Zeri islam

Glasislama

A ko govori ljepe od onoga koji poziva
Allahu, koji dobra djela ini i koji govori:
'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

^

v

^ u

!]

c
S
E
G
R
E
G
A
C
I
J
I
!
w
w
w
.
g
l
a
s
-
i
s
l
a
m
a
.
i
n
f
o
M
U
S
L
I
M
A
N









M
U
S
L
I
M




11. A'BAN 1434. | 20. J UNI 2013. | BROJ 243 | GODI NA X VI I | CI J ENA: 100 DI NARA | BiH 2 KM | EU 3 | US 4 $ | CG 1 | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2
ALLAH ZAHTI JEVA DA SE SVAI JE PRAVO POTUJE, DOBRO I NI , I DA SE BLI NJI MA UDJELJUJE, I RAZVRAT I SVE TO JE ODVRATNO I NASI LJE ZABRANJUJE; DA POUKU PRI MI TE, ON VAS SAVJETUJE.
ODRAN
OGLASNI PROSTOR
POZIV NA SURADNJU
PRETPLATA
E-MAIL
REDAKCIJA
:
redakcija@glas-islama.com
SEAD AIROVI
:
seadsacirovic@yahoo.com
IFET ALIKOVI
:
ifet.alickovic@glas-islama.com
SALAHUDIN FETI
:
salahudin@glas-islama.com
Redakcija Glasa islama odgovorna je samo za stavove iznesene u rubrici Nae vienje.
Za stavove u ostalim prilozima odgovorni su potpisani autori.
PORTAL
GLAS ISLAMA
:
www.glas-islama.info
EL-KELIMEH
:
www.kelimeh.com
ISLAMSKA ZAJEDNICA
:
www.islamskazajednica.org
IZLAZI MJESENO
IZDAVA
:
Izdavaka ustanova El-Kelimeh, Novi Pazar
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
:
Sead airovi
TEHNIKI UREDNIK
:
Ifet Alikovi
REDAKCIJA
:
erif ai
Nermina Rebronja
UREDNIK PORTALA
:
Salahudin Feti
SARADNICI
:
Read-ef. Plojovi
Dr. hfz. Almir-ef. Pramenkovi
Mr. Enver Omerovi
Senad Redepovi
Mersada - Nurudina Agovi
Mirsad - Mirza Kurga
DISTRIBUCIJA
:
Malik Nurovi
LEKTURA
:
Samir krijelj
TAMPA
:
Grafokarton, Prijepolje
ADRESA
:
Ul. Gradska 1, 36300 Novi Pazar, Srbija
TEL/ FAX
:
(381)20 337 270
U
Vanjska stranica cijela: 150 EUR
Unutranja stranica cijela: 120 EUR
Pola vanjske stranice: 75 EUR
Pola unutranje stranice: 60 EUR
etvrtina vanjske stranice: 40 EUR
etvrtina unutranje stranice: 30 EUR
Osmina vanjske stranice: 25 EUR
Osmina unutranje stranice: 20 EUR
Oglaavanje u 6 brojeva
Plaanje unaprijed: popust od 25%
Plaanje po isteku: popust od 15%
Oglaavanje u 12 brojeva
Plaanje unaprijed: popust od 35%
Plaanje po isteku: popust od 25%
Oglaavanje u vie od 12 brojeva
Popust od 40%
Kao mjeseni list bavimo se
vjerskim, drutvenim i kulturnim
temama, te geopolitikim i
strategijskim istraivanjima.
Pozivamo autore i istraivae,
kao i prevodioce na suradnju; da
objavljuju svoje autorske radove,
kao i prijevode, u formi analitike,
kolumne, reportae, intervjua...
itaoce pozivamo da kandidiraju
i podre nae projekte, akcije i
ideje.
Potovani itaoci,
budite i Vi pretplatnici Glasa islama!
Godinja pretplata za itaoce iz Srbije
iznosi 1000 RSD.
Za informacije o pretplati za inostranstvo
obratite se na kontakt telefon Izdavake
ustanove "El-Kelimeh"
Za pretplatu kontaktirajte nas na
+381 (0) 20 334 020
ili na email: kelimeh@gmail.com
Adresa:
Izdavaka ustanova El-Kelimeh Novi
Pazar ul Gradska 1, 36300 Novi Pazar,
Srbija
Rjeenjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je re gistrovan kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod registarskim brojem 2281.
vamo
e pro
FREEDOM OF SPEECH
3 Glas islama
BROJ 243/GOD. XVII
RAMAZAN - MJESEC ODABRAN
D
olazak Ramazana, sa svim nimetima i bla-
godatima koje sobom donosi, ne ostavlja
nikoga ravnodunim. U tom pravcu ve
trebaju biti usmjerene nae misli, osjeaji, nade i
dove. Vakat je da se krene sa linim i kolektivnim
pripremama kako bismo spremni doekali pred-
stojei mjesec posta, teravija, nonog namaza, mu-
kabela, zikra, skruenosti, iftara i sehura. Ramazan
nam dolazi kao milost i nada, kao resurs koji nam
pomae da oivimo praktinu vjeru u sebi, u svo-
me ivotu, u svojoj porodici, meu svojom djecom,
a to je ono najvanije i najinteresantnije, da te vri-
jednosti prenesemo na njih, na komije, na svoje
okruenje. Imperativ je u mjesecu milosti, oprosta,
oslobaanja od dehennemske vatre, otvorenih
dennetskih kapija, dobrote i ljepote, traiti prili-
ku za svoju nafaku, za Dennet, kroz ibadete po-
sta, namaza, iskrene dove, uenja Kurana, sluanja
mukabela. Trebamo kroz davanje zekata i sadeka-
tu-l-fitr istiti i osigurati imovinu koju nam je Allah
d.. iz svoje neizmjerne milosti podario. U Rama-
zanu trebamo vie vremena provoditi sa svojom
porodicom, gdje emo kroz zajednike ibadete,
post, iftar i sehur ojaiti meusobno povjerenje,
ljubav i samilost, te uvrstiti veze kroz iskreni raz-
govor sa svojim roditeljima, hanumom i djecom,
to e otvoriti puteve prisnosti i povjerenja, gdje
emo djelovati odluno i ustrajno u namjeri da ih
sauvamo zala i poasti vakta u kojem ivimo.
Nimalo nije lahko u vremenu tekih smutnji, ne-
morala, ope ekonomske i moralne krize uvati i
nositi emanet vjere. Zato je obaveza da se ukljui-
mo i da djelujemo na njih s pozicije vjere i moral-
ne odgovornosti. Vjera i moral, kao najjai resursi,
glavno su oruje protiv nemorala i ope drutvene
krize. A Ramazan je najljepa prilika da se ove vri-
jednosti uveaju, iskau i na druge prenesu. Rama-
zan je posebna prilika koja nam daje snagu, volju i
htijenje da radimo za dobro vjere na svoju i opu
korist ovjeanstva. Sve je drugaije i bolje u naj-
odabranijem mjesecu. Ni u jednom mjesecu nije
tako mila sedda i namaz kao u Ramazanu, ni u jed-
nom mjesecu nema ovjek jake volje za obavljanje
namaza u damiji, za uenje Kurana, za pojaanim
ibadetom kao u mjesecu posta. Kae Allah d..:
O vjernici! Propisuje vam se post kao sto je propisan
onima prije vas da biste se grijeha klonili, i neznatan
broj dana, a onome od vas koji bude bolestan ili na
putu isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva pod-
nose otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko dra-
ge volje da vie, za njega je bolje. A bolje vam je neka
znate da postite. (El-Bekara: 183-184) Prenosi se od
Selmana el-Farisija r.a. da bi Poslanik a.s. odrao
govor uoi Ramazana i rekao: O ljudi, dolazi nam
Ramazan, najodabraniji mjesec, u njemu je poela
objava Kurana, u njemu je jedna nafila kao farz u
drugim mjesecima, a farz u njemu je kao sedamdeset
farzova u drugim mjesecima mimo Ramazana. U nje-
mu Allah d.. uveava opskrbu vjernicima i onaj ko
nahrani postaa imat e nagradu kao i posta, s tim
da se od postaeve nagrade nita ne oduzima.
Vjernici ispunjeni radou i posebnim raspolo-
enjem doekuju Ramazan, zahvaljuju Allahu d..
i ue dove da im ojaa zdravlje i da snage da ga
isposte i u ibadetu provedu. ak i ljudi koji puno
grijee u Ramazanu nastoje biti bolji i klone se ha-
rama. Ramazan je ansa da se klonimo smutnje i
nereda, a da se posvetimo Kuranu i dovi.
Meu ljudima vlada nepovjerenje, zavist i zloba.
Za te i sline bolesti lijek se postie redovnim izvr-
avanjem ibadeta i uvanjem propisa vjere. Rama-
zan je mjesec u kojem se vjernici natjeu u dobrim
djelima. Svaka lijepa rije, osmjeh, svako dobro dje-
lo na Gospodar u Ramazanu viestruko nagrau-
je. Ramazan je prilika da raistimo sa grijesima, da
uinimo iskrenu tevbu i da ista srca uemo u post
nastavljajui i nakon Ramazana da ivimo u hairu i
dobru klonei se harama. Ramazan je prilika da se
halalimo sa naom braom i sestrama, da se izmi-
rimo i budemo to je mogue vie svjesniji Allaha i
Njegovih imperativa, kao i zabrana. Satisfakciju ka
tom cilju traimo u obeanjima Allaha d.. Koji je
mjesec posta podijelio na milost, sveopi oprost i
oslobaanje od vatre. Pa ima li lakeg i boljeg na-
ina za spasenje od mjeseca koji nam ubrzo dolazi.
Neka nam je svima hairli i mubarek najodabraniji
mjesec Ramazan!
NAE VIENJE
U Ramazanu trebamo vie vremena provoditi sa svojom porodicom, gdje emo kroz
zajednike ibadete, post, iftar i sehur ojaiti meusobno povjerenje, ljubav i samilost,
te uvrstiti veze kroz iskreni razgovor sa svojim roditeljima, hanumom i djecom, to e
otvoriti puteve prisnosti i povjerenja, gdje emo djelovati odluno i ustrajno u namjeri
da ih sauvamo zala i poasti vakta u kojem ivimo.
20. JUNI 2013.
4 Glas islama SLUBENI RETROVIZOR INFORMATIVNA SLUBA MEIHATA
N
a svom redovnom zasjedanju odranom 1.
juna 2013. godine, Sabor Islamske zajednice u
Srbiji usvojio je Izvjetaj o radu organa, usta-
nova, slubi i udruenja Islamske zajednice, kao i zavr-
ni raun za prolu i prijedlog budeta za tekuu godinu,
uz konstataciju da je izvjetajna godina obiljeena sta-
bilnou uprkos svim problemima i izazovima.
Sabor je tom prilikom pohvalio insistiranje Meihata
na finansijskoj samoodrivosti ustanova, te podrao za-
kljuke sa posljednje sjednice Meihata.
Sabor je formirao Vie disciplinsko vijee u sastavu:
dr. hfz. Almir-ef. Pramenkovi, Hazbija Kala i Harun Pre-
ljevi.
Na istom zasjedanju Sabor je formirao petolanu
Komisiju za unapreenje jedinstva meu muslimanima
koju ine: hfz. Abdurahman-ef. Kujevi, dr Smajo Ser-
hatli, Sevder-ef. Bajrami, dr Adnan auevi i Harun
Preljevi.
Sabor podrava odluke Meihata u vezi sa neustav-
nim djelovanjem pojedinih uposlenika pod izgovorom
Inicijataiva za pomirenje i trai od Meihata da poduz-
me sve potrebne mjere protiv onih koji djeluju mimo
Ustava i drugih normativnih akata.
N
a redovnoj sjednici odranoj 28.05.2013. god.
Meihat Islamske zajednice u Srbiji jedno-
glasno je usvojio izvjetaje o radu ustanova i
udruenja Islamske zajednice. Tom prilikom Meihat je
istakao vanost stabilnosti i razvojnog kursa ustanova i
udruenja Islamske zajednice, a posebno pohvalio rad
Djejeg mekteba Reuda i Wildan, Centra za humanitar-
ni rad Hajrat i Izdavake kue El-Kelimeh po kojima je
Islamska zajednica prepoznatljiva i u irem regionu. Od
nosioca izvjetaja zatraeno je da intenziviraju pred-
stavljanje javnosti postignutih rezultata koje su poseb-
no ustanove Islamske zajednice ostvarile.
Za predsjednika Upravnog odbora Fakulteta za
islamske studije imenovan je dr. Enver Gici.
Na ovoj sjednici Meihat je formirao stalnu komisiju
za polaganje hifza u sastavu: hfz. Abdurahman-ef. Ku-
jevi, dr. hfz. Almir-ef. Pramenkovi i hfz. Irfan-ef. Mali.
Na istoj sjednici Meihat je jednoglasno izrekao po-
sljednje upozorenje pojedinim uposlenicima Islamske
zajednice zbog djelovanja pod izgovorom Inicijativa
za pomirenje nakon ega bi svaka aktivnost te vrste
bila normativno procesuirana i sankcionisana. Njihovo
djelovanje ocijenjeno je destruktivnim i suprotno Usta-
vu, normativnim aktima i interesima Islamske zajedni-
ce. Svaka dobronamjerna i korisna inicijativa dobro je
dola, ali iskljuivo posredstvom legalnih i legitimnih
organa Islamske zajednice, istakli su lanovi Meihata.
SABOR FORMIRAO KOMISIJU ZA
UNEPREENJE JEDINSTVA MEU
MUSLIMANIMA
MEIHAT USVOJIO IZVJETAJE O
RADU USTANOVA IZe
G
lavni muftija Islamske zajednice u Srbiji
i muftija sandaki Muamer-ef. Zukor-
li, u pratnji sekretara Meihata Samira
krijelja, 25/26. juna 2013. godine, prisustvovao
je Petom meunarodnom mirotvornom forumu
pod naslovom Islam religija mira i stvarala-
tva koji se u organizaciji Uprave Islamske za-
jednice odravao u glavnom gradu Republike
eenije Groznom.
Uesnici Foruma su se kroz izlaganja bavili
temom odnosa religije i vlasti u savremenom
drutvu, kao i odnosa medija prema religiji.
Glavni muftija izlagao je na samom poet-
ku rada konferencije govorei na temu odnosa
religije i vlasti u savremenom drutvu. U svom
izlaganju Muftija je istakao da je ovo tema koja
e sve vie zaokupljati savremeno drutvo koje
oekuje nove odgovore ne zadovoljavajui se
suhoparnim principom odvojenosti vjere od dr-
ave.
Muftija je takoer ukazao na slinosti izmeu
problema i izazova muslimana Balkana i Kav-
kaza upuujui na nunost saradnje i razmjene
iskustava.
U radu Foruma uestvovali su predstavnici
islamskih zajednica Kavkaza, Baltika, Srednje
Azije i openito Rusije. Forumu su prisustvovali
i vjerski predstavnici Kuvajta, Pakistana i Indije,
kao i pojedinih islamskih organizacija Zapadne
Evrope, Sjeverne Amerike i Australije. Na Foru-
mu je uestvovao i izaslanik patrijarha Ruske
pravoslavne crkve Kirila. Osim Muftije, sa po-
druja bive Jugoslavije nije bilo predstavnika
drugih islamskih zajednica.
Nakon zavretka Foruma usvojena je zajed-
nika rezolucija.
G
lavni muftija, muftija sandaki Mua-
mer-ef. Zukorli, 03.06.2013. godine,
primio je grupu od 40-ak studenata
islamskih fakulteta, meu kojima su bili najbroj-
niji studenti Fakulteta za islamske studije u No-
vom Pazaru i Islamskog univerziteta u Medini.
U toku dvoasovnog druenja i razgovora,
Muftija je upoznao studente sa opim stanjem u
Islamskoj zajednici, vizijama i planovima daljeg
razvoja, kao i opstrukcijama i problemima sa ko-
jima se Zajednica suoava.
Ovom prilikom studenti su iznijeli svoja vie-
nja izazova koji se nalaze pred Islamskom zajed-
nicom iskazujui spremnost da se i u toku studi-
ja, a i nakon toga, stave na raspolaganje i sudje-
luju u unapreenju islama i Islamske zajednice.
Tokom razgovora studenti FIS-a u Novom
Pazaru zatraili su da im se omogui u toku ili
nakon studija boravak na nekoj od obrazovnih
ustanova u arapskom svijetu radi unapreenja
znanja arapskog jezika.
Uz razliita iskustva studenata u Novom Pa-
zaru i Medini, konstatovano je da je pored kla-
sinog obrazovanja o vjeri potrebno unaprije-
diti praktino znanje o stanju u kome e nakon
zavretka studija vriti svoju islamsku misiju.
Studenti su izrazili zadovoljstvo zbog ovog
susreta iskazujui potrebu da se ee viaju
sa elnicima Islamske zajednice kako bi imali
punu informaciju o aktivnostima i deavanjima
u Islamskoj zajednici.
GLAVNI MUFTIJA NA KONFERENCIJI U EENIJI
MUFTIJA RAZGOVARAO SA STUDENTIMA
ISLAMSKIH FAKULTETA
5 Glas islama
BROJ 243/GOD. XVII
INFORMATIVNA SLUBA INFO
B
IH Reisu-l-ulema mr. Husein-ef. Ka-
vazovi 25. maja 2013. godine prisu-
stvovao je u Viegradu obiljeavanju
21. godinjice stradanja Bonjaka, gdje su
mnogobrojni Viegraani uenjem Fatihe
i simbolinim bacanjem 3.000 rua u rijeku
Drinu na mostu Mehmed-pae Sokolovia i
klanjanjem denaze obiljeili vrijeme tekog
stradanja Bonjaka u Podrinju tokom agresi-
je na Bosnu i Hercegovinu.
Na mezarju Straite klanjana je denaza i
obavljen ukop sedmero identificiranih Bo-
njaka koji su ekshumirani iz jezera Peruac
2010. godine. Dvije najmlae rtve u trenut-
ku smrti imale su samo est, odnosno sedam
godina ivota, a dvije najstarije 78 i 74 godi-
ne.
Reisu-l-ulema je u Viegradu klanjao de-
nazu rtvama zloina i poruio da zloincima
ne pripada budunost. Budunost pripada
ovom narodu, koji je nevin stradao i ovo je
njegova zemlja. I ovaj most ovdje gradili su
nai preci. Oni koji su eljeli da on povezuje
narode, da povezuje dvije obale. Bonjaci,
nemamo drugog puta do puta onog koga je
pokazao Mehmed-paa Sokolovi. Mi smo
narod koji mora graditi mostove. Mostove sa
onim ljudima koji su estiti, onima koji ele
estito ivjeti s nama - kazao je reisu-l-ule-
ma Kavazovi.
Reisu-l-ulema je, takoer, iskazao uvjere-
nje da e Srebrenica i ono to se dogodilo u
Srebrenici za nekoliko godina biti od velike
vanosti za srpski narod, jer e Srebrenica
ostati vjeita lekcija koju e morati nauiti, a
to je da zlo nije ni njihova budunost.
Obiljeavanju stradanja Bonjaka u Vie-
gradu pored Reisu-l-uleme, muftije gora-
danskog Hamed-ef. Efendia, te mnogih
imama, prisustvovao je veliki broj predstav-
nika nevladinih organizacija, kao i veliki broj
graana iz cijele Bosne i Hercegovine.
Naglasivi da se ne moe desiti nita gore
od onoga to je bilo 1992. godine, Bakira Ha-
sei, predsjednica Udruenja ena - rtva
rata kazala je: Ne mogu oni ubiti i zaklati
onoliko koliko majka Bonjakinja moe rodi-
ti. Kamo puste sree da ima pravde, danas bi
SIPA otila na Rodi brdo i uhvatila Jovana
Popovia i druge koji su svojom rukom ubili
etvoro meu sedam njih kojima e se da-
nas klanjati denaza.
Zahvalivi se na ukazanom povjerenju da
kao Udruenje iskau sauee rtvama rata,
koordinatorica Udruenja ene u crnom
Staa Zajovi je rekla: Posebnu zahvalnost
i divljenje moramo iskazati enama iz Vi-
egrada koje su smogle snage da govore o
monstruoznom zloinu ratnog silovanja,
koje su svojom hrabrou utrle put enama
irom svijeta da se bore za kanjavanje zlo-
ina nad enama i civilnim stanovnitvom.

