajna pitanja treba razmotriti tijekom nadzora
U KUP NO

Izvor: Seminar transferne cijene, Verlag Dashofer, sijeanj 2015. , Mislav Vergles

Procjena rizika u gornjoj tabeli moe se ocijeniti od 0 - 5 s tim da bi najmanji rizik bio
ocijenjen sa 0 a najvii sa 5.

3.4. Priprema provoenja i provoenje nadzora transfernih cijena

U pripremi nadzora transfernih cijena kada smo na temelju analize rizika odabrali poreznog
obveznika za nadzor transfernih cijena bitno je napraviti horizontalnu i vertikalnu analizu
rauna dobiti i gubitka i bilance. U navedenim analizama treba obratiti panju na odstupanja
32
stavaka koje se odnose na transakcije s povezanim osobama kao npr. potraivanja od
povezanih osoba, obveze prema povezanim osobama, primljeni krediti od povezanih osoba i
drugo. U pripremi nadzora potrebno je odrediti teite nadzora koje odreujemo na temelju
analize rizika transfernih cijena.

Procesiranje transfernih cijena s aspekta porezne administracije je izuzetno kompleksan

postupak za koji su potrebna znaajna financijska sredstva, te bi trebalo voditi rauna o cost-
benefit analizi kontrole transfernih cijena jer trokovi uspostavljanja efikasnog sustava
kontrole transfernih cijenane bi smjeli biti vii od potencijalnih koristi koji bi taj sustav donio
dravnom proraunu. 37

Nadzor transfernih cijena obavlja se u sklopu nadzora poreza na dobit.

Kod pripreme provoenja nadzora transfernih cijena potrebno je provjeriti:38

puni naziv povezane osobe
sjedite povezane osobe nerezidenta, drava rezidentnosti
vlasnika povezane osobe i vlasniki udjel u postocima
vrstu transakcija s povezanim osobama
uestalost transakcija s povezanim osobama
vrijednost transakcije s povezanim osobama
-je li porezni obveznik obavlja transakcije s povezanom osobom rezidentom u sluaju da
porezni obveznik ili povezana osoba rezident:
ima povlateni porezni status, odnosno plaa porez na dobit po stopama koje su nie
od propisane stope ili je osloboena od plaanja poreza na dobit, ili
ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih
razdoblja.
-jesu li navedene vrste transakcija s povezanim osobama a koje mogu biti:

nabava/prodaja dobara
nabava/prodaja dugotrajne nematerijalne imovine
nabava/prodaja dugotrajne materijalne imovine
nabava/prodaja udjela u kapitalu povezanih osoba

37
Perevi, H. (2008.) Raunovodstveni tretman transfernih cijena u funkcijifinancijskih ciljeva konsolidiranih
subjekata. Doktorska disertacija. Zagreb: Ekonomski fakultet
38
Vergles M., (2015.) Seminar transferne cijene, Verlag Dashofer

33
 nabava/prodaja financijske dugotrajne imovine
primljeni/dani zajmovi
ostali financijski ugovori i aranmani
nabava/prodaja usluga, ukljuivi upravljake naknade i raspodjelu trokova
najam i leasing usluge
naknade/izdaci za prava koritenja nematerijalne imovine
prihodi/trokovi temeljem financijskih usluga
ostale transakcije.

Nakon pripreme poreznog nadzora pristupa se provoenju nadzora transfernih cijena. Od

poreznog obveznika se trai da predoi kompletnu dokumentaciju transfernih cijena. Na
poetku se pregleda sva dokumentacija i zatrai ako to nedostaje. Takoer se i u tijeku
nadzora moe zatraiti dodatna dokumentacija, izrauni i objanjenja kako bi se
prekontrolirao nain izrauna transfernih cijena.

Tada se pristupa pregledu i analizi svih transakcija s povezanim osobama i to transakciju po

transakciju. Za svaku transakciju posebno treba prekontrolirati svu dokumentaciju i odabir
metode kao i izraun transferne cijene. Ako se smatra da je izraun u redu i slijedi naelo
nepristrane transakcije tada ga se prihvaa a ako nije tada se obraun korigira po nadzoru.
Nadzorom se moe ne prihvatiti i sam odabir metode kao i izraun transferne cijene. Tada se
nadzorom uvodi druga metoda i izraun transferne cijene. Takoer se moe prihvatiti metoda
ali ne analiza usporedivosti odnosno odabir usporedivih drutava. Tada se napravi nova
analiza uspredivosti i odabir usporedivih drutava kao i novi interkvartiln i niz i izraun
transfernih cijena poreznog obveznika korigira se po nadzoru.

