Dranje jakih i zdravih pela bez lijekova

Pelar praktiar gosp. Stjepan Brijaak iz Voina, lan udruge pelara "Papuk" iz Voina
i poasni lan udruge pelara "Metvica" iz Kutine, poslao nam je lanak o dranju pela
!ez lijekova, da ga umnoimo i podijelimo na"im lanovima na #odi"njoj skup"tini
$druge. Po"to sada $druga ima svoju internetsku stranicu odluili smo da, uz
suglasnost gospodina Brijaka, lanak o!javimo u cjelosti na internetskoj stranici.
"Pelari Voina pripremali su se za %K& pelarstvo, pa su morali iz!aciti iz upotre!e
sve lijekove na !azi anti!iotika i druge lijekove za lijeenje razni' pelinji' !olesti,
osim pre'ram!eni' kiselina.
(a"to ovo pi"em kao pose!ni uradak, a ne o!javim u asopisu )rvatska pela, da
se mogu koristiti svi pelari *epu!like )rvatske, pa i "ire+ Vi"e puta sam pisao za
asopis )rvatska pela, ali je svaki puta izostavljeno ono !itno. ,ako je i sa posljednjim
lankom pod naslovom "Kako drati zdrave i jake pele !ez lijekova". -spu"teno je ono
!itno "!ez lijekova" i time o!ezvrije.en lanak, jer je su"tina upravo u tome. Moe se
zakljuiti da asopis su/nanciraju trgovci i proizvo.ei lijekova, pa se pelarima ne
smije dati istina. ,ime je pelarima nanesena golema "teta, pogotovo mladima i
poetnicima, koji kupuju sve "to se u listu reklamira vjerujui da je to do!ro.
&vaj lanak ima za cilj da pelari ne tro"e novac na nepotre!ne i "tetne lijekove,
ve da koriste je0tinija i zdravija sredstva jo" !olja i uinkovitija. $z to je !itan i
momenat kada se "to koristi. Bilo !i naj!olje kada !i svi u isto vrijeme radili jednako.
Kada !i ovo ovako !ilo o!javljeno u asopisu odma' !i se javili "strunjaci" da ovo
nije istina, a u isto vrijeme zagovaraju upotre!u lijekova na !azi !ojnog otrova
kuma0osa. Kuma0os je !ojni otrov nerazgradiv kroz sto godina, a trgovci trae da se
svake godine kupi novi, a upotre!ljeni uni"ti ili zakopa u zemlju. 1etiri godine zaredom
davali smo iste letvice sa osnovom kuma0osa i djelovale su kao prvi puta. Moda !i
djelovale i due, tj. dok u letvici ima otrova. Pelari Voina ispitali su istinitost napisanu
na paketu o roku trajanja. $zeli su asuntol kojem je pro"ao rok trajanja prije 23 godina,
napravili letvice i upotrije!ili. 4jelovao je kao nov. Kuma0os je osnovna materija i u
Perizinu i 5'eck Mite6u, za!ranjen u %$. Sami proizvo.ai priznaju otrovnost jer
upozorenje o "tetnosti pi"e na omotu.
RIJEENJE JE NAENO U SVEO!OJ DE"IN#E$%IJI
a7 4ezin0ekcija ko"nica kaustinom sodom
4ezin0ekcija ko"nica i sveg pelarkog pri!ora u otopini kaustine sode u vodi 869 :.
Bure od meda ;od 233kg7 preree se po pola, na otvorenom, stavi na 9 !loka cigli,
ulije oko <3 litara vode i 8kg sode, naloi vatra i klije"tima ulae cijeli sanduk sa gru!o
oi"enim okvirima vezani' "pagom.
*adi vrue vode za par minuta oiste se dijelovi voska i propolisa pa ak i !oja
spuzne s drva. Klije"tima izva.eni sanduk s vezanim okvirima do!ro se ispere mlazom
vode i stavi na su"enje.
4ezin0ekcija se moe vr"iti i sa 'ladnom vodom i sa 8: sode ali sporije. Po
zavr"etku rada otopina se moe ostaviti za poslije ili "pricom politi prostor ispred
ko"nica. ,rava se nee osu"iti.
