2000 Katarina Badawi 2013 za elektronsko izdanje MEGAS3MS D.O.O.
Iz recenzije
Knjiga Va izbor, Vae moi namenjena je svakome ko eli svoj ivot poboljati i obogatiti. Sadraj koji se nudi nije ogranien ni starou itaoca, ni vremenom, ni prostorom u kome ivi. Jednostavno: svako ko eli prii ivotu sa druge strane moe u ovoj knjizi nai ideju kako to uiniti. Iskreno je preporuujem jer verujem da e svaki itaoc posle proitane knjige dobiti elju da i sam neto uini kako bi svoj ivot uzdigao na jedan vii nivo. dr Franjo Petre Re urednika
Knjiga koja je pred nama knjievni je i struni prvenac veoma mlade autorke, studenta medicine, Katarine Badawi. Kroz sve tekstove ona se obraa ljudima neovisno od njihovog poloaja u drutvu ili ivotne dobi. Obraa se svojim vrnjacima da to pre preuzmu svoj ivot u svoje ruke i da stvaraju, ve sada, budunost o kakvoj sanjaju. Takoe se obraa i svima koji su duboko zakoraili u ivot reima Nikad nije kasno za napredovanje. Knjigu je autorka podelila u dva poglavlja. Na samom poetku knjige govori o svom detinjstvu, koje je sa svojim tekoama i razoarenjima bilo uitelj i otvara oiju. Nauilo ju je znaenju sree i vanosti pozitivnog stava bez obzira na okolnosti. Sopstveno znanje i iskustvo su probudili u njoj elju da ih podeli sa drugima, da i drugi mogu uivati u ivotu kao i ona u svom. Dalju u ovom delu knjige govori o strahu i tremi, o odrastanju, o srei i nesrei, o preprekama u ivotu, o ljubavi... Govorei o ljubavi roditelja prema deci, koja je osnova lepog i dobrog vaspitanja, autorka kae: Pred spavanje, kad se dan svrio, ma kakav on bio, pun smeha i ale, ili pun prepirki i svae, poelite im laku no punim srcem. Poelite jedni drugima lepe snove, da se fino odmore, ili jo lepi sutranji dan. (...) Volim te neka budu rei u upotrebi. Nek svi znaju za vau ljubav. U odeljku pod naslovom Ljubav autorka opisuje znake ljubavi, ljubavi udvoje, novu ljubav, perfektnog partnera, venu ljubav i umiljene znake ljubavi. Naravno, sve se to odnosi na ljubav u svakom dobu ivota, na mladalaku ljubav momka i devojke, na branu ljubav dvoje mladih. Za ljubav ili buenje ljubavi nikad nije kasno. Ljubav nikad ne umire. U drugom delu knjige autorka opisuje ovekove moi kao to su: mo pozitivnog razmiljanja, mo podsvesti, mo elje i molitve, mo mate, imaginacije i vizualizacije. Za mo elje i molitve ona kae: Molitve ine rei pune oekivanja (...), molitvu namenjujemo uvek istom uvek Bogu. (...) Imati poverenja u obeanje Onog koji nikad ne prekri svoje rei, uliva mir (...) Ubeenjem u ostvarenje molitve one bivaju usliene. (...) to ih vie koristite, vie se pribliavate Svemoguem. Predmet interesovanja autorke je i tzv. alternativna medicina. Tako ona u ovom poglavlju opisuje sledee grane ove metode leenja: Silva metod, akupunkturu (koja je priznata kao zvanina grana medicine), bioenergiju, Reiki, jogu. Na saet nain ona opisuje svaku od ovih metoda leenja, ta treba znati i kako se pridravati uputstava leenja ovim metodama. Pod naslovom Male moi velikog znaaja autorka nam opisuje individualne moi, uroene moi svakog oveka, a to su: mo osmeha, mo ljubavi, mo rei, mo zagrljaja, mo intuicije i Feng ui. To su, u stvari, veliki darovi koje je Bog podario samo oveku, po emu se ovek razlikuje od ivotinja, koje treba u ivotu obilato koristiti prema sebi i prema drugima da bi mu ivot bio lepi i potpuniji ivot dostojan oveka. Za pokretaa ovih moi nauinici se slau da je to jedna Univerzalna energija koja postoji u svima nama i usmerava nae moi u pozitivnom pravcu. Oni tu energiju nazivaju jo i Via inteligencija, Via sila, Kosmos u nama. Teoloko objanjenje ove energije je da je dobijamo od Boga. Bog upravlja svim naim moima, naim mislima i naim eljama. Kako nai duevni mir i utehu u ovom naem surovom ivotu? Kako da plovimo po ovom uzburkanom Moru problema i kako da stignemo u Luku spasa? Odgovor na ova pitanja daje nam autorka na kraju knjige. Ona nam preporuuje da se molimo i verujemo u Boga i moi koje nam je podario. Da se, koristei se tim moima, uzdignemo na nivo snage i otpornosti. Na kraju ovog uvoda smatram da je knjiga veoma pouna, pisana tenim i lakkm stilom, lako shvatljiva za svakog itaoca. Svako u njoj moe nai pouan deo za sebe, da bi lake prevaziao prepreke i potekoe u svakodnevnom ivotu. Stoga je toplo preporuujem to veem broju italaca svih uzrasta. Stipan Stipanevi ta me navelo da napiem ovu knjigu?
