463

Korelacijski pristup romanu

Strah u ulici lipa Milivoja Matoca
u nastavi hrvatskoga jezika
UDK 821.163.42:371.3
Primljeno: 29.4.2011.
Struni lanak
Dr. sc. Vesna Bjedov
1
Ana Kalauz, mag. educ. philol. croat.
2
Filozofski fakultet, Osijek O Stjepana Antolovia, Privlaka
vbjedov@ffos.hr
Saetak
Korelacijski je pristup dio integracijsko-korelacijskoga sustava u nastavi Hrvat-
skoga jezika ijim je temeljnim obiljejem upravo povezivanje ili sjedinjavanje
nastavnih sadraja. Cilj je rada prikazati nekoliko mogunosti korelacijskoga
pristupa romanu Strah u Ulici lipa, Milivoja Matoca, inae lektirnoga djela
u 5. razredu i to korelacijski odnos knjievnosti, hrvatskoga jezika i jezinoga
izraavanja te uporabu knjievnoga diskursa kao lingvometodikoga pred-
loka. Knjievni je diskurs posluio kao korelat povezujua sastavnica u
ponavljanju fabule i njezinih dijelova te prepriavanja (informativnoga i stvara-
lakoga) i kao lingvometodiki predloak u provoenju vjebe preoblikovanja
provedene u obliku stvaralakoga diktata, zatim u diktatu s obrazloenjem te
1
Vesna Bjedov je via asistentica na Katedri za metodike i metodologiju znanstveno-
istraivakoga rada nastave jezika i knjievnosti
2
Ana Kalauz diplomirala je Hrvatski jezik i knjievnost na Filozofskom fakultetu u
Osijeku s temom Romani Milivoja Matoeca u nastavi hrvatskoga jezika. Radi kao uiteljica
hrvatskoga jezika.
napredak 3-4 2011.indb 463 15.9.2011 18:54:07
V. Bjedov i A. Kalauz, Korelacijski pristup romanu... napredak 152 (3 - 4) 463 - 478 (2011)
464
u dvjema gramatikim vjebama: fonolokoj pisanje rijei sa skupovima
ije, je i morfolokoj razvrstavanje rijei prema kategoriji promjenjivosti. U
metodolokome okviru primijenili smo metodu deskripcije te postupak su-
stavnoga promatranja.
Kljune rijei: korelacija, lingvometodiki predloak, fabula, stvaralaki diktat,
diktat s obrazloenjem
Uvod
Nastava je hrvatskoga jezika najue povezana sa svim ostalim predmetima jer se
sva nastavna komunikacija ostvaruje hrvatskim jezikom.
3
S obzirom na to, iznimna
je vanost hrvatskoga jezika, poglavito u razvoju komunikacije te u oblikovanju ue-
nike jezine kulture, ali i razvijanja odnosa prema knjievnoj i medijskoj batini.
Komunikacijski odgoj i obrazovanje mogao bi biti samostalnim nastavnim predme-
tom u kome bi se stjecale znanosti o jeziku, retorika, logika, etika, estetika, lozoja
i pedagogija. Kako bi ipak bilo prezahtjevno tako odrediti komunikaciju, u sadanjim
uvjetima najbolje ju je svrstati u nastavu materinskoga jezika u osnovnoj koli. (Vo-
dopija, 1996.: 250.) Razgranatost nastavnoga predmeta u predmetna podruja prua
razliitost i bogatstvo nastavnih sadraja te mogunost njihova svrhovita poveziva-
nja. Stoga je korelacijski pristup unutar nastavnoga predmeta vrlo est, rekli bismo
i neophodan, kako bismo uenicima omoguili stvaranje irokoga temelja i sveo-
buhvatnosti radi boljega i dugoronoga razumijevanja nastavnih sadraja. Stjepko
Teak istie da se Vjebe izraavanja moraju oslanjati na gramatiku i knjievnost,
gramatiko se znanje moe stjecati i utvrivati na analizi knjievnih tekstova i ue-
nikih pisanih sastavaka, a funkcija rijei moe se otkrivati u interpretaciji lmskih i
kazalinih djela. (Teak, 1996.: 98.) Navedenu tvrdnju Teak uobliuje u naelo me-
uovisnosti nastavnih podruja istiui da je hrvatska rije ...bitna sastavnica svih
nastavnih podruja hrvatskoga jezika. (Teak, 1996.: 98.) Osim toga, korelacijski
je pristup dio integracijsko-korelacijskoga sustava nastave hrvatskoga jezika i knji-
evnosti ijim je temeljnim obiljejem upravo povezivanje ili sjedinjavanje nastav-
nih sadraja. Ovaj sustav razumijeva promatranje nastavnih sadraja u suodnosu s
drugim sadrajima, kako unutar predmeta, tako i s drugim predmetima. Govorei
3
Nastavni plan i program za osnovnu kolu, HNOS, Zagreb, Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i porta, 2006., tekst uredili D, Vican i I. Milanovi Litre, str. 25. U radu emo
se koristiti kraticom PiP.
napredak 3-4 2011.indb 464 15.9.2011 18:54:07
465
V. Bjedov i A. Kalauz, Korelacijski pristup romanu... napredak 152 (3 - 4) 463 - 478 (2011)
o korelacijsko-integracijskome sustavu, Dragutin Rosandi kae kako se on temelji
na ...povezivanju nastavnih podruja u okviru nastavnoga predmeta (knjievnosti,
scenske i lmske umjetnosti, jezika, izraavanja i stvaranja), nastavnih predmeta u
okviru odgojno-obrazovnog podruja (knjievnosti, lmske i scenske umjetnosti i
jezika s likovnom i glazbenom kulturom te nastavom stranih jezika), odgojno-obra-
zovnih podruja (jezino-umjetnikog podruja s drutveno-povijesnim i drugim
odgojno-obrazovnim podrujima). (Rosandi, 2005.: 206.) Zadae su ovoga sustava
viestruke, a usmjerene su poglavito prema ueniku, razvoju njegovih sposobnosti
zapaanja, usporeivanja i otkrivanja zajednikih i razliitih sastavnica meu sadr-
ajima. Sam pojam korelacija oznauje suodnos, ...uzajamnu zavisnost, vremensko
i prostorno povezivanje razliitih dijelova. Korelacija je povezivanje po nekoj srod-
nosti, radi neke svrhe, pri emu ne dolazi do bitnih promjena povezanih jedinica.
