DR

:: Dr.
B - Vae tijelo vapi za vodom :: Stranica 0 od 217 ::

S A D R A J

Upozorenje........................................................................................... 1
Predgovor............................................................................................. 3

1. Uvod ............................................................................... 15
Ne lijeite e lijekovima.............................................................. 15
Zato medicina ne lijei bolesti?................................................... 17

2. Nova paradigma............................................................ 28
3. Dispeptiki bolovi ......................................................... 40
4. Bolovi kod reumatskog artritisa.................................. 55
5. Stres i depresija ............................................................ 70
6. Visoki krvni tlak............................................................. 87
7. Poviena razina kolesterola u krvi ............................ 101
8. Prekomjerna tjelesna teina....................................... 120
9. Astma i alergije ........................................................... 138
10. Neki metaboliki aspekti stresa i dehidracije........... 150
11. Nova gledita o AIDS-u .............................................. 159
12. Najjednostavnije medicinske terapije....................... 178

O autoru........................................................................................... 199
Neki od komentara............................................................................. 202
Bibliografija .............................................................................................208

:: Dr. B - Vae tijelo vapi za vodom :: Stranica 1 od 217 ::
UPOZORENJE
Informacije i preporuke o unosu vode koje su iznesene u ovoj
knjizi temelje se na kolovanju, osobnom iskustvu, vrlo opsenim
istraivanjima, i drugim publikacijama ovog autora o metabolizmu
vode u tijelu. Pisac ove knjige ne zagovara odbacivanje medicinskih
savjeta, niti propisuje uzimanje ili prestanak uzimanja bilo kojeg
lijeka kao dijela terapije bez konzultacije s nadlenim lijenikom,
bilo na izravan ili neizravan nain. Iskljuiva namjera autora ove
knjige - utemeljena na najnovijim spoznajama iz mikro-anatomije i
molekularne fiziologije -je ponuditi informaciju o vanosti vode za
ljudsku dobrobit i doprinijeti informiranju javnosti o tetnim utjeca-
jima kronine dehidracije na tijelo, od djetinjstva do starosti. Nije
namjera ove knjige zamijeniti dobar medicinski savjet lijenika.
Naprotiv, vrlo je poeljno da s vaim lijenikom podijelite informa-
cije koje ete saznati u ovoj knjizi. Informacije i preporuke koje su
ovdje iznesene svaki pojedinac moe primijeniti na vlastitu odgo-
vornost. Ove se informacije moraju usvojiti u potpunom skladu s
uputama koje su ovdje iznesene. Teko bolesne osobe koje su i
ranije bolovale od ozbiljnih bolesti i nalaze se pod lijenikim nad-
zorom, a posebno osobe koje boluju od tekih bubrenih bolesti, ne
bi smjele primjenjivati ovdje iznesene informacije bez suglasnosti i
nadzora svog lijenika.
Ni autor, ni izdava, ni njihovi agenti ili zaposlenici ne jame
za preporuke i postupke iznesene u ovoj knjizi. Autor i izdava
odbacuju svaku odgovornost u vezi s primjenom informacija koje
sadri ova knjiga.


Kronina stanina dehidracija
dovodi do bolne i prerane smrti.
Njezine poetne vanjske manifestacije
dosad su smatrane
bolestima nepoznatog podrijetla.

PREDGOVOR
J edan od oiglednijih razloga zato je medicina postala tako
sloena i skupa lei u injenici da su istraivanja i proizvodnja
lijekova - a na kraju i procjena njihovog djelovanja na samog
pacijenta - postali nevjerojatno skupi. Kako bi se potaknula
prodaja ovih proizvoda koji se redovito i napadno reklamiraju,
ne samo da ih zagovaraju dobro plaeni predstavnici medicinske
struke, ve su u njihovo promicanje uvueni i lijenici kojima se
nude odreeni "postoci". Bolesnici ih nastavljaju uzimati jer
bolesti ne nestaju. Uostalom, nije ni predvieno da bi ih izlijeili!
Oni se samo lijee! To je idealan nain za procvat trinih prin-
cipa u medicini. Ovo, meutim, nije jedina sramna strana medi-
cine.
Tehnoloki usmjeren napredak u medicini postao je mogu
kao posljedica proizvodnje besmislenih "korisnih naprava". I
ovo, takoer, poveava medicinske trokove. Bolnice za obuku
i istraivaki instituti u potpunosti ovise o fondovima industrij-
skog dijela zdravstvenog sustava. Tako se istraivanja u medi-
cini u pravilu usmjeravaju u skladu sa eljama vlasnika
tvornica lijekova i medicinske opreme, koji odobravaju sred-
stva za vlastite projekte koji im donose profit.
..:: Niste bolesni, edni ste! ::..
No, sada dolazi trenutak velikih promjena. Otkriveno je da
ljudsko tijelo posjeduje velik broj sloenih pokazatelja koji
ukazuju na nedostatak vode - pokazatelja dehidracije i ei.
Na nedostatak vode u tijelu ne ukazuju samo suha usta, nego i
brojni drugi pokazatelji. Najvea tragedija u povijesti medicine
jest injenica da medicinski strunjaci nisu razumjeli velik broj
razliitih vapaja ljudskog tijela za vodom. Oni su u pravilu
pribjegavali koritenju kemikalija i "tretmana" kako bi izlijei-
li kroninu dehidraciju tijela. Nevjerojatna pogreka, ali i oi-
gledna injenica!
Najvie boli to to se vei dio medicinske zajednice i dalje
dri uhodanog naina i zanemaruje nove spoznaje. Ovakvo
temeljno nepoznavanje tjelesnih znakova dehidracije glavni je
razlog visoke cijene zdravstvene zatite u razvijenim drutvi-
ma.
Ujedno, nema izgleda ni da e doi do nekog poboljanja u
zdravstvenom sustavu sve dok je organiziran na ovakav nain
- vrlo loe i tako da slui samo onima koji ga vode, a ne onima
kojima je potrebna zdravstvena skrb.
Proitate li pisma koja sam razmijenio s Amerikim udru-
enjem lijenika (American Medical Association, AMA) i koja
su objavljena na kraju knjige, vidjet ete da je mnogo prije
objavljivanja ove knjige AMA bila pozvana da postane glasni-
kom dobre vijesti "niste bolesni, vi ste edni", i da ju prenese
javnosti. Njihova potpuna utnja jasno razotkriva njihovu oi-
glednu zloupotrebu povjerenja javnosti.
Nacionalni institut za zdravlje (National Institute of Health,
NIH), najnapredniji centar za medicinska istraivanja u svijetu,
pokazao se u jo gorem svjetlu. Prije svega, zato nikada nisu
pokrenuli prouavanje medicinskih uinaka vode? Zato nisu
razgraniili mogue pozitivne utjecaje vode koja se uzima da
bi se progutala tableta od utjecaja samog lijeka? Zato nisu
prouili to se dogaa s ovjekom koji ne pije redovito vodu?
To su njihove glavne pogreke. Zato ih NIH nije popravio,
umjesto da odbije moje stavove?
..:: Vae tijelo vapi za vodom ::..
U svibnju 1989. pisao sam dr. J amesu Masonu, pomoniku
ministra zdravstva, objanjavajui mu da bi promjena gledita
koja bi uzimala u obzir potrebe tijela za vodom raskrinkala
mnoga "rjeenja" za zdravstvene probleme naeg drutva. Uz
pismo sam mu poslao veliku koliinu materijala koji potvruje
moje stajalite, a kojeg je on predao dr. J ohnu T. Kalbereru,
NIH-ovom koordinatoru za unaprjeenje zdravlja i prevenciju
bolesti, kako bi ga on pregledao i popriao sa mnom. inilo se
da je ovo pravi ured za procjenu mojih revolucionarnih gledi-
ta utemeljenih na fiziologiji.
Ali, do toga nije dolo! Dodue, bio sam pozvan na razgo-
vor kod dr. Kalberera. Nakon jednosatne rasprave, dr. Kalberer
me obavijestio da NIH nije u mogunosti baviti se mojim "i-
rokim" medicinskim pogledima. Objasnio mi je da NIH moe
financirati iskljuivo istraivanja u okviru sveuilita. Spome-
nuo sam da sam kontaktirao dr. Masona i njega kako bih im
objasnio da je dehidracija uzrok velikog broja degenerativnih
bolesti, i kako bi NIH to mogao istraiti, a o rezultatima obavi-
jestiti javnost. Odgovorio mi je da je NIH zainteresiran samo
za molekularne aspekte biolokih i farmaceutskih istraivanja.
Ustvrdio je da su moja gledita previe iroka a da bi se mogla
uklopiti u nain na koji radi ta istraivaka ustanova. Kad je
shvatio moje nezadovoljstvo njegovom izjavom, savjetovao mi
je da nastavim s radom i objavim svoja stajalita. Rekao mi je
da je to jedini nain da se za njih uje.
Nisam se predao. Kad god bi se u novinama pojavio lanak
utemeljen na izjavama nekoga iz NIH-a, napisao bih im pismo
i izloio u emu je osnovni problem. Pisao sam ak i Uredu za
znanstveni integritet NIH-a i poalio se na neke dezinformacije
koje e dovesti do uvrenja samo odreenih proizvoda na
medicinskom tritu. Odgovora nije bilo, i izgleda da je to
pitanje palo u zaborav, no fotogenini glasnogovornik i dalje je
nastavio organizirati tiskovne konferencije.
Neko sam vrijeme polagao nadu u injenicu da je dr. Ber-
nadine Healy postala direktoricom NIH-a. Izgledalo je da je
ona prava osoba koja bi mogla donijeti promjene u NIH. Kao
lijenici i znanstvenici, moralo joj je biti jasno ono o emu sam
govorio. Uputila me na dr. sci. Stephena Grofta koji je upravo
postao privremeni predsjednik novootvorenog Ureda za alter-
nativnu medicinu, dok se ne pronae lijenik koji e biti trajni
direktor.
Stekao sam dojam da je vrlo iskren ovjek. Nakon dugog
razgovora i nakon to sam mu dao neke od svojih objavljenih
materijala, pozvao me da odrim kratku prezentaciju na prvoj
Konferenciji alternativne medicine koju je NIH trebao uskoro
sazvati. Njegov privremeni poloaj bio je previe privremen da
bi mogao napraviti neki pozitivni pomak. Mjesto je preuzeo dr.
J oseph J acobs, lijenik indijanskog podrijetla odrastao pod
utjecajem indijanske kulture. Siguran sam da mu je dr. Groft
prenio moje informacije i materijale.
Sljedeu konferenciju alternativne medicine sazvali su dr.
J acobs i njegov zamjenik, i dr. Groft me tada trebao upoznati s
obojicom. Naravno, dr. J acobs u tom trenutku nije imao vreme-
na za ozbiljniju raspravu. Dogovorili smo se da e on pogledati
to sam poslao Uredu i da emo se uskoro ponovno vidjeti. Pri-
likom naeg sastanka u njegovom uredu upitao sam ga je li pog-
ledao materijale koje sam im ranije bio poslao. Poeo se
ispriavati i opravdavati nedostatkom vremena i time to su u
meuvremenu selili ured pa nije imao prilike pogledati to sam
mu poslao. Rekao sam mu da je taj sastanak gubljenje njegovog
i mog vremena ukoliko nije proitao materijale koje sam mu
poslao, i da bismo ga trebali odgoditi dok se on ne upozna s tim
informacijama. Ustao sam, namjeravajui otii. Morao sam
svladati njegov "stav primadone".
Rekao mi je da e pogledati to to sam mu poslao, ali bu-
dui da smo obojica inteligentni profesionalci, sigurno nema
mnogo toga to se ne bi moglo razjasniti u sat vremena razgo-
vora. Pozvao me da sjednem i izloim svoja gledita. Pristao
sam. Prije nego to sam otiao, zamolio me za jo jedan kom-
plet popratnog materijala. Imao sam ih u torbi i dao sam mu ih.
Meu materijalima koje sam mu ostavio bio je i primjerak
prvog izdanja ove knjige. Objasnio sam mu da te informacije
postaju poznate javnosti. Pozvao sam ga da zbog dobrobiti
drutva i napretka medicinske znanosti zapone s prouava-
njem ovog podruja u okviru svog Ureda.
Nisam uo ni vidio dr. J acobsa sve do sljedee Konferenci-
je alternativne medicine. Na programu rada nije bilo niega o
kroninoj dehidraciji. ak ni kad je pukovnik Robert Sanders,
koji je dobro upuen u ovu temu, odrao petominutno filozof-
sko izlaganje o dehidraciji, nisu poduzeti nikakvi koraci da se
ova tema stavi pred savjetodavni odbor. Postalo je jasno da
Ured za alternativnu medicinu ima svoj vlastiti raspored, a da
interes javnosti nije bio na popisu njegovih prioriteta.
Po Riti Mae Brown "definicija ludila je initi istu stvar
stalno iznova i oekivati da e rezultati biti razliiti". Netko bi
mogao rei da sam, u skladu s tom definicijom, i ja jedan od
luaka. esto sam sebi izgledam naivan. Pitam se zato troim
vrijeme i vlastita sredstva da bih pokrenuo na znanstvenim
naelima utemeljenu preobrazbu medicine, i to ba u Americi?
U sljedeem se trenutku tjeim razmiljanjem o tome kako
raspolaem spoznajom vanom za ljudsko zdravlje i dobrobit, i
da te informacije moraju doi do nevinih ljudi punih povjere-
nja koji se razbole, ne znajui da im ustvari nedostaje vode. S
tom milju inim sljedei korak na svom napornom putu.
U meuvremenu, dr. Bernadine Healy je napustila NIH. Ona
je lijenica, a NIH je "znanstvena" institucija. Oigledno je
dolo do sukoba ciljeva, i ona je morala otii. Nobelovac Harold
Varmus doao je na njezino mjesto. I opet, 23. studenog 1993.
poslao sam pismo, ovoga puta naslovljeno na njega. Poeo sam
ovim rijeima: "Dobrodoli na poloaj na kojem ete moi u
veoj mjeri doprinijeti napretku medicine i naeg drutva. la-
nak o vama u dananjem Washington Postu potaknuo me da
vam napiem ovo pismo i skrenem pozornost na znaajan, prije-
loman proboj u medicinskoj znanosti. Naime, kronina dehidra-
cija uzrok je najveeg broja tekih bolesti. Ve sam nekoliko
puta pokuao potaknuti NIH da se ozbiljno pozabavi ovom jed-
nostavnom 'promjenom paradigme' i da medicinsku praksu u
budunosti uini prijateljskom prema pacijentima." Poslao sam
mu jednu od mojih knjiga i neto popratnog materijala. Sve do
danas, veljae 1995., ovaj mi gospodin nije odgovorio, ak ni
pismom zahvale.
Oigledno, jedini nain da poruku o dehidraciji prenesem
javnosti jest objavljivanje. To sam i inio. Nakon to sam
poslao pisma raznim asopisima i novinama od kojih nisam
dobio odgovor, 1989. godine odluio sam pokrenuti vlastiti
asopis pri Zakladi za jednostavnost u medicini. Nazvali smo
ga Pojednostavljena znanost u medicini (Science In Medicine
Simplified). U razdoblju od godine dana izaao je jedan re-
dovni i jedan posebni broj, i besplatno su podijeljeni nekim
istraivakim centrima i medicinskim knjinicama na brojnim
sveuilitima.
Takoer smo se javili Nacionalnoj medicinskoj knjinici sa
zahtjevom da se asopis zavede u kompjuterski sustav Index
Medicus, kako bi njegovom sadraju mogli pristupiti i drugi
istraivai. Obratili smo im se s molbom da nam prue mogu-
nost predstaviti nau "promjenu paradigme" gledita u medi-
cinskim istraivanjima. Odgovorili su nam da su dva broja
asopisa premalo, ali da e razmotriti uvoenje asopisa kada
izae jo jedan broj i kad bude izvjesno da e postojati konti-
nuitet njegova izlaenja.
Trei broj je u to vrijeme bio u pripremi, pa kad je 1991. iza-
ao, poslali smo nau prijavu i po dva primjerka svakog broja
Nacionalnoj medicinskoj knjinici. asopisi se u vezi mogueg
uvoenja u Index Medicus razmatraju dva do tri puta godinje.
Odbor koji o tome odluuje sastoji se uglavnom od znanstvenika
NIH-a. Kad su se oni potkraj godine sastali i razmotrili nae
nove informacije u medicini, bili smo odbijeni. Naim glediti-
ma nisu eljeli pruiti mogunost da se za njih uje, mogunost
kakvu imaju svi drugi. NIH-ovi "mislioci" nisu htjeli da nae
nove zamisli uu u znanstvenu arenu i naposljetku dou do
javnosti. Vjeto smo cenzurirani. Tada sam odluio napisati
prvo izdanje ove knjige i objaviti ga.
Otprilike est mjeseci nakon odbijanja od strane Nacional-
ne medicinske knjinice, moja je knjiga objavljena i recenzira-
na. To je jednostavnim rijeima napisano objanjenje u emu
je glavna struja u medicini krenula krivim putem. Ovo je bila
knjiga koju sam, uz ostale znanstvene publikacije, poslao dok-
torima Healy, Groft i J acobs u NIH-u. elio sam da shvate da
mi oni nisu potrebni kako bi moja gledita dospjela do javno-
sti. Uvidio sam da je NIH sam sebi dovoljan i zadovoljan "lu-
dou" izvoenja i ponavljanja uvijek istih istraivanja, bez
pronalaenja lijeka za bilo koju od degenerativnih bolesti u
ljudskom tijelu.
U travnju 1993. u Restonu u Virginiji odrana je Meuna-
rodna medicinska konferencija o biolokoj oksidaciji. To je
jedna od konferencija koje sazivaju osobe koje se bave alterna-
tivnom medicinom. Pozvan sam da odrim govor odmah nakon
predsjednika Udruenja. Predstavljen sam jednom od znan-
stvenih tajnika NIH-a, dr. Edmundu Sargentu Copelandu, koji
je bio pozvan kako bi pratio rad konferencije. Nakon mog pre-
davanja o ulozi histamina kao glavnog regulatora vode u orga-
nizmu, vrlo je ljubazno porazgovarao sa mnom o tome kako da
se izborim za uvaavanje mojih gledita. Poslao sam mu vei-
nu mojih objavljenih materijala. Sreli smo se u njegovom ure-
du u aveniji Westband. Uinio je sve to je mogao kako bi me
organizator njihovih predavanja pozvao da odrim govor pred
njihovim lanovima. Poziv nikada nije stigao.
Oigledno je da moje ideje predstavljaju prijetnju nastavku
nekim od NIH-ovih pristupa medicinskom istraivanju. Stoga,
naravno, ne ele dopustiti da se za moja gledita uje unutar
zidova NIH-a. Oni bi htjeli da im svoja otkria predstavim na
nain koji je njima prihvatljiv. Takvim stavom oni ustraju na
svome.
Pokuao sam vas ukratko upoznati sa svojim naporima da lju-
de kojima je povjerena odgovornost da se brinu o zdravstvenim
interesima svih graana pridobijem za djelovanje za ope dobro.
Kao to moete vidjeti, oni su, kao i obino, izabrali ugodnije
rjeenje. Sada je jasno da institucije koje koriste porezni novac
(i veliki dio teko zaraenog dohotka svakog od nas) uope ne
mare za zdravlje i dobrobit ljudi. Postalo je oigledno da oni
koji se pretvaraju da trae rjeenja zdravstvenih problema ustva-
ri iste ine jo sloenijima. Od sada biste vi, itatelji ove knjige,
morali postati odluujua snage koja e dovesti do promjena u
zdravstvenom sustavu.
Oigledno je da sredstva za prouavanje vode kao prirod-
nog lijeka nisu lako dostupna. tovie, ak i kad bi ta sredstva
bila dostupna, ini se da istraivanje tog predmeta nije dovoljno
privlano sveuilitima i priznatim istraivakim centrima. Pa
ipak, neophodno je pokazati kakva je reakcija pacijenta na lije-
enje vodom kao prirodnim lijekom u sluajevima bolesti uzro-
kovanih kroninom dehidracijom. Potrebno je uvjeriti lijenike
u klinikama unutar sustava zdravstva da promijene svoj sadanji
pristup lijeenju. Studenti na medicinskim fakultetima ne ue
nita o brojnim ulogama vode u ljudskom tijelu.
ini mi se da e predstavnicima glavne struje u medicini
biti potrebno jo mnogo "jednostavnih i izravnih" opaanja,
poput onih u pismima koja su objavljena u ovoj knjizi, prije
nego to e napustiti svoje naine lijeenja. Metode kojima se
danas slue odgovaraju jedino promoviranju proizvoda kemij-
ske industrije. "Dvostruko slijepe probe na sluajno izabranim
uzorcima" prilagoene su samo usporeivanju jedne kemikalije
s drugom, manje poznatom. Ta metodologija nije prikladna za
kliniku procjenu "poremeaja uslijed nedostatka esencijalnih
tvari", u ovom sluaju za uinke vode na brojne bolesti uzro-
kovane dehidracijom. Fizioloko stanje tijela svakog pojedinca
odreuje poetne simptome i komplikacije uzrokovane dehid-
racijom. Zbog tog su razloga ova stanja dehidracije koja uzro-
kuju razne simptome obino oznaavana kao razna bolesna
stanja. Nakon to se upoznate s knjigom, bit e vam jasno o
emu govorim. Takoer ete proitati neka pisma iji su autori
imali velik broj ranih simptoma ovog nedavno prepoznatog
nedostatka vode u tijelu.
Nalazimo se pred svitanjem novog doba u medicinskoj znano-
sti. "Kronini manjak vode u tijelu izaziva najvei broj bolesti
ljudskog tijela." Izvorni sklop ljudskog tijela daleko je sloeniji
nego to moete zamisliti. Ako ga do danas nismo nauili odra-
vati, sami smo za to krivi. Nismo stali i zapitali se - ako se tijelo
sastoji uglavnom od vode, kako e doi do svog graevnog ma-
terijala ako vodu ne pijemo redovito? Sada znamo kada nas ono
poziva na hitan unos vode. Moramo dobro razmisliti o ovoj
informaciji. Naglaavanje uloge vode nije moja osobna promo-
cija. Nema skrivenih motiva u njenom zagovaranju. Podijelite li
ovu informaciju s ljudima do kojih vam je stalo, vi ete od nje
imati koristi.
Trenutno je ova knjiga jedini izvor lako shvatljivih infor-
macija o kroninoj dehidraciji. Trebali biste ju proitati neko-
liko puta kako biste shvatili svu dubinu nezamjenjivosti vode u
ljudskom tijelu. Napravite li to, i vi ete postati iscjelitelj. U
ovoj knjizi ete takoer nauiti da "tekuine" i "voda" nisu
nuno uvijek ista stvar. Nauit ete i o tetnim utjecajima dije-
talnih napitaka.
Uvidite li da su informacije koje sadri ova knjiga korisne,
molim vas da dignete glas i pobunite se protiv mrane i rune
strane dananje medicine. Lijenici bi trebali pomagati ljudima
da budu zdravi. Oni su se zakleli da e sluiti ovjeanstvu.
Istina je da ivimo u vremenu krilatice "posao je posao", ali
moji kolege usmjereni na biznis nemaju pravo irokoj javnosti
prikrivati jednostavnu poruku - "niste bolesni, edni ste". Ne-
maju pravo iskoritavati ljudsku bol i patnje za profitabilnu
djelatnost, emu u posljednje vrijeme svjedoimo.
Moram napomenuti da ne stavljaju svi lijenici korist ispred
dobrobiti onih koji trae njihovu pomo. Ovoj tvrdnji u prilog
govori popis lijenika koji su napravili recenziju ove knjige. Tek
vrlo mala manjina, koja je naalost na vodeim poloajima, nau
plemenitu profesiju prikazuje u loem svjetlu. Meutim, "kad
doe svjetlo, tama mora nestati". Kad ljudi ponu shvaati da je
voda sama po sebi najbolji prirodni lijek za brojne bolesti, crne
ovce humane medicinske profesije svoj e posao morati potraiti
negdje drugdje.
U prolim vremenima lijenici su takoer bili i mislioci i fi-
lozofi. Tek su nedavno postali prisiljeni pamtiti "probavljene"
informacije kako bi mogli poloiti ispite u bolnicama za obuku.
Meutim, za uvanje informacija postoje knjige, a mozak je
stvoren da bi razmiljao. Kad se jednom oslobodimo tereta pam-
enja tolikih pogrenih informacija o bolestima koje predstavlja-
ju komplikacije kronine dehidracije, lijenici e opet postati
uenjaci i mislioci. Tada e njihove spoznaje biti uistinu poto-
vane i vrijedne zlata.
U nadi da u medicini zapoinje novo svijetlo razdoblje, za-
elio bih sreu itateljima ove knjige u njihovoj vanoj ulozi
koju imaju u promjeni trenutnog stanja u zdravstvu. Sva pisma
koja su objavljena u knjizi primjer su onoga to "voda kao
lijek" moe uiniti milijunima ljudi koji imaju iste simptome
kronine dehidracije. Arogantna i neznalaka medicina ta e
pisma odbaciti kao "anegdotalne izvjetaje".
No, nai e se mnogo vei broj onih ije e oi progledati i
koji e o svemu razmisliti. Oni e u svakom od objavljenih pi-
sama otkriti potvrdu nove istine: "Niste bolesni, samo ste ed-
ni.". Istina je to koja najavljuje kraj dananjem obraanju
medicine protiv interesa javnosti.
Ovu bi knjigu trebalo itati kao "roman" o ljubavnom od-
nosu vode i ljudskog tijela, i stoga nije namijenjena traenju
sastavnih dijelova. Zato i nema kazalo pojmova.
elio bih se zahvaliti svojoj supruzi Xiaopo na njezinoj po-
drci i pomoi ispunjenoj ljubavlju.
elio bih izraziti zahvalnost pukovniku Robertu T. Sander-
su zbog njegovih neumornih napora u posljednjih pet godina
da prenese moje teorije o kroninoj dehidraciji ljudima za koje
je vjerovao da mogu pomoi njihovom irenju.
elio bih se zahvaliti svima onima koji su mi obilato po-
mogli i hrabrili me da nastavim i ne umorim se. Na kraju, za-
hvalio bih se gi Dorothy Heindel na tome to je uredila sve
moje rukopise i knjige.
dr. med. F. Batmanghelidj,
veljaa 1995.


