ww

MU SL IM AN

! m I J isla I lasIM GAC w.g E SL R MU SEG

a.in

Glasislama islama
Zeri islam

fo

A ko govori ljepe od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela ini i koji govori: 'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

< !] < < e < < v i ] ] f] < < c < < ] < ^ < < e < ^ j c < ^ u ] < ^ `

ALLAH ZAHTIJEVA DA SE SVA IJE PRAVO POTUJE, DOBRO INI, I DA SE BLINJIMA UDJELJUJE, I RAZVRAT I SVE TO JE ODVRATNO I NASILJE ZABRANJUJE; DA POUKU PRIMITE, ON VAS SAVJETUJE.

17. M U H A R R E M 14 3 5 . | 20. N O V E M B A R 201 3. | B R O J 2 4 8 | G O D I N A X V I I | C I J E N A : 10 0 D I N A R A | BiH 2 KM | EU 3 | US 4 $ | CG 1 | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2

DAN SANDAKA

U PLJEVLJIMA OBILJEEN

OGLASNI PROSTOR
Vanjska stranica cijela: 150 EUR Unutranja stranica cijela: 120 EUR Pola vanjske stranice: 75 EUR Pola unutranje stranice: 60 EUR etvrtina vanjske stranice: 40 EUR etvrtina unutranje stranice: 30 EUR Osmina vanjske stranice: 25 EUR Osmina unutranje stranice: 20 EUR Oglaavanje u 6 brojeva Plaanje unaprijed: popust od 25% Plaanje po isteku: popust od 15% Oglaavanje u 12 brojeva Plaanje unaprijed: popust od 35% Plaanje po isteku: popust od 25% Oglaavanje u vie od 12 brojeva Popust od 40%

PRETPLATA
Potovani itaoci, budite i Vi pretplatnici Glasa islama! Godinja pretplata za itaoce iz Srbije iznosi 1000 RSD. Za informacije o pretplati za inostranstvo obratite se na kontakt telefon Izdavake ustanove "El-Kelimeh" Za pretplatu kontaktirajte nas na +381 (0) 20 334 020 ili na email: kelimeh@gmail.com Adresa: Izdavaka ustanova El-Kelimeh Novi Pazar ul Gradska 1, 36300 Novi Pazar, Srbija

FREEDOM OF SPEECH
IZLAZI MJESENO IZDAVA: Izdavaka ustanova El-Kelimeh, Novi Pazar GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Sead airovi TEHNIKI UREDNIK: Ifet Alikovi REDAKCIJA: erif ai Nermina Rebronja UREDNIK PORTALA: Salahudin Feti SARADNICI: Read-ef. Plojovi Dr. hfz. Almir-ef. Pramenkovi Mr. Enver Omerovi Senad Redepovi Mersada - Nurudina Agovi Mirsad - Mirza Kurga DISTRIBUCIJA: Malik Nurovi LEKTURA: Samir krijelj TAMPA: Grafokarton, Prijepolje ADRESA: Ul. Gradska 1, 36300 Novi Pazar, Srbija TEL/ FAX: (381)20 337 270

E-MAIL
REDAKCIJA: redakcija@glas-islama.com SEAD AIROVI: seadsacirovic@yahoo.com IFET ALIKOVI: ifet.alickovic@glas-islama.com SALAHUDIN FETI: salahudin@glas-islama.com

PORTAL
GLAS ISLAMA: www.glas-islama.info EL-KELIMEH: www.kelimeh.com ISLAMSKA ZAJEDNICA: www.islamskazajednica.org

Redakcija Glasa islama odgovorna je samo za stavove iznesene u rubrici Nae vienje. Za stavove u ostalim prilozima odgovorni su potpisani autori.
Rjeenjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je registrovan kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod registarskim brojem 2281.

POZIV NA SURADNJU U
Kao mjeseni list bavimo se vjerskim, drutvenim i kulturnim temama, te geopolitikim i strategijskim istraivanjima. Pozivamo autore i istraivae, kao i prevodioce na suradnju; da objavljuju svoje autorske radove, kao i prijevode, u formi analitike, kolumne, reportae, intervjua... itaoce pozivamo vamo da kandidiraju i podre nae e projekte, pro akcije i ideje.

BROJ 248/GOD. XVII

Glas islama

NAE VIENJE

KAHVA SE NE PIJE SA SVAKIM

Provjera istinitosti vijesti zapravo je jedna od temeljnih vrijednosti karaktera ovjeka, asti i imana. Postavlja se pitanje da li se mi kao muslimani, kao oni koji ue i itaju Kuran te namaz obavljaju i Allaha d.. spominju, pridravamo pravila provjeravanja vijesti? Mi esto budemo skloni da veoma olahko povjerujemo u najobinije glasine i pekulacije, a da onda, ne provjeravajui niti analizirajui izvore, odemo daleko, potpuno nesvjesni da uestvujemo u irenju potvore. Muhammed a.s. je rekao: Dovoljno je osobi lai da govori sve to uje. (Muslim)
slam je savrena vjera. To je put organizovanja ljudskog ivota u potpunosti, podrazumijevajui pod tim etiko-moralnu osnovu, kao i politiko i ekonomsko ureenje. Islam je sveobuhvatan, povezan sistem ivljenja. Islam nudi jasno poploan i vidljiv put ka Dennetu, ali se on ne zaustavlja na tome i ne nudi samo vjeita uivanja, ve daje jasne smjernice kako ostvariti ovosvjetsko blagostanje, koje e, zapravo, biti razlogom ahiretske sree. Dakle, put islama nije privremena staza to vai samo za jedno historijsko razdoblje, niti samo za jednu generaciju. On nije vjera lokalnog karaktera da bi se odnosio samo na jednu sredinu i jedan narod. Islam je od Uzvienog tano odreen sistem, svakome i svugdje, za sva vremena i za sve ljudske civilizacije. U savrenost islama ulazi i briga o uvanju ljudskoga jezika od bestidnog, laljivog i ogavnog govora te prenoenja tuih rijei, munafikluka, ogovaranja i irenja lanih vijesti. Islam od ljudi trai da prije nego to u neku vijest povjeruju, dobro je provjere i proue: O vjernici, ako vam nekakav nepoten ovjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite, da u neznanju nekome zlo ne uinite, pa da se zbog onoga to ste uinili pokajete. (Hudurat, 6) Provjera istinitosti vijesti zapravo je jedna od temeljnih vrijednosti karaktera ovjeka, asti i imana. Postavlja se pitanje da li se mi kao muslimani, kao oni koji ue i itaju Kuran te namaz obavljaju i Allaha d.. spominju, pridravamo pravila provjeravanja vijesti? Mi esto budemo skloni da veoma olahko povjerujemo u najobinije glasine i pekulacije, a da onda, ne provjeravajui niti analizirajui izvore, odemo daleko, potpuno nesvjesni da uestvujemo u irenju potvore. Muhammed a.s. je rekao: Dovoljno je osobi lai da govori sve to uje. (Muslim) U eri tehnolokog razvoja koja nam svake sekunde nudi neku novu vijest, ljudi se zaista teko snalaze. Ali to vai samo za one koji su obinu, utu tampu, bulevarske novine i nevjerniku propagandu stavili ispred gore pomenutog ajeta: O vjernici, ako vam kakav nepoten ovjek donese kakvu vijest dobro je provjerite Pa ima li potenja u medijima sa kojih se iri nemoral, pornografija, agresivnost, und i ki, neistina i propaganda? Da li su takvi mediji poteni, pa ne spadaju u kategoriju onih ije vijesti treba provjeravati? Naravno da nisu. Pa zato muslimani tako slijepo vjeruju medijima u ijoj je kuhinji pripremana sva medijska podrka za klanje, silovanje i ubijanje naih sestara i brae devedesetih godina prolog vijeka. Zato vjernici ne sjede sa svakim? Valjda zbog principa sa kim si onakav si, ali esto od svakoga prihvataju vijesti po principu zdravo za gotovo. Ista medijska kuhinja koja je satirala muslimane devedesetih godina, samo na sofisticiraniji nain, radi o glavi muslimana i danas, napadajui sve nae vrijednosti, od vjerskih autoriteta do najsvetijih vjerskih postulata. Sjetimo se samo medijskih nasrtaja i potvore na Muftiju sandakog od strane Avaza i Kurira. Teko je citirati te potvore i neistine, posebno onu to je prije nekoliko dana izrekla jedna pripadnica (ne)vladinog sektora o pokrivanju ena muslimanski, poredivi taj asni in sa pornografijom. U ove i sline bolesne izjave pojedini ljudi, pa i oni iz damijskih safova, povjeruju bez zadrke, zaboravljajui na obavezu da se vijesti moraju provjeravati i da se prema bratu muslimanu uvijek mora prilaziti sa stavom da je on (musliman) dobar i poten. Muslimani povjeruju sasvim olako u neistine zato to se ne pridravaju vjerskih naela u potpunosti i to je najvei, vjerovatno, i najozbiljniji razlog nae naivnosti u prihvatanju i irenju neistina. Naime, musliman bi pored provjere vijesti morao prema svome bratu muslimanu imati veoma pozitivan pristup i lijepo miljenje te stati u njegovu odbranu odmah nakon to se ru-

na vijest pone iriti. U ovome jeste lijek protiv bolesti koja se zove prihvatanje i irenje lanih vijesti. Pored iskrenog i lijepog miljenja o bratu muslimanu, potrebno je imati i iskrenu i istu duu. Dakle, islam nudi lijek za one koji su dobili upalu i krizu imana, pa radije vjeruju onima to ire nemoral i neistinu nego prenositeljima Boje objave i Njegovog ajeta gdje veli: O vjernici, ako vam kakav nepoten ovjek donese kakvu vijest dobro je provjerite Muslimani posjeduju najefikasniji mogui nain za provjeru istinitosti vijesti, sadran u gore navedenom ajetu, i svaki drugaiji pristup tumaenju, shvatanju, razumijevanju i prihvatanju, a onda i irenju vijesti jeste u suprotnosti sa Allahovom objavom i vodi na stranputicu i grijeh. U provjeri istinitosti habera ne smije se zadovoljiti samo pravednou i potenjem prenosioca, ve se mora pogledati u dubinu, preciznosti i savrenosti prenoenja vijesti. Neki ovjek dostigne visinu imana i estitosti, ali moe biti neprecizan u citiranju i prenoenju vijesti te slabo pamtiti ono to je uo ili proitao. Onda se njegovo svjedoenje vijesti ne uzima zdravo za gotovo, a njegova ista pobonost ne smije biti mjerilo istinitosti prenesenog. Kada onaj koji slua govor pogreno ga razumije te ga zatim prenese, to e zasigurno kod ljudi izazvati veliku smutnju i pometnju. Ovo je sluaj koji se odnosi na pobona ovjeka koji je zaboravan i njegovo prenoenje vijesti je opasno i izaziva smutnju. ta je tek u sluaju beogradskih i sarajevskih medija, koji nisu poboni, ire nemoral, smutnju i razjedinjenje, a uz to i namjerno alju i plasiraju dezinformacije koje treba da dovedu do prethodno reenoga, a damijski ljudi, ili bilo koji drugi muslimani, to prihvate i prenose dalje kao istinu samo zato to je to, recimo, objavio beogradski Kurir. Za pametna insana dovoljan je sam naziv novina, pa da nikada u vijest koja od Kurira dolazi niko ne povjeruje. Kurir je u narodu vazdan bio onaj to po narudbi od nekoga vijesti prenosi, pa i u cilju irenja propagande radi manipulisanja licima i ostvarivanja reakcije kakvu propagandisti ele postii. irenje dezinformacija i pekulacija je u svrhu stvaranja stava javnog mnijenja o nekom pitanju. Pa ukoliko muslimani olahko i bez provjere neku vijest prihvate, otii e u grijeh zato to uestvuju u potpuno pogrenom zauzimanju stava o nekom pitanju, a to za posljedicu moe imati trajne nesuglasice, razjedinjenja i svae, a to je put koji vodi ka nemoralu i unitenju zajednice. Pravi vjernik kada uje ili proita runu vijest, iskreno pomisli na Allaha d.. i ne dozvoljava ejtanu da se igra njegovim osjeanjima i jezikom, ve odmah stane u zatitu brata muslimana. Moramo znati da je ast vjernika sveta, kao svetost Kabe i vie od toga. Pravi musliman dri do karaktera, asti i obraza. Samilostan je prema drugom muslimanu, titi ga i uva, brani mu ugled, ast i dostojanstvo, svjestan da je vei grijeh udariti na pomenute vrijednosti nego poruiti Kabu. Prenosi Abdullah ibn Amr ibn As r.a.: Vidio sam Poslanika s.a.v.s. kako tavafi oko Kabe i govori: - Kako si lijepa i kako je lijep tvoj miris, kako si velika i kako je velika tvoja svetost?! Tako mi Onoga u ijoj ruci je Muhammedov ivot, svetost mu'mina kod Allaha je vea od tvoje svetosti! (Ibn Madde) Pa ko smije da se igra sa au, svetou i dostojanstvom muslimana? Ko to za hatar neasnih ljudi i njihovih dnevnih listova smije da pree preko kuranskih ajeta i Poslanikovih poruka i olahko udari na obraz vjernika muslimana. Ko to smije kada zna da je Poslanik a.s. jednom prilikom rekao ashabima da e ui kod njih ovjek od stanovnika Denneta, a kada je taj ovjek doao oni ga upitae: ime si to zasluio? ovjek odgovori: Ne osjeam mrnju ni prema kome, niti zavidim nekome na onome to mu je Allah dao.

INFORMATIVNA SLUBA

SLUBENI RETROVIZOR

Glas islama

20. NOVEMBAR 2013.

POVODOM 20 GODINA SANDAKOG MEIHATA ODRANO ZASJEDANJE SABORA IZ-e U SRBIJI

MEIHAT PREDLOIO MUFTIJE ZA NOVI ETVOROGODINJI MANDAT

ana 30.10.2013. god. u Velikoj sali Meihata odrano je sveano zasjedanje Sabora Islamske zajednice u Srbiji povodom 20 godina postojanja sandakog Meihata. Dnevni red je bio sljedei: - Uvodno izlaganje predsjednika Sabora, - Imenovanje muftija za Sandako, Preevsko i Beogradsko-novosadsko muftijstvo, - Ekspoze Glavnog muftije. Sjednici Sabora su prisustvovali: izaslanik reisu-l-uleme muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlovi, izaslanik muftije ljubljanskog Ibrahim-ef. Malanovi, izaslanik muftije zagrebakog Nermin-ef. Botonji. Za muftiju sandakog ponovo je izabran Muamer-ef. Zukorli, za muftiju preevskog Fikret-ef. Limani, a za muftiju beogradsko-novosadskog dr. Mevlud-ef. Dudi. U svom ekspozeu Glavni muftija je govorio o radu Islamske zajednice u posljednjih 20 godina, te istakao da je Islamska zajednica postigla zavidne rezultate uprkos brojnim opstrukcijama. Sabornicima su se obratili i musafiri iz Bosne, Hrvatske i Slovenije, koji su estitali godinjicu Meihata i poeljeli jo vei uspjeh u daljem radu. Sabor IZ-e u Srbiji, povodom 20 godina sandakog Meihata, estitao je Meihatu IZ-e u Srbiji, organima i ustanovama Islamske zajednice, svim uposlenicima i pripadnicima Islamske zajednice sa dovom Uzvienom Gospodaru da u svom daljem radu ostanu u duhu slobode, samostalnosti i jedinstva muslimana i Islamske zajednice.

a redovnoj sjednici odranoj 13.10.2013.god. u Novom Pazaru, u skladu sa lanom 45 Ustava, Meihat Islamske zajednice u Srbiji jednoglasno je utvrdio prijedlog kandidata za muftije u narednom etvorogodinjem mandatu na podruju Islamske zajednice u Srbiji. Za muftiju sandakog predloen je Muamer-ef. Zukorli, za muftiju preevskog Fikret-ef. Limani, a za muftiju beogradsko-novosadskog dr. Mevlud-ef. Dudi. Prema Ustavu Islamske zajednice, konanu odluku o ovom prijedlogu donosi Sabor IZ-e u Srbiji. Na istoj sjednici Meihat je nakon razmatranja usvojio izvjetaje o organizaciji hada i kurbanskoj akciji. Tim povodom Meihat je konstatovao da su sve opstrukcije ovogodinjeg organizovanja hada blagovremeno osujeene te da je organizacija obavljanja pete islamske dunosti ove godine ocijenjena najboljom do sada. Meihat se zahvaljuje pripadnicima Islamske zajednice koji su, dajui kurbane za potrebe uenika Medrese Gazi Isa-beg i vakufskih kuhinja Centra za humanitarni rad Hajrat, pomogli da kurbansko meso dobiju oni kojima je najvie potrebno i time pokazali puno povjerenje u najvie organe i predvodnike Islamske zajednice.

ODRANA SJEDNICA RIJASETA ISLAMSKE ZAJEDNICE

etrnaesta redovna sjednica Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kojom je predsjedavao reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazovi, odrana je 6. novembra 2013. godine u Sarajevu. Sjednici Rijaseta, pored lanova i muftija, prisustvovali su predsjednik Sabora Islamske zajednice Safet Softi, predsjednik Udruenja ilmijje Mensur-ef. Paali, rukovodioci slubi i ureda Rijaseta te lanovi Radne grupe za izradu teksta Nacrta amandmana na Ustav Islamske zajednice. lanovi Radne grupe dr. Hilmo Neimarlija, Hasan engi, Lutvo Mehoni i dr. Amir Kari predstavili su sadraj teksta Nacrta amandmana na Ustav Islamske zajednice. Nakon veoma sadrajne i plodotvorne rasprave, koja se u najveoj mjeri fokusirala oko ustavnog definiranja i odreenja karaktera Islamske zajednice te poloaja budueg Rijaseta i meihata, Rijaset Islamske zajednice, istiui veliki trud Radne grupe da bi se dobio prezentirani sadraj, donio je zakljuak da se tekst sa diskusijama i prijedlozima koji su izneseni na sjednici proslijedi Ustavnoj komisiji Sabora Islamske zajednice koja e raditi na pripremi konanog teksta nacrta amandmana na Ustav Islamske zajednice. Pored razmatranja prijedloga novih uvakufljenja, Vakufska direkcija je prezentirala informaciju koja se tie vakufske imovine u vezi implementacije Zakona o premjeru i katastru RS, Zakona o porezu na nepokretnosti RS, Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, Zakona o restituciji, Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti i Zakona o stvarnim pravima Federacije BiH. Rijaset je usvojio informaciju i zaduio Vakufsku direkciju da nastavi sve aktivnosti u pravcu zatite vakufske imovine. Muftija vojni Ismail-ef. Smajlovi podnio je izvjetaj o realizaciji ovogodinje akcije klanja kurbana u medresama i po uplatama iz bonjake dijaspore. Istaknuto je da je ova akcija bila dobro organizirana i odato je priznanje muftiji vojnom i svima koji su bili ukljueni u realizaciju ovih aktivnosti. Nezim Halilovi, rukovodilac Ureda za had, informirao je lanove Rijaseta o organizaciji odlaska na had 2013. godine istaknuvi da je organizacija hada bila uspjena. U raspravi je takoer istaknuto zadovoljstvo ovogodinjih hadija te naglaeno da rezultati ankete pokazuju visok nivo zadovoljstva organizacijom hada. Rijaset je imenovao lanove Disciplinske komisije na elu sa predsjednikom muftijom travnikim Nusret-ef. Abdibegoviem i lanovima Sulejman-ef. Efendiem i Muamerom Zukiem. Rijaset Islamske zajednice razmotrio je i usvojio prijedlog Ugovora o poloaju Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu kao punopravne lanice u sastavu Univerziteta te potvrdio prijedlog o imenovanju Upravnog odbora Gazi Husrev-begove biblioteke i donio zakljuak o popuni Upravnog odbora Fakulteta islamskih nauka i Nadzornog odbora Radija BIR, saopeno je iz Ureda za odnose s javnou Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

DAJTE NAM 40 MINUTA, ODGOVORIEMO NA SVA PITANJA

REGIONALNA RADIO TELEVIZIJA N.r. direktoru Denisu Mavriu i novinarki Sajmi Draanin U vezi sa Vaim dopisom od 04.11.2013. god. u kome traite odgovore na izvjesna pitanja, obavjetavamo Vas sljedee. Meihat Islamske zajednice u Srbiji je najvii vjerski i administrativni organ za podruje Islamske zajednice koji u skladu sa svojim vjerskim i ustavnim ovlatenjima predvodi Islamsku zajednicu i vri koordinaciju rada svih organa i ustanova. Meihat je spreman odgovoriti na pitanja javnosti, svih medija, pa ak i Regionalne televizije. Obzirom da Vaa televizija godinama vri ulogu instrumenta politikog obrauna sa neistomiljenicima, a da je u posljednje vrijeme postala sredstvo nezapamenog blaenja Islamske zajednice i njenih predvodnika, elimo nae izjave zatititi od neprofesionalne i neetike zloupotrebe od strane Vaeg medija. U tom cilju, od Vas oekujemo da omoguite posebnu emisiju, ne krau od 40 minuta, koja bi se emitovala uivo, a na kojoj bi predstavnik Meihata odgovarao na sva pitanja koja moete postaviti bez ogranienja.

BROJ 248/GOD. XVII

Glas islama

MUFTIJA RAZGOVARAO SA AMBASADOROM EVROPSKE UNIJE

KRIMINALCI BLISKI LJAJIU POKUAVAJU SE PRIPISATI MUFTIJI

eihat Islamske zajednice u Srbiji najotrije osuuje i odbacuje tendenciozno i zlonamjerno pisanje dnevnog lista Blic, gdje se pojedinci iz kriminalnih struktura bliskih Rasimu Ljajiu dovode u vezu sa glavnim muftijom Muamer ef. Zukorliem. Naime, u tekstu pod naslovom Oni predvode ekstremiste, u izdanju od 07.11.2013. godine, kojeg potpisuju novinari ovog lista Boris Vukovi i Vuk Cviji, iznose se lane tvrdnje da je, kako su naveli, voa navijake grupe Ekstremi, Enes Konianin zvani Tange iz Novog Pazara, blizak sa muftijom Zukorliem. Javnost je dobro upoznata da je pomenuta navijaka grupa pod kontrolom Rasima Ljajia i da su voe te navijake grupe uposlenici Gradske uprave Grada Novog Pazara. Kako se u istom tekstu navodi, Enes Konianin je radnik Centra za socijalni rad na poslovima obezbjeenja. Na to mjesto ga je zaposlio lino Rasim Ljaji dok je bio ministar za rad i socijalnu politiku u Vladi Mirka Cvetkovia. Jedan od voa ove grupe, Iksan Zejnelovi, koji je u bekstvu, prije nekoliko mjeseci pokuao je ubistvo aktiviste Islamske zajednice Aldina Dolovca. Aldin Pulji, zvani Puljka, takoer jedan od voa ove navijake grupe, osuivan za teka krivina djela, nalazi se u obezbjeenju gradonaelnika Novog Pazara Meha Mahmutovia. Pripadnici ove navijake grupe su u posljednje vrijeme izazvali nekoliko tekih incidenata u kojima je bilo i povrijeenih, dok dobri poznavaoci prilika na tribinama gradskog stadiona svjedoe da je rije o borbi narkodilera za kontrolu nad prodajom narkotika. Podsjeamo javnost da je Islamska zajednica u Srbiji pokrenula krivini postupak protiv dnevnog lista Blic, koji je i ranije svojim pisanjem nasrtao na ast i ugled Glavnog muftije. Ovo, posljednje u nizu, iznoenje lanih informacija je u cilju zatite Rasima Ljajia oko kojeg se stee obru zbog postojanja sve veeg broja dokaza o njegovim kriminalnim aktivnostima i angairanju pojedinaca sa kriminalnim dosijeima za borbu protiv neistomiljenika.

lavni muftija Islamske zajednice u Srbiji, muftija sandaki Muamer-ef. Zukorli primio je 21.11.2013. god. ambasadora Evropske unije Majkla Devenporta i tom prilikom ukazao na nagomilane probleme u Sandaku i Srbiji koje je neophodno to prije rjeavati. Muftija je istakao da su rjeavanje ustavne pozicije Bonjaka i statusa Sandaka preduslovi za dugoronu stabilnost ovog prostora, ukazujui i na vanost rjeavanja ekonomskih i infrastrukturnih problema koji doprinose nervozi i beznau meu graanima. Ambasador Devenport je iznio oekivanja da e tokom naredne godine poeti intenzivni pregovori o pristupanju Srbije Evropskoj uniji te da e na samom poetku pregovora biti najosjetljivije teme, kao to su: pravosue, tuilatvo i diskriminacija. U tim pregovorima bit e dosljedno insistirano na konkretnom rjeavanju problema i realizaciji projekata iz predpristupnih fondova po vrlo preciznim pravilima, zata je potrebna saradnja meu opinama i zajednicama. Muftija je ukazao da je pored politikih problema, sprega kriminala, politike i pravosua najvea opasnost za stabilnost i budunost ovog prostora, istiui da se Beograd i Brisel ne bi smjeli ogluiti o injenicu da su ministar Rasim Ljaji i njegova Gradska uprava u neposrednoj sprezi sa organizovanim kriminalom.

POTPREDSJEDNIK MEIHATA READEF. PLOJOVI PRIMIO AMBASADORA FINSKE

NA DONATORSKOJ VEERI U VEDSKOJ PRIKUPLJENO 750.000 KRUNA

otpredsjednik Meihata Islamske zajednice u Srbiji Read-ef. Plojovi primio je, 20.11.2013. godine, ambasadora Finske g-dina Peku Orpanu. Na poetku jednosatnog razgovora finski diplomata se interesovao o aktuelnoj situaciji i aktivnostima Islamske zajednice te ga je domain upoznao o historijatu agresije na Islamsku zajednicu i krenju Ustava i Zakona o crkvama i vjerskim zajednicama od strane prethodnih reima, kao i diskriminaciji Bonjaka i nastavku genocidne politike prema njima. Potpredsjednik Plojovi je naglasio da su Bonjaci u Sandaku autohtoni muslimani koji svoju budunost vide u okviru evropske porodice te da su spremni doprinijeti demokratizaciji drutva u kojem ive, to je jedan od ciljeva Evropske unije. Ambasador Orpana je podsjetio da je Finska lanica Evropske unije i da je njegova uloga da se upozna sa situacijom na podrujima gdje postoje problemi, kao to je Sandak, kako bi izvijestio svoju vladu u cilju donoenja adekvatnih odluka na putu pridruenja Srbije zajednici evropskih zemalja.

okviru osnivanja Bonjake nacionalne fondacije u vedskoj, 23. novembra 2013. godine, odrano je i donatorsko vee na kojem su prikupljena sredstva u iznosu od 750.000 vedskih kruna. Donirana novana sredstva biti e utroena za kupovinu i zavretak radova na kompleksu Naunog centra BANU u Novom Pazaru. Donatorskoj veeri prisustvovalo je vie od hiljadu Bonjaka trenutno nastanjenih u vedskoj, a prisutnima se obratio glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer ef. Zukorli i predsjednik Svjetskog bonjakog kongresa reisu-l-ulema emeritus dr. Mustafa Ceri.

S.F.