Nadzor transfernih cijena je vrlo sloeno podruje nadzora jer je za isto potrebno znanje i
iskustvo kako bi se sagledalo poslovanje samog drutva, poloaj grupe i drutva u grupi kao i
usporediva nenadzirana drutva. Nakon to se sve to sagleda potrebno je odrediti transfernu
cijenu s mnogo panje i provjera na vie naina.

34
4. SLUAJ NADZORA TRANSFERNIH CIJENA IZ PRAKSE

4.1. Podaci o drutvu i grupi

Prema predoenom Masterfile, (matina datoteka), nadzirano drutvo je lan

multinacionalne grupe koja se bavi proizvodnjom i distribucijom modne odjee. Grupa ima
preko 2500 trgovina u 40-tak zemalja i zapoljava oko 100.000 djelatnika. Dizajnerski tim u
matinom drutvu upravlja proizvodnjom i svim fazama a proizvodnja je ustupljena
tvornicama u EU i Aziji. Registrirano sjedite matinog drutva S je u dravi S.

Matino drutvo S osnovano je sredinom dvadesetog stoljea osnivanjem prve trgovine u

dravi S. Nakon toga poinje otvaranje trgovina izvan drave S. Matino drutvo S iz drave
S vlasnik je sveg nerutinskog marketinga i sve druge operativne nematerijalne imovine koja
se koristi u aktivnostima grupe i proizlazi iz njih. Poslovni model razvija se u matinom
drutvu odnosno matinim drutvima.

Nadzirano drutvo H (lokalno drutvo HR distributer) osnovano je u Hrvatskoj 2010. godine

i otvorilo je u promatranom razdoblju preko 10 prodavaonica. Predmet nadzora je poslovna
2012. godina koja obuhvaa razdoblje od 1.12.2011. do 30.11.2012. Drutvo zapoljava oko
300 djelatnika.

Vlasnik holdinga (matino drutvo) iz drave S osnovao je drutvo S , vlasnika od A i

vlasnika od H u istoj dravi (dravi S). Vlasnik od A iz drave S osnovao je drutvo A
u dravi A, a vlasnik od H iz drave S osnovao je drutvo H u dravi HR.

U ovom sluaju transfernih cijena promatraju se dvije transakcije:

1. prodaja proizvoda od drutva S drutvu H

2. pruanje usluga upravljanja drutvu H od strane drutva A

35
Slika 1. Prikaz povezanih drutava

Izvor: Porezna uprava

4.2. Prodaja proizvoda

4.2. 1. Funkcionalna analiza i tijek nadzora

Analizom lanca vrijednosti utvruje se koliko pojedina funkcija doprinosi u stvaranju ukupne
vrijednosti. U grupi koje je H lanica, sukladno analizi funkcija, rizika i imovine unutar
grupe, utvreno je da dizajn, nabava, proizvodnja te dio marketinga sudjeluju sa 75 - 80% dok
preostali dio marketinga i prodaja sudjeluje sa 20-25% u stvaranju ukupne vrijednosti. Na
lokalna drutva koja obavljaju funkciju prodaje i manjeg dijela marketinga odnosi se 20
25%. Navedeni odnosi tj. postoci dosljedno se primjenjuju u svim lokalnim drutvima i
predstavljaju temelj politike transfernih cijena. Ovakav nain izrauna transfernih cijena
dosljedno se primjenjuje u svim zemljama u kojima S grupa ima lokalna drutva odnosno kod
svih distributera lanica grupe.

36
Tablica 5. . Analiza funkcija

Funkcije S % H %

Dizajn 9 0
Nabava 9 0
Proizvodnja 9 0
Logistika 5 1
Odreivanje cijena 4 2
Izgled 5 1
Marketing 6 4
Odnosi s javnou 4 2
Prodaja 4 5
Upravljanje trgovinama 5 1

Strategija 6 0

Raunovodstvo 2 1
Zatitni znak 6 0
Ljudski resursi 4 2
Komunikacijska 2 1
tehnologija
UDIO 80 20

Izvor : Porezna uprava

U navedenoj tablici prikazano je u postocima koliko pojedina funkcija doprinosi u

stvaranju vrijednosti i dobiti odnosno koliko pojedino drutvo sudjeluje u obavljanju
navedenih funkcija. Drutvo S u potpunosti obavlja funkcije dizajna, nabave, proizvodnje,
strategije i upravljanja i vlasnik je zatitnog znaka a drutvo H u veoj mjeri obavlja
funkcije marketinga i prodaje.

Drutvo H obavlja oko 20% ukupnih funkcija to i odgovara postavljenom doprinosu u

lancu vrijednosti (20-25%).