Kronina stanina
dehidracija ubija na
bolan nain i preuranjeno.
Njezini prvi simptomi
dosad su se nazivali "bolesti
nepoznatog uzroka".

Uvod
NE LIJEITE E LIJEKOVIMA
"Krupne probleme ne moemo
rijeiti na istoj razini razmiljanja
na kojoj smo ih stvorili"
- Albert Einstein
U prosincu 1990. dr. Louis Sullivan, ministar zdravstva, izvi-
jestio je da porast trokova za zdravstvo iznosi 11%. Procijenjeno
je da e ti trokovi dosegnuti 1,6 milijardi dolara do 2000. godine
i da e - ukoliko se nastavi dosadanji rast - do 2010. iznositi
28% bruto nacionalnog dohotka SAD-a.
The Washington Post je u jednoj od svojih nedavnih analiza
procijenio da e trokovi zdravstva u 1994. biti 1,03 milijarde dola-
ra. Od tog e iznosa 935 milijuna otpasti na individualne trokove
zdravstvenog osiguranja. Federalna je vlada odgovorna za svega 95
milijuna dolara. Meutim, taj ogromni iznos postaje oporeziv pri-
hod 9,5 milijuna ljudi, trenutno zaposlenih u amerikom zdravstvu.
J asno je da vlada ostvaruje dobit od porasta dravnih trokova za
zdravstvo. To znai da postoji sukob interesa izmeu potreba gra-
ana i elje vlade da sauva izvor svojih prihoda.
..:: Uvod ne lijeite e lijekovima ::..
U svjetlu iznesenih injenica moemo shvatiti zato vlada ne
pokazuje zanimanje za smanjenje trokova u zdravstvu, premda
graani polako postaju svjesni temeljnih problema. Postaje oi-
gledno da su ljudi sami odgovorni za vlastito zdravlje. Moraju se
paziti poslovnih namjera izvritelja zdravstvenog osiguranja i
vlade koja eli zadrati trokove zdravstva na sadanjoj razini.
Amerika je suoena s krizom u zdravstvu koja e dovesti do
proraunskog bankrota nastave li trokovi i dalje rasti dosada-
njim tempom. Ali, moemo vidjeti da uzrok te krize nije u samoj
izvedbi. Kriza takoer nije u cijelosti posljedica pohlepe kod
odreivanja cijena. Izazvana je najjednostavnijom pogrekom u
temeljnoj postavci fiziologije, koja je temelj cjelokupnom medi-
cinskom i znanstvenom znanju o ljudskom tijelu. Uzrokovana je
time to javnost i strunjaci nisu svjesni da ljudsko tijelo ea za
vodom!
No, ne mora se ovakvo stanje nuno nastaviti ili dodatno po-
gorati i postati beznadno, kao to izgleda. Vrlo opsena klinika
istraivanja dispeptinih bolova (dispepsija - probavne smetnje,
op. prev.) i detaljna istraivanja fiziologije kroninih bolova uka-
zuju na jednostavno rjeenje spomenutih problema. Ono to je
lijepo kod tog rjeenja jest i injenica da je ono u potpunosti
znanstveno utemeljeno. Rjeenje ukljuuje novo fizioloko razu-
mijevanje ljudskog tijela. Kao to ste zasigurno ve zakljuili iz
naslova knjige, sada slijede te informacije.

