1

1
ZNA ZNAC CAJKE AJKE C CELIKA ELIKA
PROIZVODNJA I SVOJSTVA PROIZVODNJA I SVOJSTVA
GRAEVINSKIH GRAEVINSKIH C CELIKA ELIKA
OSNOVE OSNOVE C CELI ELIC CNIH KONSTRUKCIJA NIH KONSTRUKCIJA
Prof.dr.sc Prof.dr.sc. . Adriana Adriana Bjelanovi Bjelanovic c d.i.g d.i.g. .
2
ZNA ZNAC CAJ KE AJ KE C CELIKA ELIKA
Svaki gradevinski materijal ima Svaki gradevinski materijal ima podru podruc cje primjene je primjene u u
kojem je nezamjenjiv ili optimalan i kojeg uvjetuju: kojem je nezamjenjiv ili optimalan i kojeg uvjetuju:
ekonomska prednost (cijene materijala na tr ekonomska prednost (cijene materijala na tr i i tu se tu se
mijenjaju) mijenjaju)
tehni tehnic cka svrsishodnost (npr. mostovi za podizanje ne ka svrsishodnost (npr. mostovi za podizanje ne
rade se u betonskoj izvedbi) rade se u betonskoj izvedbi)
zna znac cajke materijala (mostove velikih raspona ili nebodere ajke materijala (mostove velikih raspona ili nebodere
nije racionalno izvoditi u drvu) nije racionalno izvoditi u drvu)
na nac cin monta in monta e (elementi se sastavljaju na gradili e (elementi se sastavljaju na gradili tu) tu)
estetski zahtjevi ( estetski zahtjevi (fasadne fasadne su stijene obi su stijene obic cno od aluminija) no od aluminija)
3
Industrijska proizvodnja Industrijska proizvodnja eljeza po eljeza poc cela je 1735. godine ela je 1735. godine
Vi Vi e od 3000 godina su e od 3000 godina su c celik / elik / eljezo materijali koji eljezo materijali koji
stalno poti stalno potic cu tehni u tehnic cki napredak ki napredak parni stroj, parni stroj, eljeznica, eljeznica,
automobil, komunika automobil, komunikacijski uredaji cijski uredaji, oprema za , oprema za
istra istra ivanje svemira ivanje svemira
Razvoj Razvoj c celika i pojava novih vrsta elika i pojava novih vrsta c celika potaknuli su i elika potaknuli su i
razvoj drugih gradevinskih materijala razvoj drugih gradevinskih materijala (armirani i (armirani i
prednapeti prednapeti beton). beton).
RAZVOJ I POVIJ ESNI RAZVOJ I POVIJ ESNI
UTJ ECAJ UTJ ECAJ C CELIKA ELIKA
4
Temeljne su zna Temeljne su znac cajke ajke c celika sljede elika sljedec ce: e:
Raznovrsnost podru Raznovrsnost podruc cja primjene ja primjene
Stalni razvoj novih vrsta Stalni razvoj novih vrsta c celika elika
Materijal za vrhunske tehni Materijal za vrhunske tehnic cke i estetske zahtjeve ke i estetske zahtjeve
Vi Vi estruka mogu estruka moguc cnost prerade nost prerade
Povoljni ekonomski pokazatelji Povoljni ekonomski pokazatelji
Recikli Reciklic cnost nost ili obnovljivost ili obnovljivost
Ekolo Ekolo ka prednost ka prednost
Velike rezerve sirovina u prirodnim resursima i Velike rezerve sirovina u prirodnim resursima i
recikliranom materijalu recikliranom materijalu
Vrhunska tehnologija proizvodnje Vrhunska tehnologija proizvodnje
PREGLED TEMELJ NIH PREGLED TEMELJ NIH
ZNA ZNAC CAJ KI AJ KI C CELIKA ELIKA
5
1. 1. RAZNOVRSNOST PODRU RAZNOVRSNOST PODRUC CJ A J A
PRIMJ ENE PRIMJ ENE
Povoljna svojstva i Povoljna svojstva i irok izbor proizvoda svrstavaju irok izbor proizvoda svrstavaju c celik elik
u nezaobilazan materijal u nezaobilazan materijal iroke primjene (graditeljstvo, iroke primjene (graditeljstvo,
strojarstvo, brodogradnja, elektrotehnika, medicina, strojarstvo, brodogradnja, elektrotehnika, medicina,
automobilska, aeronauti automobilska, aeronautic cka industriji itd.), a za pojedine ka industriji itd.), a za pojedine
je proizvode i dominantan materijal postavljaju li se je proizvode i dominantan materijal postavljaju li se
vrhunski zahtjevi u kvaliteti i obradi materijala. vrhunski zahtjevi u kvaliteti i obradi materijala.
C Celik se u graditeljstvu koristi u sljede elik se u graditeljstvu koristi u sljedec cim podru im podruc cjima: jima:
Hale i zgrade Hale i zgrade Mostovi Mostovi
Platforme za naftu Platforme za naftu Stupovi dalekovoda Stupovi dalekovoda
Televizijski tornjevi Televizijski tornjevi Silose i rezervoari Silose i rezervoari
6
Nove vrste Nove vrste c celika imaju pobolj elika imaju pobolj ana svojstva koja ih ana svojstva koja ih c cine ine
podobnima za primjenu u specifi podobnima za primjenu u specific cnim uvjetima nim uvjetima
(gr (gradevine posebne namjene adevine posebne namjene naftne platforme, naftne platforme,
rezervoari i cjevovodi rezervoari i cjevovodi ) i u ekonomi ) i u ekonomic cnijim nijim
konstrukcijama (manja vlastita te konstrukcijama (manja vlastita te ina ina ve vec ca nosivost). a nosivost).
Razvoj novih vrsta Razvoj novih vrsta c celika usmjerava se na pove elika usmjerava se na povec canje anje
trajnosti ( trajnosti ( eljezni eljeznic cke ke ine) te na pove ine) te na povec canje otpornosti na anje otpornosti na
koroziju i visoke temperature (slabe to koroziju i visoke temperature (slabe toc cke ke c celika). elika).
2. 2. STALNI RAZVOJ NOVIH STALNI RAZVOJ NOVIH
VRSTA VRSTA C CELIKA ELIKA
2
7
Tendenciju izvodenja visokih zgrada najbolje prati Tendenciju izvodenja visokih zgrada najbolje prati c celik elik
dana dana nje kvalitete, a omogu nje kvalitete, a omoguc cava je razvoj koncepta ava je razvoj koncepta
nosivih sustava i tehnologije gradenja nosivih sustava i tehnologije gradenja. .
3. 3. MATERIJ AL ZA VRHUNSKE MATERIJ AL ZA VRHUNSKE
ZAHTJ EVE ZAHTJ EVE
Visoke zgrade Visoke zgrade c celi elic cnog skeleta ( nog skeleta ( Guinnes Guinnes Book Book of Structures of Structures ) )
9
Idejna rje Idejna rje enja mosta preko Gibraltara enja mosta preko Gibraltara

