1.

Neznalica se poznaje po tome to je umiljen, to

se raspravlja o onome to ga se nikako ne tie i to
drugima zabranjuje neto a sam ga ini!

2. Spominjanje Allaha je lijek, dok je spominjanje
ljudi bolest!

3. Kada prestane kia padati odmah zaboravimo na
kiobran.

4. Kada proe srdba naie tuga.

5. Kada lija ostara i vrane joj dlake upaju.

6. Razum se poznaje po mudrosti dok se srce poznaje
po hrabrosti.

7. U prirodi je svakog ovjeka da voli svoj vatan.

8. Potreba za saburom je vea od bilo koje potrebe.

9. Sadaka odvraa od zla, otklanja iskuenja, gui
grijeh, uva imetak i priskrbljava opskrbu.

10. Ljudi dolaze do izraaja onda kada se mijenjaju
situacije.

11. U ljepoti morala je prostranost opskrbe.

12. Sve ima svoj jezik jezik vremena je stih.

13. urba govori prije nego sazna, odgovara
prije nego razumije i donosi odluke prije nego
razmisli.

14. Tijelo odmara onda kada se malo jede, dua
odmara onda kada se malo grijei, srce odmara onda
kada se malo brii dok jezik odmara onda kada se
malo zbori.

15. Daleko li je ono to je ve prolo, a blizu li je ono
to tek treba doi!

16. Udjeljujte meusobno poklone voljeete se!

17. Nije fekih/pametna osoba ona koja na
belaj/iskuenje ne gleda kao na niimet/blagodat, i
koja na uivanje ne gleda kao na musibet/nesreu!

18. ovjek ostaje bez opskrbe zbog grijeha kojeg ini!

19. Srce ahmaka/glupana, je u njegovim ustima, dok
je jezik razumnog u njegovom srcu!

20. Govori hajr obogatie, ustegni se od era
spasie se.

21. Malo istine odagnava mnogo neistine.

22. Sveite niimete ukrom/zahvalom.

23. Sabur je na lijep nain se nositi s iskuenjima.

24. Ljudi su ranije bili plodovi bez trnja, a danas su
ljudi trnje bez plodova.

25. Sve veze propadaju osim one koja je
uspostavljena u ime Allaha i zbog Allaha.

26. Sve ljude moe kupiti osim baba i majke.

27. Svega to ima vie cijena mu slabi, izuzev lijepog
ponaanja to ga ima vie cijena mu vea.

28. Jedi ono to se svia tebi, a oblai ono to se
svia ljudima.

29. Bolje ti je da ti prijatelj jednu mudru rije da nego
li pare, zbog toga to te pare mogu oholim uiniti,
dok e te mudrost pravom putu uputiti.

30. Svako misli da je njegov pti soko.

31. Koliko li je postaa pokvarilo svoj post svojim
pokvarenim jezikom ili loim mislima. Nije cilj posta
samo ogladniti i oedniti, ve je cilj posta odgojiti se
i poboljati!

32. Istrauj svoje mahane isto onako kako ti ih tvoj
neprijatelj istrauje.

33. Budi izdrljiv onda kada neugodnosti nastupe!

34. Nema biranja onda kada se u nudi.

35. Nemoj se druiti niti s ahmakom niti s
grijenikom; ahmak e te poniziti sa svake strane,
dok e ti grijenik uljepavat svoj grijeh, a eljee da
postane poput njega!

36. Nemoj prodavati hejbet utnje za jeftinu priu.

37. Nemoj ostavljati prvog prijatelja, jer drugi nee
imati u tebe povjerenja.

38. Nemoj bacati kamen u bunar iz kojeg pije!

39. Bogat si sve dok si prav.

40. Konsultuj se samo s onima koji se Allaha boje!

41. Ne trai ono to ne zasluuje!

42. Ne buni se u pitanjima koji te se ne tiu.

43. Ne radi ono to ti ne koristi!

44. Ne daji vuku ovce na uvanje!

45. Ne budi puno sladak kako te ljudi ne bi odmah
pojeli, niti puno gorak kako te ne bi odmah
ispljunuli!

46. Nemoj se igrati s uglednim ovjekom kako se
ne bi on poigrao s tobom, a niti sa starijom osobom
kako ti ne bi napakostio!