ZATO MEDICINA NE LIJEI
BOLESTI?
Dananji strunjaci na podruju medicine ne razumiju
vitalnu ulogu vode u ljudskom tijelu.
Lijekovi samo ublaavaju tegobe. Nisu, meutim,
namijenjeni izljeenju degenerativnih bolesti
ljudskog tijela.
U ovoj u knjizi govoriti o ulozi vode u ljudskom tijelu i o
tome kako prepoznavanje toga moe promijeniti zdravstvene
potrebe naeg drutva. Uvidjet emo kako preventivna medicina
moe postati glavni nain zdravstvene skrbi. U ovoj knjizi i u
raspravama koje slijede glavni junak je voda. Svako objanjenje
emo razmotriti imajui u vidu daje voda temeljna tvar i najva-
niji pokreta svih zbivanja koja se odvijaju u ljudskom tijelu.
Svjesni vodee uloge vode, razmotrit emo neke bolesti. Razjasnit
emo to znai nedostatak vode u fiziolokim stanjima koja se s
vremenom pretvore u bolest.
..:: Uvod zato medicina ne lijei bolesti? ::..
Kod bolesti kojima emo se baviti moramo najprije kao mo-
gueg poetnog uzronika iskljuiti poremeaj metabolizma vode,
prije nego to pretpostavimo da su ta stanja uzrokovana drugim
imbenicima. Ovo je pravi nain preventivnog pristupa zatiti
zdravlja: prvo moramo iskljuiti jednostavnije uzroke bolesti, i
tek onda razmiljati o sloenijim.
Jednostavna je istina da dehidracija moe uzrokovati bolest.
Svi znamo da je voda "dobra" za tijelo. Ali izgleda da ne znamo
koliko je ona vana za nae dobro zdravlje. Ne znamo to se do-
gaa s tijelom ukoliko ne zadovoljimo njegove dnevne potrebe za
vodom. Nakon to proitate ovu knjigu, bolje ete razumjeti ovaj
problem.
Za prevenciju i lijeenje bolesti uzrokovanih dehidracijom po-
trebno je redovito piti vodu. To emo podrobnije objasniti neto
kasnije. Raspravit emo o tome zato, u veini sluajeva, na
bolesti o kojima emo govoriti treba gledati kao na poremeaje
uzrokovane dehidracijom. Ako e se uz svakodnevno uzimanje
dodatne koliine vode vae stanje popraviti, neete imati razloga
za brigu. Strunu ete pomo morati potraiti ako takvo prilago-
avanje potrebama vaeg tijela ne pomogne, a zdravstveni prob-
lemi vas nastave muiti. Ono to se ovdje nudi je potrebno
znanje o sprjeavanju bolesti i lijeenju bolesti uzrokovanih
dehidracijom.
Na kraju knjige, kad itatelju postane jasniji odnos izmeu
kronine dehidracije i pojave bolesti, iznose se informacije o tome
koliko je vode potrebno popiti svakoga dana i na to moramo
pritom obratiti pozornost. Opisana je i odgovarajua dijeta koja bi
trebala pripomoi sprjeavanju "bolesti dehidracije", ili ih ak i
izlijeiti, ukoliko jo nije dolo do nepovratnih promjena.
Osnove
Kad se ovjek tijekom evolucije razvio od vrste koja je nasta-
la u vodi, od svojih razvojnih predaka naslijedio je i ovisnost o
osobinama vode koje jame ivot. Uloga vode u tijelima ivih
vrsta, meu kojima i ovjeka, nije se promijenila jo od nas-
tanka ivota u slanoj vodi i njegove kasnije prilagodbe na slat-
ku vodu.
Vremenom je razvojni cilj postao ivot na kopnu, ali ne
iskljuivo u neposrednoj blizini vode. Bio je to iznimno stresan
iskorak izvan granica poznatog. Zato se postupno razvio sustav za
ouvanje vode u tijelu koji je omoguio daljnji razvoj vrsta. Ovaj
proces privremene prilagodbe prolaznoj dehidraciji takoer se
polako poeo nasljeivati, kao jedan od mehanizama ljudskog
tijela, a danas predstavlja temelj za sve operativne sustave u tijelu
suvremenog ovjeka.
Ranijim vrstama koje su ivjele u vodi izlazak izvan poznatih
granica bio bi veliki stres, jer bi im se tijela isuila. Ovaj "stres "
bi pokrenuo dominantnu fizioloku reakciju za uspostavu ravnote-
e vode. Kod dananjih ljudi "pod stresom" dolazi do potpuno
istog prelaska koji potakne fizioloke procese za uspostavu ravno-
tee vode. Taj proces prije svega ukljuuje vrlo tedljivo raspola-
ganje tjelesnim vodenim zalihama, jer organizam "pretpostavlja"
da e opskrba vodom u sljedeih nekoliko dana biti ograniena.
Upravljanje postojeim zalihama vode u tijelu preuzima taj sloe-
ni sustav.
Taj sloeni proces tednje vode na vie razina i njezine raspo-
djele nastavlja se sve dok tijelo ne primi jasan znak da je opskrba
vodom ponovno zadovoljavajua. Sve funkcije u tijelu nadzire i
usmjerava upravo dotok vode. Stoga iskljuivo "gospodarenje
vodom" osigurava da e odgovarajue koliine vode i hranjivih
tvari prvo dospjeti do vitalnijih organa koji se moraju oduprijeti i
izai na kraj sa svakim eventualnim novim "stresom". Ovaj me-
hanizam upravljanja vodom vremenom se potvrdio kao mogu-
nost za preivljavanje u okruenju prirodnih neprijatelja i
grabeljivaca.
Radi se o operativnom sustavu koji osigurava preivljavanje u
situacijama borbe ili bijega. Ujedno, to je mehanizam koji se
ouvao do danas i jo uvijek djeluje u natjecateljskim uvjetima
suvremenog ivota.
J edna od neizbjenih osobina tjelesne tednje vode je "kru-
tost" pojedinih funkcija koje se odvijaju na nain da nijedan dio
ne dobije vie vode od onoga to je unaprijed odreeno kao njemu
pripadajui dio. Ovo vrijedi za sve organe u tijelu. Unutar tog
sustava tednje vode, mozak ima apsolutnu prednost u odnosu na
sve druge organe: na mozak otpada otprilike pedesetina ukupne
tjelesne teine, no on prima oko 20% krvi. Kako djelovanje tjeles-
nih mehanizama za tednju i raspodjelu vode postaje sve aktivni-
je, zapoinje i odailjanje signala koji ukazuju na podruje u tijelu
kojem nedostaje vode. Slian proces javlja se u hladnjaku auto-
mobila iz kojeg pone izlaziti para ako hlaenje nije dovoljno
jako za vonju uzbrdo.
U razvijenim drutvima vlada jednostavno, ali posve pogreno
miljenje da aj, kava, alkohol i drugi "umjetni" napici mogu
nadomjestiti istu prirodnu vodu kada je tijelo "pod stresom" i
osjea njezin nedostatak. Istina je da ta pia sadre vodu, ali osim
vode sadre i dehidracijske tvari. Zbog toga iz tijela izlue vodu u
kojoj su otopljeni i jo neto dodatne vode iz tjelesnih zaliha!
Suvremeni nain ivota ini ljude ovisnima o raznoraznim umjet-
nim napicima. Djeca vie ne stjeu naviku piti vodu, nego ih se
navikava na gazirana pia i sokove, to predstavlja samoograni-
avanje opskrbe vodom. U pravilu, pijenjem takvih napitaka nije
mogue zadovoljiti potrebe tijela za vodom. Istovremeno, razvija
se navika na okus tih pia koja automatski umanjuje potrebu da se
pije voda kada su ti napici nedostupni.
Zdravstveni radnici trenutno nisu svjesni brojnih kemijskih
uloga vode u ljudskom tijelu. Dehidracija postupno dovodi do
gubitka nekih funkcija.
Razliite sloene signale koje odailju tjelesni mehanizmi za
tednju vode tijekom dugotrajne i teke dehidracije medicina tuma-
i kao znakove bolesnih stanja nepoznatog uzroka. To je temeljna
pogreka koja je kliniku medicinu odvela u krivom smjeru, a lije-
nicima onemoguava da pacijentima preporue jednostavne pre-
ventivne mjere i ponude jednostavno fizioloko lijeenje nekih od
tekih bolesti.
Kad se ti signali pojave, tijelu bi trebalo osigurati vodu kako
bi ju sustavi za uvanje mogli adekvatno raspodijeliti. Meutim,
lijenici su naueni te signale uutkati kemijskim proizvodima.
Razumije se da nisu svjesni znaenja ove grube pogreke. Razni
signali koje alju tjelesni sustavi za raspodjelu vode pokazatelji
su lokalne ei i isuenosti. Na poetku oni se mogu otkloniti
poveanim unosom same vode, ali ukoliko ih se pogreno tretira
primjenom komercijalnih kemijskih proizvoda doi e do pato-
lokih promjena i bolesti. Naalost, ta se greka nastavlja, novi
simptomi i komplikacije dehidracije tretiraju se sve veim bro-
jem lijekova, i tada pacijent umire. Ironija? Kad se to dogodi,
lijenici kau da je pacijent podlegao bolesti. Kakvog li olaka-
nja za njihovu savjest!
Stiavanje raznih signala nedostatka vode u tijelu "lijekovima"
je pogreka koja ima izravne i sudbonosne posljedice na stanice
tijela pacijenta. Dugotrajna kronina dehidracija koja uzrokuje
takve signale ima i trajno tetan uinak na potomstvo te osobe.
Drago mi je da vam mogu ukazati na veliki proboj u medi-
cinskoj spoznaji koji moe biti od koristi svakom ovjeku koji bi
se mogao razboljeti, a posebno starijim ljudima. Ukratko, moja
promjena paradigme o funkcioniranju ljudskog tijela otvara
vrata fiziolokom nainu buduih istraivanja kao i pojednostav-
ljenje medicinske prakse diljem svijeta. Neposredna posljedica
takve promjene paradigme bit e ope poboljanje zdravstvenog
stanja ljudi. Taj e pomak u paradigmi baciti svjetlo i na "novo-
otkrivene" znakove dehidracije, a ujedno e smanjiti i trokove
lijeenja.
Paradigma koju treba promijeniti
Sto je paradigma i kako se ona mijenja? Paradigma je osnovni
stav na kojem se temelji i stvara novo znanje. Na primjer, u pro-
losti se vjerovalo da je Zemlja ravna. Novo poimanje govori da je
okrugla. Okrugli oblik Zemlje temeljna je paradigma pri izradi svih
zemljopisnih karata i globusa, pri prepoznavanju zvijezda na nebu i
kod izrauna raenih za svemirskih putovanja. Dakle, stara paradig-
ma, odnosno prijanji stav da je Zemlja ravna ploha bio je pogre-
an. Pravilno je polazite da je Zemlje okrugla, i upravo je to pola-
zite dovelo do napretka na mnogim podrujima znanosti. Meu-
tim, do izmjene ove paradigme i preobraaja kojeg je donijela nije
dolo lako. Jo je tee usvojiti novu paradigmu od temeljnog znaa-
ja u medicinskoj znanosti, premda bi posljedice bile poeljne i
drutvu nuno potrebne.
Izvor pogreaka u medicini
Ljudsko tijelo sastoji se od 25% vrste tvari (otopljene tvari) i
75% vode (otapala). Modano tkivo sadri ak 85% vode. Kad je
zapoelo istraivanje funkcioniranja ljudskog tijela, kemija je ve
bila potvrena znanstvena disciplina, uslijed ega je stvorena
pretpostavka se u prouavanju sastava tjelesnih otopina trebaju
primijeniti ista polazita kao i u kemiji.
Stoga su znanstvenici prihvatili stav da je sastav vrste tvari
reaktivni regulator svih funkcija u tijelu. Od samih poetaka istra-
ivanja u ljudskom tijelu pretpostavljalo se da voda koja se nalazi
u tijelu slui iskljuivo kao otapalo, za popunjavanje praznog
prostora, i kao sredstvo za prijenos tvari u tijelu - to su ista ona
gledita kakva su nastala na temelju kemijskih eksperimenata u
epruvetama. Otapalu se nisu pripisivala nikakva druga funkcio-
nalna svojstva. Osnovno razumijevanje u dananjoj "znanstvenoj"
medicini - koje je naslijeeno iz obrazovnog programa utvrenog
u praskozorje sustavnog uenja - takoer gleda na otopljene tvari
kao na regulatore, a vodu smatra samo otapalom i sredstvom za
prijenos tvari tijelom. Ljudsko tijelo se jo i danas smatra velikom
"epruvetom" punom vrstih tvari razliite prirode, a voda u tijelu
smatra se kemijski nevanim "punilom".
U znanosti se smatra da su otopljene tvari (tvari koje su o-
topljene i koje tijelom nosi krv ili plazma) to to regulira sve
aktivnosti tijela. To ukljuuje i unos vode (otapala) u tijelo, za
kojeg se pretpostavlja da je dobro reguliran. Pretpostavljalo se,
budui da je voda svakome dostupna i nije ju potrebno plaati,
da tijelo nema razloga oskudijevati u neemu to je dostupno!
Pod tom pogrenom pretpostavkom, sva istraivanja provedena
na ovjeku bila su usmjerena na identificiranje jedne "posebne"
tvari koja se moe smatrati odgovornom za pojavu neke bolesti.
Zato su ispitana sva mogue kolebanja i varijacije elementarnih
promjena a da se nije dolo do nedvosmislenog rjeenja, makar i za
jedan zdravstveni problem. Dakle, sva su lijeenja palijativna (pri-
vremeno ublaavaju bolove, op. prev.), a ini se da niti jedno nije
kurativno (osim u sluaju bakterijskih infekcija i primjene antibio-
tika). Hipertenzija se, openito, nikada ne izlijei; ona se samo
tretira do kraja ivota bolesnika. Astma se ne izlijei; inhalatori su
stalni pratioci oboljelih. ir ne biva izlijeen; antacidi (lijekovi za
smanjenje kiseline u elucu, op. prev.) moraju uvijek biti pri ruci.
Alergija se ne moe izlijeiti; rtva ostaje ovisna o lijekovima.
Artritis ne biva izlijeen, on stvara invalide, i tako dalje.
Na temelju ove preliminarne pretpostavke o ulozi vode, posta-
lo je normalno da se "suha usta" smatraju znakom i osjetom tjeles-
ne potrebe za vodom, za koju se dalje pretpostavlja da je dobro
regulirana ukoliko osjeaj "suhih usta" nije prisutan, vjerojatno
zato to je voda svugdje prisutna u obilnim koliinama i besplat-
na. Ovo je apsurdno pogreno gledite u medicini koje je stvorilo
veliku zbrku i u potpunosti je odgovorno za izostanak uspjeha u
pronalaenju trajnih preventivnih rjeenja za pojavu bolesti u
tijelu, unato tako brojnim i skupim istraivanjima.
Ve sam objavio jedan izvjetaj o svojim klinikim opaanji-
ma prilikom lijeenja - iskljuivo vodom - vie od 3000 oboljelih
od ira na elucu. Otkrio sam, po prvi put u medicini, da ova
"klasina bolest" sama od sebe reagira na vodu. Kliniki, postalo
je jasno da to stanje podsjea na "bolest" ei. Pod istim klini-
kim i ivotnim uvjetima, izgleda da i druga "bolesna" stanja sama
od sebe reagiraju na vodu. Opsena istraivanja dokazala su moja
klinika opaanja da tijelo ima velik broj sofisticiranih signala ei
- integriranih signalnih sustava tijekom regulacije dostupne vode
za vrijeme dehidracije.

Manhattan College
College of Mount St. Vincent
Zavod za Bi ol ogi j u
20. l i pnj a 1994.
dr . F. Bat manghel i dj
2146 Ki ngs Gar den Way
Fal l s Chur ch, VA 22043
Dr agi dr . Bat manghel i dj ,
i mao sampr i l i ku i t at i neka od vai h
obj avl j eni h dj el a koj a se odnose na vanost
odgovar aj ueg uzi manj a vode i ul ogu kr oni ne
dehi dr aci j e u et i ol ogi j i bol est i . Dok samse
bavi o t i mmat er i j al i ma, det al j no sampr oui o
mnoge od i zvor a koj e st e navel i , posebno one u
vaemr adu obj avl j enomu asopi su Anticancer
Research ( 1987, 7, 971) i u vaemkasni j emr adu
obj avl j enomu pr vombr oj u asopi sa
Pojednostavljena znanost u medicini.
Svaki i zvor koj i sampr ovj er i o bi o j e
pr avi l no upot r i j ebl j en kako bi podr ao vau
hi pot ezu da j e pot r ebna pr omj ena par adi gme o
ot opl j enoj t var i u par adi gmu o ot apal u kao
t emel j u met abol i zma. Zakl j ui o sam, na t emel j u
pr ouavanj a vae r evol uci onar ne i dej e, da e
nj ena pr i mj ena od st r ane zdr avst veni h r adni ka i
j avnost i nesumnj i vo i mat i ogr oman pozi t i van
ut j ecaj i na zdr avl j e i na ekonomi nost
zdr avst va. U skl adu s t i m, ui ni t u sve t o j e
u moj oj moi da i r i mvanost vai h ot kr i a.
I skr eno va,
dr . sc. Bar r y S. Kendl er
I zvanr edni pr of esor bi ol ogi j e
Manhat t an Col l ege
Pr i dr ueni l an f akul t et a
Nut r i ci oni st i ki pr ogr am
New Yor k Medi cal Col l ege
Kombinacija mojih klinikih opaanja i istraivanja literature
pokazala je da paradigma koja je do danas upravljala svim istrai-
vanjima ljudskog tijela mora biti promijenjena, elimo li pobijediti
"bolest". Postalo je jasno da se praksa klinike medicine temelji
na krivoj pretpostavci i netonim premisama. Kako bi se inae
signalni sustav za poremeaj metabolizma vode mogao previdjeti
ili toliko dugo besramno ignorirati? Trenutno su "suha usta" jedi-
ni priznati znak tjelesne dehidracije. Kao to sam objasnio, ovaj
signal je posljednji vanjski znak krajnje dehidracije. Oteenja se
dogaaju na razini postojane dehidracije koja se ne mora nuno
javljati "suhim ustima". Raniji istraivai trebali su uvidjeti da
se, kako bi se olakalo vakanje i gutanje hrane, slina stvara ak i
kad je ostatak tijela razmjerno dehidriran.
Naravno, kronina tjelesna dehidracija znai neprekidan ne-
dostatak vode koji je uspostavljen ve neko vrijeme. Kao i u slu-
aju svih drugih poremeaja uslijed nekog nedostatka - kao to je
nedostatak vitamina C kod skorbuta, nedostatak vitamina B kod
beri-berija, nedostatak eljeza kod anemije, nedostatak vitamina
D kod rahitisa i dr. - najdjelotvorniji nain lijeenja je dodavanje
sastojka koji nedostaje u prehrani. U skladu s tim, ponemo li
priznavati zdravstvene komplikacije kronine dehidracije, njihovo
sprjeavanje, pa ak i lijeenje u poetnim fazama, postat e jed-
nostavno.
Premda su moji znanstveni stavovi u medicini bili vrlo kritiki
pregledani, prije nego to sam kao gost predava predstavio
svoju informaciju o promjeni paradigme na meunarodnoj kon-
ferenciji o raku 1987. godine, pismo dr. Barrya Kendlera objav-
ljeno na kraju ovog poglavlja (uz njegovo ljubazno doputenje),
dodatno potvruje valjanost mojih znanstvenih pogleda na. kro-
ninu dehidraciju kao uzronika bolesti. Kao to ete vidjeti, on
je ak prouio neke od najvanijih izvora na koje sam se pozvao
kako bih objasnio da je kronina dehidracija temeljni uzrok
najveeg broja glavnih degenerativnih bolesti ljudskog tijela -
bolesti iji uzrok do danas nije bio jasan. Bacite li pogled na bilo
koji medicinski udbenik, moi ete vidjeti vie od tisuu stranica
dosadnog raspredanja, ali kad se doe do uzroka glavnih bolesti
ljudskog tijela, objanjenje je u svim sluajevima isto i vrlo
kratko: "Etiologija nije objanjena"!

