ALTERNATIVNO TRETIRANJE PELA NA VAROOZU dijagnoza Rano dijagnostuciranje varoe u pelinjoj zajednici od najveeg je znaaja u suzbijanju nametnika.

Utvrivanje prisutnosti varoe mora se obaviti barem dva puta godinje. U proljee i u jesen. Ima vie metoda dijagnosticiranja. Upotrebljavam onu najjednostavniju: brojanjem prirodno odumrlih i otpalih varoa na podnoj dasci ispod mree. Na samom poetku uspostavljanja dijagnoze kontrolna daska ispd mree na podnici se mora temeljito oistiti od svih natruha, koje pele na mogu oistiti jer se daska nalazi ispod mree i nije dostupna pelama. Osmi dan, od kada smo oistili podnu dasku, prebrojimo mrtve grinje. Utvrdimo koliki je bio dnevni prosjeni otpad kroz proteklih 7 dana. Taj prosjek pomnoimo koeficijentom iz znastveno utemeljene tablice, koja pokazuje ukupan broj varoa u pelinjoj zajednici. Formula za utvrivanje ukupnog broja varoe u pelinjoj zajednici glasi: V = ( 0 x K) x 100 Pri emu je: V = ukupna koliina varoe u p.zajednici. 0 = prosjeni dnevni otpad varoe izbrojen na podnoj dasci ispod mree. K = koeficijent iz znastvene tablice. Vrijednosti koeficijennata iz znanstvene tablice Veterinarskog zavoda Slovenije - odjela za zadravstvenu zatitu pela, po mjesecima u godini je: Mjesec 0 K Pregled radilinog Pregled pela Ocjena broja grinje legla i broj varoe iznad legla, varoe u pelinjoj na 100 liinki broj varoe na zajednici 100 pela oujak 1 1,2 10 20 120 travanj 1,5 1,8 10 20 240 sviban 2 2 10 10 480 lipanj 3,2 3 20 10 960 srpanj 5,5 3,5 20 5 1920 kolovoz 10 4 20 20 3840 rujan 17 4,5 30 30 7680 Zborniku referatov, XXII. dravni ebelarski seminar 1999, u Celju, str.17). Napominjem da treba obratiti panji, prilikom utvrivanja prirodno otpale varoe, na prisutnost mrava na dasci ispod mree u podnici, jer mravi odnose grinje. U tom sluaju dijagnoza nee biti tona. suzbijanje varoe mravljom kiselinom Dva su naina tretmana koje koristim u etogodinjem iskustvu s mravljom koselinom. Prvi je sa 65%-tnom m.k. Kiselina se stavljam na spuvastu krpu (200x200x5 mm) u podnicu na dasku ispod mree. Na krpu, ravnomjerno po cijeloj povrini, razlijem 3 ml m.k. za svaki okvir ispunjen pelama i leglom. Primjerice, za 10 okvira 30 ml, 15 okvira 45 ml i t.d. Na isti se nain postupa i ako se krpa stavlja umjesto u podnicu na satonoe okvira. U tom sluaju se stavi 2 ml m.k. po okviru. Kiselina se stavlja svaki drugi dan u neprekidnom trajanju od najmanje 24 dana, koliko traje reprodukcijski ciklus trutova. (Navedene doze 12 puta u 24 dana). Drugi je t.zv. dugotrajni nain sa 15%-tnom m.k. Kiselina se stavlja u plastinu ili drugu posudu otpornu na kiselinu veliine 430x330x30 mm, zapremine cca 4 lit. Posuda je u podnici ispod mree. U posudu se ulije 3 lit. kiseline odjedamput , a moe se i dvaput po 1,5 lit. (Ovu metodu sam primjenio 2004. g., bila je jednako efikasna). Kiselina e potpuno ishlapiti u roku od 30 35 dana na vanjskoj dnevnoj temperaturi od 20 30 st.C. Prilikom stavljanja kiseline u posudu pele ne reagiraju burno kao kod prvog naina. Otpala varoa kroz mreu pada u kiselinu, isparavanje kiseline je blago i kontinuirano, sigurnije je baratanje skiselinom a primjena ne zahtjeva mnogo ivoga rada. Najbolje vrijeme tretmana u tjeku godine je od kraja prve dekade kolovoza do kraja prve dekade rujna. tehnologija konice Za vrijeme tretmana vano je da su pele stisnute samo u plodite. Ako je zajednica jako razvijena onda u dva LR nastavka, srednje i slabo razvijene zajednice dobro je stisnuti u jeda nastavak. To se moe uiniti pomou bjealice, tako da se ona moe ostaviti za cijelo vrijeme tretmana u konici, ali se prazan nastavak moe i odstraniti. Za vrijeme tretmana dobro je odstraniti i medite. Konica nastavljaa je najpovoljnija tehnologija za primjenu m.k. Konica mora imati odgovarajuu podnicu sa mreom, prostorom za kiselinu i podnu dasku, kaja se sa zadnje strane moe izvlaiti poput laice. Primjena m.k. u suzbijanju varoe bez takve podnice nee biti efikasna. Kontrolom otpale varoe svaki drugi dan, ustanovio sam da na dasci ispod mree ima velika koliina ive grinje, sposobne za rehabilitaciju ukuliko bi ponovno dola u kontakt sa pelom na podnoj dasci. Moj zakljuak je da klasina LR podnica mora biti zamjenjena ili rekonstruirana ako elimo suzbijati varou mravljom kiselinom. To isto se mora