=ekada se vr"ila dezin0ekcija ko"nica opaljivanjem, ali to je samo povr"inski. Soda
ulazi u sve pore drveta i stie tamo gdje plamen ne moe. Soda u!ija sve organizme i
sva jaja"ca "tetoina. Kaustina soda izjeda i masnoe pa se s njome nekada na selu
ku'ao sapun od masnoe.
Kupuje se u poljoprivrednoj ili veterinarskoj apoteci. 5ijena jednog kilograma je
ispod <3 kuna, a sa 8kg se moe dezin/cirati vi"e od >33 sanduka tj. dokle god se
tekuina ne potro"i. 4ezin/ciraju se svi dijelovi ko"nice i alat osim krova.
!7 Para/niranje ko"nica
Ko"nice se mogu, osim !ojanja, za"tititi od vlage i razni' !olesti ku'anjem u para/nu.
?edan kilogram para/na ko"ta >8,< kn kod @andor Barna iz -vanovaca Aakovaki' !r.
BC, mo!itel 3DCE22C6<<9. @alje pouzeem 23kg.
Postupak para/niranja
=a otvorenom prostoru postavi se na etiri !loka posuda u koju se moe staviti
nastavak da iznad njega !ude jo" !arem 83 cm vi"lja stijenka posude. $loi se para/n,
naloi vatra i prieka da se para/n zagrije na 2C3F 5. ,o je momenat kada se iz
para/na die plaviasti dim koji je zapaljii, ali se lako gasi tako da se posuda prekrije
limom a vatra smanji. $ tako zagrijani para/n lagano se spu"ta sanduk. $koliko je
sanduk jae vlaan iz njega e izlaziti vodena para i stvarati pjenu od para/na. Gko se
sanduk naglo spusti sigurno e se pjena dii naglo i preliti preko posude u vatru te e
se zapaliti. 4a se to ne dogodi sanduk se dri klije"tima i po potre!i spu"ta u para/n ili
die da se previ"e ne pjeni.
Kada iz sanduka ide sve manje pjene tada se spu"ta cijeli u para/n a vatra potie
do 233F 5. Kada se potpuno prestane pjeniti, znai u drvetu vi"e nema vode i tre!a ga
odma' izvaditi jer e tada para/n poeti ulaziti du!oko u drvo i oteati ga. (a vrijeme
va.enja temperatura mora !iti oko 233Fc.
4ok je temperatura !ila preko 233F 5 sva je voda iz drveta iza"la van ali tu toplinu
nije mogao preivjeti niti jedan organizam, jaja"ce niti spore gljivica a drvo postaje
za"tienije i dugotrajnije. -zva.eni sanduk tre!a ocijediti od vrelog para/na.
Sanduk koji nije !io vru ocije.en ili pre'ladan, na njemu e ostati previ"e para/na,
koji se kasnije na suncu topi i cijedi, a to je vi"etruka "teta. Vi"e je potro"eno para/na,
sanduk klizi u rukama i jedan po drugome 6 ko"nica nije sta!ilna.
Kako e pelar znati kolika je temperatura ako se nema termometar za visoke
temperature+ $zme se neka letva i lagano gura u vrui para/n. Gko se malo pjeni
znai da je temperatura jedva pre"la >33F 5, kod 833F 5 pjena je !urnija, a kod 233
vrlo !urna. ,ada se poinje sa umetanjem sanduka u vreli para/n.
Ko"nica koja se jednom para/nira kod potre!ne dezin0ekcija ponavlja se opet u
para/nu, ali tada je potro"nja para/na !eznaajna. Para/nirati tre!a nove ko"nice, ali
starije ne jer upijaju previ"e para/na. &kviri se ne dezin/ciraju u para/nu ve samo u
sodi.
&E&NO DJE'OVANJE 'IJE$OVA
Poznato je da se lijekovi prave od otrova u malim koliinama ili su anti!iotici koji
mogu "tetiti i ovjeku pa su za!ranjeni u pelarstvu. Hijekovi, anti!iotici na !azi gljivica
jednu !olest lijee a drugu razvijaju.