(Teak, 1996.: 112.) Govorei o integracijsko-korelacijskome sustavu, Teak istie
nunost ostvarivanja korelacijskoga naela unutar samoga predmeta, s obzirom na
prirodu hrvatskoga jezika kao predmeta u kojemu se rije ...ostvaruje u govorenju
i pisanju, u novinskoj, knjievnoj, lmskoj, kazalinoj, radijskoj, glazbenoj (vokalna
muzika) pa i likovnoj komunikaciji (strip, rije ukomponirana u sliku, naslov likov-
noga djela.) (Teak, 1996.:112.) S obzirom na to, u primjeni se korelacijskoga pristu-
pa moe govoriti o ravnopravnome ili razliitome sudjelovanju pojedinih sastavnica,
to znai da u zajednikome procesu korelacije jednako sudjeluju, primjerice jezini,
knjievni ili neki drugi sadraji, ali i ne moraju, nego moe postojati sadraj koji je
sredinji i prema kojemu se uspostavlja suodnos s drugim sadrajima. Primjerice,
jezgreni sadraji mogu biti jezini i suodnos se moe ostvariti s knjievnim i/ili lm-
skim sadrajima, odnosno nekim drugim. Takoer jezgra mogu biti lmski sadraji,
a korelativni jezini, knjievni ili drugi. Takvi sredinji (jezgreni) sadraji postaju
korelati ...koji omoguuju uspostavljanje veza i odnosa izmeu razliitih umjetno-
sti, tj. umjetnikih djela iz razliitih podruja. (Rosandi, 2005.: 206.) Dakle, korelat
je ...sredinja jedinica korelacijskoga sustava, ima svoju samostalnu vrijednost i
znaenje u umjetnikom djelu, a ima i ope znaenje u umjetnikom kontekstu, tj.
novom estetsko-korelacijskom polju. (Kaji, 1991.: 13.)
Predmet i cilj rada
Teak kae da je znaajka hrvatskoga jezika Sveobuhvatan pristup pojavama
koje uenik mora spoznati. (Teak, 2003.: 522.) Voeni tom injenicom, u ovome
emo radu razmotriti nekoliko korelacijskih mogunosti koje nam prua knjievni
tekst u nastavi knjievnosti, jezika i jezinoga izraavanja. U tom smislu odabrali
napredak 3-4 2011.indb 465 15.9.2011 18:54:07
V. Bjedov i A. Kalauz, Korelacijski pristup romanu... napredak 152 (3 - 4) 463 - 478 (2011)
466
smo roman Strah u Ulici lipa, Milivoja Matoca
4
, inae neobvezno lektirno djelo u
5. razredu osnovne kole
5
, koji nam je posluio i kao jezgreni korelat, i kao lingvo-
metodiki predloak. Polazei od knjievnoga diskursa, prikazat emo mogunosti
uspostavljanja unutarpredmetnih veza izmeu programskih sadraja knjievnosti,
jezika i jezinoga izraavanja. U knjievnim emo se sadrajima usredotoiti na poj-
move fabula i dijelovi fabule, u jezinim na sklonidbu imenica, promjenjive i nepro-
mjenjive vrste rijei, a u jezinome izraavanju pozornost emo posvetiti vjebama
prepriavanja (informativnoga i rekreativnoga, tj. stvaralakoga), stvaralakome
diktatu, pisanju rijei s glasovima ije, je te pisanju velikoga poetnoga slova s ciljem
utvrivanja nastavnih sadraja. Navedeni su pojmovi sastavni dijelovi programskih
tema 5. razreda, to navodimo u primjeru (1).
(1)
Fabula i dijelovi fabule (PIP, 2006: 37.)
Sklonidba imenskih rijei (PIP, 2006: 35.)
Promjenjive i nepromjenjive vrste rijei (PIP, 2006.: 34.)
Stvaralako prepriavanje (PIP, 2006.: 36.)
Izgovor i pisanje rijei s glasovima ije, je (PIP, 2006.: 36.)
Pisanje velikoga poetnoga slova (PIP, 2006.: 36.)
Mogunosti korelacije istraili smo u neposrednoj nastavi.
6
Dakle, cilj je rada
prikazati nekoliko mogunosti korelacijskih odnosa knjievnosti, hrvatskoga jezi-
ka i jezinoga izraavanja te uporabu knjievnoga diskursa kao lingvometodikoga
predloka.
Metodologija
U metodolokome okviru koristili smo se metodom deskripcije u interpretaciji
uenikih uradaka nastalih tijekom nastave. Takoer smo se koristili metodolokim
postupkom sustavnoga promatranja neposredne odgojno-obrazovne stvarnosti i bi-
ljeenja tijekom nastavnoga procesa. Sustavno je promatranje provedeno kontinuira-
no tijekom nastavnoga dvosata. U odnosu na tip nastavnoga sata, rije je o ponavlja-
nju nastavnih sadraja knjievnosti, hrvatskoga jezika i jezinoga izraavanja.
4
Matoec, M. (2002.). Strah u Ulici lipa. Zagreb: Znanje.