2

NOVA PARADIGMA
"Nova znanstvena istina obino ne biva predstavljena na
nain koji bi uvjerio njene protivnike. Umjesto toga, oni izumiru,
a nova generacija upoznata je s istinom od poetka."
Max Planck
Nova znanstvena istina i razina razmiljanja o ljudskom tijelu
koja e omoguiti da ljudi sami na sebi primjenjuju preventivnu
medicinu glasi: otapalo - voda u tijelu - je to to regulira sve funk-
cije u tijelu, ukljuujui i aktivnost svih u njoj otopljenih (vrstih)
tvari. Poremeaji u tjelesnom metabolizmu vode (metabolizmu
otapala) uzrokuju razliite signale koji ukazuju na poremeaj "sus-
tava", odnosno odreenih funkcija povezanih s opskrbljivanjem
vodom i njenom kontroliranom raspodjelom.
Da ponovim: svaka tjelesna funkcija nadzire se i regulira
prema dotoku vode. "Raspodjela vode" je jedini nain da se osi-
gura da e ne samo odgovarajua koliina vode, nego i elemenata
koje ona prenosi (hormona, kemijskih glasnika i hranjivih tvari)
najprije stii do organa od vee ivotne vanosti. S druge strane,
svaki organ koji proizvodi neku tvar da bi ju uinio dostupnom
..:: Nova paradigma ::..
ostatku tijela nadzire samo svoj vlastiti ritam i razinu stvaranja i
otputanja u "tekuu vodu", prema stalno promjenjivim kvotama
koje odreuje mozak. Kada sama voda dospije do "suih" podru-
ja, ona takoer provodi i druge krajnje vane i nune kemijske
regulacije.
Uzmemo li navedeno u obzir, unos vode i njena raspodjela u
skladu s prioritetima dobivaju vrhunski znaaj. Regulativni susta-
vi neurotransmitera (histamina i njemu podreenih tvari) postaju
pojaano aktivni tijekom regulacije potreba tijela za vodom. Nji-
hovo djelovanje ne bi se smjelo stalno onemoguavati uzimanjem
lijekova. Trebalo bi razumjeti njihovu svrhu i ispuniti ju uzima-
njem veih koliina vode. Istu ovu tvrdnju iznio sam pred grupom
znanstvenika iz cijeloga svijeta koji su se okupili u Monte Carlu
1989. na konferenciji o upalama, analgeticima i imunomodulato-
rima.
Nova paradigma doputa ukljuivanje "etvrte dimenzije vre-
mena" u znanstvena istraivanja. Ona e olakati razumijevanje
tetnih posljedica uznapredovale i progresivne dehidracije tijekom
bilo kojeg vremenskog razdoblja. Ona e omoguiti predvianje
fiziolokih zbivanja koja e dovesti do bolesnih stanja u kasnijim
godinama, ukljuujui i ono to trenutno izgleda kao genetski
poremeaj. Nova paradigma e izmijeniti postojei pristup u me-
dicinskoj praksi koji bi se mogao opisati kao "lijeenje simptoma
i pucanje naslijepo" u znanstveno preciznu medicinsku vjetinu;
omoguit e preventivna predvianja. Postavit e temelje izvrs-
nom zdravlju i smanjiti trokove lijeenja pojedincima i svakom
drutvu koje ju usvoji i proiri.
Budui da se razni simptomi, signali i komplikacije koje iza-
ziva nedostatak vode u razliitim dijelovima tijela danas nazivaju
bolestima, ljudi e moda pomisliti da nije mogue ponuditi vodu
kao prirodno rjeenje. Voda lijei tolike bolesti? Nemogue!
Takvim razmiljanjem oni zatvaraju svoje umove za novu
mogunost prevencije a moda i lijeenja velikog broja raznih
"bolesti" koje stvara dehidracija. Njima ne pada na pamet mogu-
nost da je jedini lijek za stanja koja se javljaju kada tijelo poinje
dehidrirati voda i nita drugo. Velik broj svjedoenja izlijeenih
objavljen je u raznim poglavljima ove knjige kako bi se otvorile
oi onima koji su skeptini prema injenici da je najvee zdrav-
stveno otkrie svih vremena to da je voda prirodni lijek za velik
broj zdravstvenih tegoba.
Regulacija vode u razliitoj ivotnoj dobi
U osnovi postoje tri stupnja regulacije vode u tijelu u raznim
fazama ivota. Prvi je stupanj ivota zametak u majinoj mater-
nici (lijevo od B na slici 1). Drugi je faza rasta dok se ne doseg-
ne puna visina i zrelost (otprilike izmeu 18. i 25. godine
ivota). Trei je stupanj razdoblje ivota od pune zrelosti do
smrti neke osobe. Tijekom faze unutarmaterninog rasta stanica,
vodu koja je potrebna za rast djeteta mora pruati majka. Meu-
tim, ini se da sustav koji alje signal za unos vode stvara tkivo
zametka, ali se njegovo djelovanje registrira u majci. Izgleda da
je prvi znak potrebe zametka za vodom jutarnja munina u ra-
nim fazama trudnoe. Jutarnja munina majke je znak ei i
zametka i majke.
Ovo treba u potpunosti razumjeti
Sad je postalo jasno da zbog postupnog zanemarivanja osjeaja
ei naa tijela postaju kronino i sve tee dehidrirana, od rane
zrele dobi. Sa starenjem se sadraj vode u stanicama smanjuje sve
dok se odnos koliina vode u stanici i izvan nje ne promijeni od 1.1
do gotovo 0.8 (v. sliku 2). To je vrlo drastina promjena. Budui da
"voda" koju pijemo omoguava rad stanica i popunjava njihov
obujam, smanjivanje dnevnog unosa vode utjee na djelotvornost
aktivnosti stanica. Posljedica toga je da kronina dehidracija izazi-
va simptome koji su jednaki bolesti, ako se ne prepoznaju razni
hitni signali dehidracije - kao to se do sada nisu prepoznavali. Kao
to vidite, ti vapaji tijela za hitnim unosom vode smatraju se ne-
normalnim i rjeavaju se upotrebom lijekova.
Regulacija vode u razliitoj
ivotnoj dobi

Unos vode i osjeaj ei
Slika 1: U osnovi postoje tri stupnja regulacije vode u
tijelu u raznim ivotnim fazama.
Prvi je stupanj ivota zametka u majinoj maternici
(lijevo odB).
Drugi je faza rasta dok se ne dosegne puna visina i zrelost
(otprilike izmeu 18. i 25. godine ivota).
Trei stupanj je razdoblje ivota od pune zrelosti do
ovjekove smrti. Tijekom faze unutarmaterninog rasta
stanica, vodu koja je potrebna za rast djeteta mora
pruati majka.
Promjena omjera koliina vode
u stanici i izvan nje

Slika 2: Postupan i neprekidan gubitak osjetljivosti na osje-
aj ei i nedovoljan unos vode izmijenit e odnos koliine
vode unutar stanica prema koliini vode izvan stanica tijela.
Voda koju pijemo omoguava odravanje uravnoteenog
obujma stanice, a sol koju uzimamo odrava obujam vode
izvan stanica i u krvotoku.
Ljudsko tijelo moe dehidrirati ak i u uvjetima kad mu je do-
stupna obilna koliina vode. ini se da ljudi gube osjeaj za e i
kritiku prosudbu potrebe za vodom. Kako ne prepoznaju svoje
potrebe za vodom, s godinama postupno postaju sve vie kronino
dehidriram (v. slike 1 i 2).
Dodatnu pomutnju stvara ideja da kad smo edni, vodu mo-
emo zamijeniti ajem, kavom ili alkoholnim piima. Kao to
ete vidjeti, ovo je uobiajena zabluda.
44 Vae tijelo vapi za vodom
"Suha usta " su posljednji znak dehidracije. Tijelo moe patiti
od dehidracije ak i ako su usta prilino vlana. Sto je jo gore,
kod starijih ljudi usta mogu biti vidljivo suha a da oni ipak ne
prepoznaju i ne utauju e.
Voda ima i druga vana svojstva
Znanstvena istraivanja pokazuju da voda ima brojna druga
svojstva osim to je otapalo i sredstvo za prijenos tvari. injenica
da se nije obratila pozornost na druge osobine vode u regulaciji
razliitih tjelesnih funkcija dovela je do alosnih nesporazuma
koji ine infrastrukturu nae, takozvane znanstveno utemeljene
suvremene medicine.
Voda ima jasno utvrenu i nezamjenjivu hidrolitiku ulo-
gu u svim aspektima tjelesnog metabolizma - kemijskim
reakcijama ovisnim o vodi (hidroliza). Slino kemijskoj
snazi vode koja moe uiniti da sjeme proklija i izraste u
biljku ili stablo: snaga vode koja se koristi u kemiji i-
vota.
U staninoj membrani: osmotski protok vode kroz mem-
branu u stanju je stvoriti "hidroelektrinu" energiju (na-
pon) koja se pretvara i pohranjuje u energetskim zalihama
u obliku ATP-a i GTP-a, dva vitalna stanina baterijska
sustava. ATP i GTP su kemijski izvori energije u tijelu.
Energija koju je stvorila voda koristi se u izgradnji ATP-a
i GTP-a. Te estice se koriste kao "novac" u osnovnim
razmjenama, posebno u neurotransmisiji.
Voda takoer formira odreenu strukturu, uzorak i oblik
koji se, kako se ini, koriste kao ljepivi materijal za
povezivanje pri izgradnji stanice. Poput ljepila, ona
spaja vrste strukture stanine membrane. Pri vioj
tjelesnoj temperaturi ova struktura razvija vrstou i
ljepljivost "leda".
Tvari nastale u stanicama mozga prenose se "plovnim ka-
nalima" do njihovih odredita na ivanim zavrecima radi
upotrebe prilikom prenoenja poruka. Izgleda da tamo po-
buuju male vodene putove ili mikroskopske struje po cije-
loj duini ivca koji "prenesu" zapakirani materijal po
"utvrenim pravcima", tzv. mikrotubulama (v. sliku 3).
Bjelanevine i enzimi tijela bolje djeluju u otopinama nie
viskoznosti; to vrijedi za sve receptore (toke prijema) u
staninim membranama. U otopinama veeg viskoziteta
(kod dehidriranih stanja), bjelanevine i enzimi postaju
manje djelotvorni (mogue je da to vrijedi i za prepozna-
vanje tjelesne ei). Iz toga slijedi da sama voda regulira
sve tjelesne funkcije, ukljuujui i aktivnost svih otoplje-
nih tvari koje prenosi. Nova znanstvena istina (promije-
njena paradigma) - "Voda, otapalo u tijelu, regulira sve
funkcije, ukljuujui i aktivnost tvari koje ona otapa i
prenosi" - trebala bi postati osnova svih buduih prilaza
znanstvenim istraivanjima.
Kad je tijelo dehidrirano, osim to je utvrdilo da je dovod vo-
de "zakljuan", poinje ukljuivati sustave za tednju i raspodjelu
dostupne vode u tijelu prema unaprijed utvrenom programu
prioriteta - neka vrsta "borbe protiv sue".
Pouzdano je znanstveno utvreno da sustav neurotransmi-
tera kojim upravlja histamin postaje aktivan i pokree podre-
ene sustave koji potiu unos vode. Ti podreeni sustavi
takoer vre ponovnu raspodjelu vode u krvotoku ili vode koje
se moe povui iz drugih dijelova tijela. Podreeni sustavi
koriste vazopresin, renin-angiotenzin (RA), prostaglandine
(PG) i kinine kao posrednike. Budui da tijelo nema rezervu
vode iz koje bi se moglo opskrbljivati, ono pokree sustav za
prioritetnu raspodjelu one vode koja je ve dostupna ili je stig-
la unoenjem u tijelo.

Slika 3: Ovo je shematski prikaz pojedinanog ivanog
vlakna i vodenog transportnog sustava du mikrotubula
koji slue kao cijevi za drenau i stvaraju podruja nieg
viskozi teta crpljenjem vode iz svog okruenja.
Dokazano je da su kod vodozemaca rezerve histamina i nji-
hovo stvaranje na minimalnoj razini. Kod tih istih vrsta dolazi do
znaajnog stvaranja histamina kad god je ivotinja izloena dehi-
draciji.
Kod dehidriranih ivotinja uspostavlja se proporcionalno po-
veanje stvaranja i pohranjivanja neurotransmitera histamina radi
regulacije raspodjele dostupne vode - borbe protiv sue. Histamin
i njemu podreeni regulatori unosa i raspodjele vode, prostaglan-
dini, kinini, i PAF (jo jedna tvar povezana s histaminom) takoer
uzrokuju bolove kada u tijelu dou u dodir sa ivcima koji regi-
striraju bol.
Spomenuta "promjena perspektive" u medicini dovest e do
utvrivanja dviju vanih injenica koje su do sada bile ignorirane.
Prva je da tijelo moe postati dehidrirano tijekom godina. Time
se, istovremeno, pobija miljenje da su "suha usta" jedini pokaza-
telj tjelesne ei. Druga je da kada stvaranje neurotransmitera
histamina i njemu podreenih regulatora vode postane vrlo izra-
eno, do te mjere da to dovodi do alergija, astme, kroninih bolo-
va u raznim dijelovima tijela, ove probleme treba protumaiti kao
znak ei - neku vrstu upozorenja na krizu nedostataka vode u
tijelu. Ova "promjena paradigme" omoguit e prepoznavanje
mnogih drugih signala povezanih s opom ili lokalnom dehidraci-
jom tijela.
Usvajanje "promjene perspektive" (nove paradigme) nalae
da se kronini bolovi u tijelu koji se ne mogu lako objasniti kao
povrede ili infekcije moraju prije svega tumaiti kao znakovi
kroninog nedostatka vode u dijelu tijela u kojem se javlja bol -
kao lokalna e. Trebalo bi razmotriti i iskljuiti mogunost da su
ovi bolovi primarni pokazatelj dehidracije tijela prije nego to se
na bolesniku provedu druge sloene pretrage. Kronine bolove ili
bolove koji se stalno ponavljaju, a koji nisu uzrokovani infekci-
jom, trebalo bi smatrati znakovima tjelesne ei.
Ukoliko se ti pokazatelji tjelesne ei ne prepoznaju, to e ne-
sumnjivo izazvati sloene probleme pri dananjem nainu lijee-
nja tih stanja. Vrlo je lako napraviti kobnu pogreku i ove signale
protumaiti kao posljedicu komplikacije ozbiljne bolesti i poeti
lijeiti signale dehidracije sloenim terapijama. Premda e voda
sama od sebe olakati probleme, mogue je da e se bolesniku
nametnuti lijekovi ili invazivne dijagnostike procedure. Odgo-
vornost je i pacijenata i njihovih lijenika da budu svjesni otee-
nja koje kronina dehidracija moe nanijeti ljudskom tijelu.
Ti kronini bolovi ukljuuju i dispeptike bolove (bolove uz-
rokovane loom probavom, op. prev.), bolove kod reumatine
upale zglobova, anginozne bolove (srane bolove pri hodanju, pa
ak i mirovanju), bol u krilima, povremene klaudikacijske bolove
(bol u nozi pri hodanju), migrenu i glavobolje kod mamurluka,
kolitis i s njim povezan zatvor (v. sliku 4).
Ova "promjena perspektive" nalae da se svi bolovi lijee pri-
lagodbom svakodnevnog unosa vode. Ne manje od dvije i pol litre
vode dnevno trebalo bi uzimati nekoliko dana prije odluke o rutin-
skoj i redovnoj upotrebi analgetika i drugih lijekova za oslobaanje
od bolova kao to su antihistamini ili antacidi - puno prije nego to
bi moglo doi do trajnog lokalnog ili opeg oteenja i nepovratnog
stanja bolesti. Ako je takav problem bio prisutan vie godina, oni
koji bi htjeli isprobati vodu kao sredstvo za osloboenje od boli
morali bi prvo provjeriti mogu li njihovi bubrezi izluiti dovoljno
mokrae kako ne bi dolo do nagomilavanja suvine vode u tijelu.
Trebalo bi mjeriti i usporeivati izluivanje mokrae s unosom
vode. S porastom unosa vode, izluivanje mokrae trebalo bi se
takoer poveavati.
Ovo novo razumijevanje fiziologije nastanka boli pri dehidra-
ciji rasvijetlit e uzroke bolesti u buduim medicinskim istraiva-
njima. Razotkrit e da je za tjelesnu dobrobit pogubno dugotrajno
uzimanje lijekova protiv bolova koji "ubijaju" najvanije znakove
kronine i lokalne dehidracije tijela.
Sa svoje strane, lijekovi protiv bolova (analgetici) mogu dovesti
do kobnih popratnih pojava, osim tete koja je nastala zbog dehid-
racije u razvoju koja je uutkana bez uklanjanja temeljnog uzroka
bolova - dehidracije. Ovi analgetici vrlo esto uzrokuju krvarenja
u elucu i crijevima. Svake godine nekoliko tisua ljudi umre