INFO

Glas islama

20. NOVEMBAR 2013.

HISTORIJSKO DONATORSKO VEE U FRANKFURTU

REISULULEMA ESTITAO GODINJICU FORMIRANJA SANDAKOG MEIHATA

arajevo, 28. oktobar 2013. (MINA) Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseinef. Kavazovi estitao je 20-ogodinjicu formiranja i rada Meihata Islamske zajednice Sandaka. U estitki koju je reisu-l-ulema uputio muftiji Muameref. Zukorliu - predsjedniku Meihata i Enes-ef. Svraki - predsjedniku Sabora Islamske zajednice u Srbiji, kae se: - Potovani muftija Muamer-ef. Zukorli i predsjednie Sabora Enes-ef. Svraka, Vama lino i svim slubenicima Meihata, lanovima Sabora i cijeloj Islamskoj zajednici u Srbiji upuujem iskrene estitke povodom dvadeset godina od formiranja i uspjenog rada sandakog Meihata. Dvadesetogodinjica formiranja i rada Meihata, kao i aktivnosti Sabora Islamske zajednice predstavljaju veliki jubilej koji u svima nama budi radost, jaa ponos i pokazuje da u svakom vremenu moemo uspjeno savladati izazove koji stoje pred Islamskom zajednicom, ako se odluno rukovodimo principom istine, meusobnog povjerenja i razumijevanja. I dok s radou obiljeavamo ovaj vaan jubilej za cijelu Islamsku zajednicu i prisjeamo se svih njenih uspjeha i tekoa, vano je da se jo jednom podsjetimo na nau obavezu predanog vrenja misije, osobito potrebu uvanja i afirmacije islamskih vrijednosti, interesa muslimana i institucionalnog jedinstva Islamske zajednice. Predanou svojoj temeljnoj misiji navijetanja dobra i odbacivanja zla i zablude, Islamska zajednica i njeni slubenici na najbolji nain pomoi e muslimanima da ive islam na Boje zadovoljstvo i da svi zajedno uvamo jedinstvo Islamske zajednice. Briga o institucionalnom i duhovnom jedinstvu i predano vrenje islamske misije daju puni smisao naem ivotu i radu, naim uspjesima i rtvama. Potovani muftija Muamer-efendija, potovani predsjednie Sabora Enesefendija, dijelim radost vaih uspjeha, jer su vae radosti i uspjesi i nae radosti i uspjesi. Molim Allaha d.. da muslimanima u Sandaku i Srbiji ojaa vjeru, uvrsti njihove korake na putu istine i pravde, a njihovim predvodnicima podari znanje i mudrost kako bi svi zajedno postigli uspjeh na ovom i spas na drugom svijetu - kae se u estitki reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovia upuenoj predsjedniku Meihata muftiji Muamer-ef. Zukorliu i predsjedniku Sabora Islamske zajednice u Srbiji Enes-ef. Svraki.

organizaciji Bonjake nacionalne fondacije (BNF), Zajednice sandake dijaspore (ZSD) i Sandake biznis asocijacije (SABA) odrana je manifestacija Kapija Petera na kojoj je upriliena donatorska veer za Islamski kulturni centar u Dugoj Poljani, kao i obnovu Arap damije u Novom Pazaru. Skupu su prisustvovali i obratili se glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli, predsjednik BNF-a Hako Duljevi, predsjednik Medlisa IZ-e Sjenica Fikret-ef. Fijuljanin, profesor Gazi Isa-beg medrese mr. Terif-ef. ai i Ferhan Sejdovi - predsjednik graevinskog odbora za izgradnju najmodernijeg islamskog centra na Balkanu. Na donatorskoj veeri je zapisana donacija od velikog broja vakifa u visini od 633.000 eura za Kapiju Peteri i 100.000 eura za obnovu Arap damije. Cifra i dalje nije konana jer se veliki broj donatora naknadno javlja.

BROJ 248/GOD. XVII

Glas islama

INFO

NERMINA REBRONJA

Okrugli sto u povodu

DVADESET GODINA MEIHATA ISLAMSKE ZAJEDNICE U SRBIJI

vadesetogodinjica sandakog Meihata obiljeena je 30. oktobra 2013. godine u prepunoj Velikoj sali Meihata IZ-e u Srbiji u Novom Pazaru. Okruglom stolu prisustvovali su brojni gosti: delegacija Rijaseta Islamske zajednice na elu sa muftijom tuzlanskim Vahid-ef. Fazloviem, delagacija Islamske zajednice iz Slovenije na elu sa Ibrahim-ef. Malanoviem, delegacia Islamske zajednice iz Hrvatske na elu sa Nermin-ef. Botoniem, kao i domaini ovog skupa delegacija Islamske zajednice u Srbiji na elu sa muftijom Muamer-ef. Zukorliem. Izlagai ovog okruglog stola bili su: akademik Muhamed Filipovi, Fatmir Bai, Hazbija Kala, dr. Jahja Fehratovi i Petar Lukovi. Govorei o historijatu i znaaju Meihata za svakog pojedinca, a posebno o doprinosu ovjeka koji je na elu ove Islamske zajednice od samog njenog osnivanja, akademik Filipovi nije krio oduevljenje te je iskoristio priliku da na samom poetku svog izlaganja uputi line estitke i divljenje prvom ovjeku Meihata, muftiji sandakom Muamer-ef. Zukorliu. Potovani i dragi Muamer-efendija. Za relativno mlada ovjeka, kakav je na muftija Muamer-ef. Zukorli, proslava dvadesetogodinjice rada, a ta koincidira sa proslavom postojanja Meihata, na elu i u slubi Islamske zajednice i Muftijstva sandakog, nije obina, nego upravo neobina stvar. Ovo neobino posebno treba naglasiti zbog injenice da iza toga ne stoji nita drugo to bi tom rijeju trebalo izraziti, nego da se radi o neobinom ovjeku i linosti posebnog kova, onoj vrsti linosti, od onih ljudi koje historija uvijek nae i pokae narodu kao uzor i kao razlog da slijede odreene ideje i pokrete. Stoga se ne treba nimalo uditi niti sumnjati u to da su u neobinim vremenima, u kakvim mi ivimo, dobrodoli takvi ljudi, da su oni potrebni, ak da su nuni. Upravo tako neobini ljudi, ljudi izuzetne inteligencije, ljudi koji vide i u budunost, ljudi nepresune energije i odanosti svom profesionalnom, ali i opeljudskom, moralnom pozivu, a takav ovjek je upravo muftija Muamer-ef. Zukorli. Stoga mu na samom poetku ovog mog izlaganja elim uputiti iskrene, bratske estitke i izraze zahvalnosti za sve to je uinio za islam, za nas muslimane, i to ne samo u svom sandakom zaviaju, nego na cijelom balkanskom prostoru, kao i za sve ono korisno i, rekao bih, nuno, ono to je davno trebalo biti uinjeno, a eto moralo je ekati vrijeme i pojavu takvih ljudi kakav je muftija Zukorli, da se pojave i to uine, a to se sastoji u injenici da je za dvadeset godina svog plodnog rada muftija Zukorli ostvario veoma visoki iskorak bonjakog naroda i islamskih vjernika u oblasti njihovih ljudskih, politikih, vjerskih, kulturnih i socijalnih prava i mogunosti, otvarajui puteve i stvarajui realne mogunosti da se ta prava ostvare i da bonjaki narod Sandaka, gdje je muftija Zukorli (koliko se na temelju dokumenata i neosporivih injenica i svakome vidljivih djela moe vidjeti, a i moja malenkost vidi i zna) bio prvi i najvaniji promotor realnog napretka naeg naroda i njegove svijesti o svojim pravima u Srbiji, na Balkanu i Evropi. Dakle, dragi Muftija, na poetku moje estitke i elje da jo dugo godina radite sa ovim entuzijazmom, jasnom svijeu i energijom, a da se, ako Bog da, za deset godina ponovo ovdje sastanemo i da ja opet govorim Vama u ast. Akademik se osvrnuo historijski na postojanje Bonjaka. Na okruglom stolu uee je uzeo i Fatmir Bai, publicista i novinar porijeklom iz Albanije. On nije mogao da govori kao svjedok o svim godinama postojanja, ali je zato izrazio divljenje svima koji su to bili, a posebno muftiji Zukorliu. Izlaga Hazbija Kala govorio je o sjajnom periodu i djelu u ivotu svakog sandakog Bonjaka koji je nastao pod rukovodstvom muftije Zukorlia. Ova institucija, tokom ovih dvadeset godina, imala je velike probleme i napade koje je postojano podnosila, ali ono to se nikako ne moe zaboraviti Meihatu podgorikom jeste cijepanje ili, kako izlaga ree, preotimanje nadlenosti nad gradovima junog Sandaka. Naravno, 2007. godina je obiljeena jo jednim na-

padom i cijepanjem te formiranjem kvazi islamske zajednice, a sve sa ciljem uklanjanja Muftije sa te pozicije i podinjavanja Islamske zajednice srpskim dravnim interesima. Ali ovih dvadeset godina svjedoe o jaini ove najvee nacionalne institucije i svetinje ovog naroda. Dr. Jahja Fehratovi je na samom poetku istakao da je on, a i njegovi mlai kolege, proizvod postojanja Meihata svih ovih godina, od Medrese, preko studija do ivota uz Meihat. Dr. Fehratovi je govorio o brutalnom brisanju Bonjaka koje je zapoeto jo genocidom u Plavu i Gusinju, nastavljeno u Stareviu kod Tutina itd., sve do genocida u Srebrenici, a sa ciljem obezglavljivanja elite, uleme i prvaka sve do pred kraj 90-tih godina kada je projektima pljake i otimanja pogoena Islamska zajednica kojoj je oteto 80% imovine i uniteno preko 50% objekata za obavljanje vjerskih obreda. Govorei o voi Meihata svih ovih godina, dr. Fehtarovi je kazao: elim da znate da se ponosim injenicom da sam uenik, sljedbenik, prijatelj i saborac muftije Zukorlia u svim njegovim naporima, skupa sa akademikom Ceriem, da probudi svijest bonjakog naroda. Muftiju Zukorlia smatram linom inspiracijom, duhovnim uiteljem i nacionalnim liderom i trudim se slijediti njegov primjer, ali znam da ne posjedujem takvu energiju, niti toliku intelektualnu snagu ili moralnu dimenziju kakvu posjeduje Muftija. Isto tako vjerujem da rijetko koji Bonjak danas posjeduje takve kvalitete i harizmu koji su Bojom milou skoncentrirani u jednoj linosti. Na kraju svog izlaganja dr. Fehratovi zahvalio se Muftiji i svim ljudima koji su osnovali Meihat i koji sve ove godine rade na njegovom uzdizanju i postojanju. ovjek koji je bio i ostao podrka Islamskoj zajednici, pisac, novinar i urednik, Petar Lukovi, iz Beograda, bio je jako zadovoljan svojim prisustvom na ovom skupu. On je govorio iz ugla novinara kojeg optuuju i napadaju to je toliko u kontaktu sa muslimanima, kako u BIH tako i u Sandaku. Medijski prati sve to se deava sa muftijom Zukorliem kojeg, kako on tako i njegovi prijatelji i itaoci, podravaju i drago im je to postoji neko poput Muftije u dananjem vremenu. Govorei o Muftiji, Lukovi je istakao da je politika protiv njega jer se napokon pojavio ovjek sa vrstim argumentima i odlunim rijeima na koje politika nije navikla. Ona je navikla na ljude koji se povlae, koji se izvinjavaju i koji rade za nju protiv sebe i svog naroda. Takav stav Muftije izaziva kod njega i njemu slinih veliko potovanje. On je kao strunjak savjetovao svima koji rade i djeluju u okviru Meihata da prie o Sandaku izmjeste iz okvira Sandaka i proire ga van granica putem medija, da ljudi i u Beogradu i van granica vide o emu se radi, jer kada uvide stanje promijenit e miljenje. Ljudi se menjaju kada vide istinu, ljudi se menjaju kada dou na lice mesta, ljudi se menjaju kad upoznaju druge ljude, ljudi se menjaju zato to je logino da menjaju svoje miljenje -rekao je Lukovi. Na kraju, skupu se obratio i muftija Muamer-ef. Zukorli, koji se zahvalio izlagaima na svemu reenom, a posebno izlagau Hazbiji Kalau, koji je Muftiju podsjetio reenice iz '93. godine. Iskrenost namjere i ispravnost postupka bili su i ostali moj ideal. Nisam ih osmislio, ve sam ih u Kur'anu asnom pronaao i to su dva uslova da bi djelo bilo primljeno kod Stvoritelja. I zaista, iskrenost je energija istine, a istina je jedini stvarni izvor sree, jer svi drugi izvori sree osim istine su lani. Ispravnost u postupanju i ponaanju je energija pravde, pravinosti i prava. A pravda i pravo su okvirni temelj blagostanja jedne zajednice, drutva, naroda, nacije i ljudske vrste. Zato u, ako Bog da, do kraja svoga ivota ostati dosljedan ovom idealu. Ovim rijeima Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji zavrio je ovaj jubilarni skup.

INFORMATIVNA SLUBA

SLUBENI RETROVIZOR

Glas islama

20. NOVEMBAR 2013.

ESTITKA GLAVNOG MUFTIJE POVODOM DANA SANDAKA

AUTONOMIJA

anas se navrava punih 70 godina od formiranja ZAVNOS-a u Pljevljima ime je obnovljena autonomija Sandaka uspostavljena odlukom Berlinskog kongresa 1878. god. Nekoliko godina kasnije ponovo je nadvladala genocidna politika prema Bonjacima to je dovelo do nezakonitog ukidanja sandake autonomije. Zadnje dvije decenije pokuaji legitimne obnove Autonomije nailaze na brojne opstrukcije to Sandak ini nestabilnim podrujem. Posljednjih nekoliko mjeseci biljei se pojaana svijest, kao i pozitivni signali od strane pojedinih srpskih i crnogorskih politiara da bi status Sandaka trebalo rjeavati uspostavom prekogranine evropske regije. Nema sumnje da bi rjeavanje sandakog pitanja znailo historijski iskorak u pravcu pune stabilnosti i prosperiteta regiona. Zato pozivam sve politiare i graane Sandaka da prevaziu sve razlike i okupe se oko sandake ideje za dobrobit svih. U tom duhu, svim graanima i prijateljima Sandaka estitam ovaj dan sa eljom da naredni doekamo u slozi sa minimumom konsenzusa oko zajednike budunosti. GLAVNI MUFTIJA Muftija sandaki Muamer ef. Zukorli

acionalni kalendar Bonjaka biljei 20. novembar Dan Sandaka, kao poseban blagdan u povijesti Bonjaka Sandaka i ostalih naroda ovog prostora. Ovaj datum vezan je za jedan vaan dogaaj u povijesti za sve Sandaklije. Dana 20. novembra 1943. godine u pljevaljskoj gimnaziji odrana je Osnivaka skuptina Zemaljskog antifaistikog vijea narodnog osloboenja Sandaka (ZAVNOS). Tano 70 godina poslije, 20.11.2013. godine u Pljevljima, u istoj zgradi gdje je odrana Osnivaka skuptina ZAVNOS-a, u sveanoj sali gimnazije Tanasije Pejatovi, uprilien je okrugli sto na temu: 70 godina ZAVNO Sandaka kojeg je organizirala Bonjaka kulturna zajednica u Crnoj Gori u saradnji sa Narodnim vijeem Sandaka. Na posebnu radost Pljevljaka skupu je prisustvovao i obratio se muftija sandaki Muamer-ef. Zukorli. Izlagai na okruglom stolu bili su: dr. Mustafa Feti, dr. Admir Muratovi, dr. efket Krci i Zejto Rastoder te moderator Hazbija Kala. Uvodnim izlaganjem obratio se predsjednik Izvrnog vijea Sandaka Sead airovi. On je svim graanima Sandaka estitao 20. novembar Dan Sandaka, poruivi da je autonomija Sandaka neminovnost koja e se desiti. Dr. Mustafa Feti je govorio na temu ivot i djelo prvog predsjednika ZAVNOS-a Sretena Vukosavljevia. Od 252 delegata koji su uestvovali u radu skuptine, imenovano je 62 lana ZAVNOS-a, a 10 lanova Izvrnog vijea Sandaka. Za predsjednika ZAVNO Sandaka izabran je Sreten Vukosavljevi, a za tri potpredsjednika: Murad-ef. eeragi, Duan Ivovi i Mirko ukovi. U Sandaku naroito potovanje postaji prema Sretenu Vukosavljeviu od strane bonjake populacije. Sva njegova zalaganja za Sandak kao zaokruenu teritorijalno-politiku cjelinu za dobrobit su graana Sandaka, kako je govorio taj veliki sociolog, Srbin. Odbio je potpisati podjelu Sandaka, zbog ega je proganjan od tadanjeg komunistikog reima. Sreten Vukosavljevi e ostati nama Sandaklijama i Bonajcima i Srbima uzor kako se treba brinuti i zalagati za svoj narod i svoju okolinu kazao je dr. Feti. Dr. Admir Muratovi je govorio na temu Autonomija Sandaka kao okvir za sprjeavanje i borbu protiv zloina i genocida, sa posebnim fokusom na stradanja Bonjaka. elim posebno istai mjesto i znaaj Islamske zajednice u borbi za uspostavljanje autonomije Sandaka. Interesantno je da ona poinje jo 1999. godine kada jedne crnogorske novine objavljuju tekst sa naslovom Muslimani ne ele autonomiju Sandaka gdje se pozivaju na navodnu izjavu muftije sandakog Muamer-ef. Zukorlia koji u demantiju ovog pisanja kae: Nikada se nisam protivio rjeavanju sandakog pitanja i stvaranju autonomije Sandaka. Uvijek u podravati legitimne zahtjeve ovog naroda u cilju ostvarivanja nacionalnih interesa Bonjaka. Takoer vaan momenat ukljuivanja Islamske zajednicu u borbu za autonomiju Sandaka jeste donoenje Ustava 2006. godine, kada je usvojena deklaracija protiv tog ustava, a kada su svi oni koji su govorili

BROJ 248/GOD. XVII

Glas islama

INFO

SALAHUDIN FETI

SANDAKA IVI U PLJEVLJIMA

U povodu 20. novembra Dan Sandaka, u Pljevljima odran okrugli sto 70 godina ZAVNO Sandaka
da se bore za autonomiju Sandaka potpisali zapravo cijepanje Sandaka kazao je Muratovi. Obzirom da je za ovaj skup bilo najavljeno izlaganje Safeta Hasanagia, koji zbog zdravstvenih problema nije uspio doi, proitano je pismo koje je poslao organizatorima: Zahvaljujem na pozivu da uestvujem u radu okruglog stola povodom obiljeavanja 70 godina od zasjedanja ZAVNOS-a, koje e se odrati 20. novembra 2013. u Pljevljima. Poziv sam primio sa oduevljenjem i eljom da toga dana budem u Pljevljima i uestvujem u sjeanjima na historijski dan kada je formiran ZAVNOS. Ovom porukom elim da Vas obavijestim da nisam u mogunosti da odreenog dana doputujem u Pljevlja. Sve to sam imao namjeru da saopim na okruglom stolu, sredit u u pisanoj formi i poslati organizatoru. Ja sam bio borac, a kasnije delegat u treem bataljonu, III proleterske sandake NOU brigade, 37. sandake NOU divizije. Uestvovao sam u osloboenju Pljevalja 20. novembra l944. godine. Moj amidi je Edib Hasanagi, a Hilmija Hasanagi je moj stariji brat. Dr. efket Krci je govorio na temu Povijesna utemeljenost autonomije Sandaka sa posebnim osvrtom na odluke Berlinskog kongresa i osnivanja ZAVNOS-a. Ova historijska ideja danas se nalazi izmeu ekia i nakovnja, izmeu sna i nade kazao je na poetku dr. Krci koji se u svom radu osvrnuo na tri dimenzije sandakog pitanja: realnost autonomije Sandaka, odluke Berlinskog kongresa i odluke ZAVNO Sandaka. Bonjaci u Sandaku su izgradili brojne institucije: Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru, Bonjaku akademiju nauka i umjetnosti, Bonjaku kulturnu zajednicu i mnoge druge i stvorili znaajne intelektualne krugove na elu sa sandakim Raufom Denkataem, koji je prepoznatljiv kao sandaki muftija Muamer-ef. Zukorli. To je novi putokaz postmoderne politike autonomije Sandaka kazao je dr. Krci. Zejto Rastoder je govorio na temu: Prekogranina regija Sandak - preduslov mira i stabilnosti. Dan Sandaka je bitan datum za Sandaklije i Bonjake Sandaka, kao i Bonjake u okruenju i iroj dijaspori, pa je dobra prilika da estitaju i mubarekliu jedan drugome ovaj blagdan. Koristim ovu priliku da poelim svim graanima Sandaka sretan i berietan Dan Sandaka sa nadom da nam svaki naredni bude u blagostanju, miru i prosperitetu kazao je Rastoder, koji je podsjetio javnost na nedavnu izjavu premijera Crne Gore Mila ukanovia u kojoj je rekao da je evropski put Crne Gore njegoevski put te podvukao da to nije i put Bonjaka, ve je na put evropski put jednakosti, mira, prava, slobode i dostojanstva uz najvii stepen zagarantiranosti ljudskih prava i sloboda. Moderator Hazbija Kala je naposljetku zahvalio uesnicima koji su bili na visini zadatka, koji su kroz svoja izlaganja kazali da Sandak ivi u Sandaku, da Sandak ivi u Pljevljima, u svakom Sandakliji. Graani Sandaka nedvosmisleno ele autonomiju Sandaka. Nadamo se da e drave Srbija i Crna Gora imati snage i umjeti da pronau klju uspjeha u evropskim integracijama i procesima na pravi nain, da prevaziu sve prepreke koje su se nagomilale svih ovih stotinjak godina. Vjerujem da e umjeti i znati kako to rade ostali evropski narodi zakljuio je Kala. Nakon toga Kala je najavio obraanje muftije sandakog Muamer-ef. Zukorlia, za kojeg je u najavi kazao da je nosilac slobode Bonjaka Sandaka i ireg prostora. Muftija je na poetku Pljevljanima estitao Dan grada i svim Sandaklijama Dan Sandaka. Zahvaljujem se Bogu koji nas je poastio da se ovdje u Pljevljima, Taslidi, u ovoj historijskoj koli prisustvujemo susretu koji odie slobodom, dostojanstvom i ambijentom slobode izlagaa da kau ono to misle. Muftija se fokusirao na termin autonomija u irem smislu, koji je od pojedinih politikih grupacija i pojedinih medija sataniziran kako bi bonjaki politiari bjeali od njega. Uzvieni Gospodar je u Kur'ani Kerimu kazao, iznosei informaciju melekima da e stvoriti ovjeka kao Svog namjesnika na Zemlji: I pouio ga je imenima svih stvari. Imao sam dilemu tokom studija zato je prva informacija o znanju bila fokusirana na znanju o imenima. Zapravo, imena su sr svake nauke. Imena su formule i formulacije svega, bilo sadrine, strukture ili identiteta. Zato su vrlo vana sva imena, pa i vlastita imena. Tako po imenu i prezimenu moete saznati strukturu ovjeka, odakle dolazi, nivo njegove produhovljenosti itd. kazao je Muftija govorei u nastavku o autonomiji kao fenomenu koji proistie iz slobode svakog ovjeka, te da je treba posmatrati onakvom kakva jeste. Muftija sandaki Muamer-ef. Zukorli je kazao da se pored borbe za autonomiju Islamske zajednice prema Sarajevu i Ankari podjednako bori za autonomiju Sandaka prema Beogradu i Podgorici. Proteklih godina kada sam govorio o autonomiji Sandaka u raznim intervjuima, prvo ta sam u tim razgovorima morao pojanjavati jeste da autonomija nije secesija te da ne zadire u temelje niti jedne drave. Kao da sam preko puta sebe imao nepismene ljude. Meutim, kasnije sam shvatio da se nije radilo o nepismenosti ve o tendencioznosti, jer je tu rije trebalo satanizirati, a one koji je koriste targetirati kako bi se ona sve manje koristila kazao je Muftija. U svom etrdesetominutnom inspirativnom izlaganju, koje su prisutni u sali pomno pratili, Muftija je ukazao da postoje razne vrste autonomije te da ona polazi od autonomije linosti, preko autonomije porodice, zajednice, opine itd., poslavi poruku predstavnicima vlasti Srbije i Crne Gore da je krajnje vrijeme da prestanu Sandak tretirati izmeu ekia i nakovnja te da je vrijeme za rjeavanje sandakog pitanja dijalogom. Ja oekujem da u ubrzo dobiti sagovornike za rjeavanje pitanja Sandaka i iz Beograda i iz Podgorice koji e imati kapacitet Sretena Vukosavljevia zavrio je svoje izlaganje Muftija. Na samom kraju moderator Hazbija Kala se zahvalio direktoru gimnazije Draganu Zukoviu na ustupljenoj sali radi odravanja okruglog stola 70 godina ZAVNO Sandaka u organizaciji Bonjake kulturne zajednice u Crnoj Gori.

ERIF AI

INFO

Glas islama

20. NOVEMBAR 2013.

10

U HAJRUDIN DAMIJI OBILJEENA NOVA HIDRETSKA GODINA

komentirao odreene ajete koji govore o Hidri, navodei brojne poruke i posebno podvukao: Kada pozivamo, posebno kada esto drimo predavanja, vidimo da se muslimanu ponekad podvue i misli da to treba da podri zbog Muftije, ili zbog Meihata, ili zbog Islamske zajednice. Ne zbog toga. Ni Muftija, ni Meihat, ni Islamska zajednica ne postoje zbog sebe. Nuh a.s. kada je pozivao na lau nije rekao: 'Ui u lau, laa e potonuti ako ne ue, nego ti e potonuti ako ne ue u lau. Odnosno, potonut e ako se ne pridrui ovoj lai koja se zove Meihat, koja se zove Islamska zajednica, Sandak, bonjaki ummet. Muftija ne potapa i ne spaava, Muftija samo poziva i govori istinu, a ona boli sve lace. On se osvrnuo na optube pojedinih medija povodom renoviranja zgrade Fakulteta za islamske studije, kako oni istiu, bez dozvole i kazao da u posljednjih 20 godina Islamska zajednica od novopazarske opine nije dobila niti jednu graevinsku dozvolu - ni za damiju, ni za bilo koji vjerski objekat. Kada vam vlast otima slobodu i pravo, zar ete tu slobodu i pravo ostvarivati na alterima te vlasti?! Naravno da neete, jer ta vlast vam je otela slobodu i pravo. Zato se oteta sloboda i pravo uzima, ne daje se. Mi to radimo, popravljamo njihove zulume. Vjerujte da sagradimo jo sto hiljada kvadratnih metara ne moemo nadoknaditi koliko su oni oteli i opljakali. Muftija je posebno podvukao: A gradit emo sto hiljada kvadratnih metara. Neka znaju da emo graditi na svakoj vakufskoj stopi i ba me briga to me prozivaju. Naprotiv, ponosim se, jer da me oni hvale ja bih se zabrinuo. Muftija je svoje izlaganje zavrio dovom Allahu d.. da sve obaspe bereketom te mubareklisao Novu hidretsku godinu. Nakon Muftijinog izlaganja, dovu je prouio glavni imam Medlisa IZ-e Novi Pazar hfz. Irfan-ef. Mali.

Hajrudin damiji u Novom Pazaru u ponedjeljak 04.11.2013. godine odrana je sveanost u povodu Nove hidretske godine. Pored velikog broja vjernika, sveanosti je prisustvovao glavni muftija Muamer-ef. Zukorli. U programu je uee uzeo hor novopazarskih imama, koji su uenjem Kur'ani Kerima i ilahija razgalili srca prisutnih. Zatim je uslijedilo obraanje Glavnog muftije. Nakon zahvale Uzvienom Gospodaru na neizmjernim blagodatima, Muftija je na samom poetku pojasnio sam in obiljeavanja Nove hidretske godine.