5
PiP, 2006.: 38.
6
Nastavni je dvosat odran 7. svibnja 2010. u Osnovnoj koli Josipa Kozarca u Vinkov-
cima, u 5.c razredu, pod vodstvom uiteljice mentorice Marije ori, prof.
napredak 3-4 2011.indb 466 15.9.2011 18:54:07
467
V. Bjedov i A. Kalauz, Korelacijski pristup romanu... napredak 152 (3 - 4) 463 - 478 (2011)
Knjievni diskurs u suodnosu s jezinim izraavanjem
U obrazovnim postignuima programske nastavne teme Fabula i dijelovi fabule,
navedeni su pojmovi uvod, zaplet, vrhunac i rasplet radnje za koje se trai prepo-
znavanje i imenovanje. (PIP, 2006.: 37) Prepriavajui fabularni tijek, uenici su
slijedili njezin ustroj pri emu je istodobno uspostavljena korelacija s programskom
temom Stvaralako prepriavanje. Prepriavanje je podvrsta prianja, ...reproduk-
cija proitane ili odsluane prie, tj. ponavljanje fabule koju smo proitali... (Teak,
2003.: 478.) Kao vjebu pripovijedanja, Teak ju dijeli na informativno i rekreativno
(stvaralako) prepriavanje. Uobiajeno je informativno prepriavanje, kojemu je
glavni cilj: obavijestiti sluatelja o bitnim sastavnicama neke prie pa, ako je lieno
subjektivnih, osjeajnih, imaginacijskih dodataka, moglo bi se rei da je informa-
tivno prepriavanje u isti mah i vrsta izvjeivanja. (Teak, 2003.: 379.) Upravo su
informativno prepriavanje ostvarili uenici Klara, Filip, Jasna i Ena prepriavajui
uvod, zaplet, vrhunac i kraj romana, primjer (2).
(2)
UVOD
Bio je miran dan u Ulici lipa. lanovi uline druine Veslonoac,
Praporac, Cvrkutalo, apica i Latica sjedili su na Alkibijadovoj
ogradi, ispred spomenika gradskog senatora.
ZAPLET
Mir u ulici remeti dolazak djeaka Mungosa Nevade, koji natjera
apicu da ga odvede kui i poslije mu prijeti revolverom.
VRHUNAC
Druina se pobunila, Mungos je ostao sam. Otiao je kupiti stvari
za par dana, a kad se vratio bio je tamo Tugoljub starac koji je
pobjegao iz starakog doma jer mu je bilo dosadno. Tugoljubu je
pozlilo te je Mungos otrao po doktora Velikog Toma i tako pokazao
da je zapravo dobar.
KRAJ
Na kraju saznajemo kakav je Mungos zapravo djeak koji je
pobjegao, osjeajan, to je nekakva maska Mungos se povjerava
da ga roditelji nisu poveli na ljetovanje i zbog toga je bio povrijeen.
Roditelji su ga ostavili kod tatinog prijatelja da ui za popravni ispit
iz matematike i fizike, ali on je pobjegao. Mungos i Veliki Tom su se
dogovorili da e doktor otii kod druine i pitati ih hoe li oprostiti
Mungosu. Druina mu oprata i roman sretno zavrava.
U navedenome primjeru, uoavamo sva obiljeja informativnoga prepriavanja:
u kratkim crtama, gotovo u natuknicama, uenici su iznijeli bitne dogaaje u knji-
napredak 3-4 2011.indb 467 15.9.2011 18:54:07
V. Bjedov i A. Kalauz, Korelacijski pristup romanu... napredak 152 (3 - 4) 463 - 478 (2011)
468
evnome djelu. Nakon prepriavanja, razgovor smo nastavili usmjerenim pitanjima
o fabularnome sloju knjievnoga djela. Primjerice, kako su se lanovi uline druine
osjeali kada je Mungos doao, zatim to je Mungos traio od druine iz ulice te
gdje je Mungos spavao. Uenici su odgovarali da su lanovi druine bili uplaeni
zato to je Mungos imao pitolj kako bi se obranio, zatim kako je Mungos traio
da ga apica odvede kui, a onda ga ucjenjivao i rekao da e mu napraviti neko zlo
ako ne kupi bezvrijednu sreku. Takoer su naveli da se Mungos smjestio u Alkibi-
jadovom podrumu te da je traio da ga odvedu u grad i pomognu mu prenijeti neke
stvari u podrum (ali to su bile stvari iz njegove kue, nije ih ukrao). Prepriavanjem
tematskoga sloja, uenici su se prisjetili dogaaja i likova te njihovih meusobnih
odnosa. Uslijedio je zadatak pismenoga rekreativnoga (stvaralakoga) prepriavanja.
Dodajui sadraju nove elemente asocijativne, determinativne ili kombinatorike,
uenik se stavlja u stvaralaki poloaj pa ovakve vjebe metodiari zovu stvaralako
prepriavanje. (Teak, 2003.: 479.) Uenici su, dakle, imali zadatak u prepriavanje
dodati jo jedan lik koji e biti Mungosovim pomonikom koji e zakomplicirati ti-
jek radnje, to je u skladu s kljunim pojmovima propisanima u sklopu ove nastavne
teme
7
. U sljedeim primjerima, (3), (4) i (5) donosimo nekoliko uenikih uradaka.
(3)
Mungos i kobra
Mungos je postao dobar, ali ne zadugo. Njega su, opet, mama i
tata naljutili. Posvaali su se na moru. Sada Mungos mora ivjeti
s tatom, u maloj kolibi daleko od Ulice lipa. Mungos opet postaje
zloesti djeak. Uzima svoj pitolj i osniva bandu s novim prijateljem
kobrom. Njih dvojica idu u Ulicu topola ponovno plaiti djecu.