37
Tablica 6. Analiza rizika

Rizici S % H %

Trite 12 3

Prodaja 12 3

Moda 15 0

Proizvodnja 10 0

Valutni teaj 10 0

Zalihe 8 2

Planiranje 10 0

Osiguranje 0 5
Transport 2 3

Naplata 0 5

UDIO 79 21

Izvor: Porezna uprava

U tablici Analiza rizika prikazano je u kojoj mjeri snosi rizik drutvo S a u kojoj mjeri drutvo
H. Procijenjeno u postocima, drutvo S snosi ukupno 79% rizika a promatrano drutvo H 21%
to i odgovara postavljenom doprinosu u lancu vrijednosti. Matino drutvo S u potpunosti
snosi rizik planiranja, mode, proizvodnje, valutnog teaja a drutvo H odgovorno je i snosi u
potpunosti rizik osiguranja i naplate a ogranieni rizik trita i prodaje, te zaliha i transporta.

38
Tablica 7. Analiza nematerijalne imovine

Nematerijalna imovina S% H%
Zatitni znak 25 0
Know-how 25 0
Dizajn 25 0
Poslovni model 25 0
UDIO 100 0
Izvor: Porezna uprava

Iz tablice je vidljivo da je matino drutvo S vlasnik sveg nematerijalnog, a da drutvo S nije

vlasnik nematerijalne imovine.

Tablica 8. Rezultati analize funkcija, rizika i imovine:

Funkcionalna analiza S% H%
Analiza funkcija 80 20
Analiza rizika 79 21
Analiza nematerijalne imovine 100 0
Izvor: Porezna uprava

Iz funkcionalne analize proizlazi da drutvo H obavlja 20% funkcija i snosi 21% rizika u
odnosu na povezano drutvo S koje je ujedno i 100%-tni vlasnik nematerijalne imovine to bi
znailo da se i ostvarena dobit treba kretati u navedenim okvirima. Drutvo H ima zajamenu
dobit te mu je zbog toga i ogranien rizik zbog eventualno smanjene prodaje u
prodavaonicama. Prema Masterfile i ostaloj dokumentaciji lokalna drutva distributeri se
mogu okarakterizirati kao prodajne kompanije koje preuzimaju ogranieni rizik.

39
4.2.2. Odabir metode i izraun transferne cijene

U navedenom shematskom prikazu u nastavku prikazane su meusobne transakcije izmeu

drutva S i drutva H:

Slika 2. Meusobne transakcije izmeu drutva S i drutva H

naknada za trokove distribucije

plaanje
pravo distribucije Kupci
S H
plaanje plaanje

prodaja robe

prodaja robe

Izvor: Porezna uprava

Drutvo S prodaje robu drutvu H po istoj cijeni po kojoj je tu robu nabavilo od proizvoaa i
dodjeljuje mu pravo distribucije navedene robe. Drutvo H plaa cijenu robe a istovremeno
plaa i trokove distribucije drutvu S.

Drutvo H prodaje robu kupcima u svojim prodavaonicama koji za to plaaju po prodajnoj

cijeni koja se moe smatrati trinom jer se prodaje neovisnim kupcima.

Drutvo H nabavilo je robu od drutva S bez zaraunate mare koja pripada drutvu S te je
zbog toga na navedenu vrijednost robe drutvo S je zaraunalo i fakturiralo naknadu za
distribuciju drutvu H. Za izraun transfernih cijena primijenjena je metoda MTNM i
koritena je operativna mara kao indikator razine dobiti.

Prema sklopljenom ugovoru o distribuciji i funkcionalnoj analizi drutvo H je odgovorno za

prodaju na lokalnom tritu preko maloprodajnih prodavaonica i ima zajamenu dobit te je
zbog toga ogranien rizik drutva H zbog eventualno smanjene dobiti kao posljedica nie
prodaje u prodavaonicama. Dakle, lokalno drutvo H je preuzelo ogranien rizik te se moe

40
smatrati distributerom ogranienog rizika. Prema Masterfile odabrana je MTNM kao
najprikladnija za utvrivanje transfernih cijena i operativna mara kao najprikladniji
pokazatelj pokazatelj razine dobiti za odreivanje nepristrane naknade za aktivnosti drutva H
u Hrvatskoj.

