I Definicije i raspored gra"e Esej je kra#i sastav, du$ine oko tri stranica teksta, u kome se obra"uje jedan problem, koji mo$e biti razli!itog nivoa op%tosti. U eseju se daje sa$et pregled autorovog vi"enja tog problema, argumentacija koja bi trebalo da potkrepi navedeno vi"enje, druga!iji na!ini tuma!enja zadatog problema, te mogu#nosti njihovog pore"enja. U pogledu rasporeda gra"e, svaki rad se sastoji od odre"enog broja elemenata. Njihov uobi!ajeni redosled u obimnijim radovima, na primer monografijama, jeste slede#i: naslov, predgovor, sadr$aj, apstrakt (sinopsis), uvod, deo sa definicijama, opisni deo, analiti!ki deo, sa$etak, spisak literature, indeksi, prilozi. Kada je re! o esejima, raspored gra"e, zbog du$ine eseja, mora biti ne%to druga!iji. Eseji sadr$e slede#e elemente: naslovna strana, uvod, deo sa definicijama i analiti!ki deo. Naslovna strana mora sadr$ati naziv institucije (na primer, Fakultet politi!kih nauka), ime i prezime autora, naslov, ime i prezime mentora (osobe koja #e evaluirati rad), mesto i godinu. Naslov treba da bude jasan, jednozna!an, da %to preciznije odre"uje problem i, po$eljno, kratak. Ne sme biti imitacija naslova u ve!ernjoj %tampi. Uvod sadr$i cilj rada, definiciju problema, sa$et pregled prethodnih razmatranja problema, tezu koja se nastoji izvesti radom. Uvod ne sme da pre"e pola stranice, a preporu!ljivo je da to bude svega jedan pasus. U uvodu nema mesta uspomenama iz detinjstva, voljenoj osobi i sli!nim privatnim stvarima ukoliko ona nemaju neki poseban zna!aj, a ni napomenama tipa Ja sam oduvek tragao za istinom ili Moja ljubav prema... Deo sa definicijama sadr$i odre"enje gra"e, metoda, modela i terminologije u radu. Ovaj deo ne sme biti du$i od nekoliko re!enica. Analiti!ki deo sadr$i analizu problema i zaklju!ke. U njemu mora jasno do#i do izra$aja argumentacije koja potkrepljuje tezu iz uvoda, te zaklju!ak koji bi trebalo da sledi iz navedene argumentacije.
II Pristup Pristup se ti!e stava i argumentacije. Rad se mo$e pisati u prvom licu jednine Ja smatram da ovaj problem..., u prvom licu mno$ine Mi smatramo da ovaj problem..., bezli!no Smatra se da ovaj problem... ili nekom kombinacijom ovih pristupa. Najbitnije u izboru jeste da bude potpuno jasno !iji se stavovi, vrednovanja, analize, zaklju!ci iznose i da to ne deluje nametljivo. Rad ne treba da sadr$i izlive ose#anja, nepravde nanete autoru, autorova dobra dela i sli!no, osim ako to nije relevantno za temu. U izno%enju argumenata treba se ograni!iti na argumente za i protiv postavki relevantnih za samu temu rada. Treba izbegavati nejasne argumente, kao, na primer, Razvoj zahteva...,vi%ezna!ne termine, pozivanje na autoritete kao %to su Frojd, Isus, vlada, Marks i drugi umesto sopstvene analize. Tako"e, treba izbegavati logi!ke gre%ke, kao %to su, na primer, argumentum ad hominem Autor je gra!anski sociolog/komunista, tautologije tipa Petar se dobro se"a zato #to ima dobro pam"enje, zbrzana i neutemeljena uop%tavanja, na primer Celokupna srpska inteligencija je..., te prazne tvrdnje, na primer, Ova teorija je genijalna. Najkra#e re!eno tekst mora biti logi!ki i sadr$inski ispravan i baviti se temom.
III Jezi!ke odlike Stil treba da bude jednostavan, re!enica kratka i jasna, bez suvi%nih re!i i re!enica. Cilj teksta je da informi%e, a ne da poka$e autorove pesni!ke sposobnosti. Slaba sadr$ina odevena u pompezan stil deluje sme%no. Izbegavajte otrcane fraze kao %to su Ovim radom poku#a"u da odgovorim na pitanje na koje vekovima nemamo pravi odgovor i sli!ne. Izbegavajte imperativ, jer deluje misionarski i vojni!ki, izbegavajte iskazivanje simpatija i antipatija, jer !itaoca ne zanimaju do$ivljaji va%e du%e u susretu sa makroekonomskim planiranjem, obligacionim pravom ili polo$ajem bazi!nih politi!kih kategorija u nekom delu. Nemojte !itaocu skretati pa$nju jer niste nau!ni saobra#ajac, a kad tekst delite na odeljke, pododeljke i manje delove, potrudite se da potonji logi!ki sledi iz prethodnog ili jasno recite da prelazite na ne%to drugo. Pridr$avajte se va$e#eg pravopisa %ta god mislili o njemu.
IV Op%ta uputstva Pre predaje rada treba uraditi zavr%ne ispravke, na primer da iza zapete i ta!ke postoji razmak, da su re!i pravilno podeljene na slogove pri prenosu u novi red, da me"unaslovi ne ostanu da vise na dnu stranice, da proverite da li su re!enice gramati!ki ispravne i jasne... Propusti ovakve vrste ostavljaju utisak neozbiljnosti i povr%nosti u radu.