P
r
i
m
j
e
n
a

P
r
i
m
j
e
n
a

c c
e
l
i
k
a

s
v
e

j
e

e
l
i
k
a

s
v
e

j
e

r
a
r
a

i
r
e
n
i
j
a

i

u

i
r
e
n
i
j
a

i

u

m
o
s
t
o
g
r
a
d
n
j
i
m
o
s
t
o
g
r
a
d
n
j
i
. .
10
Ekonomi Ekonomic cnost primjene nost primjene c celika zasnovana je na razli elika zasnovana je na razlic citim itim
mogu moguc cnostima oblikovanja i prerade elemenata. nostima oblikovanja i prerade elemenata.
Mogu Moguc cnosti prerade jesu: nosti prerade jesu:
Valjanje profila u vru Valjanje profila u vruc cem postupku em postupku
Hladno oblikovanje Hladno oblikovanje tankostijenih tankostijenih profila profila
Kovanje Kovanje
Lijevanje i sl. Lijevanje i sl.
4. 4. VI VI ESTRUKA MOGU ESTRUKA MOGUC CNOST NOST
PRERADE PRERADE
11 Elementi za izradu Elementi za izradu c celi elic cnih konstrukcija nih konstrukcija 12
Sklop sastavljen od osnovnih Sklop sastavljen od osnovnih c celi elic cnih elemenata nih elemenata
3
13
Veliki izbor Veliki izbor c celi elic cnih elemenata i razvoj njihove nih elemenata i razvoj njihove
proizvodnje omogu proizvodnje omoguc cava visoku tehni ava visoku tehnic cku razinu izvedbe ku razinu izvedbe
i optimalnost primjene, a najva i optimalnost primjene, a najva niji parametar niji parametar
ekonomi ekonomic cnosti jest povoljan omjer vlastite te nosti jest povoljan omjer vlastite te ine i ine i
raspona elementa. raspona elementa.
5. 5. POVOLJ NI EKONOMSKI POVOLJ NI EKONOMSKI
POKAZATELJ I POKAZATELJ I
Tri generacije trapezno oblikovanih Tri generacije trapezno oblikovanih tankostijenih tankostijenih limova limova
q = 1,30 kN/ m
2
15
Mogu Moguc cnost recikla nost recikla e jest prednost radi li se o objektima e jest prednost radi li se o objektima
bez povijesne vrijednosti, a bez povijesne vrijednosti, a c cija su uporabna svojstva ija su uporabna svojstva
upitna pa bi odr upitna pa bi odr avanje takve gradevine bilo avanje takve gradevine bilo
nerentabilno i skuplje nego zamjena novim objektom. nerentabilno i skuplje nego zamjena novim objektom.
Demontabilnost Demontabilnost c celi elic cnih konstrukcija i mogu nih konstrukcija i moguc cnost nost
iskori iskori tenja tenja potro potro enog enog materijala za dio nove sirovine materijala za dio nove sirovine
zna znac cajna je prednost ajna je prednost c celika pred betonom ( elika pred betonom (cca cca 50% 50%
ukupne proizvodnje ukupne proizvodnje c celika dobiva se recikla elika dobiva se recikla om). om).
6. 6. RECIKLI RECIKLI C CNOST NOST
MATERIJ ALA MATERIJ ALA
16
eljezo je prirodan materijal i ne zagaduje okoli eljezo je prirodan materijal i ne zagaduje okoli kao ni kao ni
tvari na koje se razla tvari na koje se razla e e c celi elic cni / ni / eljezni otpad. eljezni otpad.
7. 7. EKOLO EKOLO KA KA
PREDNOST PREDNOST
8. 8. OSIGURANE REZERVE SIROVINA OSIGURANE REZERVE SIROVINA
Kemijski element Kemijski element eljezo ( eljezo (Fe Fe) zastupljen je s 5,6% u ) zastupljen je s 5,6% u
Zemljinoj kori, a recikla Zemljinoj kori, a recikla a osigurava 50% nove sirovine. a osigurava 50% nove sirovine.
17
Moderna proizvodnja Moderna proizvodnja c celika obradom u vakuumu daje elika obradom u vakuumu daje
materijalu vrlo visoka svojstva. materijalu vrlo visoka svojstva.
U zadnjih 25 godina, potro U zadnjih 25 godina, potro nja koksa se u proizvodnji nja koksa se u proizvodnji
smanjila za 2/3 smanjila za 2/3 to smanjuje i koli to smanjuje i kolic cinu otpadnog inu otpadnog
materijala (neuporabljiva materijala (neuporabljiva ljaka) deponiranog u prirodu. ljaka) deponiranog u prirodu.
Za 80% se snizila emisija pra Za 80% se snizila emisija pra ine koju proizvode ine koju proizvode
c celi elic cane. ane.
Linz Linz Donovan Donovan (LD) postupak smanjio je utro (LD) postupak smanjio je utro ak ak
energije i vrijeme proizvodnje deset puta, a kvaliteta energije i vrijeme proizvodnje deset puta, a kvaliteta
Siemens Siemens Martin (SM) postupka se zadr Martin (SM) postupka se zadr ala. ala.
9. 9. VRHUNSKA TEHNOLOGIJ A VRHUNSKA TEHNOLOGIJ A
PROIZVODNJ E PROIZVODNJ E
18
PROIZVODNJ A I SVOJ STVA PROIZVODNJ A I SVOJ STVA
GRAEv!NSK!H GRAEv!NSK!H C CELIKA ELIKA
Temeljni pojmovi Temeljni pojmovi
Postupci proizvodnje i lijevanje Postupci proizvodnje i lijevanje c celika elika
Utjecaj prate Utjecaj pratec cih i ih i legiraju legirajuc cih ih elemenata na svojstva elemenata na svojstva
Metalografska Metalografska svojstva, transformacije u svojstva, transformacije u eljeznim eljeznim
legurama i termi legurama i termic cka obrada ka obrada c celika elika
Karakteristi Karakteristic cne veli ne velic cine i definicije osnovnih svojstava ine i definicije osnovnih svojstava
Hipoteze loma i te Hipoteze loma i tec cenja enja
Umornost materijala Umornost materijala
vrste gradevinskih vrste gradevinskih c celika elika
Proizvodi valjanja Proizvodi valjanja
4
19
1. 1. TEMELJ NI TEMELJ NI
POJ MOVI POJ MOVI
Tri su glavna pogona:
a) Pogon visokih pei sirovo eljezo iz rudace
b) Pogon eliane celik se lijeva kontinuirano ili u
blokove (konverteri, visoke peci, elektropeci)
c) Pogon valjaonice izrada osnovnih celicnih proizvoda
Proizvodnja Proizvodnja c celika elika
u u eljezarama eljezarama
Tekuci metal dobiven lijevanjem nema daljnjih obrada
C Celi elic cni lijev ni lijev
Postupak redukcije kisika iz sirovog celika (procicavanje)
Dezoksidacija Dezoksidacija
Postupak prerade sirovog eljeza u sirovi celik ugljik i
prateci elementi uklanjaju / reduciraju se sagorijevanjem
Pro Proc ci i c cavanje avanje
Dobiven procicavanjemiz sirovog eljeza viak kisika
Sirovi Sirovi c celik elik
Pocetak proizvodnje celika pri temperaturi od 1600C
dodavanjemeljezne rudace, koksa i kreca
Visoka pe Visoka pec c
eljezo iz visokih peci jo uvijek nije daljnje obradeno
Sirovo Sirovo eljezo eljezo
Smjesa eljeza, ugljika, pratecih i legirajucih elemenata
C Celik elik
20
2. 2. FAZE I POSTUPCI PROIZVODNJ E FAZE I POSTUPCI PROIZVODNJ E
C CELIKA ELIKA
Osnovne faze proizvodnje Osnovne faze proizvodnje c celika elika variranje kisika i ugljika variranje kisika i ugljika
I. FAZA I. FAZA u visoke pe u visoke pec ci ubacuje se i ubacuje se eljezna ruda, koks i eljezna ruda, koks i
vapnenac vapnenac. Pri temperaturi od 1600 . Pri temperaturi od 1600 C ve C vec cina materijala ina materijala
izlaze kao plinovi ili se skupljaju kao drozga. izlaze kao plinovi ili se skupljaju kao drozga.
Sirovo Sirovo eljezo eljezo, skupljeno na dnu pe , skupljeno na dnu pec ci, lijeva se u kalupe i i, lijeva se u kalupe i
sadr sadr i i 3,5 3,5 4,25% ugljika. 4,25% ugljika.
II. FAZA II. FAZA u u c celi elic canama se anama se sirovom sirovom eljezu eljezu sni sni ava udio ava udio
ugljika, a kisik se reducira ugljika, a kisik se reducira deoksidacijom deoksidacijom(naj (najc ce e c ce se e se
primjenjuje SM ili T postupak pro primjenjuje SM ili T postupak proc ci i c cavanja sirovog avanja sirovog
eljeza). eljeza).
C Celik elik je je kovna kovna slitina slitina eljeza, sadr eljeza, sadr i i 1,7 1,7 2,06% ugljika 2,06% ugljika
(ili vi (ili vi e, ovisno o udjelu drugih elemenata). e, ovisno o udjelu drugih elemenata).
III. FAZA III. FAZA daljnja obrada daljnja obrada c celika u valjaonicama gdje se elika u valjaonicama gdje se
iz iz ingota ingota dobivaju dobivaju valjani profili. valjani profili.
Bessemer Bessemer Birne Birne postupak postupak
(1855.) (1855.)
Pro Proc ci i c cavanje sirovog avanje sirovog
eljeza dovodom zraka eljeza dovodom zraka
pod pritiskom u kiselo pod pritiskom u kiselo
ozidanom ozidanom konverteru konverteru. .
Proizvodnja zahtijeva Proizvodnja zahtijeva
sirovo sirovo eljezo iz eljezo iz vedske, vedske,
siroma siroma no fosforom. no fosforom.
Siemens Siemens Martin postupak Martin postupak
(1865.) (1865.)
Pro Proc ci i c cavanje sirovog avanje sirovog
eljeza u ognji eljeza u ognji tu pomo tu pomoc cu u
ostatka zraka u plamenu ostatka zraka u plamenu
plina i dodatku plina i dodatku c celi elic cnog nog