Mi u islamu ne slavimo dane same po sebi. Nismo se sastali da veliamo Novu hidretsku godinu. Kao i u islamskom svijetu, bilo koji dogaaj ovim povodom nije sa ciljem podizanja vanosti tog datuma. Datum prvi muharrem, kojim se oznaava poetak hidretske godine, za nas ima samo status znaka, a u arapskom jeziku se znak kae ajet. Allah d.. u Kur'anu jako esto govori o raznim ajetima, znacima, ali ih uvijek povezuje sa onima koje on naziva ulul elbab onima koji imaju pameti - naglasio je Muftija. Muftija je kazao da je Hidra jedna od najveih lekcija i da je to razlog okupljanja kako bi se prisjetili poruka Hidre. Muftija je u nastavku

11

BROJ 248/GOD. XVII

Glas islama

INFO

OMER-EF. ONDI

SVJETLO HIDRE U TUTINU

idra je dio historije islama koji predstavlja i simbolizira renesansu islamskog ummeta. Njene poruke i pouke su svakako neiscrpne i trebaju biti smjernica i putokaz svakom vjerniku u ovodunjalukom ivotu. No, fakat je da mnogi nai vjernici, djeca, omladina, pa i stariji, uope ne poznaju znaaj Hidre i skoro da nita o njoj ne znaju. Islamska zajednica u Tutinu se iz godine u godinu posebno zalae da se takvo stanje promijeni i da Nova hidretska godina bude obiljeena na poseban nain, kako u damijama tako i domovima svih dobrih vjernika. Uz Allahovu d.. pomo vrlo brzo Nova hidretska godina ui e u kue svih muslimana, ali ne samo donosei im halve i kolae, ve itekako vrijedne ivotne savjete i poruke. Centralna sveanost povodom Nove 1435. hidretske godine prireena je u ponedjeljak 04.11.2013. god. nakon akam namaza u Centralnoj damiji u Tutinu. Program je otvorio imam damije Fahrudin-ef. osovi, koji je poselamio sve vjernike i zahvalio se na prisustvu, a posebne selame je uputio uvaenom musafiru, pomoniku Glavnog muftije za juni Sandak i da'vu hfz. Abdurrahman-ef. Kujeviu. Nakon njega prisutne je poselamio i predsjednik Medlisa IZ-e Tutin Enver-ef. Eminovi i u svoje i u ime Islamske zajednice mubareklisao im Novu hidretsku godinu sa eljom da je u zdravlju i rahatluku provedu. Posebnu dra samom programu dali su dva hafiza: Abdurrahman-ef. Kujevi i Abdurrahman-ef. Grahovac, koji su na prelijep nain prouili odlomke iz asnog Kur'ana. Program su uljepali i odlomci iz Sire Poslanika s.a.v.s. te ilahija i kasida u izvoenju hora imama. U sklopu programa organizi-

ran je kviz znanja sa pitanjima iz vremena Hidre gdje je najvrjednijima hfz. Kujevi uruio prigodne nagrade. Centralna damija je bila preplavljena vjernicima koji su doli da napoje svoje due sa izvora nae divne vjere islama. Nadahnuto predavanje puno divnih savjeta odrao je hfz. Abdurrahman-ef. Kujevi koji je, prije svega, naglasio da se iz svake stare godine moraju izvui pouke i boriti se protiv svega negativnog to je stara godina nosila sa sobom. Za tu borbu neophodno je jedinstvo i slijeenje vjerskog voe, to je farz svakom muslimanu, naglasio je hfz. Kujevi. No, ne moe svako biti dosljedan u slijeenju svog imama, jer je zato potreban poseban terbijet i odgoj. Sa prisutnima je podijelio svijetli primjer iz doba Poslanika a.s. o Ka'b ibn Maliku, koji nije posluao Poslanika i krenuo u bitku te je nakon toga bio sankcionisan i bojkotovan od strane Poslanika a.s. i ashaba. Osjeao je Ka'b teret i muku u svojoj savjesti sve dok mu Poslanik nije oprostio, ali je on imao terbijeta i uvidieo je svoju greku. Hfz Kujevi je naglasio vanost mjesta i prostora na kojem ivimo, a koje se zove Sandak i istakao da je vjera bez slobodne teritorije nepotpuna. Nama treba mjesto i prostor gdje emo slobodno prakticirati vjeru i initi nae sedde. Zato je obaveza da taj prostor uvamo, jer time uvamo i nau slobodu i nau vjeru i to je, zapravo, razlog zato i hode esto govore o Sandaku. Hfz Kujevi je predavanje i program zavrio dovom da Nova hidretska godina bude godina jedinstva i blagostanja za muslimane irom svijeta. Program je krunisan zajednikim jacija namazom, a nakon toga se druenje nastavilo u haremu Centralne damije uz mubareklisanje i estitke.

U SJENIKOJ SABUR DAMIJI UPRILIEN PROGRAM U POVODU NOVE HIDRETSKE GODINE

nedjelju, 03.11.2013. godine, odrana je sveanost u sjenikoj Sabur damiji povodom Nove 1435. hidretske godine. Sveanosti je, pored velikog broja vjernika, prisustvovao izaslanik glavnog muftije mr. Enver-ef. Omerovi. Uee u programu su uzeli polaznici odjeljenja kole Kurana u Sjenici i hor sjenikih imama. Na samom poetku, u ime domaina obratio se glavni imam Medlisa IZ-e Sjenica Ramiz-ef. Hamidovi koji je poselamio prisutne i mubareklisao Novu hidretsku godinu. Zatim su se predstavili polaznici kole Kurana koji su uenjem ajeta razgalili srca prisutnih, te hor sjenikih imama. Na kraju se prisutnima obratio rukovodilac Mearifske slube mr. Enveref. Omerovi. On je u svom obraanju podsjetio prisutne na tok Hidre i spomenuo njene brojne poruke. Hidra ne znai samo naputanje jednog mjesta i prelazak u drugo, ve Hidra znai i naputanje svega onoga ime Allah d.. nije zadovoljan. Kada ovjek napusti loa djela, loe rijei i sve ono ime Allah d.. nije zadovoljan, to je jedna vrsta hidre. - naglasio je efendija Omerovi koji je na kraju prouio dovu.

HADI HAJRO TUTI

IZ ARHIVE

Glas islama

20. NOVEMBAR 2013.

12

(Revija Sandak, Novi Pazar, januar-april 1992., strana 39-40)

MEIHAT ISLAMSKE ZAJEDNICE ZA SANDAK

Medresa u Novom Pazaru temelj za formiranje Sabora Islamske zajednice i Meihata. Predloen amandman na Ustav IZ-e kojim se omoguava takva inicijativa.
a inicijativu vjerskih slubenika Islamske zajednice sa podruja sandakih odbora IZ-e, okupili su se predstavnici odbora IZ-e, vjerski slubenici, imami, u Roajama dana 9. januara 1992. godine, na kojem su bili prisutni: reisu-l-ulema hadi Jakub-ef. Selimovski, vjersko-prosvjetni referent za Jugoslaviju hadi Muharem-ef. Omerdi te predsjednici Meihata IZ-e za Kosovo, Srbiju i Vojvodinu hadi dr. Redep Boja, Meihata Crne Gore hadi Idriz-ef. Demirovi, kao i predsjednik SDA za Srbiju dr Sulejman Ugljanin, poslanici srbijanskog i crnogorskog parlamenta iz redova SDA. Sastanak je vie bio konsultativnog karaktera, s namjerom da se proanaliziraju problemi razvoja vjerskoga ivota i ivota (M)muslimana, uope gledano, cijelog Sandaka. I dnevni red je nagovijestio da e se jednom ozbiljno razgovarati o potekoama razvoja vjerskog ivota u Sandaku, kada se zna da su vjerski velikodostojnici ranijeg Vrhovnog islamskog starjeinstva i republikog Starjeinstva za Srbiju, a i Starjeinstva za Crnu Goru, zaobilazili probleme i posjete gradovima Sandaka kao kia oko Kragujevca, ne vodei skoro ama ba nikakvu brigu o razvoju vjerskog ivota na ovim prostorima. Posjete vrhovnog poglavara reisu-l-uleme Sandaku su bile rijetkost, da ne budem neskroman u procjeni. Zadnja zvanina posjeta reisu-l-uleme bila je juna mjeseca 1976. godine. Posjeta u prolazu je bilo vie radi proputovanja za Kosovo ili Makedoniju idui iz Sarajeva i obrnuto. to se tie brige ili nebrige republikog organa Islamske zajednice za Kosovo, Srbiju i Vojvodinu, gledajui kroz obilaske naih terena, ili savjetodavnih sastanaka, seminara sa vjerskim slubenicima, ili koje druge vrste saradnje i kontakata - nema ih uope. Odbori IZ-e sa podruja pritinskog Meihata preputeni su sami sebi i sami se snalaze, organizuju rad u ovim bremenitim vremenima i nije iskljuena mogunost pogrenih poteza. Ova posjeta Reisu-l-uleme i sastanak u Roajama budi nadu da nismo zaboravljeni od Rijaseta i njenog poglavara Selimoskog. Budi nadu u bolje sutra i rijeenost Reisu-l-uleme, ovog sadanjeg, da se pomogne sandakim odborima IZ-e, imamima, udruenjima uleme, pa Boga mi i Muslimanima u ope, a to je on u svojoj besjedi istakao. ta je sadrao dnevni red u Roajama: 1) Briga za stanje Muslimana u Sandaku, 2) Izgradnja medrese u Novom Pazaru, 3) Postavljanje muftija u Sandaku, a prema regionalizaciji muftijstava, 4) Formiranje Sabora IZ-e za Sandak, kao glavnog organa IZ-e, i Meihata kao izvrnog organa Sabora (Skuptine). Nije sporno to to se na vjerski poglavar ukljuuje u problem organizovanosti muslimana irih prostora bez pretenzija da se Islamska zajednica bavi politikom, ve u cilju zatite vjerskog integriteta vjernika, duhovnog prosperiteta Muslimana. Islamska zajednica je u posljeratnom periodu bila jedina koja je radila na ouvanju svih gore navedenih potreba Muslimana, kroz svoje vjerske institucije, vjerske kole - medrese i ITF u Sarajevu, gdje Muslimani nisu imali svoje akademije nauka, niti svoja nacionalna udruenja. Sada kada je vrijeme promjena, vrijeme slobodnog vjerskog i nacionalnog ispoljavanja, vrijeme je da se iz isto praktinih potreba formira i Meihet Sandaka, postave muftije i sagradi nova zgrada medrese u N. Pazaru, bez ikakvih pretenzija i namjera za ugroavanjem Meihata u Pritini ili u Titogradu, iji bi odbori IZ-e sa podruja Sandaka bili pripojeni Meihatu u Novom Pazaru. To je Reisu-l-ulema podrao, s tim da se doda amandman na Ustav IZ-e u lanu 29, a da se nastavi kroz naune skupove utvrivanje osnove za sve ovo, kako bi Ustavna komisija IZ-e prouila sve prijedloge i mogunost formiranja Sabora IZ-e za Sandak. Potencijal za formiranje Sabora i Meihata jeste rad medrese u Novom Pazaru i izgradnja medrese, koja e inicirati i u praksi ostvariti formiranje svih ustanova Islamske zajednice za Sandak.

MEDRESA U NOVOM PAZARU Po kazivanju Evlije elebije, spominje se jedanaest medresa u Sandaku: pet u Jeni Bazaru (Novom Pazaru), dvije u Taslidi (Pljevlja), jedna u Bijelom Polju, a tri u Prijepolju. Danas, naalost, nemamo nijedne medrese u Sandaku, osim zgrade bive medrese u N. Pazaru u kojoj stanuju porodice najsiromanijih muslimana. Ova zgrada sklona je padu. Druga zgrada medrese, koja se zvala Islamske ustanove, a koja je nacionalizovana 28.04.1948. godine bez ikakve nadoknade, sada slui za trgovinu i u njoj se, pored ostalih proizvoda i namirnica, prodaju, alkoholna pia, koja su najstroije zabranjena po islamu. Do skoro je tu bio smjeten hotel, u kojem su se ljudi opijali i ubijali. Naalost. Zar nije to jo jedan, u nizu drugih, za vjernike i graditelje te medrese, razlog da nikada ne poale za prolim vremenima - vremenima otimaine vakufske imovine koja je bila do skorijeg vremena. Ni do danas nije nadoknaena adekvatna ili simbolina novana protuvrijednost za uzetu nam imovinu. Da spomenemo samo neke: Islamske ustanove (dananja robna kua Uniprom u centru N. Pazara), Novopazarska banja, est hektara zemljita na potezu naselja Hadet koje je podijeljeno za individualnu izgradnju porodinih stambenih zgrada i naplaeno od privatnika, te drugih uzetih sitnica. Novopazarska medresa je prestala sa radom 13.09.1946. godine. Sve do 17.09.1990. godine bili smo bez medrese, a tada je na nau sreu i zadovoljstvo otvoreno istureno odjeljenje srednje Alauddin medrese, koje je smjeteno u zgradi Odbora IZ-e i radi pod dosta tekim uslovima. Period od 1946. do 1990. godine je dosta dug, ali zahvaljujui Gazijinoj medresi u Sarajevu i Alauddin u Pritini, nai kadrovi su se kolovali u njima i ima svrenika istih, ali ne dovoljno koliko treba Sandaku. Istina je da oskudijevamo u vjerskom ka-

dru - kadru kolovanom u islamskim centrima svijeta, jer nismo mi Sandaklije mogli dobiti potreban broj stipendija od Vrhovnog starjeinstva koliko su drugi dobijali. Nismo imali svoje ljude koji su odluivali o dodjeli stipendija, to je jo jedan dokaz zapostavljenosti i nemanja svoga Meihata i svoje medrese. No, poto sada imamo svoju medresu, otvaraju nam se perspektive za kadrom iz svojih redova, pa e i vjerski ivot biti u svemu tome bolji i sadrajniji. Da bi se u svemu tome uspjelo, potrebno je izgraditi savremenu i programski odgovarajuu medresu. ta je do sada uraeno na tome planu? Posebno elimo naglasiti to da ovim poslom polaemo ispit zrelosti i pred Alahom d.. i pred svojim narodom, pa emo u praksi vidjeti: da li smo sposobni imati i Medresu, i Meihat i sve ostale potrebne ustanove Islamske zajednice, ili emo i dalje biti u podreenom poloaju u odnosu na Meihat u Pritini, Sarajevu, Titogradu itd. Ili emo biti svoji na svome i sa svojom autonomnou u radu i u organizovanju vjerskog ivota. Pozivamo sve vjernike da nam pomognu svojim inicijativama, dobronamjernim kritikama, savjetima, dobrovoljnim radom, posebno dobrovoljnim prilozima, davanjem sadekatu-l-fitra i zekata, iji su izvori jedini namjenski za izdravanje i odravanje medresa i bez kojih ne bi mogla egzistirati nijedna medresa. Naa medresa elimo da bude rasadnik nauke, kulture i islamske civilizacije iz koje e zraiti ljubav meu ljudima i razumijevanje, a nastavni program e biti u duhu vremena i visine vjerskog slubenika. Sve navedene pretpostavke navode na jedan zakljuak, a to je da je inicijativa za izgradnju Medrese, formiranje Meihata, postavljanje muftije u Sandaku opravdana, ni radi ega drugog, osim radi praktinih potreba muslimana ovih prostora.

13

BROJ 248/GOD. XVII

Glas islama

ANALIZE

SEAD AIROVI

ULOGA REGIONALNE TELEVIZIJE U REALIZACIJI ANTIBONJAKIH PROJEKATA

SJAHAO KURTO, UZJAHAO MURTO Nakon pobjede SDP Rasima Ljajia na izborama 2008. godine, ova partija, odnosno Rasim Ljaji, u julu iste godine za direktora RTV postavlja Denisa Mavria. Tada je Mavri uz nesebinu podrku ministra Ljajia, novanu i svaku drugu, a uz to i podrku rukovodstva grada, posebno finansijsku, poeo da stvara moderniju TV bastilju od one Ugljaninove. U intervjuu datom listu Danas 06.11.2008. godine pod naslovom Bit emo moderan javni servis, izmeu ostalog, on je rekao: Kada je 11. jula ove godine dolo do primopredaje vlasti u ovoj kui, zatekli smo rasulo u svakom pogledu. U 'nasljee' smo dobili 5.210.000 dinara duga i jo 1.202.000 dinara po osnovu sudskih tubi i blokada. Zbog javaluka u poslovanju mnogi rauni nisu knjieni, a oni to su knjieni 'napuhani' su. U istom intervjuu Mavri dodaje: Prvo smo napravili realan finansijski plan i zakljuno sa posljednjim danom oktobra dug smo sveli na 1.718.703 dinara. Zahvaljujui razumijevanju gradonaelnika Novog Pazara, Gradska uprava nam je pomogla da odblokiramo raun..., ali i da ponemo da sreujemo prostor kako bi zaposleni imali normalne uslove za rad. Tada je na elu grada bio Mirsad erlek. Jo jednom podsjeamo da je ova televizija oduvijek bila pod kontrolom vlasti i da svake godine graane Novog Pazara kota preko pola miliona eura, a da pritom konstantno kri osnovne etike principe i sve norme novinarskog kodeksa, napadajui sve oni koji misle drugaije od vladajue strukture, neovisno da li je na vlasti SDA ili SDP, ili koalicija pomenutih partija. U pomenutom intervjuu za list Danas Mavri Denis je priznao da RTV ima 80 uposlenih. Prema naim saznanjima ta brojka se sada uveala i iznosi 96 zaposlenih. Oni su u stalnom radnom odnosu. Mnogi od njih su iz perioda kada je na vlasti bila Ugljaninova SDA. Od njegovih kadrova mnogi su postali poslunici reima ministra Ljajia, a oni koji to nisu htjeli, primaju plate, ali ne dolaze na posao. Pored ovih stalno zaposlenih, RTV angauje, po partijskoj direktivi i liniji, jo desetak lica koja povremeno obavljaju nekakve poslove za potrebe televizije, a to se sve knjii, vodi i plaa kao ugovor o djelu, to omoguuje ljudima iz SDP, posebno Rasimu Ljajiu, pranje prljavog novca steenog svim vidovima kriminala, posebno trgovinom opojnim drogama, mitom i korupcijom. U svrhu napadanja i blaenja neistomiljenika, rukovodstvo SDP i Denis Mavri su u jednom periodu za urednika ove televizije postavili lice iz Trstenika. Plata urednika na RTV iznosi 800 eura, to predstavlja nagradu za spinovanje, namjetanje, potvore i iznoenje neistine prema svakome ko se usudi da kritikuje vladajuu strukturu i ministra Ljaji Rasima. Najnie plate na ovoj televiziji su 250 eura, koliko primaju kamermani. Samo u 2012. godini grad Novi Pazar je za RTV u svom budetu izdvojio 365.000 eura. To je ono to se vidi, a koliko novaca se RTV-u uplati po raznoraznim osnovama, doprinosa, pomoi, za razne projekte, znat e se kada se javno tuilatvo, policija i sudstvo oslobode kandi politike mafije i njenog uticaja i konano ponu neometano, asno i poteno da rade svoj posao. Nastavit e se...

o od svog osnivanja RTV Novi Pazar izaziva kontroverze. Ovo javno preduzee za informisanje po osnivakom aktu i zvanju trebalo bi biti javni servis svih graana, objektivno i nepristrasno prema svim uesnicima javnog ivota. Posebno zato to se finansira od para poreskih obveznika (graana), pa bi oni zato trebali biti podjednako tretirani bez obzira na nacionalnu, vjersku, rasnu ili stranaku pripadnost i politiko uvjerenje. No, u praksi nije tako. Od prvog dana rada ona je pod kontrolom partija na vlasti, najprije SDA Sulejmana Ugljanina, a kasnije SDP Rasima Ljajia. Obje partije i njeni elnici vre jak pritisak i kontrolu ureivake politike i poslovanja RTV. Kontrolie se sve, od svake rijei koja e otii u etar do svakog pojedinca koji je uposlen na pomenutom Javnom servisu. Poznato je da u ovoj partijskoj televiziji rade kadrovi od povjerenja onima to su na vlasti, a da je najvie uposlenih po stranakoj pripadnosti, porodinoj liniji i liniji lojalnosti i poslunosti. Kod Ugljanina i Ljajia sposobnost, obrazovanje, strunost i talenat nemaju prednost u odnosu na svojtaluk i poslunost. No, da ponemo redom. Prije neto vie od jedne decenije, tanije 2002. godine, RTV poinje emitovanje svog signala sa ciljem jakog informativnog programa, kako sami kau u svojoj biografiji. U to vrijeme na vlasti je bila "Lista za Sandak dr Sulejman Ugljanin" sa Vasvijom Gusinac na elu grada, koja je tada bila predsjednica Skuptine optine Novog Pazara. Te godine Novi Pazar jo formalno-pravno nije imao status grada. Vasvija Gusinac je i prva ena na elu Novog Pazara u njegovoj historiji. Poznato je da je ona bila puki izvrilac onoga to Ugljanin eli i zahtijeva. Svojom glavom nije mislila, niti je ita radila osim kako Suljo naredi. A Suljo je u svojoj autokratiji vladao i RTV-om. Strogo je kontrolisao svaku rije koju e javnost uti. U tu svrhu postavljani su i direktori ovog javnog preduzea. U jednom periodu za direktora RTV Novi Pazar imenovana je Zuhra Mumdi - potpredsjednica JUL-a za Novi Pazar. Ova partija je bila u rukama Mire Markovi, supruge Slobodana Miloevia. JUL je upamen kao mona poluga para MiloeviMarkovi, koji se najmonstruoznije obraunavao sa neistomiljenicima. Zuhra Mumdi je

upamena kao aktivna sudionica propagande koja je veliala zloglasni reim Sloba i Mire, a bila je i istaknuta partijska poslunica. Pomenutu drugaricu na elu RTV postavlja lino Sulejman Ugljanin, moda, ba zato to je Mumdika dolazila iz partije u kojoj se niije dostojanstvo nije potovalo, a iznoenje lai, potvore, neistine, pekulacije i spinovanja svake vrste smatralo vrlinom i nagraivalo poloajem, novcem i drugim privilegijama. Pamte graani da je u vrijeme Mumdike RTV emitovala dnevnik u kojem je sa po nekoliko saopenja nekakvih fantomskih udruenja Spektar, Peta mjesna zajednica i mnogih drugih, a bilo ih je preko 20, bezduno napadan muftija Zukorli i Islamska zajednica, a hvaljen Ugljanin rijeima: Hvala Sulju, hvala doktoru, koje su izgovarala ova fantomska udruenja za jednokratnu upotrebu, te pojedini ostraeni simpatizeri Ugljanina, a sve u reiji RTV-a i njene direktorice. Tadanji dnevnik pomenute televizije liio je na reklamni blok u korist Ugljanina i horor film usmjeren prema muftiji Muamer-ef. Zukorliu. Nikakvih moralnih skrupula niti etikih kodeksa kada je u pitanju napadanje Muftije nije bilo od strane RTV. Vie je nego jasno da od samog osnivanja RTV dobija zadatak da radi protiv interesa Bonjaka napadajui sve vrijednosti koje ine bonjaku kulturu, vjeru i tradiciju, blatei vjerske autoritete, samu vjeru i sve one koji su zarad dobra i istine spremni ukazivati na pogubnu tetnost vladavine dvojice ministara Bonjaka koji su u stalnom radnom odnosu kod Vlade u Beogradu, a da za decenijsku vladavinu nita dobroga za Bonjake uradili nisu. Bilo je jo direktora RTV. Jedan od njih je i Nazim Liina, koji se od Zuhre razlikovao samo po tome to je dijelom sebe vidio i doivljavao kao bonjakog patriotu, ali u radu na RTV nije smogao snage da promovie vrijednosti koje krase Bonjake, jer je jo kao student postao ovisan o Ugljaninu koji je i sa njim vjeto manipulisao kao i sa desetinama drugih studenata koje je devedesetih godina slao na studije u Tursku. Oni su uvijek osjeali dug prema Doktoru, kako ga iz potovanja zovu, pa su zbog tog duga radili onako kako Suljo kae, ne mislei svojom glavom niti sluajui svoje srce.