Iz predoenog priloga za pojedinu dravu-Hrvatska (Country specific documentation)

proizlazi da su glavne odgovornosti lokalne prodajne organizacije:

-upravljanje lokalnim maloprodajnim trgovinama

-provoenje lokalnih prodajnih inicijativa vezano uz poslovanje lokalnih maloprodajnih

trgovina

-provoenje lokalne marketinke strategije koju je postavilo drutvo S vezano uz poslovanje

lokalnih maloprodajnih trgovina

-upravljanje lokalnim cijenama i razinama zaliha te lokalna logistika vezane uz poslovanje

lokalnih maloprodajnih trgovina

-ureenje interijera trgovina na temelju uputa od drutva S

-rasporeivanje zaliha izmeu lokalnih maloprodajnih trgovina.

Navedeno je potvreno i funkcionalnom analizom koja je navedena u poglavlju 4.2.1. Analiza

funkcija.

Naknada za usluge distribucije planira se i drutvo S fakturira drutvu H mjeseno iznose

izraunate prema planu a na kraju godine se navedeni iznosi provjeravaju jesu li u intervalu
nepristrane transakcije. Npr. za 2012. godinu prognozirana operativna mara je 6,7%.
Naknadno, po isteku godine se metodom MTNM provjerava da li se tako postavljena EBIT
mara nalazi unutar donjeg i gornjeg kvartila u interkvartilnom nizu.

U nastavku su prikazani ostvareni rezultati drutva H:

41
Tablica 9. Podaci iskazani u Raunu dobiti i gubitka

000 kuna

Naziv 2011. godina 2012. godina 2012./2011.*100

Poslovni prihodi 87.900 209.554 238

poslovni rashodi 80.203 195.489 244

financijski prihodi 0 61 -

financijski rashodi 2.336 3.753 161

ukupni prihodi 87.915 209.615 238

ukupni rashodi 82.539 199.243 241

dobit prije oporezivanja 5.376 10.372 193

porez na dobit 1.075,2 2.074,4 38,6

dobit razdoblja 4.300,8 8297,6 154,4

EBIT (poslovni prihodi

poslovni rashodi) 7.697 14.065 183

EBIT mara (uee EBIT-

a u poslovnim prihodima) 8,8 6,7

Izvor: Autor

Ostvarena EBIT mara za 2012. godinu iznosi 6,7% to je vidljivo iz gornje tablice, a
izraunata je kao omjer operativne dobiti EBIT-a i prihoda od prodaje. Analizom
usporedivosti pomou baze podataka AMADEUS utvreno je da se tako ostvarena mara od
6,8% nalazi u interkvartilnom rasponu Paneuropske studije sustavnog vrednovanja te se stoga
moe smatrati nepristranom (1. kvartil 1,1; Medijan; 3. kvartil 8,5).

Nadzorom je prekontrolirana analiza usporedivosti i koraci pretraivanja u bazi podataka

AMADEUS39 te je prihvaena metoda izrauna transfernih cijena, sam postupak kao i

39
Analyse Major Databases from European Sources

42
predstavljena EBIT mara od strane drutva H. Dakle, prihvaen je nain izrauna transfernih
cijena u drutvu H.

U bazi podataka AMADEUS traena su nezavisna drutva koja se bave trgovinom na malo
odjeom slinoj onoj kod drutva H. U provoenju ovog pretraivanja krenulo se od relativno
velikog broja drutava u europskim zemljama da bi se taj broj smanjivao provoenjem vie
koraka analize.

4.3. Pruanje usluga

Prema poglavlju VII. Smjernica OECD-a za usluge koje se pruaju unutar grupe povezanih
drutava osim dokaza da su usluge doista obavljene, da su primatelju donijele ekonomsku
korist, te da iste usluge nije obavila trea strana ili sam primatelj usluge, za potrebe
oporezivanja potrebno je dokazati da je naknada za navedene usluge utvrena u skladu s
naelom nepristrane transakcije. To znai da naknada za usluge pruene unutar grupe treba
biti jednaka onoj koju bi platili neovisni poduzetnici u slinim okolnostima. Primjena naela
nepristrane transakcije stavlja povezane i neovisne poduzetnike u ravnopravan poloaj glede
oporezivanja, ime se izbjegava nastanak neopravdanih poreznih povlastica odnosno stvaranje
nepovoljnog poreznog poloaja.