otpada. Proizvod je otpada. Proizvod je
troska troska dobre kvalitete. dobre kvalitete.
Thomas Thomas postupak postupak (1880.) (1880.)
Sli Slic can B postupku, ali je an B postupku, ali je konverter konverter bazi bazic can an, a tro , a tro kovni je kovni je
materijal vapnenac. materijal vapnenac.
Linz Linz Donawitz Donawitz postupak postupak (1950.) (1950.)
Pro Proc ci i c cavanje puhanjem tehni avanje puhanjem tehnic cki ki
c cistog kisika na teku istog kisika na tekuc ce sirovo e sirovo
eljezo pri temperaturi 2500 eljezo pri temperaturi 2500 C. C.
C Celik siroma elik siroma an ugljikom je te an ugljikom je te i i i i
tone. Kvalitete je SM tone. Kvalitete je SM c celika, ali je elika, ali je
proizvodnja 10 puta kra proizvodnja 10 puta krac ca. a.
Elektro pe Elektro pec ci i
Skupa proizvodnja ograni Skupa proizvodnja ogranic cava primjenu. Dobiva se ava primjenu. Dobiva se legirani legirani
c celik velike elik velike c cvrsto vrstoc ce i s malim udjelom gre e i s malim udjelom gre aka. aka.
Dupleks Dupleks postupak postupak
Kombinacija npr. B i SM tra Kombinacija npr. B i SM tra i veliki investicijski tro i veliki investicijski tro ak, ali ak, ali
tedi gorivo i produ tedi gorivo i produ ava vijek pe ava vijek pec ci. i.
24
3. 3. LIJ EVANJ E LIJ EVANJ E
C CELIKA ELIKA
C Celik s niskim postotkom ugljika sadr elik s niskim postotkom ugljika sadr ava nakon ava nakon
pro proc ci i c cavanja previ avanja previ e kisika koji se mora reducirati kako e kisika koji se mora reducirati kako
ne bi prouzro ne bi prouzroc cio tzv. io tzv. crveni lom crveni lom na kraju postupka na kraju postupka
pro proc ci i c cavanja u avanja u konverter konverter se dodaje se dodaje feromangan feromangan. .
Dva su na Dva su nac cina skru ina skruc civanja sirovog ivanja sirovog c celika elika lijevanjem: lijevanjem:
Blokovima u Blokovima u kokilni kokilni lijev lijev (proizvod je (proizvod je neumireni neumireni ili umireni ili umireni
c celik elik) )
Kontinuirani u Kontinuirani u bezdani lijev bezdani lijev (moderni postupak tijekom (moderni postupak tijekom
kojeg se sirovi kojeg se sirovi c celik u teku elik u tekuc cem stanju em stanju kontinuirano lijeva u kontinuirano lijeva u
velike plo velike ploc ce e, a one se zatim izrezuju u manje komade) , a one se zatim izrezuju u manje komade)
5
25
KOKILNI LIJ EV KOKILNI LIJ EV
C CELIKA ELIKA
Kad se skru Kad se skruc civanje u posudi ivanje u posudi
kokili kokili dogada tako da dogada tako da c celik kipi, elik kipi,
dobiva se tzv. dobiva se tzv. neumireni neumireni c celik. elik.
Dodavanjem silicija lijevanjem Dodavanjem silicija lijevanjem
u u kokilu kokilu, skru , skruc civanje nastaje u ivanje nastaje u
mirnom stanju i dobiva se tzv mirnom stanju i dobiva se tzv. .
umireni umireni c celik. elik.
Dodavanjem aluminija koji ve Dodavanjem aluminija koji ve e kisik i du e kisik i du ik dobije se ik dobije se
dvostruko umireni dvostruko umireni c celik. elik.
U novije se vrijeme koristi postupak U novije se vrijeme koristi postupak prolaza prolaza c celika kroz elika kroz
vakuum komoru vakuum komoru c cime mu se znatno pove ime mu se znatno povec cava kvaliteta. ava kvaliteta.
26
4. 4. UTJ ECAJ PRATE UTJ ECAJ PRATEC CIH I LEGIRAJ U IH I LEGIRAJ UC CIH IH
ELEMENATA NA SVOJ STVA ELEMENATA NA SVOJ STVA
C Celik elik je legura je legura eljeza, ugljika, prate eljeza, ugljika, pratec cih i planski ih i planski
legiraju legirajuc cih ih elemenata. elemenata.
Prate Pratec ci elementi i elementi djeluju povoljno ili nepovoljno, a zbog djeluju povoljno ili nepovoljno, a zbog
tehnologije proizvodnje nije ih mogu tehnologije proizvodnje nije ih moguc ce izbje e izbjec ci. i.
Legiraju Legirajuc ci i elementi elementi su proizvod planskog dodavanja i su proizvod planskog dodavanja i
utjecaja na svojstva utjecaja na svojstva c celika tijekom proizvodnje. elika tijekom proizvodnje.
Ugljik Ugljik je najva je najva nija komponenta nija komponenta c celika i bitno mu mijenja elika i bitno mu mijenja
mehani mehanic cka svojstva ka svojstva udio ugljika ne smije prije udio ugljika ne smije prijec ci 2% da i 2% da
bi se postigla dobra bi se postigla dobra zavarljivost zavarljivost c celika (sigurnost od elika (sigurnost od
krtog loma) krtog loma)
27
SASTAV SASTAV C CELIKA I UTJ ECAJ ELIKA I UTJ ECAJ
NA SVOJ STVA NA SVOJ STVA
28
KARAKTERISTI KARAKTERISTI C CNE VRIJ EDNOSTI NE VRIJ EDNOSTI
ELJEZA ! GRAEv!NSKOG ELJEZA ! GRAEv!NSKOG C CELIKA ELIKA
C Cisto isto eljezo eljezo je vrlo mekano i nije gradevinski materijal je vrlo mekano i nije gradevinski materijal
29
UTJ ECAJ UGLJ IKA NA MEHANI UTJ ECAJ UGLJ IKA NA MEHANI C CKA KA
SVOJ STVA SVOJ STVA C CELIKA ELIKA
Ovisnost koli Ovisnost kolic cine ugljika i ine ugljika i
mehani mehanic ckih svojstava kih svojstava c celika elika
f f
u u
c cvrsto vrstoc ca a c celika elika
relativno relativno izdu izdu enje enje pri pri
lomu lomu
Postotak ugljika u dobro
zavarljivimcelicima
(sigurnost od krtog loma)
ne smije prelaziti 0,2%
Dijagram Dijagram f f
u u
u ovisnosti od % C u ovisnosti od % C
6
Dijagram Dijagram dijagram za gradevinski dijagram za gradevinski c celik s elik s 0,2%C 0,2%C Podru Podruc cje pobolj je pobolj anja u ovisnosti o %C anja u ovisnosti o %C
33
OSTALI LEGIRAJ U OSTALI LEGIRAJ UC CI I
ELEMENTI U ELEMENTI U C CELIKU ELIKU
MANGAN MANGAN pove povec cava ava c cvrsto vrstoc cu i u i zavarljivost zavarljivost, slu , slu i za i za
dezoksidaciju dezoksidaciju i ve i ve e nepo e nepo eljni sumpor u eljni sumpor u MnS MnS
SILICIJ SILICIJ pove povec cava tvrdo ava tvrdoc cu, vla u, vlac cnu nu c cvrsto vrstoc cu i granicu u i granicu
popu popu tanja, smanjuje relativno tanja, smanjuje relativno izdu izdu enje enje i sposobnost i sposobnost
hladnog oblikovanja, a koli hladnog oblikovanja, a kolic cina iznad 0,5% smanjuje i ina iznad 0,5% smanjuje i
zavarljivost zavarljivost te tako pove te tako povec cava opasnost krtog loma ava opasnost krtog loma
FOSFOR FOSFOR sklon je segregaciji u pojedinim dijelovima sklon je segregaciji u pojedinim dijelovima
c celi elic cnih profila, osjetno sni nih profila, osjetno sni ava ava ilavost, ali pove ilavost, ali povec cava ava
postojanost na koroziju postojanost na koroziju
SUMPOR SUMPOR jo jo je vi je vi e od fosfora sklon segregaciji, e od fosfora sklon segregaciji,
smanjuje sposobnost zavarivanja i smanjuje sposobnost zavarivanja i ilavost ilavost
34
OSTALI LEGIRAJ U OSTALI LEGIRAJ UC CI I
ELEMENTI U ELEMENTI U C CELIKU ELIKU
KISIK KISIK oksidi i silikati koji nastaju tijekom oksidacije oksidi i silikati koji nastaju tijekom oksidacije
mogu prouzro mogu prouzroc citi stvoriti vlaknastu strukturu iti stvoriti vlaknastu strukturu c celika elika
(poput drva) koja je (poput drva) koja je tetna jer pove tetna jer povec cava mogu ava moguc cnost nost
terasastog loma. terasastog loma.
Terasasti lom Terasasti lom
materijala materijala
35
OSTALI LEGIRAJ U OSTALI LEGIRAJ UC CI I
ELEMENTI U ELEMENTI U C CELIKU ELIKU
DU DU IK IK tetan kad je prisutan u nevezanom obliku jer tetan kad je prisutan u nevezanom obliku jer
pove povec cava mogu ava moguc cnost pojave krtog loma i sklonost nost pojave krtog loma i sklonost
starenju, a koristan kad je kemijski vezan u obliku starenju, a koristan kad je kemijski vezan u obliku
aluminijskog nitrata (oblik prisutnosti du aluminijskog nitrata (oblik prisutnosti du ika ne mo ika ne mo e se e se
utvrditi kemijskom analizom). utvrditi kemijskom analizom).
VODIK VODIK sni sni ava ava ilavost ilavost to je uzrokom krtosti to je uzrokom krtosti
materijala (manja sposobnost zavarivanja) materijala (manja sposobnost zavarivanja)
KROM KROM pobolj pobolj ava ava c cvrsto vrstoc cu, otpornost na koroziju i u, otpornost na koroziju i
habanje habanje
NIKAL NIKAL spre sprec cava krtost pri niskim temperaturama ava krtost pri niskim temperaturama
VANADIJ VANADIJ pove povec cava otpornost na starenje ava otpornost na starenje