Sa dvanaest godina sam napustila Jugoslaviju sa roditeljima i protiv svoje volje se preselila u Ujedinjene Arapske Emirate. Nisam mogla zamisliti ivot daleko od svoje kue. ivot je bio u potpunosti drugaiji nego ovde. Nisam imala drutvo, a poto sam stigla u junu mesecu nisam ni imala prilike da se sa nekim upoznam, jer su kole bile zavrene a deca se ne igraju na ulicama ili u parku. Svo vreme sam provodila sa roditeljima i starijim bratom, Jaserom. Nisam se mogla pomiriti da u ziveti daleko od mog drutva a znate sa dvanaest godina da su drutvo i igra najvaniji deo ivota. A ba toga tamo nije bilo. Upadala sam esto u depresiju. Nije bilo nita u moima mojih roditelja to bi me oraspoloilo. Sreom, dolazila sam u Jugoslaviju svako leto. To me je spasavalo, i cele godine sam ivela za dva tri meseca kod kue. Tako je za mene Subotica postala oaza sree, mira i oputenosti. Pravi raj. Kad sam dolazila na raspuste nisam znala za probleme, a depresija mi nije bila ni na kraj pameti. Ovde me ekala moja najbolja drugarica, Sandra, koja mi je uvek slala pisma u kojima mi je davala snage i podrku. Istina da sam bila mala i kratko ostajala ovde ali je za mene Subotica bila perfektna. Nisam mogla da neko ne bude srean u takvom raju, i moda pomislite, da bi mogla zamisliti nesreu da bi zapravo ivela ovde, ali... nisam je jo upoznala. Dok sam ivela u inostranstvu sve sam uporeivala sa Suboticom. Iako sam se trudila da naem po koju lepu stvar u Abu Dabiju, kod kue je ta stvar bila daleko lepa i bogatija. U potrazi za nekim izvorom sree u Emiratima moja mama je naila na knjigu Pozitivno razmiljanje. To je bilo upravo ono to nam je i trebalo. Poela sam sa tim idejama. Bilo je nezamislivo u poetku, jer su bukvalno svi oko mene (van kue) bili negativni. Ja njima osmeh, oni meni tup pogled. Ali nisam odustajala. im sam saznala da ja posedujem takve moi, da pozitivnim stavom ivim pozitivan ivot (a to je bilo sa petnaest godina), odluila sam da ih korisitm. Nisam imala ta izgubiti, ali sam mogla mnogo dobiti. Reeno mi je bilo da ako sam pozitivna naii u na sreu. Malo po malo bliila sam joj se. Iako se moje drutvo i okolina nisu promenili, nain na koji sam ih ja videla jeste, zbog promene u nainu razmiljanja. Saznala sam da srea dolazi iznutra i znala sam da ako se vrsto drim svojih snova oni e se ostvariti. A moj san je bio da se vratim u Jugoslaviju i tamo naem pravu sreu. Odluka je bila da se konano vratim kad zavrim srednju kolu. Pa... dala sam sve od sebe i zavrila sa sedamnaest godina. Tada sam se i vratila. To je bio, do sada, najsreniji dogaaj u mom ivotu. Ostvario mi se najvei san. Od tada sam samo imala zadatak da odrim tu sreu koju sam nala, tokom mog ivota ovde. Napokon, pomislila sam, nalazim se daleko od problema, jadikovanja i negativista. No, ova misao nije dugo trajala. Ja sam i dalje bila presrena, ali sam primetila kako i ovde, kao verovatno i svugde na svetu, ima mnogo nesrenih ljudi. Mnogi su mi odgovorili na pitanje: Zato si nesrena? sa: Zato to sam u ovoj zemlji. Za mene je to bilo prilino veliko iznenaenje. Kako moe zemlja koja je za mene raj i oaza sree da nekom bude uzrok tuge?! Prouavala sam njihove okolnosti i stanje u potrazi za uzrokom te nesree. Saznala sam da im fale odreene stvari, koje su po meni bile sitnice. Da ih mue problemi, koji su mi zvuali lako reivi i daleki od pravih problema. Da ih hvata depresija zbog raznoraznih bezvrednih dogaaja. Izgleda da sam imala i vee probleme nego to sam i sama znala, jer sam uz pomo pozitivnog razmiljanja prevazila i ozbiljnije stvari od ovih za koje sam sluala. Mnogo puta sam se nala u situaciji da bi znala reiti neki oigledno jednostavan problem nekim starijim ljudima. Ali, naravno, nisam se usudila pametovati, jer sam pomislila moda to ipak nije tako jednostavno kako zvui meni. Oekivala sam da mi kau: Ti si jo mala i jo nita ne zna. Ta reenica je jedna od besmislenijih koje sam ula. Jer, kao to ete itati u ovoj knjizi, a kao to je i poznato ali ne i priznato da se neije znanje ne meri godinama, kao to odraslija osoba nije po pravilu i starija. Kasnije sam uvidela da su reenja ipak jednostavna, kao to sam i mislila. To se desilo nakon vie poseta naih prijatelja i sluanja njihovih problema i reenja tih problema. Moj zakljuak je bio: Jednostavan pristup ma kom problemu ima jednostavno reenje. Iako nisam nameravala da reavam tue probleme, elela sam i drugima da ukaem na put ka ivotu bez patnje i tenzija, kao to se i meni ukazao. Nisam mogla da podnesem da gledam kako se moji blinji jo uvek bore sa tekoama a ive u uslovima u kojima i ja. tavie, da sluam kako se oni ale, znajui im leka, a da ima ga ne pruim. Poela sam, dakle, da im piem preskripcije protiv bola u dui i itala im. Nisu me posluali nego su me ismevali. A nisu ni bili stariji od mene. Nije mi smetalo. Pokuala sam prii istoj temi i iz drugog ugla, ali su me uutkali i spucali reima: ta filozofira? Pa ta ima u tome da se filozofira? Jo jedno pitanje je nailo. Zar nije bolje filozofirati, spoznati neke tajne ivota, nailaziti na puteve svetlosti kroz lavirinte tame i iveti sreno, nego ne razmiljati o ivotu i njegovoj lepoti ve mu se predati i padati na kolena tokom njega. Ubrzo sam saznala da su mnogi u potrazi za reenjam svojih problema proitali knjige koje priaju o putu ka srei ili samoizleenju. Ali to je sve. Oni su ih samo proitali. Sad znaju ta treba raditi i znaju da postoje naini da se promeni ivot ka boljem. Ali, ta im vredi to znanje, ta vredi to se mogu hvaliti koliko i koje su knjige proitali ako oni ne nameravaju da primene taktike ispisane u tim knjigama? Oekuju da e se informacije proitane jednom odmah sprovesti u delo kao magija. Nakon tako proitanih knjiga, oni se obeshrabre tvrdei da im nita ne pomae. Probudite se ljudi! Nita jo niste uradili to bi vam pomoglo. Ne moete kupiti farbu, staviti je pred stari zid i ekati da se on obnovi. Morate pruiti ruku, uloiti bar malo energije i truda, i poeti sa farbanjem. Veliku povrinu neete moi za jedan dan zavriti, ali e se u jednom delu ve primetiti razlika. Bie novina. Deo po deo i cela povrina e biti presvuena osveavajuim novim slojem. Kad bih im to rekla uvredili bi se kao da ne cenim njihov uloen napor u itanju tih knjiga. Cenim ja to. Ali to nisu romani, ve naune knjige, za koje naalost neete uti u koli ili fakultetu, ve ih