Prema Smjernicama OECD-a jedno od glavnih pitanja u analizi usluga unutar grupe je pitanje
jesu li usluge stvarno obavljene. Prema naelu nepristrane transakcije postavlja se pitanje bi li
drutvo primatelj usluge bilo spremno tu uslugu nabaviti od nepovezanog drutva ili bi bilo
spremno da interno proizvede tu uslugu. Ako usluga nije takva da bi drutvo primatelj usluge
bilo spremno platiti ili samo obaviti tu uslugu takva usluga ne bi se smjela smatrati
naplativom uslugom unutar grupe. Dakle, drutvo primatelj usluge mora imati koristi od takve
usluge.
Prilikom odreivanja transfernih cijena u skladu s naelom nepristrane transakcije za usluge
unutar grupe, prema preporukama iz Smjernica OECD-a, obino se primjenjuju metode
usporedive nenadzirane cijene, ili metode temeljene na trokovima (metoda troak plus ili
metoda transakcijske neto mare). Ako matino drutvo, odnosno drutvo koje prua usluge
unutar grupe, iste ili sline usluge prua i neovisnim poduzetnicima u usporedivim
okolnostima, ili se radi o posebnim uslugama samo za pojedine lanice, kakve pruaju i drugi

43
neovisni poduzetnici, tada je primjereno primijeniti izravnu naplatu obavljenih usluga, uz
primjenu metode usporedive nenadzirane cijene.

Meutim, ei je sluaj da, s obzirom na okolnosti, nije mogue primijeniti izravnu naplatu
usluga obavljenih unutar grupe, ve se primjenjuju metode neizravne naplate, odnosno
raspodjele ukupnih trokova za navedene usluge, primjenom najprikladnijeg kljua kao
osnove za izraun naknade u skladu s naelom nepristrane transakcije. Ako se naplata
obavljenih usluga obavlja na takav (neizravan) nain, tada odabrani klju za raspodjelu
ukupnih trokova treba biti sustavno primijenjen na sve lanice grupe, to uz primjereni
dodatak na trokove, koji je u rasponu nepristrane transakcije, u konanici osigurava da se
svim lanicama grupe koje koriste navedene usluge iste usluge zaraunavaju pod jednakim
uvjetima, odnosno po istoj cijeni.

Kao rezultat OECD-ovog Akcijskog plana BEPS (Base Erosion and Profit Shifting), oekuju
se izmjene poglavlju VII. Smjernica OECD-a o odreivanju transfernih cijena za
multinacionalna trgovaka drutva i porezne uprave, a odnose se na usluge male dodane
vrijednosti, u koje se ubrajaju i usluge podrke poslovanju 40 Prema prijedlogu izmjena, za
usluge male dodane vrijednosti primjenjuje se pojednostavljeni postupak pri odreivanju
naknade u skladu s naelom nepristrane transakcije, pri emu bi dodatak na trokove
(primijenjen na utvrene i adekvatno rasporeene relevantne trokove), trebao iznositi 5%,
neovisno o vrsti usluge.

4.3.1. Opis usluga

Neka lokalna drutva su dio svoje administracije kao npr. financijsko raunovodstvene usluge,
IT usluge, usluge ljudskih potencijala i dr. povjerile lokalnom drutvu u drugoj dravi. U
ovom sluaju navedene usluge obavlja drutvo A u dravi A.

Sukladno Smjernicama OECD-a jedan od glavnih problema u analizi unutargrupacijskih

usluga je jesu li one stvarno pruene. Takoer se postavlja pitanje bi li drutvo primatelj
usluge bilo spremno nabaviti takvu uslugu od nepovezanog drutva ili bi preuzela troak da
interno obavi tu usluga Ako usluga nije takva da bi primatelj usluge bio spreman platiti
neovisnom drutvo ili sam obaviti uslugu takva usluga se ne bi mogla priznati kao usluga

40
http://www.oecd-ilibrary.org/taxation/aligning-transfer-pricing-outcomes-with-value-creation-actions-8-10-
2015-final-reports_9789264241244-en;jsessionid=47sb8k773a5og.x-oecd-live-03

44
unutar grupe (u porezne svrhe). Dakle, bitno je da je drutvo primatelj imalo koristi od tako
obavljene usluge i da se to moe dokazati.

Prema sklopljenom ugovoru o pruanju usluga izmeu drutva H i drutva A iz drave A

drutvo A prua drutvu H usluge vezane za usluge upravljanja, usluge vezane za
raunovodstvo, elektroniku obradu podataka, usluge obuke lokalnih zaposlenika i ostalo.

Na trokovnu bazu (troak svih odjela drutva A u dravi A) primijenjen je klju raspodjele
trokova koji se temelji na broju prodavaonica od H u dravi H u odnosu na ukupan broj
prodavaonica u zemljama za koje A obavlja upravljake usluge. Na tako utvrene trokove
dodaje se mara od 5%.

Navedena mara odreena je na bazi istraivanja usporedivih poduzea u bazi Amadeus.

Primijenjena mara uklapa se u raspon donjeg i gornjeg kvartila.