Hvala vam po ko zna koji put na topli-
ni i ljudskosti sa kojom nas primate. Jer mi
znamo odakle dolazimo. Iz drave koja je
nasljednica zloinakog reima, iz drave
koja je izvrila agresiju na vau zemlju, orga-
nizovala zloine, vojne i paravojne formacije
i nije se zaustavila. Ni nakon 2000-te godine
nije dolo do raskida sa tom zloinakom
prolou. Danas imamo na vlasti kreatore i
sauesnike politike 90-ih - istakla je Zajovi.
Meu sahranjenim u Viegradu su i Vilda-
na Zuki, ubijena sa svega est godina, i Ni-
had Ibievi, kojem je ivot oduzet u sedmoj
godini ivota. Senada Muhi, sestra danas
ukopanog Nihada Ibievia, rekla je da nije
u stanju pronai rijei kojim bi mogla opisa-
ti svoju bol: Nemam rijei kojom bi opisala
bol za sedmogodinjim djeakom koji nita
u ivotu nije proivio. Moj brat je tek zakora-
io, tek je poeo ivjeti - kae Senada Muhi.
Od posmrtnih ostataka njenog brata do
sada je pronaena samo jedna kost, govori
Muhi te, kako kae, njegov tabut sve govo-
ri. Da je preivio rat moj brat bi danas imao
28 godina. Moda bi bio oenjen ovjek.
Ja uvijek o tome razmiljam, kako bi danas
izgledao, ta bi u ivotu postigao. Moj otac
je imao pet keri i on je bio na jedini brat.
Ipak, okonao je smru - kroz suze pria Se-
nada Muhi.
Ona je dodala da se njena porodica nada-
la da je Nihad jo uvijek bio iv jer, kako kae,
dosta je djece odvedeno u Srbiju. Nada je
umrla, a bol e biti nastavljena - kae Sena-
da, dodavi da njena sestra jo uvijek nije
identifikovana. Mi znamo ko su poinioci,
samo je njih teko privesti pravdi. Sve su ovo
uinili nai komije. Mi dokaza nemamo, ali
znamo da su oni. Na nama je da uimo svoju
djecu da nikada ne zaborave zloin koji su
nam napravili nai komije. Dakle, nikada ne
zaboravimo ta su nam napravili komije ko-
jima smo toliko vjerovali - kazala je Muhi,
odgovarajui na pitanje kakva je njena po-
ruka onima koji su poinili ove stravine zlo-
ine.
air Zuki, amida posljednji put isprae-
ne Vildane Zuki, kae da je taj dan najtei
u njegovom ivotu. Ipak je, s druge strane, i
radostan jer su posmrtni ostaci njegove bra-
tine pronaeni. Zuki je dodao da je Vilda-
na ukopana pored svoje majke i nane, te da
njen brat, koji je ubijen sa deset mjeseci, jo
uvijek nije pronaen.
Naalost, tuga je velika. Kosti male Vilda-
ne nisu pronaene, izuzev jedne male koti-
ce, uz pomo koje je, prilikom DNK analize,
ustanovljeno da pripada njoj. Tako su ostaci
Vildane danas pokopani u epruveti. Nihad
Ibievi, djeak od sedam godina, takoer
je danas ukopan na mezarju Strazite pored
svoje majke. alosno je, 1992. godine i Vil-
dana i Nihad su trebali krenuti u prvi razred
osnovne kole; ali, naalost, oni su otili u
smrt zajedno sa svojim roditeljima i braom
i sestrama - rekla je predsjednica Udruenja
porodica nestalih lica i civilnih rtava agresi-
je Viegrad 92 Hedija Kasapovi.
Hedija Kasapovi navodi da je znaajan
broj ratnih zloinaca iz Viegrada jo na slo-
bodi i nikada nisu ni procesuirani. Iz ovog
kraja samo se 13 zloinaca nalo na sudu,
tako da nije rijetkost da se stanovnici ovog
grada s njima svakodnevno sreu. Tako se
desilo i u subotu. Kako kae Kasapovi, to-
kom ceremonije, na mostu pored njih pro-
ao je ovjek koji je vrio ratne zloine po-
znat po nadimku Pipa.
Na mezarju Straite ukopani su: Vildana
(Demal) Zuki (1986-1992), Nihad (Islam)
Ibievi (1985-1992), Kasim (Hasan) Hasi
(1914-1992), Aziz (Halil) Ali (1953-1992), Fa-
dila (Imir) Bonjak (1934-1992), Nura (Red-
o) anto (1948-1992), evka (Ibro) Selman
(1918-1992).
REISU-L-ULEMA KLANJAO DENAZU RTVAMA ZLOINA U VIEGRADU
Na mezarju Straite klanjana je denaza i obavljen ukop sedmero identificiranih Bonjaka koji su
ekshumirani iz jezera Peruac 2010. godine. Dvije najmlae rtve u trenutku smrti imale su samo est,
odnosno sedam godina ivota, a dvije najstarije 78 i 74 godine.
20. JUNI 2013.
6 Glas islama
INFO NERMINA REBRONJA
U
kasnim veernjim satim u petak
14.06.2013. u centru Novog Pazara
pripadnik obezbjeenja Rasima Lja-
jica i Meha Mahmutovica, Iksan Zejnelovi,
vatrenim orujem nanio je teke tjelesne po-
vrede Aldinu-Diku Dolovcu.
Kako oevici tvrde, u Dolovca je, dok je pro-
lazio na motociklu oko 23 sata na uglu Ulica
28. novembra i AVNOJ-a, iz vatrenog oruja
ispaljeno vie hitaca s lea od strane niim
izazvanog Iksana Zejnelovia, nanijevi mu
teke tjelesne povrede.
Dolovac je nakon toga hitno prebaen u
novopazarsku bolnicu gdje mu je vieasov-
nom hirukom intervencijom spaen ivot.
Upueni tvrde da je Zejnelovi prije dvi-
je godine stavljen na platni spisak Gradske
uprave pod kontrolom Rasima Ljajia sa za-
datkom da se obrauna sa aktivistima Mei-
hata.
U toku prologodinje predizborne kam-
panje Zejnelovi je hapen zbog pucnjave,
nakon ega je na intervenciju Ljajia brzo pu-
ten.
Radi se o osobi sa pozamanim kriminal-
nim dosijeom u policiji, a u posljednje vrije-
me vrlo esto je dovoen u vezu sa trgovi-
nom narkoticima.
Naalost, teror nad nedunim ljudima u
Sandaku se nastavlja uz blagoslov ili direk-
tnu podrku vlasti.
Tim povodom, glavni muftija Islamske za-
jednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli je, u ne-
djelju 16.06.2013. u 12 asova, odrao kon-
ferenciju za medije u Velikoj sali Meihata na
kojoj je govorio o pokuaju ubistva aktiviste
Islamske zajednice Aldina-Dika Dolovca od
strane obezbjeenja ministra Ljajia i plae-
nika GU Novi Pazar Iksana Zejnelovia.
Obraanje Glavnog muftije na konferenciji
prenosimo u cijelosti.
- Povod, ovog obraanja javnosti je poku-
aj likvidacije Aldina-Dika Dolovca, koji se
desio oko 22:15 asova na gradskom etalitu
u Novom Pazaru, u petak, od strane Iksana
Zejnelovia, pripadnika obezbjeenja mi-
nistra Rasima Ljaia i gradonaelnika Meha
Mahmutovia, uposlenika Gradske uprave u
Novom Pazaru, koji je te veeri sa lea u Do-
lovca ispalio vie hitaca iz vatrenog oruja,
nanijevi mu teke tjelesne povrede, nakon
ega je Dolovac hitno prebaen u novopazar-
sku bolnicu, gdje mu je ukazana pomo i na-
kon vieasovne hirurke intervencije on se,
hvala Bogu, za sada nalazi u stabilnom stanju
i, kako ljekari kau, van je ivotne opasnosti.
Imao sam prilike posjetiti Dika Dolovca,
koji mi je kazao da je te veeri prolazio na
svom motociklu usporeno, ulicom koja se
kria sa gradskom etalitem, na kome je
bilo vie stotina graana, te da je bono sa
zada prvo pogoen u predjelu noge, nakon
ega je pao na zemlju i da je Zejnelovi pri-
ao i ostale hice ispalio dok je leao na zemlji.
Kae: Podigao sam desnu ruku prema glavi i
tada zadobio vie hitaca u desnu ruku, koji su
oito bili namijenjeni glavi.
Imao sam prilike uvjeriti se svojim oima
da na njegovom tijelu ima izmeu sedam i
devet rana, tri u predjelu desne ruke, dva u
predjelu stomaka i tri ili etiri u predjelu nogu
ili butina. Samo Allahova volja, da ivot ovog
mladog ovjeka bude spaen presudila ja
da on ostane u ivotu. Prisutni graani, a sa
nekoliko njih smo imali prilike i razgovarati,
zaprepateni su nainom ovog ubistva u po-
kuaju, mukim, kukavikim nastojanjem da
se jedan mladi ivot likvidira. Svi koji poznaju
Aldina-Dika Dolovca znaju da je to jedna ista
dua koja ne misli nikome zlo.
Diko Dolovac nije na platnom spisku Islam-
ske zajednice, niti bilo koje ustanove ili orga-
nizacije pri Islamskoj zajednici. On je aktivista
Islamske zajednice, volonter koji se uvijek
stavljao na raspolaganje u raznim prigodama
i aktivnostima Islamskoj zajednici i drugim
ustanovama pri Islamskoj zajednici.
Nema nikakve sumnje da ovaj zloin nije
bez pozadine. Rije je o poruenoj likvidaciji
koja ima jasnu pozadinu i namjeru od strane
poslodavaca ubice, a to je da se poalje po-
ruka terora i straha prvo ljudima oko Muftije
sandakog, dakle oko mene; drugo - alje
se poruka terora svim aktivistima Islamske
zajednice, koji oito predugo odolijevaju
svim oblicima pritisaka, a znate da se prote-
kle godine permanentno smjenjuju koncepti
mrkve i tapa - potkupi ili zastrai. Nismo za-
boravili da veina ljudi koji su dali potpise za
moju kandidaturu za predsjednika Republike
prole godine bili su pozivani od strane naj-
bliih saradnika ministra Ljaia i bilo im je pri-
jeeno. Mnogi su nakon toga osjetili posljedi-
ce, pogotovo oni koji su imali svoje zanatske
radnje, trgovinske ili neke druge privredne
subjekte. Razne inspekcije su bile njihove kr-
vopije. Meutim, i pored takvih pritisaka, jako
veliki broj ljudi je ostao dosljedan ciljevima za
koje se zalae Islamska zajednica i u instituciji
i organizaciji okupljene oko Islamske zajedni-
ce.
Oito da nervoza onih koji stoje iza tih pri-
jetnji i pritisaka raste, pogotovo zbog injeni-
ce da su njihova izborna obeanja iz dana u
dan sve vea la, jer su krivili nas da svojom
otrom retorikom tjeramo investitore, inve-
stitore koji se nikada nisu pojavili. Kako ih
moemo tjerati ako ih nikada nismo vidjeli?!
No, i pored toga to takve optube nisu sta-
jale, lino sam se potrudio i poslao poruku
svojim saradnicima da maksimalno budemo
obazrivi u svojoj retorici i to ste mogli zapaziti
u posljednjoj godini dana, to je zapravo bila
moja poruka javnosti: Ne elim ni implicitno
dati povoda da neko svoj nerad, korupciju i
kriminal pravda naom otrom retorikom.
Time smo omoguili da se iz dana u dan ra-
skrinkavaju sve lai i sva kriminalna pozadina
vladajue strukture u Novom Pazaru i drugim
gradovima Sandaka i zapravo taj do kraja
pacifistiki odnos i davanje prilike ma kako
osvojenoj vlasti da uradi to to je obeala gra-
POKUAJ LIKVIDACIJE NAOIGLED VIE STOTINA GRAANA
Samo Allahova volja da ivot ovog mladog ovjeka bude spaen presudila
je da on ostane u ivotu.
Ovo je posljednji trenutak da se uputi
poziv vlasti, ali ne vie onim dijelovima vlasti
ije su ruke krvave, ve najviim instancama
vlasti koje uporno svojom retorikom i po-
stupcima pokazuju da ele zatititi narod od
kriminala i korupcije, na osnovu onoga to
su do sada radili, ali za Beograd i svoj srpski
narod. Mi imamo dovoljno elemenata da im
povjerujemo, ali naalost program borbe
protiv kriminala i korupcije ne da nije doao
u Sandak, ne da se ne odnosi na Sandak,
ve ovdje je on unaprijeen.
POSLJEDNI POZIV VLASTIMA
7 Glas islama
BROJ 243/GOD. XVII
anima doveo je do gubljenja ivaca te vlasti
koja, evo vidite, ne preza ni od najsvirepijih
postupaka koji su doveli Novi Pazar u stanje
Beograda '90-tih, kada su eskadroni smrti, iza
kojih su stajale razne politike i bezbjedno-
sne strukture, ubijali sve one koji se sa njima
ne slau i koji ne ele da pristanu da budu nji-
hove sluge. To se evo sada 2013. godine dea-
va ovdje u Novom Pazaru i u Sandaku. Pret-
hodno Ali, pa Derdemez, pa Hajdinovi, evo
sada Dolovac. U veini sluajeva ne zna se ni
ko. Sada se zna ko, jer taj koji je pucao na Do-
lovca vjerovatno je mogao nai neko drugo
mjesto da to uradi, ali logika terora nije samo
likvidacija. Logika terora je poslati poruku u
najveoj guvi, i to gdje? Jedno jedino prediz-
borno obeanje koje je ova vlast ispunila je
gradsko etalite. U ta se pretvorilo gradsko
etalite? U poprite ubistava, krvi i likvidaci-
je! Kako se osjeaju roditelji iji sinovi, keri
ili oni lino trebaju proetati gradskim etali-
tem koje je eto, hvala Bogu, ureeno.
I kada taj ko muki i svirepo nasre na jedan
mladi ivot pred oima vie stotina graana
odeta i, kako neki kau, uzme svoj automobil
ili motocikl sa slubenog parkinga Gradske
uprave i ode gdje eli, gdje policija dolazi na-
kon dvadeset minuta, a mogu zamisliti kakve
su aktivnosti pokrenute da se dotini uhvati
poto nikakvih do sad pokazatelja nema da
su mu na tragu, a kamoli da su ga uhvatili,
ta treba da zakljuimo? Nismo vie u prilici
da zakljuujemo. Mislim da su svi resursi str-
pljenja iscrpili. Nama se ovdje svakodnevno
javljaju grupe graana, zabrinuti, ogoreni,
bijesni, koji kau: Ne zanima nas ni policija, ni
pravosue, ni tuilatvo, ni opina, ni politika.
Mi emo se samoorganizirati da branimo svoj
dan, svoj ivot, svoju duu, svoju djecu, svoje
dostojanstvo. Uprkos i naoj odlunosti, naa
poruka je bila: STRPITE SE! Bez obzira to je
nama jako teko da poaljemo takvu poruku.
Jako teko je ljude pozivati na strpljenje kada
su u pitanju razularene, kriminalne kategorije
ubica. Zato razularene, ko ih je razulario?! Pa
onaj ko je njihova zatita u Vladi! Onaj koji sje-
di u Vladi, a glavni je zatitnik kriminalaca, ve-
ine kriminalaca i ubica u Sandaku. On im je
skinuo ular i zato su razulareni, jer se osjeaju
sigurnim, jer mogu sa platnog spiska drave,
konkretno Gradske uprave u Novom Pazaru,
da rade ta hoe, da ubijaju ljude, da prolije-
vaju nevinu krv. Ne bi me iznenadilo da je to
dio i neke ire politike kojom treba ponovo
aktivirati curenje Bonjaka iz Sandaka, jer
programi '90-tih nisu dali konane rezultate,
nije iselilo onoliko koliko je trebalo da iseli,
pa sada u konceptu opeg siromatva, neza-
poslenosi, politike, lai, prevare i korupcije,
treba jo dodati i osjeaj nesigurnosti i onda
beznae ljude pokree na mir. Taj momenat
nipoto ne smijemo zanemariti.
Ovo je posljednji trenutak da se uputi po-
ziv vlasti, ali ne vie onim dijelovima vlasti ije
su ruke krvave, ve najviim instancama vlasti
koje uporno svojom retorikom i postupcima
pokazuju da ele zatititi narod od kriminala
i korupcije, na osnovu onoga to su do sada
radili, ali za Beograd i svoj srpski narod. Mi
imamo dovoljno elemenata da im povjeruje-
mo, ali naalost program borbe protiv krimi-
nala i korupcije ne da nije doao u Sandak,
ne da se ne odnosi na Sandak, ve je ovdje
on unaprijeen. Pored onoga to smo ima-
li kao klasine oblike kriminala koji su ovdje
bujali posljednjih decenija, kao to je promet
narkoticima, razni drugi oblici kriminala, kon-
vencionalni oblici kriminala, mi smo ovdje
dobili unapreenje kriminala gdje imamo
surova i brutalana ubistva, na etalitu pred
djecom i porodicom, na parkiralitu, na trgu,
pred kuom. I to se zove evropski Novi Pa-
zar, to je politika koja treba da i ovaj dio uini
integralnim dijelom Evrope. Teko toj Evropi
ako bude izgledala kao evropski Novi Pazar.
Ona sigurno tako nee izgledati jer ide svojim
putem, ali smo naalost mi taoci, i ovaj narod
je talac onih koji u evropskoj, demokratskoj
retorici imaju krvave ruke do ramena.
Zato svi estiti ljudi, a oni su veina, ne smi-
ju dopustiti da kriminal i teror, koji se nastoji
nametnuti ovom narodu, daju svoje rezultate,
a dat e svoje rezultate ukoliko se ljudi ponu
sklanjati i gledati da samo oni preive i da nije
vano ta se deava drugome. Onaj koji tako
pomisli moe samo odloiti sopstvenu trage-
diju, a onda e ta meka zaigrati na njego-
vom pragu, na bilo koji nain, prije ili kasnije.
Zato pozivam najvie vlasti u Beogradu
da ovaj prostor ponu tretirati kao dio svo-
je ustavne i zakonske obaveze. Ovdje nije
mogue zaustaviti ovaj katastrofalni proces
kozmetikim intervencijama. Besmisleno je
ovdje traiti pojedinane kadrovske interven-
cije. Ovdje se mora korjenito sasjei pozadina
kriminala, a pozadina kriminala se dogaa na
relaciji Gradska uprava i ministar koji je zastu-
pa u Vladi u Beogradu. Ukoliko se to ne desi,
zaista nismo daleko da se na ovom prostoru
situacija otme kontroli.
Pitanje novinarke Sandak TV Meke Deko-
vi: Graani Novog Pazara putem protesta,
kao to smo imali prilike vidjeti, trae pravdu.
Da li ih Vi podravate i ta mislite o tome?
Niko nema pravo zabraniti graanima da
protestuju. ak im niko nema pravo zabraniti
da se samoorganiziraju. Niko ljudima nema
pravo zabraniti da brane svoj ivot, svoju po-
rodicu i svoje dostojanstvo. Apsolutno po-
dravam svaku aktivnost graana koja ide u
pravcu zaustavljanja ovog zloinakog, krimi-
nalnog i ubilakog procesa. Svim sredstvima
koja su mi na raspolaganju u se boriti da vie
nijedan nevini ivot ne strada. Ali bez obzira
to su mehanizmi Islamske zajednice vrlo ra-
sprostranjeni, oni se tiu vjere, kulture i ob-
razovanja, a ne tiu se bezbjednosti. Zato je
obaveza zatite graana, njihovih ivota, slo-
bode kretanja, na dravnim organima.
Pitanje novinara Radija Sto plus Ishaka
Slezovia: Mediji navode da je Va bivi ef
obezbjeenja pucao na sadanjeg efa obe-
zbjeenja. Vi kaete da je on volonter. Da li je
on volontirao na obezbjeenju ili na drugim
poslovima?
Kad sam kazao da Diko Dolovac nije na
platnom spisku Islamske zajednice, niti jed-
ne institucije, besmisleno je zamisliti da on
moe biti ef obezbjeenja. ef obezbjee-
nja iskljuivo moe biti profesionalno lice
koje se bavi tim poslom. Dakle, to bi trebala
da bude elementarna informacija koju svi
treba da znaju i razumiju. Dolovac je bio na
raspolaganju Islamskoj zajednici za bilo koju
vrstu volontiranja, ukljuujui i redarske po-
slove na skupovima, ali i sve druge poslove,
kao i veina aktivista Islamske zajednice, jer
Islamska zajednica je institucija koja funkcio-
nie na energiji njenih pripadnika, bilo linoj
ili finansijskoj. Prema tome, to je ovdje potpu-
no uobiajeno. Nema nikakve sumnje da to
to su objavili srbijanski mediji, a znamo da
su to mediji u kojima Rasim Ljaji poruuje
vijesti, pie ih, pa ih dostavlja, ima za cilj da
skrene panju sa sutine i samo po sebi go-
vori u kakvom stanju, etikom rasulu je onaj
koji poruuje i onaj ko je napisao takvu vijest.
ovjek ima osam ili devet pogodaka iz vatre-
nog oruja, a stavlja se u prvi plan da li je on
bivi ili sadanji, odnosno ef obezbjeenja
itd. Prema tome, oita je namjera da se skrene
panja sa sutine. Sutina je svirepost ubistva
u pokuaju i pozadina, a injenica da je ubi-
stvo narueno. To je sutina. injenica je da
je dotini Zejnelovi radio u portirskoj slubi
Islamske zajednice, ali kada smo saznali da
ima jako bogat kriminalni dosije on je istjeran
iz slube obezbjeenja gdje je radio. Naravno
da je la da je ikada bio ef obezbjeenja, ali
vi znate koliko objekata ima Islamska zajedni-
ca i svi su obezbijeeni. Ja vam tvrdim da ve-
inu ljudi koja radi u obezbjeenju pri objek-
tima Islamske zajednice i ne poznajem. Neke
poznajem, ali to sada uope nije vano. inje-
nica je da je dotini sa kriminalnim dosijeom,
da je plaenik Gradske uprave, a svakako da
mi raspolaemo i raznim drugim informaci-
jama koje su jako simptomatine, jer se radi
o ovjeku koji je na platnom spisku Gradske
uprave koji je prije dva mjeseca boravio u Si-
riji mjesec dana. Ne vjerujem da je u Siriji bio
na odmoru. Naa saznanja su da je tamo bio
po zadatku da napravi obavjetajni izvjetaj o
borcima u Siriji koji su iz Sandaka. Mislim da
je izvjetaj pravio za svoje poslodavce, a po-
slodavci za svoje poslodavce. Svakako da su
to informacije sa kojima mi raspolaemo. Do-
tini je posljednjih mjeseci boravio bilo gdje,
osim na svom poslu u Opini. Dakle, radi se
o profilu koji je plaen za specijalne zadatke,
a oito je jedan od specijalnih zadataka bio i
ovo svirepo ubistvo u pokuaju.
Meihat Islamske zajednice u Srbiji
izraava duboku ogorenost i najotrije
osuuje muki pokuaj ubistva aktiviste
Islamske zajednice Aldina Dolovca od
strane pripadnika obezbjeenja ministra
Rasima Ljajia i gradonaelnika Novog
Pazara Meha Mahmutovia, Iksana Zej-
nelovia.
Napad s lea vatrenim orujem, kojim
je Dolovac sa vie hitaca teko ranjen
pred vie stotina prisutnih na gradskom
etalitu, ukazuje da je rije o unaprijed
planiranom zloinu.
Nema sumnje da se radi o jo jednom
oruanom napadu kojim se graani No-
vog Pazara i Sandaka izlau osjeaju
nesigurnosti koji ima za cilj da skrene
panju sa katastrofalnog politikog, eko-
nomskog i socijalnog stanja za koje je
odgovorna vlast, a posebno vladajue
stranke u Novom Pazaru i drugim mjesti-
ma Sandaka.
Nakon nekoliko nerasvijetljenih ubi-
stava iza kojih stoji iskljuivo nehat i ko-
laboracija vlasti sa kriminalcima i ubica-
ma, injenica da poslije ovako svirepog
napada na nedunog graanina izvrilac
moe mirno odetati do automobila na
slubenom parkiralitu Gradske uprave i
nestati u nepoznatom smjeru, predstav-
lja stravinu poruku graanima nakon
ega teko moe biti strpljenja.
Posljednji je trenutak da nadleni orga-
ni postupe u skladu sa svojim ustavnim
i zakonskim obavezama i zatite graane
od ovakvih i slinih napada.
Uz puno razumijevanje uznemirenosti
graana, pozivamo ih da ostanu pribrani
te da se ustegnu od samoorganizovanja
i drugih oblika uzimanja zakona u svoje
ruke, to bi samo otealo ionako teku si-
tuaciju.
MEIHAT OSUDIO MUKI POKUAJ
UBISTVA ALDINA DOLOVCA
20. JUNI 2013.
8 Glas islama
INFO NERMINA REBRONJA
U
organizaciji Bonjake kulturne zajednice, u
utorak 18.06.2013. godine, pred Gradskom
upravom u Novom Pazaru okupilo se vie
stotina graana povodom protesta pod sloganom
SVI PROTIV UBICA!
Uz tekbire i uzvike: Uprava napolje, Ubice napo-
lje otpoeo je miran protest na kome se prvi obra-
tio sekretar Bonjake kulturne zajednice Salahudin
Feti.
Potovani sugraani i sugraanke, itelji Novog
Pazara i cijelog Sandaka, Vi koji potujete svetost
ivota, dostojanstva i slobode, prije nego prozbori-
mo o povodu dananjeg okupljanja pozivam vas da
se uenjem Fatihe sjetimo naih sugraana koji su
ubijeni na bigajri hakk (na pravdi Boga), radei svoje
poslove i privreujui za svoje porodice.
Nakon uenja Fatihe prisutnima se, ispred porodi-
ca likvidiranih, obratio Nezir Ali, brat rahmetli Haru-
na Alia. On se na samom poetku zahvalio graani-
ma to su doli da podre ovaj protest i istakao da se
puno puta obraao nadlenim organima da pronau
ubicu njegovog brata.
Godinu i po dana me lau: 'Ubio ga oficir u penziji,
ubio ga policajac u penziji...' Do dan-danas odgovora
nema. Ili smo u Beograd i alili se . Ja sa ovoga mje-
sta tvrdim da su ljudi u SUP-u ili nestruni, ili nee da
rade svoj posao, ili stoje iza ubica. elim da 'pozdra-
vim' Veljovia to kae da su njegovi radnici struni.
Znai oni su struni da ubijaju i da pljakaju - nagla-
sio je Ali.
Zatim se skupu obratio gospodin Sead airovi,
izabrani predstavnik naroda u Gradskoj skuptini No-
vog Pazara.
Po strani stavljam svoju politiku pripadnost za
cilj da se rasvijetle ubistva, da se pohapse oni koji li-
kvidiraju nae graane, da se ovim kriminalcima koji
rade u ovoj zgradi, kao i njihovom efu u Beogradu,
stane u politiki kraj - istakao je airovi.
On je prisutne podsjetio na ubistva vlasnika mje-
njanica i posljednjeg ubistva u pokuaju i dodao
da e se ovakvi incidenti deavati sve dok postoji
korumpirana, kriminogena, mafijaka politika vlast
u ovome gradu. Ova vlast je sposobna samo da uzi-
ma nau krv, da likvidira nae graane, samo zato to
ne misle onako kako oni hoe. airovi je naglasio
da elnici Gradske uprave hitno podnesu ostavke jer
nisu sposobni da vode ovaj grad.
Ovom skupu se odazvao i predsjednik Bonjakog
nacionalnog vijea gospodin Samir Tandir. On je ista-
ko da je ponosan na sve koji su doli jer su pokazali
da se ne boje diktatora, narko-dilera, kuma pazarske
mafije Rasima Ljajia i njegovih kordona smrti i pod-
sjetio prisutne na to ko je prvi, nakon Miloevia, do-
veo andarmeriju u Novi Pazar.
Danas smo svi jedno, zlu se danas mora stati na
put. Danas smo doli da kaemo da je pokuaj likvi-
dacije Aldina Dika Dolovca prevrio svaku mjeru.
Tandir je poslao javnu poruku, kako Gradskoj up-
ravi tako i Beogradu, da nema obrauna sa organizo-
vanim kriminalom dok kum pazarske mafije, Rasim
Ljaji, ne bude iza reetaka.
Hoemo siguran Novi Pazar, hoemo siguran San-
dak, neemo ni Beograd devedesetih, ni Bejrut. Ovo
je civilizovan grad i mi smo na to ponosni rekao je
Tandir.
Naposljetku skupu se obratio simbol otpora od
zuluma, nepravde i diskriminacije, glavni muftija
Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef Zukorli. On je
poselamio skup i izrazio potovanje prema svetosti
ljudskoga ivota, koji se ni sa im ne moe mjeriti.
Izraavam potovanje vama koji ste doli, koji
ste spremni prkositi politici terora, potkupljivanja i
prijetnji i doi ovdje svojim licem, jasno, neskriveni,
ne bojei se ovih to vas sa prozora zgrade snimaju
i prebrojavaju, da dokaete da ih se ne bojite. Vi ste
sjeme opstanka ovoga naroda, a sjeme treba uvijek
biti najkvalitetnije, a to ste zapravo vi!
Muftija je podsjetio na probleme sa kojima se
Islamska zajednica susretala u posljednjih deset go-
dina, kazavi kako nije dobro sve posmatrati iz pri-
krajka, mislei da e se na posljednjem problemu
zavriti.
Prvo su nam cijepali Islamsku zajednicu, pa su
nam otimali vakufsko zemljite, vjeronauku, osporili
izbornu volju graana, krali i potkupljivali izbore, pa
su mnogi utjeli mislei na tome e se zavriti. Ali vi-
dite, ne zavrava se - zlu i zloinu nikada nije dosta.
I svako poputanje pred zloinom jeste podravanje
zloina.
On je istakao da se ova borba ne mjeri brojem ve
ubjeenjem, uvjerenjem, ljudskou, hrabrou koje
nema alternativu, dodavi da vlast skree panju sa
problema graana i da nema nita od silnih obea-
nja koja se odnose na otvaranje radnih mjesta i do-
voenja investitora. Muftija se kratko osvrnuo i na
konferenciju za medije gradonaelnika iji je govor
okien mrnjom i tekim rijeima, pokazavi da oni
zaista stoje iza zloina i da su na strani ubica, stavivi
u jedan ko rtvu i zloinca.
Uz veliki angaman oni uspijevaju obmanuti jav-
nost u Srbiji, Bosni, na Balkanu, meunarodnu jav-
nost, ali nas u Pazaru, u Sandaku ne mogu obmanu-
ti - naglasivi da Srbiji ne moe biti dobro ako je loe
Sandaku i Bonjacima.
Muftija je ukazao na dvije linije podrke ovih zloi-
na. Jedna ide od lokalnih vlasti u Sandaku do mini-
stra Ljaia, a druga ide kroz liniju policije, specijalnih
policijskih snaga, onih koji su bili na Hadetu ilegal-
no, po narudbi ministra Ljhaia. On je javno zatra-
io od premijera Daia, njegovog zamjenika Vuia
i predsjednika Nikolia da se obraunaju sa ilegalnim
policijskim snagama koje je umijeane u likvidacije i
kriminal.
Ovo je posljednji trenutak i poziv vrhovnoj vlasti
da se hrabro obraunaju sa tim dijelovima specijal-
nih snaga, u protivnom, zaista se situacija moe oteti
kontroli.
Muftija je na kraju svog obraanja zatraio da se
rasvijetle pozadine svih ubistava.
Traimo od policije i tuilatva da hitno rasvijetle
sva ubistva i likvidacije koji su se posljednjih godina
desili u Sandaku, ali takoer traimo da rasvijetle i
pozadine tih likvidacija i da ne ostave van domaaja
zakona one koji su inspirisali ta ubistva ili davali na-
loge.
Skup je zavren mirno, bez ijednog incidenta.
SVI PROTIV UBICA
Zlu i zloinu nikada nije dosta i svako poputanje pred zloinom jeste
podravanje zloina
Ovo je posljednji trenutak i poziv vrhov-
noj vlasti da se hrabro obrauna sa tim dije-
lovima specijalnih snaga, u protivnom, zaista
se situacija moe oteti kontroli.
POSLJEDNI POZIV VLASTIMA
9 Glas islama
BROJ 243/GOD. XVII
MERSADA NURUDDINA AGOVI ANALIZE
K
oliko je neka zemlja demokratska
govore statistiki podaci o nasilju
i kriminalu koji se u njoj dogaaju.
Situacija postaje alarmantna kad se pove-
a broj plaenih ubistava u zemlji. O njima
mnogi mediji izvjetavaju subjektivno, polu-
istinito ili razvodnjeno, zavisno od toga ijim
su se interesnim krugovima priklonili. Na ta-
kav nain je u srbijanskim medijima objavlji-
vana vijest o jednom mukom pokuaju ubi-
stva koji se dogodio u centru Novog Pazara.
Naime, 14. juna 2013. godine, u veernjim
satima, u centru Novog Pazara, pripadnik
obezbjeenja ministra Ljajia i gradona-
elnika Meha Mahmutovia, izvjesni Iksan
Zejnelovi, muki s lea ispalio je nekoliko
hitaca u aktivistu volontera Islamske Zajed-
nice u Srbiji Aldina Dolovca. Kako se navodi,
nakon to je Dolovac ranjen pao na plonik,
Zejnelovi mu je priao i ispalio jo nekoli-
ko hitaca u pravcu glave, prilikom ega je
Dolovac uspio podii ruku i zatititi glavu.
Prisutni graani su odmah pozvali policiju.
Zejnelovi je mirno otiao do svog automo-
bila i odvezao se u nepoznatom pravcu. Iako
se zloin dogodio u centru grada, policija je,
iz nekog razloga, dola tek nakon dvadeset
minuta od vremena njegovog izvrenja.
Nakon to je javnost upoznata sa informa-
cijama da Zelnelovi ima podeblji kriminalni
dosije, ona se zgraava nad injenicom da
je jedna takva osoba mogla biti zaposlena
u Gradskoj upravi. Meutim, ne iznenauje
mnogo injenica da je ovaj kriminalac i pri-
padnik obezbjeenja ministra Ljajia, ob-
zirom na prirodu Ljajievog viegodinjeg
djelovanja protiv interesa naroda iz kojeg
potie.
Prema svim relevantnim pokazateljima,
Gradska vlast u Novom Pazaru je dovela grad
u katastrofalno stanje, prekrila sva svoja
predizborna obeanja i izazvala probleme u
svim segmentima egzistencije graana. Gra-
ani su ogoreni to je komfor, nemar, nerad
i pasivnost funkcionera na vlasti prerasla u
njihovu aktivnost u nasilju.
Kojoj je to politici u interesu da podrava
slubenike i funkcionere koji su pasivni u
dobru, a aktivni u zlu?
Svaka drava je duna da svim svojim gra-
anima osigura slobodu, jednaka prava, mir
i sigurnost. Pravo na ivot je temeljno ljud-
sko pravo, a pravosue koje funkcionie na
bazi moralnih naela trebalo bi biti temelj
svakog pravednog drutva. Ostaje da se vidi
koliko e pravosue Republike Srbije biti
povezano sa pravdom i ime e doprinijeti
da se iskorijeni nasilje koje je, naalost, in-
korporirano u svim segmentima drutva.
Vjerski i nacionalni lider bonjakog na-
roda u Sandaku Muamer-ef. Zukorli je u
mnogo navrata ukazivao na propuste dra-
ve kada su nasilje i kriminal u pitanju. Oi-
gledno je da je nekome takvo ukazivanje
zasmetalo i da se sada pripadnici Islamske
zajednice i drugi savjesni graani na razne
naine pokuavaju zastraiti od strane, vla-
stima dobro poznatih, kriminalnih krugova.
Meutim, nadati se da je pravda dostina
i uvijek na strani dostojanstvenih lanova
drutva koji zemljom hodaju uzdignute gla-
ve i ista obraza.
Bonjaka kulturna zajednica u Sandaku
pozvala je sve savjesne graane Novog Pa-
zara i ire, sve politike i vjerske predstavni-
ke, te predstavnike iz kulture, da prisustvuju
protestnom skupu pod nazivom Svi protiv
ubica koji se odrao ispred Gradske uprave
Novog Pazara u utorak 18. juna 2013.godine
u 14 asova. Dolazak velikog broja savjesnih
graana podsjetio je drutvo da je dolo
vrijeme da drava nae volje i naina da ko-
nano stane na put organizovanom nasilju i
kriminalu u zemlji, kako bi ona mogla zaista
postati demokratskom.
Oekuje se strogo kanjavanje svih slu-
benika organa vlasti koji su povjerene im
dunosti dosad obavljali suprotno princi-
pima morala i onoga nata su se zakonom
obavezali.
STOP NASILJU I KRIMINALU
Svaka drava je duna da svim svojim graanima osigura slobodu, jednaka prava, mir i sigurnost. Pravo
na ivot je temeljno ljudsko pravo, a pravosue koje funkcionie na bazi moralnih naela trebalo bi biti
temelj svakog pravednog drutva