samo morate potraiti u svoje slobodno vreme. One se ue i ponavljaju a ne samo itaju. Videvi da od moje dobre namere nema ploda odluila sam da vie nikom ne priam o uzbuenju i o radostima koje ja vidim a pored kojih ostali prolaze murei. Naime, nisam vie elela da sluam rei poraenih dua. Sve mi je ovo teko palo i oseala sam se na momente neshvaena, a duboko u sebi oseala sam griu savesti. Prodirala me je i otimala osmeh s lica pomisao da sakrivam izvor vode od pustinjskih putnika. Poetkom 1999. godine odluila sam da napiem knjigu. Ako me ljudi ne ele sluati (jer nisu navikli da ja priam o takvim temama), moda e im biti lake da itaju moje misli sa papira. Ovu knjigu piem u nadi da e svi koji je proitaju nai sreu i jednostavnost u svome ivotu. U nadi da pomognem koliko je u mojoj moi, bez preterivanja u prii, i u nadi da itaoci u ovoj knjizi nau ono to e ih podstai da napreduju. Neto to u drugim knjigama moda nisu nali. Piem je da bih probudila nadu i veru u ljudima i irila rei: Radujte se u nadi, trpite u nevolji, istrajte u molitvi (Rimljanima 12:12). O itanju ove knjige
Ova knjiga je napisana za ljude svih uzrasta, religija i opredeljenja. Ne trudite se da je brzo proitate - za jedan dan. Opustite se, ne urite, i itajte razmiljajui o svemu napisanom. Ovu knjigu, kao i kolske, proitajte nekoliko puta da bi je nauili i primenili. Nita ne zakljuujte pre vremena, i nita ne otpisujte pre nego to i sami proverite. elim Vam puno uspeha i prijatnosti u njenom prouavanju. I DEO: TEME IVOTA
Smeite se
Smeite se jedni drugima, smeite se svojoj eni, smeite se muu, smeite se svakome, uopte nije vano kome, a to e vam pomoi da razvijete veu ljubav meu ljudima. Majka Tereza
Koliko puta ste bili utueni, zamiljeni i ozbiljni, a da vam se osmeh povratio im ste ugledali vedro, nasmejano lice? Zar vam nije prijalo to lice? Kakvu promenu u raspoloenju moe da izazove jedan tako jednostavan gest osmeh! Osmeh je zaista najlepi dar. Poklonite ga svakom i u svako doba. Ne postoji osoba koja nije zasluna ovakvog poklona. Ulijte sreu tunima samo jednim osmehom. Kae se: Lepa re gvozdena vrata otvara. Proete li kroz ta vrata namrgoeni naii ete i na druga gvozdena vrata, i na prepreke i neprijatnosti. Jer namrgoeni izraz ponitava ono malo rei, koje su namenjene da otvore puteve. On alje signale odbojnosti i privlai tekoe. Nasuprot magnetima, to se tie ljudskih osobina, slinosti se privlae i nadograuju. Znai, ako vi zraite sreom, srea e vam se bliiti i time ete je jo vie poveati. Ako zraite nesreom, privlaiete nesrene dogaaje i biti nesretniji. Ali sa iskrenim osmehom na vaem licu pred vama e se otvoriti put du kojeg ete nailaziti na razumevanje, sreu, nasmejana lica i na uspeh. Jer lepe rei su jae uz toplinu u oima i vedrinu lica. ta bi moglo biti lepe i bogatije od ovog? Ovo se odnosi na sve postupke u ivotu. Za primer emo uzeti prodavce. Prodavac A i B nude istu robu. Prodavac A je nezadovoljan brojem muterija i hvata ga nervoza. To se odraava na njegovo ponaanje i on postaje neljubazan. Vi se interesujete za njegovu robu i on vam hladnokrvno odgovara na vaa pitanja, usput guna poneto, a u mrkom pogledu mu stoje rei: ta se raspituje kad ionako nee kupiti? Vi proetate jo malo i nailazite na prodavca B koji je uvek zadovoljan sa muterijama i voli svoj posao. Raspitate se za robu, a on vas uslui sa osmehom na licu. Po koja lepa re ili ala dovodi do toga da kupite robu od njega. Oigledna je razlika izmeu ova dva prodavca i zato jednom od njih bolje ide posao. Tako se osmeh nadovezuje na uspeh i moe se slobodno rei da je osmeh klju uspeha. Mnogi e rei: Kako da se smeimo pored toliko briga? Evo kako: Ostavite brige na stranu. Odvojite posebno vreme kada ete samo brinuti i biti namrgoeni. Nek to bude deli dana kada ne morate da komunicirate sa ljudima. Ostatak dana provedite nasmejani. Iako vam nije stalo do smeha, nasmeite se. Neka to bude najiskreniji osmeh to moete da stvorite u tom trenutku. Ne dajte da vam bilo koji incident skine taj osmeh s lica. Videete kako e to privui osmehe drugih ljudi. Moda ujete neku lepu vest. Moda primetite neki lep detalj koji je oduvek bio tamo gde jeste ali ga niste zapazili, jer ste previe zatvoreni i okupirani vaim brigama. Sve te sitnice mogu da vam ulepaju dan. Svi dani postaju jednaki kada ljudi prestanu da primeuju lepe stvari koje im se deavaju kad god sunce prelazi svoj nebeski put (Paulo Koeljo: Alhemiar). Nikad neete osetiti takvu radost ako ne ponete da uvebavate va osmeh. Stoga ponite ve od danas. Neka osmeh bude deo vae svakodnevnice. Ne dajte se obeshrabriti. Moda nee biti lako navii se na ovo, ali budite uporni. Ako se smeite dva dana, a treeg vam to ne bude ilo za rukom, imaete pred sobom dve opcije: a) Ovo nita ne vredi i nastaviete svojim starim putem koji ne vodi nikud. To je najlake. b) Malo u se potruditi i naii na uspeh i sreu. To e biti novi sjajan put ka napredovanju. Nikad nije kasno za promene i novitete u pozitivnom smislu. Da li je teko opredeliti se za jednu od ove dve opcije? Okruite sada to elite da postignete; nita ili uspeh. Dobro razmislite koje vam se vie svia, u kojem ete vie uivati, i pridravajte se vae odluke. Dokaite svima kako je klju uspeha u osmehu. Smeite se i ceo svet e vam se smeiti. Na temu osmeha i toplinu due koju on stvara, sledi pria iz mog iskustva. Iz predmeta anatomije, na fakultetu smo uili morfologiju srca. Ukazala mi se prilika da prepariram jedno srce (ivotinjsko, naravno) kako bi mogla kod kue da uim sa pravog primera. Bila mi je potrebna pomo u vezi ouvanja pa sam htela da je zatraim od naeg laboranta. On je inae uvek pred studentima ozbiljan, namrgoen i deluje bezvoljno. Verovatno zbog obaveza da stalno kori studente u vezi sa mantilom i obuom. Zaustavila sam ga na hodniku i fino, sa klasinim blagim osmehom upitala za uputstva. On mi ih je dao i izgledao je neto meki nego to ga znam. Zahvalila sam mu se a on je uzvratio osmehom. Taj osmeh je za mene bio vei doivljaj od uputstva to sam dobila. Na neopisiv nain mi je ulio sreu. Kad sam se vratila kui bila sam srenija zbog tog osmeha nego zbog toga to u znati preparirati srce. Bio je to veliki i predivan dogaaj. Neverovatno je kako je osmeh arobni lek, i melem za duu. Radujte se svakom osmehu, ma od koga bio, ma kojim povodom, ma koliko bio blag. Osmeh je, osmeh je najlepi dar.