Na tom putu susreu Mungosove bive prijatelje iz Ulice lipa. Oni
primjete da je Mungos opet postao zloest i nasilan. Pitaju ga: to
je bilo? On im odgovara da su mu se mama i tata posvaali i da
U tom trenu ih prekine kobra s pitanjem: to se dogaa? Tko su
oni? Mungos mu sve objasni. Tada Mungosovi bivi prijatelji njemu
kau da e sve biti u redu, da e mu se roditelji pomiriti i da e
sve biti kao i prije. Mungos, svjestan svoje pogreke, uperi pitolj u
kobru. kobra kukaviki pobjegne. Mungos se tada ponovno pomiri
s druinom i odlui da e postati dobar (Marko orkalo, 5.c)
U navedenome uradku uoava se novi lik kobra koji ivi u Ulici topola.
Zanimljiva je poveznica izmeu imena ulica Ulica lipa Ulica topola. Uenik je
7
U sklopu nastavne teme Stvaralako prepriavanje, propisani su kljuni pojmovi: pre-
priavanje, uvoenje novih elemenata u pripovijedanje (dogaaj, lik). (PIP, 2006.: 36.)
napredak 3-4 2011.indb 468 15.9.2011 18:54:07
469
V. Bjedov i A. Kalauz, Korelacijski pristup romanu... napredak 152 (3 - 4) 463 - 478 (2011)
voen razmiljanjem da postoje ulice koje nose nazive prema drveu, osmislio i sam
jedan takav. Stvaralako je prepriavanje u ovome uradku ostvareno i uvoenjem
nove situacije koja govori o tome da Mungos shvaa da je pogrijeio te se kaje za
svoja zlodjela. Takva je situacija navela uenike na pomisao o moguoj grinji sa-
vjesti koju i sami osjete za vlastite propuste i pogrjeke. Mungosovi bivi prijatelji
izgovaraju rijei utjehe i vjere da e sve zavriti dobro, a taj je optimizam i uenike
potaknuo na takvo razmiljanje.
(4)
Marko Stoi bio je Mungosov najbolji prijatelj. On i Mungos sa
sobom su uvijek nosili opasno oruje i pravili se face. No to to su
oni radili bilo je jako loe i vrlo opasno. Jednoga danas su odluili
uplaiti djecu koja su se igrala u kvartu tratinica. Nosili su dva
revolvera i natjerali djecu da im daju svoju uteevinu. No u tom
trenutku policija ih je uhvatila te su Mungos i Marko shvatili svoju
pogreku i sve objasnili policiji. Na kraju je sve dobro zavrilo, a
Mungos i Marko su postali pristojni i dobri djeaci. (Ena Boti,
5.c)
U Eninu se uradku pojavljuje novi lik Marko Stoi. Kao i prethodni, i ovaj
sastavak pridonosi ostvarivanju odgojnih nastavnih zadaa to znai da potie ra-
zvijanje kritinosti i humanih moralnih uvjerenja jer se istie da je to to su Mungos
i njegov prijatelj Marko radili bilo jako loe i vrlo opasno. No, u odnosu na pret-
hodni (Markov) uradak, u kojemu je Mungos sam uvidio svoju pogreku, u drugo-
me je (Eninom) sastavku bio potreban dolazak policije. U ovome je uradku takoer
vrijedno spomenuti i uporabu dvaju argonizama, face i kvart kojima je, kao otklo-
nom od standardnojezine norme, uenica svoj sastavak dodatno pribliila ostalim
uenicima.
(5)
Mali Joe
POVIJEST
Mali Joe se zapravo zove uro. Zbog svoje visine i izgleda uvijek
nosi revolver i no. Pridruio se Mungosu radi svoje sigurnosti. Voli
drugima nareivati jer su ga u koli (?)
IZGLED
Mali Joe je nizak, mrav djeak crne kose. esto oblai kaubojski
eir i konu jaknu s resicama. Ispod jakne oblai svjetlo-plavu
koulju. Uvijek ima remen gdje dri revolver i no. Nosi lane
brkove.
(Jasna Dani, 5.c)
napredak 3-4 2011.indb 469 15.9.2011 18:54:07
V. Bjedov i A. Kalauz, Korelacijski pristup romanu... napredak 152 (3 - 4) 463 - 478 (2011)
470
Uradak u primjeru (5) razlikuje se od prethodnih dvaju uradaka, ponajprije zbog
uvoenja lika neobina imena, Mali Joe, koje asocira na likove iz kaubojskih lmo-
va. Da je tomu tako, dokazuje i njegov opis u drugome dijelu: ...oblai kaubojski
eir i konu jaknu s resicama. Takoer uoavamo da dodani lik ne utjee na fabulu
romana niti je s fabulom povezan u sastavku se ne spominje ni Mungos niti itko iz
Ulice lipa. Bez obzira na to, ovaj je uradak zanimljiv i po tome to ga je uenica po-
dijelila na dva dijela. U prvome dijelu opisuje se povijest djeaka po imenu Mali Joe,
odnosno navodi se njegovo pravo (pohrvaeno) ime (uro) te crte osobnosti: voli
drugima nareivati. U drugome dijelu sastavka uenica opisuje izgled Maloga Joea,
a opis je vrlo detaljan i zanimljiv, poglavito injenica da nosi lane brkove.
Na temelju navedenih uenikih uradaka zakljuujemo da su uenici ostvari-
li stvaralako prepriavanje dodavanjem novoga lika i opisali njegove osobine, pri
emu su se prva dva sastava temeljila na opisu karakternih osobina lika, a u posljed-
njem se navodi i vanjski izgled.
