FAKTORI I VRSTE KOMUNICIRANJA

ZDRAVSTVU
PROF. DR. emso Tucakovi
Komuniciranje je sloena interakcija izmeu pojedinaca, grupa, instituacija i ustanova koja daje obiljeje drutvenom
ivotu. ovjeku, kao drutveno biu smisao daju komunikativni procesi u svim oblastima, pa i u zdravstvu.
Osnovni elementi procesi komuniciranja su
-komunikator,poiljalac,poruke
-poruka,
-medij ili kanali za distribuciju poruke
-recipijenti, odnosno primitelji poruka
-povratno djelovanje recipijenta (fid bek)
-socijalno okruenje
Komunikator je pokreta komunikacije. On informaciju formulie da bude razumljiva i prihvatljiva primaocu
Komunikator moe biti pojedinac ali i eki kolektiv u zdravstvu
Kanali su posrednici izmeu komunkatora i recipijenta. Nazivaju se jo i medijima.Mogu biti vertikalni i horizontalni.
Vertikalni podrazumijevaju komunikaciju od vieg ka niem nivou.
Hirzontalni podrazumijevaju komunikaciju osoba na istom hijerarhijskom nivou.
Primalaca je onaj kome se poruka alje i koji se ponaa u skladu sa eljama komunikatora
Nain primanja poruke zavisi znanja , obrazovanja, iskustva, sistema vrijednosti, stavova i osobina linosti, te od
stepena poznavanja motiva komunikatora.
Fidbek podrazumijeva odgovarajue reakcije na poruku. Fidbek je poruka recipijenta prema kojoj se prosuuje da li
je sadraj ili poruka valjana i svrsishodna.
Opti komunikacioni kontekst odreen je fizikim faktorima, socjalno-psiholokim karakteristikama aktera
komunikacije u zdravstvu.
Fiziki faktori su:mjesto, vrijeme,, klimatski uslovi, temperatura, osvjetlejnost prostora.
Psihosocijalni faktori su line karakteristike osoba koje komuniciraju, formalni i neformalni odnosi u zdarvstvenoj
organizaciji, hijerarhija, kultura komuniciranja u nekoj zdravstvenoj ustanovi.
Jedan od najvanijih elemenata savremene komunikacije u bilo kojoj oblasti, pa i u zdravstvu,ini komunikativni
sadraj. Centralnu taku sadraja ini poruka ili informacija.
Informacija ili poruka se distribuiraju od komunikatora, putem odgovarajuih medija, do recipijenata
Porukom nazivamo one sadraje (verbalne ili neverbalne) iji je smisao u utjecanju.
Poruke koje se distribuiraju od strane komunikatora- mogu se klasifikovati po osnovu raznih kriteraija:istinosti,
sloenosti, prema namjerama, cilju, perceptivnoj osnovi i nainu interpretacije ..
Po kriteriju istinitosti poruke mogu biti objektivne , one koje su utemljene na injenicama i one koje se oslanjaju na
poluistinite i neobjektivne podatke

Kriterij sloenosti upuuje na opte, posebne i pjedinane. Opti su stranaki programi, deklaracije Svjetske
zadravstvene organizacije, Zakoni o zdravtsvu.Upuuju se velikim grupama javnosti.Posebne poruke upuuju se
specifinim ciljnim grupama (lanov ima udruenja zdravstvenih radnika, pacijentima bolnica, odjeljenja, ili
pojedincima).
Psiholoki kriterij dijeli poruke koje izazivaju negativna(mrnja, srdba) ili pozitivna osjeanja (ljubav, radost,
patriotizam...)
Kriterij cilja ukazje na namjeru onog ko poruku upuuje. U tom smislu poruka moe da bude savjet, upozorenje,
sugestija...
Prema percetivnoj osnovi poruke se dijele vizuelne, vizuelne, i audiovizuelne.
U odnosu na nain interpretacije poruke mogu biti verbalne ili neverbalne
Poruka ima tri vrste elemenata:
-informativne,
-intencione ili persuazivne
-redudantne
Npr. Studenti prve godine FZS, koji danas, 14 marta, prisustvuju predavanju iz, izuzetno vanog predmeta
Komuniciranje u zdravstvu obezbjeuju sebi uslove za lake, efektnije ispunjavanje ispitnih obaveza
ovjek komunicira iz dva razloga:
-da ubijedi i
-da informie
Devedeset odsto sadraja komunikacije ima intencione, odnosno sugestivne elemente.
Persuazija postojim od poetka ljudske istorije. Aristotele je prvi izloio ideju o etosu, logosu i patosu,odnosno na
potenju, znanju i osjeanjima.
Poruka koja treba da uvjeri sadri:
-ubjedljive argumente,
-cilja na emocije
-koriste postupak identifikacije sa poznatom linou.
Poruka koja informie nudi samo podatke na osnovu kojih reeciopijent sam odluuje
ema-PORUKA-PROMJENA STAVA
Persuazivna poruka ima smisao:
-ako je recepijent razumije
-akoprivlai panju recepijenta ( zdravstvenog radnika, graana, pacijenata).
-ako recepijent prihvaa poruku
- ako poruka doprinisi promjeni stava.
Bez skretanja panje na poruku, bez razumijevanja poruke i prihvaanja poruke, nema promjene stava.

Smisao savremene komunikacije je u zauzimanju adekvatnog stava i motivisanju na odgovarajue djelovanje koje
odgovara komunikatoru
ELEMENTI PERSUAZIVNE KOMUNIKACIJE
Poiljatelj poruke-zvanje znanje i autoritet, popularnost, fiziki izgled
Poruka-utjecaj na emocije
Komunikacijski kanal-jedan medij=informisanost, dva medija=ubjeenost; tri medija=promjena ponaanja
Principi formulisannja poruke
Istinitost
Pristupanost
Pravovremenost
Zanimljivost
Angairanost
Uvjerljivost
Usmjerenost
Osnovno obiljeje savremenoj komunikaciji daju mediji:
Posredni mediji (tampa, radio, televizija, internet)
neposredni mediji (mediji slobodnog prostora, mediji tipa face to face)
Komunikacija je socijalno inetarktivni proces prenoenja poruka. To je aktuelni odnos izmeu jedne ili vie jedinki
pri kome jedna jedinka utjee na ponaanje drugih.
Za uspjeh u interakciji od presudnnog je znaaja kompetentnost uesnika komunikativnog ina.
Komunikaciona kompetentnost je sposobnost uesnika komunikativnog ina da izabere ono ponaanje u
komunikaciji koja dovodi do ostvaranje cilja.
Komunikaciono su kompetentne osobe koje su u komunikaciji:
-fleksibilne i prilagodljive,
-ukljuene u razgovor i komunikaciju,
-spsobbne za voenje razgovora
-Imaju razvijenu empatiju(sposobne za razumijevanje i saosjeanje
-uspjene i realistine u komunikaciji
VRSTE KOMUNIKACIJA U ZDRAVTSVIU
Brojni su kriteriji za odreivanje pojedinih vsrta komuniciranja u zdravstvu. Kriterij mogu vrste sredstva, organizacija
kanali komuniciranja

Po tim kriterijima komunikacija u zdratsvu se moe podijeliti na:

-verbalnu i neverbalnu,
-vertikalnu i horizontalnu,
-jednusmjernu i dvosmjernu
-formalnu i neformalnu
-internu i eksternu
-direktnu i indirektnu
-slubenu i privatnu
-grupna i pojedinana
Verbalnu i neverbalnu komunikaciju karakterie upotreba glasa ili gestilih komunikacionih sredstava
Vertikalna komunikacijsa je prisutna u hijerarhijski ureenim zdravstvenim ustanovama
Horizontalna komunikacaja je oprisutna izmeu osoba imeu osoba istog nivoa u odreenoj hijerarhiji( radne grupe,
tima...).
Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija je prepoznatljiva po tome dali poruka ide u jednom smjeru, ili se odvija
izmeu ravopravnih uesnika u komunikaciji
Formalna ili neformalna komunikacija je uslovljena unaprijed utvrenim pravilima komuniciranja u hijerarhijski
ureenim zdravstvenim kolektivimas.
Formalna podrazumijeva tano utvrena pravila komunikacije
Neformalna zadovoljava line preferencije koje se temelje na osobnom poznavanju stanja u zdravstvenom koletivu.
Jednaosmjerna je komunikacija subordinacije, zapovjedi, naredbe,
Dvismjerna je komunikacija dijaloga i dogovora
Interna i eksterna komunikacija odreuje pojedinca i grupu. Interna komunikacija je komunikacije unutar grupe ili
unutar zdravstvene organizacije. Eksterna podrazumijeva komunikaciju zdravstvene grupe se okruenjem( drugom
organizacijom, poslovnim partnerima , vlastim...).
Od harmonije u grupi i uspjenosti interne komunikacije ovisi ugled organizacije u okruenju.
Direktna ili indirektna komunikacija su odreene kanalom za posredovanje poruka.
Direktna komunikacija je komunikacija licem u lice, a indirektna koristi tehnologiju mas- medija.
Komunikacija prema broju uesnika moe biti:
-intrapersonalna
-interpersonalna
-grupna i
-mas medijska
Slubena komunikacija je komunikacija izmeu zdravstvenih organizacija, vlasti, drutvenih organizacija. Obino je
regulisana odreenim zakonskim propisima i realizuje se po odgovarjuoj proceduru
Neslubena se temelji na linoj komunikaciji

Pojedinaca unutar zdravstvene ustanove i van nje.

Pitanja:

1. -Nabroj i objasni ulogu svih faktora komuniciranja u zdravstvenim ustanovama?