36
OSTALI LEGIRAJ U OSTALI LEGIRAJ UC CI I
ELEMENTI U ELEMENTI U C CELIKU ELIKU
MOLIBDEN MOLIBDEN smanjuje smanjuje ilavost ilavost c celika u kojem ga ima u elika u kojem ga ima u
koli kolic cinama od 0,2% do 0,5% i uglavnom kombiniranog inama od 0,2% do 0,5% i uglavnom kombiniranog
s drugim s drugim legiraju legirajuc cim imelementima. elementima.
BAKAR BAKAR pove povec cava otpornost ava otpornost c celika na koroziju elika na koroziju
(obavezan (obavezan dodatak nehrdaju dodatak nehrdajuc cih ih c celika). elika).
VOLFRAM VOLFRAM pove povec cava ava c cvrsto vrstoc cu u c celika na obi elika na obic cnoj i noj i
povi povi enoj temperaturi, kao i tvrdo enoj temperaturi, kao i tvrdoc cu i otpornost na u i otpornost na
habanje uz neznatno habanje uz neznatno izdu izdu enje enje pri lomu. pri lomu.
ALUMINIJ ALUMINIJ slu slu i za i za dezoksidaciju dezoksidaciju (proizvodnja (proizvodnja
umirenog umirenog c celika), ve elika), ve e slobodni du e slobodni du ik ( ik (sitnozrnati sitnozrnati AL AL- -
nitrati) pa raste nitrati) pa raste ilavost, otpornost na starenje i krti lom. ilavost, otpornost na starenje i krti lom.
7
37
LEGIRAJ U LEGIRAJ UC CI ELEMENTI I I ELEMENTI I
PODJ ELA PODJ ELA C CELIKA ELIKA
Podjela Podjela c celika prema postotku elika prema postotku legiraju legirajuc cih ih elemenata elemenata
Obi Obic cni uglji ni ugljic cni ili gradevinski ni ili gradevinski c celici elici
Niskolegiraju Niskolegirajuc ci i c celici elici postotak legura postotak legura < 5% < 5%
Viskokolegiraju Viskokolegirajuc ci i c celici elici postotak legura postotak legura > >5% 5%
Ograni Ogranic cenje postotka nepo enje postotka nepo eljnih elemenata u eljnih elemenata u c celiku eliku
Sumpor Sumpor (S) (S) < <0,05 do 0,06% 0,05 do 0,06%
Fosfor Fosfor (P) (P) < <0,05 do 0,06% 0,05 do 0,06%
Du Du ik ik (N) (N) < <0,008 do 0,012% 0,008 do 0,012%
38
5. 5. OSNOVE METALOGRAFSKIH OSNOVE METALOGRAFSKIH
KARAKTERISTIKA KARAKTERISTIKA C CELIKA ELIKA
C Cestica kristala metala estica kristala metala metalna veza metalna veza se zasniva na se zasniva na
elektrostatskom privla elektrostatskom privlac cenju pozitivnih iona metala i enju pozitivnih iona metala i
negativnih slobodnih elektrona (elektronski plin). negativnih slobodnih elektrona (elektronski plin).
Fizika metala Fizika metala podloga za poznavanje pona podloga za poznavanje pona anja anja
strukture metala strukture metala
C Cestica kristala metala estica kristala metala kristali iona metala i kristali iona metala i
slobodnih elektrona (negativni elektronski plin koji slobodnih elektrona (negativni elektronski plin koji
ispunjava preostali prostor kristala) ispunjava preostali prostor kristala)
40
NORMALNA NAPREZANJ A NORMALNA NAPREZANJ A
C CESTICA KRISTALA ESTICA KRISTALA
Naprezanja Naprezanja c cestica kristala estica kristala
normalnim naponom normalnim naponom
Po Poc cetno stanje etno stanje nenaponsko nenaponsko stanje stanje
kristalne mre kristalne mre ice ice, m , medu atomima edu atomima
djeluju kohezijske sile uravnote djeluju kohezijske sile uravnote ene na ene na
razmaku razmaku . .
Kristalna mre Kristalna mre ica je izlo ica je izlo ena vanjskom ena vanjskom
normalnom naponu normalnom naponu paserazmak paserazmak
medu atomima pove medu atomima povec cao u smjeru ao u smjeru
djelovanja sile na djelovanja sile na ` `( ( = = ` `/ / 1; 1;
= = / /E). E).
Normalni napon dosti Normalni napon dosti e kriti e kritic cnu nu
vrijednost vrijednost
T T
pa se u jednoj medu pa se u jednoj medu- -
kristalnoj ravnini atomi odvajaju kristalnoj ravnini atomi odvajaju
zbog zbog dekohezije dekohezije / razaranja. / razaranja.
41
TANGENCIJ ALNA NAPREZANJ A TANGENCIJ ALNA NAPREZANJ A
C CESTICA KRISTALA ESTICA KRISTALA
Nenaponsko Nenaponsko stanje kristalne mre stanje kristalne mre ice ice
medu atomima djeluju kohezijske sile medu atomima djeluju kohezijske sile
uravnote uravnote ene na razmaku ene na razmaku , , a kristalne a kristalne
ravnine ravnine a a- -a a i i b b- -b b medusobno su okomite medusobno su okomite. .
Kristalna mre Kristalna mre ica je izlo ica je izlo ena vanjskom ena vanjskom
tangencijalnom naponu tangencijalnom naponu pa nastupa pa nastupa
promjena kuta ravnina a promjena kuta ravnina a- -a i b a i b- -b za b za
veli velic cinu inu (G = 0,5 (G = 0,5 E/(1+ E/(1+ ); ); = = / /G). G).
Posmi Posmic cne deformacije izazvane ne deformacije izazvane
naprezanjem naprezanjem c cestica kristala estica kristala
posmi posmic cnim naponom nim naponom
42
TANGENCIJ ALNA NAPREZANJ A TANGENCIJ ALNA NAPREZANJ A
C CESTICA KRISTALA ESTICA KRISTALA
Dostizanje kriti Dostizanje kritic cne vrijednosti ne vrijednosti
smicanja, smicanja,
kr kr
, izaziva pomak , izaziva pomak
kristalnih ravnina za kristalnih ravnina za
medurazmak medurazmak atoma, atoma, . .
Neduatomske Neduatomske sile su u sile su u
ravnote ravnote i i bez djelovanja i i bez djelovanja
vanjskog optere vanjskog opterec cenja. enja.
Djelovanje vanjskog Djelovanje vanjskog
optere opterec cenja izaziva enja izaziva te tec cenje enje
materijala materijala (plasti (plastic cne ne
deformacije). deformacije).
Ravnine a Ravnine a- -a i b a i b- -b ponovo su b ponovo su
medusobno okomite medusobno okomite. .
Posmi Posmic cne deformacije ne deformacije
izazvane naprezanjem izazvane naprezanjem
c cestica kristala posmi estica kristala posmic cnim nim
naponom naponom
8
43
KRISTALNA KRISTALNA
MRE MRE ICA ICA
Kristalna mre Kristalna mre ica u kojoj djeluju kohezijske sile medu ica u kojoj djeluju kohezijske sile medu
atomima jest figura sastavljena od niza spiralnih opruga atomima jest figura sastavljena od niza spiralnih opruga
koje omogu koje omoguc cavaju njene elasti avaju njene elastic cne deformacije. ne deformacije.
Prikaz kristalne mre Prikaz kristalne mre ice ice
44
KRISTALNA KRISTALNA
MRE MRE ICA ICA
Elasti Elastic cna svojstva kristala ovise o smjeru naprezanja pa na svojstva kristala ovise o smjeru naprezanja pa
su za tzv. su za tzv. eljezo eljezo ( (Ferit Ferit) moduli elasti ) moduli elastic cnosti sljede nosti sljedec ci: i:
E = 135 000 N/mm E = 135 000 N/mm
2 2
u smjeru bridova kocke u smjeru bridova kocke
E = 216 000 N/mm E = 216 000 N/mm
2 2
u smjeru dijagonala na plohama u smjeru dijagonala na plohama
E = 290 000 N/mm E = 290 000 N/mm
2 2
u smjeru prostornih dijagonala u smjeru prostornih dijagonala
Usprkos takvoj Usprkos takvoj anizotropiji anizotropiji pojedinih kristala (mikro pojedinih kristala (mikro- -
anizotropija anizotropija), ), c celik je elik je izotropni izotropni materijal materijal jer na makro jer na makro- -
skopskoj razini u svim smjerovima ima pribli skopskoj razini u svim smjerovima ima pribli no jednaka no jednaka
svojstva. svojstva.
E = 210 000 N/mm E = 210 000 N/mm
2 2
srednja vrijednost modula srednja vrijednost modula
elasti elastic cnosti nosti c celika elika
45
TRANSFORMACIJ E U TRANSFORMACIJ E U ELJ EZNIM ELJ EZNIM
LEGURAMA LEGURAMA
Tijekom proizvodnje, Tijekom proizvodnje, c celik se nekoliko puta elik se nekoliko puta
transformira, ovisno o temperaturi i postotku ugljika. transformira, ovisno o temperaturi i postotku ugljika.
46
TRANSFORMACIJ E U TRANSFORMACIJ E U ELJ EZNIM ELJ EZNIM
LEGURAMA LEGURAMA
Transformacije se Transformacije se
dogadaju pri dogadaju pri
konstantnim konstantnim
temperaturama i temperaturama i
bez medusobnog bez medusobnog
mije mije anja faza, a anja faza, a
dodavanjem dodavanjem
legiraju legirajuc cih ih eleme eleme- -
nata, mijenjaju se nata, mijenjaju se
temperature temperature
transformacija. transformacija.
Transformacije kristalnih re Transformacije kristalnih re etki etki
ovisno o temperaturi ovisno o temperaturi
47
TRANSFORMACIJ E U TRANSFORMACIJ E U ELJ EZNIM ELJ EZNIM
LEGURAMA LEGURAMA
Granica pretvaranja Granica pretvaranja
kristala iz kristala iz u u
strukturu ozna strukturu oznac cava ava
se kao linija AC3 i se kao linija AC3 i