Strah u ulici lipa kao lingvometodiki predloak
(Korelacija knjievnosti, jezika i jezinoga izraavanja)
Knjievni se tekst Strah u Ulici lipa moe uporabiti kao lingvometodiki pred-
loak. Tekst koji nam slui za potrebe nastave hrvatskog jezika nazivamo lingvo-
didaktiki (lingvometodiki) predloak. (Teak, 1996.: 101.) Izvor lingvometodi-
kih predloaka moe biti sve to uenik slua, ita, govori, pie. Lingvometodiki
predloak nastavnik nalazi u udbenicima, prirunicima, vjebenicama za uenike,
u prirunicima za nastavnike, u obvezatnoj i neobvezatnoj akoj lektiri, u novi-
nama, asopisima, u uenikim kolskim listovima, zbornicima, godinjacima, u
uenikim sastavima, javnim natpisima (oglasi, plakati, upute, reklame itd.), u snim-
kama uenikih razgovora, izlaganja i rasprava, u radio-emisijama, u televizijskim
emisijama, u lmovima, u kazalinim predstavama te u snimkama osobnih i javnih
govora i razgovora. U jezinoj je nastavi est primjer uporabe knjievnih tekstova u
lingvometodike svrhe, poglavito onih koji su zastupljeni u programskim sadrajima
itanka ili u lektirnim djelima. (Bjedov, 2010.: 307.) Stoga smo i mi ulomke lektir-
noga djela Strah u Ulici lipa uporabili kao lingvometodike predloke i to u provedbi
stvaralakoga diktata i diktata s obrazloenjem, zatim u gramatiko-pravopisnoj (fo-
nolokoj) vjebi pisanja rijei s glasovnim skupovima ije, je te u morfolokoj vjebi
razvrstavanja promjenjivih i nepromjenjivih vrsta rijei.
napredak 3-4 2011.indb 470 15.9.2011 18:54:08
471
V. Bjedov i A. Kalauz, Korelacijski pristup romanu... napredak 152 (3 - 4) 463 - 478 (2011)
Vjeba preoblikovanja stvaralaki diktat
S uenicima smo proveli gramatiku vjebu preoblikovanja. Rije je o sloe-
nijem obliku pravopisnih vjebi pri emu se od uenika oekuje ne samo repro-
duktivno djelovanje, nego i stvaralaki prinos. (Pavlievi-Frani, 2005.) Uenici su
trebali na lingvometodikome predloku preoblikovati podcrtane rijei, tj. ispisati
ih u odgovarajuem sklonidbenom obliku jer smo ih zadali u nominativu. Znai,
ova je vjeba preoblikovanja bila gramatiki uvjetovana jer je zahtijevala pravilne
morfoloke oblike sklonidbenih rijei. Takoer je imala karakter pismenoga diktata
i to stvaralakoga. Pojedini metodiari smatraju stvaralakim diktatom takav dik-
tat u kojemu uenik/uenica samostalno oblikuje pojedine rije u tekstu, preinauje
zadane rijei ili nadopunjuje tekst odgovarajuim jezinim podacima. (Rosandi,
2002.: 83.) Dunja Pavlievi-Frani kae kako je stvaralaki diktat ...lingvistiki
i pedagoko-psiholoki najzahtjevnija vrsta pismenih diktata. (Pavlievi-Frani,
2005.:164.) Govorei o podvrstama stvaralakoga diktata, Pavlievi-Frani navodi
kako se ova sloena i zahtjevna pismena vjeba moe uspjeno oblikovati i usmjeriti
i ostvariti svoju svrhovitost ve u poetnim razredima osnovne kole. ...moe se
izvoditi stvaralaki diktat u kojem uenici samostalno preoblikuju pojedine rijei
(a ne cijeli tekst). Na primjer, umjesto rijei u zagradi, na praznu crtu valja upisati
pravilan oblik rijei... (Pavlievi-Frani, 2005.: 164.) Za stvaralaki diktat koristili
smo se tekstom u kojemu smo podcrtane imenice i pridjeve zadali u nominativnome
obliku, primjer (6):
(6)
Ipak, u ulica postoji jedno mjesto koje podsjea na staro vrijeme
(mn.). Tu je ponajprije ruevina vrlo stara kua, ili jo bolje, ono
to je od ruevina (jd.) ostalo. A ostali su samo temelji, a pod
temelji (mn.) mraan i prilino tajanstven podrum. Pred ruevina
(mn.) je spomenik, poprsje ozbiljan i dostojanstven ovjek. Jo
se moe proitati to pie na spomenik. () Znamo ak i to, da
je bio gradski senator. Ne znamo, moda, da je kua od koje su
ostali samo temelji i podrum, nekada pripadala Alkibijad Kolotrk.
(Matoec, 2002.: 5.)
Uenici su imali zadatak zapisati tekst u svoje biljenice tako da umjesto nomi-
nativnih oblika (oznaenih u primjeru 6), napiu odgovarajui sklonidbeni oblik za-
dane rijei, prepoznaju pade o kojemu je rije i imenuju ga. Provjera je ovoga zadat-
ka slijedila nakon provedenoga diktata. Uenici su se javljali za pojedine reenice, na
plou ispisivali jednu po jednu reenicu naglaavajui sklonidbeni oblik oznaenoj
rijei i odreujui pade. Ostali su uenici paljivo pratili izlaganja, ispravljali pogr-
napredak 3-4 2011.indb 471 15.9.2011 18:54:08
V. Bjedov i A. Kalauz, Korelacijski pristup romanu... napredak 152 (3 - 4) 463 - 478 (2011)
472
jeke u svojim biljenicama i u razgovoru koji je uslijedio isticali u emu je pogrje-
ka. U (7) donosimo primjere rijeenosti svake reenice ulomka.