2. ime je uslovljen nain primanja poruke u komunikaciji?
3. Koje vrste elemenata sadri svaka poruka. Objasni njihovu sutinu?
4. Najbroj principe formulisanja poruke u zdravstvu
5. Koje osobine ima komunikativno kompetentna linost?
6. Nabroj vrste komunikacija u zdavstvu?
7. Objasnite smisao diretne i indiretne komunikacije.
8. Kako je mogue klasifikovati komunikaciju po kriteriju broja uesnika
9. ta podrazumijeva eksterna komunikacija u zdravstvu?
10. ta je formalna a te neformalna komunikacija u zdravstvu?
INTERNO I EKSTERNO KOMUNICIRANJE U ZDRAVSTVU
Svaka linost (osoba) komunicira na na dva nivoa:sam sa sobom i sa drugim ljudima. Sam pojam komuniciranje,
podrazumijeva komuniciranje sa drugima.
Komunikare znai uglavnom injenje informacije zajednikiom , dijeljenje vrijednosti informacije sa drugima.
Komunikacija kao drutveni proces dogovaranja, sporazumijevanja, usaglaavanja, pa i skuobljavanja odvija se
uglavnom u okviru, nekog kolektiva, grupe i organizacije.
Svaka drutvena grupa,pak, komunicira sa drugim drutvenim grupama, unutar vee organizacije ili sa irim
okruenjem.
I zdravstvo kao podrujet od posebnog interesa za svako drutvo, budui da se u njemu tite najvee vrijdnosti
(zdravlje i ivoti ljudi), ne bi moglo postojat kao posebna djelatnost bez posebnog sistema komuniciranja u kojem su
tano definisani kanali komunikacije, komunikatori, recepijetni i omoguen viesmjeran prenos informacija.
Svako obavljanje strunih poslova u zdravstvu zahtijeva posjetovanje solidnih komunikacionih vjetina.
Razgovori sa pacinetima, drugim korisnicima usluga, pozdravi, izvjetaji, prezentacijae na strunim skupovima,
slanje poslovnih poruka sadraji su svakodnevne komunikacije u zdravstvu. Od svih zdravstvenih radnika posao
zahtijeva da piu mailove, uestvuju u grupnim diskusijama.
Zaposleni na viim nioviuma odluivanja (efovi, direktori) 80 odsto svog vremena provode u komuniciranja unutar
grupa ili sa predstavnicima okruenja.
Interna komunikacija se ralizuje u zdravstvenim kolektivima na sastancima, slanjem obavjetenja putem oglasne
ploe, maila,, telefonskim pozivima, formlanim i neformalnim razgovorima
Slubena pisma organima vlasti, korespondenicija sa poslovnim partnerima ini sadraj eksterne komunikacije.
I jedna i druga vrsta komunikacije ini sutinu ineterkacije meu ljudima u zdravstvu.
Bez interne i eksterne komunikacije ne bi bilo mogue funkcionisanje ni jedne organizacije u zdravstvu.

Svaka zdravstvena organizacije ima svoj sistem komuniciranja, svoju kulturu ophoenja sa drugima i specivian oblik
organizacije komunikacije unutar zdravstvenog kolektiva.
Interna komunikacije se moe podijeliti na formalnu i neformalnu.
Formalna komunikacija podrazumijeva definisane kanale ili liniju hijerarhije i autoriteta.
Formalna interna komunikacija u zdravstvu se odvioja u dva pravca:vertikalno i horizontalno
Vertikalna komunikacija se odvija izmeu zaposlenih koji se nalaze na razliitim hijerarhijskim nivoima u strukturi
zdravstvnene organizacije. S obzirom na poziciju zaposlenih u zdravstvu mogue je govoriti o silaznoj i uzlaznoj
komunikaciji.
Kretanja poruka i informacija od nadreenih ka podreenima naziva se silazna komunikacija. Ta komunikacije je
efektivna ako menadment u zdravstvu obezbjeuje tano informisanje zaposlenih o :
-obavezama na radnom mjestu to se potpisuje ugovorom,
-dunostim a u kolektivu i van njega
-upoznaje zaposlene sa ciljevima i zadacima organizacija.
Uzlazna komunikacija oidrazumijeva:
-obavjetavanje nadreenih o problemima i preokupacijama u izvravanju radnih zadataka,
-o anomalijama koji onemoguava izvravanje poslova,
-ukazivanje na negativne pojave (mito korupcija, nepotizam
Pored formalne postoji u svakoj zdravstvenoj organizaciji neformalna interna komunikacija.
To su razgovori kolega na radniom mjestu, privatna askanja, razgovoru u povjerenju. Ta neformalna komunikacija
esto je vinovnik raznih glasina koje su sadrane ud neiistinih ili poluistinitih informacija.
Svaka zdravstvena organizacija komunicira sa itavom mreom korisnika svojih usluga, poslovnih partnera, sa
organima vlasti, lokalnom ili irom zajednicom, a mnoge i sa partnerima u inostranstvu.
Svaka zdravstvena organizacija komuniicra sa itavom mreom korisnika svojih uslioga, polsovnih partnera, sa
organima vlasti, lokalnom ili irom zajednicom, a mnoge i sa partnerima u inostranstvu.
Ta vrsta komunikacije naziva se eksternom komunikacijom.To je komunikacija izmeu zdravstvene organizacije i
svih njenih partnera koji se nalaze van zdravstvenog kolektiva.
Ta vrsta komunikacije naziva se eksternom komunikacijom.To je komunikacija izmeu zdravstvene organizacije i svih
njenih partnera koji se nalaze van zdravstvenog kolektiva.
Opstanak svake zdravstvene organizacije zavisi od njenog okruenja(poslovnih partnera, korisnika, usluga, lokalne
zajednice, dravnih insittucija.

U komunikaciji sa okruenjem zdravstvena organizacija koristi dvije vrste komunkativnih sadraja:

1.Ulazne informacije i poruke i
2. izlazne informacije i poruke.
Ulazne su one informacije koje alju korisnici usluga, poslovni partneri ogani vlasti, nevladine organizacije, a tiu se
njihovig oekivanja od zdravstvene organizacije i njenih zaposlenih

Nakon analize tih poruka zdravstvena organizacije alje takozvane izlazne informacije u kojoj su sadrani podaci o
mogunostima , namjerama, planovima i obavezama u odnosu na okruenje.
U komunikaciju na ekstrenom novu uglavnom se koristi tri vrste poruka:
-proceduralne
-eksplikacione
-repeticione
-replikacione
Proceduralne su razna zvanina obavjetenja, o osnivanju organizacije, nainu rada, vremenu rada.
Ekspilakcione su informacije koje obavjetavaju o raznim procedurama (zakazivanje prijema, predaja knjiica)
Repetiocone podrazumijevaju odgovore na pisma i upite sa strane, a replikacone su poruke koje u komunikaciju
opovrgavaju neke netane tvrdnje unutar organizacije i okruenja.
Intereno i eksterno komuniciranje na formalnom nivou podrazumijeva planiranje komunikacije
Planiranje oodrazumijevanje poznavanje situacije u organizaciji i okruenju. Tek na osnovu tanih informacija o
stanju,eljama i interesima sagovornika moemo donijeti dobar plan komuniciranja.
Svaki plan uspjene komunikacije u zdravstvu podrazumijeva tane odgovore na sljedea pitanja:
1.sa kim moram, tremam mogu komuniicrati?
2.Kakvu kljunu poruku im treba prenijeti?
3.Kojim kanalima komunikacijskim kanalima prenijeti tu poruku.
4. Kakvi su efekti te poruke?
Pitanja:
1. Na koja pitanja treba nai odgovore prilikom planiranja komunikacije na internom i ekstrenom planu?
2Koje vrste poruka koristi zdravstvena organizacija u komunikaciji?
3.ta se podrazumijeva pod eksternim informisanjem zdravstvenih organizacija?
4.ta podrazumijeva reprikacione poruke zdravstvenih organizacija?
5. Koje probleme moe izazavati neformalna komunikacxija u zdreatsvu?
6.Objasni razliku izmeu formalne i neformalne komunikacije u zdravstvenim ustanovama?
7. Kakav je znaaj interne komunikacije za menademnt u zdravstvu?
8. Zato je vana uspjena komunikacija zdravstvenih ustanova sa eksternim okruenjem.
9. ta su proceduralne informacije zdravstvene organizacije.
10. Zato je planiranje vano za uspjenu komunikaciju.
JEZIK KAO OSNOVNO SREDSTVO KOMUNICIRANJA
Definiranje pojmova

Komunikacija: priopenje, saopenje, izlaganje, predavanje (lat. communicare uiniti opim). (Klai)
Sa lingvistikog aspekta, komuniciranje je prenoenje obavijesti od govornika ka sluaocu. Potie od latinske rijei
communis (opi, zajedniki, svaiji) od koje je nastao naziv komuna = zajednica.
I teoloko i materijalistiko uenje polaze od stava da je jezik osnovno sredstvo sporazumijevanja, informisanja i
uticanja meu ljudima. (Tucakovi)
Elementi komunikacije
Harold Lasswell, ameriki politolog i komunikolog, opisao je njene sastavnice poznatom, tzv. Lasswellovom
formulom 5W:
Who,
What,
Which (chanel),
Whome,
What (effect).
Weaver kae da komunikacija ukljuuje sve procedure kojima ljudi utjeu jedni na druge, a Hawes komunikaciju
naziva strukturiranim ponaanjem u prostor vremenu sa simbolikom odrednicom. (erepinko)
Uvod u znanost o medijima
Ziffel i Kunczik
Ziffel i Kunczik indirekto ukazuje i na druge relevantne aspekte za razumijevanje poruke (obrazovanje, kultura, govor
tijela i sl.)
Bez jezika kao instrumenta komunikacije gotovo ne bi bilo ni ovjeka, ni ljudskog drutva.
Historija komuniciranja
prof. dr. emso Tucakovi
Teoloko i materijalistiko poimanje jezika
Pithecanthropus pekinensis prije otprilike 500.000 godina mogao artikulirati
Dvije vrste uenja: MATERIJALISTIKO I TEOLOKO

TEOLOKO UENJE
STARI ZAVJET i Rg VEDI (najstariji indijski tekst) teoloko pronalaenja odgovora na pitanje nastanka jezika
Problem nastanka jezika takoer je sadraj mnogih mitova u razliitim dijelovima svijeta
Teoloko i materijalistiko poimanje jezika
Raslojavanjem prastarih drutvenih zajednica, oblici drutvenog komuniciranja putem jezika prilagoavali su se
novim uvjetima
Informacija kao sasvim novi element dobila je znaajnu ulogu i formu