4.3.2. Odabir metode i izraun transfernih cijena

Odabir metode ovisi o izvedivosti i pouzdanosti metode kao i o injenicama i okolnostima

obavljenih transakcija.

Kod utvrivanja primjenjivosti CUP metode potrebno je ispitati da li postoji interni CUP
(kupnja usporedivih usluga od nepovezanih strana ili prodaja usporedivih usluga
nepovezanim stranama) ili vanjski CUP (prodaja usporedivih usluga od nekontrolirane strane
nekontroliranoj strani). U ovom sluaju metoda CUP ne smatra se odgovarajuom metodom
jer ne postoji ni interna ni eksterna usporedivost.

Kod metode preprodajne cijene proizvodi ili usluge se ponovo prodaju nakon kupovine te, se
kao takva, ne moe primijeniti u ovom sluaju.

Metoda troak plus koristi se kad postoji slinost obavljenih funkcija, preuzetih rizika i
ugovornih rizika sa onima kod usporedivih neovisnih drutava. Postojanje odgovarajue
usporedivosti na razini bruto mare moe biti teko. Takoer, mogu se razliito tretirati
operativni rashodi od strane usporedivih drutava te zbog toga ovi elementi usporedivosti na
razini bruto mare mogu biti manje pouzdani. Zbog toga metoda troak plus nije primjenjena.

45
Metoda podjele dobiti nije primjenjiva jer lokalna drutva, drutvo H ne pridonosi razvoju
nematerijalne imovine. Iz funkcionalne analize je vidljivo da drutvo H nije uope vlasnik
nematerijalne imovine.

Za ocjenu jesu li transferne cijene u skladu s naelom nepristrane transakcije koritena je

metoda transakcijske neto mare (MTNM). Primjena ove metode propisana je u poglavlju II
toka 2.58.-2.107. Smjernica OECD-a i lanku 13. stavku 3. Zakona o porezu na dobit.
MTNM odreuje neto maru u odnosu na pripadajuu osnovicu koju ostvaruje drutvo u
okviru kontrolirane transakcije.

Ova metoda ispituje ostvarenu neto dobit u odnosu na osnovicu kao to su prihodi od prodaje,
ukupni trokovi, imovina ili vlastiti kapital. Tako ostvarena neto dobit usporeuje se s neto
dobitkom slinih neovisnih pravnih osoba u slinim okolnostima. MTNM odabrana je kao
najprikladnija metoda za izraun transfernih cijena koristei neto dobit (neto maru) na
ukupan troak kao pokazatelj razine dobiti.

Drutvo H je drutvu A iz Austrije nadoknadilo ukupan troak za upravljake usluge uveano

za maru od 5%.

Trokovnu bazu (nastaje u drutvu A u dravi A) predstavljaju svi stvarni izravni i neizravni
trokovi nastali pruanjem usluga kao to su trokovi za osoblje, putovanje i opremu, svi
izdaci plaeni treim stranama i svi reijski trokovi. Navedeni trokovi raspodjeljuju se na 4
povezana drutva za koje se obavljaju upravljake usluge (drutvo A u Austriji, drutvo u
Sloveniji, drutvo u Maarskoj i drutvo H u Hrvatskoj).

Klju raspodjele (alokacijski klju) za raspodjelu trokova je broj prodavaonica kod H u

odnosu na ukupni broj prodavaonica. U nastavku se prikazuje primjena alokacijskog kljua:

Tablica 10. Primjena alokacijskog kljua

Drutvo-drava Broj prodavaonica %-tak uea Trokovi-000 kuna

A Austrija 10 31,2 4.783
Maarska 7 21,9 3.357
H Hrvatska 10 31,2 4.783
Slovenija 5 15,7 2.407
Ukupno 32 100,0 15.330
Izvor: Autor

46
Ukupni trokovi nastali u drutvu A u iznosu od 15.330 tisua kuna rasporeeni primjenom
alokacijskog kljua za drutvo H iznose 4.783 tisua kuna. Na navedeni iznos trokova dodaje
se mara od 5%.

Mara se ne dodaje na izravno alocirane trokove odnosno na izdatke na izvana pruene

usluge za drutvo A. Naknade se fakturiraju na mjesenoj bazi i alociraju se izravno i
neizravno.

Za provjeru vjerodostojnosti podataka izvrena je provjera usporedivih drutava koja je

porezni obveznik koristio u analizi usporedivosti za razdoblje travanj 2012. u bazi podataka
AMADEUS. U izraunu interkvartilnog raspona mare na ukupan troak izraunat je donji
kvartil 1,0%, medijan 2,4% i gornji kvartil 10,9%. Primijenjena mara od 5% uklapa se u
raspon donjeg i gornjeg kvartila a i odgovara preporuci OECD-a o dodatku od 5% na usluge
male vrijednosti.