za za c celik iznosi elik iznosi
900 900 C C 930 930 C C. .
Transformacije kristalnih re Transformacije kristalnih re etki etki
ovisno o temperaturi ovisno o temperaturi 48
TRANSFORMACIJ E U TRANSFORMACIJ E U ELJ EZNIM ELJ EZNIM
LEGURAMA LEGURAMA
Za gradevinarstvo je va Za gradevinarstvo je va an pojam tzv. an pojam tzv. metalur metalur kog kog
eljeza eljeza sastav sastav eljeza iz kristala eljeza iz kristala ferita ferita ( (Fe Fe, prakti , praktic cki ki
c cisto isto eljezo s 0,08% C) i kristala eljezo s 0,08% C) i kristala eljeznog karbida eljeznog karbida
(Fe (Fe
3 3
C, s C, s max max. 6,7% C). . 6,7% C).
Kristali metalur Kristali metalur kog kog eljeza mogu biti kombinacija eljeza mogu biti kombinacija
ferita ferita, , cementita cementita i i perlita perlita (mje (mje avina avina ferita ferita i i cementita cementita). ).
C Celik se u elik se u metalur metalur kom smislu kom smislu definira kao dvofazni definira kao dvofazni
sustav sustav ferit ferit perlit perlit ili ili ferit ferit cementit cementit. .
Gradevinski Gradevinski c celici elici su su c celici s udjelom ugljika od 0,10% elici s udjelom ugljika od 0,10%
do 0,20%. do 0,20%.
9
49
TRANSFORMACIJ E U TRANSFORMACIJ E U ELJ EZNIM ELJ EZNIM
LEGURAMA LEGURAMA
Dvofazna legura Dvofazna legura eljeza eljeza
50
UTJ ECAJ I NA MEHANI UTJ ECAJ I NA MEHANI C CKA KA
SVOJ STVA SVOJ STVA C CVRSTO VRSTOC CE E C CELIKA ELIKA
Na Na granicu popu granicu popu tanja tanja i i c cvrsto vrstoc cu u c celika elika utje utjec cu: u:
Slobodni atomi (dodavanjem Slobodni atomi (dodavanjem legiraju legirajuc cih ih elemenata) elemenata)
Deformacije u hladnom stanju (vu Deformacije u hladnom stanju (vuc cenje ili enje ili
oblikovanje u hladnom stanju) oblikovanje u hladnom stanju)
Namjerna toplinska obrada otvrdnjavanja (kaljenje Namjerna toplinska obrada otvrdnjavanja (kaljenje
pobolj pobolj avanje) avanje)
Pozornost treba obratiti na opasnost od krtog loma Pozornost treba obratiti na opasnost od krtog loma
( (zavarljivost zavarljivost). ).
51
6. 6. OSNOVE TERMI OSNOVE TERMI C CKE KE
OBRADE OBRADE C CELIKA ELIKA
C Celik za konstrukcije tijekom proizvodnje i prerade elik za konstrukcije tijekom proizvodnje i prerade
do do ivljava niz ivljava niz termi termic ckih obrada kih obrada. .
Planske obrade Planske obrade za postizanje odredenih svojstava za postizanje odredenih svojstava
( ( arenje, kaljenje, pobolj arenje, kaljenje, pobolj anje) anje)
Neplanske obrade Neplanske obradekonstrukcijskihelemenata konstrukcijskihelemenata(zbog (zbog
zavarivanja i nejednolikog hladenja nakon valjanja i zavarivanja i nejednolikog hladenja nakon valjanja i
zagrijavanja) zagrijavanja)
52
ARENJ E ARENJ E
arenje arenje je postupak zagrijavanja i dr je postupak zagrijavanja i dr anja anja c celika na elika na
odredenoj temperaturi odredenoj temperaturi (promjene strukture) s ciljem (promjene strukture) s ciljem
pobolj pobolj anja svojstava anja svojstava normalizacijsko normalizacijsko arenje arenje
(normalizacija) i (normalizacija) i arenje za uklanjanje napona. arenje za uklanjanje napona.
Normalizacijsko Normalizacijsko arenje arenje pobolj pobolj anja svojstava livenog, anja svojstava livenog,
vru vruc ce ili hladno valjanog i kovanog e ili hladno valjanog i kovanog c celika te elika te c celika koji elika koji
je starenjem postao krt. je starenjem postao krt.
arenje za uklanjanje napona arenje za uklanjanje napona reducira vlastite napone reducira vlastite napone
koje u nekim slu koje u nekim sluc cajevima treba razgraditi, a prouzro ajevima treba razgraditi, a prouzroc ceni eni
su zavarivanjem, valjanjem ili hladnim oblikovanjem. su zavarivanjem, valjanjem ili hladnim oblikovanjem.
53
NORMALIZACJ SKO NORMALIZACJ SKO
ARENJ E ARENJ E
Normalizacija Normalizacija
Normalizacija je Normalizacija je
postupak na postupak na
temperaturi iznad temperaturi iznad
linije AC linije AC
3 3
, 900 , 900
950 950 C C c cime ime
eljezo prelazi u eljezo prelazi u
eljezo, a nakon eljezo, a nakon
c cega slijedi ega slijedi
hladenje na zraku hladenje na zraku
bez cirkulacije. bez cirkulacije.
Hladenjem izaziva ponovno Hladenjem izaziva ponovno
pretvaranje u pretvaranje u eljezo . eljezo .
54
ARENJ E ZA UKLANJ ANJ E ARENJ E ZA UKLANJ ANJ E
NAPONA NAPONA
arenje za uklanjanje arenje za uklanjanje
vlastitih napona vlastitih napona
arenje se provodi arenje se provodi
na temperaturi na temperaturi
ispod linije AC ispod linije AC
1 1
(400 (400 450 450 C) bez C) bez
promjene kristalne promjene kristalne
re re etke, ali uz pad etke, ali uz pad
(iznad 300 (iznad 300 C) C)
vla vlac cne ne c cvrsto vrstoc ca i a i
granice popu granice popu tanja tanja
tako da se vlastiti tako da se vlastiti
naponi razgraduju naponi razgraduju
plasti plastic cnom nom
deformacijom. deformacijom.
10
55
Ovisnost svojstava Ovisnost svojstava c celika o temperaturi elika o temperaturi
56
KALJ ENJ E KALJ ENJ E
Postupak naglog hladenja Postupak naglog hladenja c celika prethodno zagrijanog elika prethodno zagrijanog
na temperaturu iznad linije AC na temperaturu iznad linije AC
3 3
. .
Hladenje se provodi vodom Hladenje se provodi vodom, uljem ili zrakom, a svrha , uljem ili zrakom, a svrha
mu je: mu je:
Pove Povec canje tvrdo anje tvrdoc ce ili otpornosti protiv habanja e ili otpornosti protiv habanja
Pove Povec canje anje ilavosti, u kombinaciji s postupkom ilavosti, u kombinaciji s postupkom
napu napu tanja tanja
Smanjenje odnosa granice razvla Smanjenje odnosa granice razvlac cenja prema vla enja prema vlac cnoj noj
c cvrsto vrstoc ci i c cime se pobolj ime se pobolj avaju plasti avaju plastic cna svojstva, u na svojstva, u
kombinaciji s postupkom napu kombinaciji s postupkom napu tanja tanja
57
POBOLJ POBOLJ ANJ E ANJ E
C Celik se rijetko upotrebljava u kaljenom stanju i bez elik se rijetko upotrebljava u kaljenom stanju i bez
daljnje termi daljnje termic cke obrade. ke obrade.
Uobi Uobic cajeno je da se nakon kaljenja zagrijava na neku ajeno je da se nakon kaljenja zagrijava na neku
temperaturu ispod linije AC1. temperaturu ispod linije AC1.
Postupak termi Postupak termic cke obrade nakon kaljenja pri ke obrade nakon kaljenja pri c cemu se emu se
zagrijava na temperaturu ispod AC zagrijava na temperaturu ispod AC
1 1
kako bi se stvorila kako bi se stvorila
struktura koja daje bolja mehani struktura koja daje bolja mehanic cka svojstva zove se ka svojstva zove se
postupak napu postupak napu tanja. tanja.
58
POBOLJ POBOLJ ANJ E ANJ E
Dijagram temperatura Dijagram temperatura vrijeme u postupku pobolj vrijeme u postupku pobolj anja anja
59
POBOLJ POBOLJ ANJ E ANJ E
Postupak pobolj Postupak pobolj anja anja
je kombinacija je kombinacija
postupaka kaljenja i postupaka kaljenja i
napu napu tanja. tanja.
Termi Termic cki obradeni ki obradeni c celici elici
60
7. 7. OSNOVE O VLASTITIM OSNOVE O VLASTITIM
NAPONIMA U NAPONIMA U C CELIKU ELIKU
Mjerenje vlastitih napona Mjerenje vlastitih napona vrlo je slo vrlo je slo en postupak koji en postupak koji
zahtijeva posebne metode jer zahtijeva posebne metode jer nastupanjem plasti nastupanjem plastic cnih nih
deformacija deformacija ne vrijedi ne vrijedi Hooke Hooke- -ov ov zakon zakon tako da tako da
izmjerena veli izmjerena velic cina relativnog ina relativnog izdu izdu enja enja, ,
mjereno mjereno
vi vi e nije e nije
proporcionalna naponu, tj. proporcionalna naponu, tj. = E = E
mjereno mjereno
. .
Vlastiti naponi imaju velik utjecaj na Vlastiti naponi imaju velik utjecaj na problem izvijanja problem izvijanja
tla tlac cnih elemenata nih elemenata zbog mogu zbog moguc ceg utjecaja na njihovu eg utjecaja na njihovu
deformaciju, ali i na deformaciju, ali i na problem umaranja materijala. problem umaranja materijala.
11
61
UZROCI POJ AVE VLASTITIH UZROCI POJ AVE VLASTITIH
NAPONA U NAPONA U C CELIKU ELIKU
Djelomi Djelomic cno zagrijavanje no zagrijavanje ( (zagrijavanje zagrijavanje raste raste