Slika 4: Postoje dvije komponente osjeta boli. Jednu
registrira lokalni, a drugu centralni ivani sustav. U
ranoj fazi se lokalno registrirana bol moe ublaiti
analgeticima. Kad se doe do odreene granice, mozak
postaje izravni centar za praenje stanja sve dok tijelo
ne dobije potrebnu koliinu vode.
od komplikacija nastalih estim uzimanjem analgetika. Danas
(1994.) je jasno da analgetici koji se mogu nabaviti bez recepta
mogu kod nekih ljudi uzrokovati oteenja jetre i bubrega te dje-
lovati smrtonosno.
Znanstvene injenice na kojima se temelje ova gledita ve su
dostupne znanstvenicima koji se bave istraivanjem boli. Cilj tog
izvjetaja je da se razbije profesionalni otpor AMA-e i NIH-a koji
su svjesni mojih otkria ali su, unato svojoj zakletvi i obavezama
prema drutvu, odbili proiriti ovu informaciju od ogromne koristi
za drutvo. Ova "promjena perspektive" o ulozi vode u tijelu moe
napraviti uda u buduoj praksi klinike medicine - to je razlog
zato se ove profesionalne organizacije, koje zarauju na ponavlja-
nju svoje ignorancije iz prolosti, nisu potrudile proiriti informaci-
ju o problemima povezanim s nedostatkom vode u ljudskom tijelu.
Od trenutka kad lijenici usvoje ovu promjenu paradigme,
trenutna "medicinska praksa koja se temelji na neznanju o ljuds-
kom tijelu" pretvorit e se u promiljen, preventivan pristup brizi
o zdravlju. to je jo vanije, jednostavni fizioloki utemeljeni
lijekovi moi e lijeiti bolesti u ranoj fazi i daleko prije nego to
doe do nepovratne tete.

3

DISPEPTIKI BOLOVI
Nedavno prepoznat hitan signal ei ljudskog tijela.
Bol uzrokovana dispepsijom najvaniji je signal za ljudsko
tijelo. Ona ukazuje na dehidraciju. To je signal tjelesne ei.
On se moe pojaviti kod vrlo mladih, kao i kod starijih ljudi.
Kronina dehidracija koja se kontinuirano pogorava predstav-
lja glavni uzrok gotovo svih do danas poznatih bolesti ljudskog
tijela.
Bolove uzrokovane loom probavom, ukljuujui i gastritis,
duodenitis i garavicu trebalo bi lijeiti iskljuivo poveanim
unosom vode. Ukoliko je dolo do ira, tada je nuno potrebno
obratiti pozornost na prehranu kako bi se ubrzao oporavak i zaras-
tanje mjesta zahvaenog irom.
Prema prof. Howardu Spirou sa sveuilita Yale, openito se
smatra da 12% onih koji boluju od poremeaja probave dobiju ir
na dvanaesniku nakon 6 godina, 30% nakon 10 godina i 40% na-
kon 27 godina. Vana je dispeptika bol, premda stvar postaje
ozbiljnija nakon to se endoskopskim pregledom utvrdi pojava ira.
Izgleda da medicinska praksa sve vie postaje vizualno usmjerena
disciplina prije nego vjetina utemeljena na opaanju i razmilja-
nju, kakva je neko bila.
..:: Dispeptiki bolovi ::..
Ono to ovjeka prisiljava da potrai lijeniku pomo je bol
povezana s tim razliito svrstanim stanjima. Ta bol danas privlai
puno panje, iako je stanje koje se moe vidjeti pomou endosko-
pa nazivano mnogim drugim argonizmima. Zajedniki je faktor
bol uzrokovana poremeenom probavom. Lokalna promjena na
tkivu je opisno objanjenje promjena uzrokovanih opim zajed-
nikim faktorom, ato je poetna dehidracija.
Kako mogu iznijeti ovakve tvrdnje? Lijeio sam iskljuivo vo-
dom vie od 3000 ljudi s dispepsijom koji su imali i druge simptome,
prema kojima ih se moglo klasificirati u skladu sa spomenutim ar-
gonizmima. Svi su oni reagirali na povean unos vode i njihovi kli-
niki problemi povezani s boli su nestali. Izvjetaj o mojem novom
nainu lijeenja dispepsije vodom objavljen je kao uvodni lanak u
asopisu Journal of Clinical Gastroenterology u lipnju 1983.
Na odreenom stupnju dehidracije, kada tijelo hitno trai vo-
du, nita ju drugo ne moe zamijeniti. Nijedan lijek, osim vode,
ne djeluje. J edan od brojnih pacijenata koje sam lijeio vodom
posebno se istie i dokazuje ovu injenicu. Bio je to mladi od
nekih dvadeset i pet godina. Patio je od ira niz godina prije krize
u kojoj sam ga zatekao. Na njemu su bile obavljene uobiajene
dijagnostike pretrage i nalijepljena mu je etiketa "ir na dvanae-
sniku". Dobivao je antacide i lijek cimetidin.
Cimetidin je jedan oblik vrlo snanog lijeka koji blokira dje-
lovanje histamina na njegovim tokama prijema "drugog tipa"
koje su poznatije kao "receptori" u tijelu, i, u ovom sluaju, kao
histamin 2 ili H2 receptori. Dogaa se da su neke od eluanih
stanica to proizvode kiselinu osjetljive na ovaj lijek. Meutim,
velik broj drugih stanica u tijelu koje ne proizvode kiselinu tako-
er su osjetljive na blokirajue djelovanje ovog lijeka. To je uzrok
velikog broja popratnih djelovanja ovog lijeka (ukljuujui i im-
potenciju kod mlaih ljudi), i zato se pokazao izuzetno opasnim
kod kronino dehidriranih ljudi starije dobi.
J edne ljetne noi 1980. godine, negdje oko jedanaest sati, prvi
sam put vidio ovog mladia. Imao je takve bolove da je takorei
bio u polusvjesnom stanju. Leao je sklupan poput fetusa na
podu svoje sobe. Neprekidno je stenjao, nesvjestan okoline i za-
brinutih ljudi oko sebe. Kad sam mu se obratio, nije mi odgovorio.
Nije komunicirao s ljudima oko sebe. Morao sam ga prodrmati da
bih dobio odgovor.
Upitao sam ga u emu je stvar. Prostenjao je: "Moj ir me ubi-
ja." Pitao sam ga otkad ga mue ti bolovi. Rekao mi je da ga je
poelo boljeti oko jedan poslijepodne, odmah nakon ruka. S
vremenom je bol postajala sve jaa. Pitao sam ga to je uinio
kako bi si pomogao i da li je uzimao neke lijekove. Odgovorio je
da je kroz to vrijeme popio tri tablete cimetidina i cijelu boicu
antacida. Rekao je da mu ak ni tolika koliina lijekova nije doni-
jela ba nikakvo olakanje u tih deset sati otkad je bol poela.
U sluajevima kada ni toliki lijekovi ne mogu ublaiti bol od
ira, odmah se javlja sumnja na "akutni abdomen", stanje koje bi
moglo zahtijevati kirurku intervenciju. Moda mu je pukao ir!
Prisustvovao sam i asistirao kod operacija pacijenata s perforacijom
ira na elucu. Ti su ljudi bili uniteni - vrlo nalik mladiu koji se
nalazio preda mnom. Test je vrlo jednostavan; takvi pacijenti imaju
vrlo tvrd trbuni zid, gotovo poput drvene ploe. Opipao sam mu
trbuh. Nasreu, nije se radilo o perforaciji. Njegov trbuh bio je
mekan, ali osjetljiv zbog boli. Imao je sreu, premda bi, da je tako
nastavio, kiselina progrizla rupu u njegovom upaljenom iru.
Izbor lijekova je u takvim sluajevima vrlo ogranien. Tri ta-
blete cimetidina i puna boica antacida nisu bili u stanju ublaiti
bol. Takvi sluajevi esto zavravaju na stolu nekog kirurga koji
se rado laa noa. Kako sam ve bio stekao iroko iskustvo s
karakteristikom vode da ublaava dispeptike bolove, ovom sam
mladiu dao dvije pune ae vode - pola litre. U prvi trenutak je
oklijevao popiti vodu. Rekao sam mu da je ve uzeo uobiajene
lijekove bez rezultata. Sad bi trebao isprobati "moj lijek" za ovu
bolest. Nije imao izbora. Muili su ga jaki bolovi i nije znao to
napraviti. Sjeo sam u kut i promatrao ga nekoliko minuta.
Morao sam napustiti sobu, i kad sam se vratio nakon petnaest
minuta, njegovi su bolovi bili blai i prestao je stenjati. Dao sam
mu jo jednu punu au vode - etvrt litre. Za nekoliko minuta
boli je potpuno nestalo, i on je poeo primjeivati ljude oko sebe.
Sjeo je i poeo se kretati prema zidu sobe. Naslonjen na zid, po-
eo je razgovarati sa svojim posjetiteljima koji su sada bili izne-
naeni vie od njega iznenadnom preobrazbom koju su izazvale
tri ae vode! Deset je sati ovaj ovjek trpio bolove i uzimao
najjae i najnovije lijekove za lijeenje ira na elucu bez ikakvog
rezultata. A sada su tri ae vode dovele do oiglednog i potpu-
nog olakanja u otprilike 20 minuta.
Pogledate li sliku 4 i usporedite li taj model bola s iskustvom
spomenutog pacijenta, prepoznat ete ulogu mozga u intenzitetu
signaliziranja ei u tijelu. Nakon odreene razine, lokalna sred-
stva protiv bola vie nee djelovati. Antacid i cimetidin, sredstvo
kpje blokira H2, nisu doveli ak ni do olakanja bolova koje je
osjeao ovaj mladi. Jedino je voda uputila pravu poruku mozgu
da prekine svoje zahtjeve za vodom, budui da je to bio nepogre-
iv znak njene odgovarajue prisutnosti u tijelu. Isti nain signali-
ziranja bola djeluje i u drugim dijelovima tijela koji dojavljuju
dehidraciju, kod bilo kojeg pojedinca. Ljudi s reumatskim bolo-
vima u zglobovima trebali bi biti svjesni ove pojave da mozak
registrira bol kad nastupi ozbiljna dehidracija.
Jo sam jednom imao priliku provjeriti da li bol u elucu kao sig-
nal dehidracije ovisi o vremenu ili koliini vode. Ovog su puta dvije
osobe donijele jednog ovjeka u kliniku u kojoj sam u to vrijeme
radio. Pacijent nije mogao hodati; dvojica su ga nosila drei ga
ispod ruku. I on je, takoer, imao ir i trpio je izuzetno jake bolove u
gornjem dijelu eluca. Nakon to sam pregledom utvrdio da ir nije
pukao, davao sam pacijentu po jednu punu au vode svakih sat
vremena. Nije osjetio potpuni prestanak bolova nakon 20 minuta, pa
ak ni nakon jednog sata i 20 minuta. Oporavio se nakon to je
popio tri ae vode. U prosjeku je, kod manje ozbiljnih sluajeva,
potrebno osam minuta da bi se postigao potpuni prestanak bolova.
Eksperimentalno je dokazano da, kada popijemo jednu au vo-
de, ona trenutno odlazi u crijeva i biva apsorbirana. Meutim, tije-
kom pola sata se gotovo jednaka koliina vode izlui u eludac kroz
ljezdani sloj njegove sluznice. Ona izbija odozdo i ulazi u eludac,
spremna za upotrebu pri razgradnji hrane. Probava vrste hrane
ovisi o prisutnosti obilnih koliina vode. Kiselina prekriva hranu,
enzimi se aktiviraju, i hrana se pretvara u homogeniziranu tekuu
smjesu koja moe proi kroz crijeva radi sljedee faze probave.
Sluz prekriva sloj lijezdi u sluzokoi, koja je unutarnji sloj
eluca (v. sliku 5). Sluz se sastoji od 98% vode i dva posto fizi-
kih "skela" koje zadravaju vodu. U tom "vodenom sloju" koji se
zove sluz, prirodnim putem se uspostavlja neutralno stanje. Stani-
ce ispod njega lue natrijev bikarbonat koji biva zarobljen u vo-
denom sloju. Dok kiselina iz eluca pokuava prodrijeti kroz ovaj
zatitni sloj, bikarbonat ju neutralizira.
Rezultat ove reakcije je veliko stvaranje soli (od natrija iz bi-
karbonata i klora iz kiseline). Prevelika koliina soli mijenja spo-
sobnost fizikih "skela" u sluznici da zadravaju vodu. Prevelika
neutralizacija kiseline i odlaganje soli u ovom sloju sluzi ine ga
manje homogenim i ljepljivim i omoguavaju kiselini da doe do
sluznice, to uzrokuje bol.
Izgleda da je prirodni proces ponovnog luenja vode kroz sluz
ujedno i proces "ispiranja" naslaga sluzi i uklanjanja taloga soli.
To je izuzetno djelotvoran proces ponovnog vlaenja sloja sluzi
odozdo, dok se istovremeno lui i nova sluz. Ta osvjeena, odeb-
ljala i ljepljiva barijera sluzi je prirodni tit protiv kiseline u elu-
cu. Dakako, djelotvornost ovog tita ovisi o redovnom unosu
vode, posebno prije unosa razne krute hrane koja potie stvaranje
kiseline u lijezdama trbunog zida. Tako voda predstavlja jedinu
prirodnu zatitu protiv kiseline u elucu, od dna navie. Antacidi
se veu za kiselinu u samom elucu - to je nedjelotvorna zatita.
Morali bismo poeti shvaati da ba kao to imamo signal "boli
zbog gladi", u tijelu takoer imamo i signal "boli zbog ei". Na
nesreu, nazivaju ga "dispepsijom" i lijee ga svim vrstama lijeko-
va dok ne doe do lokalnog oteenja tkiva dvanaesnika ili eluca
zbog metabolikih komplikacija ili dehidracije. Upotreba antacida
u svrhu ublaavanja ovog bola je opeprihvaen nain lijeenja. Te
su tvari spori otrovi koje je mogue bez recepta kupiti ak i u sa-
moposlugama.
eludac i dvanaesnik