(7)
1. Ipak, u ulici postoji jedno mjesto koje podsjea na stara
vremena (mn.).
D N A
2.Tu je ponajprije ruevina vrlo stare kue, ili jo bolje, ono to je
od ruevina (jd.) ostalo.
N G G
3. A ostali su samo temelji, a pod temeljima (mn.) mraan i
prilino tajanstven podrum.
N I N N
4. Pred ruevinama (mn.) je spomenik, poprsje ozbiljnog i
dostojanstvenog ovjeka
I N N G G
5. Jo se moe proitati to pie na spomeniku.
L
6. Znamo ak i to, da je bio gradski senator.
N
7.Ne znamo, moda, da je kua od koje su ostali samo temelji i
podrum, nekada pripadala Alkibijadu Kolotrku.
N N N L
U prvoj reenici uoavamo da su oblici imenskih rijei, jedno mjesto i stara vre-
mena, morfoloki tono oblikovani (nominativ i akuzativ), ali isto tako uoavamo da
su uenici pogrijeili u odreivanju padea imenici u ulici. To je bila prigoda podsje-
titi se dativa i lokativa, njihova znaenja te prijedloga koji uz njih stoje. Heuristikim
smo pitanjima potaknuli uenike na razmiljanje i razgovor te su uenici vrlo brzo
utvrdili da je rije o lokativu, a ne o dativu pri emu im je u prepoznavanju lokativa
kljuan bio prijedlog u. U drugoj su reenici uenici pravilno uporabili nominativni
oblik ruevina i genitivni stare kue, ali su pogrijeili u odreivanju padea imenici
ruevina, u drugom dijelu ove reenice, za koju u zagradi stoji da ju treba oblikovati
u jednini. Naime, sronost jest postignuta uporabom oblika ruevina, ...ono to je
od ruevina ostalo. i uenici su dobro zakljuili da je rije o genitivu, ali je navedeni
oblik u mnoini, a ne u jednini. U sljedeim etirima reenicama uenici su pravilno
oblikovali sklonidbene oblike oznaenih imenica i odredili im pade. U posljed-
njoj reenici diktata ponovno uoavamo pogrjeku u odreivanju padea. Naime,
ponovno je rije o potekoi u razlikovanju dativa i lokativa jer imenica Alkibijadu
Kolotrku nije u lokativu, kako su uenici napisali, nego u dativu.
napredak 3-4 2011.indb 472 15.9.2011 18:54:08
473
V. Bjedov i A. Kalauz, Korelacijski pristup romanu... napredak 152 (3 - 4) 463 - 478 (2011)
Analizirajui provedeni diktat, uoavamo da su uenici imali manjih potekoa
u razlikovanju D i L (u ulici, Alkibijadu Kolotrku) te u preoblikovanju imenskih rijei
iz jednine u mnoinu (ruevina ruevine). Uenici su, ispravljajui u svojim bilje-
nicama ono to su pogrjeno napisali, proveli samoprocjenjivanje koje ...pomae
uenicima u analiziranju vlastitih procesa uenja i unapreivanju tih procesa. (Peko
i Pintari, 1999.:125.) Troje je uenika napisalo diktat bez ijedne pogrjeke, dvanaest
je uenika imalo do tri pogrjeke, a vie od tri puta pogrijeilo je sedmero uenika.
Diktat s obrazloenjem
Sljedei odabrani ulomak romana M. Matoca Strah u Ulici lipa, bio nam je za-
nimljivim predlokom za diktat s obrazloenjem koji je ...povezan s teorijskim zna-
njem o jeziku, odnosno s poznavanjem pravila, denicija i normi. (Pavlievi-Frani,
2005.: 162.) eljeli smo utvrditi i provjeriti pisanje velikoga poetnoga slova. Prije
nego to smo uenicima izdiktirali tekst (primjer 8) u kojemu su sve rijei napisane
malim poetnim slovom, najprije smo s uenicima usmeno ponovili pravila o pisanju
velikoga poetnoga slova. Pisanje ili izricanje pravila pojaava uenikovu misaonu
aktivnost... (Pavlievi-Frani, 2005.: 162.) Uenicima smo diktirali tekst, a oni su
ga zapisivali potujui pravopisnu normu o pisanju velikoga poetnoga slova.
(8)
latica odjednom shvati da je uz velikog toma zaboravila sve neprilike
ovog neobinog dana. sasvim ih je zaboravila. ali sada su se njene
misli opet vratile mungosu i dogaajima u alkibijadovu podrumu. a
moda bi, pomisli s nadom, moda bi veliki tom mogao pomoi? bi
li vrijedilo da mu kae, da mu ispria to je sve doivjela druba iz
ulice lipa? ne, ne smije. ne smije bez pristanka ostalih.
(Matoec, 2002.: 59.)
Nakon diktata, uenici su ispisivali reenice na plou, primjer (9).
(9)
Latica odjednom shvati da je uz Velikog Toma zaboravila sve neprilike ovog
neobinog dana.
Sasvim ih je zaboravila.
Ali sada su se njene misli opet vratile Mungosu i dogaajima u Alkibijadovu
podrumu.
A moda bi, pomisli s nadom, moda bi Veliki Tom mogao pomoi?
Bi li vrijedilo da mu kae, da mu ispria to je sve doivjela druba iz Ulice lipa?
Ne, ne smije.