47
5. ZAKLJUAK

U sadanje vrijeme odvijanja trgovine u podruju cijelog svijeta multinacionalne grupe

nastoje premjestiti svoje poslovanje i nematerijalnu imovinu u drave sa manjim poreznim
optereenjima i tako optimizirati porezne obveze na nivou grupe. Prisutno je i porezno
planiranje na nivou grupe, ponekad ak i agresivno porezno planiranje.

Porezne vlasti svake drave ulau napore da uberu porez koji im stvarno i pripada. Porezne
uprave svih drava pridaju posebnu pozornost podruju transfernih cijena. Porezna uprava
RH takoer sve veu pozornost daje podruju transfernih cijena te je u tom smislu
zakonodavno ureeno podruje transfernih cijena a ulau se i napori na podruju nadzora
transfernih cijena.

Nadzor transfernih cijena je sloeno podruje nadzora poreza na dobit. Ispravak transfernih
cijena je zapravo procjena osnovice poreza na dobit i svoenje transakcija s povezanim
osobama na trine transakcije. Transferne cijene nisu egzaktna znanost pa se i procjena
porezne osnovice s naslova transfernih cijena takoer ne moe smatrati egzaktnim. Vano je
vrijednosti svesti u interval nepristrane transakcije (podruje II i III kvartila) mada neke
drave kao npr., Njemaka, imaju propisan medijan.

U praksi se najee koristi MTNM kojom se ispituje neto profitna mara (EBIT) u odnosu
na trokove ili prihode i usporeuje se s profitnom marom koju postiu neovisna drutva u
usporedivim transakcijama i usporedivim uvjetima. Na slian nain primjenjuje se Metoda
troak plus i Metoda preprodajne cijene s tim to se kod njih koristi bruto mara. Metoda
MTNM je iroko rasprostranjena zbog dostupnosti podataka za usporeivanje i zbog
jednostavnosti primjene.

U nadzoru transfernih cijena potrebno je pronai realno usporedivu veliinu i procjenom

odrediti i izraunati transfernu cijenu te uzeti u obzir injenicu da transferne cijene nisu
egzaktna znanost. S obzirom na sloenost izrauna transfernih cijena potrebno je uzeti u obzir
sve injenice i okolnosti sluaja koji se ispituje.

Kroz ovaj rad prikazani su ciljevi vezani za porezni tretman transfernih cijena kojih bi
posljedica bila pravilno rasporeivanje poreznog tereta na lanice unutar grupe
multinacionalnih trgovakih drutava. Takoer su prikazana pravila koja trebaju primjenjivati
i porezne uprave i multinacionalna trgovaka drutva.

48
LITERATURA

1. Cipek, K., Uljani I. (2012.) Novosti u vezi s transfernim cijenama, Porezni vjesnik
6/2012.
2. Eveni, M. (2013.) Transferne cijene i priprema dokumentacije, Raunovodstvo,
revizija i financije, 6/2013.
3. Galui, A., Petrovi, N. (2014.) Smjernice za pripremu i provoenje poreznog
nadzora, Porezni vjesnik 5a/2014
4. Galui, A., Petrovi, N., Tucakovi, N. (2014.) Smjernice za nadzor
multinacionalnih trgovakih drutava, Porezni vjesnik 5a/2014
5. Gulin, D. (2005.) Transferne cijene i njihove porezne implikacije, Raunovodstvo i
financije, 11/2005.
6. Hammer, A. (2012) Praktini pristup transfernim cijenama, Financije, pravo i porezi
9/12., 4/13., 5/13.
7. http://www.oecd-ilibrary.org/taxation/aligning-transfer-pricing-outcomes-with-value-
creation-actions-8-10-2015-final-reports_9789264241244-
en;jsessionid=47sb8k773a5og.x-oecd-live-03)
8. Mijatovi, N. Osnove (meunarodnih) transfernih cijena, Pravo i porezi, br. 1/13
9. Model ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s komentarom, Porezni
vjesnik, prijevod, izdanje rujan 2011.
10. OECD (2010), OECD Transfer Pricing Guidelines for Multinational Enterprises and
Tax Administrations, OECD Publishing
11. OECD (2010.), Smjernice o odreivanju transfernih cijena za multinacionalna
trgovaka drutva i porezne uprave, Porezni vjesnik 5b 2014.
12. OECD Code of Conduct on Transfer Pricing Documentation for asociated enterprises
in the European Union (EUTPD 2006)