MERSADA NURUDDINA AGOVI

ANALIZE

Glas islama

20. NOVEMBAR 2013.

14

SANDAK - EVROPSKA PREKOGRANINA REGIJA

ranice Sandaka su potvrene kroz historiju odlukom Berlinskog kongresa 1878. i Carigradskom konvencijom 1879. godine. Sandak je bio autonomna pokrajina i njegova autonomija 1945. godine je ukinuta. Iste godine autonomnim pokrajinama su proglaene Vojvodina i Kosovo. Sandak je podijeljen izmeu Srbije i Crne Gore. Njegov sjeverni dio je uzela (jugozapadna) Srbija, a juni (sjeverna) Crna Gora. Meutim, uprkos tome ostala je meusobna povezanost Sandaklija u historijskom i kulturolokom pogledu i ta veza kroz naredno vrijeme nije jenjavala, ve naprotiv, jaala. Regija Sandak, kao to je poznato, veoma je bogata umama, panjacima, rijekama, rudnicima, banjama i drugim prirodnim resursima. Ali ipak, moglo bi se kazati da je Sandak danas podruje niskog ivotnog standarda. Razlog tome je, izmeu ostalog, i pogrena razvojna politika drava kojima je podijeljen. Uzmimo za primjer Roaje, grad u junom dijelu Sandaka (sjevernoj Crnoj Gori). Teritoriju opine Roaje pokriva 20.924 hektara ume i umarstvo i drvna industrija u ovom kraju su bili znaajan potencijal za cijelu zemlju. Meutim, izvjesni politiki subjekti su odluili da nekadanji poznati privredni gigant Gornji Ibar (fabriku za proizvodnju rezane grae) dovedu pod steaj i raznim meetarenjima bace na koljena. Ova fabrika je svojevremeno zapoljavala oko 2.500 radnika. Na slian nain su ugaene i druge fabrike u Roajama: Kristal - fabrika za proizvodnju stakla, Titex - fabrika za proizvodnju tekstila, Dekor - fabrika za proizvodnju papira. Danas je u Roajama veliki broj nezaposlene omladine u opasnosti da se pone baviti kriminalom ili je prinuena emigrirati u razvijene zemlje. Nastala je erozija bonjakog nacionalnog tkiva i tzv. odliv mozgova u strane zemlje zbog hronine privredne i ope zaostalosti ovoga kraja. Tako jedan dio drave ima znatno nii ivotni standard u odnosu na drugi, kao to je navedeni sluaj sa sjeverom Crne Gore u odnosu na preostali dio zemlje. MODALITET KOJI IMA PUNU PODRKU EVROPSKE UNIJE Danas se u zemljama regiona pronalaze modaliteti saradnje koji bi doprinijeli razvoju nerazvijenih podruja. Kao rjeenje problema sve ee se spominje prekogranina saradnja, koja je u Evropskoj uniji zapoela jo 1990. godine kao izdvojena inicijativa Zajednice finansirane iz Evropskog fonda za regionalni razvoj. Evropska unija je kroz svoje djelovanje osmislila programe kojima pomae razvoj nerazvijenih evropskih regija. Prekogranina saradnja drava sastavni je dio regionalne razvojne politike Evropske unije. Ova politika osmiljena je, upravo, s ciljem unapreenja ekonomske, kulturne, socijalne, privredne i druge saradnje regija te smanjenja razlika u stepenu njihovog razvoja. U tom smislu, podrazumijeva mnoge tipove saradnji, kao to su prekogranina saradnja (cross border cooperation), transnacionalna saradnja (transnational cooperation), meuregionalna saradnja (interregional cooperation) Evropska unija ovakve vidove saradnji pomae novanim sredstvima iz planiranih EU fondova. Regije tako unapreuju svoj razvoj projektima sadranim u programima Evropske unije. Program prekogranine saradnje koji podrazumijeva uspostavljanje neke evropske prekogranine regije mora biti jasno formulisan. On mora imati utvrenu strategiju regionalnog razvoja za regiju koja se proglaava evropskom prekograninom regijom. Izrauju se lokalne eme za planirana podruja. Izgrauju se i jaaju kapaciteti za pripremu i realizaciju planiranih razvojnih projekata. U projekte se ukljuuju jedinice lokalne i regionalne samouprave, institucije za zatitu kulturne batine, ustanove zdravstvene zatite, turistike zajednice, poljoprivredne i druge organizacije regije, angairaju se regionalni koordinatori. Projekti za razvoj regije ukljuuju razvoj privrednih resursa, infrastrukture, izgradnju puteva, razvoj sistema telekomunikacije, zatitu prirodnih bogatstava itd. Primjera evropske prekogranine saradnje ima mnogo. Nedavno je realiziran poslovni projekat IROVE putem IPA programa Slovenija-Hrvatska. Cilj ovog projekta je odrivi razvoj prekograninog podruja. Osposobljavaju se savjetnici za ocjenjivanje poduzetnikih projekata, predstavnici malih i srednjih poduzea dobijaju priliku sudjelovati na prekograninim poslovnim susretima, upoznati se s primjerima dobre prakse i primijeniti steena znanja i vjetine. Najmanje devedeset projekata na ovom podruju procijenjeno je na osnovu kapaciteta za prekograninu saradnju s ciljem otvaranja trita rada, stvaranja radnih mjesta u malim i srednjim poduzeima. Banke su nudile mogunost finansiranja projekata i informiranja klijenata o sudjelovanju na javnim natjeajima za pruanje usluga, izvoenje radova te o pozivima za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru projekata sufinansiranih iz EU fondova. U Evropi postoje i prekogranine regije sa veim stepenom autonomije kao to je Juni Tirol u sjeveroistonoj Italiji. Ovu autonomnu regiju ine dva podruja: podruje Trentina u kojem stanovnici govore italijanski jezik i podruje Junog Tirola, Bozen, u kojem stanovnici govore njemaki jezik. Na sjeveru se regija granii sa Austrijom. Svoju autonomnost Juni Tirol je dobio 1971. godine, a ulaskom Austrije u Evropsku uniju 1995. godine jo vie se poboljala ova regionalna meugranina saradnja. RJEENJE SANDAKOG PROBLEMA Ideja o Sandaku kao prekograninoj evropskoj regiji postaje sve jasnija i realnija. Kako sada stvari stoje, u realizaciji ideje o Sandaku kao evropskoj prekograninoj ideji ne bi trebalo biti prepreka i ona postaje sve realnija - piu podgorike Dnevne novine. Tanjug prenosi: Nakon to su u martu 2006. godine, dva mjeseca uoi referenduma za nezavisnost Crne Gore, predsjednik DPS Milo ukanovi i predsjednik Bonjake stranke Rafet Husovi potpisali sporazum koji tretira Sandak kao prekograninu regiju, svakim danom takva ideja postaje sve realnija. Uprava Roaja je nedavno primila predsjednika Evropskog drutva za drutveno-politiko obrazovanje Petera enera i generalnu sekretaricu Angelinu Adolps. ener je u razgovoru sa gradonaelnikom Kalaem istakao da u Evropi postoje 182 prekogranine regije koje su formirane kao subjekti za uspostavljanje prekogranine saradnje. On je predoio prednosti takve komunikacije meu opinama koje se nalaze u razliitim dravama, a koje imaju interes da se udruuju radi unapreenja ekonomskog i drugog razvoja. Smatram da treba initi ozbiljne napore da se prekogranina komunikacija unaprijedi - rekao je gradonaelnik Roaja, prema pisanju portala Vijesti. Prisutni predstavnici Bonjake stranke su na sastanku potvrdili injenicu da je Sandak kao evropska prekogranina regija jedno od programskih naela stranke. Gosti su tom prilikom prenijeli poruku podrke od strane Karl-Heinz Lambertsa, predsjednika EU REGIO Maas-Rhine. DPS stranka je izjavila: Sandak vidimo kao multietniku, multikonfesionalnu i multikulturalnu prekograninu regiju, s transparentnom granicom, koja bi bila most spajanja, a ne zid razdvajanja Srbije i Crne Gore. Hazbija Kala, predsjednik BDZ u Crnoj Gori, izjavio je da e jedan od prioriteta njegove stranke biti uspostavljanje prekogranine saradnje Sandaka. Nedavno je Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli primio predsjednika Pokreta za promjene, jednog od lidera Demokratskog fronta i narodnog poslanika u Crnoj Gori, Neboju Medojevia, koji je jedan od politiara koji u potpunosti razumiju i podravaju koncept Sandaka kao prekogranine evropske regije. Jasno je bilo da e jedan od

15

BROJ 248/GOD. XVII

Glas islama

DRUGI PIU

ADMIR F. BEGANOVI

najvanijih interesa ove saradnje biti opi prosperitet, mir i sigurnost svih graana. Sagovornici su se saglasili po svim takama koje tretiraju razloge uspostave ove prekogranine evropske regije. Nevladino udruenje (NVU) Sandak EU regija, ije je sjedite u Bijelom Polju, zalae se za uklanjanje barijera na razvojnom putu opina na podruju Sandaka. Ovo udruenje je multinacionalno. Odrana je tribina Sandak EU regija u Bijelom Polju na kojoj je bilo govora o kulturolokoj i ekonomskoj regionalizaciji Sandaka. Sandaki Bonjaci iz ljubavi prema svom zaviaju i svom identitetu kojeg uvaju na ovim prostorima ponosni su na koritenje prefiksa sandaki u imenovanju naziva manifestacija, sportskih i drugih druenja (poznate Sandake igre). U Briselu, administrativnom centru Evropske unije, prole je godine otvoreno Predstavnitvo Centra za odrivi razvoj turizma Sandaka kua. S druge strane, neki politiki subjekti u zemljama regiona ve due vrijeme rade na irenju predrasuda, dezinformacija i neosnovanog straha od regionalizacije Sandaka. Njihovo djelovanje je rezultiralo time da se sam naziv Sandak to manje izgovara meu zavedenim pravoslavnim stanovnitvom. Zbog toga su mijenjani nazivi ulica, organizacija i institucija koje su u svom imenu sadravale ovaj prefiks. Zbog ovakvih predrasuda je u Bijelom Polju, na primjer, hotel Sandak preimenovan u hotel Bijela rada. Prema miljenju kompetentnih subjekata, uspostavljanje evropske prekogranine regije Sandak rijeilo bi mnoge postojee probleme: Poboljao bi se ekonomski razvoj regije. Omoguila bi se socijalna inkluzija stanovnitva. Procesom socijalne inkluzije omoguilo bi se graanima koji su u riziku od siromatva i drutvene iskljuenosti da dobiju mogunost i sredstva za uzimanje uea u donoenju odluka koje utiu na njihove ivote te uestvuju u ekonomskom i kulturnom razvoju drutva. Sandak bi postao privlanija regija za investiranje. Potencijalni investitori ne bi morali traiti brojne dozvole od lokalnih do regionalnih vlasti, ve bi jednostavnije rjeavali proceduru investiranja u svoj projekat. Sandaka dijaspora podrala bi (i podrava) razvoj Sandaka kao evropske prekogranine regije. Poveala bi se nauna, sportska i svaka druga saradnja bez granica, umno i kreativno stvaralatvo. Kao 183. evropska prekogranina regija, Sandak bi mogao koristiti novana sredstva koja dobijaju evropske prekogranine regije iz EU fonda. Mogao bi saraivati sa drugim evropskim prekograninim regijama i u sluaju elementarnih nepogoda raunati na njihovu pomo, koja je danas meu ovim regijama uobiajena. Carinske olakice bi bile vee. Trgovina bi bila unaprijeena. Cijene bi bile nie. Izbor proizvoda bi bio vei. ivotni standard bi bio bolji. Kao posljedica toga kriminal bi se smanjio. Na tritu rada bi bio vei izbor usluga. Unaprijedili bi se multinacionalni odnosi. Bre bi se dobijala dravljanstva za stanovnike koje granica razdvaja. Lake bi ivotno funkcionirali itelji koji imaju kuu u jednoj dravi, a zemlju (njive) iza granice, u drugoj. Slobodnije bi se putovalo. Turizam bi se bre razvijao. Bre bi se razmjenjivala iskustava, znanja i vjetine. Razvoj slobodnijeg ambijenta bi razvijao prijateljstva i saradnju meu pripadnicima svih etnikih grupa. Zaustavila bi se erozija bonjakog nacionalnog tkiva i tzv.odliv mozgova u strane zemlje. Pokrenuli bi se moderni razvojni projekti. Angairali bi se koordinatori za meuregionalnu saradnju, dijasporu, obrazovanje, kulturu, ekonomiju, sport itd. Evropa bi podrala rjeavanje sandakog pitanja koje je na ope dobro Bonjaka i svih drugih naroda. Srbija i Crna Gora bi osiguravanjem breg drutveno-ekonomskog razvoja regije Sandak ubrzale ulazak svoje zemlje u Evropsku uniju. U predstojeem periodu neophodno je utvrditi i jasno formulisati stepen autonomnosti Sandak EU regije i u tom cilju otpoeti razgovore u kojima bi se utvrdili i modaliteti realizacije ovog modernog evropskog projekta.

Konobar Zoka o muftiji Zukorliu:

ON JE KRALJ SA SEDAM ZVJEZDICA

oku znam sto godina. Srednjokolski dani, ma kakvi bili, pamte se. Putevi sjeanja svakom su isti. Sortiramo ih po volji, pa kad prolost pozovemo, bilo makadamom ili autoputem, pozvani gost stigne prije ili kasnije. Sretnem ga neki dan. Paa moj. Nita me ne pitaj. Prop'o sam na vozakom ispitu. Pro'o ko bos po trnju. A i ja se sjetio da polaem vozaki u 43. godini. Kako ti je bilo u Novom Pazaru? Hajmo na kafu i hou detaljan izvjetaj. Tamo nikad nisam bio, a priaju mi da tamo goste dre k'o malo vode na dlanu i da ti je jedini zadatak da se ne fata za dep. U pravu je dobri Zoka, al' hajmo redom. Iz Sarajeva me ispratilo hladno i maglovito jutro. krto sunce pokuavalo se probiti kroz guste i crne oblake. Voza emso zanimljiv saputnik. Put do granice brzo je proao. A na granici... Ma, ne bih o tome, da ne kvarim ovu lijepu priu. Hladan vjetar sa Peterske visoravni grlio je Novi Pazar, prelijepu ariju. Isa-beg Ishakovi napravio je hajr u ovom gradu i danas ga spominju - po dobru, naravno. Rijeka Raka, pokuavajui da utone u san, protezala se du itavog grada. Odvedoe me na veeru - morao sam probati prave mantije i... Ko zna ega sve nije bilo na stolu. Uz kafu pria o svemu, a najvie o muftiji Zukorliu. Nevjerovatno koliko ga vole i potuju. Ne daju nam dumani mira. I u Pazaru i u Beogradu, a eto, to nas je najvie razoaralo, i u Sarajevu, ima ih brate, al' neka ih. Moe Kurir pisati ta hoe, moe Avaz pisati ta hoe - narod zna ko je Muftija. Sutra, ako Bog da, ide u Frankfurt na donatorsku veer. Pozvali ga da se prikupe pare za obnovu Arap damije u Pazaru i izgradnju Islamskog kulturnog centra u Dugoj Poljani. Da mi nije zabranjeno, kladio bih se u ta god hoe da e milion sakupiti - pria mi jedan momak. Sutradan sam uradio posao zbog kojeg sam i doao u Pazar i nazad u Sarajevo. Na pomenutu donatorsku veer sam i zaboravio. U subotu 16. novembra u ranim jutarnjim satima dobih poruku iz Pazara da obavezno uskoro opet budem njihov gost. Neto me zavoljeli, a i ja sam njih, moram priznati. Vodili su me gdje sam htio: i na Internacionalni univerzitet, i u Meihat i po itavom gradu. Pamti se to. Veeras ekamo rezultat donacija, glasilo je u poruci. I sjetih se Frankfurta. Na internet portalima pratile su se vijesti iz Frankfurta. Iz minuta u minut stizale su nove brojke da bi na kraju sakupljeni iznos bio 733.000 eura. Zoka je moju priu sluao otvorenih usta: Lae, paa moj, to ni Obama ne moe. Zoka, moda Obama ne moe, al' Muftija moe. To je zvanian podatak. Zato im i smeta. to ga ljudi vole, to je autoritet, to prelijepo pria. to zna ta hoe i zna zata se bori. A ovi zapeli za dipove i ene. Nemaju ta, pa udri po tome. E jadni su i emerni. e je sad Ljaji, e je sad onaj, kako mu ime, Zilki jel'? Nekome e u Kuriru i Avazu maina pod rebrima zakazat. Vijest se ubila za modani udar, nekome naravno. Kunem ti se u svog Slaviu, eno ga 18-tu je godinu uzeo. Kad je sve tako, da Bog d'o imam, ja bih Zukorliu avion kupio i poklonio. Nasjeo sam i ja na pisanja tampe. A nije mi bilo jasno to ga deru, a sad mi je sve jasnije. Smeta, naravno da smeta. Popularniji, jai, pametniji od njih - ima cilj. Majke mi, on je kralj sa sedam zvjezdica. E, svi ti neprijatelji e proi k'o ja na vozakom ispitu. Paa moj. Sarajlija, roeni. Zoka konobar. Bar je priznao da je nasjeo na medijske folove. A iskreno reeno, nije ga briga ni za Muftiju, ni za Pazar, ni za Srbiju. Al' prati sve. Uvijek je imao ono to su mnogi izgubili - ast. Stigoh kui i neto kontam. Ipak je vrijeme najbolji pokazatelj. Vrijeme zavri svaku priu i nita ne ostavlja nedovrenim. Lai e uvijek biti, al' istina u svom ruhu ipak stigne. Muftija Zukorli. Nije udo to ga vole, nije udo ni to ga mrze i to ga se boje. Lav je lav. Ma koliko god psi lajali i vukovi zavijali - lav ostaje lav. Paa moj.

MERSADA NURUDDINA AGOVI

ANALIZE

Glas islama

20. NOVEMBAR 2013.

16

BONJAKA LAA SPASA

Ta medijska brutalnost, unazad nekoliko godina, bila je takva da bi se mogle napisati enciklopedije o napadima na reisu-l-ulemu dr. Mustafu-ef. Ceria i muftiju Muamer-ef. Zukorlia. A zato su toliki napadi bili usmjereni ba na ovu dvojicu? Na to pitanje danas i srednjokolci znaju odgovor. Zato to su prvaci meu Bonjacima! Ali, prvaci ne bi mogli biti prvaci da nije i onih drugih. Danas je doprinos svakog Bonjaka bitan. I kao nikad prije, potrebno je bonjako jedinstvo. CIJENA RAZJEDINJENOSTI SKUPO SE PLAA Svako vrijeme nosi svoje breme kae narodna izreka, a povijest potvruje njenu istinitost. Bez obzira koliko vremena bila teka, iskonska je potreba ovjeka da bude slobodan i ivi ivot dostojan ovjeka. Kada god je dolazilo vrijeme u kojem su ljudi jedni drugima ugroavali pravo na slobodu i dostojanstven ivot, pojavljivali su se pojedinci koji su prkosili nepravdi preuzimajui teret noenja baklje slobode. Na primjer, tok amerike historije promijenio je Martin Luter King koji se nenasilnim putem borio za prava Afroamerikanaca. Njegov pokret je koristio demonstracije, mareve, skupove, bojkote i druge nenasilne metode u borbi za zakonska prava graana. Zahvaljujui brutalnoj reakciji lokalnih vlasti zabiljeenoj kamerama, pokret je dobio simpatije svjetske javnosti. ivot je okonao u naruenom atentatu koji je nad njim izvrio jedan sitni kriminalac, ali njegove ideje su poslije tog ina donijele slobodu njegovom narodu. Poznat je po stavu da o zlu i nepravdi treba javno govoriti i njegova je poznata izjava: utanje je izdaja! Druga dvojica, Nelson Mendela i Alija Izetbegovi, zbog svojih stavova su bili proganjani, hapeni i zatvarani, ali su na kraju postali predsjednici svojih drava. Mladi muslimani su, kao najelitniji i najobrazovaniji pripadnici islama u bivoj Jugoslaviji, hapeni i zatvarani samo radi svojih ideolokih ubjeenja. I uvijek je bilo onih koji su se suprotstavljali nepravdi i onih koji su se kao pjena morskim talasima preputali i zagovarali da treba biti suzdran i odmjeren i u vrijeme kad jedinu lau spasa za narod predstavlja aktivno djelovanje i bezrezervna borba protiv zla. NE BUDI SUZDRAN I ODMJEREN PREMA ZLU, VE AKTIVNO DJELUJ PROTIV NJEGA Nakon brojnih genocida nad Bonjacima o kojima svjedoi blia i dalja povijest, vjerske, nacionalne i kulturne bonjake institucije umnogome su danas preuzele ulogu spaavanja dostojanstva muslimana Bonjaka na ovim prostorima. Polako se, ali sigurno, ispravlja stoljetna nepravda nad Bonjacima koji su bili zakinuti u osnovnim ljudskim pravima, poevi od prava na slobodno izraavanje i sluenje svojim jezikom, pismom, kulturnim dobrima i tradicijom. Krvlju je plaena sloboda i pravo na ime, jezik, vjeru, nacionalno izjanjavanje i uvanje kulture i tradicije. Ali, ono to su borci u ratu branili, politiari hoe u miru da prodaju i razore. Naa djeca usred Bosne i Hercegovine (kojeg li apsurda) ne mogu da pohaaju nastavu na svom maternjem bosanskom jeziku. Roditelji im se na ulici smrzavaju, spavajui pod atorima, borei se za prava svoje djece. Tamo gdje se narod vratio i opstao u najteim socijalno-ekonomskim uslovima i nerazvijenoj infrastrukturi, politiari sad ne ele ili ne umiju da se izbore za njihova elementarna ljudska prava. Na vlast su doli beskrupulozni likovi koji umiljaju da je narod tu radi njih, a ne oni radi naroda. Kao posljedica voenja pogrenih politika danas je zavladalo siromatvo, korupcija i organizirani kriminal u zemlji i regionu. Bonjaci se moraju boriti na dva fronta: na polju zatite svojih vrijednosti i na polju rjeavanja problema od opedrutvenog znaaja. Svu tu borbu oteavaju im pojedinci zaleenih mozgova koji su se jednom davno obavezali na odanost sistemu i do smrti ostaju pri tome kao hipnotisani, ne shvatajui da je taj sistem zauvijek prevazien i da je dolo vrijeme slobode miljenja, izjanjavanja i djelovanja u skladu sa svojim uvjerenjima. Oteavaju pojedinci na vlasti od kojih su jedni oito prodane due i prljavi politiki igrai, a drugi jednostavno nesposobni za funkciju koja im je data na povjerenje od strane naroda. Neki od takvih su se, po nalogu neprijatelja, oito obavezali da konstantno omalovaavaju i na no doekuju svaki dobar projekat koji danas pokrene sposoban bonjaki lider. Oni ine sve to je u njihovoj moi da prosperitetni projekti ostanu mrtvo slovo na papiru i da bonjaka Nuhova laa spasa nikada ne zaplovi. Ali, poznato nam je kako su proli vjernici na Nuhovoj lai, a kako su skonali oni koji su se izrugivali i njenu gradnju opstruirali. Islamska zajednica, Rijaset, islamski fakulteti, medrese, mektebi, kole Kur'ana i druge organizacije i institucije sa vjerskim prefiksom oduvijek su davale nemjerljiv doprinos u izgradnji lae spasa za ummet u cjelini. Meutim, ini se da se i u ovim institucijama nastoje infiltrirati pojedinci koji e, ako ne zaustaviti, ono bar usporiti izgradnju spomenute lae. Svaka organizacija, udruenje i institucija sa bonjakim prefiksom svjesna potrebe ouvanja bonjakih vrijednosti doprinosi izgradnji bonjake lae na svoj nain. Zahvaljujui radu ovakvih udruenja, organizacija i institucija, averzija mladih Bonjaka prema politikom djelovanju u posljednjih nekoliko godina se bitno smanjila i oni su danas bezrezervno spremni doprinijeti napretku svog naroda, zajednice i drutva. Pokrenuti su brojni vjerski i nacionalni bonjaki internet portali koji, u tom smislu, daju nemjerljiv doprinos u borbi za zatitu prava i sloboda. Oni su, na neki nain, branik i protutea antibonjakim neprijateljskim medijima koji su pokazali nevienu brutalnost medijske zloupotrebe u cilju destabilizacije bonjakog bia. Bonjaci sebi ne bi smjeli dozvoliti naivnost i razjedinjenost prikazanu u prii o stradanju bikova. Naime, u prii su se jedan bijeli i par crnih bikova prilikom ispae uvijek drali zajedno, tako da im vukovi iz ume nita nisu mogli. Stari lukavi vuk je smislio nain kako da ih razjedini, pa je prilazio jednom po jednom crnom biku i govorio: Znate li da ste zbog tog bijelog bika nou mnogo uoljiv i lahak plijen za svaku zvijer? Nije fer da zbog njega stradate! Crni bikovi su mu povjerovali. Narednog dana su se na ispai drali distancirano od bijelog bika, tako da ga je, u trenutku kad je ostao sam, vuk brzo napao i ubio. Bikova je bilo manje, a vuk je neumorno radio na njihovom daljem razjedinjavanju. Brzo ih je savladao. Prilikom napada na posljednjeg crnog bika koji je ostao sam, vuk se podrugljivo smijao i pitao: Je li ti ao umrijeti? Crni bik mu je tuno odgovorio: Umro sam onda kada je ubijen bijeli bik! UKRCAJTE SE NA BONJAKU LAU SPASA Bonjaku lau spasa predstavlja jedinstvo Bonjaka. To su institucije koje pozivaju na jedinstvo, prije svih, Islamska zajednica kao krovna vjerska institucija na elu sa reis-l-ulemom mr. Husein-Kavazoviem i bonjakim organizacijama i udruenjima na elu sa Svjetskim bonjakim kongresom koje su odlune braniti vjerske i nacionalne bonjake interese i dravu Bosnu i Hercegovinu. Bonjaci imaju svjesne, hrabre i portvovane lidere (lidera) koji upozoravaju na opasnosti po narod i upuuju na put spasa, neumorno grade lau i pozivaju narod na ukrcavanje u nju. Grade islamske centre, bonjake nacionalne centre, damije, univerzitete, medrese, imarete, sportske dvorane... Na mjestima gdje su bile poljane danas niu damije i islamski centri, a na mjestima bonjakih stradanja bonjaki nacionalni centri. I poveat e se intenzitet neprijateljskih medijskih napada na graditelje Nuhove lae, ali e se, shodno tome, poveati i broj Nuhovih sljedbenika i pomagaa (kao to je u proteklom periodu bio sluaj). I unato opstrukcijama kod popisnog izjanjavanja Bonjaka, kako je izvijestilo vie medijskih izvora, vie od 50% ukupnog stanovnitva Bosne i Hercegovine ine Bonjaci. Stoljeima su ih nazivali Dobrim Bonjanima, a nisu ih daba nazivali Dobrim. Njihova velikodunost i dobrota e napraviti mjesta za sve dobre ljude koji ele da se ukrcaju na bonjaku lau. Oni koji ne ele, neka pokuaju pronai spas na kakvom breuljku, poput Nuhovog (a.s.) sina.

