Planiranje u pozoritu je nuno. Planiranje je prevashodno usmereno na koordinaciju velikog broja uesnika u jednom projektu i definisanje procesa u kadrovskom, vremenskom, prostornom, finansijskom i organizacionom smislu. Postoje sledee vrste planpova: 1. !P!"#$%&' P($) *. &$+#,%&' P($) -. .')$)%'/%&' P($) 0. #P!$"',)' P($) 1operativni plan se pravi za celu godinu a u idealnim uslovima i za svaku predstavu2 3. '),!%"'4'#)' P($) 1planiraju se investicije koje mogu biti uloene u zgradu, tehniku...2 Pored ove postoji i druga vrsta podele planova: dugoroni 1za period od 15 god.2 srednjoroni 1za period od 3 god.2 godi6nji 1poklapa se sa kalendarskom godinom 7 sezona u pozoristu traje od 1. septembra do 1.juna2 %vi planovi u pozori6tu su specifini jer se odnose na ivi umetniki rad, najdelikatniju vrstu rada sa velikim stepenom rizika i oslanja se na pretpostavku o dolasku i interesu publike, koji se mogu samo retrispektivno utvrditi. %specifinost u organizaciji kulture podrazumeva ustaljene forme, imanentne take u radu koje proistiu iz karaktera proizvodnje. Osnovne faze rada u pozoritu su: 1. izbor umetnikog dela 1dramskog, muzikog, operskog, baletskog, mjuzikl, dramski tekst iz deije literature, adaptacija knjige...2 *. podela umetnikog zadatka a. prvo ide glavnim nosiocima projekta 1reditelju, scenografu, kostimografu, koreografu, dirigentu...2 b. potom ide glavnim nosiocima uloga 1glumcima, operskim pevaima, baletskim igraima, lanovima hora, orkestra...2 -. tehniki sektor 8 scenska tehnika 8 radionika tehnika 0. uskla9ivanje zadataka :ajednikih slubi 3. individualni rad svakog umetnika 1pored rada na probama neophodan je i rad van proba 8 rad na sebi i rad nad samim sobom2 ;. probe umetnikog ansambla 1kada se svi skupe2 <. rad radionica i uskla9ivanje svih procesa rada u radionicami =. uskla9ivanje svih procesa rada na delu >. generalna proba 15. premijera 1jedinstven i prvi kontakt umetnika i publike na tom zadatku2 11. organizacija prikazivanja predstave