13. OECD Model Tax Convention on Income and capital, July 2010.
14. Opi porezni zakon (NN br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13)
15. Peenjak, S. (2010.) Transferne cijene i naelo nepristrane transakcije, Financije i
porezi 3/2010.
16. Perevi, H. (2008.) Raunovodstveni tretman transfernih cijena u funkciji
financijskih ciljeva konsolidiranih subjekata. Doktorska disertacija. Zagreb:
Ekonomski fakultet

49
17. Porezni vjesnik 7-8/2014. Vijesti iz Europske unije
18. Pravilnik o porezu na dobit (NN br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10)
19. Smjernice za pripremu i provoenje poreznog nadzora, Porezni vjesnik 5a/2014
20. tahan , M., tahan, I. Barii i drugi Raunovodstvo trgovakih drutava prema HSFI
i MSFI, prosinac 2014. TEB
21. Tucakovi, N., Houka, M. (2013.) Regionalna konferencija na temu transfernih
cijena, Financije, pravo i porezi 4/13.
22. Tucakovi, N., Galui, A., Petrovi, N. (2014.), Prirunik o nadzoru transfernih
cijena, Porezni vjesnik 5b/2014
23. Tucakovi, N., Vergles,M. (2008.) Nadzor transfernih cijena, Porezni vjesnik, 7/2008
24. www.ec.europa.eu/taxation
25. www.oecd.org/ctp/TP
26. www.porezna-uprava.hr
27. Zakon o Poreznoj upravi (NN br. 148/13, 141/14)
28. Zakon o porezu na dobit (NN br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 114/11, 22/12,
144/12, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14)
29. Zakon o raunovodstvu, NN ( br. 78/15, 134/15)

50
POPIS SLIKA

SLIKA 1. PRIKAZ POVEZANIH DRUTAVA ..................................................................................................................... 36

SLIKA 2. MEUSOBNE TRANSAKCIJE IZMEU DRUTVA S I DRUTVA H ..................................................................40

51
POPIS TABLICA

TABLICA 1. POJEDNOSTAVLJENA MATRICA METODOLOGIJE ZA ODREIVANJE TRANSFERNIH CIJENA ................. 10

TABLICA 2. RADNI POSTUPCI I AKTIVNOSTI U NADZORU ........................................................................................... 24
TABLICA 3. ODABIR METODE NAJPRIMJERENIJE OKOLNOSTIMA SLUAJA .............................................................. 26
TABLICA 4. PROCJENA RIZIKA U ODREIVANJU TRANSFERNIH CIJENA ....................................................................31
TABLICA 5. ANALIZA FUNKCIJA ..................................................................................................................................... 37
TABLICA 6. ANALIZA RIZIKA .......................................................................................................................................... 38
TABLICA 7. ANALIZA NEMATERIJALNE IMOVINE......................................................................................................... 39
TABLICA 8. REZULTATI ANALIZE FUNKCIJA, RIZIKA I IMOVINE ................................................................................... 39
TABLICA 9. PODACI ISKAZANI U RAUNU DOBITI I GUBITKA .................................................................................... 42
TABLICA 10. PRIMJENA ALOKACIJSKOG KLJUA ......................................................................................................... 46

52
IVOTOPIS

Osobni podaci
Ime i prezime Mislav Tucakovi
Adresa V Ravnice 11,10 000 Zagreb, Hrvatska
Telefonski broj +385 98 991 9017
Dravljanstvo Hrvatsko
Datum roenja 08.11.1987

Obrazovanje 2002. 2006. III. gimnazija, opi smjer

2006. 2013. Ekonomski fakultet, Sveuilini preddiplomski studij poslovne ekonomije; kvalifikacija:
sveuilini prvostupnik ekonomije (univ.bacc.oec)

2013. - Ekonomski fakultet, Sveuilini diplomski studij ekonomija

1998. -2004 zavrena Osnovna glazbena kola Pavla Markovca

( 38. Hrvatsko natjecanje uenika i studenata glazbe osvojena I. nagrada)
( 40. Hrvatsko natjecanje uenika i studenata glazbe osvojena II. nagrada)

Osobne vjetine Strani jezici:

1. Engleski jezik, aktivno u pismu i govoru
2. Njemaki jezik, pasivno u pismu i govoru
3. Talijanski jezik, pasivno u pismu i govoru

- poznavanje i koritenje MS softverskih alata:

Word, Excel, Powerpoint, Outlook

Radno iskustvo Razni studentski poslovi:

1. Rad u poduzeu Lipa Mill d.d.
2. Obavljanje inventure u poduzeu Kaufland k.d.
3. Rad u Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Podruni ured Zagreb, Ispostava za nekretnine

53