Tok ivota ivot se sastoji od uspona i padova, uspeha i neuspeha. Nekad nam je profitabilan lep dan, a nekad ustanemo na levu nogu. Na nama je da odluimo da li emo se drati onih padova ili onih uspona. Ako se drimo padova, potonuemo i nee nas izvui uspesi. Ako se drimo uspona, gledaemo na lepe stvari koje su oko nas i neemo biti pogoeni loim dogaajem. Na taj nain emo biti bar zadovoljni naim ivotom, ako ne i presreni. Voleemo sve oko sebe, kao to i treba. Biemo otporni i nita nas nee moi naljutiti. Zar ovo ne zvui divno? Ko ne bi eleo ovako neto?! Da li mislite da je ovako neto mogue postii? Odgovor je: DA. Pa ta ekate onda? Ako se jo ne nalazite u ovakvoj Nirvani krenite na put ka njoj. Va ivot se moe menjati samo pomou vas. Ne ekajte na nekog ko e doi i izmeniti vam ivot. Svi koji su potrebni za to su ve u vama. Meu najloijim osobinama je da mnogi okrivljuju druge zbog svoje nesree. Uvek se nae neko ko je kriv zbog tue nesree. A da li vi nesreni oseate olakanje s tim to svaljujete krivicu na druge i to njima oteavate ivot? Da li se oseate zadovoljni kad drugu osobu razara bol i tuga to navodno vama stoji na ulju? To nije redak sluaj meu rodbinom i familijom. Ne moete se odrei jedni drugih pa se odnosi samo pogoravaju. Sve manje se sporazumevate a sve vie se ne trpite. Stvarate pakao umesto raja. Rodbinske veze i druenja bolje da budu retka ali kvalitetna, nego esta i dosadna ili naporna. Vau rodbinu ne birate vi i ne moete je zameniti. Oni su vai i vi njihovi. Ne gledajte na njihove mane ako ih ne moete popraviti. Ignoriite te osobine, pa makar bile u veini. Gledajte na njihove lepe osobine moete u svakom nai bar jednu i koncentriite se na nju. Neka vam njihova dela budu simpatina jer to su njihova originalna. Kad vam svekrva zanoveta, ne recite besno: Ona uvek neto mora rei, ili: Svakom loncu poklopac, ve zamenite te reenice u kojima se izraava i va lo stav nekom od sledeih: Pa dobro, svekrva je, ili: To je njen posao, dobro da ja nisam takva. Ova mala promena je veoma mona iz vie razloga: 1. Nee vam biti neprijatan boravak tamo. 2. Biete otporniji na mnoge komentare u smislu: Ako mi ne smetaju svekrvini komentari, nee mi smetati ni drugi. 3. Posle posete ete se oseati prijatno, jer ste izdrljivi, jer vam dan nije zagoran posetom kao ranije. 4. Izbei ete konflikt sa suprugom u vezi njene mame, kako je ona otrovna a ki je i dalje brani. 5. Zraiete indiferentnost prema svekrvi, zatim simpatiju, i na kraju ljubav. A sve se to oseti. Moda uspete da promenite i njen stav, menjajui va. A i ako ne uspete: Volite je takvu kakva je. Ovaj isti postupak se naravno moe koristiti sa svima, a ne samo sa rodbinom.
Bie, naime, dana kada vam to nee poi za rukom (usponi i padovi). Ne odustajte, jer ste tada zapeatili dokumente ne nameravate vie ni da probate ove postupke, a tako su dobro krenuli. Stoga, u tim trenucima, ne donosite vane odluke. Samo nastavite ono to ste zapoeli. Jedno morate shvatiti. Za vae neraspoloenje i za vau nervozu odgovorni ste samo vi. Samo vi i niko drugi nije odgovoran za to. Zbog neijeg pogrenog postupka na vama je da li ete ga obe ruke i dozvoliti da vas uznemiri, ili ete se drati podalje i sasvim hladno prei preko toga. Mnogima samo re ili pitanje koje nije sasvim na mestu moe da pokvari raspoloenje. Ali ma kakvo da je pitanje ili ta re, pogodie vas, samo ako je prihvatite ako elite (podsvesno) i dozvoljavate da vas povredi. Stoga vam govorim: ne dajte da vas tue rei pogaaju. Imaju nameru da vas povrede. Tu postupaju kao vai neprijatelji a vi njima rado ispunjavate elju. Zato bi ispunili elju vaem neprijatelju. Zato da njega obradujete time to je on uspeno obavio svoj zadatak oneraspoloio vas. U drugom sluaju vai sagovornici nenamerno kau neto to vas je pogodilo. Nisu imali zlu nameru da vas povrede, a vi ste se ipak uvredili. U ovom sluaju razlog da ostanete raspoloeni, ako i pre nego to ste uli te rei, je da prihvatite to na nain na koji su oni nameravali da vam daju, tj. kao dobru nameru bez negativnih posledica. Ovo moda zvui i previe jednostavno, rekli biste za ivot, jer vam se on ini mnogo komplikovaniji nego to zapravo jeste. On jeste teak, pun promena, ali nije komplikovan. Sve je manje-vie oigledno u njemu, i postupate li s lakoom i jednostavnou, tako ete i iveti va ivot jednostavno.