Ne smije bez pristanka ostalih.
napredak 3-4 2011.indb 473 15.9.2011 18:54:08
V. Bjedov i A. Kalauz, Korelacijski pristup romanu... napredak 152 (3 - 4) 463 - 478 (2011)
474
U navedenome primjeru uoavamo da su uenici usvojili pravopisnu normu o
pisanju velikoga poetnoga slova
8
jer su napisali velikim poetnim slovom sve rijei
koje je bilo potrebno napisati. Takoer su, u obliku natuknica, napisali i pravila o
tome kada se rijei piu velikim poetnim slovom, a koja se odnose na primjere re-
enica u diktatu, to navodimo u (10):
(10)
poetak reenice (Ali sada su se njene misli)
vlastito ime (Latica, Mungos)
osobni nadimci (Veliki Tom)
nazivi ulica (Ulica lipa)
posvojni pridjevi na ov, -ev, -in (Alkibijadov)
imena gradskih naselja kod sloenih imena samo se prva rije
pie velikim poetnim slovom, a od ostalih rijei samo one koje su
same po sebi vlastita imenica (Alkibijadov podrum dio grada)
Gramatiko-pravopisna (fonoloka) vjeba
Ulomci se romana Strah u Ulici lipa mogu uporabiti i u gramatikoj nastavi, ne
samo za obradbu jezinih sadraja, nego i za uvjebavanje. Gramatiki se sadra-
ji uvjebavaju na konkretnim primjerima svakodnevne komunikacijske prakse, u
skladu s jezino-izraajnim i komunikacijsko-funkcionalnim pristupom, bez teore-
tiziranja i gramatiziranja nad apstraktnim sadrajima kakvi gramatiki jesu. (Pa-
vlievi-Frani, 2005.:119.) S obzirom na to, odabrali smo krai ulomak za provedbu
fonoloko-pravopisne vjebe smjenjivanja glasovnih skupova ije, je. Fonoloke su
vjebe usko povezane s drugim podvrstama gramatikih usmenih i pismenih vjebi,
a osobito s pravogovornim i pravopisnim vjebama. (Pavlievi-Frani, 2005.: 120.)
Vjebu smo oblikovali tako da su u zadanim primjerima (11), uenici trebali umetnu-
ti glasovni skup ije ili je u rijeima u kojima navedeni slogovi nedostaju.
(11)
Bolje je sv__tlo nego ovaj neprobojni mrak.
Prema sebi sam pogr__io mnogo puta i znam kako je ov__ku
koji je kriv sam pred sobom.
Upalio je sv__u i htio prii d__akovu leaju, ali nije mogao.
Nitko na c__lom sv__tu!
8
S pisanjem se velikoga poetnoga slova uenici prvi put susreu ve u 1. razredu
osnovne kole kada ue veliko slovo na poetku reenice. U 2. razredu upoznaju se s veli-
kim slovom u pisanju vielanih vlastitih imena, a u svakom sljedeem razredu proiruju se
obrazovna postignua glede normativnih pravila o pisanju velikoga poetnoga slova.
napredak 3-4 2011.indb 474 15.9.2011 18:54:08
475
V. Bjedov i A. Kalauz, Korelacijski pristup romanu... napredak 152 (3 - 4) 463 - 478 (2011)
I ovaj smo zadatak provjerili tako to su uenici ispisivali primjere na plou,
primjer (12).
(12)
1. Bolje je svijetlo nego ovaj neprobojni mrak.
2. Prema sebi sam pogrijeio mnogo puta i znam kako je ovjeku
koji je kriv sam pred sobom.
3. Upalio je svijeu i htio prii djeakovu leaju, ali nije mogao.
4. Nitko na cijelom svijetu!
Podsjeajui se pravila o pisanju i izgovoru dvoglasnika ije, ...izgovaramo li
dugi slog, piemo ije... izgovaramo li kratki slog, piemo je... (Babi, Ham i Mogu,
2005.: 21.), uenici su vrlo brzo uoili pogrjeku u prvome primjeru svijetlo u prvoj
reenici. U ostalim je reenicama razvidno kako su uenici pravilno umetnuli dvo-
glasnik.
Morfoloka vjeba o promjenjivim i nepromjenjivim vrstama rijei
U 5. razredu prevladavaju morfoloki sadraji. Prije svega, obrauju se promje-
njive i nepromjenjive rijei, stoga smo s uenicima proveli vjebu razvrstavanja rijei
prema navedenoj kategoriji. U zadanim smo reenicama, primjer (13), podcrtali po-
jedine rijei i traili od uenika da ih razvrstaju u promjenjive i nepromjenjive rijei
te da odrede kojoj vrsti rijei pripadaju. U primjeru 14
9
navodimo kako su to uenici
uinili.
(13)
Mungos ga zadovoljno pogleda, osmjehne mu se pa gurne ruku u
dep.
Sreku, koju mu je pruio, apica je ljutito poderao i bacio na pod.
Pred Alkibijadovom kuom nekada je bila jaka ograda.
Zar ti ne spava? upita Veliki Tom.
(14)
PROMJENJIVE RIJEI NEPROMJENJIVE RIJEI
ga zamjenica zadovoljno prilog
gurne glagol pa veznik
dep imenica na prijedlog
9
Ovaj je primjer oznaen zbog toga to su uenici pogrijeili u odreivanju vrste rije-
i.
napredak 3-4 2011.indb 475 15.9.2011 18:54:08
V. Bjedov i A. Kalauz, Korelacijski pristup romanu... napredak 152 (3 - 4) 463 - 478 (2011)
476
(14)
PROMJENJIVE RIJEI NEPROMJENJIVE RIJEI
mu zamjenica pred prilog
1
je pomoni glagol nekada prilog
poderao glagol zar estica
Alkibijadovom pridjev ne estica
jaka pridjev
ograda imenica
upita glagol
U tablici je razvidno da su uenici podcrtane rijei pravilno razvrstali u promje-
njive i nepromjenjive te tono odredili kojoj vrsti pripadaju, osim u primjeru pred
za koji su naveli da je prilog. U razgovoru su uenici objasnili da im je jasno kako je
rije o nepromjenjivoj vrsti rijei, ali nisu bili sigurni pripada li rije pred prilozima
ili prijedlozima. Zbog toga smo uenike ponovno usmjerili na reenicu u kojoj se
nalazi prijedlog pred, i to na rije (imenicu) uz koju stoji (kuom). Prijepor je ue-
nicima izazvao pridjev Alkibijadovom jer se nalazi izmeu navedenoga prijedloga
pred i imenice kuom.