17

BROJ 248/GOD. XVII

Glas islama

ANALIZE

MIRSAD-MIRZA KURGA

"KRALJEVI GOSTI"
put. To je neprimjerena praksa i iz vremena kada se na elu IZ-e CG nalazio reis Idriz Demirovi. I tada su se had-hedijama aavali posluni i kooperativni, a na upit rijetkih dematlija koje su smatrale da je tako neto nedopustivo, objanjavali su da je to preporuka iz saudijske kraljevine da se forsiraju ugledni muslimani, koji rade u dravnim institucijama, pa ak ne moraju ni prakticirati vjeru...? Sluaj sa had-hedijama slian je i sa viegodinjim odabirom studenata za dravne stipendije u Turskoj. Iako smo u vie navrata upozoravali na brojne nepravilnosti s tim u vezi, pa ak i prilikom neposrednih kontakata sa zvaninim predstavnicima Republike Turske u Crnoj Gori, nismo mogli uiniti nita vie od javnog reagovanja (http://www.broj19-number19.org/text_ view.php?text_id=83). I dalje je na djelu odabir svrenih srednjokolaca za studije u Turskoj, preteno po osnovu bliskih veza u Bonjakoj stranci, Islamskoj zajednici, kao i uglednih Bonjaka u tzv. graanskim partijama i akademskoj zajednici! Zvaninici IZ-e CG su meu najeim kritiarima vehabijske poasti. Reis Fejzi s tim u vezi ima vie zvaninih izjava, a u sklopu dokumenata iz afere Wikileaks se ak iznosi da je amerikom ambasadoru u Podgorici dostavljao vie informacija na tu temu! Ova saznanja do sada niko nije demantovao! Nita udno, imajui u vidu da raspolaemo i podacima o nekim imamima koji su policiji dostavljali spiskove sa imenima pripadnika vehabijskog pokreta! Ipak, navedeno nam se ne uklapa u priu o Kraljevim gostima jer, prema tumaenju brojnih zapadnih slubi bezbjednosti, upravo saudijska kraljevska porodica je oznaena kao glavni finansijer istih tih vehabija diljem zemaljske kugle! A opet, ne treba ni to da nas brine, ako se prisjetimo da je crnogorski reis ne tako davno imao bliske susrete i sa bivim libijskim voom Gadafijem! Naalost, nismo mogli doi do kompletnog spiska sa imenima sretnika koji su ove godine obavili had o tuem troku. Imajui u vidu da je, prema navodima zvaninika Islamske zajednice, dostupna cijena hadijskog aranmana od nekih 3000 eura, moda neki tu hediju i ne smatraju kraljevskom, makar kada je finansijski aspekt u pitanju?! Pogotovo ako pretpostavimo koliki su prihodi njih nekolicine, naroito onih koji su u sklopu svoje funkcije i lanovi brojnih skuptinskih odbora i raznih drugih foruma i organizacija? I na kraju, meu muslimanima Crne Gore ostaje gorak ukus da su za dobitnike had-hedija, osim glavnih aktera, uglavnom birani lojalni i posluni, kako bi se na taj nain adekvatno nagradili i dodatno motivisali za zatvaranje oiju pred svim neregularnostima unutar Islamske zajednice i oko nje! A takoe da se pripreme za angaman u vezi predstojeih izbora, kao i aktivnosti oko evroatlantskih integracija u Crnoj Gori. Naravno, sve estitke novim hadijama, jer: Ko obavi had ne inei pri tome grijehe i prijestupe, vratit e se ist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila. (El-Buhari i Muslim) elimo da vjerujemo da e se zaista i ponaati u skladu sa titulom hadije, koja podrazumijeva i moralne obaveze..., kako kae aktuelni potpredsjednik Skuptine.

historiji crnogorskog parlamenta nikada U nije bilo vie muslimana, a odnedavno i hadija! U ovolikom broju nikada nije bilo muslimana ni u parlamentarnom Odboru za bezbjednost. Ovakav zakljuak se moe izvui iz informacije koju su ovih dana plasirali mediji da je i aktuelni potpredsjednik Skuptine nedavno postao hadija, i to na poziv kralja Saudijske Arabije Abdulaha, odnosno reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifata Fejzia koji je, kako tvrdi Mustafi, prilikom izbora potovao Abdulahova uputstva... (Vijesti, 26.10.2013.) U (samo)reklamirajuem nastupu navodi se i sljedee: ...Svake godine, a Crna Gora je od ove godine u tom paketu, kralj poziva jedan broj ljudi koji daju doprinos Islamskoj zajednici, koji su ugledni u drutvu, rade u dravnim institucijama, a praktikuju vjeru. Izbor je obavio reis, tako da je ovo bila i afirmacija Islamske zajednice, ali i same drave Crne Gore... Iz pomenutog teksta saznajemo jo da su osim reisa i potpredsjednika Skuptine, meu 20 kraljevih zvanica bile i Mustafieve stranake kolege, predsjednik opine Plav Orhan ahmanovi i odbornik u Tuzima Nedad Dreevi, lanovi Meihata, direktor medrese u Miljeu Rahman Kaar, profesori u toj srednjoj koli i lanovi lokalnih odbora Islamske zajednice, kao i (netana) informacija da je Mustafi u Islamskoj zajednici angaovan kao predsjednik odbora u Baru (naime, za predsjednika OIZ Bar je postavljen azim Alkovi, takoe jedan od kraljevih gostiju, kako saznajemo). Ovoj odabranoj ekipi pozavidjeli bi i muslimani koji su, birvaktile, bili angaovani kao perjanici, lanovi elitne garde kralja Nikole. Analizirajui navedeno moramo da primijetimo da tek na zajednikoj ikrar dovi u Podgorici reis Fejzi obavjetava prisutne da pod pokroviteljstvom Ambasade Ujedinjenih Arapskih Emirata u Podgorici na had odlazi 19 hadija, u sklopu projekta 'Kraljevi gosti' pod pokroviteljstvom Kraljevine Saudijske Arabije 20 hadija i pod pokroviteljstvom ambasade Katara u Rimu troje hadija. Kako se jo navodi na www.monteislam.com, ispraaju 20 hadija, koji su dio programa 'Kra-

ljevi gosti', pored lanova porodice i prijatelja, prisustvovali su ambasadori BiH i R Turske, Nj.E. Izmir Tali i Nj.E. Mehmed Niyaz Tanilir, zatim prvi sekretar Aambasade Turske i Crnoj Gori g. Fehim etin, direktor TIKA-e g. Mustafa Yazici, koordinator Diyaneta g. Tevfik Yucesoy, direktor Turkish Airlines u Podgorici g. Oguz Turkeler i drugi. To valjda govori dovoljno o tome koliko su Kraljevi gosti zaista prepoznati kao najugledniji graani islamske vjerei u Crnoj Gori!? Evidentno je da zvaninici Islamske zajednice nastavljaju sa tradicijom netransparentnog djelovanja, to nije ni udno imajui u vidu historijat njihovog nezakonitog zauzimanja pozicija na kojim se nalaze. U proteklom periodu, osim sprege sa aktuelnim reimom, izuzetnu inkorporaciju su ostvarili sa Bonjakom strankom, pa smo nedavno bili u prilici da se osvjedoimo tome u (nesretnom) nastupu glavnog imama Islamske zajednice u Pljevljima (http://www.vijesti.me/vijesti/glavni-pljevaljski-imam-bs-nista-ne-mozedok-glasate-fasiste-dps-a-clanak-152705). Po kom osnovu su uposlenici iz Medrese birani za dodjelu had-hedije, moe se takoe pretpostaviti, imajui u vidu da profesorski kadar te ustanove nije priman putem javnog konkursa! Nita bolji osjeaj nemate ni kada su lanovi lokalnih odbora u pitanju. U novobarskom dematu u odbor su se izmeu sebe birali lanovi lokalnog odbora Bonjake stranke (detaljnije o tome na: http://www.broj19-number19.org/ text_view.php?text_id=98 i http://www.broj19number19.org/text_view.php?text_id=99). Prema naim saznanjima, i biranje lanova u drugim odborima IZ-e CG je bilo manje-vie slino! U Islamskoj zajednici u Baru ak ni lanovi Odbora nisu bili upoznati s tim ko je dobio hediju - poklon za odlazak na had! Pa, poto se na kraju i to saznalo, postavljeno je pitanje zato se tajilo i da li su ti sretni dobitnici mogli i trebali ustupiti taj zgoditak nekom vremenom i siromanom dematliji, a oni da odu o svom troku? Tajnost Kraljevim gostima bila je zagarantovana i u odborima Isalmke zejadice u Ulcinju, Bijelom Polju, Plavu, Roajama... Naalost, ovakve stvari se ne deavaju prvi

MIRSAD-MIRZA KURGA

ANALIZE

Glas islama

20. NOVEMBAR 2013.

18

"OSLOBAANJE" BARA
rema hronologiji vladanja Barom, Raka je obuhvatala period od 177 godina (1183-1360), dok je Osmanlijska vladavina trajala 130 godina due (15711878). Svi ostali su vladali neuporedivo krae: Iliri, Grci, Rimljani, Vizantija, Samuilova Drava Junih Slovena, Duklja, Balii, Mletaka Republika, Despot Stefan Lazarevi, Despot ura Brankovi, Stjepan Vuki Kosaa, Crna Gora, Kraljevina SHS, Jugoslavija). Interesantno je da se u ovdanjoj javnosti, kao i u relevantnim dokumentima, tj. historiografiji, knjievnosti..., nigdje ne navodi oslobaanje Bara od Rake ili od Vizantije na primjer, dok je termin oslobaanje Bara od Turaka neizostavan. Imajui u vidu da je domicilno, autohtono stanovnitvo, istina preteno islamske vjere, inilo itelje tadanjeg Bara, onda se postavlja pitanje ko je koga i ta tu oslobaao? Pogotovo ako se zna da su tadanji oslobodioci doli iz udaljenih, ruralnih predjela i da prethodno nisu imali nikakve veze sa neosloboenim Barom. Kada danas sluamo pripovijesti kako su njihovi preci oslobodili Bar, onda se namee logina pretpostavka prema kojoj bismo i mi danas mogli sasvim legitimno da oslobaamo Ameriku od Engleza, panaca, Francuza, Nijemaca...?! Pa i oni su tako prije par stotina godina oslobodili Novu zemlju od Indijanaca, starosjedilaca, tako to su ih gotovo istrijebili. Oni preivjeli smjeteni su u rezervate, gdje tavore i u najboljem sluaju pokazuju ih kao turistiku atrakciju. Kod mnogih je u potpunosti zavladalo beznae, izgubljen je ponos, dostojanstvo i hrabrost. ive od socijalne pomoi, odajui se drogama i alkoholu. Iako je, kako rekosmo, vladavina Osmanlijskog carstva u barskom kraju trajala preko tri stoljea, ostalo je jako malo historijskih tragova. U muzejskoj postavci starobarske tvrave, takorei, ne postoji niti jedan eksponat iz tog perioda. Arheolog Omer Peroevi to objanjava injenicom da su oslobodioci bili isfrustrirani svojom neimatinom, iz ega je proistekao ruilaki bijes prema svemu to je bilo drugaije. Naravno, prema zauzetim imanjima su imali vei senzibilitet! Meutim, injenica je da i u Gradskom muzeju u dvorcu Kralja Nikole zatiemo identinu situaciju - svega je par eksponata iz osmanlijskog perioda. Naravno, tu ne raunamo neke elemente koji su, na primjer, ukomponovani u crnogorsku narodnu nonju i oruje. U starobarskoj tvravi, u zgradi nekadanje baruthane, prije par mjeseci otvoren je Lapidarium. Izloeno je vie od 650 fragmenata arhitektonskih elemenata, koji datiraju od V do XIX vijeka sa crkava, kua, palata i drugih objekata iz Starog grada Bara. Tu su po policama odvojeni fragmenti mozaika, fresaka, preromaniki trolani prepleti, gotiko-renesansni okviri prozora i vrata, kordonski vijenci, stubovi i baze, kapiteli i impost-kapiteli, toak od milina za masline,

dijelovi svoda sa katedrale Sv. ora, posude za skladitenje maslinovog ulja - tzv. pila, dijelovi parapetnih ploa, nadgrobni spomenici - niani i, naposljetku, natpisi sa crkve Sv. Nikole, sa episkopske palate, iz Podgrada... Dobar dio lapida sa historijskih objekata u gradu je djelo nadaleko poznatih barskih klesara. Ovo je samo nagovjetaj kvaliteta i reprezentativnosti medievalnih palata i crkava (Barinfo) Meutim, i na ovom primjeru se moe vidjeti odnos prema islamsko-orijentalnom nasljeu: u pomenutoj postavci se moe vidjeti svega par ostataka polomljenih niana - muslimanskih nadgrobnih spomenika. U tome to je samo preivjelo tek nekoliko niana ima i odreene simbolike. Da su u tvravi postojale i damije govore turi natpisi na dvije postavljene table. S tim to je u prvom planu obavjetenje o crkvama. Odnedavno je postavljen i improvizovani natpis koji posjetioce upuuje prema pravoslavnoj crkvi. Oznaen je ak i kamen uzidan u bedem tvrave, na kome je uklesana figura osobe koja se moli, ali oblinje otkriveno turbe, pored kog se na otvorenom nalazi mihrab i minber ozidan kamenom, bez ikakvog je putokaza. Iako je, po rijeima strunjaka, minber izraen od kamena rijetkost, na dijelu zida do prolaza postoji samo omanja kamena ploa sa uklesanim tekstom: Svratite

za putnike iz XIV vijeka. Slika Novog Bara danas odaje utisak kranskog grada - monumentalne graevine pravoslavnog hrama i katolike konkatedrale u strogom centru, kao i biste Sv. Jovana Vladimira i Popa Dukljanina... A na oficijelnoj web stranici barske Turistike organizacije navodi se da je Sv. ore zatitnik grada Bara. Nigdje se zvanino ne pominje da je na mjestu Selim-begovog dvorca sagraen hotel Topolica, sadanji hotel Princess, dok je Selim-begov prelijepi ljetnikovac poruen i na tom mjestu sagraena, sada ve definitivno upropatena, fabrika Primorka. Naravno, to ne udi ako se zna da se i danas prema vakufskoj imovini odnosi na krajnje nedopustiv nain, kroz devastaciju i protuzakonito prisvajanje, kako usljed nebrige i iardijskog interesa zvaninih predstavnika Islamske zajednice, tako i rukovodstva lokalne samouprave. Trebalo je da proe punih 130 godina od odlaska Osmanlija, pa da tek slovenaki strunjaci: Mitja Gutin, Vesna Biki, Zrinka Mileusni, Milina Mrenovaki i Tatjana ivi, u okviru meunarodnog projekta The Heritage of the Serenissima, napiu Ottoman Times: The Story of Stari Bar, Montenegro - Osmanska vremena: Pria o Starom Baru, Crna Gora!

19

BROJ 248/GOD. XVII

Glas islama

ANALIZE

ADNAN BAJRI

DRAI NAM JE DAN U SLOBODI NEGO IVOT U ROPSTVU

Ukupno je upisano 3.144.296 biraa. (Centralna izborna komisija BiH - www.izbori.ba). A, mjesena primanja gotovo 800.000 bh. Graana, ili petine ukupnog stanovnitva, u potpunosti su ili djelimino vezana za budetska sredstva, socijalna i penziona davanja drave i entiteta. Imamo 181.801 radnika u oblastima javne uprave, odbrane, socijalnog osiguranja, obrazovanja te zdravstvene zatite i socijalne pomoi. (Agencija za statistiku BiH). Takoer, ne treba izostaviti ni velike interezdije po meunarodnim ne/vladinim organizacijama, koji su nai graani, koji oponaaju strance, pa koriste strane rijei i gdje treba i gdje ne treba (kao da ne postoje nae rijei), nosaju velike ruksake koji im nizata ne slue, osim da se lako prepoznaju na ulici, voze bicikla svjesno zavaravajui sebe i druge da je od njihove prakse zapoeo trend, ne znajui da se u Semberiji, Bihau i drugim sredinama decenijama praktikuje zdrav ivot i manje zagaivanje okoline. Krajnje je vrijeme da postavimo pitanja i insistiramo na odgovorima te zahtijevamo odgovornost u kontekstu graanskog i krivinog zakona. ta je sa brojnim milijardama donacija i pomoi Bosni tokom i poslije agresije, pomoi stanovnitvu i privredi? ta je sa politikim manipulacijama i velikim utajama poreza brojnih politikih firmi? ta je sa obeteenim radnicima, poinjenim krivinim djelima? ta je sa velikom nepravdom koju gaani trpe kroz privatno i poslovno sa onima koji uivaju razne zatite od ekonomskih do politikih lobija? Dokle sa manipulacijama i usmjeravanjem nacije ka drugima u inferiorni odnos, a ne u korektne ekonomske razmjene roba i usluga na obostrano zadovoljstvo? Zar nije vrijeme da se uspravimo i pokaemo da nismo ispostava Grke i Rusije, Njemake i Austrije, Turske i Irana, da mi nismo spasioci pravoslavlja, katolianstva i islama, da mi imamo svoj ivotni prostor i svoje savremene izazove koji nam se steu oko vrata? ao nam je zbog krize u Grkoj, zbog deavanja u Egiptu i openito u islamskom svijetu. Ali, kako pojedinci i skupine imaju interesa u zastupanju i predstavljanju interesa pomenutih drava i njihovih interesa, tako oni propagiraju iste i usmjeravaju grupe i manjine na raun kolektiva. Iskljuivi su i rade ta ima je lake i isplativije, tvrde da su oni nepogreivi, a njihovi stavovi apsolutna istina. Skrivali su i skrivaju korisne informacije i pravo znanje, lagali su nas i lau, ali na nama je da odbijemo raditi ono to nam plaaju i da napokon radimo ono to je ispravno i ono to volimo, to koristi kolektivu. A, kako nismo drava koja se prostire na vie vremenskih zona, kako nismo najbolja turistika destinacija, nismo sa velikim nalazitima nafte, zlata i drugih ruda, nismo najvei izvoznici roba i usluga, najbolji u nauci, tehnici, sportu, nema nas u Bosni milijarda, te kako imamo dosta svojih problema i to u svojoj avliji i u svom komiluku, dok ne rijeimo iste ne raunajte na nas, nismo mi trenutno jedini spasioci svijeta! Naalost, imamo one koji prave hiperprodukciju politikih, religioznih i nacionalnih institucija, tijela, odbora i komisija, ali bez strategija, velikih lidera i mentora, bez zapoinjanja i dovravanja pravih procesa i projekata, ve uz prenoenje linih odnosa na iste i uz odabir po logici bolje podoban i lojalan nego kvalitetan, pa se otuda mnogi priklanjaju jaima, a ne onima sa boljom idejom i ispravnom realizacijom! Ipak, vrijeme je da se obraunamo sa stavovima ljudi koji nisu dovoljno produktivni i ive na raun drugih ne marei na to da se ubrzo moemo nai u nepopravljivom minusu i situaciji. Vrijeme je da raskrinkamo gladne i nezasite, korumpirane akademske grupe koje nas ue da kopiramo, a ne da kreiramo, da zamijenimo neiskrene vjerske elite i dravne slubenike, ljude koji ive od vjere i drave nacije, a ne za iste. Mi jednostavno hoemo ljude koji imaju hrabrosti i snage da usprave kimu, a ne da se bacaju pod noge pretpostavljenima; iznesu svoje miljenje i ne boje se sankcija, jer vjeruju u Boga i sebe, imaju ideale za koje ive; drai im je dan u psihofizikoj slobodi nego ivot u psihofizikom ropstvu; draa im je rtva za svoju zastavu, grb i himnu nego odlikovanja i poasti raznih osvajaa i okupatora; draa im je ispravna logika i zdrava ideja prosjaka nego pogrena logika i prevaziena ideja bogatih stranaca, koje nam esto podmeu za velike naunike, umjetnike, biznismene, politiare, humaniste... Dobro bi bilo da shvatimo da nam niko i nikakve pare ne duguje, da je na nama da ponudimo i iznesemo samorevoluciju u sebi, u svom domu i porodici, radnom i poslovnom okruenju, rodbini i komiluku. Da pobjegnemo od devijacija i anomalija kao to su: do kasno sjedimo, ujutro imamo obaveze, a u podne ustajemo; svata poinjemo, a nita ne zavravamo; urimo, a kasnimo; pijemo kafu prije uraenog posla; slavimo meunarodne praznike, a svoje omalovaavamo; koverte nosimo i dajemo u kolama i bolnicama, u institucijama koje su tu radi nas; alimo se da nemamo para, a troimo ih na luksuz; alimo se da nema posla, a neemo da radimo; malo proizvodimo, a jo manje kupujemo svoje; ne znamo ta emo od vode, ali je uvozimo; alimo se, a samo kafe ispijamo; skrivamo se pod lana imena ili izmiljene inicijale; idemo u kolu ne da nam daju alat, nego da budemo isti kao oni; volimo i igamo fudbal, a prvaci smo u sjedeoj odbojci; imamo vodovode, a voda nam curi na sve strane; vozimo se u javnom gradskom prijevozu, ivimo u zgradama, hodamo po ulicama, koje sami prljamo i tetimo; smee bacamo komiji pred ulaz ili ga ostavljamo pored kontejnera; istinu znamo, a la irimo; zakoni slue za pojedince, a ne za kolektiv; mi zaraujemo i dravi dajemo, a pojedinci neodgovorno troe; na vlast kao da imaju pravo odreena imena i prezimena, a ostali neka trpe i ute; svi se ale i hoe promjene, ali kada dou niko ih ne bi sprovodio; svi bi u prijevremenu penziju. Mladi mataju o kladionicama i komforu preko noi, umorni u 20-tim godinama, brak odlau, a opet razvoda sve vie. Vazda nam drugi krivi, reagujemo kada nas drugi vrijeaju, a uivamo u samovrijeanju. Neemo lane revolucije u raznim zakonima, politikim obraunima pozicije i opozicije, jer juer politiki neprijatelji, a danas-sutra prijatelji, ne u interesu drave i drutva, nego u interesu pojedinaca i stranaka. Neemo da ivimo kako drugi ele i hoe, da ispunjavamo nametnute norme isprepletene anomalijama, inferiornim pristupom, pravdanjem za ispravne stavove i ivotne ideale, molbama za ivot dostojan ovjeka, pognute glave i savijene kime, zatvorenih oiju i uiju, jer drai nam je dan u slobodi nego ivot u ropstvu, bilo koje vrste i od bilo koga.

aoj nesrei u Bosni, i openito na Balkanu, pored nacionalistikih i velikodravnih genocidnih planova, kumovali su svjetski interesi - da nas ekonomski unite, da unite bogato prirodno i kulturno-historijsko naslijee, da postanemo taoci velikih centara koji kontroliraju svijet pomou politikih i vojnih te medijskih i ekonomskih poluga moi. I dananja naivna obraanja i traenje pomoi od nekih stranih vlada i ambasada, meunarodnih organizacija, ekonomskih institucija i medija koji zarobljavaju na um, ali i nae perspektivne resurse, prikazujui se kao spasioci, pokazuju da rijetki vide i razumiju kako nam se kontrolira haos u kojem smo gotovo navikli i zadovoljili se uz rijei pravdanja: Samo neka je iva glava i neka ne puca. Oni navodno bezuslovno pomau, a u pozadini ostvaruju, promoviu i podravaju svoje brojne dugorone interese, ali i anomalije meu kojima je i to da se o ivotinjama brine i pomae vie nego ljudima. Meutim, svemu ovom ne bi bilo mjesta da smo mi politiki zreli i mudri da se suoimo sa samolaima i samoobmanama te prihvatimo istinu, da se odreknemo vlastitih interesa u korist interesa kolektiva. Ali, odakle poeti kada se pred injenicama oi zatvaraju, kada se politiki formirani krugovi odravaju sa i uz pomo jednih i drugih ve nekoliko decenija. Oni ne nude rjeenja za budunost, ve nude javne poslove i namjetene pozicije i tim brojem ljudi odravaju stanje kakvo im odgovara. I zbilja, primjetni su ljudi koji frustriraju ostale bh. graane, jer su oni politiki potrkovi, ljigavci koji kre Boje i svjetske zakone, koji ive na raun drugih, tj. mnogi oni koji su na javnom dravnom budetu. Iako znamo da postojei i dugovjeni politiari nisu najbolje to imamo, sigurni smo da je to ono to biramo i ono to se odrava na sceni, ali i ono to nuno treba osvjeiti novim facama, idejama, iskustvima i strategijama. Najbolje potvruje i injenica da su za lokalne izbore 2012. u BiH ovjerena 383 politika subjekta, 84 politike partije, 59 koalicija, 224 nezavisna kandidata, 16 listi nezavisnih kandidata. Ovjeren je 30.351 kandidat za naelnike, odnosno gradonaelnike; 550 kandidata za vijenike, odnosno odbornike 29.652 i 149 kandidata za garantirana mjesta za predstavnike nacionalnih manjina.

PETAR LUKOVI

IZ PERA POZNATIH

Glas islama

20. NOVEMBAR 2013.

20

FROM SANDAK WITH LOVE

Evo nas opet u Novom Pazaru. Mala e-ekipa (Marina Jeli, Branislav Jeli, Petar Lukovi) stigla je na poziv prijatelja iz Meihata. Lukovi je ve najavljen kao jedan od govornika na tribini povodom 20 godina postojanja sandakog Meihata, upriliena je promocija knjige Jutro u banci i druge prie, a razgovarae se i o saradnji sa Internacionalnim univerzitetom. Pazar je, kao obino, sav u pokretu. Uvek me impresionira ta saobraajna sloboda glede parkiranja automobila usred vonje; zaustavi se vozilo, iskoi se napolje, kupi se u radnji ta treba i sve je u redu.
ozbiljnou diskusije i nepoznavanjem materije, nalazim nain da ljudima objasnim otkud ja, Srbin, nevernik, novinar, a ne publicista, ili akademik, ili naunik na ovom mestu. Kosmika veza je jasna: kao neko ko je uvek na strani rtve, logino je da budem ba ovde u Novom Pazaru, da pokaem da sam uz ljude ija sam prava branio svih ovih godina, pisao o tome, javno govorio i objavljivao gde god sam stigao, a poslednjih godina na vlastitim e-novinama. Relaksiram atmosferu, ljudi se smeju i aplaudiraju. Vidim da se i muftija Muamer smeje. Priam malo o politici (opet gorki smeh), malo o Demokratskoj stranci (veliki, goriji smeh), malo o srpskim medijima koji se nisu udostojili da pomenu ovaj veliki datum u istoriji Meihata, malo o svojoj vezanosti za Bonjake koji su mi najbolji prijatelji bili i ostali. Biu neskroman ako kaem da su mi aplaudirali srdano. Bilo je to iskustvo prijatelja koji se ispoveda svojim drugovima, ali iskustvo koje sam doiveo kao pobedu e-novina nad ideologijom poremeenosti, jer niko od naih tobonjih neprijatelja nema vremena ni interesa da doe u Novi Pazar, kao to nema vremena da obie Srebrenicu, Tuzlu, Prizren ili Pritinu. Lake je sa grkim plaama! Uvee sedimo u restoranu. Glavni muftija, efendije iz Hrvatske i Bosne, akademik Filipovi, Jahja - osam Bonjaka i ja. Razgovaramo o politici, o ratu u Bosni, o Aliji Izetbegoviu, o Miloeviu, ak, ovako oputeno, razgovor je superiorno intelektualan, neto to nikad neete uti u Utisku nedelje ili komediografskom Problemu. Sutradan, na Univerzitetu, promocija knjige Jutro u banci & other stories. Sala je prepuna studenata koji su promptno stigli na vreme, tano u 11 ujutru. Primeujem da mi je ovo prva jutarnja promocija, ever. Priam studentima o novinarstvu kojeg nema i koje je davno umrlo, jer u vreme Facebook/Twitter terrora svako moe da se predstavlja kao journalist. Pominjem onu jagodinsku kravu koja se prepoznaje kao Oro i zakljuujem kako ivimo u vremenu kad je glupost vrlina i dobra preporuka za uspeh. Potpisujem knjige i razgovaram sa studentima koji ozbiljno postavljaju pitanja tipa: ta nam se to desilo? Budui da odgovor na ovakvo pitanje traje deset godina, preskaem sutinu i bacam se na formu odgovorom: Otili u qrac, prijatelju, sve gledajui da Oro ne sleti na mene. Ruamo u restoranu, potom razgovaram sa Muftijom, kojem je drago to sam doao. Dogovaramo se da opet doem i da sa e-novinama uradimo neto to jo niko nije uinio: da se nekoliko dana redakcija preseli u Novi Pazar i odatle izvetava, da na licu mesta studenti novinarstva vide kako se radi na web-portalu na zadatu temu. Dug je put pred nama. Da li mi je srce bre zakucalo glede odlaska iz Pazara? Bogami jeste. Novi Pazar je, razumeete, mesto gde se uvek vraam. I ne samo zbog evapa.

ad ovek stigne iz betonom okovanog Beograda, Novi Pazar mu izgleda kao Zelena Povrina. Stotine malih radnji, kafia, restorana, mikro-pijaca, garderoba svuda oko nas deo su tradicionalnog kolorita jednog od mojih favourite gradova. O hrani da ne govorimo: ko nije probao pazarske evape ili teletinu na jedan od milion naina, ili bivolji kajmak, ili mladi sir, ili papriku u pavlaci, ili vrele lepinje sa susamom, ili tulumbe taj je ivot proerdao u zabranjenim bgd. kioscima koji vie ne postoje. S prozora sobe u hotelu Atlas vide se planine gde su pre 22 godine snage Miloevieve JNA cevi topova uperile na Novi Pazar. Bilo je to primitivno zastraivanje Bonjaka u vremenima kad se Sarajevo unitavalo i ruilo s bratskih, faistikih Pala. Neto od te taktike koristio je reim Borisa Tadia, aljui esto u Pazar divizije andarmerije kad god je ocenio da mu treba Sandak kao problem. Uz pomo vernog kadrovika kakav je godinama bio biznismen a.k.a. lihvar Rasim Ljaji, DS je imao vlast nad korupcijom, jer je korupcija bila i ostala simbol ove partijske grupe graana. Zna to Novi Pazar bolje od svih, kako se ucenjivalo, kralo, uzimalo i otimalo, jer je Demokratska stranka najbolje uspevala tamo gde napravi politiki problem, koristei dragocena miloevievska iskustva. Danas je, kau prijatelji okupljeni oko glavnog muftije Muamera Zukorlia, bolje. andarmerije nema, Rasim Ljaji vie nije moan kao ranije, pravosue se primirilo, lake se die. Daleko je sve od idealnog, ali se vidi promena. Sandak vie nije vetaki izazvan problem, mada Rasimovi ljudi ne odustaju. Na Dravni univerzitet u Pazaru, umesto dozvoljenih 300 studenata, upisali su 900, tek toliko da poreski obveznici Srbije sve to plate za Rasimovu karijeru. Istovremeno, ono to je idealno, a zove se Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru, koristi formulu samofinansiranja. Oblizak ovog zdanja je svojevrsni tour de force kroz moderno obrazovanje: predivne sale i uionice, impresivna biblioteka, radio i tv

studio koji izgledaju bolje od mnogih izvikanih frekvencija, bogat program uz uee poznatih profesora iz itave regije i sveta. Skaradnu priu o islamizmu prekriva podatak da blizu pedeset odsto nastavnikog kadra nisu Bonjaci, ba kao i studenti kojih ima sa svih strana. Uivamo na Univerzitetu koji izgleda kao da je negde u Skandinaviji: efektan, ist i blistavo praktian. Raspitujemo se za cene kolarine: gotovo tri puta manje nego u Beogradu, sa gotovo tri puta vie sadraja. Pokazuju nam salu u kojoj e biti promocija knjige. Lukovi se prisea da je u toj dvorani gostovao jo 2007. sa ekipom Peanika, kad je pred Pazarcima lansirao popularni hit pod naslovom Vladimire Putine, razmakni nam butine. Uvee se e-ekipa razdvaja; brani drugovi Jeli obilaze Novi Pazar at night, Lukovi kree u Meihat. Ispred sedita Islamske zajednice guva i po. Niko mi nije rekao da e biti ovoliko ljudi - mrmlja Lukovi i odlazi u centar zbivanja da se upozna sa kolegama koji e govoriti na ovom skupu. Tu su akademik Muhamed Filipovi, Fatmir Bai, dr Jahja Fehratovi i Hazbija Kala. Svi su, sem mene (Lukovia), spremili pisane radove u rasponu od pet do pedeset kucanih strana. Teim sebe da su beleke balast. Valjda u izgovoriti neto smisleno - hrabrim Lukovia koji oputeno odbija da ima tremu. Ulazak u dvoranu jeste ok. Ovo nije shvatio je Lukovi tek neka-tamo-obina-tribina-gdemoe-zajebavati-Putina, ve pravi nauni skup sa naglaskom na Islamsku zajednicu. Umesto okruglog imamo etvrtasti sto sa desetinama pozvanih gostiju i njihovim imenima ispred. Sa strane, ali i iza stola, jo mnogo ljudi u tesnim redovima. Ovo jeste The Happening prvog reda. Zauzimam mesto u elu stola, od Glavnog muftije deli me samo Muhamed Filipovi; s moje leve strane je Hazbija Kala, desno je Jahja, tu negde je i Fatmir Bai. Mada tribina poinje u sedam uvee, tek negde pre deset stiem na red. Ve dobrano uplaen