izdu izdu enje enje, a smanjuje se granica popu , a smanjuje se granica popu tanja, tanja,
hladenje hladenje obrnut u obrnut uc cinak). inak).
Zavarivanje Zavarivanje (na mjestu vara lokalno zagrijavanje (na mjestu vara lokalno zagrijavanje
izaziva vla izaziva vlac cne napone dok je u ostatku materijala je ne napone dok je u ostatku materijala je
tlak, pri sprije tlak, pri sprijec cenim deformacijama tijekom grijanja enim deformacijama tijekom grijanja
hladenja nastaju vlastiti naponi hladenja nastaju vlastiti naponi). ).
Valjanje Valjanje (nejednoliko (nejednoliko hladenje zona profila hladenje zona profila, ,
temperaturne razlike medu geometrijskim zonama temperaturne razlike medu geometrijskim zonama
profila, kao i na profila, kao i nac cin hladenja uzrokom su pojave in hladenja uzrokom su pojave
vlastitih napona po popre vlastitih napona po poprec cnom presjeku elementa. nom presjeku elementa. 62
8. 8. KARAKTERISTI KARAKTERISTI C CNE VELI NE VELI C CINE I INE I
DEFINICIJ E OSNOVNIH SVOJ STAVA DEFINICIJ E OSNOVNIH SVOJ STAVA
Neke su definicije ostvarene dogovorno Neke su definicije ostvarene dogovorno
(konvencionalno), ali su utemeljene na geometrijskim i (konvencionalno), ali su utemeljene na geometrijskim i
materijalnim svojstvima materijalnim svojstvima c celika. elika.
Definicije su zasnovane na primjeni metoda mjerenja. Definicije su zasnovane na primjeni metoda mjerenja.
Osnovno je ispitivanje Osnovno je ispitivanje c celika elika vla vlac cna proba na proba pa se i sve pa se i sve
definicije uglavnom ve definicije uglavnom ve u na analizu grafi u na analizu grafic ckog zapisa kog zapisa
( ( dijagram ili radni dijagram dijagram ili radni dijagram c celika elika) i geometrijske ) i geometrijske
promjene uzorka tijekom ispitivanja. promjene uzorka tijekom ispitivanja.
63
VLA VLAC CNO ISPITIVANJ E NO ISPITIVANJ E C CELIKA ELIKA
KARAKTERISTI KARAKTERISTI C CNE VRIJ EDNOSTI NE VRIJ EDNOSTI
Karakteristi Karakteristic cne veli ne velic cine ine
c celika pri vla elika pri vlac cnoj probi noj probi
L L izdu izdu enje enje
L L izmjerena du izmjerena du ina ina
nakon loma nakon loma
L L
o o
izmjerena po izmjerena poc cetna etna
du du ina ina
A A
o o
po poc cetni popre etni poprec cni ni
presjek presjek
nazivni napon, nazivni napon,
= P = P / / A A
o o
L L izdu izdu enje enje
L L izmjerena izmjerena
du du ina ina
nakon nakon
loma loma
L L
o o
izmjerena izmjerena
po poc cetna etna
du du ina ina
A A
o o
po poc cetni etni
popre poprec cni ni
presjek presjek
nazivni nazivni
napon, napon,
= P = P / / A A
o o
65
VLA VLAC CNO ISPITIVANJ E NO ISPITIVANJ E C CELIKA ELIKA
DEFINICIJ E DEFINICIJ E
J ednoosno J ednoosno vla vlac cno ispitivanje normirane epruvete no ispitivanje normirane epruvete
(polagano razvla (polagano razvlac cenje do sloma) daje uvid u pona enje do sloma) daje uvid u pona anje anje
c celika pod elika pod jednoosnim jednoosnimnaponskim stanjem. naponskim stanjem.
Analizom radnog dijagrama Analizom radnog dijagrama c celika i promjene uzorka elika i promjene uzorka
definiraju se sljede definiraju se sljedec ci pojmovi: i pojmovi:
Elasti Elasti nost nost
J J ednozna ednoznac cna povratna ovisnost izmedu naprezanja i na povratna ovisnost izmedu naprezanja i
deformacije. deformacije.
Modul elasti Modul elasti nosti nosti E E
E = E = / / , , konstantan u elasti konstantan u elastic cnom podru nom podruc cju i jednak ju i jednak
za sve kvalitete za sve kvalitete c celika, elika, E = 210 000 N/mm E = 210 000 N/mm
2 2
. .
66
Poissonov Poissonov broj broj
Odnos relativne popre Odnos relativne poprec cne prema relativnoj uzdu ne prema relativnoj uzdu noj noj
deformaciji, deformaciji, = =
popre popre no no
/ /
uzdu uzdu no no
= 0,3 = 0,3 kao rezultat kao rezultat
svojstva da svojstva da tap smanjuje popre tap smanjuje poprec cni presjek pri ni presjek pri
izdu izdu enju enju. .
Granica elasti Granica elasti nosti nosti f f
E E
Naprezanje pri kojem prvi put nastaje zaostalo Naprezanje pri kojem prvi put nastaje zaostalo
izdu izdu enje enje. .
VLA VLAC CNO ISPITIVANJ E NO ISPITIVANJ E C CELIKA ELIKA
DEFINICIJ E DEFINICIJ E
12
67
Tehni Tehni ka granica elasti ka granica elasti nosti nosti f f
0,01 0,01
Dogovorno usvojena vrijednost napona pri kojem Dogovorno usvojena vrijednost napona pri kojem
zaostale deformacije iznose 0,01%. zaostale deformacije iznose 0,01%.
Plasti Plasti nost nost
Trajna deformacija pri kojoj prestaje povratna ovisnost Trajna deformacija pri kojoj prestaje povratna ovisnost
. .
VLA VLAC CNO ISPITIVANJ E NO ISPITIVANJ E C CELIKA ELIKA
DEFINICIJ E DEFINICIJ E
68
Granica popu Granica popu tanja tanja f f
y y
Pri optere Pri opterec cenju enju
konstantnom silom P ( konstantnom silom P (plato plato
te tec cenja enja) tijekom vla ) tijekom vlac cne ne
probe nastupa vidljivo probe nastupa vidljivo
plasti plastic cno no izdu izdu enje enje u u
vla vlac cnoj se zoni to zove noj se zoni to zove
granica razvla granica razvlac cenja enja, a u , a u
tla tlac cnoj zoni noj zoni granica granica
gnje gnjec cenja enja, a nominalna je , a nominalna je
vrijednost gornja vrijednost vrijednost gornja vrijednost
granice popu granice popu tanja. tanja.
Granice popu Granice popu tanja tanja
VLA VLAC CNO ISPITIVANJ E NO ISPITIVANJ E C CELIKA ELIKA
DEFINICIJ E DEFINICIJ E
69
Podru Podru je te je te enja enja
P Podru odruc cje plasti je plastic cnog nog izdu izdu enja enja (od (od
0,5% do 4,0%) u kojem je sila 0,5% do 4,0%) u kojem je sila
pribli pribli no konstantna. no konstantna.
VLA VLAC CNO ISPITIVANJ E NO ISPITIVANJ E C CELIKA ELIKA
DEFINICIJ E DEFINICIJ E
Tehni Tehni ka granica popu ka granica popu tanja tanja
Dogovorno utvrdena granica Dogovorno utvrdena granica
popu popu tanja tanja c celika koji pri vla elika koji pri vlac cnoj noj
probi nema izra probi nema izra en plato te en plato tec cenja enja
Usvojena je vrijednost tehni Usvojena je vrijednost tehnic cke ke
granice ona pri kojoj trajno granice ona pri kojoj trajno
izdu izdu enje enje iznosi 0,2%. iznosi 0,2%.
Tehni Tehnic cka (dogovorena) granica popu ka (dogovorena) granica popu tanja tanja
70
Podru Podru je je o o vr vr avanja avanja
Nakon platoa te Nakon platoa tec cenja materijal enja materijal
postaje postaje c cvr vr c ci pa i pa izdu izdu enje enje uzorka uzorka
nastupa tek nakon pove nastupa tek nakon povec canja sile P. anja sile P.
VLA VLAC CNO ISPITIVANJ E NO ISPITIVANJ E C CELIKA ELIKA
DEFINICIJ E DEFINICIJ E
Izdu Izdu enje enje
g g
Ukupno Ukupno izdu izdu enje enje do po do poc cetka su etka su enja (kontrakcije) enja (kontrakcije)
popre poprec cnog presjeka (nakon prekora nog presjeka (nakon prekorac cenja granice enja granice
popu popu tanja). tanja).
71
Vla Vla na na vrsto vrsto a a f f
u u
Najve Najvec ci do sloma nazivni napon, i do sloma nazivni napon, f f
u u
= = P P
max max
/ / A A
o o. .
Odnos Odnos f f
y y
/ / f f
u u
Iznosi Iznosi cca cca 70%, a za pobolj 70%, a za pobolj ane ane c celike i 90%, slu elike i 90%, slu i za ocjenu i za ocjenu
sposobnosti plasti sposobnosti plastic cnosti materijala. nosti materijala.
VLA VLAC CNO ISPITIVANJ E NO ISPITIVANJ E C CELIKA ELIKA
DEFINICIJ E DEFINICIJ E
72
Su Su enje popre enje popre nog presjeka nog presjeka
Dostizanjem najve Dostizanjem najvec ceg nominalnog napona eg nominalnog napona na na jednom mjestu jednom mjestu
(lokalno) dolazi (lokalno) dolazi do do su su enja popre enja poprec cnog presjeka, a os nog presjeka, a os tapa se tapa se
produ produ uje do vrijednosti uje do vrijednosti
o o
( (izdu izdu enje enje pri su pri su enju presjeka). enju presjeka).
Izdu Izdu enje enje pri slomu pri slomu
Nakon sloma se dijelovi epruvete sastave i izmjeri du Nakon sloma se dijelovi epruvete sastave i izmjeri du ina, L ina, L
pri pri c cemu se emu se odreduje kao odreduje kao: :
VLA VLAC CNO ISPITIVANJ E NO ISPITIVANJ E C CELIKA ELIKA
DEFINICIJ E DEFINICIJ E
[%] 100
L
L L
o
o
e g