=osemoza se lijei anti!iotikom na !azi gljivica. ,aj lijek djelomino lijei pele od
=osemoze ;one !olesne7, ali u svi' pela u zajednici uni"tava prirodnu o!ram!enu
sposo!nost od gljivini' !olesti, pogotovo ako se anti!iotik daje preventivno.
Kreno leglo je gljivino o!oljenje pelinjeg legla. Poslije lijeenja pela od
=osemoze anti!ioticima, dolazi do naglog "irenja !olesti na sve ko"nice. Protiv
gljivinog o!oljenja nema lijeka niti se moe sprijeiti ulazak spora u ko"nice, jer se
one razvijaju u vlazi i zrakom se diu ispod ko"nica i ulaze u nji'. &!oljeti e samo one
koje su izgu!ile prirodnu otpornost. Mravlja kiselina vraa prirodnu o!ram!enu
sposo!nost pelama koje su je izgu!ile i tako nakon upotre!e mravlje kiseline u
lijeenju varoze polako nestaje kreno leglo.
$ako (e onda rije)i*i no(e+oze bez lijekova
=osemoza je !olest odrasli' pela i nije prelazna s pele na pelu. $ crijevu
zaraene pele ivi parazit i !rzo se razvije. *adi toga pela ne moe potpuno preraditi
med, ve ga poluiskori"tenog, kao slatki izmet, iz!acuje, a snjim i milijune uzronika
nosemoze. Bolesne pele svoj izmet ispu"taju u okolini pelinjaka. Kako je izmet samo
pola prera.en on je slatkast i mirisan, pa privlai druge pele da ga pojedu i tako se
zaraze. =aroito je opasno imati otvoreno pojilo na koje iz visine moe pasti slatkasti
izmet !olesne pele. =a takvom pojilu mogu se zaraziti sve pele koje dolaze na vodu,
jer su se uzronici !olesti ra"irili po cijeloj vodi.
*je"enje I tre!a imati 'igijensko pojilo tako da pele ne mogu u vodu, a one iz zraka da
ne mogu ispustiti izmet u vodu. (ato !i tre!ao krov pojila !iti !arem 83 cm "iri od vode
a po mogunosti ispod kro"nje drveta.
,okom zime !olesne pele ne mogu se e"e istiti pa ispu"taju slatkasti izmet po
okvirima i po sau. 4ruge pele to pokupe i zaraza se "iri, dru"tvo sla!i i u proljee
esto ugine. *je"enje je izvaditi rame, izvrcati med i upotrije!iti ga za ljudsku is'ranu,
ali ne smije u otkup. Vosak pretopiti a rame dezin/cirati u otopini kaustine sode.
,ijekom ljeta u B. mjesecu tre!a pele tretirati protiv varoe mravljom kiselinom
najmanje mjesec i pol dana jer mravlja kiselina djelomino sprijeava razvog gljivica i
oporavlja pele.
88. J. vr'unac je razvoja legla i pele ga polako smanjuju, a varoa se nastavlja sve
jae razvijati. ,u poinje najvea opasnost za pele. $pravo tada tre!a poeti tretirati
pele mravljom kiselinom u pra'u da se do C. mjeseca uni"ti varoa i "to vi"e krenog
legla.
Prigovor je da se za vrijeme pa"e ne smiju koristiti nikakvi lijekovi iz puno razloga.
,o ne vrijedi za mravlju kiselinu, jer se ona u ljudskoj is'rani koristi kao konzervans
'rane. $koliko koncem J. mjeseca ima neka intenzivna pa"a, mravlja kiselina se moe
slo!odno upotre!ljavati za ljeenje varoze. Kiselina koja je moda u"la u med
postepeno ispari i to zato "to kiselina iz pra'a su!limacijom vi"e nije krutina ni
tekuina ve plin lako 'lapljiv i !rzo is'lapi iz meda. Kada !i u medu i zaostalo malo
kiseline to ne !i !ilo "tetno niti protuzakonito jer je to pre'ram!ena kiselina.