Povlateni su vladali; izmeu njih i robova nije bilo uspostave jezike komunikacije, jedini odnos koji se uspostavlja
jeste prava na robove i obaveze prema gospodaru
ATINA
poelo se posveivati posebna panja nainu saopavanja miljenja, obavjetenja i ideja
Osvajanjem novih teritorija, Grci i Riljani su donosili i irili svoj jezik, a samim tim i uveavali svoj utjecaj i mo
Teoloko i materijalistiko poimanje jezika
SREDNJI VIJEK
crkva koja je i sama bila feudalac je teila da podini i feudalca i plemia pomou svoje dogme, kao i uz pomo
seljaka koji je bio oruje u njenim rukama a koji su bili nepismeni
NOVO DOBA
Crkveno govornitvo kao predmet na Univerzitetu
Poetkom renesanse snani graanski pokreti insistiraju na slobodi javnog miljenja i medija
Buroaske revolucije su omoguile dotada nevien iskaz javne rijei
Vlada i vladajue politike snage sluile su se demokratskim sredstvima, kao to su vlasnitvo nad sredstvima
informiranja, vezivanjem tampe za inudstrijski i bankarski kapital, uticajem na personalni sastav redakcije i drugim
Svjetski jezici
Svjetski je jezik definisan kao jezik, rasprostranjen na nekom podruju koje dijeli zajednika kulturno-civilizacijska
obiljeja kojim se govornici razliitih materinskih jezika slue u meusobnoj komunikaciji u svim sferama duhovne
kulture. (Crystal)
oduvijek bili u uskoj vezi sa velikim kultirnim krugovima latinski uz kulturni krug drevnog Sredozemlja, francuski
uz kulturni krug prosvjetiteljske Evrope a mandarinski kineski uz kulturni krug dalekoga Istoka
Svjetski jezici
BABILONSKI prvi svjetski jezik, odrao se oko 2.000 godina
GRKI veliki ugled ali se nije dugo zadrao
LATINSKI po Evropi ga proirile rimske legije i institucije rimskog prava
ARAPSKI Bliski Istok i srednja Afrika, 7.st.
SANSKRIT Indija, jezik visoke kulture i civilizacije ali se nije proirio na ostatak Azije
Zanimljivost:
Sanskrt je jedini jezik na svijetu koji u sebi sadri naunu preciznost, kako je to otkrio NASA-in strunjak Rick Briggs
koji je o tome objavio lanak u asopisu Artificial Intelligence Magazine. Zato je taj jezik NASA koristila za potrebe
umjetne inteligencije i primijenjene lingvistike
Svjetski jezici
LATINSKI JEZIK
U zapadnoj Evropi bez konkurencije kao jezik viih sfera duhovne kulture
Izuzetak je bila Irska

Prevlast latinskoga je trajala sve do 12. st.

Poetkom 20. st. je latinski jezik se zadrao samo u crkvi, kao i u pojedinim naunim disciplinama, npr. medicina
Zanimljivost:
Lingvistika kao nauka, disciplina u kojoj su nauni radovi najdue sastavljani i na latinskom jeziku (izuzevi klasinu
filologiju i katoliku teologiju)
Svjetski jezici
FRANCUSKI JEZIK
Postaje svjetski jezik u 17.st.
Prilino iznenaenje je nisu osvojili Evropu
Razlog/zi: pruski je kralj Fridrik Veliki sva svoja djela napisao na francuskom jeziku, a i francuski filozof Voltaire se
puno s njime druio
Njemaki jezik govorio se u najveem dijelu kontinentalne Evrope ali nije bio sposoban preuzeti vodeu ulogu u
svijetu nauke, kulture i diplomatije; poznat kao jezik konjuara
panski jezik krenuo prije svih drugih jezika ali nije dolazio u obzir zbog stagnacije ekonomije i politike moi
Sjaj Versaja i mode iz Pariza doprinijelo prihvatanja francuskog kao svjetskog jezika
Konaan uzmak frankofona je diplomatija doivjela tek kad su nakon Drugog Svjetskog rata Ujedinjeni Narodi svoje
sjedite utvrdili u New Yorku
Svjetski jezici
ENGLESKI JEZIK
postao vodeim svjetskim jezikom polovinom 20. st.
Njegov uspon brz i poprilino neoekivan polovinom 19.st. Teko se mogao nai obrazovan Evropljanin koji govori
engleski
Savremena tehnologija napravila engleski jezik svjetskim izum i razvoj telegrafa
Tokom 20.st. Amerikanci uzimaju prevlast u svim oblicima tehnologije, a naroito u telekomunikacijama i medijima
Danas je engleski slubeni, nacionalni ili dominantan jezik u ak ezdeset zemalja svijeta
Njegovu globalnu ulogu ne ugroava niti jedan drugi svjetski jezik, a njegov utjecaj na druge svjetske jezike je sve
jai
Jedini jezik koji ima vie govornika jeste mandarinski kineski ali je pismo prepreka
Svjetski jezici
Zakljuak
Kroz rad smo uvidjeli kako se jezik razvijao sa razvojem ovjeka i drutva, te da je igrao bitnu ulogu u istom
Jezik je nerijetko bio, a i danas je, izvor moi jer je snaan instrument uticaja na sluaoca, odnosno primaoca poruke u
komunikaciji
Znaajniji jezici danas poznati kao svjetski jezici, uvijek bili u uskoj vezi sa kulturnim krugovima

injenica je i da su jezici nerijetko dijelili sudbinu naroda za koje ih veemo i koji su ih zajedno sa svojim carstvima,
politikim i ekonomakim utjecajima doveli do titule svjetskog jezika
Zakljuak
Ukoliko je tana tvrdnja Whorfa koji kae da:
jezik odreuje cijeli na nain ivota, ukljuujui nae miljenje i sve druge oblike mentalne aktivnosti,
onda imajui u vidu utjecaj engleskog jezika na ostatak svijeta, moemo ustvrditi da smo svi danas samo jo jedna u
nizu engleskih kolonija, u neto drugaijem obliku
KOMUNICIRANJE U ZDRAVSTVU
Pojam, znaaj, znaenje
-ivjek je, u svim oblastima drutvenog i privatnog ivota, pa i u zdravstvu, prvenstveno komunikativno bie, bie
koje komunicira (homo komunikativus)
-ovjek komunicira:
-intrainterpersonalno,
-interpeosronalno,
-grupno i
-imas.medijski
-ovjek komunicira od svog postanka
Po kriteriju sredstava koje koristi u komunikaciji komunicira:
-verbalno i
-neverbalbo
Osnovno sredstvo verbalnog komuniciranja su rijei, govor koji ima sinonimno znaenje sa pojmom jezik.
Odgovarajuim verbalnim ili neverbalnim sredstvima, u direktnoj (face to face) ili indiretnoj komunikaciji ovjek
izrava stanje svog duha i tijela.

O znaaju komunikacije za zdravlje ljudi i drutva govore Boije rijei zabiljeene u svetim knigama.
U Starom zavjetu se kae da je lijepa rije saoptena u komunikaciji, sat meda i lijek dui.
Jedan hadis kae da je lijepa rije iz deneta izala.
I narodna tradicija naglaava ljekovita ali i ubitana svojstva rijei.
-Lijepa rije je za bolesnog i tunog kao pjesma slavuja- kae jedna poslovica.
Ubi ga prejaka rije kae druga narodna mudrost.
Franuski filozof Sart kae:Rije moe ubiti gore od metka
ovjek komunicira govorom koji se realizuje u komuniativnoj praksi na verbalni i pisani nain.
Pisani tekst je grafiki sistem znakova pomou kojih se verbalno izraavanje pretvara u vizuelno.

Tekst (lat.tekstus= tkanje, vez) je sadraj neke cjelovite poruke interpretirane na posebnom materijalu (papiru,
pergamentu, tabli, ekranu raunara).
Osnovno sredstvo neverbalnog komuniciranja su razni fiziki signali koji imaju drutveno znaenje (mimika,
pokreti ruku, zvukovi, umovi i sl.).
-Materijalistika i teoloka teorija o postanka komunikacije meu ljudima
-Fenomenom komuniciranja u prolosti komunikoloka i nauka o zdravlju, pa ni medicinska nauka, se do sada nauka
nisu mnogo bavile
-Materijalistika i teoloka teorija o postanka komunikacije meu ljudima. Teoloka nau ka polazi od stanovita da je
prvi ljudi (Adam i Eva, ili Adem a.s. I Hava .a.s.) bili potpuno zdravi i komunikativno sposobni
Materijalistika nauka polazi o hipoteze da je ovjek postao govorno sposoban kao je bio toliko intelektualno zdrav
(prema naim kriterijima) da je mogao komunicirati rijeima.
- komuniciranja u zdravstvu sadri dva pojma( komuniciranje i zdravstvo)
Komuniciranje je osnovno odrednica svakog drutvenog organizma. Bez mogunosti komuniciranja ne bi mogla
funkcionisati ni jedna organizacija u bilo kojoj oblasti pa ni u zdravstvu.
Sve organizacije u svakoj djelatnosti funkcioni su na principu subordinacije i koodinacije.
Subrodinacija impicira naredbodavne funkcije, a kooridanacija saradnju i dogovaranje.
Obje ove funkcije, u temelju, podrazumijevaju odgovarajui tim komunikacije
KOMUNICIRANJE JE POJAM IZ LATINSKOG JEZIKA i znai, sloiti, dijeliti neto s nekim,sabrati dogovoriti
se o neem. Slian je pojam komunis to znai opti, zajedniki...
Postoje dvije vrste komuniciranja po kriteriju koristenih sredstava. To su:
-duhovno i materijalno.
-Duhovdno, svjesno komuniciranje je operiranje znakovima pomou kojih se ljudi sporazumijevaju
-Materijalno podrazumijeva prenos materijalnih dobara(vozom, kamionom, avionom...)
-Interakcija se odvija preko medija koji mogu biti neposredni i posredni. Neposredni mediji su mediji koji
omoguavaju razmjenu informacija tipa face to face (sale, stadioni, vjerski objekti i sl.). Posredne medije (novine,
televizija, radio, internet) nazivamo mas medijima jer preko njih posredujemo mnotvo (masu) informacija masi
korisnika (recipijenata).
Svaka historijska epoha prepoznatljiva je po nainu komuniciranjaa, ali i po nainu zatite zdravlja ljudi.
U antikoj epohi dominirala je verbalna komunikacija na lokalnom nivou koja nije omoguavala irenje znanja.
U staroj Grkoj poinje organizovana briga o zdravlju. U toj antikoj dravi vode se filozofske rasprave o
zdravstvenoj zatiti i trae naini uspjenog lijeenja.
Grka dravica Sparta vodi obiaj unitavanja ljudi koji imaju fizike deformitete poslije njihovog roenja. Ostala je
vijekovima deviza zdrav i snaan kao Spartanac
Znanje o zdravlju i njegovoj zatiti nosilo je u antikom dobu i srednjem vijeku lokalno obiljeje. Otuda masovni
pomori od kuge, lepre i drugih bolesti koje su prosjeni ivotni vijek odravale na prosjeku od 30 do 40 godina.
O zdravlju su brinuli narodni vidari, vraevi, gatare i sl.