ovjek je od Uzvienog Allaha odabrano

stvorenje koje se sastoji od duha i materi-
je, tj. due i tijela. Nije uzalud stvoren, ve
je stvoren radi asnog i uzvienog cilja oboavanja
Allaha d.. Stvoren je takoe radi uspostavljanja
Allahovog zakona u svom ivotu i tenje za posti-
zanjem zadovoljstva Onoga koji ovjeka obasipa
mnogobrojnim blagodatima.
istoa tijela, due i razuma jedna je od osnov-
nih tenji islama. Bereket due postie se vrstim
vjerovanjem u Allaha d.,.u Njegove meleke, knji-
ge, poslanike, Sudnji dan, kada i kader, a sve je kru-
nisano ehadetom istog tevhida. Bistrina razuma
ostvaruje se odazivom na prvi kur'anski imperativ:
Ui, itaj, izuavaj u ime Gospodara tvoga.
Imajui u obzir blizinu mjeseca Ramazana, gdje
pripreme za doek mubarek dana moraju dobiti na
svom intenzitetu i jaini, Medlis Islamske zajedni-
ce Prijepolje je na vrijeme poeo sa pripremama
u duhu navedenog u ostvarivanju osnovnih tenji
islama i islamskog uenja. Svakako da je od plani-
ranja za Ahiret i planiranje kako iskoristiti Ramazan
u pokornosti i ibadetima prije njegovog dolaska.
Dobra priprema je pola posla. Kako kvalitetno do-
ekati Ramazan ako se ponemo pred njegov sami
dolazak spremati? Kako ga iskoristiti maksimalno
kada nas preduhitri brzina vremena kojom on
doe i proe, a mi ostanemo zateeni jer se nismo
kako treba pripremili za ovog musafira.
U saradnji sa Muslimanskim omladinskim klu-
bom i drugim ustanovama i udruenjima pri Islam-
skoj zajednici, organizuju se predavanja sa edu-
kativnim sadrajem i velikim odazivom vjernika.
Posebno je zapaeno sve vee prisustvo mladih
na predavanjima. U suradnji sa Udruenjem ena
Merjem jednom mjeseno se organizuju predava-
nja za ene.
Polovinom mjeseca maja, tanije 17.05.2013.
godine, uz Allahovu pomo i uz dobroinstvo mu-
slimana Bonjaka koji ive i rade u dijaspori, a u su-
radnji sa kolom Kur'ana koja djeluje pri Meihatu
Islamske zajednice u Srbiji, otvoreni su departma-
ni kole Kur'ana u Prijepolju i Velikoj upi. Broj od
120 upisanih polaznika i onih koji se jo upisuju
dovoljno govori koliko su muslimani Bonjaci ovih
prostora eljni i voljni da naue uiti Kur'an i na taj
nain, kroz druenje sa Allahovom knjigom i izvr-
avajui prvi kur'anski imperativ, doi do spoznaje
ovjekove uloge i zadatka na ovome svijetu.
Svake godine 15. a'bana u organizaciji Medli-
sa i kole Kur'ana organizuje se manifestacija Vee
Kur'ana, gdje se pored uenja Kur'ana od strane
hafiza ukazuje na vrijednost uenja i druenja sa
Allahovom Knjigom
Spremajmo se sada (ako ve nismo) za mjesec
milosti. Ramazan bi trebali est mjeseci ispraati, a
pet ostalih provesti u pripremi za njegov slijedei
dolazak. Zato ne dozvolimo da naa srca nisu jo
oiena i da su zaprljana svakodnevnim grije-
sima, a gost samo to nije stigao. Ako se sami ne
pripremimo za njegov dolazak niko to za nas nee
uraditi.
Molim Allaha da nam omogui da doekamo i
ovaj mjesec Ramazan, da nam pomogne da ispo-
stimo njegove dane, a noi u ibadetu da provodi-
mo. Molim Allaha da nas poasti Lejletu-l-Kadrom,
da je u ibadetu, vrstom imanu i nadajui se Alla-
hovoj nagradi i Njegovom zadovoljstvu provede-
mo i time zasluimo oprost naih grijeha kod Milo-
stivog Gospodara. Amin.
PRIPREME ZA RAMAZAN
20. JUNI 2013.
10 Glas islama
INFO MEDIA CENTAR
B
onjaka kulturna zajednica u Crnoj Gori
i Muftijstvo sandako, 02.06.2013. go-
dine, nakon odranog naunog skupa,
u Velikoj sali Doma kulture u Roajama priredili
su vjersko-kulturnu manifestaciju Sjeanje na
mula Jakup-ef. Kardovia gaziju Sandaka.
Dugo je, skoro jedan ljudski vijek, dolina Ibra
aputala o sudbini svoga imama i voe, kojeg su
tadanje vlasti nevina ubili. Ali, ne. Oni misle da
su ga ubili: Nikako ne smatraj mrtvima one koji
su na Allahovom putu izginuli! Ne, oni su ivi i u
obilju su kod Gospodara svoga, upravo, na sa-
mom poetku ove veeri, uli smo ovu velian-
stvenu kuransku poruku.
Odbor za organizovanje skupa inili su: hfz.
Abdurrahman-ef. Kujevi, Besim Agi, Selver
Kardovi, Ali Daci, Hazbija Kala, Muhamed Bu-
an, Eldar Lakota, Saud abovi, Arben Jakupi,
te porodica rahmetli mMula Jakup-ef. Kardovia.
Skupu su pored porodice prisustvovali i brojni
ugledni Roajci, predstavnici politikog, kultur-
nog i javnog ivota Roaja i okruenja, nauni
radnici, potovaoci ivota i djela mula Jakupa te
brojni drugi.
Skupu je prisustvovala delegacija Muftijstva
sandakog na elu sa muftijom Muamer-ef.
Zukorliem, kao i predsjednik Opine Roaje g.
Nusret Kala.
U ime porodice na poetku su se obratili Rifo
Kardovi i Read Kardovi, unuci mula Jakup-ef.
Kardovia, a potom se obratio i predsjednik Op-
ine g. Nusret Kala.
Recitaciju koju su priredili Besim Agi i Haj-
ru Ledini recitirlali su potomci mula Jakup-ef.
Kardovia.
Besim Agi iz Roaja zabiljeio je od njegovih
potomaka i na skupu proitao biografiju gazije i
ehida mula Jakup-ef. Kardovia.
U ime trinaest referenata naunog skupa o
mula Jakupu obratio se historiar pri Arhivu u
Novom Pazaru, doc. dr. Hivzo Golo, koji je pro-
itao donesene zakljuke.
Na kraju kulturno-vjerskog programa prezen-
tiran je insert iz nedovrenog dokumentarnog
filma o mula Jakup-ef. Kardoviu iji je autor
mladi Roajac Eldar Lakota.
Bonjaci i danas imaju svoje gazije. Jedan
meu velikim, za mnoge od nas, danas najvei,
ivi gazija Sandaka, koji je veeras sa nama i koji
na temu gaziluka moe progovoriti na osnovu
sopstvenog iskustva rijei su kojima su vodi-
telji najavili obraanje muftije sandakog Mua-
mer-ef. Zukorlia.
Pomonik Muftije sandakog za juni San-
dak hfz. Abdurrahman-ef. Kujevi na kraju je
prouio dovu.
Istoga dana u prijepodnevnim asovima odr-
an je meunarodni nauni skup na temu Mula
Jakup-ef. Kardovi gazija Sandaka. Skup je
uprilien u Domu kulture u Roajama, a na sku-
pu su govorili:
- Besim Agi publicista i samostalni istrai-
va iz Roaja,
- Doc. dr. Hivzo Golo historiar iz Novog Pa-
zara,
- Prof. dr. Admir Muratovi direktor Instituta
za istraivanje zloina i genocida iz Novog Paza-
ra,
- Fatmir Bai publicista iz Albanije,
- Prof. dr. efket Krci univerzitetski profesor
iz Plava,
- Velija Muri advokat iz Roaja,
- Prof. dr. Muhamet atri sa Kosova,
- Prof. dr. Izber Hoti sa Kosova,
- Prof. dr. Haki Kasumi sa Kosova,
- Mr. erim Lita iz Makedonije,
- Prof. hfz. Abdurrahman-ef. Kujevi iz Roaja,
- Ali Daci, publicista iz Roaja,
- Prof. Fazli Murii sa Kosova,
- Prof. Fazli Hajrizi sa Kosova.
Uesnici skupa imali su zadatak iznijeti istinu
o ubistvu mula Jakup-ef. Kardovia. Naime, prije
68 godina u Roajama dogodilo se ubistvo prva-
ka ovog naroda.
Mula Jakup-ef. Kardovi je ubijen, kako se do
dananjeg dana prepriava, na bigajri hak, ne-
pravedno, od strane dravnih vlasti. Kao i mno-
ge druge znane i neznane rtve dravnog terora,
nepravde i nasilja ni ovaj zloin nikada nije rasvi-
jetljen. Sa ove historijske distance ovaj zloin se
posmatra kao ciljan i dobro isplaniran. Ubiti pr-
vaka jednog naroda, bez optube i bez suenja,
nikako se ne moe smatrati pukom sluajnou.
Poruka je bila jasna i narod Sandaka je proi-
tao poruku, to je egzekutoru svakako i bio cilj.
Ali nauni skup i jeste zbog toga da odgovori na
postavljeno pitanje reeno je u uvodnoj rijei
Meunarodnog naunog skupa.
Nakon odranog skupa usvojeni su sljedei
zakljuci:
1. Mula Jakup-ef. Kardovi jedan je od heroja
bonjakog naroda u Sandaku.
2. Njegova uloga u odbrani Sandaka, poseb-
no Roaja, Tutina, Sjenice, Novog Pazara, kao i
Kosova, bila je od ogromnog, u odreenim tre-
nucima, od presudnog znaaja.
3. Bonjaci i Albanci su dva autohtona musli-
manska naroda na Balkanu. Saradnja ova dva
naroda kroz historiju postojanja i bivstvovanja
na prostoru Balkana bila je i ostala garancija nji-
hovog opstanka i prosperiteta.
4. Uloga mula Jakup-ef. Kardovia, kao jed-
nog od voa bonjakog naroda u antifaisti-
koj borbi za slobodu naroda Sandaka, tokom
Drugog svjetskog rata, nauno je dokazana.
5. Mula Jakup-ef. Kardovi je ubijen neovje-
no, bez optube i presude, na svirep i podmukao
nain, ime je nad njim izvren zloin. Ubijanjem
mula Jakup-ef. Kardovia, kao imama i voe na-
roda, izvren je svojevrsni zloin nad itavim na-
rodom.
6. Na osnovu nepobitnih nauno-historijskih
injenica, uesnici Meunarodnog naunog
skupa Mula Jakup-ef. Kardovi gazija Sanda-
ka utvrdili su da je mula Jakup-ef. Kardovi r-
tva zloina koji je nad njim izvrila tadanja vlast,
a da ni do danas nije dokazana navodna krivica.
7. Uesnici Meunarodnog naunog skupa
Mula Jakup-ef. Kardovi gazija Sandaka in-
sistiraju da relevantne dravne i nacionalne in-
stitucije to prije pokrenu i omogue pravedni
proces njegove potpune rehabilitacije, kako bi
se, makar simbolino, otklonila nepravda uinje-
na njemu, njegovoj porodici i bonjakom naro-
du u cjelini.
8. Sve radove i svjedoenja sa Meunarodnog
naunog skupa Mula Jakup-ef. Kardovi ga-
zija Sandaka objaviti u obliku zbornika rado-
va Mula Jakup-ef. Kardovi gazija Sandaka,
pod izdavatvom BKZ CG.
lanovi radne grupe
- Doc. dr. Hivzo Golo
- Prof. dr. Izber Hoti
- Hfz.Abdurrahman-ef. Kujevi
- Prof. dr. Admir Muratovi
- Adv. Velija Muri
- Fatmir Bai
- Hazbija Kala
HISTORIJSKI DAN ZA ROAJE
Manifestacija o gaziji i ehidu mula Jakup-ef. Kardoviu
"Sjeanje na mula Jakup-ef. Kardovia gaziju Sandaka
11 Glas islama
BROJ 243/GOD. XVII
NERMINA REBRONJA INFO
U
petak 24. maja 2013. godine, nakon
dume namaza, u prostorijama Islam-
skog kulturnog centra Altun Alem odr-
an je okrugli sto u povodu obiljeavanja 550
godina od boravka sultan Mehmed Fatiha na
ovim prostorima.
Uvodniari ovog okruglog stola bili su: Fatmir
Bai, dr. Admir Muratovi i mr. Jahja Fehratovi.
Govorili o ivotu i djelu Sultana, kao i o slo-
bodi koju je on donio na ove prostore. U svom
obraanju Fatmir Bai je podsjetio prisutne na
hadis Poslanika a.s. koji govori o blagoslovlje-
nom osvajau Konstantinopolisa. On je takoer
napravio komparaciju izmeu Aleksandra Make-
donskog i Mehmeda Fatiha.
Mehmed Fatih je kao Aleksandar Makedon-
ski u 21. godini ivota dobio krunu i postao sul-
tan. Aleksandrov uitelj je bio Aristotel i u svim
pohodima koje je vodio Aleksandar je uz sebe
imao pjesnika Homera, njegovu knjigu u po-
sebnoj zlatnoj kutiji. Za razliku od Aleksandra,
Mehmed Fatih je za uitelja imao ovjeka koji je
bio i hoda i pjesnik, ejh ibn Tendi, od kojeg je
nauio sve to je bilo potrebno jednom voi, a
da pritom ne zgazi i ne pokvari ovjeka unutar
sebe. Zbog takvog uenja Mehmed Fatih nije
bolovao od bolesti koje su esto pogaale vla-
dare, a to su inferiornost i superiornost.
Fatmir Bai je dodao da je sultan Mehmed Fa-
tih ivio skromno i da je bio neprijatelj raskoi.
Takoer je naglasio da je Sultan govorio arapski,
perzijski, latinski, grki i osmanski jezik, spomi-
njui hadis u kome Poslanik a.s. kae: Kada zna-
te jezik jednog naroda, sauvani ste od njihovog
era.
Mehmed Fatih nije uvijek bio Fatih (osvaja,
otvoritelj), on je postao Fatih preko svog uma,
autoriteta i svojih djela - rekao je Fatmir Bai.
Nakon Fatmira Baija uslijedilo je izlaganje
mr. Jahje Fehratovia koji se na samom poetku
zahvalio piscu Ismetu Taljiu koji je svojim roma-
nom o Mehmed Fatihu obznanio da se navrilo
punih 550 godina od boravka Sultana i klanja-
nja ikindije i prve dume na musali kod Lejlek
damije na ovim prostorima. Blagoslov koji je
doao na ove prostore sa tom blagoslovljenom
vojskom ogleda se u promjeni koncepcije dru-
tva. Otvoren je novi horizont, dola je sloboda
zajedno sa vjerom islam, koja je direktno uticala
na komponente svega to danas nazivamo bo-
njakim.
Cjelokupan identitet Bonjaka danas zasniva
se upravo na onome to nam je Mehmed el-Fa-
tih zajedno sa svojom blagoslovljenom vojskom
dostavio te dume i te ikindije prije 550 godina
ovdje u Novom Pazaru, odakle se uputi prema
Bosni, prema Kljuu i prema drugim gradovima,
da i do njih stigne blagoslov od Gospodara - re-
kao je mr. Fehratovi.
U svoj konciznom izlaganju mr. Fehratovi je
dao odgovor na pitanje ko su zapravo bili Bo-
njaci i ostali narodi prije dolaska Mehmed Fatiha
na ove prostore?
Bonjaci su tada bili bogumilske vjere, pa-
ganske vjere, okrueni i sa istoka i sa zapada lju-
dima koji nisu ba bili naklonjeni njihovom vje-
rovanju, istonome i zapadnome carstvu, koje
je teilo da istrijebi to to oni jesu, to ini bit
njihovog identiteta. U toj slobodi koju je donio
Mehmed Fatih oni su osjetili zatitu i zato su po-
hrlili da bukvalno cijeli narod prihvati islam zbog
svih tih bliskosti koje on donosi sa sobom.
Sav njegov uspjeh ne bi bio toliko primijeen
da Sultan sa sobom nije donio znanje i nauku.
Poznato je da pismenost nije bila rairena na
ovim prostorima izuzev prepisivakih opser-
vatorija koji su bili pri odreenim vlastelinskim
dvorcima ili kancelarijama vladara. Dolaskom
Mehmeda Fatiha otvorena su irom vrata znanja
svim narodima Balkana, posebno onima koji su
primili islam.
Skoro smo obiljeavali 501. generaciju svre-
nika Gazi Isa-begove medrese ovdje u Novom
Pazaru, a to je zasluga Mehmeda Fatiha, odno-
sno njegovog vojskovoe Gazi Isa-bega, koji je
udario temelje Skoplju, Sarajevu i Novom Paza-
ru - istakao je mr. Fehratovi.
On je takoer spomenuo i predanje u kome
stoji da prvi vakuf kojeg je ostavio sultan Fatih
jeste vakuf gdje se danas nalazi Internacionalni
univerzitet.
Ono to danas dugujemo Mehmedu Fatihu
jeste ouvanje leksikog blaga, odnosno jezika,
kazao je mr. Fehratovi, jer to nae blago mo-
emo institucionalno sauvati i izuavati kroz
obrazovni sistem.
Mr. Fehratovi je u svojoj zavrnoj rijei ape-
lovao na roditelje Bonjake da upiu svoju djecu
da od septembra pohaaju nastavu na bosan-
skom jeziku jer jedino tako emo ispuniti jedan
od emaneta koji dugujemo blagoslovljenoj voj-
sci Mehmeda Fatiha, ali i emaneta koji duguje-
mo vlastitom narodu, svim generacijama koje
su bile prije nas. To je emanet koji trebamo pre-
nijeti na svoju djecu, a ovo je historijska prilika
- naglasio je mr. Fehratovi.
Trei izlaga na okruglom stolu bio je dr. Ad-
mir Muratovi, koji je u svom izlaganju stavio
akcenat na Ahadnamu, dokument sultana
Mehmeda Fatiha iz 1463. godine datom Franjev-
cima u Bosni, a koji se tie zatite ljudskih pra-
va. Taj dokument se i danas uva u samostanu
u Fojnici. On je nastao po ugledu na Medinsku
povelju i Omerovu ahadnamu, koja zapoinje Bi-
smilom, kao Boja garancija i pozivanje na Boga
da ono to bude napisano mora biti sprovedeno.
Sultan Mehmed Fatih je u tom dokumentu
dao veliku panju bosanskim sveenicima, da-
jui im garanciju za ivot, imovinu i bogomolje.
Bosanskim sveenicima ukazujem veliku pa-
nju, te zapovijedam, spomenutim i njihovim
bogomoljama ne smije biti smetnje i pritisaka -
stoji u Aultanovoj ahadnami. Neka se smjeste u
svojim bogomoljama, te kako od uzviene moje
strane, tako od mojih vezira, niti od mojih podi-
njenih niih inovnika, niti od mojih podanika -
raje, niti od svega stanovnitva cjelokupne moje
drave, spomenutim nitko se ne smije mijeati u
njihove stvari!
Dr. Muratovi je naglasio da je nama danas
potrebna ahadnama.
Nama je potrebna kao garancija da imamo
pravo iekivati bolju budunost, sigurniju bu-
dunost, i kao garancija da oni koji pretenduju
da budu ideoloki nasljednici sultan Fatiha, na-
ue od Sultana da je on uvaavao specifinost i
osobenost naroda gdje je dolazio i gdje je elio
ostvariti svoj uticaj. Oni drugi koji se boje neo-
osmanizma, Ahadnama je dokaz da dolazak ili
povratak ideolokih nasljednika sultan Fatiha
ne znai porobljavanje, ne znai uzurpiranje, ek-
sploatacija naroda koji ive na tom prostoru, ve
upravo suprotno.
On je na kraju kazao da je Sultanova vojska
na prostoru Balkana dola sa sabljom, ali sa njo-
me nisu ostali tolike godine. O tome svjedoi i
Petrova crkva, manastiri oko Pazara i na Kosovu,
kao i manastiri po Srbiji. Oni svjedoe da dok se
god Ahadnama sprovodila u praksi, i oni koji su
bili tu na vlasti i podanici imali su perspektivu.
Onoga momenta kada su se pomijeale stva-
ri, dolo je do situacije koja nije ila u prilog ni
jednima ni drugima... Postoji izreka: - Sa sabljom
moe neto osvojiti, ali na sablji ne moe sjedi-
ti - zakljuio je dr. Muratovi.
Okrugli sto zavren je uenjem Fatihe za duu
sultan Mehmeda el- Fatiha.
OBILJEENO 550 GODINA OD BORAVKA
SULTAN MEHMED FATIHA NA PROSTORU SANDAKA
Mehmed Fatih nije uvijek bio Fatih (osvaja, otvoritelj), on je postao Fatih preko
svog uma, autoriteta i svojih djela.
20. JUNI 2013.
12 Glas islama
INFO NERMINA REBRONJA
U
prepunoj Velikoj sali Meihata, u petak
24. maja, u organizaciji Fakulteta za
islamske studije odrana je tribina na
temu Slabosti muslimana i uzroci njihove deka-
dence. Predava je bio Haris-ef. Beirovi. Ovoj
tribini prisustvovali su i studenti islamskih fakul-
teta iz Bosne i Hercegovine. Tribinu prenosimo
u cijelosti.
- Zbog ega su muslimani zaostali, a drugi na-
predovali? Koji su kljuni razlozi da muslimani
izgube onu vodeu poziciju koja im je pripadala
i koja je to kljuna formula koja e dovesti mu-
slimane da povrate to mjesto koje im pripada?
Postoje etiri kljuna razloga, etiri kljune
stvari koje su bitne kako bi muslimani povratili
svoj ugled i kako bi ostvarili vodeu poziciju.
ISPRAVNO VJEROVANJE
Prva stvar, brao i sestre, jeste ispravno vje-
rovanje. Uzmimo primjer stabla. Aako je korijen
stabla zdrav onda e biti i plodovi zdravi. Meu-
tim, ako je korijen bolestan, moe li biti ispravno
stablo? Naravno da ne. Prema tome, ako nema
ispravnog korijena u srcu, ne moe biti ni isprav-
nog vjerovanja. Na osnovu ovoga, svako ko tvrdi
da je musliman, a ne ponaa se po islamskim na-
elima morala, moemo rei za njegov akidet da
je bolestan. Ili, svaki onaj koji kae: Ja sam mu-
sliman, a nema nita od primjene islama, moe-
mo rei da je poput drveta koje ne daje plodove.
A drvo koje ne daje plodove se sijee, jer pravi
hlad i ispod njega se ne moe sijati.
Dakle, to je prvi korak i na postavljanju ovog
prvog koraka ponikle su sve ideje, sva ubjee-
nja. Na kojoj ideji je ponikla savremena mate-
rijalistika civilizacija? Ona je ponikla na ideji
o evoluciji. ta znai ideja o evoluciji? Ideja o
evoluciji znai opstanak jaih. Oni koji su jai
oni opstaju i nema milosti. Dakle, onaj ko je jai
uspijeva, a slabi su ovdje nemoni. Primijenimo
to na Zapad, pa e nam biti jasno zbog ega se
ne potivaju prava ljudi u Palestini, u Siriji, u ci-
jelom Islamskom svijetu. Svjetske korporacije se
udruuju kako bi uguile one koji su slabiji i to je,
brao, taj problem.
Iz ega je ponikla ideja islama? Iz LA ILAHE
ILALLAH - nema drugog boga osim Allaha d..
Dakle, ako pogledamo ovu ideju onda svi mo-
ramo sebe preispitati i svesti raune sa sobom i
dokazati da smo muslimani. Naalost, mi jesmo
muslimani, ali nemamo nita od primjene isla-
ma (ast izuzecima). Jer mi se tako ponaamo
i pratimo Zapad u potpunosti. Stavili smo za-
padnjake naoare, upravljamo se prema njima
i mjerimo prema mjerilima Zapada, a to je po-
gubno! Imamo situaciju gdje cijeli svijet kae da
su Palestinci teroristi, a naalost to i muslimani
potvruju. E to je ta svijest i mi moramo mije-
njati tu svijest, a to uope nije lako. Znamo da je
Poslanik s.a.v.s. mijenjao svijest kod ljudi. Jedino
ako budemo skinuli te zapadnjake naoare
i stavili islamske onda emo ostvariti uspjeh,
onda emo vratiti vodeu poziciju. Pa ako Za-
pad kae da su Palestinci teroristi ta kae islam?
Islam kae da onaj koji se bori za svoju vjeru,
za svoju ast, za dostojanstvo i pogine na tom
putu, da je ehid.
Uzmimo primjer prostitucije. Zapad kae da
je to individualno pravo svakog pojedinca, da je
to normalno. Meutim, ta kae islam? Kae da
je to najvei grijeh koji ugroava ljudsko ovje-
anstvo. Homosekzualizam? Zapad dozvoljava
brakove istih spolova, jer to je za njih normalno.
Mmeutim, kako gleda islam na te stvari? Islam
kae da je to genocidna ideja. Jedino ako bude-
mo ovako postavili stvari uspjet emo vratiti svoj
ugled i poziciju. Ako budemo izgovarali LA ILA-
HE ILALLAH, a budemo prihvatali sve to nam se
servira sa Zapada i radili po mjerilima Zzapada,
onda je to tapkanje u mjestu.
Uzmimo primjer ashaba Allahovog Poslanika
s.a.v.s. Njih nije zanimalo ta su rekli Perzijanci,
ta su rekli Bizantinci, ve im je bilo bitno ta je
rakao Allahov Poslanik a.s. i da li se to nalazi u
Kur'anu. Dakle, to je ta prva jako vana taka -
ispravno vjerovanje. Imamo situaciju da neko
od uglednika odstupi od svog poloaja, pa se
udimo zbog ega? Upravo je taj problem u pi-
tanju - ispravno vjerovanje. Ne moemo mjeriti
islam na osnovu titula koje je neko stekao, ve
emo ga mjeriti po tome koliko je ispravno ste-
kao uvjerenje, odnosno, koliko je njegov akidet
ispravan.
ISPRAVAN NIJET
Sljedea kljuna stvar je ispravan nijet. Islam
daje veoma vano mjesto nijetu, iskrenom nije-
tu. Svako od nas, svaki musliman bi trebao sam
sa sobom, da se zatvori u nekoj prostoriji i da is-
pita svoje nijete. ta je cilj njegovog dolaska na
ovaj svijet? Zbog ega je ovjek doao na ovaj
svijet? Kuda nakon smrti? Da li je doao na ovaj
svijetu da otkrije istinu, da pomogne svom na-
rodu, da se bori za pravdu i dostojanstvo, ili je
doao na ovaj svijet da napravi dobru kuu, da
kupi sebi dobar auto, da momak nae djevoj-
ku i djevojka momka, da se nae dobar posao.
Da li su to iskreni nijetovi? Svako od nas to tre-
ba preispitati. Naravno da je sve to vano, me-
utim, ako pogledamo, u eriatu imamo dvije
dimenzije kada je u pitanju neko djelo. Imamo
ono djelo koje je sa pravne strane ispravno, ali
ne znai da je i dozvoljeno, da je moralno isprav-
no. Kae Poslanik s.a.v.s.: Vi se kod mene sudi-
te, parniite, pa moe neki od vas biti jasnijeg i
britkijeg dokaza, ubjedljiviji, a ja mu na osnovu
toga presudim, pa neka zna onaj, ako mu presu-
dim neto to nije njegovo, da sam mu presudio
dio dehennemske vatre. E zato je bitan nijet. U
drugom hadisu Poslanik a.s. kae: Djela se vred-
nuju prema namjerama. Onaj ovjek koji bude
radio djelo u ime Uzvienog Gospodara, Allah e
mu dati uspjeh i na ovom i na buduem svijetu.
Na ovom svijetu e napraviti dobru kuu, vozit
e dobar auto, momak e nai hairli djevojku,
djevojka hairli momka, nai e dobar posao, ali
e imati i Aahiret. Meutim, ako mu je cilj du-
njaluk i dunjaluka korist, naravno da e imati
dunjaluk, ali nee imati nita od Ahireta. Prema
tome i ova taka je jako bitna kada su u pitanju
slabosti muslimana i kako bi smo mi muslimani
povratili vodeu poziciju.
KONSTANTNOST
ta znai konstantnost? Upornost u radu. Da-
kle, da stalno, konstantno radimo. Ui o islamu
svakog mogueg dana. Onaj student koji ui
konstantno, permanentno, koji usvaja svakoga
dana novo znanje, poloit e ispit i takvo stanje
e mu ostati. Meutim, onaj koji ui kampanjski,
priprema ispite uoi ispita, takav student moe
poloiti ispit, ali teko e takvo stanje ostati kod
tog studenta. Dakle, konstantno, permanentno,
a ne kampanjski, samo kada je to potrebno. Ako
pogledamo na put, brao i sestre, on je veoma
dug. Od onog momenta kada je Allah d.. upi-
tao due u Ezelu: Zar ja nisam va Gospodar, pa
su due potvrdno odgovorile: Da, Ti si na Gos-
podar, pa sve ove faze, ovaj dunjaluk, smrt, ber-
zah, proivljenje i bezbroj faza, ali sve zavisi od
ove dunjaluke faze. Sve ove ostale faze zavise
od dunjaluke faze. Kako budemo na dunjalu-
ku odradili, tako emo imati haira i na buduem
svijetu. Mnogo je bitno da ovjek koji je u isla-
mu spozna svoje mogunosti, da uzme od isla-
ma, od vjere onoliko koliko moe ponijeti, ali da
bude konstantno. Ako konju koji moe ponijeti
150 kg, natovarimo 300 kg i krene ka Sjenici, ta
e se dogoditi sa njim? Naravno da nee izdrati.
Ne moemo ga opteretiti iznad njegovih mo-
SLABOSTI MUSLIMANA I UZROCI NJIHOVE DEKADENCE
Tribina studenata Fakulteta za islamske studije
Postavi visok cilj, jer ako postavi maksimalno dobit e najmanje minimalno, a ako postavi
minimalno nee dobiti nita.
13 Glas islama
BROJ 243/GOD. XVII
gunosti. Isto tako, Allah d.. voli ono djelo koje
je konstantno, koje je trajno, pa makar ono bilo i
malo. Allah d.. vie voli ovjeka koji klanja dva
rekata namaza nafile stalno, kontantno, perma-
nentno, od onoga koji mjesec dana stalno klanja
nafile namaze, zatim optereti sebe iznad svojih
mogunosti, optereti svoju duu, i ta se deava
sa takvim ovjekom? Naravno da on ne prona-
lazi sebe i ejtan l.a. je tu prisutan, koji ga odvu-
e da takav ovjek doe u stanje da zaboravi na
Gospodara, da ne klanja vie namaze, da pone
proputati namaze. Zato? Zato to je htio da za
mjesec dana postane dobar musliman. Prema
tome, ako elimo ostvariti uspjeh u islamu mo-
ramo uzeti onoliko koliko moemo ponijeti, a
vremenom emo moi sve vie i vie.
CILJEVI
Posljednja stvar jako vana je postaviti sebi
visoke ciljeve.
Postavi sebi za cilj da bude doktor, da bude
akademik, predsjednik... Imaj te ideje u glavi,
imaj te ciljeve, jer historija je dokazala da oni lju-
di koji su imali visoke ciljeve postali su poznati.
Oni koji su imali niske ciljeve ostali su mali, a oni
koji nisu imali ciljeve kao da su mrtvi, niko ih nije
zapamtio. Postavi visok cilj, jer ako postavi mak-
simalno dobit e najmanje minimalno, a ako
postavi minimalno nee dobiti nita.
Imamo primjer kada Allah d.. trai od vjer-
nika da mole za Dennet. Koji stepen trebamo
traiti u Dennetu? Najvei stepen Denneta
- Firdeus. Meutim, kako nai ljudi trae? Kau:
Da mi je samo do vrata dennetskih, da vidim
Dennet, a poslije bih nekako proao, da ne kla-
njam, da ne postim, da ne dajem zekat...
Zato trebamo traiti najvei stepen u Denne-
tu. Da li emo svi ui u Dennet Firdeus? Hoe-
mo, brao i sestre, ako postavimo taj cilj i ako se
budemo borili za njega Allah e nam dati uspjeh.
Uzmimo primjer poznatog osvajaa Mehmeda
el-Fatiha koji je uo hadis od njegovih uitelja,
gdje kae Poslanik a.s. da e Istanbul - Konstan-
tinopolj biti osvojen rijeima: Divan li je vojsko-
voa koji e ga osvojiti, divna li je to vojska. Od
onog trenutka kada je Mehmed el-Fatih uo ovaj
hadis, sebi je postavio cilj da bude taj koji e ga
osvojiti i Allah d.. mu je dao da on bude osva-
ja Istanbula.
Takoe, imamo primjer i poznatog slavnog
vojskovoe Salahudina Ejubija. To je ovjek koji
je ostao upisan u historiju. Na koji nain? Kae se
za njega, kada je imao 25 godina, jedini i glavni
cilj bio mu je da se utrkuje sa svojim drugovima
ko e imati boljeg konja, ko e bre stii. Allah
d.. je dao jedne prilike da on ode u Egipat i vidi
jednog krstaa kako maltretira muslimana, jer je
tada islamski svijet bio pod okupacijom krstaa.
On nije mogao izdrati, odbranio je ovog musli-
mana i od tog trenutka se zakleo i kazao: Tako
mi Allaha, Salahudin se nee nasmijati sve dok
ne oslobodi muslimane, odnosno islamski svijet
od krstaa. Kada se vratio svojoj kui poeo je
pozivati, mijenjati ubjeenja ljudi, pojanjava-
ti nain na koji e se boriti kako bi oslobodio
islamski svijet i oni su ga izabrali za halifu. Dolazi
vrijeme kada se trebao boriti i kada je njegova
vojska, uz Allahovu d.. pomo, osvojila i oslo-
bodila islamski svijet od krstaa. On je dao sebi
cilj, ali je opravdao borbu ka tom cilju. On se traj-
no borio za taj cilj.
S druge strane, imamo ljude koji postave ci-
ljeve i koji se bore za te ciljeve na nedozvoljen
nain, pokuavaju nelegalnim putem doi do
njih. Takve ljude najee ubijaju njihove bole-
sne ambicije. Dakle, moramo postaviti zdrave
ciljeve, ali se i boriti za te ciljeve.
Kada je u pitanju Salahudin Ejubi, kae se da
kada je htio preseliti, kada je bio na postelji, doli
su vojskovoe, njegova porodica, cijela njegova
svita i zatekli ga kako se smije. Upitali su ga: Pri-
sustvovali smo ovakvim situacijama i trenucima,
ali nismo nikada vidjeli ovakvo ponaanje, da se
smije, a smrt ti se pribliila? A on kae: Kako
ne bih bio radostan kad u se za nekoliko trenu-
taka susresti sa svojim Gospodarom i kazati mu
da sam ja taj koji je oslobodio islamski svijet od
krstaa, koji je oslobodio sveto mjesto Kuds.
Kroz ove etiri kljune take, kao klju uspje-
ha, moemo povratiti nau vodeu poziciju koja