uiniti i sa A konicom. U protivno m.k. nee dati eljene rezultate, rezultat je polovian. tretiranje tijekom godine. Kontrolom otpale varoe svaki drugi dan, ustanovio sam da na dasci ispod mree ima velika koliina ive grinje, sposobne za rehabilitaciju ukuliko bi ponovno dola u kontakt sa pelom na podnoj dasci. Dogodit e se, da emo i u tijeku najintenzivnijeg medobera dijagnozom utvrditi da je u konici prekomjeran broj varoe u pojedinim pelinjim zajednicama. U tom sluaji na te zajednice primjenit emo zaista kratkotrajni nain tretmana. Recimo, izmeu dvije pae. Nakon to smo izvrcali med, prije nego emo vratiti okvire na ienje i ponovno punjenje drugom vrstom nektara ili medljike, izvrit emo tretman sa 65%-tnom m.k. Kiselinu emo staviti 2 3 puta u roku od 7 dana. Tim tretmanom unititi emo najmanje 50% varoe. pripravak mrevlje kiseline za tretman Na naem tritu nema gotove, pripremljene kiseline odgovarajue koncentracije, za tretman. Moe se kupiti samo m.k. visoke koncentracije 98 100 %. Takva kiselina nije pogodna za primjenu. Treba ju razrijediti destiliranom vodom ili dobrom kinicom. Na taj nain dobijemo kiselinu odgovarajue koncentracije. A Matematiki obrazac, izveden na osnovi rauna smjese, glasi: B = (--------) 1 M pri emu je: B = destilirana voda ili kinica A = postotak koncentracije m.k. vei od potrebne za tretman M = postotak koncentracije m.k. potreban za tretman Primjerice: ako je A = 98%, a trebamo M = 65% koliko vode moramo dodati na jedinicu kiseline ? 98 B = (-------) 1 = 0,507 65 Dakle, na litru mravlje kiseline koncentracije 98% mora se dodati pole litre vode da se dobije eljena koncentracija. NIKADA NE SIPATI VODU U KISELINU NEGO OBRATNO KISELINU U VODU. nain rada sa mravljom kiselinom Nain na koji emo raditi sm.k. nije jednak za sve vrste pelinjaka. Zavisno o vrsti pelinjaka moramo postupati u tretmanu. Osim toga, vrsti pelinjaka moramo prilagoditi i sredstva osobne zatite od agresivnih para mravlje kiseline. Na otvorenim pelinjacima, sa LR konicama ili drugim vrstama nastavljaa, potrebna je minimalna osobna zatita. Rekao bih prije svega preciznost u radu i oprez u postupku. Moje je iskustvo steeno u radu sm.k. na otvorenom pelinjaku, gdje je svaka LR konica samostojea. Od potrebnog alata imam staklenu flau ireg otvora grla sa metalnim poklopcem a ispod kojeg je gumeni podloak. Na njemu je izbiena rupica za prolaz medicinske igle kroz gumu. Imam plastinu pricu za injekcije od 60 ml. prica je podjeljena mililitarskom skalom tako da omoguava jednostavnu kontrolu i preciznost u doziranju m.k. To je veoma bitno, jer svako prekomjerno doziranje kiseline moe prouzroiti tete na pelama, unajmanju ruku moe ih potjerati iz konice. Tada je postupak uzaludan. Ta se tehnologija i alat odnosi na kratkotrajni tretman sa 65-tnom m.k. Za dugotrajni tretman s 15%-tnom m.k. to nije potrebno. efikasnost Za tretman pela m.k. protiv varoe mora se potivati red i disciplina. U tom sluaju je njena efikasnost vrlo velika. Jedamput zapoet postupak mora biti i zavren u kontinuitetu bez prekida. U protivnom nee poluiti eljene rezultate. Duina tretmana zavisi i o tome koliki je postotak varoe nuno unititi da bi ju doveli na tolerantnu razinu i u kom vremenskom razdoblju u tijeku godine moramo pele osloboditi suvine varoe u konici. suzbijanje varoe oksalnom kiselinom Oksalnu kiselinu rabim kao pomono sredstvo za suzbijanje ostatka varoe krajem jeseni ili poetkom zime. Tada u konicama vie nema legla, a varoa je na pelama. Iz osobnog iskustva znam da ima vie razloga za ostatak varoe nakon cijelovitog tretiranja sa m.k. krajem ljeta. To mogu biti visoke temperature nou pa je veliki dio pela u bradama na poletaljkama, netretirane pele u susjednim pelinjacima i.dr. Te ostatke varoe moe se vrlo efikasno odstraniti oksalnom kiselinom u studenom, prosincu ili najkasnije do polovice sjenja. pripravak oksalne kiseline Pripremi se odgovarajua koliina eernog sirupa u omjeru 1:1 eer voda. Sirup se zagrije do potpune otopljenosti eera oko 50 st.C. Zatim se u istom sirupu potpuno otopi 30 35 g dihidrata oksalne kiseline na 1 lit sirupa. I u radu sovom kiselinom potrebna je preciznost i oprez radi osobne zatite i zatite pela.