Pojava mas-medija u novom vijeku (sa izumom tamparije 1453. godine) omoguilo je neogranieno irenje znanja
to je dovelo do okria u domenu zatite zdravlja ljudi, tako da se ivotni vijek udvostruio.
Iskustva i znanja jednih kultura, pomou mas-medija prenoena su u druge kulture. Danas je zatita zdravlja
planetarna aktivnost o kojoj brine Meunarodna zdravstvena organizacija u okviru Ujedinjenih nacija
Bez masovne posredne komunikacije koju omoguuju mediji masovnog komuniciranja takva dostignua ne bi bila
mogua.
Drugi pojam u sintagmi komuniciranje u zdravstvu je kategorija zdravstvo.
Rije zdravstvo se moe definisati po osnovu raznih kriterija.Geografski kriterij imlicira zdravstvo na lokalnom,
regionalnom, nacionalnom ili svjetskom nivou
Kriterij kadrovske i materijalne osposobljenosti preferira pojmove razvijeno zdravstvo, nerazvijeno.
Najprihvaljivojom, sa stanovita komuniciranja se ini definicija koja istie kriterij organizacije.
Po toj definiciji zdravstvo djelanost u kojoj odreeni sistem institucija i organizacija brine o zdravlju ljudi.
Zdravstvene ustanove i zdravstvo na nekom podruju moe biti organizovano na principu sibordinacije ili
organizacije.
Princip subordinacije preferira naredbodavnu funkciju, a princip koordinacije daje prednost dogovaranju i
sporazumijevanju.
Centralni sadraj pojam zdravstvo je kategodija zdravlje. Zdravlje se definie kao visok stupanj
funkcionalnosti organizma na biolokom i intelektualnom nivou.
Antiki filozof i ljekar Hipokrit je zdravlje definirao kao sklad fizikih i psihikih zbivanja u ovjekovom organizmu.
ovjek je zdrav ako postoji otpornost ljudskog tijela na faktore koji tu otpornost ugroavaju.
Obaveza je svih ljudi i organizacija da odre tu otpornost na zadovoljavajuem nivou
Danas se pojmu zdravlje, kao skladu organske i psihike komponente ovjeka dodaje i drutvena komponenta.
Komuniciranje u zdravstvu se moe definisati kao skup procesa i odnosa , (planiranih,svrsishdnih i koordiniranih),
ija je svrha uspjena interakcija pojedinaca, organizacija i ustanova na zatiti i unapreenjhu zdravlja ljudi.
Na tim premisama je nikla definicija zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije prema kojoj je zdravlje vie od
odsustva bolesti i iznemoglosti. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije zdravlje ukljuuje kako
fiziko i psihiko tako i socijalno, odnosno drutveno stanje ili blagostanje.
Pravo na zdravlje je temeljno pravo ovjeka, i jedna od najvanijih obaveza drutva.
Drutvena zajednica je duna da svakom osigura pravo na zdravstvenu zatitu i pravo da spozna, u odgovarajuoj
komunikaciji, kako se to ravo ostvaruje.
Pored zdravstvenih radnika i drugi imaju obavezu da obezbjeuju i promoviu zdravlje i zdravstvenu zatitu.
Otuda i unost organizacije odgovarajue komunikacije u zdravstvu koja je u funkciji zdravlja ljudi., u funkciji
unaprjeenja fizikog, mentalnig i socijalnog blagostanja.
Sistem komuniciranja u zdravstvu u funkciji je
-unaprjeenja zdravlja
-unaprjeenja organizacije zdravstvenih ustanova,
-promocije svih faktora zdravlja(ekologija,ishrana...),

-podsticanja ljudi na permanentu fiziku aktivnost(sport,fizike aktivnosti...),

-promopvisanje vanosti higijene za ouvanje stradvlja i slino
.isticanje vanosti komunikacije za harmoniju u drutvu
Zdravlje podrazumijeva odsustvo bolesti, odnosno trauma, fizikih deformacija organizma i duevnih poremeaja.
U irem smislu zdravlje je stanje tjelesne, psihike i drutvene harmonije.
Tenja ovjeka i drutva o njihovog postanbka do danas da to vie ljudi bude fiziki i psihiki zdravo i da ivi u
zdravom drutvu, drutvu prosperiteta i razvoja koje zadovoljava veinu ovjekovi primarnih potreba, meu kojma je
u potreba uvanja i zatite zdravlja.
Ni jedna od ovig funkcija nije mogua bez odgovarajue komunikacije mei pojedincima tipa face to faze, u
organizacijama i ustanovama i na nivou drutvene zajednice.
Ugroenost ivota i zdravlja ljudi se smatra najveom ugroenou uopte. Stoga svako drutvo preduzima niz mjera
kako bi se ta ugroenost preduprijedila, ili ako do nje doe, da se posljedice svedu na najmanju mjeru.
U vremenu drutvenih kriza u kojima je ugroeno zdravlje ljudi od posebne je vanosti djelovanje itavog sistema
komuniciranja na internom nivou (unutar organizacije) i na eksternom nivou ( komuniciranje sa okruenjem).
Bez odgovarajue osposobljenosti zdravstvenih radnika i njihovog menadmenta za djelovanje u okvirima sistema
komuniciranja mogunosti uspjenog rada na zdravstvenoj zatiti osjetno limitirane.
Pitanja za test
1.Dediniite pojam komuniciranje
2. ta je smisao komuniciranja u zdravstvu
3. ta je pismo i pismeno komuniciranje u zdravstvu
4.Objasnite pojmoveverbalno i nevarbalno komuniciranje
5. ta, po vama. znai duhovno, a ta materijalno komuniciranje
6.Objasnite znaaj i znaenje komuniciranja u zdravstvu
7. definiite pojmove zdratsvo i zdravlje
8ta je zadatak sistema komuniciranja u zdravtsvu?
9.Zato se ugroenost zdravlja smatra najveom ugroenou?
10.Definiite pojam komuniciranje u zdravstvu?
LINOST (POJEDINAC) KAO KOMUNIKATOR I RECIPIJENT U ZDRAVSTVU
Svaki ovjek, svaki pojedinac, u svim interkacijma sa drugim ljudima je istovremeno je i komunikator, dakle onaj, ko
izraava svoje misli osjeanja, namjere i interese, ali i recipijent, dakle osoba koja prima te poruke od sagovornika.
U toj interakciji on se izraava verbalno (govorom u vokalnom i pisanom obliku) i neverbalno (gestikulacijama,
mimikom, pogledom. Ta komunikacija se moe podijeliti na tri nivoa:.
Vizueln- se odnosi na odjeu sagovornika, da li je odjeom i ukupnim izgledom (frizura, brada, obua) prikladan za
datu situaciju u zdravstvu).
Glasovni ili tonski nivo poruke odnosi se na visinu tona, boju glsa, kulturu govora.

Verbalna (govor tijela)se tie samog sadraja poruke koje upuujemo recipijentu.
Vizuelna dimenzija (govor tijela) utjee, prema amerikim istraivaima do 55 odsto, na recepijenta,
Vokalna (kako neto saotavamo) do 35 odsto,a ono to kaemo verbalno tek od 7 do 10 odsto.
Iz ovog odnosa vizuelne i verbalne dimenzije u komunikaciji svake linosti moe se izvui zakljuaj da je tijelo
ovjeka svojevrsna poruka (you are the Messiage). Njemaki pjesnik Gete je govorio da ovjek mora biti neto da bi
bio u stanju neto napraviti.
S obzirom da je zdravstvo specifina djelatnost u kojem je izgraen psoeban model komuniciranja i na horizontalnom
i vertikalnom nivou, u kojem je komunikacija u funlkciji zatite i unapreenja najviih vrijednosti (zdravlja i ivota),
to uloga svake osobe u komunikaciji ima posebnu vanost
O vlastitom dojmu (utisku)koji ostavlja na okolinu danas razmilja svaki razuman ovjek. O tome kakav se dojam
ostavlja na recipijente posebno bi trebalo da se vodi rauna u zdravstvu. Jer, zdravstvo je jedna od najaktuelnijih tema
u svakom drutvu, i svakom njegovom dijelu
To je ujedno tema koj neizostavno privlai svakog pojedinca.
Dojam kojiostavlja pojedinac posebno je postao vaan otkako su sve organizacije, pa i pojedinci upueni na trino
poslovanje. Nekima od njih pojedinci daju svojim, ponaanjem i znanjem, posebno obiljeje.
Svaka osoba u zdravstvu polazi u komunikaciji od takozvanog ja (self) koncepta. Oni se svodi na
postavljanje pitanja: ko sam zapravo ja.
Ovaj koncept podrazumijeva definisanje odgovara na pitanja, koji su moji ciljevi, ta su zadaci, kakve su
mogunosti da ciljeve postignemo, ta nam valja initi i ko(pacijenti, graani, rukovodioci, zaposleni) vide i
doivljavaju i kako e procjenjivat moj uinak.

U traenu odgovora dolazimo do saznanja, ko sam ja u drutvu (kolektivu), ta drugi oekuju od mene, i kako ja i
drugi vrednujemo mene.
Svako je mogui nabrojiti nekoliko desetina vrijednosti sebe. Neki amarioki naunici su nabrojili 90 takvih
osobina:npr. komunikativnost,kreativnost, sigurnost,hrabrost, inteligencija, privatnot, prefinjenost, obrazovanje,
strunost samopotovanje....
Na pitanje ko sam ja odgovori mogu imati pozitivnu ili negativnu konotaciju. Neko misli da je nesposoban, glup, nije
lijep, inferioran. Neko pak misli da je izuteno sposoban, vrijedan, talentovan.
U stvari svaki pojedinac je najvie ono kakvim ga vidi njegova sredina gdje ivi i radi. U pozivioniranju sebe u
zdravstvu svako meutim nastoji vrednovati sebe,a li i vrednovati druge
Vrednovanje sebe se izraava kroz samopotovanje.
1.Samopotovanje moe biti visoko i nisko. Osobe koje imamu visoku dozu samopotovanja su otvorene u
komunikaciji sa drugom ljudima, iskrenije su i potenije.
2.Sistem vrijednost neke osobe drugi je vaan faktor uspjene komunikacvije pojedinca u zdravtsvu. Najuspjenija
je komunikacija kada se sistem vrijednosti zdravstvenih radnika i korisnika njihovih usluga poklapaju.
3.Uvjerenje je trei aspekt uspjenosti komunikacije u zdravstvu. Uvjerenje je miljenje koje se temelji na
vjerovanju da je neto istinito. Potenj je temelj poeljnog uvjerenja
4.Sljedei elemnt koji daje obiljeje linosti su stavovi.Stavovi su naela kojih se neko dri. Oni se izraavaju u
odnosu na sagovornika i u odnosu na norme.