Slika 5: Model eluca i njegovih sluzastih struktura. Barije-
ra od sluzi koja je dobro zasiena vodom zadrava bikarbo-
nate i neutralizira kiselinu koja pokuava prodrijeti kroz
sluz. Dehidrirano tijelo e biti sklono nedovoljnoj djelo-
tvornosti barijere od sluzi koja e dopustiti prolaz kiseline i
oteenje sluznice. Zasienje vodom stvorit e daleko bolju
zatitu protiv kiseline od bilo kojeg lijeka na tritu.
Vana istraivanja provedena u vedskoj pokazala su da je
kod osoba koje nemaju ir a ipak imaju klasinu dispeptiku bol
ishod jednak bez obzira koriste li placebo, antacid, ili ak tvari
koje blokiraju djelovanje histamina. Drugim rijeima, ni antacidi
ni jai lijekovi nisu djelotvorni. U tom stanju tjelesne fiziologije,
koje uzrokuje signale dehidracije, ovjek mora biti oprezan i
suzdrati se od upotrebe bilo kakvih lijekova.
Voda je najvjerojatnije jedina djelotvorna tvar koja moe doni-
jeti olakanje. Konano, voda i samo voda je ono to tijelo eli,
treba i trai. Ako paljivo potraimo druge znakove, pronai emo
jo pokazatelja dehidracije. Nemojte misliti da je dispepsija poka-
zatelj izolirane i lokalizirane pojave. U svim sluajevima dispepsija
je signal dehidracije - signal tjelesne ei - ak i ako postoji ir.
Ako se unese voda i olaka vaa bola, uz odgovarajuu prehranu,
ir e vremenom morati zarasti.
Danas se govori da je ir posljedica infekcije. Moje je milje-
nje, utemeljeno na istraivanju, da su brojne zakrivljene bakterije,
optuene za izazivanje infekcija, zapravo komensali, bakterije
koje inae normalno borave u probavnom traktu. Mogue je da
one na nepoten nain iskoritavaju slabost imunolokog sustava
koja je izravna posljedica dehidracije. Vidite, normalne crijevne
bakterije koje koegzistiraju s nama proizvode velik dio vitamina
potrebnih tijelu. One doprinose naem dobrom zdravlju dok smo
sami snani. Pri dehidraciji postoje brojni ivci koji stvaraju his-
tamine, posebno na sfinkteru izmeu eluca i dvanaesnika. Ovoj
posebnoj vrsti zakrivljenih bakterija pogoduje poveanje hormon-
skih uinaka histamina, dok istovremeno ti ivci nadziru i ograni-
avaju brzinu prolaza jako kiselog sadraja eluca u crijeva. U
svakom sluaju, nije mogue na svim irevima utvrditi prisutnost
"helikobakterija". Takoer, velik broj ljudi mogao bi imati heli-
cobacter u svojim crijevima i ne bolovati od ira!
Antacidi koji sadre aluminij su opasni. Ne bi ih se smjelo
slobodno uzimati kod stanja koja reagiraju na povean unos vode.
Prevelika koliina aluminija u krvi vie se od svih drugih imbe-
nika dri usko povezanom s nastankom bolesti Alzheimerovog
tipa. Nuno je potrebno shvatiti odnos izmeu dugotrajnog uzi-
manja antacida koji sadre aluminij i njegovog mogueg kumula-
tivnog toksinog djelovanja na mozak kod Alzheimerove bolesti.
Nikakva genetska istraivanja nee moi ponititi toksino
popratno djelovanje metala u lijekovima koji se zbog krive para-
digme koriste za suzbijanje jednostavnog signala ei. Najvei
broj antacida sadri 150-600 miligrama aluminija u svakoj lici
tekuine, ili u svakoj savakanoj tableti.
U tlu otoka Guam nalaze se velike koliine aluminijeve ru-
dae (to je uobiajena pojava u nekim dijelovima zapadnog
Pacifika - otoku Guam, poluotoku Kii u J apanu, zapadnoj No-
voj Gvineji, i drugdje). Voda za pie na tom otoku bila je jako
zagaena aluminijem. Dok se nije znalo za to zagaenje i dok
je ono bilo prisutno u vodi za pie, na otoku je vladala bolest
slina Alzheimerovoj demenciji. Izgledalo je da i mladi otoa-
ni lako obolijevaju od te bolesti. Prije odreenog broja godina
problem je prepoznat i voda se poela proiavati. Primijee-
no je da bolest vie, kako se ini, ne pogaa mlade ljude. Da-
nas se smatra pouzdano utvrenim da je trovanje aluminijem iz
vode za pie uzrok demencije Alzheimerovog tipa na otoku
Guam.
Tvari koje blokiraju histamin takoer nisu prikladne za dugo-
trajnu upotrebu. One uzrokuju brojne nuspojave. Tu se ubrajaju
vrtoglavica i zbunjenost kod starijih osoba. Kod mukaraca se
nakon nekoliko tjedana uzimanja tog lijeka javljaju poveane
grudi. Primijeeno je i smanjenje broja spermatozoida i gubitak
spolne elje kod nekih mukih pacijenata. Dojilje i trudnice ne bi
smjele koristiti ovaj lijek za lijeenja signala ei tijela - maji-
nog i bebinog. Modane kapilare odgovaraju na dehidraciju ire-
njem, ako ih histamin stimulira. Ovi antihistaminici blokiraju
irenje kapilara izazvano histaminom u sluajevima kada mozak
mora obraditi veu koliinu informacija nego to je to uobiajeno,
npr. kada je osoba pod pritiskom ili stresom. Kada se antihistami-
nici koriste za lijeenje dispeptike boli mozak je slabije opskrb-
ljen krvlju.
Primarni uzrok Alzheimerove bolesti je kronina dehidracija ti-
jela. Po mom miljenju, dehidracija modanih stanica je osnovni
uzrok Alzheimerove bolesti. Trovanje aluminijem je sekundarna
komplikacija dehidracije u onim dijelovima svijeta gdje je voda
relativno ista od aluminija. Oprez: u tehniki naprednim zapadnim
drutvima u procesu proiavanja vode za potrebe gradskih vodo-
voda povremeno se koristi aluminijev sulfat. Kod dugotrajne dehi-
dracije, modane stanice poinju se skupljati. Zamislite ljivu koja
se polako sui. Naalost, u dehidriranom stanju vrlo velik broj funk-
cija modanih stanica biva izgubljen, kao to je transportni sustav
koji prenosi neurotransmitere do ivanih zavretaka. Jedan moj
prijatelj, lijenik, vrlo je ozbiljno shvatio ovu informaciju i poeo
svog brata koji boluje od Alzheimerove bolesti tjerati da pije vie vo-
de svakog dana. Njegovom se bratu poelo vraati pamenje, u toli-
koj mjeri da se sada moe ukljuivati u razgovor i vie se ne ponavlja
esto. Poboljanje je postalo primjetno nakon nekoliko tjedana.
Trebalo bi prihvatiti injenicu da, iako je bol lokaliziran u
predjelu eluca, dehidracija vlada u cijelom tijelu. Ako se dispep-
tika bol ne prepozna kao signal ei koji poziva na unos vode, to
e kasnije u ivotu izazvati mnoge nepopravljive probleme u
ljudskom tijelu. Naravno, tumor na elucu moe izazvati slinu
bol. Ipak, ta bol nee nestati nakon uzimanja vode. Ponovno e se
javljati. U sluajevima kada se bol ponavlja ak i ako je unos
vode reguliran ve nekoliko dana, bilo bi dobro obratiti se lijeni-
ku kako bi se utvrdilo o emu se radi. Ako bol potjee od gastriti-
sa ili duodenitisa, ili ak od ira, redovno pijenje vode svakog
dana je apsolutno nuna komponenta prehrane u cilju lijeenja
ovog stanja.
Bolovi uzrokovani kolitisom
Bolove uzrokovane kolitisom, koji se osjeaju u donjem lije-
vom dijelu trbuha, trebalo bi smatrati jo jednim signalom ei
ljudskog tijela. Oni su esto povezani sa zatvorom, koji je i sam
posljedica dugotrajne dehidracije.
J edna od glavnih funkcija debelog crijeva je da crpi vodu iz
izmeta kako nakon probave hrane s otpadnim tvarima ne bi bilo
izgubljeno previe vode. Kad postoji dehidracija, iz otpadnih
tvari se prirodno crpi vie vode nego to je potrebno za njen
nesmetan prolaz. Takoer, usporavanjem prolaza i daljnjim
sabijanjem sadraja, ak e i posljednje kapi vode biti istisnute
iz vrstih ostataka u debelom crijevu. Tako zatvor predstavlja
komplikaciju dehidracije tijela. Kod poveanog unosa hrane,
vea koliina vrstih otpadnih tvari bit e nagurana u debelo
crijevo i poveat e optereenje kod prolaza njegovog stvrdnu-
tog sadraja. Taj proces uzrokuje bol. Bolove uzrokovane koliti-
som trebalo bi prvo smatrati signalom ei tijela. S odgovaraju-
im unosom vode, nestat e bolovi u donjem lijevom dijelu
trbuha koji su povezani sa zatvorom. Ako se naveer pojede
jabuka, kruka ili narana, to e olakati probleme sa zatvorom
sljedeeg dana.
Bolovi uzrokovani lanom upalom slijepog crijeva
U donjem desnom dijelu trbuha ponekad se mogu javiti jaki
bolovi. Oni mogu podsjeati na upalu slijepog crijeva, i biti slini
bolovima koji se javljaju u ranom apendicitisu. Drugih tipinih
simptoma nema; nema povienja tjelesne temperature, nema na-
petosti i osjetljivosti trbunog zida ni osjeaja munine. J edna ili
dvije ae vode oslobodit e bolesnika od ovih bolova u donjem
desnom dijelu trbuha. Kod ovakvog stanja, jedna aa vode moe
posluiti kao dijagnostiko sredstvo.
Hijatus hernija
esto se moe naii na klasini dispeptiki bol koji su lijeni-
ci dijagnosticirali kao hijatus hernija. Hijatus hernija je prolaz
gornjeg dijela eluca kroz otvor na dijafragmi (hijat jednjaka) u
prsnu upljinu. To nije mjesto na kojem bi se eludac prirodno
trebao nalaziti. S dijelom eluca u prsima, probava hrane postaje
bolna. eluana kiselina moe se slobodno dizati i dolaziti u dodir
s nezatienom stjenkom jednjaka. To uzrokuje garavicu.
U normalnim okolnostima je gornji dio eluca zatvoren, i sa-
draj ne moe izii u jednjak dok se hrana probavlja. Normalni
pravac kontrakcije crijeva je prema dolje, od usta prema rektumu.
Osim toga, postoje dva sfinktera koji spreavaju vraanje hrane
navie. J edan je sfinkter smjeten u zidu probavnog trakta izmeu
jednjaka i eluca. Ovaj se sfinkter otvara samo kad hrana ulazi u
eludac.
Drugi sfinkter, tonije zalistak, smjeten je izvan probavnog
sustava, u dijafragmi, na mjestu gdje jednjak prolazi kroz njezin
otvor kako bi se spojio sa elucem. Taj zalistak je vremenski
usklaen tako da se oputa svaki put kada progutana hrana u jed-
njaku treba proi kroz njega. U svim drugim sluajevima on je
zatvoren i ne doputa sadraju eluca da se podigne prema gore.
Tako izgleda normalno stanje za ova dva sfinktera koji sprjeava-
ju da hrana promijeni smjer kretanja i krene prema gore.
Probavni trakt, od usta do rektuma, predstavlja dugu cijev.
Njegovi razliiti dijelovi razvili su posebne fizike i funkcionalne
osobine kako bi proces probave hrane i izbacivanja ostataka ui-
nili dobro usklaenim i glatkim djelovanjem. Postoji vrlo velik
broj lokalnih hormona koji omoguavaju ovaj proces. Lokalni
hormoni su kemijski glasnici koji upuuju signale i vremenski
usklauju "ukljuivanje" sljedee faze u procesu. Oni potiu lu-
enje neophodnih enzima za daljnju razgradnju hrane a zatim i
apsorpciju aktivnih tvari.
U ranoj fazi procesa probave, u elucu se lui kiselina radi ak-
tiviranja enzima i pomaganja u razgradnji vrstih bjelanevina
kao to je meso i druga teko probavljiva hrana. Normalno je da
razrijeeni, ali vrlo kiseli sadraj eluca odlazi u poetni dio cri-
jeva. Postoji sfinkter izmeu eluca i crijeva. To je tzv. "piloriki
sfinkter". Rad ovog sfinktera reguliran je sustavom poruka s obiju
strana trakta. J edna je stvar to eludac eli isprazniti svoj sadraj
u crijeva; drugo je pitanje jesu li crijeva spremna primiti ovaj jako
nagrizajui i kiseli sadraj eluca.
Guteraa je lijezda koja lui inzulin koji regulira koliinu e-
era u krvi. Ona takoer u crijeva izluuje neke osnovne probavne
enzime. Guteraa je, istovremeno, fizioloki zaduena da unutra-
njost crijeva uini alkalnom prije nego to sadraj eluca ue u
njih. Najvanija uloga guterae je njeno neprekidno stvaranje i
luenje "vodene otopine bikarbonata" - lunate otopine koja slui
za neutralizaciju kiseline koja ulazi u crijeva. Da bi stvorila tu vo-
denu otopinu bikarbonata, guterai e trebati velika koliina vode
iz krvotoka. U sluaju dehidracije, taj proces nije ba djelotvoran.
To je razlog zbog kojeg piloriki sfinkter nee primiti jasne signale
da se otvori i dozvoli eluanoj kiselini da se izlije u crijeva. To je
prvi korak u nastanku dispeptikih bolova, poetnog pokazatelja
ei ljudskog tijela.
Kada pijemo vodu, ovisno o koliini vode koja ue u eludac,
lui se hormon/neurotransmiter zvan "motilin". to vie vode
pijemo, to se vie motilina stvara u probavnom traktu i to se moe
izmjeriti u krvi. Uinak motilina na probavni trakt, kao to mu i
ime kae, je da stvara ritmike kontrakcije u crijevima - peristal-
tiku - od gornjih dijelova do zavretka. Dio ovog djelovanja uk-
ljuuje i pravovremeno otvaranje i zatvaranje sfinktera koji se
nalaze na putu crijevnog sadraja.
Tako, kad u tijelu ima dovoljno vode za sve probavne procese
koji ovise o njenoj dostupnosti, guteraa e stvarati svoju vodenu
otopinu bikarbonata kako bi pripremila gornji dio crijeva na pri-
manje kiselog sadraja eluca. U takvim idealnim uvjetima, pilo-
rikom sfinkteru se takoer doputa da se otvori radi pranjenja
sadraja eluca. Motilin ima najvaniju "posredniku" ulogu u
koordinaciji ovog procesa. Motilin je hormon zasienosti, koji se
lui kada voda proiri stjenke eluca.
Problem nastaje kada nema dovoljno vode u tijelu da bi se ti
procesi mogli usklaeno odvijati. Sustav nikako nee dopustiti
nagrizajuem sadraju eluca da ue u crijeva ako mehanizam za
njegovu neutralizaciju nije djelatan. Oteenja bi bila nepoprav-
ljiva. Stjenke crijeva nemaju onaj zatitni sloj protiv kiseline
kojim raspolae eludac. Prva stvar koja se dogaa je okretanje
snage kontrakcija u sfinkterima s obje strane eluca. Piloriki
sfinkter e se stezati sve vie i vie.
Prstenasti sfinkter izmeu jednjaka i eluca i vanjski zalistak
dijafragme postajat e oputeniji. U poetku, dio kiseline moe
iscuriti u jednjak kad ovjek lei i stvoriti bol koja se obino na-
ziva garavicom.
Kod nekih ljudi, oputenost zaliska dijafragme moe biti ta-
kva da se dio eluca moe provui u prsa i stvoriti stanje hijatus
hernije. Kada sfinkteri obrnu svoj nain djelovanja u sluaju
normalnog protoka sadraja eluca, oni se zapravo pripremaju
za drugi konani i neizbjeni ishod: pranjenje sadraja eluca
na usta. Ako sadraj eluca ne moe otii u crijeva i ne moe
beskonano ostati u elucu, postoji jo samo jedan izlaz - kroz
usta. Da bi se to moglo postii, probavni trakt je u stanju okre-
nuti smjer svojih kontrakcija. Obrtanje kontrakcija zove se "an-
tiperistaltika".
Jedno od krajnje pogreno shvaenih i vrlo zabrinjavajuih sta-
nja koje je komplikacija ozbiljne dehidracije jest bulimija. Ljudi
koji boluju od bulimije - najpoznatija od njih je princeza Diana,
koju je ovaj problem upropastio i iji je brak s princem Charlesom
bio uniten zbog ovog antisocijalnog problema - trpe neprestanu
glad. Kada jedu, oni ne mogu zadrati hranu i dobivaju trenutni i
nekontrolirani nagon za povraanjem - to je uzrok njihovog antiso-
cijalnog ivotnog stila. Kod tih je ljudi njihov osjeaj gladi ustvari
pokazatelj ei, a njihov nagon za povraanjem je ve objanjeni
zatitni mehanizam. Kad bi bulimiari poeli dobro zadovoljavati
potrebu svojih tijela za vodom i piti vodu prije obroka, problem bi
nestao.
Po mom miljenju, zbog opetovanog nagrizajueg djelovanja
kiseline koja se vraa na nezatieno tkivo jednjaka, postoji sna-
na povezanost izmeu garavice u ranijem razdoblju ivota i
kasnijeg razvoja raka donjeg kraja jednjaka.
Dispeptiki bol, bez obzira kakva mu se druga patoloka dijag-
noza daje, trebao bi se lijeiti redovitim unosom vode. Trenutni
nain lijeenja i primjena antacida i tvari koje blokiraju histamin
ne donose dobro kronino dehidriranoj osobi ije je tijelo pribjeg-
lo vapajima za vodom.
Gospoa A.B. bavi se promicanjem alternativne medicine. J a-
ko ju zanima helatna terapija. Prikupila je informacije od drugih
ljudi i napisala popularnu knjigu o helatima. Pa ipak, i sama je
dugi niz godina patila zbog jakih bolova izazvanih hijatus herni-
jom. Njen mu, koji je i sam sjajan pisac, kae mi da A. B. rijetko
uspijeva ostati za stolom do kraja obroka ili askati nakon jela
zbog jakih bolova koje tada trpi. Ponekad bi morali napustiti res-
toran jer joj bolovi nisu doputali ni kratak predah kako bi dovri-
la obrok.
A. B. mi kae da gotovo uope ne pije vodu. Tek nakon to
je H. B. sluajno naiao na moju knjigu i proitao ju, konano su
poeli shvaati problem A. B. Ona je poela piti vodu. Kako je
poveavala koliinu, primjeivala je da joj se bol smanjuje. Za
nekoliko je dana potpuno nestao i vie se nije vratio. Njih dvoje
sada uivaju u zajednikim izlascima u restorane. Moja supruga
i ja ruali smo s njima nekoliko puta. ini se da su njeni hijatus
hernija i bolovi postali davna prolost. Zanimljivo je da joj ak
ni terapija helatima, njen omiljeni nain lijeenja tako brojnih
bolesti, nije mogao pomoi. Trebalo bi postati jasno da je skri-
vena korist od helatne terapije u veini sluajeva u njenom za-
htjevu da se piju velike koliine vode za vrijeme lijeenja. Me-
utim, ranije se obino nije preporuivalo poveano unoenje
vode izmeu tretmana. Ali, kao posljedica mojih predavanja i
prikaza mojih knjiga u njihovom omiljenom asopisu Journal of
Townsend Letter for Doctors, veina ljudi koji se bave alterna-
tivnom medicinom sada svojim pacijentima preporuuje da piju
vie vode. Terapija helatima je najdjelotvornija kod izbacivanja
toksinih metala iz tijela.
Saetak: Dispeptika bol je znak ei povezan s kroninom
i tekom dehidracijom ljudskog tijela. On takoer moe biti
povezan s drugim znakovima ei u tijelu. Obratite pozornost na
pismo g. Liguorija u sedmom poglavlju. Kao to moete vidjeti,
g. Liguori je bolovao od hijatus hernije i anginoznih bolova. S
poveanjem unosa vode, jedna bol je nestala, a druga se znaaj-
no smanjila u samo tjedan dana. U vrijeme dok piem ovu stra-
nicu, ini se da su njegovi bolovi potpuno nestali.