47. Ne gledaj u to koliko je mali grijeh kojeg si
poinio, ve gledaj u to kako je velik Onaj prema
kome si se ogrijeio!

48. Nema hajra u slasti za kojom dolazi muka i
kajanje!

49. Laov se ne uzima u obzir.

50. Nema malog grijeha s ustrajavanjem a niti
velikog grijeha s istigfarom.

51. Nema ponosa onaj ko ga trai samo za sebe

52. Nema djela onaj ko nema dobrog nijjeta.

53. Onaj koji jede a zahvalan je poput je onoga koji
posti i sabura.

54. Svaki mudtehid ima nagradu.

55. Srea je kada si ist i bistar umom i srcem, i ist i
zdrav tjelom i srcem.

56. No i dan rade na tebi stoga radi i ti na njima!

57. Nije veliina u tome da savlada jakog, ve je
veliina u tome da ima insafa prema slabijem od
sebe!

58. Nije pametno to da stie dunjaluk a da
upropasti sebe!

59. Nije hrabrost u tome da prihvata ona miljenja
koja ti se sviaju i koja ti odgovaraju, ve je hrabrost
u tome da podnese i drugaije miljenje.

60. Bezobrazna osoba se ne moe zasramiti!

61. Blagost se poznaje tek pri srdbi.

62. Ne plai se orao od pileeg vriska!

63. Najskuplje to moe kupiti imetkom tvojim jeste
tvoj obraz.

64. Nagrada za dobro je dobro.

65. Nije propao onaj koji se konsultovao.

66. Uvjek sam pio ali se nisam napio, a kada sam
spoznao Allaha, napojen sam pa makar i ne pio!

67. Nema vee kazne za jednog ovjeka od tvrdoe
srca.

68. Ne ivi onaj ko ivi u strahu!

69. Nije umro onaj ko je umro hrabro!

70. Ogledalo posljedica je u rukama pametnih.

71. Ko se uva Allaha Allah e ga sauvat!

72. Ko bude poboan u mladosti stei e mudrost u
starosti!

73. Kome je omoguena tevba nije mu uskraen
kabul.

74. Kome je omoguena zahvala nije mu uskraena
poviica.

75. Dobroinstvo prema roditeljima je faktor sree.

76. Ko umisli da je put dugaak oslabie u hodu.

77. Najvee dobroinstvo je oprostiti onda kada se u
mogunosti kazniti.

78. Onaj kome su neznalice drugovi i sam je
neznalica!

79. Iz sjemenke raste drvo.

80. Potovanija je ona osoba koja se manje smije.

81. Vie je u ibadetu ona osoba koja manje jede.

82. Mudrija je ona osoba koja manje zbori.

83. Skruenija je ona osoba koja obara pogled.

84. Ko se podui Kuranu poraste mu cijena.

85. Ko djeli vodi!

86. uvaj jezik spasie se i na dunjaluku i na
ahiretu.

87. Ko se Allaha boji Allah e sve ostale njim
zaplaiti, a ko se Allaha ne boji Allah e uiniti da
se od svega boji!

88. Najbolji odabir je druenje s dobrima (suhbetul-
ahjar).

89. Ko opriava i iri neki grijeh poput onoga je koji
ga ini.

90. Ko napada one koji su manji od njega pada mu
ugled.

91. Ko spozna Allaha, on ga i zavoli,a ko spozna
dunjaluk od njega se odbije!

92. Propale osobe su one koje postupaju u skladu sa
sumnjama a ostavljaju ubjeenje!

93. Ko nas vara nije od nas.

94. Ko zbori ono to ne treba sluae ono to ne
treba!

95. Kome stid oslabi i drutvo mu oslabi.

96. Ko ne sabura na iskuenjima taj nije
razi/zadovoljan kada i kadrom!

97. Ako ti rijei nisu mudrost onda su ti glupost.

98. Ako ve nisi poduio dijete nekom poslu onda
si ga nauio da krade!

99. Ko sebe precijeni ljudi e ga preopteretiti!

100.Ko se srami od ljudi a ne srami se sam od sebe
sam kod sebe nema nikakvu vrijednost!