A+erika ,njilo-a pelinje, le,la
Prije vi"e od 833 godina kada je amerika gnjiloa pelinjeg legla donesena iz
Gmerike, nije !ilo lijeka, a glavnina ko"nica !ila je sa nepokretnim saem i nije se
mogla ustanoviti !olest dok pele nisu uginule. -z uginule zajednice, pele iz drugi'
ko"nica !rzo su odnijele sav med, ali i !olest. ,ako se !olest !rzo ra"irila po svim
pelinjacima i nastao je pomor kao kod kuge, pa je i nazvana KkugaL.
$ to vrijeme jedino je rje"enje !ilo spaljivanje. ko"nice. Ko"nice pletare spaljivale su
se zajedno sa pelama, voskom i medom. Mnogi pisci knjiga o pelarstvu jo" i danas
prepisuju te uputei nanose valike "tete pelarima, naroito palarima poetnicima.
Poneki opisuju opaljivanje ko"nice plamenom, no to je samo povr"inski, a u du!ini
uvijek zaostane ne"to skriveno i eto opet !olesti.
$ ko"nicama s pokretnim saem !olest se lako otkrije i moe se sprijeiti ugi!anje
zajednice. Kada se ustanovi !olest ko"nica se na veer zatvori, unese u prikladnu
prostoriju, a pele ugu"e sumpornim trakama i spale. Med se izvrca i upotrije!i kod
kue. =e tre!a ga dati u otkup i ne smije se dati pelama. Vosak se pretopi, a okviri i
cijela ko"nica dezin/cira u otopini kaustine sode. Gko je ko"nica para/nirana, tada se
dezin0ekcija vr"i u para/nu, kao i prvi puta. &kviri se dezin/ciraju u kaustinoj sodi, a
ne u para/nu.
&vaj postupak se do danas pokazao najje0tiniji i naj!olji. Preporuke iz pro"losti da se
lijei anti!ioticima, ne isplati se. 4okazano je da je lijeenje skuplje i "tetnije od
opisanog naina. Prigovor da se u vosku zadri dio uzronika, moe !iti toan, ali
prera.ivai voska o!avezno sav vosak pri topljenju dezin/ciraju 83 minuta na >83 F 5,
!ez vode.
4akle amerika gnjiloa o!razovanom pelaru vi"e nije ni kuga ni !auk.
O(lobo.enje pela od varoe
6 Mravljom kiselinom u pra'u od 88.3J. M 3>.3C.
6 &ksalnom kiselinom koncem >>. mjeseca, kad nema legla
88.3J. najdui je dan i vr'unac razvoja pelinjeg legla. 4ani postaju sve krai, a
pele to znaju i poinju smanjivati leglo, no varoa ne, ve o!rnuto, sve jae se razvija u
sve manjem leglu pela. ,u poinje opasnost za pele, tre!a im pomo ovjeka M
pelara.
82.3J. valja poeti tretirati pele mravljom J3 : 6 tnom kiselinom u pra'u.
(a"to u pra'u, a ne u tekuini+
Kiselina u tekuini na vi"oj temperaturi od 88F 5 naglo isparava, !rzo se potro"i i
pele napu"taju ko"nicu do navaar dok se ne spusti temperatura.
Kiselina u pra'u ;Sanocid7 ne isparava, ve su!limira, a su!limacija je spori proces i
podnosi vi"iu temperaturu za prelazak iz krutog u plinovito stanje. $pravo to svojstvo
je povoljnije za ljetne ege.
Mravlja kiselina omamljuje varoe, one se otpu"taju od pela i padaju na pod, tu
prolaze druge pele i kada se varoa osvijesti, prelaze na druge pele i krug se
nastavlja.
Rje)enje/ an*ivarozna podni0a
Varoa koja se otpusti od pele, omamljena kiselinom, pada kroz mreu na zemlju.
,u pele ne 'odaju i varoa se ne moe vratiti nazad, ve ugi!a.
4oze kiseline u pra'u su slijedeeI na dru"tvo u jednom nastavku do > dcl, na 8
nastavka do 8 dcl, tj. jaem dru"tvu punu dozu, a sle!ijem smanjiti. Sanocid su!limira
due od mjesec dana, ali svaki tjedan tre!a dodati pola doze, kako !i se zadrao
koncentrat. &ko >. C. tre!a prestati s tretiranjem, jer se tre!aju lei zimske pele.