Zakljuak
Korelacijski pristup u nastavi hrvatskoga jezika omoguuje uenicima sveobu-
hvatan pristup nastavnim sadrajima, njihovo povezivanje, a samim tim i razumi-
jevanje te primjenu. U ovome smo radu promatrali nekoliko korelacijskih mogu-
nosti koje nam prua roman Strah u Ulici lipa, Milivoja Matoca, pri emu smo
povezali nekoliko programskih tema iz knjievnosti, hrvatskoga jezika i jezinoga
izraavanja. Mogunosti smo istraili u neposrednoj nastavi polazei od ponavljanja
pojmova fabula i fabularni tijek, s osobitim obzirom na pojmove: uvod, zaplet, vr-
hunac i rasplet radnje, na primjeru lektirnoga djela Strah u Ulici lipa pri emu smo
uspostavili korelaciju s jezinim izraavanjem, tj. s prepriavanjem (informativnim
i stvaralakim). Informativno je prepriavanje ostvareno doslovnim prepriavanjem
tijeka radnje, a stvaralako je postignuto uvoenjem novoga lika kojim su uenici
dodatno osnaili samu radnju romana. Knjievni smo diskurs uporabili i kao lin-
gvometodiki predloak u vjebi preoblikovanja koju smo proveli kao stvaralaki
diktat i u diktatu s obrazloenjem u kojemu su uenici pokazali poznavanje pravo-
pisne norme pisanje velikoga slova. Knjievni nam je predloak takoer posluio
u provoenju dviju gramatikih vjebi: fonoloke pisanje glasovnih skupova ije,
je i morfoloke razvrstavanje vrsta rijei prema kategoriji promjenjivosti. Navede-
nim smo primjerima pokazali viestruku primjenjivost knjievnoga teksta u nastavi
napredak 3-4 2011.indb 476 15.9.2011 18:54:08
477
V. Bjedov i A. Kalauz, Korelacijski pristup romanu... napredak 152 (3 - 4) 463 - 478 (2011)
hrvatskoga jezika. Uspostavljanje korelacijskih odnosa u nastavi hrvatskoga jezika
vano je poglavito zbog samih uenika jer pridonosi razvoju njihovih sposobnosti
povezivanja i usporeivanja poticanju stvaralatva. A takva je nastava hrvatskoga
jezika i te kako poeljna.
Literatura
Babi, S., Ham, S., Mogu, M. (2005.). Hrvatski kolski pravopis. Zagreb: kolska knjiga.
Bjedov, V. (2010.). Knjievni ostvaraji Nade Ivelji kao lingvometodiki predloci, u: Zlatni
danci 11, ivot i djelo(vanje) Nade Ivelji, Zbornik radova s meunarodnog znanstveno-
ga skupa, str. 305.-330. Osijek: Filozofski fakultet Sveuilita J. J. Strossmayera i Peuh:
Filozofski fakultet Sveuilita u Peuhu.
Kaji, R. (1991.). Povezivanje umjetnosti u nastavi. Zagreb: kolska novine.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu. (2006.). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazo-
vanja i porta.
Pavlievi-Franji, D. (2005.). Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa.
Peko, A., Pintari, A. (1999.). Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika. Osijek: Pedagoki fakul-
tet.
Rosandi, D. (2002.). Od slova do teksta i metateksta. Zagreb: Prol.
Rosandi, D. (2005.). Metodika knjievnoga odgoja. Zagreb: kolska knjiga.
Teak, S. (1996.). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1. Zagreb: kolska knjiga.
Teak, S. (2003.). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2. Zagreb: kolska knjiga.
Vodopija, I. (1996.). Pisana komunikacija u osnovnoj koli i uvjeti njezina ostvarivanja, u:
Hrvatski u koli-zbornik metodikih radova. Zagreb: kolska knjiga.
napredak 3-4 2011.indb 477 15.9.2011 18:54:08
V. Bjedov i A. Kalauz, Korelacijski pristup romanu... napredak 152 (3 - 4) 463 - 478 (2011)
478
Correlational Approach to the Novel Strah U Ulici
Lipa (Fear in Linden Street) by Milivoj Matoec in
Croatian Language Teaching
Summary
Correlational approach is a part of the integration-correlation system in teac-
hing Croatian language, the basic characteristic of which is exactly correlating
or integrating of teaching contents. The aim of this paper is to present seve-
ral options of correlational approach to the novel Strah u Ulici lipa (Fear in
Linden Street) by Milivoj Matoec, which is a part of assigned reading in the
fifth grade; the aim is to present correlational relation of literature, Croatian
language and linguistic expression as well as the use of literary discourse as
lingual-methodical pattern. Literary discourse served as correlation- connec-
ting component in repeating fable and its parts and retelling (informative and
creative), as well as lingual methodical pattern in implementation of exer-
cises of redesigning, which were carried out in the form of creative dictation,
then as dictation with explanation and in two grammar exercises: phonolo-
gical writing words in ije, je clusters and morphological classification
of words according to variability category. In methodological framework we
applied description method and the procedure of systematic observation.
Key words: correlation, lingual-methodical pattern, fable, creative dictation,
dictation with explanation
napredak 3-4 2011.indb 478 15.9.2011 18:54:08