Stav da li je neto prihvatljivo ili neprihvatljivo (korupcija, mito) izraz je stava. Stav je trajnija kategorija i plod je
vaspitanja, odnosa u porodici, drutvu, drutvenoj grupi.
5. Peti elemenat koji daje obiljeje linosti u komunikaciji su-mocije. U zdarvstvu dobar komunikator mora u
komunikaciju unijeti dovoljno osobnosti i emocija s obirom na specifinosti pojedinca i ciljnih grupa kojima s obraa.
Ljudi na svijet gledaju emocionalni i racionalno. Strukna podjela izmeu ta dva pojma , u zdratsvu nije mogua. Treba
ih koristiti shodno vremenu i okolnostima.
6.Mogunosti kontrole okruenja sljedei je elemenat izraavanja linosti u zdravstvu. Uspjena komunikacija
podrazumijeva sposobnost kontrole situacije i okruenja. No ovladavanje prostorm i situacije podrazumijeva
sposobnost ovladavanja sami sa sobom.
Nau linu spopsobnost da komuniciramo utie nekoliko svojstava prema kojima je prepoznatljiv svaki ovjek u svojoj
sredini i irem okruenju .
Tu sposobnost pojedinca drugi procjenjuju u svim oblastima, pa i u zdravstvu kroz vrednovanje inteligencije,
emocijea, kroz spsobnost suoavanja sa tekoama,, viziju, povjerenje i mogunost kontrole okruenja.
Sposobnost komuniciranja , razumijevanja u sporazumijevanja, uspostavljanja harmonije, spsosovbnost analiziranja,
racionaliziranja, koritenja vlastitog znanja i znanja drugih, ovisi od visine inteligencije, od Q faktora

Emocijaonalna strana linosti se sagledava u zdravstvu kroz sposobnost saosjeanja, sluanja i usmene
komunikacije, prilagodljivosti recepijentu, samopouzdanja,, motivaciju za rad, sposobnmoszt sa timski rad,
samokontrolu, elja da se doprinese uspjehu organizacije.
Vizija je sposobnbnos jasnog i racionalnog odreivanja ciljeva koji su pojedinano i drutveno prihvatljivi. Bez vizije
nema rezultata.
U ostvarivanju vizije nuno se svakoi pojedinac suoava sa tekoama. Ako ste slabi iznevjeriette sebe i i najbilie.
Samo jaki pobjeuju. ovjek u suoavanju sa tekoama mora biti odgovoran, poznavati sutuaciju, ustrajan i
fleksibilan.
U svakoj oblasti, pa i u zdravstvu, prepoznatljive su ljudi sa harizmom, naroitim prirodnim darom za neko
zanimanje.
Harizmatina linost u zdravstvu mobilizator, animator, snana osoba, semouvjerena, zadovoljna sobom,ima
konkretne ciljeve, vlada svojim ivotom, , drugi ga smatraju voom, prirodan, nepretenciozan.
Kao osoba uzdravtsvu svakog dana ete uspostavljati komunikaciju za brojnim ludima, razliitim po svim obiljejima,
(demografskim, obrazovnim, polnim). U toj komunikaciji izgraivae se integritet i povjerenje linosti i orkuenja u
zdravstvu.
Postoji nekliko kljunaih strategija z izgradnju integriteta:
-iskereno interesovanje za druge ljude
-uraditi ono to recepijent osjea vanim i uraditi to iskreno,
-postaviuti se objektivno u situaciju,
-pomoi drugima
-dozvolite i drugima da postignu uspjeh

Povjerenje se stie pridravanjem sljedeih naela:

-kompetencija ( u stanju izvriti ono to kaem)
-pouzdanost (izvriti obeanja)
-iskrenost podrazumijeva transparen ost posla
-jednakost (ne izaziva podjele, nepotizam, diskriminaciju)
-sklonost da se uspjeh dijeli sa drugima.
Pitanja:
1.ta je pojedinac (linost) u procesu komuniciranja?
2.Zato linost u zdravstvu treba da bude komunikativna?
3.ta podrazumiheva ja koncept komuniciranja u zdravstvu?
4.ta podrazumijeva princip samopotovanja linosti u zdravstvu?
5.Kako u zdravstvu svaka linost vrednuje sebe?
6.ta podrazumijeva sposobnost vizije u zdravstvu?
7.Kakve osobine ima harizmatina linost u zdravstvu?
8. kako se izgrauje integritet linosti u zdravstvu?
9. Kojih naela treba da se pridrava linost u zdravstvu?
10. Kako sredina utie na linost u zdravstvu?
POVIJESNI RAZVOJ NOVINARSTVA

Novinarstvo ima 2.ooo godina dugu historiju.

Moderno novinarstvo utemeljeno je pronalaskom tamparije.
Prema kriteriju recepciju postoje vizuelni, auditivni i audio-vizuelni mediji
Prema kriteriju naina komuniciranja postoje direktni i indirektni mediji
Ta profesija ima svoju predhistoriju. Pretee dananjih novinara su, vraevi u plemenskim zajednicama, aedi i
govornici u staroj Grakoj, aktuariji koji su pisali za Acti diurni u drevnom Rimu, glasnici u antikom dobu i
srednjem vijeku, telali u Osmanskom cartvu... Kurir je francuska rije koja oznaava ovjeka koji trei prenosi vijest.
Pota znai prenos infomacija na daljinu.
Pretee novinara su Herodot, Homer, Parko Polo, Evlija elebija.
Novinarstvo je nasljenjik kursus publikusa starom Rimu i glasnikih slubi Srednjeg vijeka.
Danas je to samostalna visokostruna profesija koja daje obiljeje ivotu itavog ovjeanstva.To je meu mladima
jedna od najpopularnijih profesija iji je smisao i skupljanju, obradi i distribuciji informacija
Na taj nain oni zadovoljavjaju primarnu ljudsku potrebu potrebu da budu informisani, ime uveavaju sposbnost
snalaenja u svijetu oko sebe.
Novinastvo je mogue klasifikovati po osnovu vie kriterija.

Prema tehnolokom kriteriju mogue je printano,radijsko, televizijsko i on line novinarstvo.

Prema kriteriju odnosa spram centara moi i vlasti pominje se zavisno i nezavisno novinarstavo.
Shodno odnosu prema istini postoje kritiko, apologetsko i istraivako novinarstvo
Prema kriteriju djelatnost postoji novinarstvo u kulturi, sportu, ekonomiji....
Sodno zadacima u redakcijama i pozicijii u medijima koju su stekli i shodno svojim sposobnostima postoje novinari
saradnici, izvjetai, komentatori, analitiari...
Pominje se i kriterij odnosa prema zatjevima struke.Prema tim kriteriju postroje novinari profesionalci i oni koji to
nisu.
Sve ove podjele rezultat su historijskih okolnosti i drutvenih kretanja.
Savremeno vrijeme trai visokostrune profesionalce, sa zavrenim odgovarajuim fakultettima, koji dostojno mogu
odgovoriti zahtjevima struke i profesije na planu informisanja graana putem mas-medija.

Internet je omoguio pojavu i razvoj on line novinarstva

Sve ove podjele rezultat su historijskih okolnosti i drutvenih kretanja.
Savremeno vrijeme trai visokostrune profesionalce, sa zavrenim odgovarajuim fakultettima, koji dostojno mogu
odgovoriti zahtjevima struke i profesije na planu informisanja javnosti putem mas-medija.
Zbog snaaja novinarstva i medija, novinarima i medijima su se bavili brojni umovi proteklih stoljea.
Napoleon je naglaavao znaaj novina u kreiranju svijesti ljudi.Jedna novina, pravilno usmjeravana, snanija je od
jedne divizije vojske -isticao je ovaj vojskovoa.
1840. Englez Karlaj tretira novine kao sedmu svjetsku silu.Prvih est su, po njemu, Engleska, Francuska,
Austrija,Prusija, Rusija i Turska.
Sjedinjenine drave su u to vrijeme tretirane kao treerazredna zemlja.
Drugi Englez, Mekoli, naziva novinarstvo etvrtom silom, odmah iza zakonodavne, sudske i izvrne vlasti.
Frensis Bekon istie da su novinarstvo, barut i kompas izmijenili sutinu ovjeanstva.
Za Tokvila,novinarstavo, odnosno mediji poslije naroda druga sila.
Gebels:Mediji i propaganda su trei front, pored Istonog i Zapadnog.
Potreba da se savladaju ,to efikasnije ,dvije temelje prepreke komuniciranja i novinasrtva-prostor i vrijeme uslovila je
postojanje vjeite tenje da se pronau najefikasniji naini kako bi se na to vee daljine stiglo to bre.
Ta tenja uslovila je pojavu pisma, papira, glasnikih slubi,a zatim tamaprije,tampe, telegrafa, telefona,
fotografije, filma, radija, televizije, raunara, satelita, intereneta...
Napori nisu okonani. Predstoji masovna upotreba videofona, komunikacija sa drugim civilizacijama u kosmosu ako
ih pronaemo.
Savremenom novinarstvu i mas medijima obiljeje daje tehnologija. Pojava mas- medija, koji mogu obezbijediti
masu informacija za mnotvo recepijenata , vezana je za pojavu tamparije polovinom 15 vijeka. Ta tehnologija se
zadrala vie od 300 godine, sve do pojave rotacione tampe poetkom 19. Vijeka.

19. i 20 vijek su vrijeme radikalne promjene tehnologije komuniciranja. Rotaciona tampa,nastala u 19 vijeku
omoguava neograniene tirae listova i asopisa.
1658 . godine tampa sed list sa oglasima Pablik adviser
U londonu 1648. Izlazi 12 nedjeljnika. Tira im je 500 primjeraka.
Ve 1702 pojavljue se prvi dnevni list u Londonu Dejli Kurent
1835 raa se agencijsko novinarstvo.Nastaju uskoro etiri najvee svjetske agencije koje i danas daju obiljeje
svjetskom sistemu komniciranja. To su Havas, odnosno Frans pres, Asocijeted pres, Junajted pred internejenel i
Rojters.
Mekluan naglaava tehnoloku komponentu u historiji novinarstsvo. Prva je rukopisna. Pisma pisan rukom prenosili
su glasnici. Druga je tampana (listovi i asopisi), trea elektronska )radio i tv, i etvrta je informatika

Za Voltera Lipmana novinarstavo ima etiri faze povijesnog razvoja:prva podreenost monopolu vlasti,druga
podreenost monopolu partije. Trea podreenost publici,a u etvrtoj e biti podreena istini.
Mnogi slavni umovi nisu blagonalklono gledali na ulogu medija.
Volter:tampa je postala jedan ood bieva drutva i neponoljivo razbojnitvo.
-Didro:Sva ta silna hartija je hrana za neznalice.
Ruso:Djela novinara su prolazna i beskorisna koja slue samo da zadovolje tatinu ena i budala.
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U ZDRAVSTVU
Svaki ovjek, kao drutveno bie, pored verbalnih, koristi i brojne neverbalne signale za izraavanje misli , osjeanja,
stavova i interesa.
Ti signali,i vjetina njihovog koritenja posebno su vani za uspjeno komuniciranje u zdravstvu kao specifinoj
drutvenoj djelatnosti koja brine i najveem bogatsvu-zdravlju ljudi
Neverbalni signali se najee koroste sihronizovano sa verbalnim. Rijei potpomau gestove, i obratno u
svakodnevnoj interakciji ljudi.
Gestovi, mimika zapravo najee prate rijei, potvruju njihov smisao i dipunjuju poruku koju saoptavamo
rijeima, saotenim u usmenom i pisanom obliku.
Sredstva verbalne komunikacije sui govor i pismo,a sredstva neverbalne komunikacije su pokret tijela, poza,
izraz lica, ton glasa, pogled, poloaj u prostoru , gestikulacija rukama...
I zdravstvo kao specifina djelatnost izgradilo je svoj sistem neverbalnog komuniciranja izmeu zdravstvenih
radnika, pacijenata i drugih korsnika usluga. Njege ini specifian polaaj tijela u objektima(ambulatama, bolnicama),
specifino odijevanje pojedinih kategrorija, noenje amblema, poze, gestikulacije.
Istraovanja, realizovana na zapadu govore da su komunikativne mogunosti neverbalnih sredstava u zdravstvu, ali i
nekim drugi djelatnosti,a, esto vee od verbalnih.
Istraivanja govore da,u onom to recipijent zapamti, verbalni znaci(govor) kree se od 7 do 37 odsto,a uee
nevarlanih signala esto dosee u naem pamenju do 60 odsto.