Ta teka re izvini Izvini... ne elite se poniziti i izgovoriti je. ak i kad su u pitanju vae voljene osobe. ta je toliko teko u izgovaranju ove rei? Nesporazumi se deavaju. Neko kae neto to nije trebao i uvredi sagovornika. Ako ste vi taj sagovornik, znate razloge zato i ne bi trebali biti uvreeni. No, ipak nekad osetite da je vaoj dui potrebna ona isceljujua re: izvini. Tako bi rado prihvatili izvinjenje samo da ga ujete. Ali, ta osoba koja vas je uvredila, ne osea potrebu za izvinjenjem. Sada se obraam vama koji (posle izgovorenih rei) ne oseate tu potrebu. Da li bi vae rei bile: Pa, nisam joj rekao nita uvredljivo, zato bih se izvinjavao? Ili: Ja nemam potrebe da se izvinim, kad sam u pravu, ili pak: Sve to sam rekao, tako sam i mislio, i nemam nameru da se izvinim. Iz prve dve reenice zakljuujemo da niste imali nameru povrediti ikog, ali se to ipak desilo. Vae rei nisu zvuale toliko otro vama, ali su one oigledno uticale na vaeg sagovornika. Treom reenicom bivate previe grubi. Ako se va sagovornik uvredio, a vi ste rekli istinu, pokuajte mu prii drugim putem. Objasnite i obrazloite vae postupke. Otvorite mu oi ako njie bio svestan vaih rei. Pomozite mu. est razlog uvrede je neznanje ili dilema. Komunicirajte. U suprotnom, on moe ostati povreen i ekati da mu zaleite ranu tom jednom reju. Moe se naljutiti iako bi vama to izgledalo besmisleno i bez razloga. Moe odreagovati na hiljadu naina. ta ete vi preduzeti? Nastaviti ivot kao da se nita nije desilo, razgovarati sa njim ali nikako se izviniti, ili bi se izvinili posle razgovora? Odaberite poslednju mogunost. Izvinjenjem ete povratiti ono staro raspoloenje i prijateljstvo. Tu maginu re vam nee odbiti niko, a pogotovo ne onaj kojem je stalo do vas. Njome ne samo da ete popuniti prazninu stvorenu u jednoj dui, ve ete impresionirati sagovornika i stvoriti vru i iskreniju vezu. Kako to? Impresioniranje: tu re ne koristi mnogo ljudi. Potrebno je mnogo hrabrosti i discipline za njeno izgovaranje. vra veza: posle nesporazuma kao da se kanap (to je veza) pokida, a posle izvinjenja se zavee vor. Iskrenija: imaete objanjenja vi za vae i on za njegove postupke. Moe se ispostaviti da ste oboje pogreili. Razgovorom ete priznati greku jedno drugima, to takoe zahteva hrabrost a i podrku, a time pokazujete svoju iskrenost. Izvinjenje je tada samo ibica koja e potpaliti veliku vatru, i nainiti da se vaa veza napuni toplinom i svetlou koja se dalje iri. Ne izostavljajte tu priliku priliku da od jedne rei dobijete tue srce. Priliku da jednom reju rastopite kamen. Ne uskraujte nekom zadovoljstvo da uje izvinjenje. Vas to nita ne kota, a njemu to moe biti najlepa re koju je uo tog dana ili te nedelje. A od jedne lepe rei se moe iveti sedam nedelja. Magina re, rekoh vam. Lei rane, vee vorove, unosi toplinu i svetlost u duu, i jo produava ivot. Ne ustruavajte se, izgovarajte je.
Odluke Ljudi po svojoj prirodi uvek ele vie i bolje. To je sasvim u redu. Ali problem se javlja kad ne znaju tano ta ele. Znaju samo da nisu zadovoljni njihovim trenutnim ivotom. Nita im se ne svia, sve uliva nervozu, ili oseaju prazninu koju ne znaju popuniti. Tako izgube osmeh sa lica, poinju zanovetati, dure se, ne razgovaraju sa blinjima i samo pogoravaju stvari. Ovo dovodi do toga da ih i drugi ponu izbegavati jer ko uiva u prisustvu mrguda? Pribliavaju im se negativne osobe. Tako jedni druge sluaju, i sve vie i vie tonu zajedno ka dnu. Ubeena sam da niko ne radi to jer uiva u loim oseanjima, nego jer se toliko zaglibio u blato da ne moe da izae sm. Treba mu neija pomo ili snaga da se izvue. I u jednom i u drugom sluaju mora imati snage i hteti potraiti pomo. Ne vredi ako se neko nudi da vam pomogne a vi ga odbijate indiferentno, ili ako vam neko prua ruku a vi njemu za uzvrat samo mrki pogled. Ako zaista iskreno elite da se oseate zadovoljni i da se izvuete iz tog ivog peska, morate se vrsto drati za ruku koja vam se prua da pomogne, i svom snagom tela i duha da se povuete nagore. Dakle, odluite se sada: ta elite: 1. Da li da gledate u ruku koja vam se prua i dalje tonete i kupate se u neraspoloenju koje ste tako rado odabrali? Ako je ovo va izbor i to je zaista ono pravo to elite, ne napreite dalje oi i ne itajte ovu knjigu i njoj sline. Ne zamarajte se itajui, kad ne elite pomo. Sedite u vau fotelju i mrtite se. 2. Ako elite da se dohvatite te ruke, i povratite osmeh na vae lice, rado i sa puno ljubavlju u vam pomoi. Kaete da ste nesreni i nezadovoljni. ta vam je potrebno da budete sreni? Budite specifini i odreeni. ta bi vas oraspoloilo u ovom trenutku? Ovo je najvaniji deo. Na ovo morate da odgovorite. Nemojte nikud uriti. Dobro razmislite ta vam je potrebno za dobro raspoloenje. Naravno, neka odgovori budu to je vie mogue racionalni, a elja ne, npr. putovanje na Mesec. Ne govorite u ovom sluaju: Potrebna mi je srea i bolji ivot. To se podrazumeva. Nabrojte ta vam je tano potrebno za vau sreu i ta je to to bi inilo va ivot boljim. Ako elite putovati, u redu. Sagledajte vae mogunosti i situaciju, u ovom kraju i na mestu gde elite da odete. Da li ete tamo imati ono to e vas usreiti, ili samo mislite da ete biti sreni im odete odavde. esto se tu ljudi zavaravaju. esto govore: U ovoj zemlji nema niega, hou da odem odavde. I kad odu, i ako nau to to im je nedostajalo u ovoj zemlji, nau jo mnogo vie stvari koje im sad nedostaju odatle. Dakle, uzmite u obzir da ako odete, postoji mogunost da vam bude lepe zbog stvari koje kui niste imali, ali isto tako i da vam