nam i pripada, uz pomo naravno i ostalih stvari.
Moramo se pobrinuti da preispitamo sebe
kada je u pitanju nae vjerovanje, da li ispravno
vjerujemo, da ispitamo svoje nijete, da li smo
iskreni u injenju dobrih djela, da kada inimo
neto u ime Allaha d.. to bude stalno, konstan-
tno, da bude trajno i da na kraju sebi postavimo
visoke ciljeve, jer jedino tako moemo uspjeti u
ovom tekom vremenu da sauvamo vjeru, da
sauvamo sebe. Znamo da Uzvieni Allah d..
kae u kur'anskom ajetu: Allah nee izmijeniti
stanje jednog naroda, dok on sam sebe ne izmi-
jeni.
Molim Uzvienog Allaha d.. da nam pomo-
gne da ostvarimo jedinstvo, molim Njega Uzvi-
enog da nam se smiluje, da nas uputi na pravi
put, da nam olaka na putu Istine, molim Njega
Uzvienog da sve vas koji ste veeras ovdje obi-
lato nagradi najveom nagradom, da vam poda-
ri svako dobro i hair, molim Njega Uzvienog da
nas sviju sastavi u Dennetu u drutvu sa posla-
nicima, ashabima, ehidima i svim dobrim ljudi-
ma, a divno li je to drutvo. Amin.
Es-Selamu alejkum we rahmetullahi we bere-
katuhu.
Na ovoj tribini uee su uzeli i lanovi hora
Fakulteta za islamske studije uenjem ilahija, a
ispred studenata i uprave Fakulteta prisutnima
se obratio predsjednik studentskog parlamenta
Edin erlek.
F
akultet za islamske studije u Novom
Pazaru bio je domain ovogodinjih
drutveno-sportskih susreta stude-
nata islamskih fakulteta. Susreti su odrani
u periodu od 24. do 26. maja 2013. godine.
Susreti su poeli u petak 24. maja okuplja-
njem, prijemom i smjetanjem studenata iz
Bihaa, Zenice i Sarajeva.
Prvog dana u veernjim satima odra-
na je tribina na temu Slabosti muslimana i
uzroci njihove dekadence za sve studente u
Velikoj sali Meihata, a predava je bio stu-
dent IV godine FIS-a Haris Beirovi. Ujedno,
domain susreta, predsjednik Parlamenta
studenata FIS-a Edin erlek, izrazio je dobro-
dolicu svim studentima.
U subotu je organizovan seminar za sve
studente na temu Identitet Bonjaka. Na
seminaru su prvi izlagali studenti Fakulte-
ta islamskih nauka iz Sarajeva na temu Dr.
Ahmed Smajlovi - ivot i djelo, nakon njih
studenti iz Zenice koji su govorili o temi
Da'vetski angaman studenata mladih u
ZE-DE kantonu i predstavili istraivanje koje
su proveli na tom podruju.
U treem dijelu seminara izlagali su stu-
denti Fakulteta za islamske studije iz Novog
Pazara na temu Sandak nekad i sad. Na
kraju, na temu Genocid i popis Bonjaka
predavanje je odrao Hadis Kurtovi, stu-
dent Islamsko-pedagokog fakulteta iz Bi-
haa.
Na kraju seminara voditelj Edin erlek
zahvalio se svim izlagaima, nakon ega je
uslijedila diskusija na odrane teme.
Subota je bila predviena i za odlazak
Sjenikog jezera, meutim, zbog nepovolj-
nih vremenskih prilika uesnici ovogodi-
njih susreta ostali su u Novom Pazaru gdje
su imali priliku dodatno se druiti i pogledati
bogatstva ovoga grada po slobodnom iz-
boru, te se odmoriti za sportska takmienja
koja su planirana za nedjelju.
Uvee je organizovana promocija knjige
Izmeu istine i grijeha, autorice Nine Ha-
libai, stidentice IPF-a iz Bihaa, a organi-
zatori su bili: Udruenje ena Merjem i stu-
dentice FIS-a iz Novog Pazara. Za mukarce
u istom terminu organizovano je gledanje
utakmice izmeu Bajerna iz Minhena i Boru-
sije iz Dortmunda.
Nedjelja je protekla u uzbudljivom nad-
metanju studenata u sportskim discipli-
nama. Mukarci su se takmiili u koarci,
stonom tenisu i fudbalu, dok su se djevojke
takmiile u odbojci. Sportski susreti su pro-
tekli u takmiarskoj atmosferi, a diplome su
nakon susreta dodijeljene u prostorijama
Meihata.
Ukupni plasman fakulteta u svim sport-
skim takmienjima je izgledao ovako:
- Prvo mjesto: Fakultet za islamske studije
- Novi Pazar;
- Drugo mjesto: Islamsko-pedagoki fa-
kultet - Zenica;
- Tree mjesto: Fakultet islamskih nauka -
Sarajevo;
- etvrto mjesto: Islamsko-pedagoki fa-
kultet - Biha.
Uz dodjeljivanje prigodnih poklona pred-
stavnicima fakulteta i diploma svim fakulte-
tima koji su se takmiili, ovogodinje susrete
je zatvorio predsjednik Parlamenta studena-
ta FIS-a Edin erlek, a u ima svih studenata
i gostiju Amsal Memi - predsjednik Unije
studenata islamskih fakulteta, koji se zahva-
lio domainima na lijepom doeku i organi-
zaciji ovogodinjih susreta.
erif ai
ODRANI TREI SUSRETI
ISLAMSKIH FAKULTETA U
NOVOM PAZARU
20. JUNI 2013.
14 Glas islama
O
d kako su nam nevjernici sruili Hilafet,
uz pomo naih pomalo naivnih musli-
mana, trpimo poraavajue posljedice
na svim prostorima gdje ivi ummet Muhamme-
da, sallallahu alejhi ve sellem. U takvim okolnosti-
ma, mi muslimani Balkana, nakon to smo ostav-
ljeni od brae Osmanlija na milost i nemilost ne-
prijatelju, organizirali smo se kroz Islamsku zajed-
nicu koja je predstavljala i do danas ostala stoer
naeg opstanka, koja je istovremeno supstituirala
instituciju Hilafeta, bez koje muslimanima nema
opstanka na jednom prostoru. Reimi drava u ko-
jima smo se nali dobro su shvatili nau nasunu
potrebu za Islamskom zajednicom, pa su je uvijek
gledali kontrolirati uglavnom preko elnih ljudi
koje e oni birati i postavljati, koji e biti njihovi
uvari ili kontrolori da se ovaj narod sluajno ne
probudi, ne podigne glavu i iskoristi islam kao
najbolji optimalni put kojeg je Allah kao blagodat
podario ljudskom rodu. Moramo, naalost, prizna-
ti da su u tome uglavnom uspijevali, osim u nekim
rijetkim situacijama. Jedan od rijetkih momenata
koji im se oteo kontroli jeste momenat osnivanja
Muftijstva sandakog, Meihata Islamske zajed-
nice Sandaka i izbor Muamer-ef. Zukorlia za
sandakog muftiju i predvodnika ovih institucija.
Desilo se to u periodu kada je velikosrpska
etnika ideologija bila zaokupljena ratovima za-
poetim sa ciljem stvaranja Velike Srbije, kada je
Sandaku i muslimanima sa ovog prostora bila
predviena likvidacija u zavrnici tih velikodrav-
nih procesa, pa se zbog toga i nije mnogo vodi-
lo rauna o dogaanjima u Islamskoj zajednici
Sandaka. Tada smo doivjeli da na elu Islamske
zajednice dou ljudi koji su ueni i sposobni da
povedu svoj narod u vjersko i nacionalno bue-
nje i opi drutveni prosperitet. Ve na samom
poetku djelovanja, voa ovog projekta, muftija
sandaki Muamer-ef. Zukorli, zbog neoekiva-
nog i za reim neuobiajenog naina djelovanja
na sebe je skrenuo panju. Reimu je i u takvim
okolnostima ubrzo postalo jasno da se novi Mufti-
ja ne smije ispustiti, pa su po starom iskustvu i ve
oprobanim metodama pokuali i njega potkupiti
nudei mu, pored ostalog, institucije drave Srbije
na raspolaganju kao lini servis, traei zauzvrat
da se odrekne veze sa Bosnom i imena Sandak
u nazivu Islamske zajednice. Meutim, vjera, ka-
rakter i dostojanstvo naeg Muftije pobijedili su
taj izazov. Pomognut Allahovom milou i dobro-
tom, na Muftija je bez razmiljanja preskoio tu
zamku. Reim, shvativi neuinkovitost starih me-
toda uspostave kontrole, otvoreno objavljuje rat
Islamskoj zajednici, ali i svim naim institucijama
koje su u meuvremenu proizvedene kao vakufi
i brzo i produktivno ve ostvarivale svoju zadau.
Jasno je - glavni na grijeh bio je to to smo iza-
brali slobodu, da sami o sebi odluujemo i da se ni
pred kime, osim pred Allahom, ne pokorimo.
Nakon to nisu uspjeli da potkupe i porobe
predvodnike Islamske zajednice, pribjegli su dru-
gim metodama. Naime, Srpska akademija nauka
i umjetnosti, kao ideolog porobljavanja svega
to se ne krsti svetosavljem, instruirala je dravni
aparat da pronau malu grupu efendija u Islam-
skoj zajednici koji su prihvatili tu neasnu ulogu
da budu u slubi neprijatelja islama, protiv Alla-
ha, Njegovog Poslanika i muslimana. Plan je bio
da se preuzme Islamska zajednica i stavi pod kon-
trolu njima odanih, odnosno prodanih hoda. Ali,
Allah Uzvieni je bio na strani iskrenih robova, pa
je reimu ovaj plan propao. Krei dravne zako-
ne, kojima se izriito kae da u dravi Srbiji moe
biti registrirana samo jedna Islamska zajednica,
prodani hode su bespravno osnovali privatnu
islamsku zajednicu i legalizirali njeno postojanje
kao Islamsku zajednicu Srbije. Nema sumnje da
se grupa unajmljenih hoda na elu sa Ademom
Zilkiem tom prilikom ogrijeila o eriat, kao to
se i njihov nalogodavac ogrijeio o zakon drave
Srbije. Kako Srbija ne donosi zakone za nas ve za
nae neprijatelje, kako bi rekao jedan srpski ve-
likan, ovo krenje zakona za nju i ne predstavlja
nikakvu novinu, niti bilo kakav sistemski problem.
Izgleda da problema nije bilo ni za hode koji su
drsko, javno pogazili eriat i nakon toga, kao da
se nita nije desilo, stavili ahmediju na glavu. Oni
su time pomogli neprijatelje islama protiv islama
i muslimana, a opepoznata je stvar da ovo djelo
islamski uenjaci tretiraju kao djelo nevjerstva i
otpadnitva. Kao dokaz za to dovoljno govori da
su u pokuaju preuzimanja Islamske zajednice an-
gairali policijske snage da obuveni ulaze u da-
mije, skrnavei njihovu svetost, kako bi izbacivali
estitu ulemu i efendije ovoga naroda koji su stali
da zatite interese islama i muslimana. Ova gru-
pica hoda predvoena Ademom Zilkiem, pot-
pomognuta pojedinim sandakim politiarima,
nanijela je nesagledive tetne posljedice koje e
historija pamtiti. Narod je, ipak, proitao namjere
ove grupacije i estoko im se suprotstavio, te us-
pio da sprijei realizaciju tih njihovih izdajnikih
nakana.
Prolo je skoro est godina vrste odbrane
Islamske zajednice. U tom cijelom periodu napadi
nisu prestajali. Neprijatelji islama i muslimana po-
kazali su da se nee zaustaviti. U toj nakani, mno-
gobrojni faktori koji ele da preuzmu i porobe
Islamsku zajednicu posegnuli su za vrlo lukavim
i dobro maskiranim metodama. U zadnje vrijeme
se tako pojavljuje tzv. Inicijativa za pomirenje
pokrenuta u koordinaciji sa imamima Adema Zil-
kia. Kako bi se sakrila, vjeto maskirala i uinila le-
gitimnom, reim je obezbijedio da ova inicijativa
bude pokrenuta od strane pojedinih slubenika
nae, tradicionalne Islamske zajednice. Ne mogu
a da ne prokomentiram ovu pojavu koja je donije-
la vie tete nego koristi. Pokrenula su je naa bra-
a i kolege sa kojima smo imali jako prisne i dobre
odnose, koje i dalje, u ime Allaha, volimo i za koje
se molimo Gospodaru da im pomogne da shvate
pogubnost koraka koje poduzimaju u tom smjeru.
Zbog toga nas ovo mnogo vie boli, ali i obavezu-
je ukazati im na greke koje su uinili. Moda nisu
ni svjesni koliko njihova djela i postupke zloupo-
trebljavaju i koriste mnogobrojne politike i oba-
vjetajne strukture za ostvarivanje svojih ciljeva.
Grupa imama iz nae Islamske zajednice zajed-
no sa izdajnikim imamima iz Zilkieve paravjer-
ske tvorevine, bez znanja vrha Islamske zajednice,
a u cilju realizacije nakane tzv. pomiranja, ila je
u Tursku pokuavajui da pokrene vanjske fakto-
re da se ponovo umijeaju u unutranje poslove
Islamske zajednice. Time su prekrili Ustav Islam-
ske zajednice jer su pokuali da je predstavljaju
bez prethodno dobijenog ovlatenja.
Pokretai tzv. Inicijative za pomirenje ovim su
amnestirali izdajnike hode koji su stali uz prlja-
vu misiju Adema Zilkia. Zaboravilo se da su svi
oni koji su prihvatili ahmediju Adema Zilkia sau-
esnici u grijehu kojeg su inili spram vjere i ovog
naroda. Zar se moe do te mjere gajiti naivnost da
se oslonimo na one ljude koji su jedanput izdali
interese vjere i naroda?! Nema sumnje, oni koji su
uinili jedanput prevaru i izdaju da e to stalno i-
niti.
Pomirenje i muslihunluk je obaveza muslimani-
ma. Ali, i ovaj eriatski princip ima svoja pravila.
Popravljanje stanja i izmirenje u Kuranu je spo-
menuto terminom islah, to znai red, mir, harmo-
nija, a oni koji sprovode ovu asnu ulogu nazivaju
se muslihuni, a to znai oni koji red i mir donose. A
mi smo svjedoci da je ova inicijativa za pomirenje
donijela razdor, nered, jo veu smutnju i fitneluk,
tako da se zbog svih prijestupa ova inicijativa ne
moe ni nazvati pomirujuom. Stoga su s pravom
ove dogaaje ljudi u Islamskoj zajednici nazvali
drugim pokuajem pua u Islamskoj zajednici. U
ovim posljednjim dogaajima mogli su se vidjeti
razliiti apsurdi. Mogli smo vidjeti kako uenik i-
ste i asne Medinske kole ide na noge predvod-
niku sektatva i razbijanja Islamske zajednice. Da
nismo to vidjeli svojim oima nikada u neto tako
ne bismo mogli povjerovati.
elim da istaknem da je rukovodstvo Islam-
ske zajednice svakako za popravljanje stanja,
rjeavanje problema, izmirivanje meu ljudima
i jedinstvo muslimana, ali ne po svaku cijenu. Mi
jesmo za jedinstvo koje e, prije svega, obiljeiti
prijestupnike i garantirati autonomnost i slobodu
Islamske zajednice od uticaja politiara i dravnih
organa na nju, za jedinstvo koje e pred histori-
jom napraviti razliku izmeu onih koji su vrsto
branili interese islama, muslimana i naroda i onih
koji su radili za interes neprijatelja muslimana ove
zajednice.
Izraavam zahvalnost Allahu Uzvienom Koji je
sprijeio mnogobrojne probleme i posljedice koje
su se planirale i nadvile nad ovim narodom. Za-
hvalnost dugujemo i vrhovnom muftiji svih Bo-
njaka svijeta sa sjeditem u Sarajevu, gaziji naeg
naroda, reisu-l-ulemi mr. Husein-ef. Kavazoviu,
koji je kao bedem vrsto stao u odbranu slobode
Islamske zajednice i potovanju njenih organa i
pored mnogobrojnih negativnih pritisaka koji su
mu dolazili sa svih strana. Molimo Allaha da ga na-
gradi, sauva i pomogne u daljem voenju naeg
naroda ka uspjehu i ponosu. Takoer, neka Allah
nagradi sandakog muftiju i njegove saradnike,
poput Read-ef. Plojovia, koji su i ovog puta vr-
sto stali u odbrani principa eriata i temeljnih po-
stulata Islamske zajednice.
Na kraju, molim Allaha da sve nas uputi na Pravi
put, da nam otvori srca ka Istini, oprosti grijehe i
ujedini nas na Istini, tevhidu (Allahovoj jednoi) i
podari uspjeh na dunjaluku i na Ahiretu. Amin.
INICIJATIVA POMIRENJA
ILI DALJEG RAZDORA
ANALIZE HFZ. ABDURRAHMAN EF. KUJEVI
15 Glas islama
BROJ 243/GOD. XVII
MIRSAD- MIRZA KURGA ANALIZE
U
domaim medijima u proteklom
periodu napisi o deavanjima u Si-
riji uglavnom su senzacionalistike
prirode i prvenstveno se odnose na uee
dravljana bivih jugoslovenskih republika
u tim sukobima. Sve to ne bi predstavljalo
problem da se s tim u vezi ne zauzima jedan
stav koji kontinuirano potencira prisustvo
islamskih ekstremista na prostorima Bosne
i Hercegovine, Sandaka, Kosova, Makedo-
nije, Albanije..., koji opet, gle uda, odlaze
u Siriju u dihad i bore se u redovima zlo-
glasnog Fronta Al Nusra, kojeg Sjedinjene
Amerike Drave povezuju sa teroristikom
organizacijom Al Kaida...
Neupueni italac iz pomenutih tekstova
moe samo zakljuiti da i ekstremni mladi
muslimani sa Balkana odlaze u Siriju da se
bore na strani pobunjenika protiv reima
Baara Al Asada... Balkanski ekstremisti u Si-
riji su prigrlili selefizam - islamski fundamen-
talistiki pokret koji ukljuuje dihadiste iz
Al Kaide... Posljednjih nekoliko mjeseci sve
vei broj pripadnika tzv. vehabijskog pokre-
ta iz Sandaka odlazi na ratite u Siriju...
Crnogorski mediji lociraju krug vehabi-
ja tako da navode da se u Bosni veliki broj
vehabija bavi prodajom i servisiranjem mo-
bilnih telefona. U gradiu, kakav je Roaje,
vehabije dre ak tri takve radnje...
ak se navodi da je reis Islamske zajedni-
ce u Crnoj Gori Rifat Fejzi posljednjih godi-
na u nekoliko navrata upozoravao da posto-
ji opasnost od djelovanja ovog radikalnog
islamskog pokreta u Crnoj Gori, koji radi
ostvarivanja njihovih vjerskih ciljeva oprav-
dava i teroristike akcije i poziva vjernike na
dihad...
Isto tako, poentira se tvrdnjom da su u iz-
vjetajima Agencije za nacionalnu bezbjed-
nost islamski ekstremisti vie puta pomenu-
ti kao prijetnja, ali uz uvjeravanje zvaninika
da su pod kontrolom. (Vijesti, 19.05.2013.)
U sjeditu UN-a u enevi upravo je objav-
ljeno da je u Siriji do sada stradalo 93.000
lica, meu kojima je 6.500 djece. Naalost,
ovo to se deava u Siriji samo je eskalaci-
ja genocida koji se nad nedunim sirijskim
narodom sprovodi ve niz decenija. Treba se
samo prisjetiti da je u februaru 1982. godi-
ne tadanji predsjednik Hafiz Al Asad, otac
sadanjeg predsjednika Baara Al Asada, na-
redio masakr izmeu 30.000 i 40.000 ljudi u
gradu Hama, koji je tada bukvalno sravnjen
sa zemljom!
Ako imamo u vidu ove podatke, ta onda
rei o gore navedenim primjerima izvjeta-
vanja crnogorskih medija o sukobima u Si-
riji?
Oigledno je da se smiljeno plasiraju
(dez)informacije o muslimanima sa ovih
prostora. U sredini gdje se osuuje i ak za-
branjuje glasno putanje ezana poziva za
molitvu, a vehabijama nazivaju oni koji se
Bogu klanjaju pet puta dnevno, ta rei za
mlade, hrabre ljude koji su, ne alei svoj i-
vot, poli u nepoznato kako bi se suprotsta-
vili ubijanju nedunih sirijskih graana? Da
li zaista za njih moemo upotrijebiti samo
epitet ekstremista?
U panskom graanskom ratu, od 1936.
do 1939. godine, uestvovalo je 1.664 Ju-
goslovena. Oni su se borili na strani pan-
ske republike i ratovali su u Karobanji, kod
Brunete, Saragose, u Aragonu, Teruelu, Mar-
belji, San Mateu, na barikadama Madrida i
mnogim drugim bojitima. Njih preko 700 je
poginulo, dok su ostali poslije rata bili zatva-
rani u koncentracione logore u Francuskoj.
Veliki broj njih je, po povratku u Jugoslaviju,
uestvovao i u Narodnooslobodilakoj bor-
bi Jugoslavije.
Meu Jugoslovenima koji su se borili u
paniji bilo je Srba, Hrvata, Slovenaca, Mu-
slimana i Jevreja, meu kojima i istaknutih
linosti radnikog pokreta i Komunistike
partije Jugoslavije (KPJ). U historiografi-
ji bive SFRJ ovi borci su nazivani panski
borci ili jugoslovenski panci Ovako se u
Wikipediji opisuju Jugosloveni koji su uzeli
uee u panskom graanskom ratu. U biv-
oj Jugoslaviji, tzv. panci su bili primjer
portvovanih i neustraivih idealista koji su,
nakon iskustva steenog u paniji, nastavili
borbu u svojoj rodnoj zemlji protiv nacista
i saradnika okupatora! Ako imamo u vidu
dananju situaciju, gdje se pripadnici komu-
nistikog pokreta nazivaju komunjarama
i deurnim krivcima za sve, a u Srbiji je ak
rehabilitovan etniki pokret, onda nas ne bi
iznenadilo da se revidira i uloga Jugoslove-
na u panskom graanskom ratu!
Do tada, mi emo ove hrabre mladie sa
naih prostora koji se bore protiv Asadovog
zloinakog reima nazivati novim panci-
ma!
EKSTREMISTI ILI NOVI "PANCI"
Oigledno je da se smiljeno plasiraju (dez)informacije o muslimanima sa ovih prostora. U sredini gdje se osuuje i ak zabranjuje
glasno putanje ezana poziva za molitvu, a vehabijama nazivaju oni koji se Bogu klanjaju pet puta dnevno, ta rei za mlade,
hrabre ljude koji su, ne alei svoj ivot, poli u nepoznato kako bi se suprotstavili ubijanju nedunih sirijskih graana? Da li
zaista za njih moemo upotrijebiti samo epitet ekstremista?
20. JUNI 2013.
16 Glas islama
ANALIZE MIRSAD-MIRZA KURGA
N
a inicijativu NVO Broj 19, 22. maja o.g.
u 9 asova ispred Podrune jedinice Mi-
nistarstva unutranjih poslova u Ulcinju
okupilo se petnaestak graana koji su svojim
prisustvom eljeli da izraze neslaganje i protest
sa svim to se deavalo u vezi bosansko/herce-
govakih izbjeglica deportovanih 1992. godine
iz Crne Gore.
Koordinator ove NVO Mirsad-Mirza Kurga
prisutne je pozdravio selamom i nazvao im do-
bar dan, uz aljenje to je za one koji su prije 21
godinu potraili utoite u Ulcinju taj 22. maj
bio sve samo ne dobar! Tada su te nevine ljude,
izbjegle pred nadolazeim krvavim dogaajima
u rodnoj Bosni, po gradovima Crne Gore lovi-
li kao Jevreje u nacistikoj Njemakoj. Imali su
usud imena i njihova sudbina je bila zapeae-
na. Prvi susret sa nevienom torturom imali su u
instituciji iji zadatak u svim dravama svijeta je-
ste da titi nevine i sankcionie zloince. Upravo
su policajci bili ti koji su poinili nedjela suprot-
na svim pozitivnim zakonskim propisima i me-
unarodnim konvencijama o ljudskim pravima.
Nije poznat taan broj onih koji su tih dana hap-
eni i potom deportovani, a najvei broj njih je
surovo likvidiran. Meu onima koje je ulcinjska
policija liila slobode bio je i Esad engi iz Go-
rada, kao i njegova sugraanka Jasna Begovi,
zatim Foaci Nedib Lojo, Munib Hadi, Esad
Hadi i Asim Babi, kao i Banjaluanin Ismet
Misirli i Enver Jahi iz Srebrenice... Veina je,
nakon torture u ulcinjskoj policiji, prebaena u
Centar bezbjednosti Bar, a potom u Sabirni cen-
tar u Herceg Novom, odakle su odvedeni pod
no koljaima Radovana Karadia.
Aktuelno rukovodstvo ulcinjske policije nije
dozvolilo polaganje cvijea u znak sjeanja na
nevino stradale, ija golgota je zapoeta upravo
u toj instituciji! Njihov prijedlog da se cvijee po-
loi ispred susjedne garae organizator protesta
nije elio prihvatiti, izmeu ostalog i zbog toga
to je ulcinjska policija godinama vozila zeleni
Golf Esada engia, kojeg je prethodno de-
portovala!
Ljupka Kovaevi iz NVO Anima naglasila je
znaaj prisustvovanja jednom ovakvom skupu,
bez obzira na brojnost prisutnih, jer je vana kul-
tura sjeanja i pravda za rtve. Drava Crna Gora
nije smogla snage da sankcionie neposredne
izvrioce, kao ni njihove nalogodavce. Ista ta dr-
ava nije uvaila zahtjeve nevladinih organizaci-
ja da se obiljei Dan sjeanja na rtve deportaci-
ja, kao i da im se podigne spomenik. Oigledno
da se ne eli istina o onom to se desilo, pogo-
tovo to je u taj zloin ukljueno najvie dravno
rukovodstvo. U Crnoj Gori se ne moe govoriti
niti o trunki demokratije sve dok se ne osude
odgovorni za deportacije!
Prisutnima se obratio i Demal Perovi iz ul-
cinjske NVO Mogul, rekavi da i sam ima osjeaj
krivice i stida, pa se pita da li taj osjeaj imaju i
oni koji su odgovorni za deportacije. Da li ima-
ju osjeaj prepoznavanja dobra i zla, jer je Allah
ovjeku podario razum da to razlikuje? Stalno
se govori o veinskoj, multikulturalnoj i slinoj
Crnoj Gori i onoj drugoj - manjinskoj. Ustvari,
veinska je Crna Gora koja je podstakla na zlo i
koja je i danas spremna da ga ponovi. Podsje-
tio je na Bonjaka Demala Crnianina, koji je tih
dana pokuavao da pomogne bosanskim izbje-
glicama u Ulcinju. Upravo je on svog imenjaka
Perovia obavijestio o hapenjima koje sprovodi
crnogorska policija, a ovaj lidera Liberalnog sa-
veza Slavka Perovia koji je bio poslanik u repu-
blikom parlamentu i gdje je burno reagovao.
Nakon toga su hapenja prestala, ali injenica je
da se danas nastoji minimizirati uloga Slavka Pe-
rovia i Liberalnog saveza u tome.
Demal Crnianin im je kasnije dostavio i spi-
sak sa imenima 134 deportovana Muslimana/
Bonjaka, kao i ime osobe koja je kupila svoj i-
vot. Oni su te podatke proslijedili nadlenim in-
stitucijama, kao i Helsinkom komitetu. Demal
Perovi je zakljuio da je na nama da budemo
na strani dobra, pritom citirajui ajet iz Kur'ana:
Tako Mi vremena ovjek, doista, gubi, samo
ne oni koji vjeruju i dobra djela ine i koji jedni
drugima istinu preporuuju i koji jedni drugima
preporuuju strpljenje. (El-Asr - Vrijeme)
Prisutni su potom pred due nevinih rtava
pogroma crnogorske policije prouili Fatihu, od-
nosno odali potu minutom utanja.
Nakon toga, sedmolana grupa uesnika upu-
tila se pjeice u pravcu Bara, prelazei tako put
iju su svaku stopu zalile suze, krv i uzdasi de-
portovanih, slutei tada kakva ih sudbina eka.
Ulcinjska policija je pratila uesnike ovog
Mara sve do Utjehe, gdje su u restoranu Vidi-
kovac svi zajedno sa barskim policajcima, koji
su ih doekali, napravili prvu pauzu.
U Dobrim Vodama obavljen je podne namaz
kojeg je predvodio prof. Adem-ef. Mustafi.
Iako je jedan dio puta uesnike pratila kia sa
manjim i veim intenzitetom, Pero uter, Mir-
sad Mehinagi, Adem Mustafi, Mirsad Batilovi,
Iso Hajdarpai, Damir Babai i Mirsad Kurga
su, nakon preenih blizu 30 km, u Bar stigli kao
to je i planirano - u 16 asova.
Ispred barske Podrune jedinice policije, Mir-
sad Kurga je naglasio da upravo dolaze iz Ul-
cinja gdje su svojim prisustvom pokazali da ne
ele i ne smiju prihvatiti zaborav na nevine bo-
sansko-hercegovake izbjeglice koje su prije 21
godinu pohapene, maltretirane, opljakane, a
potom deportovane pod no etnicima Radova-
na Karadia.
Izbjeglice su tada iz Ulcinja prebacivane u
barski Centar bezbjednosti, gdje su takoe ima-
li adekvatan tretman, nita manje surov nego
kod njihovih ulcinjskih kolega. Naprotiv, nisu ni
barski policajci tada sjedili skrtenih ruku, pa su
se potrudili da i njihova teritorija bude oie-
na od nepoeljnih uljeza, ija je jedina krivica
bila u drugaijem imenu. To su, izmeu ostalih,
na svojoj koi osjetili Malik Meholji i Almir Ha-
sanovi iz Srebrenice, zatim Foaci efko Kubat,
Ramiz Babi, Ekrem emo, Abdulah Kameri i
Remzija (prezime nepoznato), kao i Ibrahim e-
rimovi. Nakon isljeivanja i muenja u barskom
Centru bezbjednosti, gotovo svi su prebaeni u
Sabirni centar u Herceg Novom gdje je nastav-
ljena njihova golgota.
Prisutnima se obratio i Hazbija Kala, pred-
sjednik Bonjake kulturne zajednice u Crnoj
Gori, rekavi da ovaj skup predstavlja poseban
trenutak za Bonjake i pozvao sve Srbe, Crno-
gorce i Albance da zapamte ovaj dan i da ubu-
due podre ovu inicijativu NVO Broj 19. Prema
nekim podacima, ubijeno je preko 100 depor-
tovanih Bonjaka, ali se taan broj jo uvijek ne
zna.
Bonjaci od drave Crne Gore trae da objasni
zato se desio taj zloin i u ime kojih ciljeva. Crna
Gora jedino tako moe skinuti odgovornost sa
sebe, tj. naroda u ije ime je taj zloin poinjen.
Sve dok se to ne desi Crna Gora je u trajuem
zloinu. Ljudi koji su doli pjeice iz Ulcinja tim
inom su pokazali svoje neslaganje sa utnjom,
jer utnja je odobravanje, a odobravanje znai
novi program za novi zloin!
Skupu su prisustvovali i Almir Muratovi -
predsjednik BKZ Petnjica, kao i predsjednik bar-
skog BKZ-a Mevludin Ku.
Kurga je zatim naglasio da NVO nee poloiti
cvijee ispred objekta barske policije u spomen
stradalim u deportacijama jer su njeni rukovo-
dioci to zabranili. Njihov prijedlog da se cvijee
poloi kod oblinjeg panoa sa ituljama nije pri-
hvaen. Prvenstveno to se na tom panou nala-
ze imena onih koji su preminuli, ali kojima se zna
i mjesto smrti i mjesto gdje su sahranjeni njihovi
posmrtni ostaci. Naalost, za veinu deportova-
nih ni poslije vie od dvije decenije ti podaci nisu
poznati! Pred njihovu duu prouena je Fatiha,
odnosno odana pota minutom utanja.
Prisutni su takoe zahtijevali da se ovim nevi-
nim, znanim i neznanim rtvama pogroma crno-
gorske policije i reima, koji je i danas na vlasti,
podigne adekvatan spomenik, kao i da Skupti-
na Crne Gore prihvati ve predloenu inicijativu
kojom se 27. maj ustanovljava kao Dan sjeanja
na rtve deportacija.
I ovog 27. maja u Herceg Novom, gdje se
1992. godine nalazio Sabirni centar odakle su
bosansko-hercegovaki civili deportovani ko-
ljaima Radovana Karadia, odran je centralni
skup u znak sjeanja na ove nevine rtve.
Napominjemo da osim policajaca koji su pra-
tili uesnike Mara i prisutne ispred ulcinjske
policije, sve vrijeme su bili aktivni i pripadnici
Slube bezbjednosti u civilu koji su se trudili da
budu diskretni. Naravno, to nam ne predstav-
lja problem jer su sve nae aktivnosti legalne i
u skladu sa zakonom. Meutim, snimanje koje
su vrili policajci ispred barskog Centra bezbjed-
nosti moemo protumaiti kao svojevrstan vid
pritiska na i ono malo pojedinaca koji su smogli
hrabrosti da se pojave na jednom ovakvom sku-
pu!
DEPORTACIJE - MAR SJEANJA
Bonjaci od drave Crne Gore trae da objasni zato se desio taj zloin i u ime kojih ciljeva. Crna Gora
jedino tako moe skinuti odgovornost sa sebe, tj. naroda u ije ime je taj zloin poinjen. Sve dok se to
ne desi Crna Gora je u trajuem zloinu.
17 Glas islama
BROJ 243/GOD. XVII
MIRSAD-MIRZA KURGA INFO
U
Herceg Novom ve godinu i po
funkcionie dematski odbor, a u
sastavu Odbora Islamske zajednice
za Bokokotorski zaljev i Budvu. Ovaj demat
je u proteklom periodu ispoljio aktivnosti
koje su rezultirale i nedavnom kupovinom
objekta u Kumboru, gdje je prolog petka
klanjan i duma namaz.
Meutim, ono to zbunjuje jeste injeni-
ca da hercegnovski muslimani, iako su od
osnivanja demata kuburili sa prostorom