Velika vanost neverbalnih znakova u komunikaciji ima povijesni aspekt. Ljudi su prvo komunicirali grimasama,
krikom, gestikulacijom,a tek kasnije je nastao govor.
Neverbalni signali prenose istinite poruke, dok govor esto sredtsvo manipulacije.Nekog moemo slagati rijeima,
ali je velika vjerovatnoa da e se la otkriti nekom kretnjom ili izrazom lica.
Zato je iztuzeno vano poznavati neverbalne znakove jer tako moemo bolje razumjeti ljude i smanjiti nesporazume u
komunikaciji.
Roditelje volimo vie zbog njihove neverbalno komunikacije, nego zbog njihove prie. Osmijeh na licu, gestovi koji
ohrabruju i podstiu, pokreti tijela u zdravstvenoj djelatnost imaju u izrazitu izraajnost zbog emotivnog stanja
osoba kojima je zdravlje ugroeno.
Tijelo kao poruka
Pokreti tijela, kao cjeline su svojevrsna poruka. Jedan engleski zooolog je ustvrdio da se svaki ovjek, posebno u
situaciji strah i srdbe bitno ne razliku od svog dalekog pretka i koji je ivio u oporu.

Postoje uglavnom etiri zone udaljenosti tijela:

1.Intimna udaljenost od nula do pola metra.To je komunikacija bliskih ljud, komunikacija zaljubljenih, grljenje,
tjeenje,zatiivanje. Kad nekog pustimo u na intimni prostor to je znak povjerenja
Kad, pak, neko ue u na intimni protsor nepozvan smatramo se ugroenim.U tramvaju, autobusu se ponaamo kao da
ljudi ne postoje.
2.osobna udaljenost od pola do 120 centimetara. Na toj udaljenosti ljudi se mogu rukovati, Komunikacija je bliska ali
ne vie lina i intimna.
3.Socijalna udaljenost je udaljenost od 120 centimetara do tri metra. Takva se udaluenost najvie praktikuje u
zdravstvu.To je komunikacija slubenih razgovora
4.Javna udaljenost je udaljenost veoj od 3,5 metra koristi se na skupovima na kojima dominira jednosmjerna
komunikacija govornika i publike.
Dok se spremamo da neto kaemo, ponaee zaboravljamo na ostale elemente kojima se koristimo dok govorimo.To
su ploaj ruku i nogu, puenje, izraz lica.
ak 60 odsto prvog utiska, pogotovo prilikom prvog kontakta formira se na osnovu neverbalne komunikacije. U
zdravstvu neverbalna komunikacija ima informativno, persuazivno, edukativno i terapeutsko svojstvo.
Dodiri utvruju istinu o zdravlju, podstiu motivaciju i pospjeuju lijeenje.
Izbor sredstava neverbalne komunikacije zavisi prostora, raspoloivog vremena,broja sagovornka i temperamenta
same linosti.
. Obraanje masi zahtijeva ire gestukulacije, nego kada se obraamo pojedincima. Besjede u amfiteratru zahtijervaju
specifian izbor poza, gestova, pokreta i njihovo usklaivanje sa govorom.
Komunkacija u prostoru podrazumijeva komunikaciju tijelom. Razdaljina tijela ljudi koji su se tek upoznali iznosi
obino 120 centimetara. Dobri poznanici dozvoljavaju razdaljinu od 8o centimetara. Pola metra i blie je
komunikacija tijelom intimnih osoba.
Gestovi, s tim u vezi mogu biti:
-svjesni,

-nesvjesni i
manipulativni
Svjesna neverbalna komunikacija predstavlja svjesno i kontrolisano kretanje u odnosu na sagovornika, verbalni tok i
odreeni prostor,Ovaj vid neverbalne komunikacije se obino uvjebava.
Svjesna neverbalna komunikacija u zdravstvu znai prihvatranje itavog niza standarda i ponaanja,kao to su
odreeni tip pozdravljanja, odijevanja, doekivanja, ispraanja
Standard propisuje kao se sjedi, ravne kime. podrazumijevaju se pokreti ustajnja, pozdravljanja, doekivanja
pacijenata, efova, kolega...
Nesvjesnu neverbalnu komunikaciju ini itav niz pokreta.Takvi signali su mrtenje, gutanje pljuvake, crvenilo lica,
unezvjereno kretanje, lutanje pogledom koji odaju nesigurnu i zastraenu osobu.

Manipulativna neverbalna komunikacija se uvjebava sa ciljem da zavede, da se realizuje neki cilj. Ovu vrstu
ponaanja vidimo na skuptinskim zasjedanjima, na suenjima kroz ponaanje odvokata sudija (toge, poze)
Komunikacija oima je drugo vano sredstvo neverbalne komunikacije. Postoji stara deviza da su oi ogledalo due.
Pogled moe da bude leden ili podravajui, odsutan ili koncentrisan.
.Gledamo druge prilikom upoznavanja, pozdravljanja, razmjene informacija, aktivnog sluanja, pokazivanje
intersovanja i posmatranja reakcija sagovornika.
Oima izraavamo ljutnju, ljubav, zaljubljenost, bliskog, nezaintersovanost.Kod dvoje zaljubljenih komunikacija
oima je najei oblik interakcije. Oni koji se mrze ne ele se vidjeti oima.
Mimika je vrlo esto sredstvo komunikacije. Prvi kontakt uspostavlja se pogledom, a osnovni utisak se stie
uoavanjem izraza lica.Stoga otvorena, prijateljska, nasmijeena lica, privlanija od zatvorenih, namurenih i ukoenih
faca.
U zdravstvu treba uvijek zadrati otvoren i prijarteljski izraz lica.Prijateljsko lice pokatzuje elju za razumijevanjem i
podravanjme koje je u zdravstvu najpotrebnije
Mrtenje, nabiranje ela su gestovi koji odaju neraspoloenje, nerazumijevanje i neslaganje. Miii lica su u stanju da
naine hiljadu epokreta. Svaki taj pokret je svojevrstan signal i poruka.
. Klimanje glavom dole gore je znak slaganja, a desno lijevo, je poruka neslaganja i neodobravanja
Sadrak komuniciranje
ine dodiri.Najuobiajeniji oblik dodira licem pojavljuje se kad se sretamo ili opratamo.Prenaglaena toplina se
izraava hvatanje ake objema rukama, hvatanje za nadlakticu, hvatanjem za rame.Grljenje predstavlja snaan
doivljaj u djetinjstvu, a kod odraslih osoba je vazan za duboke emocionalne trenutke
U veini zemalja ee je ljubljenje u obraz na javnim mjestima. Ljubljenje u usta je vezano za ljubvavne parove.
Sluanje kao neverbalna komunikacija
Sluanje je dio komunikacijskog procesa omoguava da se poruka razumije i otkrije njihovo znaenje. Postoje dvije
vrste sluanja:unutranje i spoljanje.
Unutranje podrazumijeva sluanje samog sebe, a spoljane je sluanje sagovrnika u okruenju.
in sluanja omoguava da se:

-sagovornik u potpunosti razumije

-informacija adekvatno primi i dekodira;
-otkije nain na koji sagovornik saoptava poruke;
-osmisli i postavi kljuno pitanje
-safovornik ili govornik podri.

U zdravstvu je sluanje potrebnije nego u mnogim drugim djelatnostima.Paljivo sluanje u zdravstvu pokazuje
interesovanje za ljude specifinih potreba i interesa, ukazuje im na panju i saosjeanje.Paljivo sluanje pacijenta
pretpostavka je tane dijagnoze i dobre preporuke.
Ruke kao sredstva komunikacije
Ruke su dio tijela koji se na bezbroj naina koriste u komunikaciji. Pokreti ruke znae prihvatanje, zagrljaj rukom je
izraz ljubavi ili simpatija. Ruke se koriste u fizikom sukobu
Lupanje rukom po stolu, dlan otvpren prema sagovorniku znai zaustavljanje sagovornika.. Stisnuta pesnica znai
bijes, preplitanje prstima podrazumijevaju nesugurnost i nervozu.
Komunkacija odjeom
Odjea koju nosimo, nain koji se eljamo, koristimo ukrase, ukraavmo tijelo predstavlja predstavljaju svojevrsne
poruke. To je nain izraavanja sebe, prua ljudima informacije o drutvenoj klasi, etnikoj identifikaciji, branom
statusu, pripadnosti grupi...
Pitanja:
Definiite pojam neverbalna komunikacija?
Koja sredstva neverbalne komunikacije najee korostimo u zdravstvu?
Zato neverbalni znaci imaju u zdravstvu terapeutska svojstva?
Nabroj i objasni norme komuniciranja tijelom u prostoru?
6. Zato je sluanje vano u zdravstvu?
7. Objasni sutinu komuniciranja dodirom?
8. ta postiemo komunikacijom odjeom?
9. Kakav treba da je izraz lica zaposlenih u zdravstvu?
10.Kakvi mogu biti gestovi i kakva je njihova sutina?
RAZVOJ NOVINARSTVA I MEDIJA...
(POJAM, ZNAAJ I ZNAENJE)
Razvoj komuniciranja nije mogue posmatrati izvan konteksta razvoja itavog drutva.
Povijest civilizacije zapoelo je komuniciranjem meu ljudima.
Izvori za izuavanje.Teoloko i materijal.poimanje