4

BOLOVI KOD REUMATSKOG
ARTRITISA
"Najvei grijeh prema naim blinjima nije mrnja, ve ravnodu-
nost: to je sr neovjenosti."
- George Bernard Shaw, 1897.
Oko 50 milijuna Amerikanaca boluje od nekog oblika artriti-
sa, 30 milijuna ljudi boluje od lumbaga, milijuni pate od artriti-
kih bolova u vratu, oko 200.000 djece pogoeno je mladalakim
oblikom artritisa. J ednom kad se neko od ovih stanja uspostavi
kod pojedinca, ono znai patnju do kraja ivota te osobe - osim
ako se u potpunosti ne shvati koliko je jednostavan temeljni uzrok
ovih problema.
Prije svega, na reumatski artritis i bol koja se zbog njega jav-
lja moramo gledati kao na pokazatelje nedostatka vode na povri-
ni hrskavice zglobova. Artritini bol je jo jedan od signala
regionalne ei u tijelu. Kod nekih artritinih bolova, nedostatak
soli moe dodatno pogorati stanje.
Hrskavine povrine kostiju u zglobovima sadre puno vode.
Podmazujue svojstvo te "vezane vode" u hrskavici slui da bi se
dvjema povrinama koje nalijeu jedna na drugu omoguilo da
slobodno klize tijekom pokreta zglobova.
Dok su stanice kostiju uronjene u naslage kalcija, stanice hrskavi-
ce uronjene su u jednu tvar koja sadri puno vode. Dok povrine
..:: Bolovi kod reumatskog artritisa ::..
hrskavice klize jedna preko druge, neke izloene stanice umiru i
ljute se s te povrine. Njihovo mjesto zauzimaju nove stanice koje
rastu s krajeva koji su spojeni s povrinama kostiju s obje strane. U
hrskavici koja uje natopljena vodom stupanj oteivanja pri trenju
je minimalan. U dehidriranoj hrskavici, stupanj "troenja" se pove-
ava. Omjer izmeu stupnja regeneracije stanica hrskavice i njiho-
vog "troenja" predstavlja pokazatelj djelotvornosti zgloba.
Krvna zrnca koja se aktivno stvaraju u kotanoj sri imaju
prednost nad hrskavicom u pogledu vode kojom se opskrbljuju
kroz kotanu strukturu. U procesu irenja krvnih ila radi dovoe-
nja vie krvi u tu zonu, mogue je da se ogranak koji prolazi kroz
tijesnu rupu u kosti ne moe dovoljno proiriti da bi zadovoljio
potrebe; stanice koje ovise o ovim ilama prilikom poveane
potrebe za vodom i opskrbom hranjivim tvarima tada se nalaze
pod tednjom koja im je nametnuta iz fizikalnih razloga. U tak-
vim okolnostima, i ukoliko ne doe do razrjeenja krvi koje bi
omoguilo vei dotok vode, potrebe hrskavice za "serumom"
moraju biti zadovoljene iz krvnih ila koje hrane ahuru zgloba.
Mehanizam za preusmjeravanje (u sve zglobove) koji je reguliran
ivcima, takoer alje signale boli.
U poetku ta bol predstavlja znak da zglobovi nisu potpuno
spremni za trpljenje pritiska dok ne budu potpuno zasieni vo-
dom. Tu vrstu boli bi takoer trebalo lijeiti redovitim poveanim
unosom vode da bi dolo do razrjeenja krvi koja cirkulira u toj
zoni, sve dok hrskavica ne bude potpuno popunjena vodom i
obnovljena iz svoje osnove vezane za kost - to je normalan put
opskrbe hrskavice serumom. Pogled na slike 6 i 7 olakat e ra-
zumijevanje ovog objanjenja.
Moja je pretpostavka da su naticanje i bolovi u ahuri zgloba
znak da postoji proirenje i edem zbog krvnih ila koje dovode
krv u zglobnu ahuru. Povrine zgloba imaju ivane zavretke
koji reguliraju sve funkcije. Kada oni poalju zahtjev za povea-
nom cirkulacijom krvi u toj zoni da bi se opskrbili vodom iz se-
ruma, odgovor u vidu irenja krvnih ila trebao bi nadoknaditi
nedjelotvornost puta opskrbe krvlju kroz kost.
Zglob prsta

Slika 6: Shematski model normalnog zgloba (kakav se nala-
zi u prstima) - njegova arterijska opskrba, opskrba kotane
sri, zglobne ahure i pravac opskrbe serumom kontakta
hrskavinih povrina kroz kotanu sr.
Voda vezana u
hrskavici
zgloba je lubrikant koji
titi dodirne povrine
Budui da e dehidracija povrine zgloba na kraju dovesti do
tekog oteenja - do toga da e povrine kostiju ogoliti i postati
izloene sve dok se ne razvije osteoartritis - oteenje tkiva e
pokrenuti mehanizam za promjenu oblika zgloba. U ahuri zgloba
postoje stanice koje lue hormone. Kad postoji oteenje (takoer
zbog dehidracije), oteeno tkivo mora se popraviti. Ti "hormoni
za lokalno preoblikovanje" preuzimaju zadatak i mijenjaju struk-
turu povrina u zglobu. ini se da se oni nagomilavaju du linija
sile i pritiska kojeg zglobovi moraju podnijeti.
Na nesreu, izgleda da ovaj proces popravka dovodi do defor-
macije zgloba. Da bi se izbjegla takva izoblienja, potrebno je ve
prve znakove boli shvatiti ozbiljno i poeti strogo paziti na dnevni
unos vode. Ako bol ne nestane nakon nekoliko dana poveanog
unosa vode i estog laganog masiranja zglobova da bi se potaknula
cirkulacija u njima, tada bi se trebalo posavjetovati s lijenikom.
Nemate to izgubiti, a moete dobiti puno ako prepoznate bol
i upalu reumatinog zgloba, koja nije posljedica infekcije, kao
znak ei u vaem tijelu. Vjerojatno postoje i drugi znakovi nedo-
statka vode u vaem tijelu, ali ovo posebno mjesto pokazuje pre-
dispozicije za nastanak vee lokalne tete.
Uvidimo li da tijelo ima problema s prepoznavanjem vlastite
ei, mogue je da ovo nie stanje upozorenja moe naslijediti i
dijete. Mogue je i da dehidracija kod djeteta koje brzo raste ta-
koer moe objavljivati svoju prisutnost bolovima koji se osjea-
ju u zglobovima, kao to se moe osjetiti i kao garavica. Nain
stvaranja signala koji upozoravaju na e mogao bi prirodno biti
jednak kod mladih i kod starijih ljudi. Zato je preporuljivo da se
mladalaki artritis takoer lijei poveanim dnevnim unosom
vode.
Kao to moete vidjeti, dr. Laurence Malone, ije je pismo
objavljeno u ovoj knjizi, iskusan je lijenik i predava. Njegova
opaanja o djelovanju vode na reumatine bolove u zglobovima
vlastitog tijela pokazuju da bi i drugi nai kolege u medicinskoj
struci trebali poeti primjeivati medicinske vrijednosti vode u
prevenciji bolesti.
Usporedba dehidriranog zgloba
i zgloba zasienog vodom

dehidrirani
zglob
zglob
zasien
vodom
Pokret zgloba uzrokuje stvaranje
vakuuma unutar zgloba. Vod t i a s kroz ko
hrskavicu biva uvuena u up ljinu zgloba
- ako je ima u dovoljnim koliinama.

Slika para- 7: Shematski model namijenjen prikazivanju i
lelnoj us dehidri- poredbi zgloba dobro zasienog vodom i
ranog zgloba. Zglobna hrskavica u dobro zasienom
zglobu dobiva svoju hranu krvlju koja dolazi kroz osnovu
koja lei na kosti. Dehidriram zglob e morati dobiti neki
oblik cirkulacije tekuine iz zglobne ahure, to je razlog
naticanju i osjetljivosti zglobne ahure. Upalni proces
moe izgledati kao infekcija i onda kada je prisutna samo
dehidracija.


Dekan za akademske posl ove
dr . sc. Laur ence A. Mal one, dr . med.
Centar za uenje
Gl obal Heal t h Sol ut i ons, I nc. ,
za uvaenog dr F. Bat manghel i dj a
Gospodo,
u svoj oj 82. godi ni j o samuvi j ek odl i nog
zdr avl j a i j edi no al i mt o r ani j e ni sampr i mi o
vr hunski savj et dr . Bat manghel i dj a i pr oi t ao
nj egove knj i ge Vae tijelo vapi za vodom i Bol u
leima (Low Back Pain). Razmi l j anj e dr . Bat mana
j e pr odor no, nj egovo medi ci nsko znanj e zai st a
odi e mudr ou i br i l j ant noml ogi kom. Nj egove su
knj i ge danas dr agocj en di o moj e bi bl i ot eke.
Pr i mi j eni o samnj egov savj et u vezi svog bol nog
ar t r i t i sa u r ukama i l ei ma, i u dva t j edna sam
osj et i o znat no ol akanj e bol ova. Bol j e spavam,
osj eamse snani j e, i mambol j u koor di naci j u
pokr et a i oput eni j i sam. Na i vot gl edams
dr ugog gl edi t a, u koj emmi se svaka akt i vnost
i ni l akom.
Knj i ge dr . Bat mana pune su zdr avog r azuma i
i st i ni t i h medi ci nski h savj et a. Nj egov nai n
l i j eenj a dopi r e do sr i pr obl ema, do uzr oka
bol est i , i ni t ko t ko i h j e i mao sr ee pr oi t at i
nee poal i t i t o i h j e kupi o.
S pot ovanj em,
Laur ence A. Mal one
A Tut or i al Lear ni ng Cent er For Col l ege
Sci ences
Dodatak
Ova knjiga je ve u tiskari. Nekoliko nedavno predstavljenih
komercijalnih vrsta vode, s naizgled znanstvenim objanjenjem o
posebnom nainu na koji su "proizvedene", potaknule su me da
iskoristim raspoloivo mjesto na ovoj stranici da bih razjasnio
sljedee stvari.
Korektivni fizioloki uinci obine vode iz slavine na neka od
stanja koja su opisana u ovoj knjizi pripisuju se na poseban nain
pripremljenim vrstama "strukturirane vode" koje se reklamiraju za
prodaju. Kao to sam ve objasnio, voda ima mnoga svojstva. Ona
ima posebne osobine u membranama i unutar tjelesnih stanica.
Meutim, ako potiemo ostvarivanje tih osobina izvan tijela,
to ne znai da e voda dospjeti u stanice tijela s istim osobinama.
Ustvari, stanina membrana filtrira i odvaja vodu od njenog vrs-
tog sadraja i oslobaa je ostalih otopljenih tvari da bi stvorila
slobodnu i korisnu aktivnu vodu prije njenog ulaska u stanicu.
Membrana je razvila sustav po kojem molekule vode moraju biti
u "jednom redu" prije nego to mogu proi kroz membranu. Voda
ulazi u stanicu brzinom od 10
-3
centimetara u sekundi. Otopljene
tvari ostaju za njom, a njihov ulazak u stanicu regulira sloeni
transportni sustav koji prepoznaje svaku tvar. To je nain na koji
tijelo preivljava. Ono stvara svoju vlastitu "ujednaenost uree-
nja" usred stalno promjenjivih uvjeta okolia. Molim vas, ne dajte
se impresionirati naslovima i "strunim izrazima". Razmislite
prije nego to prihvatite naizgled znanstvene tvrdnje koje slue
samo da bi vam prodale proizvod.
Lumbago (kriobolja)
Trebalo bi uzeti u obzir da zglobovi kraljenice -interverte-
bralni spojevi i njihove ploice u obliku diska - ovise o raznim
hidraulikim svojstvima vode pohranjene u sreditu diska, kao i
na kraju tanjuraste hrskavice koja prekriva ravne povrine kra-
ljeaka. U spojevima kraljeaka voda nije tek sredstvo za pod-
mazivanje dodirnih povrina, ona se takoer nalazi u sri
diskova smjetenih izmeu kraljeaka i podnosi pritisak izazvan
teinom gornjeg dijela tijela. Punih 75% teine gornjeg dijela
tijela nosi voda koja se nalazi u sri diska; 25% podupire vlak-
nasti materijal oko diska (v. sliku 8). Princip u radu svih zglo-
bova je da voda djeluje kao mazivo i da trpi silu koju stvara
teina ili napetost koju stvara djelovanje miia na zglob. To je
ista vrsta sile.
U veini ovih zglobova, povremeni nastanak vakuuma potie
polagani ulazak vode u zglob, koja zatim biva istisnuta pritiskom
koji nastaje prilikom rada zgloba. Da bi se sprijeila bol u leima,
potrebno je piti dovoljno vode i raditi seriju posebnih vjebi koje
potiu stvaranje vakuuma koji potie uvlaenje vode u prostor
oko diskova. Te e vjebe takoer smanjiti greve miia lea
koji je kod velike veine ljudi - u 80% sluajeva bolova u leima
- glavni uzrok lumbaga. Takoer je potrebno usvojiti pravilno
dranje tijela. Toliko je vano shvatiti pitanje bolova u leima i
njihove povezanosti s vodom, da sam tu temu obradio u posebnoj
knjizi pod naslovom Kako se rijeiti bola u leima i reumatskog
artritisa (How to Deal With Back Pain and Rheumatoid Joint
Pain) i komplementarnom video kasetom Kako se rijeiti bola u
leima (How to Deal With Back Pain).
Dobijete li bol u leima, a posebno iijas, imat ete velike ko-
risti od itanja knjige i/ili gledanja kasete. U veini sluajeva,
iijatini bolovi mogu se potpuno ukloniti za pola sata, ako se
izvode posebni pokreti koji povremeno stvaraju vakuum u prosto-
ru oko diskova, na nain objanjen u knjizi i kaseti.
Vanost petog lumbalnog diska