za obavljanje namaza i mektebsku pouku,
do sada nisu bili u mogunosti da koriste
prostorije starog mesdida koji se nalazi u
centru Herceg Novog? Pitanje ovog objekta
je do sada bila tabu tema, bez adekvatnog
odgovora nadlenih iz Meihata IZ-e Crne
Gore.
...Od poetka XX vijeka poele su se u
Novi doseljavati neke muslimanske poro-
dice. Tada su muslimani Novog uzeli jednu
prostoriju na Toploj, vlasnitvo aira i Ade-
ma Kusturice, koju su opravili i u njoj klanjali
i drali vjersku obuku. Prvi namaz klanjan je
8. januara 1932. godine, a prvi imam bio je
Halil-ef. Imamovi, koji je vrio dunost voj-
nog imama u garnizonima u Boki, a u avgu-
stu 1932. godine osnovan je bokokotorski
demat i za prvog dematskog imama po-
stavljen je Ahmed-ef. Muslimbegovi, koji je
premjeten iz Podgorice.
Danas se u Novom nalazi mesdid u To-
ploj, ul. Njegoeva 158, saniran 1985. go-
dine. Nabavljena je i montirana oprema na
spratu predvienom za stan imama kada
ga Novi dobije. U prizemnom dijelu nalazi
se prostorija za damiju, kao i jedna kance-
larija sa kupatilom. U suterenu predviena
je gasulhana. Renoviranje ovog mesdida
finansiralo je Starjeinstvo Islamske zajedni-
ce u SR Crnoj Gori u Titogradu... (B. Agovi:
Damije u Crnoj Gori)
Prema raspoloivim informacijama, pro-
storije mesdida su se dugi niz godina ko-
ristile za ljetovanje funkcionera i uposlenika
Islamske zajednice. U jednom periodu vo-
en je i sudski spor uslijed protuzakonitog
ometanja posjeda.
Ovaj objekat, kao to je reeno, nalazi se
na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Her-
ceg Novom. Sudei prema vanjskom izgle-
du, objekat je temeljito obnovljen. Meu-
tim, nigdje ne postoji tabla s natpisom da je
isti u vlasnitvu Islamske zajednice u Crnoj
Gori, niti putokaz koji bi turiste obavjeta-
vao gdje se nalazi mesdid.
U neposrednoj blizini mesdida nalazi se
crkva Mitropolije crnogorsko-primorske,
kao i groblje. Na zidu pored kapije preko
puta mesdida, Njegoeva 160, postavlje-
na je ploa sa natpisom: U ovoj kui Njego
je uio osnovno kolovanje od 1825-1827.
god.
Nakon odlaska sa funkcije, bivi reis Idriz-
ef. Demirovi jednom prilikom je izjavio da
su u Meihatu razmiljali da prodaju ovaj
mesdid i taj novac upotrijebe za izgradnju
Medrese u Podgorici!
Takoe smo doli do informacija da je
aktuelni reis Rifat-ef. Fejzi, prilikom posje-
te gradonaelniku Herceg Novog Mandiu,
izmeu ostalog, nagovijestio mogunost da
bi mesdid mogao biti predmet odreene
kompenzacije. Do tada, Islamska zajedni-
ca e nastojati da svoje komije krane ne
uznemirava time to bi mesdid koristili za
ono emu je namijenjen - za molitvu!
Uvidom u opinski katastar, vlasnitvo
Islamske zajednice nad prostorom u Njego-
evoj 158 je nesporno. Meutim, imajui u
vidu dosadanji odnos elnika Islamske za-
jedenice CG prema vakufskoj imovini, stra-
hovanje da bi muslimani u Herceg Novom
mogli ostati bez najstarijeg pripadajueg
posjeda nije bez osnova.
Naalost, rukovodstvo Islamske zajedni-
ce odbija svaku komunikaciju sa onima koji
se eventualno suprotstave njihovim aktiv-
nostima koje nisu u interesu muslimana u
Crnoj Gori. Stoga, jedino rjeenje je da im
javno uputimo poziv da odgovore zato se
mesdid u Herceg Novom ne vrati u posjed
dematlijama, kao i da ih upozorimo da ovaj
vakuf ne smije doivjeti sudbinu drugih koje
su poklanjali ili kompenzirali lokalnim sa-
moupravama u Baru, Podgorici i drugim
mjestima!
STARI MESDID U HERCEG NOVOM
...Od poetka XX vijeka poele su se u Novi doseljavati neke muslimanske porodice. Tada su muslimani Novog uzeli jednu prostoriju na
Toploj, vlasnitvo aira i Adema Kusturice, koju su opravili i u njoj klanjali i drali vjersku obuku. Prvi namaz klanjan je 8. januara 1932.
godine, a prvi imam bio je Halil-ef. Imamovi, koji je vrio dunost vojnog imama u garnizonima u Boki, a u avgustu 1932. godine osnovan
je bokokotorski demat i za prvog dematskog imama postavljen je Ahmed-ef. Muslimbegovi, koji je premjeten iz Podgorice.
20. JUNI 2013.
18 Glas islama
SREBRNA PLAKETA ZA DOPRINOS SPORTU
Intervju: Hadi Jonuz Dankovi
GLAS ISLAMA: Dana 4. i 5. maja odrani su 14. sportski susreti. Vi ste
kao profesor sporta bili predvodnik uenika Medrese Gazi Isa-beg?
DANKOVI: Svake godine se odravaju sportski susreti u BIH, a meu
uesnicima smo i mi iz Sandaka. Ovo je etrnaesta godina gdje su na
nivou medresa odrani sportski susreti. Oni su od velikog znaaja, zato
to se nai uenici i fiziki i duhovno spremaju, a ujedno se i meusobno
upoznaju, jer je na ovom takmienju po prvi put uestvovala medresa iz
Podgorice, iz Crne Gore.
Moram rei da naa Medresa, obzirom u kakvim uslovima radi, posti-
e odline rezultate i mislim da bi bili mnogo bolji da imamo svoju salu,
da moemo da radimo sa talentovanim pojedincima. Mi u jednom blok
asu imamo po dva-tri odjeljenja i kao profesor nisam u mogunosti da
se sportistima koji su obdareni posvetim i dam svoj doprinos. Ali ipak se
nadam da e doi bolja vremena, jer naa Medresa u uenicima posjedu-
je izuzetno veliki talenat koji dolazi iz svih krajeva Sandaka, a inllah u
dogledno vrijeme imat emo pravih asova. Jedan od istaknutih sportista
koji je pohaao Gazi Isa-begovu medresu je i Jasmin Ljaji, koji je trenut-
no i reprezentativac Srbije, veliki sportista i atletiar. Mi imamo jo takvih
momaka koji su u internatu i zato ne mogu da se ukljue u klubove gdje
bi trebali da aktivno uestvuju u fudbalu, koarci i atletici. Njima je prevas-
hodni cilj uenje, pa tek onda sport.
GLAS ISLAMA: Ove godine je domain bila Karaoz-begova medresa
u Mostaru. Jeste li bili zadovoljni organizacijom od strane domaina i po-
stignutim rezultatima uenika Medrese Gazi Isa-beg?
DANKOVI: Ovo je trei put da je Medresa u Mostaru domain sport-
skih susreta i u odnosu na prethodne godine ovaj put su bili na zavidnom
nivou kako domaini tako i uslovi. Puni smo utisaka jer su nam domaini
izali u susret u svemu.
to se tie rezultata, naa Medresa je zauzela peto mjesto od devet eki-
pa. Mislim da smo mogli da imamo jo bolje rezultate. Od pet medalja
imali smo etiri bronzane i jednu srebrnu (bronzana: koarka, stoni tenis,
tranje na 200 i 800 m; srebrna za tafetu etiri puta sto metara). Djelimi-
no sam zadovoljan rezultatima koje su postigli nai uenici.
GLAS ISLAMA: Pored postignutih rezultata i dobijenih odlija za ue-
nike, Vi ste takoer dobili plaketu za dobrinos sportu?
DANKOVI: U Rijasetu Islamske zajednice u BiH postoji Odbor sai-
njen od deseta lanova koji je zaduen za sport u medresama. Nas je de-
set profesora koji radimo u medresama i eto - izabran sam i dodijeljena mi
je srebrna plaketa za sveopi uspjeh sporta u BiH i Sandaku. To je prizna-
nje od velikog znaaja, kako za mene tako i za cio Sandak, a posebno za
nau Medresu. Ona je svjedok da mi sa ovih prostora elimo da unaprije-
dimo i damo doprinos sportu. Nakon
moje fudbalske karijere ovo je jedno
od meni najdraih priznanja i medalja.
GLAS ISLAMA: Vi ste gotovo cio
svoj ivot u sportu i najbolje moete
rei naim itaocima kolika je vanost
sporta u ivotu pojedinca i koliko po-
sebno mladi treba da se posvete spor-
tu?
DANKOVI: Naa vjera zahtije-
va kako fiziki tako i duhovni odgoj.
Jedno bez drugog nije mogue. Na
poglavar, uvaeni Muftija, shvatio je
poruku Kur'ana i Sunneta, te je u nae
medrese uvedeno fiziko vaspitanje.
Sport je neophodan ne samo omladi-
ni, ve i svima koji su zdravstveno spo-
sobni. Tako se uva zdravlje i izbacuje
negativna energija. Bez fizikog od-
goja i spremnosti ovjek je drugaiji.
Ja lino ne bih mogao bez sporta, to
znaju svi koji me poznaju. Moja poruka
vaim itaocima, posebno vjernicima i
omladini, jeste da se bave sportom.
HADI JONUZ DANKOVI
INTERVJU ERIF AI
19 Glas islama
BROJ 243/GOD. XVII
DR. ENVER GICI ISLAMSKE TEME
J
ordanska islamska banka za ekonomski razvoj
i fnansije, sa sjeditem u Amanu u Kraljevini
Jordan, osnovana je 01.04.1978. godine kao di-
oniarsko drutvo ograniene odgovornosti i uknji-
ena pod rednim brojem 124. Poetni osnivaki ka-
pital banke iznosio je etiri miliona jordanskih dinara
ili etiri miliona akcija, gdje je svaka akcija iznosila
jedan dinar. Pravo na upis akcija imaju sva pravna i
fzika lica. Osnivai su upisali dva miliona akcija, tj.
polovinu njihovog ukupnog broja. Meu posjednici-
ma su Ministarstvo vakufa i islamskih interesa, kao i
Potanska tedionica.
Veinu akcija upisali su dravljani Jordana. Meu-
tim, akcije u ovoj banci posjeduju i dravljani Kralje-
vine Saudijske Arabije i Libana. Ostali dio akcija stav-
ljen je na raspolaganje svim zainteresovanim akcio-
narima. Banka svoje aktivnosti realizuje u skladu sa
eriatom.
Islamska jordanska banka se pojavila kao odgovor
na potrebe graana za ulaganjem dionica i eksploa-
tisanjem svojih sredstva u skladu sa eriatom, a nisu
naili na razumijevanje ostalih fnansijskih institucija.
Statutom banke je tano precizirano njeno unutarnje
ureenje, ciljevi, kao i to da banka u svom poslovanju
ne moe koristiti kamatu kao izvor za sticanje sred-
stava, bez razlike da li se radi o njenom uzimanju ili
davanju. Statutom je predvieno da banka ima svog
eriatskog savjetnika ija se uloga ogleda u proua-
vanju svih dekreta poslovanja, kao i iskljuivanju bilo
kojeg vida kamate.
Islamsko bankarstvo je relativno mlado, a Jordan-
ska islamska banka se smatra jednim od njegovih naj-
istaknutijih vjesnika i zauzima veoma vano mjesto
meu ostalim islamskim bankama, te je esto pred-
met izuavanja velikog broja istraivaa i tako uiva
veliko potovanje i u svojoj matinoj dravi. Banka
je svojim komitentima obezbijedila adekvatnu usta-
novu u kojoj e eksploatisati svoja likvidna sredstva,
kao i izvor fnansija koje su trebovali za eksploataciju i
fnansiranje svojih aktivnosti i potreba, tako da je ova
ogromna koliina materijalnih dobara, koja je bila
umrtvljena, aktivirana, to je imalo znaajnu ulogu
za poboljanje standarda ivota meu graanstvom,
kao i u jaanju dravne ekonomije i infrastrukture.
Banka vodi rauna oko svoje aktive i pasive da ne
doe u raskorak, da ne prevlada jedna nad drugom,
te da je ne dovedu u poloaj da mora traiti pozaj-
mice od Centralne banke koja se u svom poslovanju
koristi kamatom.
Islamska jordanska banka svoja sredstva usmje-
rava za fnansiranje javnog sektora, socijalnog, tran-
sporta i komunikacija, poljoprivrede i agroindustrije,
industrije i rudarstva, dok ostatak ide u fnansijske
usluge i za druge namjene. Na polju industrije banka
fnansira kupovinu potrebnih maina, opreme, kao i
sirovina potrebnih za proizvodnju. Banka odobrava
fnansije u svim oblicima industrije tako da su koristi
imale dravne frme, agencije i korporacije. Najista-
knutije institucije koje su imale koristi od Islamske
jordanske banke su: Jordanska cementara, Nacional-
na korporacija za proizvodnju elektrine instalacije,
Fabrika za proizvodnju elektrinih kunih aparata,
Fabrika za proizvodnju elektrinih sijalica.
Na polju elektroprivrede banka je fnansirala Jor-
dansku nacionalnu elektranu. Kao to banka podr-
ava industrijsku oblast kroz uestvovanje u glavnici
osnivakog kapitala, takoer, obino kupuje odree-
ne pakete akcija, ali se posebno fokusira na projekte
koji su od koristi drutvu.
Posebnu ulogu ima u alokaciji stranog novca, upo-
ljavanju radne snage, kao i obezbjeivanju novih
radnih mjesta. Na polju poljoprivrede banka fnansi-
ra kupovinu poljoprivrednih maina, vri obezbjei-
vanje svih vrsta sjemena, izgradnju plastenika, kao i
drugih projekata u poljoprivredi. Od ovih akcija kori-
sti su imali mnogi poljoprivrednici u razliitim kraje-
vima Kraljevine Jordana, kao i mnoge poljoprivredne
ustanove od kojih su najistaknutije: Arapska pre-
hrambena korporacija i Poljoprivredno dobro Gadir.
U oblasti prosvjete Islamska jordanska banka ima-
la je znaajnu ulogu u fnansiranju i izgradnji infra-
strukturnih objekata neophodnih u oblasti prosvje-
te i kolstva, kao i u kupovini neophodnog pribora,
opreme i drugih potreptina. Istaknute ustanove koje
su se okoristile od takvih fnansija su: Fakultet El-
Kuds i enski fakultet El-Kurtuba. Doprinos banke
u podizanju obrazovnog standarda u Kraljevini Jor-
dan ogleda se, takoer, u Agenciji za koordiniranje
prosvjetnih ustanova.
Na polju zdravstva banka fnansira nabavku opre-
me. Meu bolnicama koje su dobile fnansije od ban-
ke najpoznatije su: Islamska bolnica, Bolnica Kuds,
Bolnica umejsani, Bolnica E-ifa i El-Hikme. Na-
roito se istakla u fnansiranju nabavke medicinske
opreme mnogim ljekarima i farmaceutima, a fnansi-
rala je i mnoge farmaceutske kue.
Banka ima, takoer, velike zasluge i na polju nasta-
njivanja i izgradnje domova tako to je podrala pro-
jekat kupovine izgraenih domova ili kupovinu gra-
evinskog materijala svima onima koji bi izrazili po-
trebu za takvom vrstom fnansija, tako da je u 1989.
godini za ovaj projekt banka odobrila 14 miliona jor-
danskih dinara, a okoristilo se 4.500 ljudi. Najpoznatiji
projekat ove vrste je projekat za naseljavanje u kojem
je izgraeno 150 stanova ija povrina je 23 hiljade
kvadratnih metara. Ova investicija je kotala skoro
milion dinara. Banka je, takoer, izgradila jo jednu
gradsku etvrt kao svoju linu investiciju koja sadri
trgovinski centar, trideset veleljepnih kua (vila), se-
dam stambenih zgrada, koje posjeduju 213 stanova,
damiju, kolu, salu za priredbe i sveanosti, parking
i druge pratee objekte. Ukupna povrina ovog pro-
jekta je priblino 70 hiljada metara kvadratnih.
Banka je imala svoje dionice i u izgradnji trgovin-
skih centara irom Kraljevine. Ona je u ovaj projekat
uestvovala na principu muareke. Povrina projek-
ta je oko 63 hiljade metara kvadratnih, sastavljen od
591 magacina i potrebnih kancelarija. Ovaj projekt je
kotao 70 miliona jordanskih dinara.
Banka ima uee u transportu tako da prua f-
nansijsku podrku putnikim agencijama ime im
pomae oko nabavke kamiona, autobusa ili manjih
putnikih automobila koji se koriste kao javni servis
(taksi) za sticanje osnovnih sredstava za ivot. Svi oni
koji imaju potrebu za nabavkom auta ili bilo ega to
im je potrebno za ureivanje svoje kue ili stana, od
namjetaja ili kunih aparata, mogu se obratiti za po-
zajmicu od banke, a posebno oni koji tek zasnivaju
svoj brani ivot.
Banka pomae i mala i srednja preduzea tako to
im omoguuje da proire svoju proizvodnju.
Posebnu panju banka poklanja zahtjevima za
fnansiranje tehnolokog prosperiteta, tako da je
omoguila mnogim nacionalnim ustanovama da
obezbijede kupovinu cjelokupne potrebne opreme,
raunara i druge savremene opreme.
Banka privlai veliku panju nacionalnim depo-
nentima koji imaju elju da poboljaju nacionalni
standard eksploatiranjem uloenog novca.
Iz svega izloenog moemo stvoriti jednu jasnu
sliku o ulozi banke u nacionalnoj ekonomiji, ali to se
tie socijalne strane to emo tek vidjeti kada budemo
govorili o kardu-l-hasenu, tj. kreditu za koji banka ne
uzima nikakvu nadoknadu osim to je pozajmilac du-
an vratiti pozajmljenu svotu. Od samog svog osniva-
nja banka je u svom poslovanju primjenjivala ovakvu
vrstu kreditiranja tako da je u periodu od 10 godina
odobrila ovakvih kredita u iznosu od 859 hiljada jor-
danskih dinara od kojih se okoristilo 1.600 dravlja-
na. Za unapreenje ovog vida poslovanja banka je
otvorila novi resor pod nazivom Ulaganja za kardu-
l-hasen gdje prima dionice onih koji su zaintereso-
vani za pozajmljivanje onima koji imaju potrebu za
ovakvim zajmovima. Banka je uzela svoje uee i u
izgradnji damija tako da je fnansirala nekoliko njih.
Najpoznatija je damija Rewda koja uz sebe sadri i
stan za imama. Njena izgradnja kotala je 226 hiljada
jordanskih dinara.
Islamska jordanska banka je naila na veliko razu-
mijevanje kod dravljana Kraljevine Jordana i veoma
je lijepo prihvaena tako da je za kratko vrijeme za-
uzela zavidno mjesto meu ostalim bankama. Do
1990. godine banka je imala 17 svojih flijala na ra-
zliitim lokacijama u Kraljevini i spremala se za otva-
ranje novih zbog velikog interesovanja njenih dr-
avljana. Danas raspolae sa 1.087 hiljada otvorenih
rauna, posjeduje 65 flijala i ekspozitura na razliitim
lokacijama u Kraljevini Jordanu u kojima je uposleno
1.475 radnika i radnica. Rezultati ovog proirivanja
su ti to je banka 1998. godine saraivala sa velikim
brojem ljudi tako da je imala 154 hiljade dioniara.
Kapital banke se brzo uveavao tako da je 1998. godi-
ne njen kapital iznosio 187 miliona jordanskih dinara,
koji je u 1985. godini bio 102 miliona, a u 1980. godini
nije prelazio 11,6 miliona jordanskih dinara. U svom
27-ogodinjem izvjetaju kojeg je banka prezentirala
na svojoj redovnoj skuptini odranoj 30.04.2006. go-
dine u zgradi Upravnog odbora, iznijeto je sljedee:
Banka je u 2005. ostvarila proft od 20,2 mili-
ona jordanskih dinara, dok je u 2004. godini ostvare-
ni proft bio samo 4,26 miliona jordanskih dinara, to
znai da je uvean za 15,44 miliona jordanskih dinara
ili procentualno za 324,4%, a neto zarada je 13,1 mi-
liona jordanskih dinara, dok je u 2004. godini iznosio
3,28 miliona jordanskih dinara, to je vie za 9,82 mi-
liona jordanskih dinara ili procentualno za 300%.
Na planu plasiranja prikupljenih sredstava
banka je ostvarila proft od 108,7 miliona jordanskih
dinara, to je za 20,26% vie nego u 2004. godini. Ta-
koer, na planu primjene modela murabehe, muda-
rebe, muareke i drugih modela koje je banka primi-
jenila u svom poslovanju, primjetan je napredak tako
to je ostvaren na tom polju proft od 645,5 miliona,
dok je u 2004. godini iznosio 536,7 miliona jordan-
skih dinara.
Na polju ulaganja depozita banka je primila
1.155 miliona jordanskih dinara, dok je u 2004. godi-
ni svega primila 1.020 miliona jordanskih dinara, to
znai da je u 2005. godini uveano polaganje depozi-
ta za 135,1 milion jordanskih dinara ili procentualno
13,2%.
Na planu pruanja fnansijskih usluga banka
je u 2005. godini udovoljila zahtjevima 28.141 osobi
za izgradnju stambenih objekata i za naseljavanje iji
je balans bio 127,9 miliona jordanskih dinara, dok je
u 2004. godini na istom planu uloeno 100,4 miliona
jordanskih dinara i udovoljeno potrebama 22.071 ko-
risniku.
Plaanje karticom je sastavni dio modernog
naina ivota i elja Jordanske islamske banke je da
svojim klijentima obezbijedi da uivaju u svim nje-
nim beniftima, kao to uivaju korisnici drugih sa-
vremenih banaka. Jordanska islamska banka, pored
toga to u svom poslovanju koristi VISA kreditne kar-
tice, uvrstila je i inteligentne kartice
(VSDC) . Takoer nastoji da usavri program
provjere rauna preko SMS i interneta.
JORDANSKA ISLAMSKA BANKA ZA EKONOMSKI RAZVOJ
20. JUNI 2013.
20 Glas islama
O RAMAZANU
PITANJE: Obzirom da se blii poe-
tak mjeseca Ramazana, elio bih, a na-
dam se da e to zanimati i brojne dru-
ge itaoce, da mi pojasnite ko je duan
postiti, a ko je osloboen ramazanskog
posta?
ODGOVOR: Islamski uenjaci su se
sloili da obaveza posta pada na pa-
metnog i punoljetnog, polno zrelog i
zdravog muslimana, koji se nalazi kod
kue. A za ene je uvjet da su iste od
hajza i nifasa (tj. da nisu u menstrual-
nom ciklusu ili u periodu ienja na-
kon poroaja). Prema tome, obaveza
posta se ne odnosi na nevjernika, lu-
aka, maloljetno dijete, bolesnika i
putnika. Neki od pomenutih ne mogu
ni imati obavezu posta, kao to je ne-
vjernik i luak. Od nekih drugih stara-
telj ima pravo traiti da poste odreeni
broj dana, kao to je dijete prije puno-
ljetstva; nekima je nareeno da ne po-
ste, ali moraju napostiti, kao to je slu-
aj sa enom u hajzu i nifasu, a za neke
ima olakica da ne poste, ali su duni
dati otkup - fidju, kao to je sluaj sa
iznemoglim ili starim osobama.
1. KATEGORIJA ONIH KOJI NE
MORAJU POSTITI (NEVJERNIK,
LUAK I DIJETE)
Post je islamski ibadet i ne pada
kao obaveza na nemuslimana, tako da
se on ne smije prisiljavati na post. Isto
tako i dijete koje je maloljetno svojim
umom ne moe dokuiti koja je sutina
posta i smisao, tako da je osloboeno
ovog ibadeta sve do svoje punoljet-
nosti. Maloumna osoba ne potpada ni
pod kakvu obavezu (teklif ) jer ne po-
sjeduje pamet koja je uvjet obavezno-
sti. Poslanik a.s. je kazao: Kalem - pero
ne zapisuje djela trojici ljudi: luaku
dok mu se ne povrati pamet, spava-
u dok se ne probudi i djetetu dok ne
dostigne punu zrelost. (Hadis prenose
Ahmed, Ebu Davud i Tirmizija). to se
tie djeteta, iako mu nije obaveza da
posti, ipak bi ga njegov roditelj trebao
poeti navikavati postu prije punoljet-
stva, a to se moe initi jo od sedme
godine. Roditelj e pratiti kako se post
odraava na dijete, pa ukoliko primije-
ti da mu post u odreenom momentu
priinjava potekou prekinut e ga.
Pohvalno je navikavati dijete postu i
prakticiranju drugih ibadeta prije nje-
govog punoljetstva, kako bi ih redov-
no ili redovnije obavljalo kada postane
punoljetno.
2. KATEGORIJA ONIH KOJIMA
SE DOZVOLJAVA MRENJE UZ
OBAVEZU DAVANJE FIDJE (OTKUPA
ZA POST)
U ovu kategoriju spadaju iznemo-
gla osoba, starac, starica i bolesnik za
koga nema nade za ozdravljenje. Svi
ovi trebaju umjesto posta da nahra-
ne po jednog siromaha za svaki dan
proputenog ramazanskog posta, ili
izdvoje protuvrijednost u novcu koju
e uplatiti kod svog imama, sakupljaa
sadekatu-l-fitra, ili na blagajnu Islam-
ske zajednice, sa naznakom da je rije
o fidji. Visina fidje se odreuje u skladu
sa jednodnevnom ishranom ovjeka
od dva obroka, kao i sadekatu-l-fitr, to
znai da je visina fidje jednaka visini sa-
dekatu-l-fitra.
3. KATEGORIJA ONIH KOJIMA
SE DOZVOLJAVA MRENJE,
SA OBAVEZOM NADOKNADE
PROPUTENIH DANA POSTA
Dozvoljava se da ne posti bolesnik
koji se nada ozdravljenju, kao i musa-
fir - putnik, ali sa njih ne spada obaveza
nadoknade. Bolest u kojoj se dozvo-
ljava mrenje je ona koja se pojaava
postom ili postoji bojazan da e us-
poriti ozdravljenje. to se tie putnika,
uenjaci su se razili u vezi sa pitanjem
da li mu je vrjednije postiti ili mrsiti.
Miljenje je Ebu Hanife, afije i Malika
da je vrednije postiti za onoga ko je
snaan i moe izdrati, a za onoga ko
je slabiji vrjednije je mrsiti. Omer ibni
Abdul-Aziz smatra da je vrjednije ono
to mu je lake, pa ako mu je lake po-
stiti, a poslije teko napostiti, onda mu
je bolje postiti odmah.
4. KATEGORIJA ONIH KOJI NE
SMIJU POSTITI, A MORAJU
NAPOSTITI
Svi uenjaci su se sloili da ena u
hajzu i nifasu (u menstrualnom ciklu-
su i poslije poroaja) ne smije postiti
i post joj je haram, a ako bi i postila u
tom stanju, post joj ne bi bio primljen.
ena u oba prethodna stanja ne smi-
je postiti, ali proputene dane posta
mora nadoknaditi nakon isteka Rama-
zana, a prije poetka sljedeeg, kada
joj se ukae prilika.
PITANJE: Da li je namjerno i svjesno
ostavljanje posta djelo koje izvodi iz
vjere?
ODGOVOR: Post je jedan od pet
ruknova, to znai da njegovo prakti-
kovanje ili neizvravanje utie na pot-
punost vjere.
Ukoliko osoba, pri punoj svijesti,
zanijee bilo koji od pet temelja vjere:
ehadet, namaz, zekat, post i had, ona
prestaje biti musliman, tako da je po-
trebno da se iskreno pokaje, uini tev-
bu za taj postupak, kako bi se vratila u
islam. Tevba podrazumijeva da osoba
nakon nje izvrava ono to ranije nije,
odnosno to je zanijekala.
Osoba koja bez opravdanog razlo-
ga ne posti u Ramazanu, neposluna
je svome Gospodaru, izaziva Njegovu
srdbu, a posljedice toga mogu biti ra-
zliita iskuenja, kao to je bolest, gu-
bljenje imovine, problemi u porodici,
na poslu i slino. Takoe, takva osoba
ini veliki grijeh koji nikada ne moe
ponititi, koji e je pritiskati na Sud-
njem danu, jer Poslanik a.s. kae: Oso-
ba koja namjerno, bez opravdanog ra-
zloga, propusti dan posta u Ramazanu,
ne moe ga nadoknaditi makar postila
nakon toga itav svoj vijek! Samo ovaj
jedan hadis dovoljan je da se zapitamo
otkud tolika hrabrost kod pojedinih
muslimana da u mjesecu Ramazanu ne
poste, kahveniui uz cigaretu, otkud
im smjelosti da izazivaju gnjev svoga
Gospodara, ko im je zatitnik koji im
garantuje da ih ba taj grijeh i drskost
prema Gospodaru nee uvesti u vatru i
biti posljedica njihove vjene patnje na
ovom i na buduem svijetu.
PITANJE: Da li je ena u toku trud-
noe duna postiti?
ODGOVOR: ena u bilo kojem mje-
secu trudnoe duna je postiti ukoliko
joj post ne kodi. Meutim, ukoliko
joj post kodi, njenom ili djetetovom
zdravlju, nije duna, to jest ne smije
postiti, jer ne smije svojim postupkom
ugroziti trudnou, odnosno svoj ili dje-
tetov ivot. Stoga je najbolje da trud-
nica konsultuje ljekara, koji e utvrditi
da li joj post kodi li ne u tom periodu,
tako da ukoliko se utvrdi da kodi nee
postiti, ve e proputene dane nado-
knaditi kasnije.
PITANJE: Moe li se klanjati sabah
namaz nakon sehura, prije nego to se
uje ezan?
ODGOVOR: Da bi se mogao klanjati
sabah namaz, ili bilo koji drugi namaz,
potrebno je da nastupi njegovo nama-
sko vrijeme. Kada nastupi vrijeme na-
maza on se moe obaviti bez obzira da
li je to prije ili poslije ezana.
Sabahsko vrijeme nastupa nakon
zore, to jest nekoliko minuta nakon za-
dnjeg momenta do kojeg moemo uzi-
mati hranu i pie. Zato svako ko ustaje
na sehur treba odloiti sehur do pred
kraj njegovog vremena, nakon toga
saekati 10-15 minuta i klanjati namaz,
pa tek onda lei i nastaviti spavanje.
PITANJE: Moram li izgovoriti nijet
za post nakon sehura?
ODGOVOR: Nijet je jedan od rukno-
va posta, to jest neto to se mora ui-
niti. Mjesto ishodita nijeta jeste srce i
razum, tako da osoba koja ustane na
sehur sa namjerom da posti dan koji
nastupa, uinila je nijet koji je nuan
za ispravnost posta. Nijet koji je u srcu
se moe potvrditi i rijeima, meutim
ukoliko se zaboravi izgovoriti nakon
sehura post nee biti pokvaren, ve e
biti ispravan.
PITANJE: Kako u postupiti ako se
nenamjerno iftarim?
ODGOVOR: Osoba koja se nena-
mjerno ifrati prekinut e sa jelom i pi-
em odmah kada se sjeti da posti, na-
kon toga e nastaviti da posti i post e
joj, inallah, biti ispravan.
PITANJE: Da li mogu izai prije vitra
iz damije ukoliko elim da obavljam
jo dobrovoljnih namaza?
ODGOVOR: Osoba koja eli u toku
ramazanskih noi pojaati ibadet
obavljanjem nafila, moe napustiti
damiju odmah nakon obavljene tera-
vije, a vitr ostaviti da ga obavi kasnije,
nakon to zavri sa eljenim nafilama.
Vitr je, prema preporuci Poslanika a.s.,
zadnji namaz kojeg osoba treba obavi-
ti u toku dana, tako da nakon njega nije
poeljno obavljati bilo koju nafilu. Sto-
ga, oni koji ele klanjati nafile u noi,
vitr nee obavljati sa dematom, ve e
ga odloiti za kasnije i obavit e ga u
svojim kuama.
PITANJE: Da li poljubac izmeu su-
prunika kvari post?
ODGOVOR: Poljubac nee pokvari-
ti post, niti e umanjiti njegovu vrijed-
nost. Potrebno ga je izbjegavati ukoli-
ko on moe biti uzrok neemu drugom
to utie na ispravnost posta.
PITANJE: Ako za vrijeme posta
imam jaku glavobolju mogu li popiti
lijek?
ODGOVOR: Osoba koja se razboli u
toku dana posta moe prekinuti post,
odnosno popiti lijek, kako se njena bo-
lest ne bi pogorala. Proputeni dan
posta e nadoknaditi nakon Ramaza-
na, dan za dan.
PITANJE: Da li injekcija u toku dana
posta kvari post?
ODGOVOR: Stavovi islamskih prav-
nika po ovom pitanju su razliiti. Je-
dan od onih koji smatraju da injekcije
koje osoba ne moe izbjei, zbog svog
zdravstvenog stanja, nee pokvariti
post jeste dr. Jusuf el-Kardavi. On kae
da injekcija, bez obzira da li se dala u
venu ili mii, nee pokvariti post (Fe-
tava muasire, 1. dio, 305. str.) Mi savje-
tujemo svakome ko moe izbjei injek-
cije u toku dana posta da to uini, jer
e time svoju savjest smiriti i otkloniti
svaku sumnju po tom pitanju. Ukoliko
ne postoji nain da se odloi injekcija
do poslije iftara, jer se radi o injekciji
koja je lijek i od nje zavisi poboljanje
ili pogoranje zdravstvenog stanja,
onda e je osoba primiti i ona mu ina-
llah nee pokvariti post. Ukoliko se pak
radi o injekcijama, to jest infuzijama, sa
hranjivim sastavom, koje mogu u pot-
punosti zamijeniti obrok, koje osoba sa
tom namjerom i uzima, njima e post
biti pokvaren.
VAA PITANJA ALJITE NA:

Islamska zajednica u Srbiji
(Vjersko-prosvjetna sluba)
Gradska 1, 36300 Novi Pazar
e-mail: vps@verat.net
PITANJA I ODGOVORI READ-EF. PLOJOVI
21 Glas islama
BROJ 243/GOD. XVII
HFZ. IRFAN-EF. MALI ISLAMSKE TEME
K
ako koji dan mjeseca abana prolazi, u
vjerniku jaa onaj uzbudljivo lijepi osje-
aj iekivanja nekog vrlo dragog. Posla-
nik a.s. je rekao: Ko vjeruje u Allaha i u Sudnji
dan, neka lijepo doeka i ugosti svoga gosta!
Obzirom da Ramazan nije bilo kakav gost, to i
ovaj osjeaj iekivanja nije bilo kakav.
Trema i uzbudljivost rastu, pripreme su inten-
zivnije, a vjernikova briga je da li e spremno
doekati ovog gosta, i ako doeka, strahuje da
se nee obrukati. Kod naeg su Bonjaka uvijek
postojala ta dva prsta obraza kad je musafir u
pitanju. Uvijek su se posebno spremale musafir-
ske sobe, i uvjeti da se musafir lijepo i ugodno
osjea, i da ode sretan i zadovoljan, te da sutra
punih usta pria sve najljepe o tome kako mu
je u gostima bilo.
Bogami e i ovaj na dugo iekivani gost
doi i proi, ali e, kao i svaki drugi, priati kako
mu je u gostima bilo. Meutim, ovaj e priati
Rabbu. Hvaliti se ili aliti. Blagosiljati ili kuditi.
Blago onom na kog se ovaj musafir pohvali, jer
je njegova pohvala efaat. U hadisu stoji da e se
post zauzimati kod svoga Gospodara za onoga
koji ga je lijepo ispostio i na najljepi nain, ona-
ko umretanski, Ramazan ugostio.
Zato je mjesec aban, koji je u toku, prilika da
se jo malo za ovaj veseli dogaaj pripremimo i
da ono to nemamo spremimo. ak je i Poslanik
a.s. u abanu poduzimao posebne pripreme za
Ramazan, intenzivirajui u njemu svoje ibadete
do te mjere da je njegova hanuma, hazreti Aia,
govorila kako on, Alejhiselam, i po cijeli mjesec
aban posti. Ako je najboljem insanu bila po-
trebna priprema, nama je onda jo potrebnija.
Ovo su mubarek trenuci svetih Allahovih mje-
seci u kojima je posebno zabranjeno nasilje,
nepravda i ubijanje, jer se to, izmeu ostalog,
kosi sa duhom ovih priprema. Ono to je ugro-
zilo ovakav ambijent u naem gradu u mjesecu
abanu jeste nekoliko nemilih dogaaja na nje-
govim ulicama. Kao da ejtan pokuava da nam
pokvari osjeaj i uitak, da nas odvrati od ovih
priprema i da narui svetost ovih mjeseci. Jedno
ubistvo, nekoliko povrijeenih ljudi, ugroena
sigurnost graana ovog grada. Kao vjernici se
moramo ovom zlu usprotiviti, svoj glas dii i na-
silnike osuditi, kao i odgovorne za sijanje smut-
nje i nereda. elimo da ovaj grad miran i siguran
doeka mjesec Ramazan, te da takav i ostane, a
da narod u njemu bude zadovoljan i bezbjedan.
Nadati se je da e nas Allah d.. svojom milou
u Ramazanu obasuti, te da e nam stanje popra-
viti.
Da bi se adekvatno pripremili za nastupajue
mubarek trenutke inimo dovu Allahu d.. da
doekamo mjesec Ramazan i zasluimo milost
i oprost. Enes r.a. kazuje da je Allahov Poslanik
s.a.w.s, kada bi nastupio mjesec Redep, govo-
rio: Allahu na, daj nam bereketa u Redepu i
abanu i daj da doekamo Ramazan." (Ahmed i
Taberani)
Prenosi se, takoe, da su prve generacije mu-
slimana po nekoliko mjeseci prije Ramazana po-
navljale ovu dovu i strahovali da nee ovu veliku
blagodat doekati, a onda su po nekoliko mjese-
ci poslije Ramazana Allaha molili da im ukabuli.
Zamislimo koliko je onih koji ovaj Ramazan
nisu doekali, a nama se prua prilika da ga do-
ekamo, da ga u postu provedemo i da nam se
Allah smiluje, oprosti nam grijehe i oslobodi nas
od vatre. Onaj ko ne iskoristi Ramazan i ne zaslu-
i Allahovu milost u njemu, sam je sebi kriv i niko
mu na Sudnjem danu nee moi pomoi.
Radujmo se ovom posebnom gostu, jer u
ovom mjesecu se zatvaraju vrata Dehennema,
a otvaraju vrata Denneta, a dobra djela mno-
gostruko vrednuju. Allah d.. je rekao u hadisi
kudsiju: Post je Moj (iskljuivo radi Allaha) i Ja za
njega nagraujem posebnom nagradom.
Planirajmo unaprijed kako da provedemo Ra-
mazan, i to na nain gdje e najvie biti mjesta
za ibadete, a najmanje za besposlice. Planiraj-
mo da to vie prouimo Kur'ana, klanjamo na-
file namaza pored obaveznih, zikrimo, dovimo,
udjeljujemo sadaku, kajemo se Allahu i zahvalju-
jemo Mu na svim blagodatima, itamo islamsku
literaturu i sl. Najbitnije od svega za uspjeno
proveden Ramazan jeste da napravimo dnevni
plan naih aktivnosti, poevi od ustajanja na se-
hur, pa do lijeganja u postelju.
Ima onih koji se za Ramazan pripremaju vie
fiziki, a manje psihiki, tj. duhovno. Pune se fri-
ideri i zamrzivai, pajzevi i ostave raznim na-
mirnicima, a takvima ne pada na pamet da se
snabdiju vjerskom literaturom, pa da je iitava-
ju, niti da se naoruaju imanom i takavalukom te
da putem ibadeta trae Allahovu milost.
Doekajmo Ramazan sa pokajanjem od naih
grijeha i sa vrstom odlukom da se nikada vie
na vratimo na njih. "I pokajte se Allahu svi vi, o
vjernici, kako bi uspjeli." (En Nur, 31) Susretnimo
ga sa novom stranicom u naem ivotu: sa tev-
bom, sa vrstim slijeenjem sunneta Poslanika
s.a.w.s, sa dobroinstvom prema naim rodite-
ljima i famliji, komijama i siromanima, te jaa-
njem nae veze sa braom i sestrama u islamu.
Takoe je bitno da oistimo nae due i osvje-
imo nae znanje o pitanjima Ramazana, razu-
mijevanjem ramazanskih propisa.
Ne zanemarimo pozivanje u nau vjeru, upu-
ivanje na dobro, a odvraanje od loih dje-
la. Pozivajmo nau brau i sestre muslimane
da prakticiraju post, da ue Kur'an, da klanjaju
namaz, daju zekat, sadekatu-l-fitr itd. U hadisu
Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem
se navodi: "Tako mi Allaha, da Allah uputi preko
tebe samo jednog ovjeka, bolje ti je od najbo-
ljeg blaga." (Muttefekun alejhi)
U toku Ramazana bi trebali to je mogue vie
da se druimo i zijaretimo, da jedni druge na if-
tare pozivamo, jer onaj ko nahrani postaa ima
nagradu tog postaa, a i nagradu za svoj post.
Na posljetku, znat emo da su nam ibadeti u
Ramazanu primljeni - kabul samo ako iz njega
izaemo bolji ljudi i jai vjernici, sa vie moral-
nih vrijednosti i kvaliteta, a manje loih navika i
hravih djela.
Prenosi Selman, radijallahu anhu: - Poslanik,
sallallahu alejhi we sellem, nam se obratio na
kraju mjeseca a'bana, rekavi: "Ljudi, dolazi vam
veliki, mubarek mjesec. U njemu je no vrjed-
nija od hiljadu mjeseci. Allah, delle e'nuhu,
je u tom mjesecu strogo naredio post, a noni
namaz (teraviju) je uinio dobrovoljnim. Ko se
Allahu, delle e'nuhu, u njemu priblii kakvim
dobroinstvom, kao da je obavio farz u nekom
drugom mjesecu. Ko obavi farz u njemu, kao da
je obavio sedamdeset farzova u nekom drugom
mjesecu. On je mjesec strpljivosti, a nagrada za
nju je Dennet. To je mjesec pomaganja i mjesec
u kojem se poveava nafaka vjernika. Ko u nje-
mu priredi iftar i nahrani postaa, bit e mu to
uzrokom za oprost grijeha i oslobaanje od va-
tre, a dobit e i nagradu postaa bez umanjenja
nagrade postau." Tada ashabi rekoe: "Poslani-
e! Nismo svi u mogunosti nahraniti postaa!?"
Muhammed, ssallallahu alejhi we sellem, ree:
"Ta nagrada pripada i onome kod koga se po-
sta omrsi hurmom, gutljajem vode ili gutljajem
mlijeka. To je mjesec iji je poetak milost, sredi-
na oprost, a kraj oslobaanje od vatre. Ko olak-
a svome podinjenom u tom mjesecu, Allah,
delle e'nuhu, e mu oprostiti grijehe i oslobo-
diti ga od vatre. Nastojite u ovom mjesecu initi
etiri stvari: dvije sa kojima ete stei Allahovo,
delle e'nuhu, zadovoljstvo i dvije koje su vam
neophodne. Dvije stvari kojima ete stei Alla-
hovo, delle e'nuhu, zadovoljstvo su: ehadet
(svjedoenje da nema drugog boga osim Alla-
ha delle e'nuhu) i da od Njega traite oprost.
Dvije druge stvari koje su vam neophodne jesu:
da Allaha, delle e'nuhu, molite za Dennet i
traite zatitu od vatre. Ko napoji postaa, Allah,
delle e'nuhu, e ga napojiti sa moga izvora,
tako da nakon toga nee oednjeti i kao takav
e ui u Dennet!" (Ibn Huzejme)
ONAJ OSJEAJ KADA NEKO DRAG TREBA DA NAM DOE
Ovo su mubarek trenuci svetih Allahovih mjeseci u kojima je posebno zabranjeno nasilje, nepravda i ubijanje,
jer se to, izmeu ostalog, kosi sa duhom ovih priprema. Ono to je ugrozilo ovakav ambijent u naem gradu u
mjesecu abanu jeste nekoliko nemilih dogaaja na njegovim ulicama. Kao da ejtan pokuava da nam pokvari
osjeaj i uitak, da nas odvrati od ovih priprema i da narui svetost ovih mjeseci.
20. JUNI 2013.
22 Glas islama
HUTBA REISU-L-ULEMA HUSEIN EF. KAVAZOVI
H
vala Allahu. Njemu se zahvaljujemo, od
Njega pomo i oprost traimo. Njemu
se utjeemo od poroka i runih djela
naih.
Onoga koga Allah na pravi put uputi niko
u zabludu ne moe odvesti, a onoga koga On u
zabludi ostavi niko na pravi put ne moe upu-
titi.
Svjedoimo da je samo Allah Bog i da je Mu-
hammed Njegov rob i Njegov Poslanik, koga je
On poslao da radosnu vijest donese i da opo-
mene, prije nego to nastupi Sudnji dan.
Onaj ko se pokorava Allahu i Njegovom Po-
slaniku na pravom je putu, a onaj ko se Njemu
i Njegovom poslaniku ne pokorava u velikoj je
zabludi.
Molimo Allaha, naeg Gospodara, da nas
uvrsti meu one koji se Njemu i Njegovom Po-
slaniku pokoravaju, koji slijede Njegovo zado-
voljstvo i koji se uvaju Njegove srdbe. Mi smo
Njegovi i Njemu pripadamo.
On nas poziva: Damije su Allaha radi i ne
molite se, pored Allaha, nikome. (Al-Dinn, 18)
Danas, 21. redeba 1434. godine, klanjamo
dumu-namaz u Foi, na temeljima Alade da-
mije, toga, neko vrijeme zagubljenog, pa pro-
naenog, dragulja, monumenta ija je ljepota
nedostina.
Priline su danas poruke Kur'ana asnog:
Allahove kue gradi onaj koji u Allaha i Ahi-
ret vjeruje, koji namaz obavlja i zekat daje i koji
se, osim Allaha, drugog ne boji.
Damije su Allaha radi i ne molite se pored
Allaha nikome. (Al-Dinn,18)
Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kuu u
Dennetu. (Al-Tahrim,11)
Vjerovjesnik Muhammed a.s., u predaji koja
je do nas dospjela, slikovito opisuje na ivot:
Dunjaluk je ahiretska njiva. Ko na njemu posije
dobro ubrat e sreu, a ko posije zlo ubrat e
kajanje. (Merfuan)
Ovih poruka drao se graditelj Alade Hasan
Nazir, sluga pokoran Gospodaru svjetova, svje-
stan veliine ovih rijei i Gospodarevih obea-
nja. I on je, moda na istome ovom mjestu, u
stoljeu puno smirenijem od naega, u okrue-
nju puno mirnijem od naeg, sanjao o ljepota-
ma dobra koje e podii ba ovdje, o plodovima
toga dobra i na onome svijetu. Nije, sigurni smo,
Hasan Nazir, u dobroti svoga nauma, mogao za-
misliti da e biti i onih koji e, u ovom prekra-
snom prirodnom okruenju, sijati zlo.
Dok obavljamo namaz na temeljima Alade,
u tiini njena harema, pod nebeskom kupolom,
sluamo kako ehotina, njena nerazdvojna dru-
ga, kazuje dugu priu o njenoj ljepoti i dobroti
njenog hajr-sahibije. U toj prii se niu jedna za
drugom mehke rijei o dobrim naim prethod-
nicima, o muslimanima koji su se stoljeima u
njoj molili Milostivom Allahu i divili njenoj lje-
poti. No, tu melodiju dobra prekidaju strani
zvuci svjedoanstava o tjeskobi zavidnika, koji
nisu mogli podnijeti njenu ljepotu.
Alada nam, i danas kada je nema, govori o
bogatstvu i dobroti graditeljskog duha i bijedi
i zlobi njenih ruitelja. Ona je ogledalo u kojem
se zrcale dvije suprotnosti, koje stoje jedna na-
spram druge dobro i zlo, dobro djelo i grijeh.
S ovog mjesta, s temelja Alade, ini se ra-
zvidnijom i misao da se i pomou zla moe sa-
gledati dobro i da se u grijehu moe sagledati
vlastito spasenje. Jer, Uzvieni Allah kae:
Dobro i zlo nisu isto.
Tako mi due i Onoga koji je potpunom
stvori, pa joj je put dobra i zla shvatljivim uini,
uspjet e onaj ko je oisti, a ko je uprlja taj e
stradati! (ems, 7-10)
Alada je istilite. Na mjestu njezina usprav-
ljanja i stoljetnog stajanja mogu se okajati gri-
jesi poinjeni u ime i za raun ljudskog zla. Na
ovom mjestu se mogu oistiti ljudske due, za-
prljane grijehom.
Obnova Alade nije samo obnova dami-
je. Ona je mnogo vie od toga. Alada je novi
poetak za sve nas, za muslimane i krane, za
Bonjake i Srbe. Ona govori o nama, ovakvima
kakvi jesmo. U njoj se zrcali naa dua, ista i
lijepa, ali i ukaljana i grjena, bez lai i obmana.
Ovo prazno mjesto Alade nainilo je i velike
praznine u duama, ak i ruitelja. I kada su je
poruili nisu prestajali dolaziti i kradom bacati
poglede, prestraeni prazninom koju su napra-
vili, a na to nagnani zlobom i zaviu prema nje-
noj neprolaznoj ljepoti.
No, dolaze novi ljudi i ponovo e je podii
kao svoju, jednako zaljubljeni u njenu istotu.
I molitve e ponovo izroniti iz voda ehotine,
gdje su se skrile samo za as od nasilja silnika.
Tako e Alada okajati njihove grijehe, jer ih oni
nisu kadri sami okajati.
Brao i sestre!
Vjera nas ui o neprolaznosti dobrih djela i
onda kada njihova materijalna strana iezne.
Takoer, vjera nas ui i o tome da emo polagati
raune i onda kada cijeli svijet iezne.
Oni koji vjeruju u Ahiret i Dan kada e Allah
suditi ljudima iza sebe ostavljaju hajrate, da im
slue. Islam nas ui da je Bog lijep i da voli ljepo-
tu, a Njemu se uzdie samo dobro djelo. Hrava
djela e ostati prizemna i u prah pretvorena.
Neimar Alade, Hasan Nazir, vjerovao je u
Allaha, inio dobro i imao povjerenja u ljude. Iza
sebe je ostavio vakuf kao poticaj vjeri i ljudskoj
dobroti. Njegovoj vjeri svjedoili smo stoljei-
ma, a danas je naa na ispitu.
Obnavljajui Aladu mi obnavljamo i Ha-
sanovu vjeru u nama. Mi danas obnavljamo i
dobro i povjerenje u ovome gradu; nadu da je
ljudsko dostojanstvo mogue odrati ako ga svi
podjednako elimo. Ponovo kliemo da je Bog
najvei. U Njegovom imenu je i naa veliina.
Brao i sestre.
Islam nas ui da je svaki ovjek svoj iskupi-
telj i da on sam nosi sve mogunosti duhovnog
uspjeha, ali i promaaja u vlastitom srcu. Allah
kae: U njegovu korist e biti to god dobra
uradi, a protiv njega to god zla uradi. (Al-Ba-
kara, 286)
Na ovaj nain islam, bez obzira na to to ljudi
o tome mislili, bili muslimani ili nemuslimani,
prua trajnu mogunost ponovnog oivljavanja
povjerenja meu njima i nakon tekih zloina
koji su poinjeni.
Ali, ovo je i opomena da drutvo koje zahvati
moralna bolest proizvodi zloince koji ine zlo-
ine. Trajna uloga svih nas, koji u sebi nosimo
vrijednosti vjere kojima smo poueni preko Vje-
rovjesnika a.s., jeste da lijeimo teke moralne
bolesti u naim zajednicama.
Ovdje, na temeljima Alade u Foi, na mjestu
zloina koji su poinjeni prema muslimanima
i naem nasljeu, jasno uviamo koliko teke
bolesti mogu donijeti veliko zlo i kakve zloince
mogu proizvesti. Samo ako ponovo zadobije-
mo svoje izgubljeno povjerenje, a to je mogu-
e priznanjem i osudom zla koje je poinjeno,
moemo oekivati da emo iznova krenuti na-
prijed.
Sada zajedno treba da se okrenemo Aladi
i onome to moemo zajedno uiniti da teke
posljedice zla saniramo. Krani treba da po-
mognu muslimanima da ponovo sagrade svoju
zajednicu, a muslimani kranima da idu putem
dobra i prema Bojem svjetlu s kojim je doao
Isa a.s. Treba da promijenimo na odnos prema
drugome tako to emo u njemu gledati vlasti-
tu sudbinu, jer smo jedni drugima emanet na
ovom svijetu.
Brao i sestre!
Obnova Alade je novi poetak i nova prili-
ka koju nam Svevinji Bog daruje. Uhvatimo tu
priliku zajedno. Pomozimo jedni drugima, kao
ljudi i kao komije. Povratimo vjeru u ljudsko
dobro i dostojanstvo, bez kojih nae drutvo
nee moi opstati.
Pozivam i muslimane i krane da, s vjerom
u Jednog Boga Koji je govorio i jednima i dru-
gima, budu jedni drugima prijatelji i zalog ispu-
njenja vjere. Pozivam muslimane da, koliko god
vie mogu, podre svojim dobrima obnovu ove
damije, kao i komije krane da nam se pri-
drue.
Milostivi Boe, pomozi nam u naoj namjeri
da obnovimo kuu molitve u kojoj e se slaviti
Tvoje ime i buditi dobro na radost svih dobrih
ljudi. Daj nam snage da dobro Tvoje rijei bude
ue naeg spasa, da volimo blinje svoje i da
budemo pravedni kada sudimo. Neka nam srca
budu ispunjena iskrenom vjerom u Tebe i Tvoju
milost. Daj nam razboritost u naem postupa-
nju i uvrsti nam korake na putu dobra.
Amin!
NA TEMELJIMA ALADE
23 Glas islama
BROJ 243/GOD. XVII
KURGA MIRSAD-MIRZA ISLAMSKE TEME PRIREDIO: SEAD EF. JASAVI
A
llah d.. kae: O vjernici, pokoravajte se Allahu
i pokoravajte se Poslaniku i vaim pretpostav-
ljenim. A ako se u neemu ne slaete, obratite se
Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet; to
vam je bolje i za vas rjeenje ljepe. (En-Nisa, 59)
Kada se govori o pretpostavljenima (ulul-emr), koje mo-
ramo sluati i kojima se moramo pokoravati u svemu to je
hajr i dobro, bez obzira na to je li nam to dobro milo ili nije
i je li nam to dobro teko ili nije, ejhul-islam Ibnu Tejmijje
rhm. na brojnim mjestima, kroz svoje knjige i djela, pojanja-
va i detaljie oko znaenja spomenutog ajeta, pa emo mi
ovom prilikom navesti nekoliko njegovih rijei.
ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm. kae: Ulul-emr su svi oni
koji se pitaju i imaju ovlasti nad nekim/neim; to su oni koji
su pretpostavljeni ljudima, u ta spadaju oni koji imaju snagu
i mo, kao i ljudi od ilma i znanja. Na osnovu reenog, pretpo-
stavljeni ulul-emr dijele se na dvije grupe:
1. El-ulema uenjaci,
2. El-umera dravnici/vojskovoe.
Kada ove dvije kategorije ljudi budu dobri, ljudi e se za
njima popravljati, a kada se ove dvije kategorije ljudi pokva-
re i ljudi e se za njima pokvariti, kao to je rekao Ebu Bekr
el-Siddik r.a. onda kada ga je Ahmesijja upitala: Dokle emo
biti na vlasti pa ree: Sve dok vam imami/voe budu na
pravome putu (istikamet)!
Meu navedene e spadati i kraljevi/el-muluk, ejhovi/el-
meajih i ljudi na dravnim funkcijama (ehlud-divan). Svako
koga je obaveza u neemu slijediti on je jedan od naih pret-
postavljenih (ulul-emr), i svako od njih ima pravo da naredi
ono to Allah trai, i da zabrani ono to Allah zabranjuje, i sva-
kom od nadreenih ljudi obaveza je da im se pokoravaju u
onome u emu je pokornost Allahu d.. i da im se ne pokori
u onome u emu je neposlunost prema Allahu d.., kao to
je rekao Ebu Bekr el-Siddik r.a., onda kada je preuzeo upra-
vu nad muslimanima, drei im hutbu: O ljudi, jaki meu
vama je kod mene slab sve dok ne uzmem od njega tue
pravo, a slabi meu vama je kod mene jak sve dok mu ne
obezbijedim njegovo pravo! Pokoravajte mi se u onome
u emu se ja pokoravam Allahu d.., a ako budem nepo-
sluan prema Allahu d.., nemojte mi se (u tome) poko-
ravati! (Pogledaj: Medmuul-Fetava, 28/170; El-Emru bil-
Maaruf, 1/52; El-Istikamet, 2/296; Kutub ve Resail ve Fetava
Ibni Tejmijje fl-Fikh, 28/170)
ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm. u komentaru ajeta: O
vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku
i vaim pretpostavljenim kae: Nije reeno pokoravajte se
Poslaniku i pokoravajte se vaim pretpostavljenim, ve je po-
kornost pretpostavljenima uslovljena pokoravanjem Poslani-
ku s.a.w.s., a pokornost Poslaniku s.a.w.s. je pokornost Allahu
d.. Pokoravanje se spominje prilikom spomena Poslanika
s.a.w.s., a ne spominje se kada su nai pretpostavljeni u pita-
nju zbog toga to onaj ko se pokorava Poslaniku s.a.w.s., taj
se pokorio Allahu d.. i niko nema pravo, kada mu Poslanik
s.a.w.s. neto naredi, da postavi pitanje da li je to Allah d..
naredio ili nije, za razliku od naih pretpostavljenih koji neka-
da mogu ljudima nareivati neposlunost prema Allahu d..,
tako da nije svako onaj koji im se pokori ujedno i pokoran
Allahu d.., pa se mora znati da li je ono to nam oni nare-
uju neposlunost/nepokornost Allahu d.. ili nije i da li nam
takvo to Allah d.. nareuje ili ne, nebitno jesu li ulul-emr
el-ulema - uenjaci ili el-umera dravnici/vojskovoe.
U sklop znaenja ovog ajeta e spadati i slijeenje uleme/ue-
njaka, kao i pokoravanje emirima-vojskovoama itd. i samo
na taj nain din/vjera moe biti kompletno Boja! (Pogledaj:
Medmuul-Fetava, 10/266; Ikametul-Delil ala Ibtalil-Tahlil,
4/390; El-Fetava el-Kubra, 5/240)
ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm. u komentaru ajeta: O
vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku
i vaim pretpostavljenim kae: Nai pretpostavljeni su el-
ulema/uenjaci i el-umera/dravnici, vojskovoe, pa ako
od nas trae neto to Allah i Poslanik s.a.w.s. trae, obaveza
nam je pokoriti im se, a ako se ljudi u neemu spore, obaveza
im je to pitanje vratiti Allahu i Poslaniku! (Pogledaj: El-De-
vab el-Sahih li men Beddele Dinel-Mesih, 2/238)
ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm. u komentaru ajeta: Allah
vam zapovijeda da odgovorne slube onima koji su ih do-
stojni povjeravate i kada ljudima sudite da pravino su-
dite. Uistinu je divan Allahov savjet! a Allah doista sve
uje i vidi. O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte
se Poslaniku i vaim pretpostavljenim. A ako se u neemu
ne slaete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u
Allaha i u onaj svijet; to vam je bolje i za vas rjeenje ljep-
e. (El-Nisa, 58-59) kae:
Islamski uenjaci kau da je prvi ajet objavljen u povodu
emira - dravnika, od kojih se trai da svakom vrate njegov
emanet i povjerenje i da odgovorne slube onima koji su ih
dostojni povjeravaju i da budu pravedni onda kada sude lju-
dima, dok je drugi ajet objavljen muslimanskom puku,
vojskama i ostalima, od kojih se trai da se pokoravaju
svojim pretpostavljenima u njihovoj raspodjeli sredsta-
va, sudu/vladi, voenju rata itd., izuzev ako im nareuju
i trae neposlunost prema Allahu d.. i nepokornost. Ako
im nareuju i od njih trae neposlunost prema Allahu d..
i nepokornost nema pokornosti stvorenju u nepokornosti
Stvoritelju! Ako se u neemu budu sporili, neka spor svoj vra-
te Allahovoj Knjizi i Sunnetu Allahova Poslanika s.a.w.s., a ako
se pretpostavljeni ne budu ponaali tako, bit e im pokorni u
onome to trae od nas od pokornosti prema Allahu d.. i to
e se tada smatrati pokoravanjem Allahu i Poslaniku i ispunja-
vanjem svoje obaveze prema njima, shodno rijeima Allaha
d.., koji kae: Jedni drugima pomaite u dobroinstvu i
estitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i boj-
te se Allaha, jer Allah strano kanjava. (El-Maida, 2)
Spomenuti ajeti nas obavezuju na to da odgovorne slube
i povjerenitva dostojnim ljudima povjeravamo i da budemo
obazrivi onda kada dijelimo pravdu meu ljudima, to sve
zajedno defnie principe pravedne politike (el-sijasa el-adila)
i dobre uprave (el-vilajeh el-saliha)! (Pogledaj: Medmuul-
Fetava, 28/245; El-Sijasa el-erijja, 1/17; Kutub ve Resail ve
Fetava, 28/245)
ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm. kae: Selef je znao esto
ponavljati rijei: Dvije skupine ljudi ako se poprave za njima
e se popraviti ljudi uenjaci (ulema) i dravnici/vojskovoe
(umera). Allah d.. kae: O vjernici, pokoravajte se Allahu
i pokoravajte se Poslaniku i vaim pretpostavljenim! Svi
tefsiri koji komentariu ovaj ajet odnose se na el-ulema
uenjake i dravnike/vojskovoe el-umera, pa zbog
toga imam Ahmed rhm. i ostali uenjaci naznaavaju da obje
skupine ljudi spadaju u znaenje ovog ajeta, jer nam je oba-
veza pokoravati se i jednima i drugima u svemu to je pokor-
nost prema Allahu d.., kao to su i zamjenici Bojeg Poslani-
ka s.a.w.s., poput Alije, Muaza, Ebu Musaa, Attab b. Usejda,
Osman b. Ebil-Asa i ostalih spadali u obije skupine ljudi ule-
mu i emire, a isto tako i halife nakon njega poput Ebu Bekra
r.a., Omera, Osmana i Alije i njihovih zamjenika i predstavnika,
pa je oduvijek vailo pravilo da e ljude u namazu predvoditi
alim (sahibul-kitab), dok e ljude u ratovima predvoditi borci
(sahibul-hadid).
Nakon ovog perioda dolazi do raspodjele ovlatenja, pa
ako se tako desi obavezna je pokornost svakom ponaosob,
pa ko povede borbu protiv nevjernika ili kanjava kriminalce
i grjenike, obaveza je pokoravati mu se u svemu u emu je
pokornost Allahu d.., a isto tako je obaveza pokoravati se
u svemu u emu je pokornost prema Allahu d.. kada je u
pitanju ovjek-institucija koja se bavi skupljanjem imetka (ze-
kat/sadaka) i obaveza je vjerovati i pokoravati se onome ko
se bavi studiranjem Kurana, pa ga vjerno dostavlja drugima
i pojanjava kuranske naredbe i zabrane, obaveza je pokora-
vati mu se u onome to od nas trai, a u pitanju je poslunost
Allahu d..! (Pogledaj: Medmuul-Fetava, 18/158; El-Fetava
el-Kubra, 1/91)
ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm. u komentaru ajeta: O
vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku
i vaim pretpostavljenim kae: Onaj kome se pokorava, uz
Allahovu dozvolu, jesu oni za koje nam je Allah d.. naredio
da im se pokoravamo: el-ulema-uenjaci i el-umera - drav-
nici/vojskovoe i ostali koji spadaju u znaenje ovog ajeta
poput ejhova/meajih, kraljeva/muluk i svako ko je nekom
pretpostavljen i kojeg drugi slijede, Allah d.. nam nareuje
da im se pokoravamo onda ako se oni budu pokoravali Po-
slaniku s.a.w.s. kao to je reeno: O vjernici, pokoravajte se
Allahu i pokoravajte se Poslaniku i vaim pretpostavlje-
nim, a nije reeno: pokoravajte se vaim pretpostavlje-
nim, kako bi nam pojasnio da se njima pokoravamo samo
onda kada se oni pokoravaju Poslaniku s.a.w.s., jer je nesum-
njivo da se Poslanik s.a.w.s. pokorava Allahu d.., tako da se
ponavljanje rijei pokoravajte se u Poslanikovom s.a.w.s.
sluaju ne odnosi na neto suprotno tome, ali da je reeno
pokoravajte se Poslaniku i pokoravajte se vaim pretpostav-
ljenim onda bi to znailo da je obaveza pokoravati se svakom
ponaosob.
Od Allahovog Poslanika s.a.w.s. se biljei da je rekao: Po-
kornost je samo u dobru!(Buharija, br. 7145); Nema
pokornosti stvorenju u nepokornosti Stvoritelju! (El-
Muudem el-Kebir, Taberani, br. 14795.); Muslimanu je
obaveza da slua i da se pokorava, milo mu ili teko
bilo, izuzev onda kada se od njega trai da poini grijeh
- maasijet! Ako mu se naredi grijeh nema sluanja niti
pokornosti! (Muttefekun alejh) (Pogledaj: Damiul-Resail,
1/274)
ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm. kae: - Ibnu Omer r.a. pre-
nosi: uo sam Allahovog Poslanika s.a.v.s. kako kae: - Svi
ste vi pastiri i svi ste odgovorni za svoje stado; imam je
pastir i odgovoran je za svoje stado, ovjek je pastir u svo-
joj porodici i odgovoran je za svoje stado, ena je pastir u
kui svoga mua i odgovorna je za svoje stado, sluga je
pastir u imetku svoga gazde i on je odgovoran za svoje
stado svi ste vi pastiri i odgovorni ste za svoje stado.
(Muttefekun alejhi)
Pravovjerne halife (hulefaul-raidin) stubovi su ovog
ummeta i interes cijelog ummeta se ostvario preko njih kako
nije preko ikoga drugog, ali nakon njihovog perioda dolazi do
raspodjele raznih ovlasti, tako da su muluk - kraljevi i emiri -
vojskovoe sproveli jedan dio islamskih ovlasti u djelo, dok su
ulema i strunjaci za vjeru sproveli drugi dio islamskih ovlasti
u djelo, pa su i jedni i drugi nai pretpostavljeni (ulul-emr),
svako u svom domenu posla. Allah d.. kae: O vjernici,
pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i vaim
pretpostavljenim to obuhvata obje skupine ljudi: el-
ulema uenjaci i el-umera dravnici, vojskovoe, onda
kada od nas budu traili neto to je pokornost Allahu d..,
a onaj koji bude nareivao neposlunost Allahu d.. nema
pokornosti stvorenju u nepokornosti Stvoritelju! U eseru se
kae: Kada se poprave dvije skupine ljudi, za njima e se
popraviti ljudi: el-ulema uenjaci i el-umera dravni-
ci-vojskovoe! (Pogledaj: Damiul-Mesail, 2/72)
ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm. kae: Ljubav prema Alla-
hu d.. i pokornost Njemu se dokazuje preko ljubavi prema
Poslaniku s.a.w.s. i pokornosti njemu, dok se ljubav prema
Poslaniku s.a.w.s. i pokornost Njemu dokazuje preko ljubavi
prema onome koga voli Poslanik s.a.w.s. i pokornosti onome
kome nam je Poslanik s.a.w.s. naredio da mu se pokoravamo,
kao to Allah d.. kae: O vjernici, pokoravajte se Allahu i
pokoravajte se Poslaniku i vaim pretpostavljenim! Po-
slanik s.a.w.s. je rekao: Ko mi se pokori pokorio se Alla-
hu d.., a ko se pokori mome emiru pokorio se meni!
Ko mi bude neposluan taj je neposluan Allahu d..,
a ko bude neposluan mome emiru taj je neposluan
meni! (Muttefekun alejh) (Pogledaj: Damiul-Mesail, 3/69)
ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm. u komentaru ajeta: O
vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku
i vaim pretpostavljenim. A ako se u neemu ne slaete,
obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u
onaj svijet; to vam je bolje i za vas rjeenje ljepe (En-
Nisa, 59), kae: Allah d.. nareuje pokornost naim pret-
postavljenima (ulul-emr), bilo da su el-ulema uenjaci u
pitanju ili el-umera dravnici, vojskovoe, sve dok se ne
raziu i ne zapadnu u neslogu, iz ega se da razumjeti i to
da je njihovo slaganje dokaz ispravnosti, pa im se nareuje
vraanje Allahu i Poslaniku u sluaju nesloge, pa se ovim na-
znaava da se tada nee vraati niti imamu - uenjaku, koji se
slijedi, niti dobroj logikoj analogiji! (Pogledaj: Medmuul-
Fetava, 19/67; Kutub ve Resail ve Fetava, 19/67)
ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm. kae: Meni je obaveza da
se pokoravam Allahu d.., Njegovom Poslaniku s.a.w.s. i da se
pokoravam pretpostavljenima kada mi narede/zatrae neto
u emu je pokornost Allahu d.., a ako mi narede maasijet
nepokornost Allahu d.. nema pokornosti stvorenju u ne-
pokornosti Stvoritelju. Na ovo nas upuuje Kuran i Sunnet i na
ovome su sloni imami ummeta! Allah d.. kae: O vjernici,
pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i vaim
pretpostavljenim. A ako se u neemu ne slaete, obratite
se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet;
to vam je bolje i za vas rjeenje ljepe. (En-Nisa, 59)
Poslanik s.a.w.s. je rekao: Nema pokornosti stvorenju
u nepokornosti Stvoritelju! (El-Muudem el-Kebir, Tabe-
rani, br. 14795); Pokornost je samo u dobru! (Buharija, br.
7145)
Obaveza mi je da saburam na zulumu i nasilju imama -
voa, i da ne ustajem protiv njih u momentima ftne, shodno
hadisu kojeg prenosi Ibnu Abbas r.a. u kojem Poslanik s.a.w.s.
kae: Ko kod svoga emira vidi neto to mu nije drago i
to ne voli neka sabura i neka se strpi, jer ko se odbije od
demata, pa koliko i za pedalj, i kao takav umre umro je
dahilijetskom smru! (Muttefekun alejh)
Pored svega, nareeno mi je da radim/govorim pravo gdje
god da se nalazim i da se nikoga, osim Allaha d.., ne bojim,
kako se to biljei od Ubade b. Samita r.a.: Dali smo prisegu na
vjernost Allahovom Poslaniku s.a.w.s. da emo sluati i poko-
ravati se u lahkoi i tegobi, lako nam ili teko bilo, makar bili
ljudi i nepravedni prema nama, te da se ne borimo oko vlasti
s vlastodrcima, te da radimo/govorimo pravo gdje god da
smo i da se, osim Allaha, nikog ne bojimo! (Buharija, br. 7199-
7200; Sunen, Ibnu Madde, br. 2866)
Allahov Poslanik s.a.w.s. je traio od ashaba prisegu na ova
tri temeljna principa: Pokoravanje u onome to je pokor-
nost prema Allahu d.., makar bio zulumar - neprave-
dan onaj koji nam to nareuje, da se ne sporimo oko vlasti
sa vlastodrcima, te da pomaemo hakk pravdu i istinu, bez
ikakva straha od stvorenja!
Allah d.. je naredio, u Svojoj Knjizi, da se ummet vrati
Allahu i Poslaniku onda kada zapadne u neslogu! Mimo toga
nam nije nareeno da se tome vraamo. Imami - ulema kau:
Ulul-emr, nai pretpostavljeni, su dvije skupine ljudi: el-ule-
ma uenjaci i el-umera dravnici, vojskovoe. U navede-
no e spadati i ejhovi vjere (meajihul-din) i vladari muslima-
na (mulukul-muslimin), te svako ko se i zata pita. Jednima e
se biti pokorno u polju ibadeta, po pitanju tefsira kuranskih
ajeta i znaenja hadisa, obavijesti od Allaha d.. itd., dok e se
drugima biti pokorno u borbi - dihadu, sprovedbi Allahovih
d.. kazni itd., od djela koja sprovode, a od Allaha d.. su im
nareena. Kada se oni sloe na nekom pitanju, njihov konsen-
zus je kategoriki dokaz, jer se ummet Muhammeda s.a.w.s.
nee sloiti na zabludi, pa ako se doe do spora vratit e se
Kuranu i Sunnetu! (Pogledaj: Medmuul-Fetava, 3/250)
ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm. kae: Poslanik s.a.w.s. i
pravovjerni halife nakon njega su upravljali (sijasa) ljudima u
pitanjima dina i dunjaluka, ali nakon njih dolazi do prenosa
ovlatenja, tako da su vojskovoe (umeraul-harb) upravljali
ljudima u pitanjima dunjaluka i vanjtine vjere, dok su ejhovi
ilma i znanja i vjere upravljali ljudima u pitanjima ilma i vjere.
Obje ove skupine su ulul-emr nai pretpostavljeni, koje nam
je obaveza sluati i pokoravati im se u svemu to od nas trae,
a u pitanju je pokornost Allahu d.. zata se oni pitaju. Allah
d.. kae: O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte
se Poslaniku i vaim pretpostavljenim, to se odnosi na
vojskovoe (umeraul-harb), vladare i njihove zamjenike, kao
i na ulemu - uenjake (ehlul-ilmi vel-dini), koji ljude podua-
vaju vjeri i koji od ljudi trae da se pokoravaju Allahu d.. Da-
kle, vjera opstaje samo uz pomo Knjige i sablje! (Pogledaj:
Medmuul-Fetava, 11/552)
POKORAVAJTE SE ALLAHU, POKORAVAJTE SE POSLANIKU I VAIM PRETPOSTAVLJENIM
20. JUNI 2013.
24 Glas islama
K
ada je Albert Ajntajn doao sa teorijom rela-
tiviteta niko je nije odmah prihvatio, niti ga je
bilo ko proglasio velikim naunikom zbog nje.
Naunicima je trebalo est godina da ispitaju testove
neispravnosti koje im je on lino dao, rekavi: Smatram
da kosmos funkcionira na ovaj nain. Meutim, ako se
dokau ove tri stvari onda nisam u pravu pa je na-
veo tri sluaja u kojima njegova teorija prestaje vaiti.
Zbog samog njegovog pristupa, naunici su obratili
panju na njegovu teoriju.
asni Kur'an, takoer, nudi nekoliko testova nei-
spravnosti. Neki su bili namijenjeni savremenicima
Bojeg Poslanika s.a.v.s., a drugi su za sva vremena. Po-
ruuje nevjernicima da, ukoliko ele dokazati neisprav-
nost Kur'ana, dokau neke stvari o njemu.
Nijedna druga religijska knjiga na svijetu ne nudi
bilo kakav test neispravnosti. Slobodno upitajte bilo
kog uenjaka drugih religija: Postoji li u vaoj vjeri
neto to bi je opovrgnulo ukoliko bi se pokazalo ta-
nim? Sumnjam da biste dobili adekvatan odgovor. Ne
moete samo dokazivati da je vae vjerovanje ispravno.
Morate ljudima pruiti ansu da dokau da niste u pra-
vu. Kur'an ih ima nekoliko
IZMISLITE JEDNU SURU POPUT KUR'ANSKE
I muslimani i nemuslimani se slau da je Kur'an naj-
vrjednije knjievno djelo na arapskom jeziku. Njegov
stil je najbogatiji, najelokventniji i na najveem mogu-
em nivou. Kada su murici prigovorili Muhammedu
a.s. da on izmilja Kur'an, odmah im je stigao izazov:
Reci: - Kada bi se svi ljudi i dini udruili da saine
jedan ovakav Kuran, oni, takav kao to je on, ne bi sai-
nili, pa makar jedni drugima pomagali. (El-Isra, 88)
Isti izazov je ponovljen u 34. ajetu sure Et-Tur. Meu-
tim, neto kasnije, izazov je olakan:
Zar oni da govore: "On ga izmilja!" Reci: "Pa saini-
te vi deset Kuranu slinih, izmiljenih sura, i koga god
hoete, od onih u koje pored Allaha vjerujete u pomo
pozovite, ako je istina to tvrdite!" (Hud, 13)
Kasnije je ovaj izazov jo vie olakan:
A oni govore: "On ga izmilja!" Reci: "Pa, dajte vi jed-
nu suru kao to je njemu objavljena, i koga god hoete,
od onih u koje mimo Allaha vjerujete, u pomo pozovi-
te, ako istinu govorite." (Junus, 38)
Oni koji ele odgovoriti na ovaj izazov, moraju imati
u vidu sljedee osobine Kur'ana:
- Objavljen je na istom arapskom jeziku, zato i
ta izmiljena sura mora biti na arapskom jeziku;
- Kur'an je napisan najveim moguim stilom;
- Njegov jezik je najjasniji, najrazgovjetniji i u-
desan;
- Ni u jednom momentu se ne udaljava od iste
istine, potpuno zadravajui najvii nivo pripovijeda-
nja;
- Iznosi mnogo informacija razliitim stilovi-
ma, a prie pripovijeda nekada due, a nekada krae,
ali tako da nikada ne moete preferirati jedan opis nad
drugim;
- U iznenaujue malo rijei daje veoma opir-
ne opise i mnogo informacija, nimalo ne gubei arm i
elokventnost;
- Ima nenadmanu sposobnost da se istovre-
meno obraa svim slojevima ljudi, isti ajet je izazov i
manje i vie inteligentnim ljudima.
A oni govore: "On ga izmilja!" Reci: "Pa, dajte vi jed-
nu suru kao to je njemu objavljena, i koga god hoete,
od onih u koje mimo Allaha vjerujete, u pomo pozovi-
te, ako istinu govorite." (Junus, 38)
ak i ovaj pojednostavljeni izazov je ostao bez od-
govora od strane murika.
Konani izazov je objavljen u suri El-Bekare:
A ako sumnjate u ono to objavljujemo robu Svo-
me, nainite vi jednu suru slinu objavljenim njemu, a
pozovite i boanstva vaa, osim Allaha, ako istinu govo-
rite. Pa ako ne uinite, a neete uiniti, onda se uvajte
vatre za nevjernike pripremljene, ije e gorivo biti ljudi
i kamenje. (El-Bekare, 23-24)
U ovom izazovu se ne kae poput Kur'ana, ve sli-
nu, ime je jo vie olakan.
Neke kur'anske sure imaju samo po 3-4 ajeta. Izazov
se odnosi i na tako kratka poglavlja. Nemojte misliti da
nevjernici nisu pokuavali odgovoriti ovom izazovu.
Najvei arapski pjesnici tog vremena, ali i kasnije, poku-
avali su, ali su i pored velikih napora doivjeli ponia-
vajui poraz. Neki pokuaji su zabiljeeni u historijskim
knjigama da budu dokaz buduim generacijama. Nita
to su izmislili nije sadravalo elokventan i nenadma-
an kur'anski stil, reenice su bile smijene, uplje i bez
dublje mudrosti i znaenja.
Test i izazov su i dalje na snazi. Niko mu nije uspio
odgovoriti ve 1.400 godina. Tako e ostati dovijeka.
NEMA KONTRADIKCIJA
asni Kur'an ne sadri nijednu kontradikciju. U suri
En-Nisa iznosi jo jedan izazov:
A zato oni ne razmisle o Kuranu? Da je on od ne-
kog drugog, a ne od Allaha, sigurno bi u njemu nali
mnoge proturjenosti. (En-Nisa, 82)
Ako neko eli dokazati da Kur'an nije Objava od
Boga, dovoljno je da pronae samo jednu proturje-
nost u njemu.
Tokom historije, mnogo nevjernika je pokualo pro-
nai kontradikcije u Kur'anu, pa su ih, navodno, i nala-
zili. Meutim, svi njihovi pokuaji su se svodili na po-
greno citiranje, vaenje ajeta iz konteksta i iskrivljeno
tumaenje. Moe se desiti da na te zablude ne mogu
odgovoriti ak i neki islamski uenjaci ukoliko nisu do-
bro upoznati sa materijom o kojima ajeti govore. Njiho-
va nesposobnost da odgovore na zablude nipoto ne
znai da Kur'an sadri kontradikcije.
asni Kur'an kae: ...i upitaj o Njemu onoga koji
zna. (El-Furkan, 59) Ukoliko vam neto nije jasno, pitaj-
te osobu koja je struna. Ako vas zanima nauno obja-
njenje nekih kuranskih ajeta, pitajte o tome naunike.
Ako vas zanima kuranski stil, ili smatrate da ste pronali
gramatiku greku u Kuranu, ne moete mene pitati o
tome, jer ja nisam strunjak za arapski jezik. Poto ja
nisam strunjak za arapski jezik i ne mogu adekvatno
odgovoriti na va izazov o gramatikim grekama, ni-
poto ne znai da Kuran sadri gramatike greke. Da-
kle, o pitanjima iz svake oblasti morate razgovarati sa
adekvatnim strunjakom.
SLUAJ EBU LEHEBA
Muhammed a.s. je imao amidu poznatog po na-
dimku Ebu Leheb/Otac plamena, zbog njegove u-
stre naravi. Bio je zakleti neprijatelj islama. Imao je
obiaj pratiti Vjerovjesnika s.a.v.s. i njegove razgovore
sa ljudima. Koji god ovjek je razgovarao sa Vjerovje-
snikom, Ebu Leheb bi ga izdvojio i rekao mu: ta ti je
Muhammed govorio? Ako je rekao da je neto bijelo,
smatraj da je crno! Ako je rekao da je jutro, smatraj da
je no! ta god ti Muhammed kae, smatraj suprotno.
111. sura u Kur'anu je posveena njemu:
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
1. Neka propadne Ebu Leheb, i propao je!
2. nee mu biti od koristi blago njegovo, a ni ono to
je stekao,
3. ui e on, sigurno, u vatru rasplamsalu,
4. i ena njegova, koja spletkari;
5. o vratu njenu bie ue od liine usukane!
Ova sura predskazuje da e Ebu Leheb biti nevjernik
cijelog ivota, tj. da nikada nee prihvatiti islam i da e
ui u Dehennem. Ova sura je objavljena deset godi-
na prije njegove smrti. Umro je kao nevjernik u Bici na
Bedru. U toku tih deset godina mnogi njegovi prijatelji
prihvatili su islam, ali on je ostao uporan u svom ne-
vjerovanju. Ebu Leheb je bio inteligentan i pronicljiv.
Koristio je svaku priliku da omalovai Bojeg Poslanika
s.a.v.s. i njegove ashabe. Ipak, nije shvatio neto: sve
to je trebao uraditi jeste da bar lano obznani svoj
prelazak na islam. Time bi mnogim ljudima dokazao
da je ova sura lana, jer tvrdi da on nikada nee posta-
ti musliman. Imao je punih deset godina vremena da
razmilja o tome, ali ipak to nije uradio. S druge strane,
ko bi se usudio sa sigurnou tvrditi neto to se moe
promijeniti u narednim godinama!? Da je Kur'an djelo
ovjeka ova sura ne bi bila napisana, jer bi njeno opovr-
gavanje dovelo do ugroavanja cijele misije. Kur'an nije
djelo ovjeka, ve Objava od Uzvienog i Sveznajueg.
JEVREJI NIKADA NEE PRIZVATI SMRT
Uzvieni Allah kae u Kur'anu:
Reci: "Ako je u Allaha Dennet osiguran samo za
vas, a ne i za ostali svijet, onda vi smrt zaelite, ako isti-
nu govorite." A nee je nikada zaeljeti zbog onoga to
ine! - A Allah dobro zna nevjernike. (El-Bekare, 94-95)
Kad bi se Jevreji raspravljali sa muslimanima govorili
su da je Dennet pripremljen samo za njih i ni za koga
drugog. Kur'an ih izaziva: Ako ste sigurni u ono to go-
vorite, zaelite smrt. Meutim, ne staje na tome, ve
potvruje da oni nikada nee zaeljeti smrt zbog grije-
ha koje ine. Jedino to su Jevreji u vrijeme Muhamme-
da a.s. trebali uiniti jeste da javno prizovu svoju smrt.
Da je neki Jevrej rekao: Molim Boga da me usmrti da
bih uao u Dennet, ak iako bi bio neiskren u toj elji,
dokazao bi da je Kur'an pogrijeio. Sa te take gledita
bilo je lahko opovrgnuti Kur'an. U sljedeem ajetu
Kur'an potvruje:
I nai e ih, sigurno, da vie ude za ivotom od
svih ostalih ljudi, ak i od mnogoboaca; svaki bi volio
poivjeti hiljadu godina, mada ga to, i kada bi toliko i-
vio, ne bi od patnje udaljilo! - A Allah dobro vidi ono to
oni rade. (El-Bekare, 96)
KRANI E BITI BLII MUSLIMANIMA
NEGO JEVREJI
Ovo je jedan od testova neispravnosti koji vae za
sva vremena. asni Kur'an kae:
Ti e, sigurno, nai da su vjernicima najljui ne-
prijatelji Jevreji i mnogoboci; i svakako e nai da su
vjernicima najblii prijatelji oni koji govore: "Mi smo kr-
ani", zato to meu njima ima sveenika i monaha i
to se oni ne ohole. (El-Maide, 82)
Ovim ajetom se potvruje da e, generalno, krani
bolje tretirati muslimane nego to ih tretiraju Jevreji.
Naravno, veliki broj Jevreja je prihvatio islam, a ima i
onih koji nisu prihvatili islam, ali su dobri prema mu-
slimanima. Meutim, kao cjelina, krani e uvijek biti
bolji prema muslimanima nego Jevreji.
Jevreji danas imaju priliku opovrgnuti Kur'an. Mogu
se dobro organizirati i nekoliko godina postupati pre-
ma muslimanima bolje nego krani. Iako izazov i dalje
postoji, nikada ga nee moi ispuniti.
Preveo: Senad Redepovi
TEST NEISPRAVNOSTI KUR'ANA
Test neispravnosti je pristup koji danas koristi nauna javnost za dokazivanje teorija. Mnogi ljudi dolaze sa novim teorijama, ali se struna javnost
ne zamara njima. Imaju razlog i opravdanje za to. Ko god doe sa novom teorijom, naunici mu poruuju: Ne zamarajte nas svojim idejama i novim
teorijama, ukoliko ne donesete pravila na osnovu kojih je moemo proglasiti lanom. To je takozvani test neispravnosti.
ISLAMSKE TEME DR. ZAKIR NAIK
25 Glas islama
BROJ 243/GOD. XVII