Mediji, novinarstvo i drutvo povezani su na tri naina

Prvo, povijest novinarstva je uslovljena razvojem pisane rijei i tehnologije za prenos informacija i poruka.
Pismo je izum naroda Istoka.
Savremena tehnologija za prenos podataka je izum naroda Zapada
Ta dva izuma daju obiljeje savremenog drutva
Zahvaljujui tehnologiji Zapad dominira svijetom dananjice.
Tree, opu historiju nije mogue razumjeti bez razumijevanja pisane rijei posebni historije komuniciranja. Kao
ogledalo drutva mediji predstavljaju neprocjenjih izvor za izuavanje prolosti narioda, njihove kulture, tradicije,
problema i dostignua.
Teoferast Renodo:Novine ne nude gotovu historiju nego grau za njeno pisanje
Mediji i novinarstvo su rezultat tenje ovjeka da obavijesti druge o zbivanjima oko sebe i da komunicira sa
okolinom.
Ovu radoznalost zadovoljavaju oni djelatnici iji je zadatak da informiu o ljudima i dogaajima.
Ustaroj Grkoj to su radili aedi.
Pretee novinara su Marko Polo, Herodot, Homer.
Novinarstvo je nasljednih Kursuss publikusa u drevnom Rimu.
Pretee novinara su glasnici koji su jurili drumovima starog is rednjeg vijeka.
Pretee novinara su marko Herodot, Homer, Marko Polo, Evlija elebija.
Novinarstvo je nasljednjik kursus publikusa i akti diurni u starom Rimu.
Razvoj tehnike u 16. I 17. vijeku poveae beskrajno krug recepijenata vijesti.
Razvoj drutva i tehnologije za prenos podataka uslovili su nastanak novinarstva, specifine profesije koja
zadovoljava sitinsku ljudsku potrebu-potrebu za informacijama.
ta je zapravo novinastvo ?
Novinarstvo je planska i organizovana djelatnost nastalo u odreenim historijskim okolnostima, kao nain, oblik i
sredstvo drutvenog komuniciranja pomou masovnih medija,prvenstveno tampe, radija, televizije, kompjutera.
Kao oblik i nain komuniciranja novinarstvo daje naglasak na prezentiranje injenica o stvarnosti na osnovu kojih se
moe,ne samo razumjeti svijet oko sebe, nego donijeti i relevatne odluke koje se tiu odnosa prema tom svijetu.
Novinarstvo zadovoljava sutinsku ljudsku potrebu za novim spoznajama i informacijama bez kojih se ovjek ne bi
mogao snalaziti u svijetu oko sebe. Grki filozof Platon uoio da je ovjek, u biti, komunikativno bie koje ima
pitrebu da stvara, obrauje i posreduje informacije.
Zadatak novinarstva je da:
- koristi tehnologiju za prenos informacija
-da informacije obrauje na prijemiv nain u obliku vijesti, izvjetaja, komentara...
-da informacije posreduje do ljudi i tako zadovoljava njihovu sutinsku potrebu, potrebu za novim informacijama
ta su mediji

Medijum(lat)=posrednik
Mas mediji posrednici mnotva informacija do mase (mnotva recepijenata)

TEORIJSKI I PRAKTINI ASPEKTI ODNOSA S JAVNOU (PR-a)U ZDRAVSTVU

Odnosi s javnou su ona vrsta komunikacije zdravstvenih ustanova iji je smisao u uspostavljanju jarmonije,
razumijevanja i sporazumijevanja, kako u samoj zdravstvenoj organizaciji, tako i sa okruenjem.
Odnosi s javnou je relativno nov pojam na naim prostorima koji je doao sa Zapada, prije neto ve od dvije
decenije. On je u mnogim sredinama zamijenio kategorije propaganda, informisanje javno komuniciranje i sl.
Autor pojma je ameriki propagandista Edvard Bernejs, koji je 1923. godine napisao knjigu Kristalizacije javnog
mnijenja, u kojoj je objasnio potrebu zamjene pojma propaganda, terminom public relations (PR).
Razlog zamjene jednog pojma drugim on je vidio u zloupotrebi pjma propaganda u nehumane svrhe, do eka je dolo
u Prvom svjetskom ratu.
PR u zdravstvu ima etiri funkcije
-funkcija menademnta
-kao profesija
-kao vrsta komuniciranja
-kao naukaTeorija je skup ideja i metoda pomou kojeg se stie do novog znanja.
Teorija opisuje i objanjava
Praksa realizuje znanje i postavke teorije
Teorija osvjetljava puteve prakse, praksa daje ideje za teoriju (Marks)
Postoje uglavnom tri grupe teorija o odnosima s javnou
Teorije odnosa
Kognitivne teorija
Teorije masovnog komuniciranja
1.Teorije odnosa
U teorije odnosa spadaju tri teorije:teorija sistema, situacijska teorija i teorija konflikata.
a)Teorija sistema
Svaka organizacija je dio sistema. Svaka organizacija je zapravo podsistem u nekom sistemu
Sistem ima svoje funkcionalne dijelove koji su meusobno povezani. To su sistemi kontrole, organizacije,
subordinacije, izvravanja....
a)Teorija sistema

Svaka organizacija je dio sistema. Svaka organizacija je zapravo podsistem u nekom sistemu
Sistem ima svoje funkcionalne dijelove koji su meusobno povezani. To su sistemi kontrole, organizacije,
subordinacije, izvravanja....
b)Situacijska teorija
-Odgovor na siuaciju
-Rjeavanje problema
-Uspostavljanje novih kvaliteta
-Usmjerevanje javnosti
c)Teorija konflikata
-Nastanak konflikta
-Fokusiranje na interes
-traenje rjeenja iz kojeg e proistei zajednika dobit
2.Kognitivne teorije:teorija akcije, teorija socijalne razmjene, teorija irenja, teorija socijalnog uenja
a)Teorija akcije polazi od stava ta su odnosi s javnou posljedica drutvene akcije iji je smisao u postizanju nekog
drutvenog cilja.
b)Teorija socijalne razmjene polazi od stanovita da su odnosi s javnou posljedica potrebe da se reazmjenjuju ideje i
miljenja u cilju zadovoljavanja zajednikih interesa i potreba
c)Teorija irenja
-Svnesnost.Pojedinac treba da bude izloen idejama
-Interes(ideja treba da zainteresuje pojedince
-Procjena(Pojedinac mora razmotriti ideju kao potencijalno korisnu
-Pokuaj (pojedinac isprobava ideju na drugima)
-Usvajanje (Usvajanje nakon uspjeno prijeene etiri faze
d)Teorija socijalonog uenja
-izloenost poruci
-sluanje poruke
-zanimanje za poruku
-razumijevanje poruke
Uenje kako poruku usvojiti i koristiti
-prilagditi se poruci
-nauiti poruku napamet
-vratiti poruku ako je potrebno
-Koristiti poruku za donoenje odluke

-ponaato se u skladu sa odlukom

-pojaavati djelovanje
-uvrstiti odluku shodno uspjehu djelovanja
3.Teorije masovne komunikacije
a)teorija potreba(Potrebe su pokreta PR_a)
b)Teorija interesa(PR je izraz interesa organizacije
c)teorija agende(Drutveni problemu usmjeravaju PR-a.
Odnosi s javnou su komunikacija koja implicira razumijevanje i harmoniju izmeu organizacije i javnosti.A
hermonije nema bez ugleda, percepcije, kredibilteta, povjerenja, sloge , obostranog razumijevanja koji se obezbjeuju
tanim, provjerljivim, uvjerljivim i pravovremenim informisanjem javnosti.
Otuda je i razlika izmeu odnosa s javnou propagande, marketinga, iglaavanje i reklame.
Propagande je komunikacija iji je smisao u usmjeravanju miljenja, osjeanja i ponaanja ljudi.
Marketing je poslovni koncept koji ima etiri elementa:proizvod, cijena distribucija i promocija.
Oglaavanje je, najee, obvjetenje koje sadrai provjerljive informacije
Reklama je propagandni metod afirmisanja pozitivnoh sviojstava neke robe ili usluge, u interesu onog ko robu
reklamira.Reklama ima ogranien vremenski okvir.
Lobiranje je takoe metod odnosa s javnou.Koristi se u animiranju voa grupa koji se nalaze na pozicijama
odluivanja.
ema komuniciranja u PR-u je slina emi propagandnog komuniciranja.Ima est elemenata: Strateg-komunikatorporuka-medij-javnostt-ponaanje javnosti
KOME TREBAJU ODNOSI S JAVNOU ILI PR-a
-Institucije vlasti
-Privredne kompanije
-Drutvene i politike organizacije
-Dratvne ustanove
-Dobrotvorne organizacije
-Vjerske zajednice
-Vojska
-Meunarodni poslovi
Svi oni imaju potrebu da komuniciraju sa javnoi i da obavjetavaju javnost. Zato organizuju slube za odnose s
javnou.
Interna i eksterna javnost
Interna javnost je javnost unutar organizacije( menadment, zaposlei u organizaciji, lanopvi partije, slubenici
ustanova i instituacija)

Eksterna javnost je javnost van organizacije(poslovni partneri, vlast, lokalna zajednica,meunarodne organizacije
Za uspostavljanje odnosa s javnou koriste se uglavnom dva modela organizovanja:
-vlastita sluba za PR i specijalizovane agencije.
SLUBE PR U ZDRAVSTVU IMAJU SLJEDEE ZADATKE:
1-Savjetodavni posloviu domenu komuniciranja
2-Analiziranje buduih trendova u zdravstvu
3-Istraivanje stavova i miljenja javnosti o zdravstvenoj ustanovi
4-Utvrivanjre dvosmjerne komunikacije
5-Odnosi s medijima
6-Spreavanje sukoba i nesporazuma
7-Unapreivanje uzajamnog potovanja i drutvene odgovornosti
8-Usklaivanje linog i opteg interesa
9-Sticanje ugleda
10-Izgradnja imida i identiteta
11-Privlaenje kvalitetnog osoblja.
STRUNJACI ZA PR RADE SLJEDEE POSLOVE
Rije je o osobama sa visoko strunim znanjima iz domena komunikologije i zdravstva. Zadatak im je da, da u
okviru organizacije:
1.Istrauju javnost i njeno ponaanje u odnosu na organizaciju
2.Planiraju odnose s javnou
3.Organizuju komunikaciju s javnou
4.Organizuju i realizuju pravovremenu evaluaciju rezultata odnosa s javnou
5-Sudjeluju u kreiranju poslovne politike
6-Kreiraju programe PR
7-Piu prigodne govore
Obavljanje pomenutih poslova podtrazumjeva sljedee kvalitete strunjaka za PR
-kreativnost
-pozitivna linost
-dinamizam
-komunitaktivnost
-smisao za humor