21

BROJ 248/GOD. XVII

Glas islama

INTERVJU

PRIPREMILE: MAJDA RUSTEMAGI I ALMEDINA ZUKORLI

INTERVJU SA MLADIM I TALENTIRANIM KRIJELJ HAMZOM

AKOM MI SRCE GORI

prelijepoj atmosferi Ba kafea u Sarajevu imali smo ast obaviti intervju sa mladim i izuzetno vrijednim i talentiranim krijelj Hamzom iz Novog Pazara. Hamza ima 19 i po godina. Ove godine zavrio je Gazi Isa-begovu medresu, a ujedno je bio i uenik generacije. Svoje obrazovanje nastavio je na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru upisavi studij informatike na Departmanu za prirodno-tehnike nauke. Hamza jo od djetinjstva gaji veliku ljubav prema fudbalu i muzici. Povod intervjua sa Hamzom bio je nedavno objavljeni spot pod nazivom Akom mi srce gori koji je u kratkom periodu postigao veliku popularnost. Prije nekoliko dana premijerno je prikazan spot za ilahiju Akom mi srce gori. Moe li nam rei neto vie o realizaciji ovog spota? Pod pokroviteljstvom izdavake kue Meihata Islamske zajednice u Srbiji El-Kelimeh, kojoj se ovom prilikom zahvaljujem, uspjeli smo za otprilike dva mjeseca realizirati spot koji je objavljen prije nekoliko dana. Tekst za ilahiju Akom mi srce gori napisala je Aida Nuhambai Redepovi, inae mlada knjievnica iz Novog Pazara. Muziku je komponovao Sulejman Zatri, a elio bih istai da je od samog poetka bio i moja velika podrka. Na aranmanu je radio Eldin Bihorac. Pjesma je snimljena u studiju Amadeus, jednom od najrespektabilnijih muzikih studija u Sarajevu. Za ambijent u kojem je sniman spot zasluan je hadi Faruz Crnianin sa porodicom, vlasnik prepoznatljive kue bonjakog stila sa imanjem u okolini Novog Pazara, koji su u spotu prikazani. Napomenuo bih i da je djevojka iz spota, prelijepa Emina Gusinac, svojim ueem uljepala zamiljeni scenarij ilahije Akom mi srce gori. Pored mojih roditelja veliku podrku pruio mi je i uvaeni muftija Muamer-ef. Zukorli u realizaciji mog prvog spota. elio bih naglasiti da mi moralna podrka, prijedlozi i sugestije uvaenog Muftije mnogo znae iz razloga to je moja primarna elja da muzika kojom se namjeravam baviti ne odstupa od duhovnih islamskih naela. Prije ilahije Akom mi srce gori uestvovao si na brojnim manifestacijama kao solista hora Medrese, a kasnije i hora Sandak. Kada se rodila ljubav prema muzici? Ljubav prema muzici poela je jo u djetinjstvu, a aktivnim uenjem ilahija poeo sam se baviti otprilike prije pet godina. Odrastao sam u duhu islama. Moji roditelji su uloili veliki trud u moj odgoj i vaspitanje koje je osnov za moje ophoenje kako prema ljudima u mom okruenju, tako i prema muzici. Sluam pjesme koje ne podstiu na nasilje i nemoral, ve one koje u meni bude lijepe osjeaje i ljubav prema onome to je stvoreno, a prije svega one sadraje koji ovjeka pribliavaju Allahu d..

Koji je bio tvoj prvi javni nastup? Moj prvi javni nastup bio je povodom obiljeavanja roenja Bojeg poslanika Muhammeda a.s. u novopazarskoj Sportskoj dvorani. Tada sam bio uenik prve godine u Medresi Gazi Isa-beg. Ilahija s kojom sam nastupao bila je Jecajem te zovem ja. Sa kojim muziarem bi volio snimiti duet? Volim da sluam pjesme Dina Merlina i Eldina Huseinbegovia, kao i ilahije hora Hazreti Hamza. Iz tog razloga imam elju u budunosti ostvariti saradnju sa njima, ili barem sa jednim od njih (blagi smijeak). Pored muzike student si na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru na Departmanu za informatiku. Koliko je bitna edukacija mladim ljudima koji se namjeravaju baviti muzikom? Informatiku sam upisao jer mi je interesantna, kao i zbog perspektive koju nudi, a ujedno sam i svjestan da se na muziku ne mogu osloniti, iako ulaem maksimalan trud u nju. Obrazovanje mi je veoma vano jer time stjeem znanje koje mi pomae u svim oblastima ivota, a ljubav prema muzici upotpunjuje i moja druga interesovanja. Angairan si i na Refref radiju u svojstvu njegovog urednika i spikera. Na koji nain uspijeva uskladiti sve obaveze? ovjek moe postii mnogo uz dobru organizaciju i disciplinu. Stjecanje novog znanja i iskustva me ispunjava i nastojim svoje vrijeme organizirati na najefikasniji nain. Uskladivi tako svoje vrijeme redovan sam na svim predavanjima na fakultetu, a ujedno ispunjavam i sve obaveze na radiju. Koji su tvoji planovi u budunosti? Namjeravam se nastaviti baviti muzikom. Nakon mog prvog objavljenog spota za ilahiju Akom mi srce gori radim na snimanju cover verzije pjesme Eh da je tuga snijeg od Dina Merlina koji e uskoro biti postavljen na YouTube-u. Tvoja poruka za kraj ovog intervjua? Ljubav prema Uzvienom Stvoritelju mi je na prvom mjestu, ona me istinski ispunjava i ini sretnim. Sve ostalo to s velikom radou i interesovanjem radim ima posebnu ar, jer to inim od srca. A u srcu je upravo ljubav iz koje proizlazi sve ostalo. Zahvaljujemo se Hamzi na izdvojenom vremenu za ovaj intervju koji je u okviru projekta Afirmacija bonjake kulture i tradicije Odbora za medije i promociju Svjetskog bonjakog kongresa. Takoer, elimo mu puno uspjeha i sree u njegovom daljem radu.

HAMZA KRIJELJ

Roen 14.03.1994. godine u Novom Pazaru, od oca Samira i majke Almire. Zavrio je Medresu Gazi Isabeg kao uenik generacije. Aktivno je sudjelovao u brojnim nastavnim i vanastavnim aktivnostima. Uesnik je uenikih debata, aktivan sportista, solista hora Sandak i spiker na Refref radiju. Zbog svog melodinog glasa pri uenju Kur'ana u mjesecu Ramazanu angaovan je kao imam u bonjakim dematima u dijaspori. Uesnik je brojnih takmienja. Student je na Departmanu za informatiku Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru

READ-EF. PLOJOVI

PITANJA I ODGOVORI

ZA KAMATU NE OEKUJ NAGRADU

PITANJE: Kako postupiti sa sredstvima dobijenim od kamate u sluaju kada je nemogue izbjei kamatno poslovanje? ODGOVOR: Stav islama u pogledu kamate jeste potpuno jasan i poznat uglavnom skoro svim muslimanima, i ne samo muslimanima, ve je to neto po emu se prepoznaje islam od strane nemuslimana. Uzvieni Allah je Kur'anom jasno razdvojio kamatu od trgovine, zabranivi kamatu. Uzvieni kae: Allah d.. je dozvolio kupoprodaju, a zabranio kamatu, to znai da vjernik svoje ekonomsko poslovanje mora nastojati da uskladi sa kur'anskim propisima i ne smije biti miran i ravnoduan ukoliko postupa suprotno jasnim kur'anskim porukama. injenica je da su savremeno doba i propisi savremenog poslovanja uinili kamatno poslovanje skoro neizbjenim, posebno kada je rije o muslimanima koji ive na prostoru kakva je Evropa, Amerika itd., tako da je skoro nemogue na pomenutim podrujima baviti se ozbiljno poslom, imati ozbiljne firme i zapoljavati ljude koji e od tog svog rada izdravati svoje porodice, a sauvati se od kamate, bilo da je rije o davanju ili uzimanju. Ukoliko bi ovjek htio sebe zatititi u potpunosti od kamate morao bi se iskljuiti iz ozbiljnog poslovanja, a u tom sluaju bi stvari prepustili u ruke drugih, a to znai da muslimani ne bi predstavljali nikakav vaan ekonomski faktor na prostorima gdje ive, to po automatizmu znai njihovu iskljuenost iz javnog ivota, kao i mogunost da utiu na donoenje odluka od javnog znaaja, jer ekonomska mo i snaga predstavlja osnovu za bilo koji drugi oblik ozbiljnog djelovanja i aktivnog uestvovanja u kreiranju boljeg ivota i budunosti. Naravno, sve ovo ne znai da sada musliman zbog cilja kojem tei moe u potpunosti zanemariti propise svoje vjere, jer u islamu cilj ne opravdava sredstvo, to znai da se do plemenitog cilja ne moe stii po bilo koju cijenu i na bilo koji nain, ve i put i sredstvo moraju biti u skladu sa naelima vjere. Dakle, injenica da veliki broj muslimana ivi na prostorima na kojima je rasprostranjeno kamatno poslovanje, u kojem uestvuje veinsko stanovnitvo koje ne pripada islamu, ne opravdava muslimane da bez ogranienja slino postupaju. Svaki musliman, ma gdje se nalazio, ma u kojoj sredini ivio, duan je voditi rauna kako zarauje novac kojim hrani sebe i svoju porodicu, jer e biti odgovoran pred Uzvienim Allahom, polagat e raun za sve to je uinio i bit e pitan da li je iscrpio sve mogunosti prije nego to je uzeo uee u neemu to je zabranjeno. Sigurno je da je mnogo vea odgovornost na one koji budu uestvovali u grijehu, a imali su mogunost ne uestvovati u njemu, od onih koji su poinili grijeh jer nisu bili u mogunosti da ga izbjegnu. Uzvieni Allah kae: Allah nikoga ne optereuje preko njegovih mogunosti... (El-Bekare, 286) Musliman koji bude uestvovao u kamati, mimo njegove volje i mogunosti izbora, duan je moliti Allaha Uzvienog za oprost, jer je to nain na koji se razdvaja musliman kojem je stalo do propisa vjere od nemarnog. Zarada ili dobit koja bude ostvarena od kamate u odreenoj vrsti poslovanja, gdje nije bilo mogue izbjei kamatu, ni u kom sluaju ne smije biti upotrijebljena za line potrebe, ve ona mora biti izdvojena iz osnovice imetka kako se imovina ne bi uprljala i cijela postala neista. Taj dio imetka dobijen od kamate moe biti uloen u humanitarne svrhe, kao pomo siromanima, ili u neke druge oblike pomoi, ali je bitno naglasiti da tim imetkom onaj ko ga se oslobaa ne ostvaruje sebi sevab i ne ini dobro djelo za koje moe oekivati nagradu, ve se samo oslobaa onoga to je haram, ime moe itavu svoju imovinu zaraziti. Zato je najbolji nain za onoga ko je uestvovao u kamatnom poslovanju i ostvario odreenu dobit, a nakon toga se pokajao i rijeio prekinuti takvo poslovanje, ili je uestvovao u kamatnom poslovanju mimo svoje volje, jer nije imao izbora, da razdvoji halal od harama, da halal imetak i zaradu zadri za sebe, a ono to je haram, tj. steeno putem kamate, izdvoji i oslobodi ga se dijeljenjem siromanima, ili u neke druge vidove dobroinstva. U narodu postoji miljenje da se dobit od kamate ne smije koristiti za ishranu, ali da je mogue kupiti drva za ogrjev i slino, jer e ih vatra izgorjeti, meutim, ovo miljenje nije prihvatljivo jer je zabranjeno kamatna sredstva upotrijebiti u bilo koju svrhu koja predstavlja linu korist za onoga ko je do tih sredstava doao na zabranjen nain ili korist onima koje je dotini duan po propisima vjere izdravati. PITANJE: Da li proizvodi na kojima pie halal, koji su proizvedeni u pojedinim fabrikama u Srbiji, mogu biti koriteni u ishrani muslimana? ODGOVOR: Meihat Islamske zajednice u Srbiji je formirao Agenciju za sertificiranje halal kvaliteta, koja je u partnerskim odnosima sa Agencijom za certificiranje Rijaseta IZ-e u BiH, koja ima za cilj da onima koji ele u procesu proizvodnje ispuniti halal standard omogui da to uine.

Glas islama

20. NOVEMBAR 2013.

22

Naravno, taj korak je pokrenuo one koji su na tom polju ostvarivali svoje interese ranije, a prije svih porodinu zajednicu Jusufspahi u Beogradu, bolje reeno porodinu privatnu firmu, koja se bavi raznim oblicima djelatnosti, ukljuujui i vjersku, drugim rijeima, bavi se svim onim to donosi linu dobit, tako da se s vremena na vrijeme u medijima moe uti ili proitati kako su oni ovlateni za izdavanje halal sertifikata za prostor Srbije, kako posjeduju laboratorije, ili sa njima sarauju i sl. O legalnosti i vrijednosti njihovih ovlatenja ne bih govorio, jer ope je poznata njihova manipulatorska djelatnost, te ta oni posjeduju i ime raspolau. Meihat Islamske zajednice u Srbiji ima povjerenje u svoju Agenciju, jer zna kako ona djeluje, tako da potvrde koje se izdaju od bilo koje druge strane, mimo agencije Meihata, nemaju validnost, kao to se ni proizvodi na kojima pie halal do kojeg se dolo posredstvom privatnih firmi iz Beograda ne smatraju istim, to jest halalom. Do sada je sa prostora Srbije ozbiljan broj firmi zapoeo proceduru usklaivanja svog rada sa halal standardom, to je prilino zahtjevan, ali savjestan posao. Nekoliko njih je dolo do kraja i u potpunosti ispotovalo uslove halal standarda, to jest dobilo sertifikat, a broj zain-

teresovanih je u stalnom porastu Svi proizvoai prehrambenih proizvoda koji ele da zadovolje i ispotuju zahtjeve kupca morali bi obratiti panju sa kim sarauju po ovom pitanju, jer la i prevara nisu naini da se doe do profita, iako to u jednom momentu moe biti prividno ostvareno. La i prevara kao svoj konani rezultat donose stagniranje i propadanje, kako na ovom tako i na buduem svijetu. Meihat razmilja da u pravcu zatite pripadnika islama poduzme razliite oblike djelovanja, ukljuujui prozivanje nesavjesnih proizvoaa i javno pozivanje da otponu sa implementacijom stvarnog halal standarda, pa ak i o pozivu pripadnika islama na bojkot odreenih proizvoda iji proizvoai ne potuju, minimiziraju ili brutalno kre propise vjere islama po pitanju ishrane, koji su vani za muslimane.

VAA PITANJA ALJITE NA:

Islamska zajednica u Srbiji (Vjersko-prosvjetna sluba) Gradska 1, 36300 Novi Pazar e-mail: vps@verat.net

23

BROJ 248/GOD. XVII

Glas islama

ISLAMSKE TEME

KURGA ENES SVRAKA MIRSAD-MIRZA

Islam i sportske discipline

SPORTOM PROTIV DUHANA (III DIO)

Prisustvo svijesti kod muslimana da je zdravlje jedan u nizu Allahovih bereketa kojim nas je poastio je aktivno, ali istovremeno veliki broj ljudi nije svjestan da tu blagodat moe da izgubi, pa se naspram zdravlja vrlo esto neodgovorno ponaa. Zdravlje je najvee dunjaluko bogatstvo nakon vjere. Allah d.. je ovjekov Stvoritelj i On najbolje zna ta je za ovjeka najbolje, ta najbolje godi njegovom tijelu, pa i u pogledu zdravlja.
Allahov Poslanik a.s. je rekao: 'Ne nanosite tetu ni sebi ni drugima.' (Ahmed i Ibn Made). U duhu iznijetog principa moemo utvrditi, poto je dokazano da je upotreba duhana tetna po zdravlje, da je haram, osobito pacijentu kome je ljekar ustanovio opasnost od puenja. ak i kada to ne bi kodilo zdravlju, ipak je bacanje novca koji nije potroen ni u vjerske ni u svjetovne svrhe, a i Resulullah a.s. je zabranio bespotrebno rasipanje dobara (El-Buhari). Zabrana dobiva na teini ako je pua toliko slabog materijalnog stanja da mu nedostaje za izdravanje samoga sebe ili porodice. Iz svega toga jasno se vidi koliko su u pravu oni islamski uenjaci (ulema) koji su osudili i zabranili upotrebu duhana, kao i to koliko su velika i uzviena ona islamska pravila i principi na osnovu kojih su oni zauzeli takav stav i dali takvo rjeenje. Samo ta islamska pravila i rjeenja uleme treba potovati i u praksi primijeniti. Zaista je alosna pojava imati ovakva napredna i velika pravila, a ne vladati se po njima, nego prihvatiti njima suprotno ponaanje i tetne navike! Niko ne moe opovrgnuti injenicu da je duhan artikal koji se koristi iz strasti i proizvodi veliku tetu. Prema tome, puenje duhana je haram, jer pua sam sebe unitava kupujui sredstva za samounitenje za vlastiti novac. Zapamtimo da je puenje tetno u svakom pogledu, a nije korisno ni u kom pogledu. Stoga, svaki musliman pua duhana dovodi sam sebe u neobian, tragikomian poloaj. Naime, rije je o poloaju za koji bi trebao ozbiljno da se zainteresuje i sagleda sa aspekta jasnih islamskih stavova, rezultata medicine i racionalnog razumijevanja. Ovakvom ozbiljnom analizom nai e se i prepoznati u neprijatnoj i runoj situaciji koju sebi nikada ne bi dozvolio posmatrajui predmetni problem bistrog razuma i otvorenih oiju. Pretpostavimo sebi sliku ovjeka koji naoigled svih, svakodnevno, spaljivanjem pred svojim oima, udiui dim, unitava jednu po jednu novanicu od svoje zarade koju je ostvario mukotrpnim radom. Logiko pitanje koje bi se nametnulo jeste da li je ovjek zdrav u psihikom smislu. Zbog besmislenosti i neopravdanosti postupka, odgovor bi bio negativan. Evo kako to komentarie rahmetli Kasimef. Dobraa: On, naime, davanjem svog novca za duhan, koji onda odmah spaljuje pred svojim oima, ustvari, za sebe lino gubi taj novac, kao da ga je direktno spalio, samo s tom razlikom to na ovaj nain uz unitavanje i gubitak novca nanosi jo tetu svome zdravlju. Dakle, svjesno i drage volje daje svoj novac za ono to mu ugroava i truje vlastito zdravlje. Zar to nije onda udan i nerazuman poloaj u koji pua stavlja sam sebe robujui navici puenja? To ukazuje kako je ovjek esto slabaan i nerazuman kada se radi o njegovim prohtjevima i navikama koje treba odbaciti. Za to valja imati hrabrosti i jaku volju, a naa uzviena vjera islam daje svojim sljedbenicima skupocjene savjete i ui ih hrabrosti i jaanju volje, da se mogu oduprijeti svim loim sklonostima i navikama, samo ako iskreno i odano prihvate to uenje i te savjete. Sasvim je jasno i nedvosmisleno da uzviena vjera islam prezire i zabranjuje puenje duhana. Ovo posebno treba razumjeti u kontekstu da mi elimo, izmeu ostalog, i putem sporta, o kome govorimo u ovoj knjizi, da odgajamo zdrave, jake i sposobne vjernike u svakom pogledu. elimo vjernike koji e biti korisni sebi, svojoj porodici i ummetu, sretni i zadovoljni cijelog svog ivota. To e postii ukoliko se budu pridravali uputa svoje vjere, odbace duhan i tako se spasu velikog zla. Brojni autoriteti i pobornici zdravog ivljenja smatraju da glavnu ulogu u nagovaranju mladih na puenje igra reklamiranje duhana i duhanskih proizvoda. U modnim asopisima, privlanim automobilima, sportskim takmienjima, mladima se upuuje jasna i stalna poruka kako je puenje velianstveno, uzbudljivo, znak zrelosti i uope prihvatljivo za mladie i djevojke. Duhanska industrija na svoj nain reklamira proizvode i pobuuje interes mladih da probaju cigaretu ivota. Na taj nain dolazi do uzajamne smjene. Stari puai umiru od duhanskog nikotina, a nove potroae nikotinskih smola stvara reklama duhanske industrije. Ti novi puai su upravo mladi ljudi, naa, odnosno vaa djeca. S tim u vezi, treba hitno poeti sa edukativnim programima u porodici, koli i radnim kolektivima, kao i svakom pogodnom mjestu, kako bismo sprijeili mlade da se motiviu za puenje i da se suzdre od probanja i upotrebe duhana. Mladima je potrebno organizovati uredan ivot kako bi izbjegli pritisak puaa. Sve je potrebno uiniti kroz promociju zdravlja da naa djeca i omladina odrastaju bez duhana i duhanskog dima. Ako si nesretnim sluajem, nesvjesno ili iz neznanja, zapao u to zlo i navikao puiti, nastoj svim silama da se zlu otme i da se proe puenja. Ako, pak, nisi u to zlo jo zagazio, uvaj ga se i kloni kao ive vatre i nipoto se ne navikavaj na puenje! Ne daj se i ne padaj pod utjecaj nikome, ni "prijateljima", ni drutvu, ni modi, koji bi te htjeli navesti i nagovoriti na to zlo, na puenje! Nije ti dobar prijatelj, nije ti dobro drutvo, nije ni kulturan ovjek onaj ko bi te nagovarao na puenje, pa ne padaj pod njihov utjecaj! Ne moe biti ni moderno ono to je tetno i to razara tvoje zdravlje, a time i tvoju sreu! Tvoje ivotno geslo neka bude: "Puenje je tetno i nedolino, puenje odbacujem zauvijek!" ovjek mora uvati sam sebe. On ne treba ostajati dugo u no, pa da sebe i svoje tijelo, koje mu je orue, iscrpi i da nakon toga izutra ustaje umoran i mahmuran. To mu nije doputeno, pa makar no proveo u ibadetu i pokornosti. Poslanik a.s. je savjetovao ashabe koji su ili u krajnost u svojoj odanosti ibadetu da budu umjereni u postu, klanjanju i uenju, rekavi: O, Abdullah, nisu li me obavijestili da cio dan posti, a no provodi u molitvi? Abdullah ree: Tako je, Allahov Poslanie. On ree: Posti neko vrijeme, a onda se uzdri od posta, obavljaj namaz nou, a onda spavaj! Ti zaista ima obavezu prema svome tijelu (znai pravo odmora), obavezu prema svome oku (znai pravo na spavanje), obavezu prema svojoj supruzi (znai pravo na druenje, spolni odnos i ljubaznost.) i obavezu prema gostu (znai da ga lijepo primi i ugosti). Dunost ovjeka je da ustupi svakom svoje pravo. ovjek mora paziti na zdravlje svoga tijela i svoju vitalnost.