Postoji prigovor da kiselina prodire i kroz poklopac i u!ija leglo. ,u ima istine, alii
istine da u!ija varou u leglu. =a pelaru je sada odluka da li e rtvovati jedan dio
legla da oisti varou i kreno leglo ili e "tedjeti leglo, varou i kreno leglo. $pravo zato
"to kiselina u!ija i dio legla ne smije se vi"e koristiti u C. mjesecu kada pele tre!aju
poeti s uzgojem zimske pele.
&vako tretirane pele do!ro su oi"ene i ne tre!a i' vi"e niim uznemiravati do
kraja >>. mjeseca, kada se daje oksalna kiselina dozatorom, < mm po ulici gdje ima
pela. Bilo !i idealno kada !i svi pelari to radili u isto vrijeme, me.utim uvijek ima
oni' koji, makar i na svoju "tetu, ine drugaije, samo da nije isto.
$ ljudsko dru"tvo ugra.ena je jedna doza nepovjerenja u svemu na svijetu, pa tako
i u pelarstvu. &ni koji ne vjeruju, neka to ispitaju, pa sa argumentima mijenjaju ili
dodaju nainu dranja zdravi' i jaki' pela !ez otrovni' likekova.
"I1S$E 2E'E
Ve su stari pelari ustanovili, po opaanju, da nova pelarska godina poinje u C.
mjesecu iako nisu imali znanstvene dokaze za to. =auka je utvrdila da pele u C.
mjesecu poinju 'raniti jaja"ca !udui' radilica ne"to drugaijom 'ranom, tako da im
se produuje ivotni vijek do C mjeseci, a ispod oklopa stvara vrlo tanki sloj potkonog
tkiva, zgusnute energije da !i mogle doekati proljee.
(imske pele se poinju lei oko polovice C. mjeseca , a krajem mjeseca preuzimaju
ulogu domaica. Sve pelarske aktivnosti tre!a o!aviti prije nego "to zimske pele
preuzmu ulogu domaica, jer im rad skrauje ivotni vijek i ne doekaju planirano
proljee.
=ajdue ive pele koje su uzgajale ljetne pele u C. mjesecu. &ne ive i do C
mjeseci, one iz D. mjeseca ive do B mjeseci, a kasnije izleene pele ive jo" krae,
tako da nije do!ro 0orsirati pele da u >3. i >>. mjesecu da imaju leglo, jer tada nastaju
dvije "tete. PrvoI pela iz C. mjeseca se istro"i i ne doeka proljee, a drugoI pele
izleene u >3. i >>. mjesecu ne ive C mjeseci, ve samo 9 ili 2, pa ni one ne doekaju
proljee u punom sastavu. Pre0orsirane pele iz jesenskog uzgoja esto puta toliko
osla!e da pred proljee razviju leglo i uginu jer im je iza"ao vijek trajanja. Pelar
pomisli da je to varoa, a ne mora !iti. ,ko ne prati "to strunjaci prona.u, ti idu
ljudskom logikom koja nije uvijek ista sa ivotom pele.
=aj!olje je pele u B. mjesecu pri'raniti, tako da u C. !ude 0ormirana dovoljna
zali'a meda za zimovanje, oko 83 kg po zajednici. ,ada ne tre!a pogaa. Sedmi
mjesec je !itan za pripremu za zimu. &sim i"enja od varoe tre!a stimulativno
pri'ranjivati, ako nema pa"e, tako da pele nadoknade gu!itak legla z!og kiseline. @to
jae pele sa dovoljno 'rane ulaze u C. mjesec to e vi"e proizvesti zimski' pela i !iti
e jae u proljee. Pri'ranu u B. mjesecu valja vr"iti iskljuivo sirupom, 8 dijela vode i
> dio "eera. Hjeti znaju !iti su"e, sa sirupom pele do!iju dovoljno vode. Pro"log ljeta
<3 ko"nica je dnevno pilo po 83 litara vode iz 'igijenske pojilice.