-spsobnost pridobijanja povjerenja

-znaiteelja
-energinost
-osjeajnost
-drutvenost
-objektivnost
-odgovorna osoba
8-Organizuju medijske dogaaje
9-Dizajniraju postere, oglase, web stranicu organizacije
10-Propremaju reklamne spotove i dinglove
11-Organizuju medijske dogaaje
12-Organizuuju internu komunikacikju unutar organizacije
13-Uspostavaljaju dnose sa lokalnom i irom zajednicom
14-Upravljaju odnosima s javnou u kriznim situacijama
PORED OVIH PRIRODNIH KVALITETA PR STRUNJAK TREBA DA IMA KVALITETE KOJI SE STIU
OBBRAZOVANJEM
Sposobnost uvjeravanja
Pismenost
Poznavanje medija
Istraivako analitike spsoobnosti
Organizacione sposobnosti
Informisanost o organizaciji i okruenju
Menaderske sposobnosti
Pitanja:
1.ta su zadaci strunjaka za PR
2.Razlika izmeu PR-a i propagande
3.Kome trebaju odnosi s javnou
4.Koja se sva modela organizovanja PR-a primjenju u praksi
5.Koje kvalitete strunjak za PR stie obrazovanjem
6.Koje poslove obavljaju slube za odnose s javnou
7.ta rade strunjaci za PR

8.Odnosi s javnou i reklama?

9.Mjestu PR-a u marketingu
10.PR i lobiranje

ULOGA VERBALNE KOMUNIKACIJE U ZDRAVSTVU

Svaki ovjek, u svakodnevnom ivotu, uspstavlja odnose sa drugim ljudima komunikacionim sredstvima i metodama
koje su primjene trenutku, vremenu i prostoru
Tu komunikaciju on on uspostavlja koritenjem odgovarajuih sredstava (rijeima, mimikom, gestukulacijom) koji se
posreduju putem raznih kanala ( interpersonalno, putem radija, televizije) i sl.
Najei oblici komunikacije meu ljudima se odvija u dimenziji verbalne i neverbalne komunikacije, dakle rijeima
ili gestovima.
U praksi je se ta dva ooblika komuniciranja koriste uglavnom sinhronizovano dajui puno znaenje eljama i
ciljevima interakcije meu ljudima.
ta je verbalna komunikacija?
Verbalna komuniakcije je ona vrsta interakcije meu ljudima u kojoj se veza uspostavlja rijeima. U toj komunikaciji
rijei su nosioci odreenih znaenja.
Rijei povezane u odgovarajue smisaone cjeline ine reenice,a niz reenica je- govor ili jezik. Govorni jezik je
najznaajnije sredstvo komunicirnja meu ljudima. Bez jezika ovjek kao drutveno bie nije mogu.
Zbog komunikativnih mogunosti govora i jezika naunici su mu davali najudesnija svojstva. Rimski teroretiar
govornitva Kvintilijan je tvrdio da je jezik najvei dar koji je Svemugii podario ovjeku.
Jezik se koristi u komunikaciji na govorni i na pisani nain. U oba ova naina koritenja jezika.
Pored sinonimnih, dakle istoanih osobina jezika i govora, mogue je uoiti i izvjesne razlike izmeu ova dva pojma
Govor je sistem glasova i glasovnih kombinacija koje ovjek proizvodi svojih govovrnim organima, Jezik je govorni
sistem jedne grupe ljudi, (nacije, naroda). Jezik je sistem znakova koji koje neka drutvena grupa razumije i pomou
kojeg se sporazumijeva. Postoje uglavnom tri obiljeja govora i jezika.
1.jezik ili govor je drutvena kategorije. Ljudi se smao u drutvu razumiju u sporazumijeva.
2. Jezik je historijska kategorija. Nastao je u nekom vremenu, razvija se i nestaje. U svijetu sada ima oko 35oo jezika.
3. Jezik je osnovno obiljeje nekog naroda, njegove kulturew i ttradicije.
Jezik ima uglavnom est funkcija:
Osnovno sredstvo komuniciranja i instrument saoptavanja misli,
Sredstvo izraavanja miljenja,
Element organizacije i koordinacije,
Faktor socijalizacije
Osnovno sredstvo uvjeravanja, informisanja i edukacije
Faktor komunikacije meu grupama, narodima i nacijama.

Govorm ili jeziko u zdravstvu izreaavamo itav sistem socijalnih odnosa(poloaj, specivinost radnih zadataka ,
dunosti, nadlenosti, hijerahiju, kompetencije, strune spsobnosti, odnos prema okolini, radnom kolektivu i sl.) Bez
upotrebe jezika te funkcije ne bi bile mogue
U svakodnevnoi komunikaciji u zdravstvu rijei mogu imati denotativno i konotativno znaenje.
Denottivno znaenje podrazumijeva da r da odreene rijei razumiju svi krosinici odreenog jezika
Konotativno ili dodatno znaenje je odreeno iskustvom. razumijevanjem samo neke grupe ili pojedinca. Huligani
imamu svoje rijei.Podruma je u ratu oznaavala straivog ovjeka. Rijer skokan za nekoga ima znaenje
snalaljivog ovjeka koji ne bira sredstva da doe do noca.
U argonu doljaka u sarjevu pojam pitari osnaava ljude iz staroj jezga grada.
Da bi verbalna poruka bila razumljiva u zdravstvenoj djelatnosti potrebno je .
-razumljiva ,
-jednostasvna,
-ponovljiva,
-uvjerljiva i
-usmjerna (da ima svrhu).
Govor se u praksi realizuje na verbalni vokalni i na verbalni pisani nain
VERBALNA VOKALNA KOMUNIKACIJA
Gvorimo najee verbalno . U verbalnom govoru u zdravstvu posebno je vano:
1.ta rei (tema, sadraj poruke)
2 Kako to rei ((nain saoptavanja poruke),
3. Kada rei
4. Gdje rei
5. Kome rei
Osnovni vidovi saoptavanja u verbalnoj komunikaciji na podruju zdravstva su: monolog i dijalog.
Monoloka forma bernalne vokalne komunikacije prisutna je uglavnom na skupovima u zdravstvenoj organizaciji gdje
odreeni rukovodioci izlau svoje pruke grupi ljudi (rjee pojedincima.
To su radni sastanci, struna savjetovanja, predavanja i sl.
Monolog sadri sljedee elemente:
-Uvd
-sadraj monologa,
-zakljuak.
Rei ta rei, to rei i ta sam rekao.
Na gfodinjicama i drugim prigodnim prilikama u zdravstvu koristi se tradicionalna monolaka forma koja je poznata
po naztivu-besjeda. To je sloena forma koja se rijetka u praksi, ali su besjednici na visokoj cijeni.

Za besjedu je bitno planiranje i realizacija. Planiranje podrazumijeva:

-kvalitetnu pripremu,
-raconalnan raspored materijala kako bi govor bio organizovan i logian,
- sinhronizacija verbalnogg i neverbalnog
-poentiranje snanim zakljuko, porukom i sl.
U interpretaciji bezsjede bitno je iskazati:
-pozitivnu anegiju,
-vjerovati u onoi to se saoptava,
-povezati poruke besjede sa interesima slualaca
Dijalog je vrsta verbalne komunikacije u kojem muljenja, osjeanja razmjenjuju dvije osobe. Dijalog ili razgovor
omoguuje promjenu miljenja pod utjecajem argumenata sagocvornika.
Dijalog se obino realizuje u etiri faze
1.poetna faza (razmjena pozdrava)
2. utvrivanje teme razgovora
3. Realizacija razgovora
4. zakljuak
U zdravstvu je potrebno :
-razviojati sklonost prema sluanju,
-stvriti povoljan ambijent za sagovornika,
-ispoljiti interesovanje za ono to saoptava sagovornik,
-shvatiti ono tp sagovornik saoptava
-postavljati pitanja i na taj nain izrazizi interesovanje
-sugestije treba sauvati za kraj razgovora.
U odnosu na cilj saggovornika dijalog moe biti:
-persuazivni ili ubjeivaki
-pregovaraki,
-istraivaki
-informativni
-usaglaavajui i
-svaalaki
VERBALNA PISANA KOMUNIKACIJA

Verbalna pisana komunikacije je ona komunikacija u kojoj se govorno saoptavanje izraava grafikim snakovima
(pismom) na odgovarjuim materijalima.
Specifinosti pisane komunikacije ogledaju se:
-U procesu enkodiranja odnosno pretvaranja rijei u odgovarajue grafike znake
-Proces dekodiranja,
-Proces distribucije
-Proces fid beka, odnosno odgovora.
Za studente zdravstvenih stdija osnovni obklik pisanog rada je seminarski rad koji ima sljedeu strukturu:
-naslovna stranica
-rezime
-sadraj
-uvod
-glavni dio rada (poglavlja)
-zakljuak i
-literatura
PREPREKE U FERBALNOJ KOMUNIKACIJI
Komunikaciju u zdravstvu ograniavaju sljdee prepreke
-ograniena sposobnost primaoca informacija i poruka (obrazovni nivo, starosna dob)
-fiziko ometanje panje
-nejasno formulisani iskazi
-neuskalenost znaenja
-konfuzno i nejasno saoptavanje informacija
- Ti i JA poruke

Ti poruke su ona vrsta govornog ili pisanog saoptavanja u kojima se ocjenjuje, procjenjuje iili kritikuje neije
ponaanje u komunikacije.
Ti poruke mogu meutim imati i pozitivan kontekst u obliku, pohvala, podsticanja ohrabrenja i sl.
Ja poruke podrazumijecaju saoptavanja osobe koja uzima sebe kao pozitivan primjer, kao sredstvo potrebne
identifikacije.
Pitanja:
1.Zato je jezik osnovno sredstvo komuniciranja
2. U emu je razlika izmeu govora i jezika

3. navedi osnovna obiljeja jezika

4. Koje kvalitete mora imati verbalna poruka u zdravtsvu
5. kada se u zdravstvu koristi monoloka forma komunikacije
6.Navedi faze dijaloga u zdravstvu
7.Kakav moe biti dijalog u zdravstvu
8.ta je verbalna pisana komunikacija
9.U emu se ogledaju specifinosti pisane komunikacije u zdravstvu
10.Koje su najee prepreke uspjenpj verbalnoj komunikaciji u zdravstvu