ovjek esto pije elei na taj nain

da zaboravi na tekoe i probleme
u ivotu. Taj put je pogrean, jer
se sve vie nagomilavaju nerijeeni pro-
blemi, a alkoholom se odgaa poetak
rjeavanja tih problema. Tano je da alko-
hol trenutno izaziva dobro raspoloenje,
samopuzdanje, prividnu snagu i zaborav
problema, ali poslije, kada se otrijezni, al-
koholiar uvidi svoje pravo stanje, to ga
dovodi do oajanja i ponovnog vraanja
alkoholu. Ante Duki kae: Tuga i problemi
se ne utapaju u vinu, u njemu se oni naue
plivati.
Alkohol napada centar za kontrolu. U
ljudskom mozgu postoji centar koji je za-
duen za kontrolu ponaanja. Taj centar
sprjeava ovjeka da uradi stvari koje on,
inae, smatra loima. Na primjer, u normal-
nim okolnostima, nijedan ovjek se rodi-
teljima i starijima ne obraa psovkama i
drugim runim rijeima. Ako ovjek osjeti
zov prirode, njegov centar za kontrolu
mu nikada nee dozvoliti da vri nudu
pred drugim ljudima, ve e upotrijebiti
toalet. Kada ovjek pije alkohol, centar za
kontrolu ponaanja biva napadnut i osla-
bljen. Upravo je to razlog zbog kojeg ete
pijanog ovjeka nai da se preputa pona-
anju koje je potpuno nekarakteristino
za njega. Na primjer, vidjet ete da se pi-
jan ovjek esto obraa roditeljima runim
govorom i psovkama i uope ne shvata da
je loe to to pria. Neki uriniraju na jav-
nim mjestima, neki ak u svojoj odjei. Ne
mogu ni priati, niti hodati kako treba. e-
sto se jako hravo ponaaju.
Allah, kada zabranjuje alkohol, spome-
nuo je zato ga zabranjuje te kae:

Zaista ejtan eli da pomou vina (alko-
hola) i kocke unese meu vas neprijatelj-
stvo i mrnju i da vas od sjeanja na Allaha
i obavljanja molitve (namaza) odvrati. Pa
hoete li se okaniti?
ejtan stalno opsjeda ovjeka i vreba
zgodnu priliku kada e ga staviti pod svoju
kontrolu i u tom cilju su sva njegova do-
aptavanja. Najlaki put da ejtan opsjedne
ovjeka jeste da mu pomuti razum i zato
stalno pokuava da uini dragim, slatkim
i halal ono to su Allah i Njegov Poslanik
a.s. zabranili, jer kada mu razum pomuti
onda od njega ini ono to hoe i razvee
mu jezik, pa ne zna ni ta govori. Poznata
je hiaja o jednom pobonom ovjeku ko-
jeg je lijepa i ugledna ena pozvala da sa
njom uini blud, ili da ubije dijete u beici,
ili da popije flau alkohola. On se odluio
za alkohol smatrajui ga najmanjim zlom,
ali nakon to ga je popio, razum mu se po-
mutio te je poinio sa ovom enom blud
i na kraju ubio i bebu u beici. Ovo je jo
jedan primjer koji nam jasno govori da je
alkohol zaista majka svih zala.
Iskustva, osobito iz rane povijesti isla-
ma, govore da je najdjelotvornije sredstvo
borbe protiv ovisnosti o alkoholu i slinim
opojnim sredstvima - predana vjera u Boga.
Ona nas jedino moe opskrbiti stvarnim
moima da joj se odupremo i da ustrajemo
u tome. U prilog navedenom svjedoi pri-
mjer neuspjele kampanje protiv upotrebe
alkohola poduzete u SAD s poetka dva-
desetog stoljea i mjera koje je poduzeo
Poslanik islama s.a. nakon to je od Uzvie-
nog Allaha obznanjena zabrana upotrebe
alkohola. U prvom sluaju, iako su koriteni
moni instrumenti drave i troena ogro-
mna novana sredstva, uspjeh je potpuno
izostao; u drugom, iako niega od toga nije
bilo, vjernici su povjerovali u istinitost Bo-
je Rijei i pokorili joj se, a uspjeh je bio pot-
pun. Poslanik a.s. je zabranio sve to opija.
Sve to opija je alkohol, a sve to je alko-
hol - zabranjeno je.
Alkohol je zabranjen kako u velikim,
tako i u malim koliinama i bez obzira u
kakvom je pakovanju, - aa, flaa, limenka
i sl. Meutim, mogu se uti neutemeljena,
nakaradna i zlonamjerna miljenja, upra-
vo od muslimana, koji kau da je alko-
hol dozvoljeno piti sve dok zna za sebe,
ili da je jedna aica poeljna svakog jutra
iz zdravstvenih razloga i sl. Zatim, vino je
zabranjeno jer se u Kuranu ono spomi-
nje, ali ne i alkohol. Muhammed a.s., kao
najbolji muffesir Kurana, dalekovidno je
ukazao na viestruke posljedice konzumi-
ranja alkohola i zabranio ga i u najmanjim
koliinama. Slijedee rijei Bojeg Poslani-
ka a.s. jasan su dokaz protiv onih koji kau
da nije problem i da ne kodi koja aica,
koji gutljaj: Sve to opija u veoj koliini
zabranjeno je i u najmanjoj koliini.
Naa djeca su izloena ovom zlu na ra-
zne naine, a jedan od njih je i putem te-
levizije gdje vie puta dnevno moemo vi-
djeti reklame koje promoviu alkohol, kako
mladii i djevojke ispijaju ovo zlo uz smi-
jeak, pozivajui i druge da im se pridrue.
Navika prema alkoholu najee se formi-
ra ve u roditeljskoj kui. Ono to ovjek
vidi u svome djetinjstvu to je od najveeg
znaaja za njegov kasniji ivot. Dijete ve
u najmlae doba, u vrijeme kada ne moe
da razlikuje ta je dobro, a ta zlo, vidi kako
se kupuju, donose kui i troe alkoholna
pia, pa ak i kako se prave. Stoga ono ve
u svom najmlaem dobu stie utisak da
alkoholna pia spadaju u neophodnu
ivotnu potrebu isto kao i hljeb ill voda.
Tako ve malo dijete, prije nego to moe
da procijeni i shvati, preuzima postupke i
navike starijih. Zato je prvi i najvaniji uvjet
dobrog odgoja i napredovanja djeteta-do-
bar primjer starijih, u prvom redu roditelja
i ostalih lanova porodice.
Kako se suprotstaviti zlu alkohola? ta
uraditi da naa djeca budu antialkoholia-
ri, da ga nikada ne probaju, da se nikada ne
priblie ovom zlu? Islam i vjera u Allaha su ti
koji e sprijeiti nae dijete da se primakne
tom zlu. Kod nae djece treba da izgradimo
osjeaj za dobro i osjeaj za zlo. Osjeaj da
ima stvari koje su nam zabranjene i koje ne
smijemo initi, te da te stvari nisu zabranili
nai roditelji ili staratelji, nego da je to za-
branio Uzvieni Allah, Gospodar svih svje-
tova, Onaj koji sve vidi, sve uje i sve zna i
pred Koga emo svi stati da odgovaramo
za naa djela.
Aia r.a. prenosi da je Allahov Poslanik
s.a.v.s. upitan o opojnom piu od meda, pa
je rekao: Svako pie koje opija je haram.
SPORTOM PROTIV ALKOHOLA
Islam i sportske discipline
Prisustvo svijesti kod muslimana da je zdravlje jedan u nizu Allahovih bereketa kojim nas je
poastio je aktivno, ali istovremeno veliki broj ljudi nije svjestan da tu blagodat moe da izgubi,
pa se naspram zdravlja vrlo esto neodgovorno ponaa. Zdravlje je najvee dunjaluko bogatstvo
nakon vjere. Allah d.. je ovjekov Stvoritelj i On najbolje zna ta je za ovjeka najbolje, ta
nabolje godi njegovom tijelu, pa i u pogledu zdravlja.
KURGA MIRSAD-MIRZA ISLAMSKE TEME ENES SVRAKA
20. JUNI 2013.
26 Glas islama
ISLAMSKE TEME ERIF AI
I
slam pridaje veliku vanost odgoju omla-
dine, jer je omladina nasljednik. Naslje-
uje, prije svega, svoje oeve, majke,
svoje uitelje i oni na takav nain preuzimaju
ulogu u ivotu. Oni su budui voe muslima-
na, oni su lideri, predsjednici, uenjaci
Omladina je bila i ostala nosilac raznih
progresivnih ideja i projekata, pa i revolucija,
glavni oslonac u miru i ratu. Omladina je ta
koja se bez kalkulacija suprotstavila agresoru.
Meutim, kakvo je stanje nae omladine da-
nas? Oni koji se ne zanimaju za stanje i budu-
nost omladine, postat e njihova rtva.
Omladina je u prvo vrijeme islama, kao i
u kasnijoj historiji, bila glavna snaga, a Mu-
hammed a.s. joj je posveivao posebnu pa-
nju. On se ponosio svojim mladim ashabima i
odreivao ih je na elo vojske, kao to je sluaj
sa Usamom bin Zejdom, kojeg alje u pohod,
a bio je golobradi mladi. Prvi ashabi koji su
se odluili na prelazak u islam bili su upravo
mladii, kao to su: Alija ibn Ebi Talib, Usame
ibn Zejd, Abdullah ibn Abbas, Abdullah ibn
Omer, Abdullah ibn Amr i drugi. Poslanikova
s.a.v.s. omladina se isticala u dobru. Oni su
se natjecali u svemu to je korisno. Poslanik
s.a.v.s. je u svojim redovima imao uglavnom
mlade ashabe.
Najstariji od njih je bio Ebu Bekr r.a. koji je u
to vrijeme, kada je primio islam, imao 38 godi-
na, dok je Omer r.a. od njega bio mlai deset
godina. Alija r.a. je imao osam godina. Zubejr
ibn Avam je imao oko deset godina. Bilal ibn
Rebbah je takoer bio mladi. Mladi ashabi
Poslanika s.a.v.s. su bili ti koji su pomogli islam
i uloili sve svoje napore, rtvujui svoje vla-
stite ivote i imetke na Allahovom putu. Allah
d.. je od njih kupio njihove ivote i imetke,
pa su oni rtvovali sve svoje na Allahovom
putu. Oni su proirili islam na druge kontinen-
te, borili se protiv velikih imperija i bili nosioci
baklje islama. Oni su ispunjavali misiju preno-
enja Istine ovjeanstvu.
Meutim, danas je omladina u velikoj du-
hovnoj krizi. Na raznim mjestima se nude ra-
zliiti poroci, kojima se preputa sve vei broj
omladine.
Pogledajmo prve generacije muslimana,
meu kojima je imalo mladih koji su bili po-
nos islama. Oni su nam donijeli nauku, oni su
imali veliki uticaj na ummet, oni su sauvali
nau vjeru jer su bili odani samo Allahu d..
Meutim, koliko dananja omladina prakti-
cira islam? Koliko dananja omladina proita
raznih romana, ali malo ili nikako da proita
neto od islamske literature.
Ubijeen sam da ako upitamo nekoga da
nam nabroji tri najpoznatija romana ili pisca,
ili par fudbalera i timova, mnogi bi rekli i vie
nego to se od njih trai. Ali zato ako bi upitali
da nabroji par knjiga koje govore o Poslaniku
a.s., ili neke muslimanske autore koji su osta-
vili iza sebe okeane znanja, malo bi bilo onih
koji bi dali potpun odgovor.
Allah d.. u 13. ajetu sure El-Kehf kae: Mi
ti navodimo vijest o njima kao istinitu. To su
bili mladii koji su vjerovali u Gospodara svo-
ga, a Mi smo im uputu poveali! (El-Kehf, 13)
Navedeni ajet govori o mladiima koji su
boravili u peini Kehf. Oni su vjerovali u svo-
ga Gospodara i njima je Allah d.. poveao
uputu.
Prenosi Ibn Abbas r.a. da je Poslanik s.a.v.s.
rekao: Iskoristi petoro prije petoro: ivot prije
smrti, zdravlje prije bolesti, slobodno vrijeme
prije zauzetosti, mladost prije starosti i bogat-
stvo prije siromatva!
Jedna od stvari na koju nas na Poslanik
s.a.v.s. upozorava jeste da iskoristimo mladost
prije starosti.
Odreujui Usamu ibn Zejda da predvo-
di vojsku sa svojih osamnaest godina, Mu-
hammed a.s. nas poduava da omladini da-
jemo mjesto sa kojeg e pokazati svu svoju
hrabrost i odvanost, te umijee u borbi. U
redovima vojske tom prilikom su bili mnogi
ugledni stariji ashabi, meu kojima su Omer
ibn al-Hattab, Ubejde ibn al-Derrah i drugi.
Omladina se mora podsticati na odgovor-
nost, jer ona time ispunjava svoje vrijeme i
ivot. Naa omladina mora da ponese bre-
me odgovornosti na svojim pleima, a ne da
budu oni koji ive na raun ire drutvene za-
jednice, a da za nju i sami ne privreuju. Nama
je potrebna omladina koja e sa puno zrelosti
pristupiti rjeavanju ivotnih problema i koja
nee bjeati od potekoa i odgovornosti,
nego se suoavati sa njima.
OMLADINA U SVJETLU ISLAMA
Pogledajmo prve generacije muslimana, meu kojima je imalo mladih koji su bili ponos islama. Oni su nam donijeli nauku, oni su imali
veliki uticaj na ummet, oni su sauvali nau vjeru jer su bili odani samo Allahu d..
Z
aista, zahvala pripada Allahu d.. Koji
savreno stvori kosmos i sva nebeska ti-
jela, koja nama izgledaju tako siuna, a
koja su ustvari ogromna.
Allah d.. sve to savreno stvara, a stvorio je
jo jednu praku koja je tako siuna, ali sadri-
nom velika, a to je ovjek.
Da, ovjek je praka, lijepog izgleda koja
moe biti sadrinom more.
Allah d.. je stvorio ovjeka s razumom, po-
dario mu snagu, te ovjek moe raditi, uiti, stei
veliki imetak, postati naunik.
ovjek ne moe samo sjediti, gledati u nebo i
ekati da mu padne znanje na glavu! Nee sigur-
no! Meutim, ne moe ni svaki uspjeh sebi pripi-
sati, ve mora znati da je to postigao uz Allaho-
vu pomo. On je samo jedan mali pupoljak koji
se razvija. Radi, ui, pravi karijeru, ali nikako se
ne zavaravaj da si ti savreno bie, nego uvijek
nastoj da u oima ljudi bude velik, a u svojim
oima mali.
Boji poslanik Muhammed s.a.v.s., Uitelj svi-
jeta, spomenuo je etiri osobine koje, kada se
nau kod vjernika, prouzrokuju da on bude po-
tovan na oba svijeta.
Prva od te etiri osobine jest da ovjek bude
lahak. Kako lahak? Lahak pojavom svojom. Mi
imamo obiaj rei: Sjedio sam s tim i tim, ba
je nekako lahak. Ne radi se tu o kilai, nego o
lahkoi pojave jer, s druge strane, imamo one s
kojima nam bude teko nakon samo pet minuta.
Umorimo se od njih.
Druga osobina je blagost. Ljudi vole kad im
prilazimo blago, bez gordosti i oholosti.
Trea osobina je lahkoa tijela. Takvi su po-
kretni, spretni, niko im ne treba rei da pripo-
mognu, jer oni to sami urade i uvijek su na usluzi
ljudima.
etvrta osobina je pristupanost. To je osoba
koju moe nazvati u po dana, u po noi i razgo-
varati sa njom, zatraiti pomo, savjet.
Dakle, pristupaan, jednostavan, blag, lahak
pojavom i tijelom - takav bi ovjek trebao biti
ukoliko eli da ga drugi vole.
Moramo biti poput djeteta, zato to su djeca
iskrena, otvorena meusobno, brzo zaboravljaju
svae i uvrede, za razliku od odraslih, koji bolje
pamte negativnosti, pohranjuju ih u svoju pod-
svijest kako bi to bio uzrok da ne govore jedni s
drugima, da se ne viaju. Nemaju djeju irinu
da jedni drugima prataju i olakavaju.
ovjek je ovjek onda kada svojom pojavom i
osobinama prouzrokuje da ljudi oko njega osje-
aju toplinu, mir, zadovoljstvo. Takav ovjek i
svojom pojavom demonstrira ta je vjera.
I kao to more sadri u sebi jedan itav svi-
jet koji nije ljudski, tako i ovjek moe sadrati
more vrlina koje ga ine velikim.
Napojimo srca ljubavlju, jer je to energija koja
nas pokree, budimo ljudi koji e uvijek ii na-
prijed, koji nee posustati poslije svakog udara.
Sagradimo mostove dobra u naim srcima
preko kojih emo smjelo koraati kroz rijeke zla i
braniti ono to je pravedno.
Hadera Arifovi
BUDI OBLIKOM KAPLJA,
A SADRINOM MORE
27 Glas islama
BROJ 243/GOD. XVII
LARISA KARAOSMANOVI IZ DEMATA
D
emat itluk se geografski nalazi
iznad novog dijela Priboja i jednim
dijelom se naslanja na istoimeni
demat Novi grad - Priboj (koji je do 2004.
godine bio u sastavu demata itluk), zatim
jednim dijelom gravitira prema dematima
Stari grad - Priboj i Poegrmac. Obuhvata za-
seoke Bare, Crnuzi, Selita i spada u dema-
te prve kategorije. Od imovine posjeduje
damiju, vakufsku kuu sa mektebskom ui-
onicom, poslovnu prostoriju, adrvan, ga-
sulhanu, nekoliko mezarja i abdesthanu sa
mokrim vorom. Prema historijskim podaci-
ma sa sigurnou se moe tvrditi da je ovo
mjesto bilo naseljeno muslimanskim ivljem
krajem XV i u prvoj polovini XVI vijeka.
Mjesto po imenu itluk nalazi se nedale-
ko od Novog grada - Priboja oko jedan ki-
lometar udaljenosti. Dominantne porodice
na ovom podruju su: elovii, Mehovii,
Koldii, Alii, Sejdii, Salkanovii... Prema
tvrdnji Ibrahim-ef. Kadria, koji je bio imam
u ovom dematu od 1975. do juna 2002. go-
dine, na osnovu ranije dostupnih podataka
prenoenih s generacije na generaciju, kae
da je demat oformljen negdje u drugoj po-
lovini XVI vijeka. Na osnovu mezara naenih
na podruju ovog demata ova tvrdnja je
sasvim realna i mogua. Naalost, osim ma-
terijalnih, nema pisanih tragova vezanih za
ovaj lokalitet, te je ovo trag i poziv buduim
istraivaima i generacijama da se ozbiljnije
pozabave ovim pitanjem.
Na podruju dananjeg demata nalazila
su se tri mekteba, i to mekteb u blizini da-
nanje damije, zatim mekteb koji se nalazio
na mjestu zvanom Podosojnika voda gdje
se ispod stubova nalazilo jako vrelo vode
koje i danas napaja vodom vakufsku kuu
i damiju. Tragovi ovog mekteba danas ne
postoje. Trei mekteb se nalazio u zaseoku
Trnovica u kojem je u godinama II svjetskog
rata boravio poznati alim, Pribojac, Kasim-
ef. Hadi, profesor u Gazi Husrev-begovoj
medresi u Sarajevu. I ova graevina nestala
je sa lica zemlje 60-ih godina prolog vijeka.
Danas se zna samo mjesto gdje su se nekad
obavljali namazi. Svi ovi podaci nam govore
da je ovo mjesto imalo jako razvijenu vjer-
sku svijest kod ljudi i da se ovdje oduvijek,
a i danas, ivjelo islamskim nainom ivota.
I ovo mjesto, kao i mnoga druga, bivalo je
na udaru raznovrsnih razornih vjetrova sa
svih strana, spaljivano, unitavano i ljudski i
materijalno, ali se uvijek dizalo iz pepela da
ostavi tragove buduim naratajima.
Dananja damija nekada je bila mek-
teb napravljen 1963. godine u kojem su se
klanjali svi namazi osim dume i izvodila
se nastava. Imam Osman-ef. Koldi, pored
ovog, obavljao je poslove uitelja i matiara
u ovom dematu. Podaci iz matinih knjiga
koje je vodio i danas se koriste u opinskoj
administraciji Priboja.
Damija sa munarom napravljena je
01.09.1967. godine. Pisani podatak nalazi se
u unutranjosti munare ispisan u svjeem
malteru. Damija se sastoji iz dva djela koji
su pod jednim krovom na etiri vode koji
pripada originalnom stilu orijentalne arhi-
tekture. Dimenzije damije su 7 x 6 metara,
a pomoni dio je 5 x 6 metara i sagraen
je 1995. godine. Minaret je visok 26 meta-
ra. Neimari su bili braa Islamovski Omer i
Emin iz Makedonije koji su gradili skoro sve
damije u Priboju i okolini. Rekonstrukcija
munare izvrena je 2005. godine kada je u
ovom dematu zvanino boravio reisu-l-
ulema dr. Mustafa-ef. Ceri nakon punih 29
godina od prethodnog boravka reisu-l- ule-
me u Priboju.
Pratei objekat damije, administrativna
prostorija i abdesthana sa mokrim vorom,
sagraeni su 2005. godine. Nedaleko od
damije je i turbe podignuto 1982. godi-
ne od sedre. Jednokupolnog je oblika i za-
tvorenog je tipa. Prema legendi, ovo turbe
pripada dvojici branilaca itluka iz familije
Koldi koji su poginuli kao ehidi borei se
da civilno stanovnitvo uspije da se skloni
od naleta neprijatelja. Ne znaju se imena ove
dvojice ehida, ali se zna da su bili stanovni-
ci ovog naselja u kojem su oduvijek ivjeli
muslimani. Nedaleko iznad itluka, na brdu
Braica, nalazi se i jedno groblje koje naziva-
ju grkim grobljem, ali ima i kamenih meza-
ra za koje se pretpostavlja da pripadaju Bo-
gumilima koji su odavde protjerani. Ovo je
problematika kojom bi se trebao baviti neko
ko se ozbiljnije bavi historijskim istraivanji-
ma i nauno potkrijepiti navedene podatke.
Imami koji su radili u ovom dematu u
skladu sa prikupljenim podacima su: Had-
o-ef. Koldi, Meho-ef. ulovi, Osman-ef.
Koldi, Nead-ef. Deladini, Ibrahim-ef.
Kadri (1975-juni 2002), Muhamed-ef. Ha-
lilagi (septembar 2002-februar 2004.) koji
je dobio otkaz zbog nepotivanja institu-
cija Islamske zajednice i njenih organa, od
demata do Meihata, svojim destruktivnim
i neislamskim djelovanjem doprinio pore-
meenim odnosima u dematu i Priboju,
uesnik pokuaja pua u Islamskoj zajednici
ramazana 1429. (oktobra 2007.) i formiranja
paralelne islamske zajednice u Priboju, te sa-
danji imam Omer-ef. Hodi koji je u ovom
dematu od 1. aprila 2004. godine.
Danas se u ovom dematu obavljaju svi
namazi, kao i duma namaz. Redovno se
izvodi mektebska nastava za djecu i po-
vremeno za odrasle. Svake godine u ovom
dematu se odrava tradicionalni mevlud i
teferid posljednjeg vikenda u mjesecu julu,
gdje se okupi veliki broj itluana i ostalih
Pribojaca, kako lokalnih tako i onih razasutih
irom svijeta.
DEMAT ITLUK
Mjesto po imenu itluk nalazi se nedaleko od Novog grada - Priboja oko jedan kilometar udaljenosti. Prema tvrdnji
Ibrahim-ef. Kadria, koji je bio imam u ovom dematu od 1975. do juna 2002. godine, na osnovu ranije dostupnih podataka
prenoenih s generacije na generaciju, kae da je demat oformljen negdje u drugoj polovini XVI vijeka. Na osnovu mezara
naenih na podruju ovog demata ova tvrdnja je sasvim realna i mogua.
20. JUNI 2013.
28 Glas islama PRIREDIO: NERMINA REBRONJA SVIJET ISLAMA
VIE OD 70 OFICIRA SIRIJSKE VOJSKE
PREBJEGLO U TURSKU

Vie od 70 ofcira, meu kojim dva ge-
nerala i 22 pukovnika, napustili su redo-
ve vojske vjerne sirijskom predsjedniku
Baaru al-Asadu za periodu od 36 sati i
prebjegli u susjednu Tursku, doznaje se
iz jednog zvaninog turskog izvora.
Ovo odmetnitvo je uslijedilo nakon
odluke Sjedinjenih Amerikih Drava da
prue "vojnu pomo" sirijskim pobunje-
nicima, bez preciziranja u kojem bi obli-
ku pomo mogla biti.
Zapadne zemlje koje podravaju sirij-
sku opoziciju do sada su odbijale isporu-
ku oruja pobunjenim borcima iz straha
da ono ne padne u ruke najradikalnijim
islamistikim elementima.
Nedavno vojno napredovanje snaga
u Damasku potpomognuto libanskim
iitskim pokretom Hezbollahom prisililo
ih je da hitno razmotre ovu mogunost.
Predstavnici zemalja koje podravaju
sirijsku opoziciju susreli su se u Istanbulu
s njenim najvanijim vojnim zapovjedni-
kom, generalom Selimom Idrisom, kako
bi razgovarali o moguim isporukama
oruja pobunjenicima.
Nekoliko desetina visokih sirijskih
ofcira prebjeglo je u Tursku od poetka
pobune u Siriji u proljee 2011. godine.
Mnogi ofciri su se pridruili redovima
pobunjenika u Slobodnoj sirijskoj vojsci,
podsjea agencija AFP.
POLICIJA NA TAKSIMU SKIDA ZNAKOVE I
SLIKE SA ATATURKOVE STATUE

Nekoliko stotina turskih policajaca za
suzbijanje nemira ulo je na Trg Taksim
u Istanbulu uz upotrebu vodenog topa i
suzavca protiv malobrojnih demonstra-
nata koji se protive rekonstrukciji parka
na ovom mjestu, izjavili su oevici.
Policija je uklonila transparente koji
su visili sa zgrada na ovom trgu, a lokal-
ni guverner je izjavio da policija nema
namjeru da silom gui protest u susjed-
nom parku Gezi.
"Na cilj je da uklonimo znakove i sli-
ke sa Ataturkove statue i Ataturkovog
kulturnog centra. Ne elimo nita drugo.
Neemo dirati park Gezi, niti Taksim" -
rekao je guverner Istanbula Husein Avni
Mutlu.
Nekoliko stotina demonstranata sa
zatitnim maskama i plastinim kaciga-
ma okupilo se na stepenicama koje sa
trga vode u park, a policija je postavila
vodene topove oko trga, prenio je Roj-
ters.
Premijer Redep Tajip Erdoan pristao
je da se sastane sa liderima pokreta iji
je mirni protest u Istanbulu prerastao u
talas demonstracija protiv njegove vla-
sti. U nemirima su poginule tri osobe, a
oko 5.000 je povrijeeno.
Erdoan je vie puta negirao znaaj
protesta, a potpredsjednik turske vlade
Bulent Arind izjavio je da su lideri grupe
Platforma Gezi parka zatraili sastanak
sa premijerom radi smirivanja situacije.
BAJERN FINANSIRA IZGRADNJU
DAMIJE NA ALIJANC ARENI
Bajern iz Minhena e, zbog brojnih za-
htjeva svojih igraa i navijaa musliman-
ske vjere, fnansirati izgradnju islamske
bogomolje na svojoj Alijanc areni.
Bavarski velikan e fnansirati 85 po-
sto izgradnje bogomolje bez minareta,
dok e ostatak fnansirati igrai i navijai.
U sklopu objekta e biti i islamska bibli-
oteka, a njegovim korisnicima e na ras-
polaganju biti i imam.
Dva trenutna prvotimca Bajerna su
islamske vjere Frank Riberi i Derdan
airi, a u mlaim selekcijama kluba se
nalaze brojni drugi muslimani.
Bajern e tako, poslije Njukasla, po-
stati drugi evropski klub koji e na svom
stadionu imati objekat koji zadovoljava
vjerske potrebe svojih igraa islamske
vjere.
UENICI PROUILI KUR'AN ZA
DVADESET MINUTA
Uenici iz est osnovnih kola: Kulin
Ban - Visoko, Safvet-beg Baagi - Vi-
soko, Mula Mustafa Baeskija - Donje
Motre, Musa azim ati - Veliko aj-
no, Alija Nametak - Buci, Mehmedalija
Mak Dizdar - Dobrinje i iz srednje kole
MS Hazim abanovi - Visoko, pripre-
mili su i realizovali veoma zanimljivu i
neobinu ideju sa svojim vjerouiteljima
u mjesecu rebiu-l-evvelu.
U Bijeloj, erefuddin damiji u Viso-
kom, na podne namazu okupilo se pre-
ko 300 uenika kako bi za 20 minuta pro-
uili cijeli Kur'an, tako to je svaki uenik
u isto vrijeme sa ostalima uio po jedan
list iz Kur'ana, tj. dvije stranice.
Prethodno su vjerouitelji iz pomenu-
tih kola izvrili odabir uenika u svojim
kolama koji znaju uiti u Kur'anu. Iako
je prvobitna ideja bila da 300 uenika
proui po dvije stranice, zbog velike za-
interesovanosti uenika za uee u ovoj
manifestaciji, taj broj je povean na 425
uenika. Grupa od 70 uenika iz Osnov-
ne kole Mehmedalija Mak Dizdar - Do-
brinje zbog nemogunosti da dou u
Bijelu damiju, u isto vrijeme su, tj. po-
slije podne namaza, prouili svoj dio iz
Kur'ana u damiji u B. Mahali.
Ovoj manifestaciji je prisustvovao i ve-
liki broj roditelja, kao i djece koja nisu ak-
tivno uestvovala u uenju hatme, tako
da je Bijela damija bila krcata u tolikoj
mjeri da su mnogi morali initi seddu
na leima onih koji su bili ispred njih.
KOLA U VAINGTONU DOZVOLILA
DJECI MUSLIMANIMA DA KLANJAJU ZA
VRIJEME NASTAVE
Srednja kola u blizini Vaingtona do-
29 Glas islama
BROJ 243/GOD. XVII
zvolila je djeci muslimanima koji je po-
haaju da klanjaju tokom nastave. Kada
je vrijeme namaza uenici muslimani u
Parkdale High School jednostavno mogu
rei da je vrijeme za klanjanje i izai sa
nastave.
Direktor kole Cheryl J. Logan je kazala
da je ovakvo neto jednostavno bilo po-
trebno, jer broj djece muslimana u koli
konstantno raste, prenio je Washington
Post. No, postoje i uvjeti - ne moe se tek
tako izai sa nastave, a uvedeni su jedno-
stavno da ne bi dolo do zloupotrebe.
Da bi uenik mogao napustiti uioni-
cu mora napismeno donijeti odobrenje
od roditelja, a treba imati i dobre ocjene.
Trenutno u ovoj koli ima 10 uenika koji
su dobili dozvolu da naputaju nastavu u
vrijeme molitve.
Oni koji nisu imali dobre ocjene na-
porno su radili i uili kako bi se mogli pri-
druiti grupi koja klanja - kazala je direk-
torica kole.
Logan kae da se nada da e to biti
dovoljan motiv svim uenicima musli-
manima da poboljaju svoj cjelokupni
uspjeh u koli.
No, postoje i oni koji su se bunili zbog
toga uz argumentaciju da su kole se-
kularne institucije, ali Logan kae da je
sretana to sve ipak nije preraslo u vei
problem.
Meutim, moda ipak nee ii sve
glatko, jer brojni su oni koji kritikuju di-
rektoricu kole to to dozvoljava smatra-
jui da je smijeno to to e djeca izlaziti
s nastave pod izgovorom da idu na mo-
litvu. Kritiari ovakvog postupka srednje
kole u Vaingtonu navode da e sada
takvo to traiti u svim kolama u zemlji.
NEMA TRENUTKA NA ZEMLJI
BEZ EZANA
Pogledajte kartu svijeta. Na istonoj
strani ugledat ete Indoneziju. Najve-
a mjesta u Indoneziji su Java, Sumatra,
Borneo i Saibil. im nastupi zora na isto-
noj strani Saibila, oko 5:30 po lokalnom
vremenu, zauje se sabahski ezan. Hilja-
de muezina ue ezane. Kako minute od-
miu, sabahski zov se iri sve zapadnije.
Pola sata nakon to se ezan proui u Sai-
blu, on zapoinje u Dakarti, potom Su-
matri. I prije nego se sabahski ezan zavri
u Indoneziji, oni zapoinju u Maleziji, a
potom u Burmi.
Sat vremena poslije ezana u Dakarti,
sabahski ezan zauje se u Daki, glavnom
gradu Bangladaa. Dok se ezani zavra-
vaju u Bangladeu, zapoinju u zapanoj
Indiji. Od Kalkute preko Sringara do Bom-
baja, kroz cijelu Indiju odjekuje sabahski
poziv. I dok jo ezani hore Indijom, pa-
kistanski muezini poinju pozivati ljude
na sabah. Za etrdeset minuta sabahski
ezan proputuje Pakistan, i ne doe do
kraja, a ve je zapoeo u Afganistanu i
Muskatu.
Vremenska razlika izmeu Muskata i
Bagdada je jedan sat. Za to vrijeme ezan
se pronese Hidazom, gdje su Meka i Me-
dina, Jemenom, Emiratima, Kuvajtom,
Irakom. Vremenska razlika izmeu Bag-
dada i Aleksandrije u Egiptu je opet jedan
sat. Za taj sat ezan zaui u Siriji, Egiptu,
Somaliji i Sudanu. S kraja na kraj Turske
eho ezana odjekuje sat i po.Vremenska
razlika izmeu Aleksandrije i Tripolija je
jedan sat, i uenje ezana se nastavlja kroz
cijelu Afriku.
Sabahski ezan koji je zapoeo u Indo-
neziji stigne do obala Atlantika nakon
devet i po sati. I prije nego on dosegne
obale Atlantskog okeana, na istoku In-
donezije ve je otpoeo ezan za podne
namaz. I dok podnevski ezan zapoinje
u Bangladeu, u Saibilu se muezini spre-
maju za oglaavanje ikindije, a potom i
akama i jacije. Dok muezini irom Indo-
nezije ue sabahski ezan, muezini u Africi
ue ezan za jaciju.
Ovaj fenomen nas dovodi do zadiv-
ljujueg otkria: Ne proe ni jedan jedini
trenutak na Zemaljskoj kugli, a da u nje-
mu stotine hiljada muezina irom svijeta
ne ue ezane. I upravo sada, dok itate
ove redove, moete biti sigurni da hilja-
de ljudi, ba u ovom trenu, ue i sluaju
ezane.
GOOGLE OTKRIO IRANSKU
PIJUNSKU KAMPANJU
Hakerski pokuaji krae korisnikih
imena i lozinki poeli tri sedmice prije
iranskih predsjednikih izbora.
Google je objavio da se hakerskim
napadima iz Irana ve tri sedmice poku-
avaju ukrasti korisnika imena i lozin-
ke desetina hiljada Iranaca koji su birali
predsjednika.
"Mete i trenutak izabran za te napade
politiki su motivisani i vezani uz iranske
predsjednike izbore u petak" - napisao
je zamjenik internetskog diva Eric Grosse
na svom blogu, navodi Hina.
Hakerska kampanja poela je prije go-
tovo tri sedmice, a cilja elektronsku po-
tu "desetina hiljada iranskih korisnika" i
vodi se iz Irana.
Korisnike pokuavaju "uhvatiti na ma-
mac" kako bi oni "lanom Google ad-
ministratoru" dali svoje korisniko ime
i lozinku, objavio je Google na svom si-
gurnosnom blogu i pozvao Irance da ti-
te svoju elektronsku potu.
HAPENJE OPOZICIONARA
Hakerska kampanja je najnoviji dokaz
da politike grupe sve vie koriste digi-
talna sredstva kako bi pijunirale svoju
opoziciju.
Tokom izbora u aprilu prole godine
u Maleziji sigurnosni istraivai sa Gra-
anske laboratorije Univerziteta u To-
rontu pronali su dokaze da su serveri u
Maleziji koristili FinSpy, nadzorni alat koji
je vlada te zemlje kupila od kompanije
Gamma Group.
Sigurnosni istraivai naveli su da su
ciljevi praenja bili lanovi malezijske
opozicije.
Google nije saopio na koji nain je
otkrio pijunsku kampanju u Iranu da ne
bi upozorio napadae.
Saopeno je da iza napada stoje isti
ljudi koji su ranije napali holandsku kom-
paniju DigiNotar i preuzimali povjerljive
podatke o korisnicima.
"Hiljade iranskih disidenata zavrile su
u zatvoru zbog te kampanje" - rekao je
o Phil Zimmermann, tvorac softvera za
ifriranje.
Slubena izborna kampanja za iranske
predsjednike izbore zavrena su u e-
tvrtak ujutro, a biralita su otvarenau pe-
tak u osam ujutro po mjesnom vremenu
za 50,5 miliona biraa.
UN TVRDI DA SE U SIRIJI
REGRUTUJU DJECA
U UN-ovom izvjetaju se navodi da
obje strane sukoba koriste djecu od 15
do 17 godina za ratna djelovanja.
Sirijska vojska i pobunjenici regrutu-
ju djecu za borbe u graanskom ratu, a
neka djeca trpe razne oblike muenja jer
ih vladini vojnici optuuju za saradnju sa
opozicijom, objavio je u izvjetaju glavni
sekretar UN-a Ban Ki-Moon.
Izvjetaj je objavljen poto je Leila
Zerrougui, posebna izvjestiteljica glav-
nog sekretara UN-a za djecu i oruani su-
kob, u decembru posjetila Siriju.
Hiljade djece ubijene su od poetka
nasilja u Siriji, a "hiljade druge djece gle-
dale su kako im je ubijen ili ranjen neki
lan porodice", kae se u tekstu.
MUENJE DJECE
UN-ov izvjetaj navodi da se djecom
vojnicima koriste i druge drave, gdje su
djeca, takoer, ubijana, sakaena i silo-
vana, to ine vladini vojnici ili oruane
skupine.
To se dogaa u Afganistanu, adu,
Demokratskoj Republici Kongo, Somaliji,
Sudanu, Junom Sudanu i Jemenu, na-
vodi UN.
Djecu prisilno regrutuju i oruane sku-
pine u Maliju, Kolumbiji, na Filipinima,
Mijanmaru, Iraku i Srednjoafrikoj Repu-
blici.
Ujedinjeni narodi smatraju djetetom
osobu mlau od 18 godina.
Ban je istakao da je zabrinjavajui rast
muenja i zlostavljanja djece u Siriji koja
su optuena za saradnju s opozicionim
snagama.
"Djeca zatvorenici, uglavnom djeaci,
od kojih neki imaju tek 14 godina, mue-
ni su kao i odrasle osobe, a to znai elek-
trookovima, premlaivanjem, prijetnja-
ma i seksualnim zlostavljanjem" - navodi
UN.
No i opozicijske skupine, a meu nji-
ma i Slobodna sirijska vojska, koriste se
djecom za ratna djelovanja, a uglavnom
su to djeca od 15 do 17 godina starosti,
navodi se u izvjetaju.
20. JUNI 2013.
30 Glas islama
ODRAN PRIJEMNI ISPIT ZA
UPIS U MEDRESU GAZI ISABEG
U
subotu, 15.06.2013. godine, u Medresi Gazi Isa-
beg u Novom Pazaru odran je prijemni ispit.
Odaziv je za ovu najelitniju srednju kolu bio je
velik, meutim, Medresa zbog svojih uslova i kapaciteta
prima ogranien broj uenika.
Uenici su radili test sastavljen od pitanja iz vjerona-
uke, bosanskog jezika i matematike, a za rjeavanje su
imali 120 minuta.
Ove godine Medresu je upisao 101 uenik, a prednost
su imali uenici sa prosjekom 5,00.
Direktor Medrese Read-ef. Plojovi nije krio zadovolj-
stvo i ponos rekavi da e ovo biti 505. generacija svre-
nika ove kole.
Na osnovu lanova 45, 46, 47. i 48. Statuta,
Fakultet za islamske studije raspisuje
K O N K U R S
za upis na prvu godinu studija u kolskoj 2013/2014. godini
Pravo uea na konkurs imaju svrenici medresa i srednjih kola IV stepena.
U prvom upisnom roku dokumenta se predaju u periodu od 24. do 28. juna, a pri-
jemni ispit e biti organiziran 1. jula 2013. godine u 10 h.
U drugom upisnom roku dokumenta se predaju u periodu od 2. do 6. septembra,
a prijemni e biti organiziran 9. septembra 2013. godine.
Kandidati su duni da podnesu slijedea dokumenta:
- izvod iz matine knjige roenih,
- svjedoanstva svih razreda srednjeg obrazovanja,
- diplomu o zavrenom etvorogodinjem obrazovanju.
Nastava na Fakultetu organizirana je kao etvorogodinji studij u skladu sa Bolonj-
skim procesom.
Dokumenta se predaju u Studentskoj slubi Fakulteta. Za informacije kandidati se
mogu obratiti nadlenoj slubi Fakulteta, ul. Rifata Burdovia 1, ili na tel: +381 20 51
00 190, e-mail: studentska.sluzba@fis.edu.rs
D E K A N
Dr. hfz. Almir Pramenkovi
DOO
BEBI OPREMA

tel: 020/386-385 Ul. Veljka Vlahovia 18b
020/386-280 Novi Pazar
mob: 063/404-139
UJKANOVI
www.ujkanovic.com
DJ EI J A KONFEKCI J A
ul. Rifata Burdevia br. 10., Novi Pazar
vodi kroz djetinjstvo vaeg djeteta
mnogo je razloga da posjetite butik
KOMPLETAN BEBI PROGRAM
GARDEROBA ZA DJECU DO 15 GODINA
FARMERKE, TRENERKE, DUKSERICE,
BADEN MANTILII, HALJINICE ZA CURICE...
k
i
d
s

f
a
s
h
i
o
n
GODINJI ODMORI I LJETOVANJA
Turska, Tunis, Egipat, crnogorsko primorje
PUTOVANJA, EKSKURZIJE, IZLETI
PRODAJA AVIO-KARATA
SAJAMSKE I SPORTSKE MANIFESTACIJE
OBERHAUZEN - NOVI PAZAR BERLIN - NOVI PAZAR
AUTOBUSKI PRIJEVOZ
Preko: LAJPCIGA, NIRNBERGA, REGENSBURGA,
BEA Polazak petkom, povratak utorkom
Tel: 0172/311 36 29
Preko: ESENA, DUISBURGA,
DISELDORFA, KELNA, FRANKFURTA,
MANHAJMA, TUTGARTA, ULMA,
MINHENA
Preko Slovenije: polazak subotom,
povratak subotom
Preko Maarske, Austrije (Bea):
polazak utorkom, povratak srijedom
Tel: 0172/2774170
Mi Vam nudimo:
Prijevoz denaza iz svih Evropskih zemalja za BiH,
Sandak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredita,
sreivanje dokumentacije, prijevoz specijalnim
pogrebnim vozilom, najpovoljnije usluge
Opremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Dankovi.
Kontakt telefoni:
+49/4065033854
+381/20315800
+381/644434312
Suljo ef. Dankovi:
+49/17649016539
Bestattungsdienst Dankovi