4anas je moderno i elegantno davati pogae. Pelar ima manje posla, ali koliko
pela potro"i vremena i puta traei vodu u su"nom periodu. 1esto puta umjesto da
napreduju jako zaostanu u razvoju.
?o" je gore zimi. Pelar za svaki sluaj stavi pogau usred zime. Pele krenu jesti ali
0ali im voda. Prvi lijepi dan izmami pele po vodu, sjedaju po snijegu a ne vrate se u
ko"nicu. Svaka jedinka u to do!a godine dragocjena je za grijanje legla, pa takova
dru"tva zaostaju u razvoju.
(imi je !olje, oko polovice sijenja, svakoj ko"nici dati vrelog sirupa. Vreli sirup
zagrije 'ranilicu i okolinu, za to potro"i dio topline, a ostatak je naj!olje da pele urno
prenesu u sae okolo klupka. ,o tre!a ponavljati svaki tjedan, !io snijeg ili ne, s tim da
se jakima da vi"e sirupa a sla!ijima koji prvi puta nisu potro"ile, samo malo M
sim!olino.
4a !i se pelar uvjerio u to neka uzme jedan pelinjak i pri'ranjuje pogaom a
drugi sirupom. Prvi lijepi dan pele e ii na i"enje. ,amo gdje je dat sirup 8I> na
snijegu e !iti sve uto od i"enja, a na pelinjaku gdje su date pogae u snijegu e
!iti same rupe od o'la.eni' pela koje su sjedale na snijeg traei vodu. Poslije tog
iskustva vi"e nee tre!ati pitati "to je !olje sirup ili pogaa. =a pelarima koji ne
poznaju vanost sirupa netko zara.uje sa pogaama i opet naje"e na poetnicima i
pelarima koji ne itaju.
Sirup je daleko !olji i je0tiniji iako se ini da ima vi"e posla. $ stavri kada se uzmu u
o!zir sve operacije proizvodnje pogae i njezina "tetnost zimi, ukupno je manje posla a
kvaliteta vea.
5ilj ovog pisanja je da pelari ne kupuju ono "to nije potre!no, tako e u"tedjeti
novac i rad oko pela, a kvalitetu vratiti kao "to je nekad !ila.
=a sastanku $druge analizirana je ova preporuka gosp. Brijaka i zakljueno je da je
stimulativna proljetna pri'rana sirupom do!ra i potre!na, ali da je to u >. mjesecu
prerano jer e se matica potai na prekomjerno polaganje jaja"aca i stvaranje velikog
legla koje eventualnim za'la.enjem pele nee moi grijati, pa e dio legla stradati.
Pri'ranu "eernim sirupom !olje je vr"iti krajem 8. i poetkom 2. mjeseca kad je
vjerojatnije da vi"e nee doi do vei' za'la.enja.
"A3'UDE U 2E'ARS&VU
=a pitanjeI K(a"to se pele umiruju dimom+L M jo" i danas ima pelara koji kau, da
je to zato "to pele pomisle da je to poar u "umi i uzimaju poput!inu6'ranu za !ijeg,
pa im nije do o!rane zajednice. ,o je ljudska logika, a ne pelinja.
-stina je slijedeaI pele se me.uso!no sporazumijevaju na vi"e naina. =ajvaniji
im je dogovor miris, tj. kemijski sistem sporazumijevanja. Svaka zajednica ima svoj
miris po kojem se prepoznaju. Kada se u zajednicu u!aci dim6drugi kemijski sistem,
pele gu!e svoj miris i nastaje panika od nepoznatog. Pele naglo uzimaju med, da se
na'rane prije napada nepoznatoga.
,u lei tajna koju mnogi pelari ne znaju. Kod u!acivanja dima u zajednicu, pele su
< minuta u "oku6stra'u i uzimaju med. ,i' < minuta puno se ne !rane i pelari koji to
znaju uvje!ali su se u !rzom pregledu ko"nice, tj ekipno M trojka. =akon < minuta
pele uspostavljaju sistem sporazumijevanja i poinju sve jae !raniti zajednicu. @to
pelar na dalje jae dimi o!rana je sve jaa i u!odi sve jai.