bude tee zbog mnogih sitnica kojih vie nema. Neto ete dobiti, a neto izgubiti. Ako pak mislite da e vam tamo sigurno biti bolje, iako ete ostati bez nekih detalja, na vama je sada da planirate odlazak. Vi znate da postoji mesto na svetu gde vas eka srea, uivanje i mir. Ako se vaa srea nalazi u novcu idite u bogate zemlje, ako vam fali uivanje idite tamo gde se moete lepo provesti. Iako ja ne delim miljenje sa onima koji govore da se srea nalazi u novcu, svako ima pravo da misli ta eli. Pronaite to mesto i nastanite se tamo, jer svako ima pravo na te blagoslove. Dakle, vi ste odluili da postoji mesto gde vam je lepe i odluili ste da bi eleli tamo da se nastanite. elite li dovoljno jako, i sa jakom verom, videete da e vas ivotni put voditi ka vaem cilju. Ali, morate jasno obeleiti cilj i raditi na tome da ga ostvarite. Ne vredi vam ako znate sve ovo, i ako imate cilj, a dalje ne radite na tome ako ne verujete da moete to postii. Iako trenutne okolnosti nisu na vaoj strani, i ako vam se ini da je va cilj nemogu, on se moe ostvariti ako mu dodate svu vau veru. Ne odluujte se na propast samo zato to stvari tako izgledaju. Razum svojom sumnjom razara veru (prof. M. Tripkovi). Vaa budunost je u vaim rukama i to je vrlo poznato. Dozef Marfi je to lepo opisao: Nita nije u toj meri odreeno u budunosti, da se ne moe izmeniti. Zato, radite na ostvarenju vaeg cilja. Ne radite samo fiziki i za ovaj materijalni svet, ve se potrudite malo i psihiki. Ukljuite veru u va ivot. Mnogo lake ete uspeti na taj nain. Bez vere, teko da ete uskoro uivati, a ta vas kota da verujete. Mnogima to tee pada od fizikog rada. Nezamislivo, ali istinito. Ako, pak, spadate u onu grupu koja je realno odluila da ne postoji bolje mesto na svetu od ovog trenutnog, ili pak ne veruje da moe da ode odavde, iako se tu loe osea do gue, vreme je da izmenite stvari. Znate da nigde ne moete i neete nai bolje mesto. A im ste vi tu, to znai da imate ulogu i cilj upravo na ovom mestu. Probajte da ubedite sebe u to, jer kasnije ete videti da je to jedna od mnogih suptilnih istina ivota. A tamo gde je vaa uloga tamo je i va dom, sigurnost, mir i srea. Treba ih samo razaznati meu svim drugim iniocima i delovima vaeg trenutnog ivota. Za sada, pretvarajte se, budite malo naivni i prihvatite sledee kao istinu: Dakle, ovo jeste najbolje mesto stvoreno za vas. A najbolje mesto za vas ispunjeno je sreom, mirom i uspehom. To znai da se sve to ve nalazi oko vas, samo trebate da ga naete. A kako? Na sledei nain: Kao prvo, ne moete uticati na okolinu da se menja prema vama. Ona vam je do sada nudila sreu, ali je niste spoznali. Menjajte se vi prema okolini i spoznaete sreu, i uditi se kako ste je promenom stava lako nali. Menjajte se iznutra. Proistite va duh. Okupajte ga i skinite sa njega sve do sada nagomilane misli. Da bi to realnije uestvovali u tom ritualu ienja duha, pretvarajte se da fiziki skidate sa sebe taloge negativnosti. Dok se budete kupali, vodom sperite sve te misli, pokuajte da to bolje zamislite to, kao da skidate svakidanju prainu i zaboravite na nju. Smejaete se na ovaj pristup neka. Pomisliete da je glupo - ne smeta. Uradite to, niko nee znati, a vi ete krenuti na put ka srei. Pomoglo je drugima, pomoi e i vama. Sada ste isti. Od sada prikupljajte samo pozitivne misli i ogrnite se lepotom ovog kraja. Ba tako. Nita komplikovano, ve toliko jednostavno da e vam moda delovati nestvarno. Ponite ispoetka. Gledajte na vae mesto kao raj na zemlji. Kao mesto na svetu stvoreno da vam uliva mir u duu. Onda ponite istraivati koje su sve stvari koje doprinose lepoti ovog raja na zemlji. Gledajte to oima srenog oveka koji je konano naao svoje mesto u ivotu. Pretvarajte se da ste vi on, dok stvarno ne postanete taj srean ovek. Videete kako ete promenom vaeg stava na bolje privui panju mnogih veselih ljudi. Jer oni vole sline njima. ak e se, i to najbre, izmeniti situacija i u vaoj familiji. Prestaete da priate o nedostacima i poeete priati o vrlinama. Po Og Mandinu: Siromaan nije onaj koji malo ima, ve onaj koji mnogo trai. Dakle, vae bogatstvo je sve to imate. A kako tada ne bi bili sreni, kad imate sve potrebno za sreu. Prestanite misliti ta sve nemate i ta vam nedostaje. Umesto toga pogledajte ta sve imate i radite na tome da postignete sve to elite. Montenj: Bogatstvo nam ne donosi ni dobro ni zlo, ono nam samo prua grau i seme koje naa dua, monija od njega, usmerava i primenjuje kako njoj godi, poto je ona jedini uzrok i gospodar svoje sopstvene sree ili nesree. Ne zadravajte se na tugi i alosti. U poetku e vas blinji sluati i saaljevati. Tada e pokuati i da vam pomognu. Prihvatite njihovu pomo i vratite osmeh na vae i njihovo lice. U suprotnom, oni e odustati od pomaganja, jer zato pruati ruku ako je ne elite prihvatiti. I ako ste u poetku traili i dobili saaljenje, nek vas to podstakne i bodri da se poboljate, a ne da i dalje uivate u saaljenju, jer ga nee veno biti. Oni to su se u poetku trudili oko vas, okrenue vam lea i ostaete sami, ne znajui kako da isplivate iz ovog. Iz razloga da vas na vreme obavestim o posledicama, pokuala sam i da vam ponudim reenje. Ne uspe li vam da ivite zadovoljni i uspeni posle ovoga, ma koliko to grubo zvualo, niste vredni neijeg truda i tuih rei bodrenja. Jer svako ko eli sreu, i zna kako da je nae, i potrudi se samo malo, taj e je i nai. Dakle, vi znate kako doi do nje, pa... ne trai se mnogo od vas. Na kraju krajeva, to je za vae dobro. I kao to je ve reeno, vi zasluujete svako dobro.