tretiranje pela, nain i doze Tretiranje vrim u kasnu jesen ili poetkom zime, kada je vanjska temperatura najmanje 5 10 st.C i kada u pelinjoj zajednici nema legla. Najbolje je sirup zagrijati na 37 st.C i staviti ga u termos-flau da se ne ohladi dok tretiramo pele. Sirup-kiselina se nanosi kapaljkom izravno na pele po ulicama izmeu okvira. Nuno je raditi paljivo i ne prosipati kiselinu po okvirima i sau, jer je na taj nain primjena o.k. maje efikasnija. Po svakoj ulici u kojoj su pele nakaplje se po 5 ml otopine. Oksalnom kiselinom tretiram pele samo ako tretman mravljom kiselinom u kolovozu nije bio dovoljno efikasan iz bilo kojih razloga, te ako dijagnozom u listopadu ili studenom utvrdim da na dasci ima prirodno otpale varoe. zakljuak Iz praktine primjene ovih metoda i sredstava protiv nametnika, moe se zakljuiti da su vrlo efikasna i bioloki najprihvatljivija. Osim toga mravlja kiselina je i sredstvo za dezinfekciju pelinje nastambe. Kod primjene kiseline uvijek treba imati na umu normative u svakom nainu tretmana. Tehnologija konice mora se prilagoditi tretiranju pela protiv varoe, naroiti mravljom kiselinom. Otpala grinja mora se i fiziki odvojiti od pele, odnosno nakon to se je od nje otpustila i pala ne smije vie doi snjom u doticaj na podnici. Za vrijeme tretmana pela mravljom kiselinom krajem ljeta, obzirom da je to obino suni period godine, dobro je pele malo stimulativno prihraniti. Poduzeti potrebne mjere protiv grabei. Jedna veoma vana napomena. Za puni uspjeh u suzbijanju varoe mravljom i drugim prirodnim kiselinama, neophodna je antivaroa podnica koja onemoguava fiziki kontakt pele i otpale grinje. oooooOooooo Josip Jurai Potovani Josip, Ovih dana elim tretirati svoje dvije konice sa Mravljom kiselinom. Proitao sam uputstva koja ste napisali, meutim neto mi nije jasno. Napisali ste ''Drugi je t.zv. dugotrajni nain sa 15%-tnom m.k. Kiselina se stavlja u plastinu ili drugu posudu otpornu na kiselinu veliine 430x330x30 mm, zapremine cca 4 lit. Posuda je u podnici ispod mree. U posudu se ulije 3 lit. kiseline odjedamput , a moe se i dvaput po 1,5 lit. (Ovu metodu sam primjenio 2004. g., bila je jednako efikasna'' Zanima me zar je mogue da na jednu konicu ide sve zajedno 3 litre spravljene kiseline? Ako ovo nije tono molim poaljite podatak koliko se stavlja mravlje kiseline u jednu konicu? Hvala U postu na forimu, nisu tono preneseni raunski obrasci za pripravak kiseline i tablica koeficijenata dijagnosticiranja varoe. Nisam obratio panju na raunski programa. Ispriavam se. Tono je. 3 lit. m.k. koncentracije 15%za jednu konicu. Obrazac za pripravak m.k. je B=(A/M)-1. Dakle, ako imate duboku antivaroa podnicu i odgovarajuu posudu za kiselinu (430x330x30 mm) moete u nju staviti 3 l m.k. Konica mora bili postavljena vodoravno, jer je zapremina posude oko 4 lit. No kako to na pelinjaku uvjek nije mogue, bolje je staviti dva puta po 1,5 lit. Uinak je isti. Napominjem da taj nain nije pogodan za tretiranje u proljee, zbog velikih oscilacija u temperaturi. Bolje je primjeniti onaj drugi sa 65 % m.k. (ako morate). Sa 15% m.k. bolje je tretirati pele krajem ljeta. Pozdrav, Josip