Kada se pele roje nekada se zvonilo, mislei da e pele prije sjesti i roj se
u'vatiti. (a vrijeme Marije ,erezije izdana je nared!a da onaj koji prvi opazi roj u zraku
zvonjavom tvrdi da je to roj iz njegovi' ko"nica i ima pravo ii za njim preko tu.i'
!a"a dok roj ne sjedne i pokupi ga. (a u!rzano sjedanje vrijedi jedino snana "prica
koja stvara ki"u iznad roja ili !acanje sitnog pijeska iznad roja.
Vrlo esto pred proljee ugine sla!ija zajednica na leglu a malo dalje ima meda.
(akljuak pelaraI (ajednica e radije uginuti nego napustiti leglo. ?o" i danas ima
pisaca knjiga koji to prepisuju i tvrde. ,o nije istinaN ?a sam tu neistinu skupo platio. $
>3 ko"nica sam uveo centralno grijanje na struju pomou automatike ukljuivanja i
iskljuivanja izme.u 8368<F 5 vjerujui da pele nee napustiti leglo u ko"nicama. Sva
legla stavio sam na jednu stranu ko"nica a grijae u okvirima sa 'ranilicama na drugu
stranu ko"nica, vjerujui da pele nee napustiti leglo, ve e "iriti leglo prema
okvirima sa 'ranilicama i grijaima.
=akon 83 dana otvorio sam ko"nice da vidim uspje'. Sve do jedne zajednice
napustile su leglo, koje je uginulo i 0ormirale klupko sa novim krugom legla na okviru
sa 'ranilicom i grijaem, ak su vosak gradile po okviru sa grijaem. Poslije sam 'tio
izme.u dvije keramike ploice postaviti cekas icu i ploice staviti ispod postojeeg
legla, no to nisam postavio jer je toliki !io utro"ak struje da se to ne !i isplatilo.
Molim pisce knjiga da ne prepisuju ono "to sami nisu provjerili. Ve opisana
upotre!a medni' pogaa upitna je i tre!a to !olje prouiti. 4imenzije saa za leenje
pela su 9,D mm, a ovjek je 'tio veu pelu da mu nosi vi"e meda pa lijevao satne
osnove sa < mm promjera. ,o je izgledalo do!ro dok nije do"la varoa. Varoa se u svojoj
domaji lee samo na trutovima i tu se jo" u a'uri oplodi, izlazi van i odma' nosi jaja
na slijedee crvie trutova i ne nanosi veliku "tetu zajednicama. ,o se oekivalo i kod
nas, me.utim varoa jednako nosi svoja jaja"ca i na truta i na pelu. (a"to+ Pela
prirodno naraste do 9,D mm a do < mm ima taman toliko prostora da se izleena varoa
moe po peli kretati i oplodidi prije izlaska iz elije.
4ok se u %uropi ne proizvedu novi valjci sa osnovom od 9,D mm varoa e nemilice
'arati pelinjacima. &vdje je dokazano da sva iva !ia imaju svoje dimenzije od6do i
nije mogue jako 'raniti kozu da naraste kao krava i da daje mlijeka kao krava.
Pod upitnikom je i razvoj super jaki' dru"tava i dvomatinim sistemima. Kada !i se
raunale sve manipulacije do dolaska super jaki' dru"tava !io !i upitnik kod
renta!iliteta. Poznato je da je upitan uspje' u pa"i od sla!ia, a jake se izroje pa opet
ni"ta. Srednja dru"tva pravilno razvijena jedino su ekonomski sigurna i nji' tre!a
pravilno razvijati. &vo pisanje ima upravo taj cilj.
OS&A'I REARA&I U 2E'ARS&VU
=egdje J36i' ili B36i' godina do"a sam u (agre! u Pelarsku centralu i traio,
izme.u ostalog, ne"to za za"titu voska u skladi"tu i ne"to za !rzi proljetni razvoj pela.