Strah samo je u mislima Oseanje sa kojim ljudi sve vie ive. Oseanje koje je postalo sastavni deo ivota. Oseanje na koje smo se toliko navikli, bez kojeg imamo utisak da neto nedostaje. Oseanje koje preokupira nae misli i teti naem duhu i naem telu. Oseanje koje razara. Kakvo je to oseanje kada kontrolie nas, kada bi u stvari mi trebali kontrolisati naa oseanja? Da li je ovo moda izuzetak? Ne verujem. Kad bi bio izuzetak niko ga ne bi mogao kontrolisati. Iz mog iskustva, strah se moe pobediti. Moe se izbei, i moe se iveti bez njega. Pre svega, razmotrimo od ega potie strah. Jer im znamo izvor nae nevolje straha, moemo je se reiti u korenu. Dakle, ovo neprijatno oseanje potie jedino iz vae glave. Obino se plaite neeg to mislite da e se dogoditi. Razmiljate o budunosti dozvoljavajui da vas mata vodi u tamu, u tunel bez izlaza, gde vas strah nalazi slabe i spremne da ga primite. Tu vas obuzima strah. Upravo tu, u vaim negativnim mislima vas obuzima strah, to nije nita drugo ve strah od budunosti stvorenoj u vaoj glavi. Vi ste ve prihvatili budue dogaaje kao takve, negativno okonane. Imali biste pravo da se plaite jedino ako vam je zagarantovana sudbina, ako tano znate da e vam se to desiti, ako ste sigurni u propast, ako date sve od sebe da i dalje intenzivno stvarate sliku nevolje u vaoj glavi, jer ete je tada i dobiti. Vi stvarate vau budunost time to razmiljate o njoj. Poklonite dovoljno panje vaim konstruktivnim i lepim razmiljanjima sa srenim zavretkom. Potrudite se da izbacite iz glave sve razorne, destruktivne misli. Kad doete do toga da va um okupiraju ti paraziti, istresite ih iz sebe. Tada neete imati ega da se plaite. Nee biti nikog u vaem domu, to jest umu, ko e vam kvariti budunost a time i ivot. Osvrnite se oko sebe. Da li postoji neto oko vas to vas ovog trenutka plai? Obino se nee nai tako neto, ali pomisao na dogaaje koji mogu da se dese uzrokuje strah. Ovim se moe stii do zakljuka: ako ne razmiljate o budunosti kao o problemu neete se ni plaiti. Strah e vas zaobii i traiti novu rtvu nekog ko e i dalje gajiti destruktivne misli. Ta budunost o kojoj razmiljate ne mora biti neka daleka budunost. Strah od daleke budunosti nailazi i odlazi. On se inae moe lake zaobii, jednostavno time to u trenutku kad vas hvata jeza pozabavite se neim drugim. Pozabavite se sa stvarima koje tada radite, zaboravite va problem za jedno vreme i tako ste spaeni. Ovom bi bio dobar primer student koji sprema ispit. Iako je ispit, npr., tek za tri nedelje, on sedi za knjigom mislei kako e pitanja biti teka, ili kako e profesor biti otar u ispitivanju. Tako u svojoj mati vidi kako se zbunjuje ili kako pada na ispitu, to je zamislio i prihvatio kao istinu, ak i ne izae na ispit. Da li je ovo bilo neophodno uiniti? Ovaj nepotreban strah je doveo samo do pogoranja stanja. A posledica neuspeha je: Stvari kojih se najvie bojite e vas zadesiti. Jedan nain, vrlo jednostavan, i koji ne zahteva ni trunku truda, nego zavisi od njegove volje je da se sa poetkom razora osvesti. Prestane da razmilja o budunosti i ispitu, lupi sebi dvatri amara, utine se i nastavi da ui i razmilja o trenutnim informacijama koje upija. To uvek uspeva, jer povratkom u sadanjost, koja nije nita drugo nego sedenje sa knjigom u ruci i uenje ne nosi sa sobom nita zastraujue. Ova situacija se takoe mogla zaobii i na drugi nain. U trenutku dok je studenta obuzimala panika, trebalo je da smesta zaustavi svoje misli, tamo gde jesu, premota film nazad i zameni svaku zastraujuu i zabrinjavajuu misao sa onom koju eli da se ispuni. To bi ulilo samopouzdanje a takoe i motivaciju i podrku. Meutim, strah od bliske budunosti je taj koji ne odlazi tako lako jer nema dovoljno vremena da ode i ponovo se vrati. Taj strah se ne moe prevazii jednostavno razmiljajui o drugim stvarima ili se okupirati neim zabavnim. On je sad trenutno aktuelan i mora se reiti ili e vas u potpunosti prekriti svojim talasom. Daviete se u moru straha i neete moi isplivati na povrinu. Dakle, takvi strahovi se moraju reiti odmah. Kako ih reiti? Kako se otarasiti tih napada? Prvo: razjasnite da li ste u pravu, da li bi se trebali bojati, da li ima svrhe bojati se, da li e to poboljati situaciju, da li ste u stanju neto da uinite ili nita ne zavisi od vas? Ne ukazujem vam da se pitate da li e to promeniti situaciju, jer to sigurno hoe. U strahu, napetosti i panici svi vam se problemi ine deset puta vei. Vaa ula su zatvorena i ne reaguju na eventualne odgovore i reenja koja se nalaze oko vas i u vama. Jedan moj asistent uvek govori: Nita vas ne sme iznenaditi, nita vas ne sme uplaiti i nita vas ne sme zbuniti. Kao budui lekari ivot ljudi e zavisiti od vas. Ne dozvoljavate da vas vodi razum ka reenju nego vi njega vodite u lavirint. Tu smo reili pitanje promene situacije, a ujedno i pitanje da li bi se trebali bojati. to se tie poboljanja situacije to je oigledno fantazija. A na zadnje pitanje: ako ste vi u stanju neto da uinite smirite se koliko god je mogue i preduzmite neto. Zaboravite na strah i prihvatite se posla. Ako ipak nita nije u vaim rukama, znajte da e vas zadesiti samo ono to vam je zapisano u Knjizi Sudbine. Mirno i strpljivo saekajte razreenje date situacije. U potrazi za primerom koji bi vam olakao razumevanje ove tehnike prevazilaenja straha, i u nadi da poverujete da je mogue prevazii bilo koji strah, navodim situaciju u kojoj sam se lino nala: Mart 1999. Uveliko se govorilo o bombardovanju Jugoslavije. Ja, meutim, nisam pratila vesti ni zbivanja u naoj zemlji. Mislila sam da sve to mi je potrebno da znam, znau kad mu doe vreme. Bila sam preokupirana prvom godinom na fakultetu i ispitima. Iskreno reeno, nisam ni pomislila da bi rat stvarno mogao izbiti. U sredu, 24. marta ujutro, mama me je nazvala u Novi Sad i rekla da je objavljen rat. Ja sam to prihvatila ali nisam bila svesna toga. Na predavanje tog dana je dolo izrazito malo studenata i veina je bila uspaniena. Svi su govorili o tom. Nisam ih mnogo sluala. To vee sam spremala ispit, i bila sva u hemiji. Iznenada se zgrada potresla i uo se neki bum. Poto nikad ranije nisam tako neto doivela nisam ni bila sigurna ta je to bilo. Sa bratom sam istrala u hodnik zgrade da porazgovaramo sa komijama. Ubrzo su poele sirene i svi smo strali u podrum. Bila sam iznenaena i okirana ovim dogaajem, ali sam se borila protiv straha