HALID JASIN

ISLAMSKE TEME

Glas islama

20. NOVEMBAR 2013.

24

TA JE STVARNI USPJEH
Uspjeh nije u onome ta posjeduje, ili u onome ta ljudi misle o tebi. Uspjeh je zahvalnost. Uspjeh je priznanje. Uspjeh je znati ko si, zato si ovdje i koja ti je svrha. Kada osoba ovo prizna i tokom ivota kultivira to priznanje, nikada nee doi u oaj i u situaciju da pomisli na samoubistvo.
SVI ELE USPJEH Da li svi tragate za sreom i uspjehom u ivotu? Skoro svi to ele. Neki nisu ba sigurni. elite li imati svoj mir, samopouzdanje, sigurnost? Ako elite, dobrodoli u drutvo! Svi na svijetu, na jedan ili drugi nain, kad ih pitate o uspjehu i srei, kau da ih ele. Za to se borimo cijeloga ivota. Udaramo, galamimo, nadamo se, elimo, borimo se, varamo, laemo, krademo i sve ostalo to pokuavamo uraditi na neki nain je povezano sa tenjom ka uspjehu. Vjernici i nevjernici, dobri i zli, svaki od njih trai sreu i uspjeh. Kad sretnete nekog na dnu ulice, nekog ko se "uradio" (neko ko je pod dejstvom opojnih droga) i upitate ga zato se drogira i opija, zato je u razvratu, obavezno e rei: Droga ini da se osjeam dobro, bar na kratko. Ne zanima ga ta je posljedica toga. U naem umu postoji neto to nas vodi makar privremenoj srei i uspjehu. Naalost, veina ljudi ka srei ide pogrenim putem. Iako svi trae sreu, masa ljudi poput ivotinja ide pogrenim putem. Samo mali broj njih razmilja o ispravnosti svoga puta prema srei. I mene su nekada ubjeivali da e mi dobro obrazovanje garantirati dobar posao i dobar drutveni poloaj. Zato sam uvijek mislio da su ljekari, advokati i arhitekte najuspjeniji i najsretniji ljudi na svijetu. Ljudi koji posjeduju sve igrake ovoga ivota dre pod kontrolom mase ljudi irom svijeta i imaju najvei poloaj u drutvu, za veinu nas imaju sve preduslove uspjeha i sree. Ali da vidimo je li to tako. KAKO IVE I UMIRU USPJENI Statistike kazuju da najvei broj samoubistava, razvoda i tragedija postoji meu bogatima i poznatima. Uprkos drutvenom poloaju, veina ih je usamljena. Veina ih umire u samoi. Veina ih je razoarana. U dubokom razoarenju doekuju smrt. Veina njih su zavisnici od droga, alkohola i drugih opijata. Veina njih doivljava psihiki nered, nesposobni su da odre jednostavne veze, teko prepoznaju prave prijatelje i obino umiru ostavljeni od svih. To su ljudi koje mnogi od nas smatramo najuspjenijima na svijetu. Predoit u vam neke statistike podatke iz Svjetske zdravstvene organizacije. Da li ste znali da samoubistvo spada u tri vodea uzroka smrti u zapadnom, razvijenom svijetu? U razvijenom svijetu gdje su imetak i odjea neto najvanije. SZO je procijenila da je u 2000. godini milion ljudi na Zapadu umrlo od samoubistva. To znai na svakih 1.000 ljudi njih 16 sebi oduzme ivot, iako naizgled ive u civilizaciji koja ima najvei ivotni standard. Zato onda esnaest ljudi na svakih hiljadu oduzima sebi ivot? Zato dolaze do take kada ne vide nikakvu svrhu ivota? Svakih 40 sekundi neko sebi oduzme ivot! Svakih 40 sekundi neko na Zapadu sebi preree vrat, skoi s mosta, popije pilule, isjee vene, raznese sebi mozak ili na neki drugi nain sebi oduzme ivot. To su "najobrazovaniji" ljudi na svijetu. SZO zatim kae da je u posljednih 45 godina stopa samoubistva porasla za 60% irom svijeta. Ispada da to smo obrazovaniji, podloniji smo samoubistvu i ubistvu. Kada pogledamo koliko su siromani, bolesni i socijalno nesigurni ljudi u "nerazvijenim zemljama", pomislit emo da ljudi u tim zemljama ine najvie samoubistava, ali to nije tako! Ti ljudi se, izgleda, bolje nose sa svojim problemima, iako nisu visokoobrazovani. Naprotiv, u zemljama pogoenim bijedom, sa najniim ivotnim standardom, stopa samoubistva je najnia. U zemljama ije stanovnike posmatramo kao teroriste, fanatike, ekstremiste i neljude, jedini samoubice su takozvani "bombai samoubice". Inae, oni sebe nikad ne bi tako nazvali, ve "ehidi". S ponosom istiem

da je stopa samoubistava u muslimanskim zemljama manja od 0,5% na 100.000 stanovnika. Jer, za muslimana samoubistvo nikada, ba nikada, nije opcija! IVOT NE PRIPADA NAMA Uspjeh nije u onome ta posjeduje, ili u onome ta ljudi misle o tebi. Uspjeh je zahvalnost. Uspjeh je priznanje. Uspjeh je znati ko si, zato si ovdje i koja ti je svrha. Kada osoba ovo prizna i tokom ivota kultivira to priznanje, nikada nee doi u oaj i u situaciju da pomisli na samoubistvo. Da li materijalna dobra donose duevni mir? Da li im utjecaj nad ljudima garantira ispunjenost? Ne! Kraljevi, kraljice, vladari i predsjednici svi imaju imetak, svi imaju vlast nad potinjenima i graanima, ali ne ive ugodno, zadovoljno, ispunjeno i u duevnom miru. Naprotiv, ivoti su im kombinacija svakodnevnih stresova, borbe za odravanje statusa, preokupacija ratovima unutar ili izvan svojih drava te paranoja u vezi "rivala". Teko da je bilo koji kralj, kraljica, vladar i predsjednik ostavio znaajniju zaostavtinu ili zaslugu, kao uzor i primjer uspjeha. Osvrnimo se na ivote bogatih i poznatih nekada i sada i uvjerimo se da li su nam dali inspiraciju kako postii uspjeh. Nastavit e se... Preveo: Senad Redepovi

25

BROJ 248/GOD. XVII

Glas islama

ISLAMSKE TEME

KURGA MIRSAD-MIRZA ENES-EF. IBROVI

NUH A.S. (II DIO)

Poslanici su puno uinili za ovjeanstvo i trebamo im svi biti zahvalni. Nedevi lijepo zakljuuje kada konstatuje da nije bilo Allahovih poslanika laa ovjeanstva bi potonula sa svim znanostima, kulturnim nasljeem i filozofijom, a ljudska pokoljenja bi se pretvorila u stada stoke i opore zvjeri, ne poznajui Gospodara svjetova, vjeru i moral, ne znajui za milost, ljubav i nemajui vieg cilja od vode i ispae.
par i svoju porodicu, osim onih o kojima je sud ve donesen. I ne obraaj Mi se za one koji ne vjeruju! Oni e doista biti potopljeni! Ibn Abbas je rekao: Prva ptica koja je ula bio je papagaj, a zadnja ivotinja magarac, a Iblis je uao drei se za rep magarca. Takoe navodi: Bilo je osamdeset mukaraca sa svojim enama. Sa Nuhom a.s. su bila i njegova tri sina: Ham, Sam i Jafet i njegove snahe. Sin Jam je bio potopljen. to se tie Nuhove ene, spomenute u Kur'anu, umrla je kao nevjernica prije potopa. Kada je Nuh a.s. zajedno sa vjernicima stigao na brdo zatekao je pred laom po par svih ivotinja. Dole su sa svih strana svijeta i ekale dozvolu da se popnu na lau. Kad se Nuh a.s. zajedno sa onima koji su vjerovali smjestio u lau, rekao je: Hvala Allahu Koji nas je spasio od naroda nasilnikog! Gospodaru moj, iskrcaj me na blagoslovljeno mjesto, Ti si Onaj Koji to najbolje umije. Zbog toga je lijepo spomenuti Allahovo ime pri ukrcavanju u brod, jahanju ivotinje ili pri ulasku u bilo koje prijevozno sredstvo. Ukrcali su se na lau i dola je naredba o potopu Zemlje i svega to je bilo na njoj. Uzvieni Allah kae: I mi smo kapije nebeske pootvarali vodi koja je neprestano obilno lila i uinili da iz zemlje izvori provru. I vode su se sastale kako je odreeno bilo. I on ree: 'Ukrcajte se u nju, u ime Allaha, neka plovi i neka pristane! Moj Gospodar, doista, prata i Milostiv je.' I ona je zaplovila sa njima na valovima poput planina, i Nuh zovnu svoga sina, koji je bio podaleko: - Sinko moj, ukrcaj se s nama, i ne budi s nevjernicima. To je bio etvrti Nuhov a.s. sin, koji je radio loa djela i nije ispovijedao vjeru svoga oca. Oinska ljubav, kada je nastupio potop, kao da je uinila da Nuh a.s. zaboravi da mu je ve objavljeno: Od tvog naroda niko vie nee vjerovati, osim onih koji ve vjeruju, pa pozva sina da primi vjeru i da se ukrca u lau kako ne bi doivio sudbinu nevjernika, ali on odbi i ree da e se skloniti na brdo koje e ga od vode zatiti, vjerujui da voda nee dostii vrhove planina. Nuh a.s. mu ree: Niko danas Allahove kazne nee poteen biti, osim onoga kome se On smiluje. Val ih razdvoji i on potopljen bi. Propade sa svojim istomiljenicima, mnogobocima na ovome, a propast e i na buduem svijetu. Kau mufesiri da se voda tada podigla 15 arina iznad najvisoije planine na Zemlji i poplavila je cijelu, uzdu i poprijeko, tako da na Zemlji nije ostalo ive due. Kada je sa stanovnicima Zemlje bilo zavreno i kada na njoj nije ostao niko ko oboava nekog ili neto mimo Allaha Uzvienog, Gospodar je Zemlji naredio da proguta svoju vodu, a nebu da prestane liti kiu. I povue se voda, i smanji se njen nivo, i ispuni se odredba i snae ih ono to je Allah Uzvieni jo prije znao i odredio, a to je da e ih zadesiti kazna koja ih je zadesila. Kada je Nuhova laa pristala na planini El-Dudijj i kada je bilo ponovo mogue hodati po zemlji, Uzvieni Allah je rekao: O Nuh, iskrcaj se sa mirom Naim i blagoslov tebi i narodima koji e se izroditi, od ovih koji su s tobom. Bit e naroda kojima emo davati da uivaju, a koje e poslije snai strana kazna nesnosna. Neki kau da se Nuh a.s. sa svojim saputnicima ukrcao na lau 10. redepa, da su njome plovili 150 dana i da su na lai u planini El-Dudijj ostali mjesec dana. Njihov izlazak iz lae desio se 10. dana muharema, a Allah najbolje zna. Kada su se iskrcali iz lae Allah d.. je Nuhu obeao da vie nikada nee dati potopa stanovnicima na Zemlji i kao znak sjeanja na to obeanje dao je dugu u oblacima. Ljudi su nakon potopa nastanjivali podruje sjevernog ama, to jest, jug dananje Turske i sjever Sirije. Allah Uzvieni je uinio sve ljude neplodnim koji su sa Nuhom a.s. spaeni, a samo su Nuhovi a.s. sinovi dobili potomstvo. Zato je Nuh a.s. drugi otac ovjeanstva. O tome Uzvieni Allah kae: A kada nas Nuh zovnu Mi smo se lijepo odazvali, njega i porodicu njegovu smo nevolje teke spasili, i samo potomke njegove u ivotu ostavili, i u naratajima kasnijim mu spomen sauvali, mir Nuhu od svjetova svih, eto tako Mi nagraujemo one koji dobra djela ine, on je bio rob na vjernik. Tako svi ljudi koji danas ive na Zemlji vode porijeklo od tri Nuhova a.s. sina: Sama, Hama i Jafeta, koji su bili na lai zajedno sa svojim enama. Od Seida ibn Musejiba se prenosi da je rekao: Nuh je ostavio tri sina - Sama, Hama i Jafeta, a svaki od njih je predak po tri grupe naroda. Tako je Sam predak Arapa, Perzijanaca i Vizantijaca; Ham je predak Kopta, Crnaca i Berbera, a Jafet je predak Turaka, Slavena i Je'duda i Me'duda. Ne zna se tano koliko je Nuh a.s. ivio nakon potopa, ali se zna da je cijeli svoj ivot posvetio robovanju Allahu Uzvienom. Uzvieni Allah za njega kae: On je zaista bio zahvalni rob. Zahvalivao je Uzvienom Allahu na jelu, piu, odjei i uope na svim stvarima. Nuh a.s. je ukopan u Meki, a Allah najbolje zna. Puno se pouka moe izvui iz ovog kazivanja. Neke od njih su da budemo strpljivi u pozivanju na Allahov put svojih roditelja, djece, ena, rodbine, komija i ostalih ljudi, jer je ako je Nuh a.s. pozivao svoj narod 950 godina, to mi ne bi mogli pozivati, i to puno krae, jer na prosjeni ivot je od 60 do 70 godina. Ne ukrcavajmo Nuhovog a.s. sina na lau, jer treba da izvuemo pouku da mi ne upuujemo na pravi put, ve Allah Uzvieni, a nae je samo da ih pozovemo. Treba da smo svjesni i da Allah daje svakom ansu da povjeruje, da je Strpljiv, da je Milostiv, ali i da estoko kanjava kada stanovnici Zemlje prevre svaku mjeru. Tako da ovjek treba u ivotu da ivi izmeu straha i nade - straha od Allahove kazne, a i nade u Allahovu milost. I na kraju, trebamo znati da ta god ovjek posije to e i ponjeti i da je Allah zatitnik iskrenih robova, koje nikada ne ostavlja i koji na kraju pobjeuju, jer Allah je s njima. Nastavit e se...

kada god bi jedna generacija izumrla, oporuivala bi onima iza sebe da mu ne vjeruju, da se protiv njega bore i suprostavljaju mu se. Tako bi otac, kada mu sin poraste i mogne razumjeti, nasamo ga savjetovao da ne vjeruje Nuhu, koliko god ivio i koliko god postojao. I njihova pokvarena priroda je odbijala vjeru i slijeenje Istine. I zato: Oni mu rekose: O Nuhu, s nama si raspravljao pa si raspravu oduljio. Daj neka nam se desi to ime nam prijeti, ako istinu govori! Ree on: Ako Allah htjedne, On e vam to dati i vi Mu neete moi umai! Kad On neemu kae: Budi ono i bude. Kada je izgubio svaku nadu da se situacija mogla popraviti i spasiti i kada je vidio da u njima nema nikakva dobra, da ga na sve naine, djelima i rijeima, vrijeaju, suprotstavljaju mu se i utjeruju u la, Nuh a.s. je zamolio Allaha d. da na njih izlije svoju srdbu, pa se Allah odazvao njegovom pozivu i udovoljio njegovoj molbi. Allah d.. navodi Nuhovu dovu: Gospodaru moj - ree on - moj narod me u la utjeruje, pa presudi izmeu mene i njih, i spasi mene i vjernike koji su sa mnom. Gospodaru moj, ne ostavi na Zemlji nijednog nevjernika. Jer, ako ih ostavi, u zabludu e Tvoje robove dovoditi, i samo e grjenike i nevjernike raati! Tako se protiv njih nagomilalo njihovo nevjerstvo, grijesi, nemoral i dova od strane njihova poslanika. I Nuhu se objavi: Od tvog naroda nee vie niko vjerovati, osim onih koji ve vjeruju. Ovo mu je bila utjeha za sve to su mu uinili pa se ne alosti zbog onoga to oni rade. Oni su na ovom svijetu bili poznati po otvorenom nevjerovanju i pretjeranoj tvrdoglavosti, a takvi e biti i na buduem svijetu, jer e i tada poricati da im je poslanik uope doao. Buhari prenosi od Ebu Seida da je Boji Poslanik s.a.w.s. rekao: Nuh a.s. i njegov narod e doi, pa e mu Allah d.. rei: 'Jesi li prenio?' 'Jesam,Gospodaru moj' - odgovorit e on. Zatim e Allah d.. pitati njegov narod: 'Je li vam prenio?' Oni e rei: 'Ne, nama nikakav vjerovjesnik nije dolazio!' Zatim e Allah d.. pitati Nuha: 'Koga ima za svjedoka?' On e odgovoriti: 'Muhammeda i njegove sijedbenike', pa emo mi tada posvjedoiti da je prenio. Nuh a.s., nakon to mu bi objavljeno: Od tvog naroda nee vie niko vjerovati, osim onih koji ve vjeruju, prestade pozivati ljude u vjeru, ali se prihvati druge velike obaveze kojom ga Allah d.. zadui. Uzvieni Allah kae: I mi mu objavismo: 'Pravi lau po Naem nadzoru, naem nadahnuu. Neki uenjaci kau da kad mu je Allah d.. usliao dovu, naredio mu je da zasadi drvo od kojeg e kasnije napraviti lau. Posadio ga je i ekao stotinu godina da naraste, a onda je narednih stotinu godina obraivao to drvo. Drugi kau da ga je obraivao etrdeset godina. Allah d.. najbolje zna. Ljudi su mu dolazili, ali Nuh a.s. nije vie pozivao. Ljudi su mu se udili, rugali, govorili: O Nuhu, zar si postao drvosjea i stolar, nakon to si bio poslanik. Nuh a.s. je po Allahovom nadahnuu i pod Njegovim nadzorom i praenjem pravio lau tako da je pravilno napravio. Nuhova a.s. laa je bila prva napravljena laa i Allah Uzvieni je uini trajnim primjerom i uzorom gradnje. Bila je tako velika da poslije nje nije bilo sline. Od Ibn Abbasa r.a. se prenosi: Bila je duga hiljadu i dvije stotine, iroka est stotina arina, a visina joj je bila trideset arina. Imala je tri sprata, za svaki sprat po deset arina. Najnii sprat je bio za ivotinje i divlja, srednji za ljude, a gornji za ptice. Vrata su joj bila sa zadnje strane, a sa gornje strane je bila zatiena jednim prekrivaem. Nuh a.s je pravio lau na brdu, gdje u blizini uope nije bilo vode. Uzvieni Allah kae: I on je pravio lau, i kada god bi pored njega prolazile glaveine njegovog naroda, rugali bi mu se. Nisu vjerovali da e se desiti ono ime im je prijetio. Ako se vi rugate nama - govorio je on - i mi emo se rugati vama, kao to se vi rugate, i saznat ete kome e doi poniavajua kazna i ko e u vjenoj patnji biti. Allah Uzvieni je obavijestio Nuha a.s. da e spasiti njegovu porodicu od potopa, sve vjernike i po par ivotinjske vrste kako bi opstale. Ali ga je i upozorio kada se ispuni Njegova odredba i ostvari Njegova kazna da se ne zalae kod Njega opet za njih. Uzvieni Allah je znao da bi se on mogao saaliti kada vidi kakva ih kazna obuzima. Allah Uzvieni mu je rekao: Kada doe Naa naredba i voda provri, ti u lau ukrcaj od svake vrste po jedan

SENAD REDEPOVI

IZDAVATVO

Glas islama

20. NOVEMBAR 2013.

26

NOVA SABLJA JE DOSPJELA U NAE RUKE

U izdanju Izdavake kue Meihata Islamske zajednice u Srbiji "El-Kelimeh" izala je etvrta po redu knjiga dr Zakira Naika Vjera za sva vremena. Knjiga ima 488 strana, a sastavljena je od jedanaest poglavlja koja govore o velikom broju razliitih tema, u kojima je "dr Genije" ekspert. estitamo Izdavakoj kui na upornosti i posveenosti da naoj italakoj publici dostavi ovako vrijedan materijal, koristan za sve slojeve drutva: od profesionalnih daija, do nas obinih muslimana. Time je "El-Kelimeh" postala JEDINA ustanova na svijetu koja ovoliko panje posveuje predavanjima dr Zakira Naika, prekucavajui ih, prevodei i ureujui ih u vidu etiri knjige. Nova sablja je dospjela u nae ruke - sablja intelekta i argumenata kojima nas je naoruao ovaj velikan islamskog misionarstva.
RECENZIJA MR. MUHAREMA OMERDIA ok sam itao rukopis knjige dr Zakir Naika Vjera za sva vremena, prevedene na bosanski jezik, na um mi je padala zbirka fetvi na arapskom jeziku Fatava Hindiyye od nekoliko tomova tampana u Istanbulu u tampariji Muharema Bonjaka prije vie od sto godina. Otkupio sam sedamdesetih godina prolog stoljea bogatu biblioteku kadije Gae iz Fojnice i u njoj je bilo i ovo kapitalno djelo bez koga se nije mogao zamisliti rad ni jednog kadije, muftije, muderrisa i sposobnijeg imama. Indija stoljeima raa i odgaja velike uenjake ije znanje je dopiralo do Istanbula i Bosne. Dovoljno se sjetiti plejade alima iz Kandehlevija u Indiji ija se djela kod nas danas prevode i itaju. Profil dr Zakira Naika odgovara veliini uenjaka iz ranijeg vremena koje je davala Indija. Bio sam oduevljen beskompromisnim stavom o svakom pitanju koje mu je dolazilo na repertoar tokom njego-vih tribina koje dri po Indiji i drugim dijelovima svijeta, sve do SAD-a. On ima profil velikog savremenog islamskog misionara, daije, koji redovno izlazi pred desetine hiljada slualaca, sa njima se sueljava odgovarajui na najkontroverznija pitanja kojima se danas bave muslimani i oni koji se zanimaju za islam, bilo da ga ele upoznati, ili da rade protiv njega. Ovaj savremeni islamski uenjak i misionar govori nekoliko svjetskih jezika. Perfektno vlada informacijama koje koristi u svojim predavanjima i diskusijama, u dokazima i odgovorima. Muslimani govore velikim brojem jezika koji pripadaju raznim jezikim porodicama kao to su indo-evropska, afro-azijska, malajo-polineanska, uralo-altajska, nigero-kongoaka, ibero-kavkaska i neke druge. U sreditu je kulturalne zone muslimanskog svijeta: arapske, iranske, turske, indo-pakistanske, malajske, indonezijsko-polinezijske, crno-afrike, zona tzv. perifernog islama i kulturalnih zona dijasporalnih muslimanskih zajednica. Na svim tim zonama naao se i okuao dr Zakir Naik. Svugdje je pozivan i u svakom dijelu svijeta je vien. Vjerni je i kompetentni sljedbenik rahmetli Ahmeda Didata, svoga vjernog uitelja u davi. U svakom vremenu meu muslimanima se javljaju tri skupine ljudi, od kojih jedna pozitivno predstavlja uenje islama, druga pogreno razumije vjeru i odvodi u zabludu ljude, a trea vjeru iskoritava za svoje dunjaluke interese i time daje povoda neprijateljima islama da djeluju i govore protiv njega. Dr Zakir Naik smatra da o islamu mogu govoriti kompetentni ljudi, oni koji e koristiti pozivanju na Pravi put rijeju i primjerom, a nee biti negativni do te mjere da sve to ine rade bolje od najtvrdokornijih neprijatelja islama. Hvala Allahu, na bosanskom jeziku je objavljeno nekoliko knjiga dr Zakira Naika u izdanju respektabilne izda-vake kue El-Kelimeh iz Novog Pazara. U tim izdanjima su preneseni cjeloviti prijevodi nekih njegovih odranih tribina na raznim mjestima u svijetu. Izdavanje njegovih knjiga je znaajan interes alima daija. Dok sam itao rukopis knjige dr Zakira Naika Vjera za sva vremena, u pitanjima sam oekivao greku, ali se ipak nije desila. Bio sam zadovoljan njegovom sposobnou da na ravni izazova bude na braniku islamskih vrijednosti i da na pitanja zainteresiranih ima kvalitetan odgovor. Ova metoda je na ravni kuranskih izazova gdje se ukazuje na problem i daje odgovor, a onda se oponentima ponudi da to pobiju ako mogu. Zahvaljujui tome, na stotine je njegovih slualaca koji su u toku trajanja tribina donosili odluku da se vrate islamu jer su u njemu i roeni i da budu muslimani do kraja svoga ivota i svoj ehadet izgovore pred dr Zakirom. To je velianstveno i sami vrh tih mubarek dogaaja! Dr Zakirova filozofija pozivanja u islam je: nee niko zaaliti ko se Allahu d.. pokorio; nee imati ni najmanje tete ako se bude harama klonio; nee biti ponien ko duu svoju oisti i pobonou je ukrasi i oplemeni. Po-etak njegovog misijskog rada je bio teak, do kraja neizvjestan kao let ptice u trenutku snanog uragana. Vidio je veliko neprijateljstvo prema islamu i na to neadekvatne odgovore muslima-

na. Odluio je da ide putem plemenitih ashaba, znajui da e Allahova pomo biti izdana, a pomo od ljudi nedovoljna. Vremenom, rezultati rada njegove organizacije i njega samog su bili dobri. Sada djelovanje ovakvih islamskih djelatnika ima globalne razmjere. Dr Zakir kae da bi muslimani trebali imati najvei broj daija, jer Uzvieni kae u Kuranu: Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima ne najljepi nain raspravljaj! (En-Nahl, 125) Naalost, kae on, mi muslimani ne radimo svoj posao kako treba. Osim toga, na zapadnim medijima se vodi estoka kampanja protiv islama i muslimana. Zablude o islamu su dostigle epidemijske razmjere. Svaki musliman je duan boriti se protiv ovih zabluda najuvjerljivijom argumentacijom. Bez obzira na to, uvjeren je on, radili muslimani svoj posao ili ne, Allah je obeao da e Njegova vjera biti gor-nja: On je poslao Poslanika Svoga s uputom i vjerom istinitom da bi je uzdigao iznad svih vjera. A Allah je dovoljan Svjedok! (El-Feth, 28) Uzvienom Allahu nije potrebna niija pomo da bi se ovo ostvarilo. On daje priliku svakome da ini dobro za ovu vjeru i uestvuje u promociji Pravoga puta kako bi na njega izali svi ljudi. Muslimani su nemarni zato to nedovoljno razumiju poruke Kurana, a samo kroz razumijevanje kuranskih poruka mogue je spoznati sve to je potrebno za dobro na oba svijeta: A ko govori ljepe od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela ini i koji govori: - Ja sam doista musliman! (Fussilet, 33) Izdavau preporuujem da bez odlaganja izda ovu knjigu, ime bi se iznova osvjeavali hizmeari islamske misli i oni koji tragaju za Istinom.

27

BROJ 248/GOD. XVII

Glas islama

PUTOPISI

KURGA DR. JAHJA MIRSAD-MIRZA FEHRATOVI

NA PRAGU MESDIDUL-HARAMA
pristie jedan Turin, koji oekuje svoju grupu hadija i dovodi do pleatog kontrolora koji trai formulare koje nismo imali. Objanjava nam da bez tih formulara ne moemo proi i da je organizator morao da nam iste obezbijedi. Pitamo ta da radimo, on uginje ramenima i kae da stanemo sa strane kako bi drugi mogli da priu. I tako stojimo i ekamo preko sahat vremena. Pokuavamo da se obratimo svakom ko lii na neku vrstu slubenika, ali svi nam neto promumljaju i uginju ramenima. Nali smo se u nekom meuprostoru i prvom ozbiljnijem iskuenju, ve pomalo umorni i donekle klonuli duhom, ali se hrabirmo saburom i nagradom koja nas eka kada, ako Bog da, proemo sve ove potekoe i stupimo na svetu zemlju i ve sada matamo kako emo prii Kabi i poljubiti Haderul-esved. Skoro dva sahata po naem bezilaznom ekanju u toj zaguljivoj atri i gledanju kako mnogi izlaze i raduju se skorom pristizanju na cilj, dolazi do smjene kontrolora, meu kojima sada ima i onih sa ozbiljnijim inovima, to se primjeuje po nainu ophoenja i uvaavanju koje im iskazuju dosadanji slubenici za pultovima. Pourujem Zejta da se na engleskom obrati onom za koga smatramo da ima najvii in. On mu prilazi, prua nae pasoe i objanjava situaciju u kojoj smo se nali. Slubenik na opet nevjetom engleskom neto govori i odmahuje glavom, zatim nam pokazuje da priekamo dok ne provjeri te se s naim dokumentima upuuje prema punktovima koje smo ve proli. Malo zatim poziva nas da se vratimo par koraka nazad i objanjava da uope nismo trebali izlaziti na posljednji punkt koji je za sve hadije te da se posebni gosti ekaju na ovom punktu, gdje klime prave prijatnu atmosferu i u oku postoji improvizirana ekaonica sa sve klupama gdje emo priekati domaine. Zahvaljujemo Allahu i s olakanjem sjedamo na klupe iekujui da se otuda pojave slubenici Rabite. Dok tako izmoreni i iscrpljeni osjeamo blagodat sjedenja i olakanja brige koja nas je iznenada nala, prisjeamo se kur'anskog ajeta: "S mukom je i slast!" Za desetak minuta, koje su nam dobro dole da povratimo snagu, prilaze nam dvojica nasmijanih nurli insana s rijeima: "Ehlen ve sehlen" (Dobro doli), a zatim mlai na engleskom upuuje izvinjenje zbog nesporazuma i preuzima pasoe radi popunjavanja formulara, dok stariji ostaje s nama i na svaki nain pokuava da iskae aljenje zbog situacije u kojoj smo se nali. Odvode nas u svoje prostorije, gdje je ve jedan Arap u ihramima ekao da se napravi dovoljno velika grupa kako bi se organizirao prijevoz prema Mekki. Domaini nas pozivaju da se okrijepimo, dok oni ne pozovu vozaa i objanjavaju da emo odmah ii za Mekku. Upuznajemo se sa naim novim saputnikom Muhammedom - prosvjetnim inspektorom za nastavu informatike u srednjim kolama iz Libije. I on je u ihramima. Raspitujemo se pomalo o ivotu u Libiji nakon Gadafijevog pada. Muhamed kae da je ivot dosta bolji, ali da se zemlja jo oporavlja i da e trebati vremena da narodu bude lagodnije. U tome stie na voza i s prtljagom nas vodi ka parkingu gdje nas eka autobus. Kreemo put Mekke i poinjemo treperavim glasovima uiti: "Lebbejke Allahumme lebbejk! Lebejke la erike leke lebbejk! Innel hamde ve niamete leke vel mulk! La erike leke!" Dedda je ezdesetak kilometara udaljena od Mekke. Divna prilika da malo razgledamo okolinu, ali je proputamo, malo zbog uzbuenja od susreta sa Mesdidul Haramamom, a malo zbog nepaljivog vozaa koji nas svako malo izdie iz sjedita i zanosi iz strane u stranu. Do prilaska Mekki uspijevamo vidjeti mnotvo polusuhih stabala palmi, dijelove naseljenih i nenaseljenih mjesta i na svakom koraku graevinske kranove i objekte u izgradnji. Na obzorju se ve ukazuju obrisi Mekke, uzbuenje kulminira, ali u jednom trenutku voza skree i u vidokrugu nam ostaje samo ogromna mekkanska sahat-kula, to je znailo da neemo biti smjeteni u blizini Harema. Pogledao sam saputnike i vidio blagu sjetu u njihovim oima. Ubrzo smo stigli do odredita. U sred stijenama stijenjene kotline na obzorju se ukazae hiljade i hiljade bijelih atora, a negdje po sredini ogromna damija i pored nje svega jo par zgrada, meu kojima se izdvajala jedna na kojoj je pisalo Emergence hospital Minna. Dok smo se sputali prema drugoj po veliini zgradi u ovom kompleksu, shvatili smo da emo biti smjeteni na Mini. Na odreditu nas je doekala estospratnica na ijem proelju je ugraviran znak Muslim World League. Obavijeteni o naem dolasku, ve su nas ekali slubenici sa prijemnog odjeljenja. Pomogli su nam da ispunimo odreene formulare, napravili akreditacije i uputili da odmaramo do etiri sahata poslije podne kada kree prvi autobus ka Mesdidul-Haramu. Valjda vidjevi izraze naih lica na spominjanje Mesdidul Harama i radosti susreta sa njim koju ne moemo da sakrijemo, mole nas da i za njih dovimo kada budemo u blizini Kabe. Smjetamo se u petokrevetnu sobu i u meusnu iekujemo da prou ta tri sahata koja nas jo dijele do konanog susreta Allahovom kuom i blagoslovom! Nastavit e se...