= + =
13
73
Su Su enje pri slomu enje pri slomu
A A
u u
je najmanja povr je najmanja povr ina presjeka na slomljenoj epruveti tako ina presjeka na slomljenoj epruveti tako
da da veli velic cine ine (su (su enje) i enje) i ( (izdu izdu enje enje) pokazuju ) pokazuju ilavost i ilavost i
duktilnost duktilnost tj. rastezljivost materijala tj. rastezljivost materijala dogovorene veli dogovorene velic cine. ine.
Standardne epruvete Standardne epruvete
Duga Dugac cka ka L L
o o
/ / d d
o o
= 10 = 10 izdu izdu enje enje tzv. tzv.
10 10
Kratka Kratka L L
o o
/ / d d
o o
= 5 = 5 izdu izdu enje enje tzv. tzv.
5 5
gdje su gdje suL L
o o
i d i d
o o
, po , poc cetna du etna du ina i po ina i poc cetni promjer epruvete etni promjer epruvete
VLA VLAC CNO ISPITIVANJ E NO ISPITIVANJ E C CELIKA ELIKA
DEFINICIJ E DEFINICIJ E
o
u o
A
A A
=
74
VLA VLAC CNO ISPITIVANJ E NO ISPITIVANJ E C CELIKA ELIKA
DEFINICIJ E DEFINICIJ E
Utjecaj du Utjecaj du ine epruvete ine epruvete
Vrijednosti Vrijednosti izdu izdu enja enja
e e
i i ovise o omjeru ovise o omjeru L L
o o
/ / d d
o o
po poc cetne etne
du du ine epruvete ine epruvete L L
o o
i promjera epruvete d i promjera epruvete d
o o
, dok veli , dok velic cina ina
su su enja, enja, , , nije ovisna o du nije ovisna o du ini epruvete. ini epruvete.
Dijagram Dijagram u ovisnosti o odnosu u ovisnosti o odnosu L L
o o
/ / d d
o o
75
VLA VLAC CNO ISPITIVANJ E NO ISPITIVANJ E C CELIKA ELIKA
DEFINICIJ E DEFINICIJ E
Stvarni napon Stvarni napon
Nazivni napon Nazivni napon
Stvarni napon Stvarni napon
gdje su: gdje su:
A A
o o
povr povr ina po ina poc cetnog etnog
popre poprec cnog presjeka nog presjeka
A A
s s
povr povr ina popre ina poprec cnog presjeka nakon su nog presjeka nakon su enja enja
Nazivni i stvarni odnos Nazivni i stvarni odnos
s
,
A P =
o
A P =
76
STATI STATI C CKA TRAJ NA KA TRAJ NA C CVRSTO VRSTOC CA A
DEFINICIJ A DEFINICIJ A
Stati Static cka trajna ka trajna c cvrsto vrstoc ca a
Stati Stati ka trajna ka trajna vrsto vrsto a ili a ili vrsto vrsto a a f f
u u
Najve Najvec ca sila pri kojoj jo a sila pri kojoj jo uvijek nema pojave uvijek nema pojave izdu izdu enja enja
uzorka uzorka za za c celik se ova vrijednost nalazi ispod granice elik se ova vrijednost nalazi ispod granice
popu popu tanja i pada tek na temperaturi ve tanja i pada tek na temperaturi vec coj od 300 oj od 300 C. C.
Podru Podru je 1: je 1:
Kad se prirast sile zaustavi, Kad se prirast sile zaustavi,
deformacija je nepromjenjiva deformacija je nepromjenjiva
Podru Podru je 2: je 2: deformacija deformacija
nekontrolirano raste i nakon nekontrolirano raste i nakon to to
se zaustavi prirast sile se zaustavi prirast sile
77
PUZANJ E I POPU PUZANJ E I POPU TANJ E TANJ E
DEFINICIJ A DEFINICIJ A
Puzanje Puzanje
Plasti Plastic cna deformacija prouzro na deformacija prouzroc cena konstantnim ena konstantnim
optere opterec cenjem i ovisna o vremenu, a k enjem i ovisna o vremenu, a kod gradevinskih od gradevinskih c celika elika
je izazivaju tek vi je izazivaju tek vi e temperature. e temperature.
Popu Popu tanje tanje
Pad napona pri konstantnom Pad napona pri konstantnom izdu izdu enju enju jest stati jest static cka granica ka granica
popu popu tanja. tanja.
78
ILAVOST I KRTOST ILAVOST I KRTOST
DEFINICIJ A DEFINICIJ A
ilavost i krtost ilavost i krtost op op enito enito
Ako te Ako tec cenje materijala ne mo enje materijala ne mo e nastupiti, postoji opasnost e nastupiti, postoji opasnost
od sloma bez plasti od sloma bez plastic cne deformacije, a granica popu ne deformacije, a granica popu tanja, tanja,
f f
y y
, jednaka , jednaka je je c cvrsto vrstoc ci, i, f f
u u
ova se pojava naziva ova se pojava naziva krti lom krti lom. .
Ovisno o stati Ovisno o static ckom tretmanu i konstrukcijskom kom tretmanu i konstrukcijskom
oblikovanju, upravo je svojstvo plasti oblikovanju, upravo je svojstvo plastic cnosti najva nosti najva nije nije
svojstvo svojstvo c celi elic cnih konstrukcija i na njemu se zasniva nih konstrukcija i na njemu se zasniva
sigurnost objekta, gubitak svojstva plasti sigurnost objekta, gubitak svojstva plastic cnosti mo nosti mo e e
prouzro prouzroc citi katastrofu konstrukcije. iti katastrofu konstrukcije.
C Celik ima potpuno plasti elik ima potpuno plastic cna svojstva na normalnoj epruveti na svojstva na normalnoj epruveti
i u normalnim uvjetima (relativna deformacija u trenutku i u normalnim uvjetima (relativna deformacija u trenutku
loma, loma,
u u
> 20% > 20%). ).
14
79
ILAVOST I KRTOST ILAVOST I KRTOST
DEFINICIJ A DEFINICIJ A
ilavost i krtost ilavost i krtost uzroci uzroci
Do gubitka svojstva plasti Do gubitka svojstva plastic cnosti / krtosti nosti / krtosti c celika mo elika mo e do e doc ci i i i
tijekom obrade i tijekom uporabe, pa se uzroci dijele na: tijekom obrade i tijekom uporabe, pa se uzroci dijele na:
a) a) Metalur Metalur ke ke postupci obrade i izrade elemenata postupci obrade i izrade elemenata
(ravnanje, rezanje, bu (ravnanje, rezanje, bu enje, zavarivanje i sl.) izazivaju enje, zavarivanje i sl.) izazivaju
promjene u strukturi (otvrdnjavanje, starenje, promjene u strukturi (otvrdnjavanje, starenje,
prekristalizacija prekristalizacija i sl.) i mehani i sl.) i mehanic ckim svojstvima kim svojstvima
b) b) Eksploatacijske Eksploatacijske vanjski uzro vanjski uzroc cnici zbog kojih se nici zbog kojih se c celik, elik,
ina inac ce plasti e plastic can materijal, pona an materijal, pona a kao krt: a kao krt:
prostorno stanje napona (R) prostorno stanje napona (R)
niske temperature (T) niske temperature (T)
brzina prirasta napona (V) brzina prirasta napona (V)
80
ILAVOST I KRTOST ILAVOST I KRTOST
DEFINICIJ A DEFINICIJ A
ilavost ilavost
Svojstvo materijala da i pod nepovoljnim uvjetima Svojstvo materijala da i pod nepovoljnim uvjetima
(metalur (metalur ki i eksploatacijski uzroci) zadr ki i eksploatacijski uzroci) zadr i plasti i plastic cna svojstva na svojstva
(ima sposobnost plasti (ima sposobnost plastic cne deformacije) tj. ne do ne deformacije) tj. ne do ivi ivi krti lom. krti lom.
Krti lom ili potpuna krtost Krti lom ili potpuna krtost
Stanje u kojem je plasti Stanje u kojem je plastic cna deformacija na deformacija = f = f (R, V, T) =0, (R, V, T) =0, a a
granica popu granica popu tanja, tanja, f f
y y
, poklapa se s , poklapa se s c cvrsto vrstoc com, om, f f
u u
(nema (nema
te tec cenja enja materijala) materijala)
Da bi se sklonost Da bi se sklonost c celika krtom lomu mogla utvrditi, razvijene elika krtom lomu mogla utvrditi, razvijene
su mnoge metode zasnovane na sposobnosti materijala da su mnoge metode zasnovane na sposobnosti materijala da
je je irenje pukotine mogu irenje pukotine moguc ce bez pojave krtog loma pa se e bez pojave krtog loma pa se
osiguranje od potpune krtosti provodi izborom materijala. osiguranje od potpune krtosti provodi izborom materijala.
81
ISPITIVANJ E SKLONOSTI KRTOM LOMU ISPITIVANJ E SKLONOSTI KRTOM LOMU
POSTUPCI POSTUPCI
Proba udarom na epruveti sa zarezom Proba udarom na epruveti sa zarezom
Laboratorijski test na epruveti sa zarezom (10x10x 55mm) Laboratorijski test na epruveti sa zarezom (10x10x 55mm)
zasnovan na medusobnoj ovisnosti triju faktora zasnovan na medusobnoj ovisnosti triju faktora (R, V, T) pri (R, V, T) pri
c cemu su dva uvijek konstanta, a tre emu su dva uvijek konstanta, a trec ci se varira. i se varira.
Varirana je vrijednost mjera za usporedbu Varirana je vrijednost mjera za usporedbu ilavosti razli ilavosti razlic citih itih
vrsta vrsta c celika, a test se obavlja na elika, a test se obavlja na Charpy Charpy- -evom evom uredaju gdje uredaju gdje
su R i V konstantni, a varira se su R i V konstantni, a varira se prijelazna temperatura prijelazna temperatura T T
pr pr