101. Proi se prekomjerne prie, stei e mudrost.

102. Nemoj se kaiti sa ljudima, jer ti jo ne zna
kakvu ti zamku moe postaviti blaga osoba, niti kako
te moe iznenaditi pokvarenjak.

103. Neka ti smirenost prestie brzinu!

104. Dri se onoga to ti je od koristi, a mani se prie
svijeta.

105. uvaj glavu i ono to pamti, i stomak s onim to
je unutra.

106. Izbaci pohlepu iz svog srca , odvezao si svoje
noge.

107. Propao je ko je prodao vjeno za prolazno.

108. Ako hoe da ubjedi mukarca u neto prii
mu razumu, a ako hoce da ubjedi enu u neto
prii joj srcu.

109. Kada se lopovi posvaaju pronae se
ukradeno.

110. Kada se popravi ponaanje nekog ovjeka
mnogi se ele pitati s njim, a malo ima neprijatelja;
teke stvari mu postaju lake, a osora srca prema
njemu postaju blaga. (Maverdi)

111. Ako uje nekog ovjeka kako ti pripisuje dobro
koje nisi uinio, onda nemoj biti siguran da ti nee
pripisat i zlo koje nisi uinio.

112. Kada te napadne pria pomogni se utnjom.

113. Svoje potrebe namiruj utnjom.

114. Puno inite dobra djela, zbog toga to puno
grijeite!

115. Najblii su vatri oni koji se lahko pale!

116. Popravi prvo sam sebe, pa e ti se ljudi
popraviti.

117. Isputanje prilike je neprilika.

118. Isplati radnika prije nego mu se osui znoj na
rukama.

119. Pomogni svog brata pa makar i glasom.

120. Najbolja spoznaja je kada ovjek spozna sam
sebe; najbolje znanje je kada ovjek ne prelazi ono
to zna; najbolja ljudskost je kada ovjek ne mjenja
vodu svoga lica; najbolje djelo je pomoi
unesreenog.

121. Najbolji ovjek je onaj koji je ponizan a
ugledan je, koji je skroman a imuan je, koji je
pravedan a ima vlast u svojim rukama. (Abdul-
Melik b. Mervan.)

122. Primite opravdanje onome ko se pravda.

123. Najvea je mahana da drugome mahanie ono
to je tvoja mahana.

124. Skrivajte vaa dobra djela isto kao to skrivate i
vaa loa djela.

125. Dijete je svjetiljka kue bez svijetla.

126. Lijepe vijesti hode, dok loe vijesti tre.

127. Priznati istinu je lijepo svojstvo.

128. Sigurnost i bezbjednost jednog mjesta potiu od
tebe.

129. Dani su stranice zato pazite ta po njima piete.

130. Iman-vjerovanje se dijeli na dvoje: na ono koje
te uva od ulaska u vatru, i na ono koje te uva od
vjenog boravka u vatri.

131. Vedrost lica je osnov meuljudskih odnosa.

132. Oholit se nad robovima je niskost.

133. Potreba za dobrim prijateljem je kao potreba za
vodom.

134. Zavist ne nestaje osim smru zavidnika ili
propadanjem onoga na emu se zavidilo!

135. Istina je najotrija sablja.

136. Blagost je sredina izmeu srdbe i slabosti.

137. Ahmakluk(neznanje) je kad izgubi ono to
jedan pametni ima.

138. Dunjaluk je zatvor za vjernika, a dennet za
nevjernika.

139. Pretvaranje je obiljeje licemjera.

140. Sretan je onaj ko se poui drugim.

141. Nesretan je onaj kojim se pouavaju drugi.

142. Zlo ja lako; dobro je zahtijevno.

143. Prsa su riznice tajni, usne su brava, dok je jezik
klju stoga neka svako od vas dobro uva klju
riznica tajni svojih. (Omer b. Abdul-Aziz.)