akon etiri i po sahata leta, slijeemo na deddanski aerodrom. Halalim se sa mladim Medinelijama koji su na mene ostavili takav utisak iskrenosti vjere i savremenog muslimana da sam uvjeren da bi, kada bi se sa njima susreli i najortodoksniji protivnici islama, shvatili sutinu Boje rijei. Kroz guvu se probijam do saputnika i skupa stupamo na, u tim sabahskim sahatima, prevrue deddansko tlo. S prvim koracima zapahuje nas vru zrak te se pomalo oamueni teturamo ka autobusu koji nas vozi ka terminalu, gdje ve nekoliko stotina hadija prolazi proceduru i oekuje dozvolu da svakog trenutka i zvanino stupi na tlo Saudijske Arabije. Ne znajui pravila i iz velike elje da to prije stignemo na eljeni cilj, urimo da proemo ka pasokoj kontroli. Taman se primiemo terminalu, kada ugledasmo da jedan od slubenika maha rukama za nama i govori na arapskom, engleskom i turskom jeziku naizmjenino da se moramo vratiti i saekati da doe red na putnike iz naega aviona. Shvatamo da je zbog lakeg funkcioniranja protoka putnika programirano sukcesivno izlaenje na terminale, to je znailo da emo neko vrijeme ekati na prolazak kroz svu proceduru i svoj prvi sabah namaz klanjati u aerodromskoj meuzoni. Vraamo se korak nazad, abdestimo i, jo uvijek nesigurni u ihrame, pridruujemo grupi Tuniana koja poinje klanjati salatul-fedr. Isti onaj slubenik nas sada poziva da krenemo za njim prema terminalima pasoke kontrole. Obzirom da postoji dvadesetak punktova, uspjeli smo s lakoom doi do policijske kabine. Mladom slubeniku pomalo izgledaju udni nai pasoi: dva srbijanska i jedan crnogorski, a vize izdate u Sarajevu. Objanjavamo da smo iz Sandaka, da Sandak junim dijelom pripada Crnoj Gori, a sjevernim Srbiji te da je na brat Mumin iz Preeva. Nesrea je to slubenik ne razumije najbolje engleski, pa poziva u pomo starijeg kolegu, koji mu daje instrukcije i pokazuje na koji nain da zavede nau bonjako-albansku ekspediciju u evidencione knjige. Prolazimo jo nekoliko punktova na kojima nam u pasoe lijepe razliite kodove i pitaju poneto na arapskom, to ba najbolje ne razumijemo, a niti oni dovoljno govore engleski da bi im Zejto mogao objasniti. Svaki put ponavljamo: "Misafir, Rabita" i to nam bude kao neka arobna rije koja otvara vrata. Dolazimo nekako, nakon pet provjera, do posljednjeg punkta, oekujemo da nas po dogovoru eka neko iz organizacije. Pokuavamo da se obratimo jednom od policajaca koji usmjeravaju masu prema kontrolorima. Opet isti problem - niti oni dovoljno dobro razumiju engleski niti mi ita znamo od arapskog, ali su ljubazniji od bilo kog evropskog policijskog slubenika koga sam imao prilike upoznati. "Hadi, sabr" kae nam na novi prijatelj i odvodi do jedne atre, gdje se trebamo obratiti nekom od slubenika za konkretniju pomo. Na svega desetak kvadratnih metara preko stotinu ljudi pokuava doi do prijavnice i zatraiti pomo od slubenika koji odgovaraju opisu Arapa o kojem sam sluao prije, a na koji me, kroz alu, Mumin podsjea: "Ovi rade da nita ne rade!" U pomo nam

IBRAHIM ED-DUVEJ

ISLAMSKE TEME

Glas islama

20. NOVEMBAR 2013.

28

NAINI POSTUPANJA SA ENOM (II DIO)

uno je mueva koji dosta odsustvuju, puno izlaze, imaju puno obaveza, ali uli smo takoer da ima i puno njih koji izlaze svakog dana i noi da bi se odmorili i opustili. Takoer, uli smo da neki muevi svake noi ostaju do kasnih sati vani. Kakav je to ivot?! Gdje su tu prava supruge i djece i provoenje vremena sa njima?! Savjetovanje sa suprugom i dijeljenje problema sa njom pruit e joj osjeaj vrijednosti i ljubavi prema njoj. Dragi brate, savjetuj se sa suprugom, pa makar i nemao potrebu za tim jer e time uiniti da se ona osjeti vrijednom i voljenom i nemoj nikada liavati sebe miljenja koje moe biti ispravno i biti tvoj razlog sree. Primjer za to nam je Poslanik a.s. On se savjetovao sa svojim suprugama. Poslije primirja na Hudejbiji, Poslanik a.s. - nakon to je naredio ashabima da zakolju kurbane i obriju glave, pa oni to ne uradie zato to im je bilo teko da se vrate, a ne uu u Mekku - sjeo je pored Ummu Seleme, tuan i zabrinut, a ona mu, povodom toga, iznese svoje miljenje koje je bilo ispravno rekavi: Allahov Poslanie, idi i obrij se i zakolji kurban. Nakon toga svi ashabi to isto uradie. Takoer, Poslanik a.s. se savjetovao sa Hatidom r.a. po pitanju Objave. Njen stav i potpora, neka je Allah zadovoljan njome, su ga osnaili. Dakle, ena e biti od pomoi svom muu onda kada on uini da se ona osjea vrijednom. Stoga kaem, odnos meu suprunicima se razvija i postaje vri svaki put kada se uspostavlja i krui razgovor meu njima. Razgovor vodi upoznavanju, a upoznavanje vodi meusobnom zbliavanju. Poslanik a.s. je rekao: Due su kao mobilizirana vojska: one koje se prepoznaju, zblie se, a one koje se ne prepoznaju mimoiu se. Klju sree je u tvojoj ruci. Ne dozvoli konstantnu utnju meu vama, pa da vam se ivot pretvori u mrsku rutinu, kao da je vojna kasarna u kojoj je mu taj koji nareuje, a ena ona koja se povinuje, na primjer: Uzmi! Daj! Jedi! Pij! Ustani! Sjedni! Doi! Idi! Spavaj! Probudi se! ta hoe?! Kad e da izae?! Ploa na kojoj se ponavljaju iste mrske stvari uinit e brani ivot munim, udnim i hladnim. Gdje su tu ljubav i njenost? Gdje su tu meusobno potivanje i samilost? ovjee, gdje su tu tvoje lijepe rijei o ljepoti njenih oiju, o slatkoi njenog govora, pravilnosti njenih postupaka, njenog lijepog izbora odjee?! Gdje je tvoja zahvala i pohvala za kuhanje, pranje i peglanje? Gdje je razgovor o odgoju djece i njihovoj ednosti? Gdje je razgovor o bolima i problemima muslimana? ovjee! U lijepo postupanje sa suprugom spada i to da odvoji vrijeme koje e provesti sa njom razgovarajui,

kada e ti ona iznijeti ono to nosi na svojoj dui umjesto da to gui u sebi. Uini da ona otvoreno pria o tome umjesto da to gui i zatvara u sebi, a to bi se jasno vidjelo u njenom ponaanju i postupcima i reflektovalo se na djecu, djela i poslove, a i na njeno ponaanje prema tebi kao muu. Shvata li, dragi brate, da svojim lijepim ponaanjem i djelima posjeduje klju sree i ovog malog carstva?! BITI LJUBAZAN PREMA ENI, NE VRITI PRITISAK NAD NJOM I IZVINJAVATI JOJ SE ZA GREKE U hadisu kojeg prenosi Ebu Hurejre, Poslanik a.s. je rekao: Prema enama se lijepo ophodite; one su stvorene od rebra, a rebro je pri vrhu krivo, pa ako pokua ispraviti ga - polomit e ga, a ako ga ostavi takvog - ostat e krivo. Ovaj hadis biljee Buhari i Muslim. Ne trai nemogue, mora dobro poznavati prirodu ene i nain njenog stvaranja. Prethodno spomenutim hadisom se eli ukazati na to da se ena treba pustiti da bude onakva kakva jeste, osim u situacijama kada ini pogrene stvari i zapostavlja obaveze tada joj se na to treba ukazati. Ovim hadisom se takoer trai i to da opratamo enama, da budemo strpljivi sa njima i njihovom iskrivljenou. Poslanik a.s. je kazao: Postupajte lijepo prema enama, one su kod vas poput robova. Kakvo divno poreenje! Dakle, ene su kod mueva poput robova slomljenog srca, nemone pa je na muevima da ispune njihova srca, da uzdignu njihov moral i da budu dobri i plemeniti prema njima. Izviniti joj se zbog greke i priznati greku odlika je vrhunskog

odgoja i visokog morala, a naroito kada je ena ljuta. Vratit emo se na Poslanika a.s. iji nam je ivot, u svim njegovim segmentima, uzor i svjetiljka i izvorite na koje se trebamo vraati i prouavati ga. Allah Uzvieni kae: Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga ko se nada susretu sa Allahom i Sudnjem danu, i onoga ko Allaha spominje esto. (Al-Ahzab, 21) Prenosi se od Enesa r.a. hadis u kome se navodi da je jedne prilike Poslanik a.s. otiao na putovanje, a sa njim je pola i njegova ena Safija. To je bio njen dan za Poslanika a.s. Meutim, sporo je jahala i kasnila je za njima. Poslanik a.s. je saeka, a ona plakae govorei mu: Stavio si me da jaem sporu devu! Poslanik a.s. joj je brisao suze i smirivao je. Allahu ekber! Poslanik joj svojim rukama brie suze i smiruje je! Ali, ona nije prestajala.. Poslanik a.s. se naljuti i ode. Nakon toga, Safija odlazi kod Aie i govori joj: Ovaj moj dan za Poslanika s.a.w.s. poklanjam tebi ako e ga ti uiniti zadovoljnim. I ta je Aia uinila? Vidi, draga sestro, kako je Aia r.a. bila pametna i kako je postupila! Znaj, draga sestro, da ti posjeduje klju od muevljevog srca i da si ti ona koja moe zaarati srce ovjeka! I ta je uinila Aia? Uputila se prema svom velu koji je bio obojen ruom i afranom, poprskala ga vodom da bi pustio miris, a potom je otila Poslaniku a.s. i sjela pored njegove glave. A on joj ree: Odkud ti - pitao je to zato to to nije bio njen dan. Ona mu odgovori: To je Allahova blagodat koju On daje onome kome hoe. Poslaniku a.s. je tada bilo jasno i bio je zadovoljan Safijinim postupkom. Posluaj jo jedan primjer takoer iz ivota Poslanika a.s. Naime,

od Nu'mana ibn Beira se prenosi da se jedne prilike Ebu Bekr r.a. uputio prema Poslaniku a.s. Dok je ekao da mu Poslanik a.s. dozvoli da ue, uo je Aiu r.a. kako vie na Poslanika a.s. Kada ga Poslanik pozva da ue, Ebu Bekr dohvativi Aiu upita je: O, keri Ummu Rumman, zar podie glas na Allahovog Poslanika a.s.?! Ebu Bekr je htio oamariti: Zar da die glas na Allahovog Poslanika? Allahov Poslanik se umijeao izmeu njega i nje. Kada je Ebu Bekr r.a. izaao, Poslanik a.s. je poeo govoriti Aii kako bi je udobrovoljio: Jesi li vidjela da sam se umijeao izmeu Ebu Bekra i tebe? Nakon toga, Ebu Bekr je zatraio dozvolu da ue, nakon ega zatee Poslanika a.s. kako nasmijava Aiu r.a. On je na to rekao Poslaniku: Allahov Poslanie, ukljuite me u vae pomirenje kao to ste me ukljuili u va sukob. Ovi hadisi jasno ukazuju na to da je Poslanik a.s. bio slatkorjeiv, tolerantan te da je lijepo postupao sa svojim suprugama. Nije ga sprjeavao ni poloaj, niti bilo kakva pozicija da se izvini, ve je on bio taj koji je prvi zapoinjao mirenje. Zato ti kaem, ovjee! Mora sruiti prepreku koju stvara tvrdoglavost i oholost. Ako onda kada pogrijei doe svojoj supruzi i izvini joj se, ona e ovakav postupak i sama primijeniti, pa e onda kada ona pogrijei doi tebi i izviniti se. Ovdje u ponoviti rijei Ebu Derda'a koji, obraajui se supruzi, kae: Kada vidi da sam ljut - oraspoloi me; kada vidim da si ljuta - oraspoloit u te... Primjenjuj ovo pravilo u svojoj kui... Prevela sa arapskog Selma Plojovi

29

BROJ 248/GOD. XVII

Glas islama
prole godine, nakon to je pokuaj da osigura punopravno lanstvo propao zbog protivljenja SAD-a u Vijeu sigurnosti, gdje je Washington dao do znanja da e uloiti veto kako bi blokirao takav zahtjev Palestine. Meutim, lanice Generalne skuptine nemaju pravo na veto, zbog ega je Palestina dobila status drave nelanice u ovom tijelu. SOMALIJA ZBRAJA MRTVE NAKON TROPSKE OLUJE Strahuje se da je blizu 300 ljudi izgubilo ivot u snanoj tropskoj oluji i poplavama koje su pogodile regiju Puntland, na sjeveroistoku Somalije, a da su stotine ljudi nestale, saopile su lokalne vlasti, prenosi Hina. "Proglasili smo vanredno stanje zbog obilnih kia, snanih vjetrova i poplava. Mnogi ribari su nestali i strahujemo da su mrtvi. Oluja je unitila itava sela, kue, zgrade i brodove" - navodi se u saopenju vlade te poluautonomne regije. Mnogo ljudi je poginulo u udaljenim gradovima na obali Indijskog okeana, gdje su sruene kue i zabiljeene velike poplave. Izginuo je, takoer, veliki broj stoke. Sruio se most Midigar u selu Sunijif, otprilike 60 kilometara istono od Garowea, prijestolnice Puntlanda, to oteava spasilake napore i dostavu pomoi. Tropski ciklon, poznat kao 03A, pogodio je priobalna podruja Somalije, a onda je nastavio divljati po unutranjosti. MILICIJA UBILA DESETINE LJUDI U TRIPOLIJU Najmanje 32 osobe su poginule, a gotovo 400 je ranjeno kada su pripadnici parapolicijskih snaga otvorili vatru na demonstrante koji su traili da se ta milicija povue iz sjedita na jugu Tripolija. Vie stotina ljudi okupilo se oko sjedita milicije podruja Misrata kako bi istakli svoje zahtjeve, nakon ega su naoruani ljudi poeli pucati u zrak da bi ih uplaili. Kada se gomila ljudi nastavila pribliavati zgradi, poeli su pucati i u njih. Libijski ministar zdravstva Noureddine Daghmane potvrdio je kako je u sukobima izmeu demonstranata i milicija u Tripoliju najmanje 31 osoba ubijena, a njih 285 ranjeno te je upozorio da su to privremene brojke. Reutersov je novinar vidio kako protivzra-

SVIJET ISLAMA

PRIREDILA: KURGA NERMINA MIRSAD-MIRZA REBRONJA

SIRIJSKE IZBJEGLICE IVE POD ZEMLJOM Oko pet miliona Sirijaca raseljeno je unutar zemlje zbog rata, a neki su prisiljeni ivjeti pod zemljom, doslovno u peinama. Mnogima od njih, koji su raseljeni zbog rata, rupa u zemlji postala je dom. "Kakav je ovo ivot? Moe li se ivot u peini nazvati pristojnim" - pita izbjeglica Umm Firas, ija se obitelj sklonila pod zemlju prije godinu dana, jer je njihova kua u Hami sruena u bombardiranju vladinog zrakoplovstva. Nekoliko osobnih stvari tu vlanu i zadimljenu pilju ini podnoljivijom za ivot, a djeca u polumraku itaju stare knjige iz kole koju vie ne mogu pohaati. U okolini Idliba, na sjeverozapadu Sirije, ima mnogo peina, koje su u poetku koritene kao privremena sklonita, no sada su postale prebivalita za neke od oko pet miliona raseljenih. "Sklonili smo se u ovu peinu prije godinu dana. Brinem za sedam osoba, a i sama sam udovica" - ali se jedna raseljena ena. Borba protiv kukaca i bolesti u vlanim uvjetima samo su neki od izazova, no svakako je najvei izazov pronai dovoljno hrane. Nakon to ih je rat otjerao pod zemlju, raseljeni Sirijci definitivno ive u prapovijesnim ivotnim uvjetima. PALESTINA PRVI PUT GLASALA U UN-U Palestinska delegacija u Ujedinjenim nacijama je prvi put glasala u Generalnoj skuptini, to je njen predstavnik u ovoj organizaciji nazvao korakom blie do punopravnog lanstva u UN-u. Stalni predstavnik Palestine pri UN-u Riyad Mansour uestvovao je u glasanju Generalne skuptine, koja je birala novog sudiju Meunarodnog suda za ratne zloine poinjene na podruju bive Jugoslavije (ICTY), a izabran je Koffi Kumelio Afande iz Toga. To je prvi put da je Palestina glasala otkako je u novembru prole godine dobila status drave nelanice posmatraa u Generalnoj skuptini UN-a. "Mi smatramo da imamo pravo glasati u svim izborima. Nadamo se da je blizu vrijeme kada emo postati punopravna lanica UN-a i kada emo moi koristiti svoja prava. Kada sam danas glasao gotovo cijela dvorana je aplaudirala. To je znak da Generalna skuptina UN-a nee dugo ekati na to da Palestina postane lanica" - rekao je Mansour nakon glasanja. On je istakao da je i Palestina spremna postati lanica UN-a, dodavi da mu je bila ast glasati u ime svog naroda. Trenutni status Palestine u UN-u dozvoljava joj da uestvuje u nekim glasanjima Skuptine te da postane lanica pojedinih meunarodnih organizacija. Meutim, Palestinci se jo nisu pridruili Meunarodnom krivinom sudu (ICC). Prije dvije godine Palestina je postala lanica UNESCO-a, agencije UN-a za kulturu, zbog ega su SAD i Izrael obustavili finansiranje ove organizacije sa sjeditem u Parizu. Kao odgovor na to, UNESCO je SAD-u i Izraelu ranije ovog mjeseca suspendovao pravo glasa. Palestina je dobila novi status u UN-u

koplovni top s mjesta na kojem su bili pripadnici milicije puca u okupljeno mnotvo. Protestanti su se najprije razbjeali, ali su se potom vratili teko naoruani i napali zgrade u kojima su se pripadnici milicija skrivali dok nije pao mrak. Na poprite sukoba stigle su desetine vojnih kamiona, pokuavajui razdvojiti sukobljene strane, a vojska je zatvorila ulice kako bi sprijeila pristizanje dodatnih boraca. Libija se suoava s nestabilnou i poveanim nasiljem, u koje su obino ukljueni bivi pobunjenici, koji su pomogli svrgavanje Muammera Gaddafija prije dvije godine, ali nikada nisu raspustili svoje milicije. Milicija Misrate nala se u medijima ranije, kada je jedan od njenih voa Nuri Friwan smrtno ranjen u borbi na punktu na kojem su bili drugi bivi pobunjenici. Snage sigurnosti privremene vlade Libije od 8. novembra nalaze se u sukobu s pripadnicima naoruane paravojne jedinice Misrata, jer privremena vlada eli da pripadnici i simpatizeri ove jedinice napuste glavni grad Tripoli kako bi vladine snage imale kontrolu nad cijelim gradom. SUDBINA RTAVA POKOLJA U ZATVORU ABU SALIM Proteklog je mjeseca vojni tuitelj u Libiji dravnom tuitelju proslijedio predmet Pokolj u zatvoru Abu Salim, to znai da suenje optuenima u ovom sluaju moe poeti na civilnim sudovima. Pokolj u zatvoru Abu Salim jedan je od najzloglasnijih tokom vladavine Muammera Gaddafija. Gotovo 1.200 osoba ubijeno je kada su Gaddafijeve snage pucale iz vatrenog oruja na njih jer su traili poboljanje uslova u zatvoru. Iako je prolo 17 godina od toga i gotovo tri godine od revolucije, libijsko pravosue jo nije otvorilo zvaninu istragu. Problem je u zastarijevanju predmeta, koji s vremenom postaju nevaei, kao i poinjeni zloini. U toku je donoenje Zakona o tranziciji pravde koji e stupiti na snagu nakon to bude objavljen u Slubenim novinama. Tada emo otvoriti istragu i pokrenuti suenje - kazao je Alsadik Alsuvar, tuitelj u Uredu za javno tuilatvo. Porodica Thulthi je jedna od porodica rtava pokolja u zatvoru Abu Salim. Tvrde da su izloeni stalnim patnjama zbog neefikasnosti Vlade i zbog stalne borbe sa kompliciranim administrativnim procedurama. Nemam smrtovnicu svog oca i to mi uzrokuje velike probleme. Oenjen sam i imam bebu, a nemam porodine dokumente. - rekao je Abdul Rauf Thulthi iz Udruenja rtava zatvora Abu Salim. Neophodno je otkriti ta se dogodilo 28. i 29. juna 1996., pronai tijela muenika koji su ubijeni u pokolju, kao i priznanje tog gnusnog zloina od strane libijske drave - istie Mustafa Al Mejdub, pravni savjetnik Udruenja. Ono to poveava patnju porodicama rtava pokolja Abu Salim jeste to to ne znaju mjesto pokopa njihovih najmilijih. Prema tvrdnjama oevidaca, njihova su tijela naknadno iskopana i premjetena u sekundarnu masovnu grobnicu.

MEDIA CENTAR

INFO

Glas islama

20. NOVEMBAR 2013.

30

OTVOREN ISLAMSKI CENTAR U RASOVU

veani skup, kojeg je vodio predsjednik dematskog odbora Rasova i mutevelija ovog Islamskog centra Muradif Grbovi, pozdravili su i reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat-ef. Fejzi, glavni imam u Bijelom Polju Enisef. Burdovi, izaslanik ambasadora Republike Turske u Crnoj Gori Mehmed Ferhan Jorulmaz i koordinator Kancelarije turske agencije za meunarodni razvoj i koordinaciju Mustafa Jazii. Izgradnja ovog Islamskog centra poela je prije devet godina na temeljima poruene damije u Drugom svjetskom ratu. Jo davne 1975. godine roena je ideja da se obnovi poruena damija, ali radovi nisu bili mogui sve do 1989. godine. Tada, u vremenu hiperinflacije i ratova u okruenju, nije bilo lako nositi taj teret, ba kao i te 1975. godine. Kako su dolazila bolja i sigurnija vremena i radovi na izgradnji damije su se odvijali dinaminije. Tako je ve za mjesec Ramazan 2001. poelo u njoj da se klanja, iako nije bilo zavreno jo puno toga. Dok su trajali radovi na damiji, rodila se ideja za izgradnju Islamskog centra. Ne iz inata prema bilo kome, ve kao realna potreba mladog demata koji je trebao sistematski odgoj i organizovaniju logistiku za odvijanje vjerskih aktivnosti, istakao je Grbovi. Glavni fokus aktivnosti koje e se odvijati u Islamskom centru e biti na obrazovanju i odgoju djece, onih na kojima lei emanet ouvanja islama i jaanja multietnikog sklada na ovim prostorima. Otvaranjem Islamskog centra svi u Crnoj Gori dobijamo mnogo: biro rada e smanjiti broj nezaposlenih, jer e se kroz aktivnosti Islamskog centra mladi uiti preduzetnitvu; privrednici e sutra dobiti potenog radnika, jer e se mladi uiti odgovornosti i potenom odnosu prema ljudima i poslu; komija e dobiti paljivog susjeda; ena e dobiti vjernog supruga, a on estitu enu, te e ovaj kompleks na taj nain ispuniti svoju misiju, porueno je, izmeu ostalog, sa ovog skupa. Vrijednost radova na ovom Islamskom centru sa ureenim dvoritem iznosila je 205.000 eura, dok je vrijednost radova na damiji bila oko 150.000 eura. Neposredno pred otvaranje Islamskog centra uruene su zlatne vakufname istaknutim donatorima.

mnogo je razloga da posjetite butik

DJEIJA KONFEKCIJA

vodi kroz djetinjstvo vaeg djeteta

ul. Rifata Burdevia br. 10., Novi Pazar

DOO

UJKANOVI
BEBI OPREMA
Ul. Veljka Vlahovia 18b Novi Pazar

tel: 0 02 20/386-385 020/386-280 mob: 063/404-139

www.ujkanovic.com
BERLIN - NOVI PAZAR
Preko: LAJPCIGA, NIRNBERGA, REGENSBURGA, BEA Polazak petkom, povratak utorkom

OBERHAUZEN - NOVI PAZAR

Preko: ESENA, DUISBURGA, DISELDORFA, KELNA, FRANKFURTA, MANHAJMA, TUTGARTA, ULMA, MINHENA
Preko Slovenije: polazak subotom, povratak subotom Preko Maarske, Austrije (Bea): polazak utorkom, povratak srijedom

AUTOBUSKI PRIJEVOZ
GODINJI ODMORI I LJETOVANJA Turska, Tunis, Egipat, crnogorsko primorje PUTOVANJA, EKSKURZIJE, IZLETI PRODAJA AVIO-KARATA SAJAMSKE I SPORTSKE MANIFESTACIJE

Tel: 0172/2774170

Bestattungsdienst Dankovi
Mi Vam nudimo: Prijevoz denaza iz svih Evropskih zemalja za BiH, Sandak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredita, sreivanje dokumentacije, prijevoz specijalnim pogrebnim vozilom, najpovoljnije usluge Opremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Dankovi.
Kontakt telefoni: +49/4065033854 +381/20315800 +381/644434312 Suljo ef. Dankovi: +49/17649016539

ki ds
Tel: 0172/311 36 29

KOMPLETAN BEBI PROGRAM GARDEROBA ZA DJECU DO 15 GODINA FARMERKE, TRENERKE, DUKSERICE, BADEN MANTILII, HALJINICE ZA CURICE...

fa sh io n