temperatura pri kojoj lom prelazi iz plasti temperatura pri kojoj lom prelazi iz plastic cnog u krti. nog u krti.
82
ISPITIVANJ E SKLONOSTI KRTOM LOMU ISPITIVANJ E SKLONOSTI KRTOM LOMU
POSTUPCI POSTUPCI
Charpy Charpy- -eva eva proba za utvrdivanje proba za utvrdivanje ilavosti ilavosti
83
ISPITIVANJ E SKLONOSTI KRTOM LOMU ISPITIVANJ E SKLONOSTI KRTOM LOMU
POSTUPCI POSTUPCI
ilavost izmjerena na ilavost izmjerena na Charpy Charpy- -evom evom uredaju obi uredaju obic cno se no se
ozna oznac cava s ava s a a
k k
i iznosi: i iznosi:
] cm / J oula [
A
E
a
2
z
k
=
gdje su: gdje su:
E E potrebna energija za lom epruvete potrebna energija za lom epruvete
A A
z z
mjerodavni popre mjerodavni poprec cni ni presjek sa zarezom presjek sa zarezom
84
ISPITIVANJ E SKLONOSTI KRTOM LOMU ISPITIVANJ E SKLONOSTI KRTOM LOMU
POSTUPCI POSTUPCI
Prijelazna temperatura, Prijelazna temperatura, T T
pr pr
15
85
ISPITIVANJ E SKLONOSTI KRTOM LOMU ISPITIVANJ E SKLONOSTI KRTOM LOMU
POSTUPCI POSTUPCI
Proba na savijanje epruvete s Proba na savijanje epruvete s navarom navarom
Pribli Pribli na metoda, primjenjiva na metoda, primjenjiva in in situ situ (na gradili (na gradili tu tu koristi koristi
se samo za grupu procjenu), gdje pri savijanju epruvete do se samo za grupu procjenu), gdje pri savijanju epruvete do
90 90 treba zapo treba zapoc ceti eti irenje pukotine u irenje pukotine u zavaru zavaru. .
Proba Proba navarom navarom
Ostale probe ispitivanja Ostale probe ispitivanja
sklonosti krtom lomu sklonosti krtom lomu
Primjenjuju se manje nego Primjenjuju se manje nego
prije navedene: prije navedene:
Robertsonova Robertsonova proba, COD proba, COD
proba proba, DWT proba, , DWT proba, proba proba
izazivanjem eksplozije na izazivanjem eksplozije na
velikim uzorcima i sl.). velikim uzorcima i sl.).
86
TVRDO TVRDOC CA A C CELIKA ELIKA
ISPITIVANJ E ISPITIVANJ E
Tvrdo Tvrdo a a
Mjerenje tvrdo Mjerenje tvrdoc ce e c celika obavlja se laboratorijski (mjerenjem elika obavlja se laboratorijski (mjerenjem
na uzorcima) u koje se utiskuje: na uzorcima) u koje se utiskuje:
normirana normirana c celi elic cna kuglica ( na kuglica (prema prema Brinellu Brinellu) )
dijamantna piramida (prema dijamantna piramida (prema Vickersu Vickersu) )
Iz izmjerene se vrijednosti tvrdo Iz izmjerene se vrijednosti tvrdoc ce (HB, po e (HB, po Brinellu Brinellu) mogu ) mogu
dobiti vrijednosti vla dobiti vrijednosti vlac cne ne c cvrsto vrstoc ce, e, f f
u u
, prema izrazu: , prema izrazu:
HB 35 , 0 ] mm / N [ f
2
u
=
Ova je metoda odredivanja mehani Ova je metoda odredivanja mehanic ckih svojstava ( kih svojstava (c cvrsto vrstoc ce) e)
c celika elika nerazorna nerazorna i jednostavna za primjenu na gradili i jednostavna za primjenu na gradili tu. tu.
87
OBLICI LOMOVA OBLICI LOMOVA
DEFINICIJ E DEFINICIJ E
Oblici slomova Oblici slomova
Pri Pri jednoosnom jednoosnomvla vlac cnom ispitivanju mirnim (stati nom ispitivanju mirnim (static ckim) kim)
optere opterec cenjem nastaju tri mogu enjem nastaju tri moguc ca oblika sloma a oblika sloma c celi elic cne ne
epruvete: epruvete:
a) a) Slom klizanjem Slom klizanjem uslijed uslijed
posmi posmic cnih naprezanja nih naprezanja
b) b) Slom odvajanjem Slom odvajanjem uslijed uslijed
normalnih naprezanja normalnih naprezanja
koja su dostigla koja su dostigla
kohezijsku (prekidnu) kohezijsku (prekidnu)
c cvrsto vrstoc cu u krtog materijala krtog materijala
Oblici slomova Oblici slomova 88
OBLICI LOMOVA OBLICI LOMOVA
DEFINICIJ E DEFINICIJ E
c) c) Mje Mje oviti slom oviti slom lom lom ilavog ilavog
materijala materijala c ciji se uzorak pred sam slom su iji se uzorak pred sam slom su ava zbog u ava zbog uc cinka inka
posmi posmic cnih napona nih napona na na vanjskim lomnim povr vanjskim lomnim povr inama inama
(klizanje pod kutom (klizanje pod kutom = 45 = 45 ), a u sredini nastupa ), a u sredini nastupa
odvajanje prouzro odvajanje prouzroc ceno normalnim naprezanjima koja su eno normalnim naprezanjima koja su
dostigla kohezijsku dostigla kohezijsku c cvrsto vrstoc cu u
89
9. 9. HIPOTEZE LOMA I TE HIPOTEZE LOMA I TEC CENJ A ENJ A
Mehani Mehanic cka svojstva ka svojstva c celika utvrduju se ispitivanjem elika utvrduju se ispitivanjem
normiranog uzorka normiranog uzorka jednoosnim jednoosnimstanjem naprezanja. stanjem naprezanja.
U elementima U elementima c celi elic cnih konstrukcija uobi nih konstrukcija uobic cajena je pojava ajena je pojava
vi vi eosnog eosnogstanjanaprezanjapajepotrebnonapraviti stanjanaprezanjapajepotrebnonapraviti
vezu izmedu ova dva stanja naprezanja vezu izmedu ova dva stanja naprezanja. .
Problem uspostavljanja veze izmedu ova dva stanja Problem uspostavljanja veze izmedu ova dva stanja
rje rje ava se HIPOTEZAMA kojima se obja ava se HIPOTEZAMA kojima se obja njava veza njava veza
izmedu izmedu jednoosnog jednoosnog i i vi vi eosnog eosnog stanja naprezanja pri stanja naprezanja pri
slomu i nastupanju te slomu i nastupanju tec cenja materijala. enja materijala.
90
HIPOTEZE LOMA I TE HIPOTEZE LOMA I TEC CENJ A ENJ A
Vi Vi eosno eosno stanje naprezanja prevodi se na stanje naprezanja prevodi se na
EKVIVALENTNO EKVIVALENTNO jednoosno jednoosno stanje naprezanja. stanje naprezanja.
Usporedba Usporedba
vi vi eosnog eosnog i i
jednoosnog jednoosnog
naponskog naponskog
stanja stanja
16
91
HIPOTEZE LOMA I TE HIPOTEZE LOMA I TEC CENJ A ENJ A
Ako je nakon Ako je nakon jednoosnog jednoosnog ispitivanja nekom od ispitivanja nekom od
hipoteza dobiven ekvivalentni napon hipoteza dobiven ekvivalentni napon
ekv ekv
(za (za vi vi eosno eosno
naponsko stanje), slijedi: naponsko stanje), slijedi:
) )
ekv ekv
( (vi vi eosno eosno) = ) = f f
y y
( (jednoosno jednoosno) nastupa ) nastupa
te te enje materijala (HI POTEZA TE enje materijala (HI POTEZA TE ENJ A ENJ A
posebno je va posebno je va na zbog plasti na zbog plastic cnog nog pon pon anja anja c celika) elika)
) )
ekv ekv
( (vi vi eosno eosno) = ) = f f
u u
( (jednoosno jednoosno) nastupa lom ) nastupa lom
materijala (HI POTEZA SLOMA) materijala (HI POTEZA SLOMA)
Stupanj slaganja hipoteza i ispitivanja ovisi o vrsti Stupanj slaganja hipoteza i ispitivanja ovisi o vrsti
materijala (raste za materijala koji je homogen i materijala (raste za materijala koji je homogen i
izotropan izotropan , te bli , te bli i idealnom materijalu) i idealnom materijalu)
92
10. 10. UMORNOSTI MATERIJ ALA UMORNOSTI MATERIJ ALA
OSNOVE I DEFINICIJ A OSNOVE I DEFINICIJ A
Stara definicija Stara definicija lom konstruktivnog materijala nastupa lom konstruktivnog materijala nastupa
ispod tzv. Stati ispod tzv. Static cke ke c cvrsto vrstoc ce ako je element izlo e ako je element izlo en en
u uc cestaloj promjeni naprezanja dovoljan broj puta estaloj promjeni naprezanja dovoljan broj puta
Nova definicija Nova definicija umor predstavlja o umor predstavlja o te tec cenje enje
konstrukcijskog elementa postupnim konstrukcijskog elementa postupnim irenjem pukotine irenjem pukotine
izazvane u izazvane uc cestalim ponavljanjem naprezanja estalim ponavljanjem naprezanja
93
UMORNOSTI MATERIJ ALA UMORNOSTI MATERIJ ALA
OSNOVE I DEFINICIJ A OSNOVE I DEFINICIJ A
Stara i nova definicija umaranja Stara i nova definicija umaranja
94
FAKTORI KOJ I UTJ E FAKTORI KOJ I UTJ EC CU NA UMARANJ E U NA UMARANJ E
Sljede Sljedec ci faktori utje i faktori utjec cu na umaranje nekog u na umaranje nekog
konstruktivnog elementa konstruktivnog elementa
Naponska razlika Naponska razlika
Srednji napon Srednji napon
m m
tj. omjer napona r = tj. omjer napona r =
m m
/ /
max max
Stupanj djelovanja zareza ( Stupanj djelovanja zareza (c cvrsto vrstoc ca oblika) a oblika)
Vlastiti naponi Vlastiti naponi
Prethodno optere Prethodno opterec cenje ( efekt treniranja koje mo enje ( efekt treniranja koje mo e e
pove povec cati ati c cvrsto vrstoc cu) u)
Frekvencija optere Frekvencija opterec cenja enja
Stanke pri optere Stanke pri opterec civanju (pove ivanju (povec cavanje avanje c cvrsto vrstoc ce e
umaranja) umaranja)
95
FAKTORI KOJ I UTJ E FAKTORI KOJ I UTJ EC CU NA UMARANJ E U NA UMARANJ E
Temperatura (pove Temperatura (povec canje temperature smanjuje anje temperature smanjuje c cvrsto vrstoc cu u
umaranja) umaranja)
Debljina elemenata (takva su Debljina elemenata (takva su ispitivnja ispitivnja u tijeku) u tijeku)
Postupak zavarivanja (ispitivanja u tijeku) Postupak zavarivanja (ispitivanja u tijeku)
Vrsta napona pri Vrsta napona pri ekspoatacijia ekspoatacijia tj. spektar naponskih tj. spektar naponskih
razlika razlika
Stupanj djelovanja korozije Stupanj djelovanja korozije