,u je !io direktor Stevo @imi, uo moje traenje i rekaoI LMladiu do.i k meni u ured.L
,u mi je rekaoI L=e kupuj te otroveNL
,ono je da 5erezin u!ija vo"tani moljac, no 5erezin se nalijepi na stijenke saa i
kada se u proljee sanduci s voskom upotrije!e za razvoj legla, razvoj dru"tva naglo
stane. 5erezin osim moljca u!ija i leglo pela. Preporuka je da se sae tre!a prije
upora!e provjetriti. =o to nije dosta jer ak i druge godine ima rezidua.
1uvanje saa naj!olje i najje0tinije je povjeriti pelama. Poslije zadnjeg vrcanja
sanduke tre!a vratiti ko"nicama i to tako da se ne stavi iznad ve ispod legla. Pele e
polizati med i prenijeti ga iznad legla, a sae e o!ilaziti i uvati. Kada za'ladi, donji
sanduk se izvadi i stavi u skladi"te do pregleda, jer se moljac na 'ladnoi ne razvija.
$koliko je u nekom sanduku moljac ve stvorio svoje leglo, to dru"tvo je sla!i, nije
moglo uvati sanduk i tre!a ga odma' pregledati.
,ako se radi i danas. Pelari sa tisuama ko"nica u izoliranim skladi"tima dre
temperaturu oko 9F 5.
Oorsapin za !rzi razvoj pela u proljee nije potre!an. Pelud lijekse i uljane repice
naj!olji su starteri za !rzi proljetni razvoj, a ni"ta ne ko"taju. $mjesto Oorsapina u
!ezpa"nom razdo!lju !olje je dati, radi poticaja, "eerni sirup za !rzi razvoj legla, a
pelud pele donesu iz prirode.
RVO RO'JE&NO RI4RANJIVANJE
Pela je dijete sunca. Pele ne vide crvenu !oju, ali zato vide ultralju!iastu koja
prolazi kroz predmete, pa i ko"nicu. Pele vide kada sunce izlazi i kada je o!lano, pa
vide kada je dan sve dui. =egdje u polovici sijenja skoro sva dru"tva poinju sa
leglom. Veina dru"tava razvijaju prvo leglo u veliini dlana na o!je strane jedne rame,
jaa dru"tva ne"to vee leglo a sla!ija manje leglo. =akon 8>. dana pone izlaziti prvo
leglo i preuzima ulogu grijanja i 'ranjenje sljedeeg legla.
4o pojave legla pele su mirovale i odravale temperaturu izme.u C i >8F 5.
Pojavom legla pele dr'tanjem diu temperaturu u klupku oko legla, na 2< 5. 4o tada
je potro"nja meda !ila oko pola kg mjeseno a sa leglom po 26< i vi"e kg mjeseno.
Pele nee poeti razvijati leglo po datumu, ve po vremenu. Kada !ude u sijenju
prije ili poslije ><. prvi sunani topli dan, iznad >8F 5, pele idu na proistni let iz
ko"nica, oiste si crijeva, mogu jesti med i to je dan poetka novog legla. =ije vano da
li je vani snijeg ili ne, !itno je toplina iznad >8F 5, pa na vi"e, !ilo sunca ili ne. $pravo
tada tre!a izvr"iti utopljavanje i stimulativnu pri'ranu.
$topljavanje nije do!ro izvesti odma' ujesen, jer od topline u ko"nici pele
produuju kasno jesensko leglo, "tetno z!og rau!anja zimske pele iz C. mjeseca, da
proizvodi leglo i skrauje si ivot. =aj!olje je da kroz ko"nicu !ude propu', koji natjera
pele da prestanu sa leglom. ,ada ne valja niti pri'ranjivati iz ve opisani' razloga.
Kada jae za'ladi tada se zatvara lim ispod mree na podnici, ali se ne utopljava.
Poslije prvog proistnog leta pele tre!a odma' stimulativno na'raniti ;ve
opisano7 i maksimalno utopliti odozgora, kako tko zna. =ije vana samo de!ljina
materijala, ve do!ro sloena da sa strana ne ulazi 'ladnoa.
&pisani postupak, poslije prvog proljetnog izleta vaniji je nego svi stimulativni dodatci
u 'rani za u!rzanje proljetnog razvoja.L