i nisam mu dozvolila da me obuzme. Znala sam, ako me obuzme strah sve je gotovo neu videti nita kako zapravo jeste, ve u biti prestraena mislima kao: ta e nam se desiti? Komije su bile uspaniene. Mnogi su i plakali (to i jeste normalno) a neki su se toliko uplaili i bili zbunjeni da su se vrteli u mestu. Dodue, bilo je i hladnokrvnih to je izrazito dobro u ovim situacijama. Dok smo mi svi stajali u hladnim podrumima, oni su sedeli u foteljama i pratili vesti udobno, u toplom stanu. S vremena na vreme bi sili kod nas koji smo bili iznenaeni njihovim postupcima, i govorili: Ako me pogodi pogodi. To je razumevanje Knjige Sudbine a ne kao to be neki rekli neozbiljnost, neshvatanje situacije ili nerealnost. Zapravo, oni su situaciju u potpunosti shvatili, i znajui da nije nita u njihovim rukama, pomirili se s tim. Moj brat i ja smo, naime, proveli itavu no u podrumu sa komijama. Novo iskustvo i besposlenost me navela na razmiljanje. Dovela me je do pitanja kako i zato se neki ljudi toliko plae i plau, a neki ne? Odgovor mi je bio jasan kada su progovorili. Uplakani deo populacije se pitao: da li e sledea bomba pogoditi nas? I ve videli kako nas pogaa bomba, kako se sve rui i svi umiremo. To je zastraujue. Ali se to desilo samo u mislima. U stvarnosti mogunosti su bile 50:50 da li e nas pogoditi ili ne. A oni su 50 posto mogunosti da poginu preuveliali na 95 posto. Zatim su prihvatili svren in i poeli se priseati uspomena i dogaaja, svojih prijatelja i tugovali su to ih vie nee videti. Sve se to deavalo na brzinu, tako da ni oni nisu bili svesni za ime oni to plau. Kao to se vidi, glavni uzrok straha u ovom sluaju je bila negativna mata. Smireni deo populacije je bio onaj u svojim stanovima, a tu sam bila i ja. Evo kako sam ja prebrodila ovaj strah: Bila sam u podrumu. Moda nije bilo bezbedno ali je bilo najbezbednije to se moglo nai. Uveravala sam sebe da mi tu niko ne moe nakoditi. Nije vano da li je to bila istina ili ne. To je mene smirilo. Pravu istinu u veini sluajeva ne moemo da znamo. Zato izmiljamo nae istine u koje emo da verujemo. Ja sam verovala da mi se nee nita loe desiti te veeri. Tako je i bilo. To ne mora da znai da je to bilo zbog moje vere (iako je to umnogome doprinelo). Poenta je u tome da je na kraju sve bilo u redu, a da sam ostala mirna tokom noi zbog moje vere, zbog toga to sam ubedila sebe da sam na bezbednom. Na trenutke bih se ak i zamislila i zamiljala sam sebe u nekoj drugoj zemlji ili na sastanku stanara. Uivila bih se u to dok nisam zaista imala taj oseaj, oseaj mira i svakodnevnog normalnog ivota. Tada bih se sa tim oseajem vratila u sadanjost i svesna svega to se deava ostala bih mirna. Jer i u mojoj fantaziji i u realnom ivotu sam sa istim ljudima, u podrumu. Sve ostalo me nije interesovalo, jer na to nisam mogla uticati. Pravila sam se da one detonacije nikad nisam ni ula, i da ih vie nee ni biti. I da nisam ula za objavljen rat. Znala sam da je sve to stvarnost. Ali nisam htela da budem svesna rata, problema, straha i jeze koje on nosi sa sobom. Bez toga mi je bilo sasvim dobro. Mogla sam ak i da planiram dolazee nedelje, kao da se nita nije promenilo, i da se nita nee menjati. I ovo e proi, mislila sam, i ivot e ii dalje. A dalje u se kroz ivot kretati neustraivo, jo jaa i sigurnija u kontrolu svojih oseanja. Ako sam ovo prebrodila tako uspeno (zapazite da sam ve onda prebrodila sve to, a bila sam jo u centru zbivanja) sve ostalo posle ovog e mi biti pesma. Ako mogu izbei ovaj strah, strah od rata a time i razaranja i smrti, moi u izbei sve ostale strepnje, jer koji strah bi bio jai od ovog. Tako sam razmiljala. I dok sam to govorila sebi, u momentu sam se oseala jaa. Oseala sam tano kako me strah naputa. Zato, dakle, da patimo i muimo sebe, kada samo malo fantazije i detinjastog razmiljanja (o kome vie detalja sledi) moe uliti mir u nae telo? A sudbina nam je svima bila ista u tom trenutku. Oni koji su plakali nisu bili u goroj situacije od mene i meni slinim. Svi smo bili u istom sosu. Razlika je samo u tome kako e ko da se prilagodi toj situaciji - da li e da strepi ili eka nesreu ili da se opusti koliko god je to mogue i eka svanue novog dana punog nade. Na ono detinjasto razmiljanje stariji bi rekli: To smo radili dok smo bili deca. To nije za nas. Mi ivimo u realnom svetu i imamo mnogo toga oko ega brinemo. Deca nita ne znaju, nisu svesna ta e se sve desiti pa se zato i ne plae. A ja na to odgovaram: Niste trebali zapostaviti vae proste, jednostavne deije misli u procesu odrastanja. Nekada je ba to ono to nas spaava. Deca se ne boje jer znaju iz bajki da sve ima srean kraj. Znaju i da e ih roditelji paziti i brinuti se o njima, iako ih u ovakvim sluajevima ni roditelji ne mogu odbraniti od eventualnog napada. Ali deca se i dalje ne plae. Tako bi i vi trebali. Ako nije nita u vaim rukama, bar zamiljajte i verujte u srean zavretak. A znajte da i o vama neko brine. Verujte u Boiju mo koja vas uva, kao to i vaa deca veruju da ih uva roditeljska mo. Ostanite pri toj veri, ili se bar pretvarajte da verujete - i to uspeva. Postupajte sa lakoom, i uzmite stvari onakve kakve jesu. ivite svaki trenutak za sebe. Nemojte reavati ili komplikovati one stvari koje jo nisu ni dole. Neverovatno je kako ete se oseati olakanje kad reavate jedno po jedno. ivite u sadanjosti i upamtite da uvek pogledate oko sebe jer su problemi i razlozi za strah ee u glavi nego pored vas. Kao to vidite, strahovi se mogu pobediti. Moete kontrolisati svoja oseanja, pomou kontrole vaih misli. Vodite li vae misli u stranu budunost, obuzimae vas to razorno oseanje. Vodite li vae misli u budunost punu mira i harmonije, takvo e vas oseanje i obuzimati. Na temu stvaranja misli proitala sam sledee: Um je svoje sopstveno mesto. U njemu mi moemo nainiti pako od raja Ili raj od pakla. Sve zavisi od vas. Na vama je da odluite ta ete od ovog izabrati. to izaberete to ete i dobiti. Obino bi rekli: Pa to nije tako jednostavno da, kad elim da sam srean, izaberem sreu. Ali to jeste stvarno toliko jednostavno. Ako vi elite mir i izaberete ga, niko vam ga ne moe oduzeti naravno bez vae saglasnosti. Stoga ponite ve od danas da birate i kontroliete vaa oseanja.
Ukoliko elite da proitate celu knjigu, moete je naruiti na:
http://www.amazon.com/dp/B00DH0MA1C
Pogledajte i naa druga izdanja na www.knjizevniklub.com