144. Prijatelj kojeg si stekao poklonima isto tako e
ti ga neko drugi stei poklonima.

145. Razuman je onaj koji se udaljio od harama.

146. Uena osoba je ona koja svijet poziva dobru
svojim primjerom.

147. Opomena prije kazne.

148. Pravda je temelj vladavine.

149. Pravda je najjaa vojska.

150. Razum je ono to ti osvjetljava put.

151. Ugovor je ono ega se mora drati ne bitno
bio sklopljen s muslimanom ili nemuslimanom.

152. Oi vide sve osim same sebe.

153. Srdba poetak joj je ludilo, a kraj kajanje.

154. Kasapina ne moe zastraiti mnogo ovaca.

155. Kalem je ambasador znanja, poslanik ideje i
prevodioc razmiljanja.

156. Zavidnik nema mira

157. Lijepa rije je sadaka.

158. Ko je umoran legnue na kamen da se odmori,
dok se ljenuga ne moe odmoriti ni na perjanom
jastuku.

159. ovjek je onakav kakvim se dri.

160. ovjek je na vjeri svoga druga, stoga pazite s
kim se druite.

161. ovjeka trai ispod njegova jezika.

162. ojstvo je drugo ime za lijepo ponaanje.

163. Ljudi su rudna bogatstva.

164. Nasihat je poput lijeka to gori to bolji.

165. Obaveza je laka od peruke, a tea od brda.

166. Samoa je bolja od pokvarena druga.

167. Dvije stvari se ne odvajaju od lai: velika
obeanja i velika opravdavanja.

168. I dobar konj ponekada posrne.

169. Grijesi utiu na to da ovjek, pored Allaha,
zaboravi sam sebe.

170. Ako se naslauje grijehom, znaj da slast
prolazi, a da grijeh ostaje.

171. Da bi ruu ubrao, mora ruku zavui u trnje.

172. Allah ti je dao svjetlo, stoga ga ne gasi grijehom.

173. Prvi glas kojeg raspoznaje je majin glas.

174. Ipak je iz male sjemenke izniklo onoliko drvo!

175. Najprei oprosta su oni koji su bivali u stanju da
kanjavaju pa su opratali.

176. uvaj se suze jetima, i dove mazluma.

177. Vrata dobroinstva su svima otvorena.

178. Spajaj rodbinsku vezu pa makar i selamom.

179. Jaje danas je bolje od kokoke sjutra.

180. Proi se onoga to te se ne tie biti e
zadovoljan.

181. Ako ouva cvijet imat e plod.

182. Ne kupi pela sa svakog mjesta med.

183. Kontriraj strastima svojim uspjeti e.

184. Dri se onoga to vidi, a batali se onoga to
uje.

185. Dri se od dunjaluka onoga to ti je dato, i
okreni se od onoga to ti nije dato.

186. Sredina je neto najbolje.

187. uvanje jezika je najbolje svojstvo.

188. Najbolji govor je kratak, lijep, saet i zanimljiv.

189. Najbolji ljudi su oni koji su dobroinitelji, i oni
koji tono mjere.

190. Savladat svoju duu je najbolja borba.

191. Minuta sabra ce ti donijeti godine mira.

191. Strah od Allaha je glava mudrosti.

192. Post oka je oborit pogled od harama, i zatvorit
ga pred injenjem razvrata i grijeha.

193. Rana od jezika je dublja od rane koplja.

194. Prema ljudima se ophodi onako kako bi volio da
se oni ophode prema tebi.

195. Posrnue noge je zdravije od posrnua jezika.

196. Zaudit se je onome ko pere noge svoje, a ne
pere srce svoje!

197.Razum ene je u ljepoti, dok je ljepota mukarca
u razumu.