Slika 8: Shematski model koji prikazuje vanost vode za sr
diska. Diskovima izmeu kraljeaka ona osigurava prijeko
potrebnu hidrauliku potporu kod noenja teine. Kada
doe do dehidracije, svi dijelovi tijela poinju trpjeti. Inter-
vertebralni diskovi i njihovi zglobovi prvi su u nizu. U 95%
sluajeva pogoen je 5. lumbalni (slabinski) disk.
Bol u vratu
Lo poloaj - pognuto dranje glave due vrijeme prilikom
pisanja, rad za niskim stolom, "ukoen poloaj" kod viesatnog
rada na raunalu, lo jastuk ili previe jastuka - mogu doprinijeti
nastanku bolova u vratu, pa ak i iskliznuu intervertebralnih
diskova na vratu. Pokreti vrata su nuni za uspostavljanje odgova-
rajue cirkulacije tekuina u diskovima u vratu. Teina glave
tijekom vremena istiskuje vodu iz diskova. Da bi se voda vratila u
njih, mora se stvoriti sila vakuuma unutar tih prostora u disku. To
se moe postii jedino odgovarajuim pokretima glave i vrata -
unatrag.
J ednostavan postupak u sluaju slabijeg bola u vratu zbog is-
kliznua diska bio bi sporo i opetovano savijanje glave i vrata
unatrag, koliko se god daju saviti. Prilikom svakog ponavljanja,
vrat treba biti istegnut 30 sekundi. To produeno istezanje pojaat
e silu vakuuma i dovesti vodu u prostore diskova. Istovremeno,
zbog njihove povezanosti s kimenim ligamentom na prednjoj
strani, svi e diskovi biti povueni natrag u svoja leita izmeu
kraljeaka i daleko od ivanih korjenova u vratu.
J o jedan jednostavan postupak za ispravljanje ovog problema
je taj da se legne na lea na samom rubu kreveta i pusti glavu da
visi preko ruba. Ovaj poloaj doputa da teina glave istegne vrat
koji nije optereen njenim dranjem i savije ga prema natrag.
Nekoliko trenutaka potpune oputenosti u tom poloaju olakat e
napetost u vratu. To je dobar poloaj za stvaranje neke vrste va-
kuuma u upljinama diskova u vratu. Nakon to polako savijete
gla dok vu unatrag toliko da moete vidjeti pod, podignite ju sve
ne ak budete mogli vidjeti zid najblii vaim stopalima. Taj postup
mo sto- e biti djelotvoran u stvaranju povremenog vakuuma u pro
rim u- a izmeu bilo koja dva kraljeka. Vakuum uvlai vodu u
plj lovima spojeva vratnih ine diskova, rasporeuje ju po svim dije
kraljeaka i podmazuje ih pri njihovom kretanju. Ta je voda po-
trebna da bi ju sr diska mogla apsorbirati sve dok se ponovno ne
proiri do svoje prirodne veliine, digne kraljeke i meusobno ih
razdvoji. Nakon toga moe lavu na jednu pa na drugu te naginjati g
stranu. Pokuajte gledati u zid i pod sobe, prvo na jednoj strani,
zatim na drugoj. Ljudi koji poinju bolovati od "artritisa" vrata ili
iskliznua diska u vratu, moda e poeljeti isprobati ovu jednos-
tavnu vjebu kako bi poboljali pokretljivost zglobova svog vrata.
Anginozni bolovi
Vie informacija o ovome nalazi se u poglavlju o kolesterolu.
Ukratko, kao i svi bolovi u tijelu izazvani dehidracijom, i anginozni
bol znai nedostatak vode u tijelu. Zajedniki faktor svim stanji-
ma koja su oznaena kao razne bolesti srca i plua je uznapredo-
vala dehidracija. Pogledajte pisma g. Sama Liguoria i Lorette
J ohnson, objavljena uz njihovo ljubazno doputenje (meu svje-
doanstvima u poglavlju o kolesterolu). Anginozni bolovi g. Li-
guoria nestali su kad je poeo piti vii vode. On je takoer
bolovao od hijatus hernije. I taj se poremeaj poeo poboljavati.
S vremenom e potpuno nestati. Pogledajte i pismo Lorette J ohn-
son. Vidjet ete da se ak i u njenoj dobi od 90 godina anginozni
bolovi ove gospoe, "mlade u srcu", mogu lijeiti vodom do te
mjere da ona vie ne treba nikakve lijekove protiv bolova u srcu.
Glavobolje
Prema mom osobnom iskustvu, ini se da su migrene izazva-
ne dehidracijom; previe pokrivaa na krevetu koji ne doputaju
tijelu da regulira svoju toplinu za vrijeme sna; alkoholna pia
(mamurluk) zapoinju proces stanine dehidracije, posebno u
mozgu; prehrambeni ili alergijski povodi oslobaanju histamina;
previsoka temperatura okolia uz nedovoljan unos vode. U biti,
ini se da je migrena pokazatelj kritinog stanja regulacije tjeles-
ne temperature za vrijeme "toplinskog oka". Dehidracija ima
najvaniju ulogu u napadima migrene.
Najrazboritiji nain rjeavanja problema migrene je njena
prevencija pomou redovnog unoenja vode. J ednom kad migrena
pree granicu bola, itav niz kemijskih reakcija sprijeit e daljnje
aktivnosti tijela. Tada ovjek moe biti prisiljen na uzimanje
sredstava protiv bolova uz obilne koliine vode. Dovoljna kolii-
na hladne ili ledene vode moe sama po sebi biti dovoljna da
ohladi tijelo (ukljuujui i mozak) iznutra, i potakne suavanje
krvnih ila. Preveliko irenje perifernih krvnih ila moglo bi biti
osnovni uzrok glavobolja kod migrene.
Ga Mavis Butler, Australka, adventistika misionarka u Si-
langu na Filipinima, ima zanimljivu prolost. Godinama je patila
od napada migrene. Ponekad bi bila do te mjere onesposobljena
da nije mogla ustati iz kreveta. Tijekom boravka u Silangu naila
je na ovu knjigu i poela je piti vie vode. Napisala mi je da joj se
stanje toliko poboljalo da joj doe da o tome vie s krovova.
Proitajte njeno pismo. Njena je jo jedna od onih ljudskih pria
koje nas tjeraju da se zapitamo: kako je mogue da smo bili tako
nesvjesni vanosti vode za zdravlje da su ljudi patili od njenog
nedostatka do te mjere da su gubili elju za ivotom?
I ni sf ai l , Nor t h Queensl and,
Aust r al i a
25. si j enj a 1995.
Dr agi dr . Bat manghel i dj :
Dugi ni z godi na mui l e su me gl avobol j e.
Tr ai l a samsavj et e od l i j eni ka, neur ol oga,
ki r opr akt i ar a i pot r oi l a st ot i ne dol ar a na
r endgenske pr egl ede i skeni r anj a gl ave, al i bez
r ezul t at a. Ponekad me j e samo moj a vj er a u Boga
spr j eaval a da poel i mumr i j et i , dok bi h dani ma
pot r buke l eal a u kr evet u u beskr aj ni m
bol ovi ma.
Ni j edan l i j ek ni j e mogao pr eki nut i bol ove,
i ni l o se da oni j ednost avno i du svoj i mt okom,
dok ne st anu. Ni kada ni samuspj el a povezat i
svoj u di j et u s gl avobol j ama, j edi no sam
pr i mi j et i l a da se i ni da uvi j ek poi nj u par
sat i nakon obj eda.
Onda mi j e j ednog dana pr i j at el j r ekao da
mi sl i da bi moj e gl avobol j e mogl e bi t i
posl j edi ca t oga t o ni kada ne pi j emdovol j no
vode. Ot kad pamt i mni sampi l a puno vode,
vj er oval a samda bi l j ni aj evi , voni sokovi i
obi l ne kol i i ne voa u pot punost i zadovol j avaj u
moj e pot r ebe za t ekui nom. Samo t r i t j edna
kasni j e l i st al a samneki asopi s o zdr avl j u kad
mi j e r ekl ama za vau knj i gu Vae tijelo vapi za
vodom t akor ei i skoi l a pr ed oi . Kupi l a sam
asopi s i nar ui l a knj i gu.
Kad j e st i gl a, el j no samj u vi e put a
pr oi t al a ne bi h l i usvoj i l a t aj novi koncept o
vodi , i kad samuvi dj el a gr eke u svoj i m
navi kama u vezi uzi manj a vode, odmah samse
posvet i l a nj i hovomi spr avl j anj u. Moe l i net ko
t ko t o samni j e pr oi vi o zai st a shvat i t i t o
znai dane obi no i spunj ene bol ovi ma pr et vor i t i
u pr edi vne dane bez bol ova, kada se moe
posvet i t i emu god el i , umj est o da bude
"shr van gl avobol j om"? Oh, kakav bl agosl ov na
koj emse st al no zahval j uj emBogu.
Bi l i su pot r ebni mj eseci da se moj e t i j el o u
pot punost i zasi t i vodom, al i sada su gl avobol j e
povr emeni dogaaj , umj est o r edovnog. Zahval j uj em
Bogu punombr i nost i t o me kor ak po kor ak vodi o
k ovoj pr edi vnoj i st i ni . Nema sumnj e da me on k
nj oj vodi o i r ani j e, al i samj a bi l a pr evi e
sl i j epa da bi h t o vi dj el a. Hval a vam, dokt or e,
na vaemvel i komr adu i na odl unost i da ovu
i st i nu pr eneset e l j udi ma.
Vodi mveer nj a pr edavanj a za odr asl e o
"bol j oj hr ani i pr ehr ambeni mnavi kama", i odmah
samj ednu od svoj i h l ekci j a u pot punost i
posvet i l a t j el esni mpot r ebama za vodom.
Zahval j uj ui t omznanj u bi l a samu st anj u pomoi
mnogi ml j udi ma da st eknu bol j e zdr avl j e i
osl obode se bol ova u svomi vot u. Pr i j at el j mi
j e r ekao da mor a u bol ni cu na nekol i ko dana r adi
l i j eenj a el uca i i r a. Pr ekl i nj al a samga da
t o ot kae i i spr oba t er api j u vodomkoj u vi
pr epor uuj et e.
S okl i j evanj emj e pr i st ao i bi o j e zadi vl j en
i zahval an kada j e ot kr i o da su nj egovi bol ovi
nest al i , a kasni j e i da mu j e i r zar ast ao, i
sve t o bez l i j ekova.
Mol i mvas, dopust i t e mi da vamse j o j ednom
zahval i mi mol i mse Gospodi nu da vas bl agosl ovi
i vodi vas i vae pomoni ke u r adu na bol j em
zdr avl j u ovj eanst va.
I skreno,
( ga) Mavi s But l er

5

STRES I DEPRESIJA
"Razuman ovjek se sam prilagoava svijetu: nerazuman nastav-
lja pokuavati prilagoditi svijet sebi. Zato sav napredak ovisi o
nerazumnim ljudima."
- George Bernard Shaw
Kae se da do stanja depresije dolazi kada mozgu, koji se su-
oava s nekim velikim emocionalnim problemom, postane teko
nositi se istovremeno i s drugim aktivnostima koje zahtijevaju
pozornost. To stanje moe do te mjere obuzeti ovjeka da on
postaje onesposobljen. Dugorono, takvo stresno iscrpljivanje
mozga moe izazvati razne pojave koje se oznaavaju ovisno o
obrascu ponaanja osobe prema okolini.
Smatra se da deset milijuna Amerikanaca pati od nekog od
ovih stanja. Neusporedivo vei broj njih doivljava, ili e u ne-
kom trenutku doivjeti, blae oblike depresije. Neki oblici depre-
sije su prirodne pojave u procesu razvoja i napretka svake osobe.
U tim stanjima iscrpljujue modane aktivnosti razvija se karakter
i kali se odlunost pojedinca. Dakako, borba s raznim aspektima
vlastitih negativnih osjeaja nerazdvojni je dio procesa. Stanje
depresije je gotovo uvijek prolazna pojava, ako su ljubav, briga i
suosjeanje tu da pojedinca usmjere prema oslobaanju od skri-
venih negativnih misli.
Na nesreu, neki ljudi nisu sposobni izai na kraj sa strahom,
tjeskobom i bijesom koji su povezani s depresijom. Kada zatrae
..:: Stres i depresija ::..
strunu pomo, daju im se neke vrste lijekova. Na poecima kemij-
skog lijeenja depresije, lijekovi su bili manje tetni. Danas su oni
vrlo jaki, a ponekad i opasni. Neki od njih mogu lijeene osobe u
potpunosti liiti sposobnosti da osjeaju bilo to prema sebi, kao i
prema drugima. Neki od tih lijekova kod posebno ranjivih osoba
mogu unititi suosjeanje i uvrstiti negativne ideje. Ti ljudi mogu
postati puno skloniji samoubojstvu, asocijalnosti ili ubojstvima.
U ovom poglavlju pokuavam objasniti nedjelotvornost fizio-
logije povezane sa stresom i depresijom. Ono to predlaem je
ja - anje snage i sposobnosti mozga za borbu s izuzetno jakim emo
ci - onalnim stresovima i depresijom kao njihovom vanjskom mani
festacijo ih, m. Osobno sam iskusio, a i promatrao kod mnogih drug
sve pozitivne strane onoga to u predloiti itateljima.
Patologija koja se smatra povezanom s "drutvenim stresom"
- strahom, tjeskobom, nesigurnou, upornim emocionalnim i
branim problemima - i nastanak depresije rezultati su manjka
vode u tolikoj mjeri da je opskrba modanog tkiva vodom nedo-
voljna. Mozak koristi elektrinu energiju koja se stvara u pumpa-
ma pokretanim vodom. S dehidracijom dolazi do smanjenja
proizvodnje energije u mozgu. Mnoge modane funkcije koje
ovise o ovom tipu energije postaju nedjelotvorne. Prepoznajemo
ovu funkcionalnu neprikladnost i nazivamo ju depresijom. To
"depresivno stanje" uzrokovano dehidracijom moe dovesti do
sindroma kroninog umora. Ovo stanje je naziv kojim se obuhva-
a niz naprednih fiziolokih problema za koje se smatra da su
povezani sa stresom.
Shvatimo li procese koji se odvijaju za vrijeme stresa, takoer
emo razumjeti i sindrom kroninog umora. U svakom sluaju,
nakon odreenog razdoblja ispravljanja dehidracije i njenih meta-
bolikih komplikacija, sindrom kroninog umora e se popraviti
do neprepoznatljivosti. Sljedee stranice opisuju fizioloka zbiva- .
nja i mogue metabolike putove koji mogu dovesti do iscrpljiva-
nja odreenih tjelesnih rezervi, to bi mogao biti osnovni problem
kod simptoma kroninog umora.
Neprimjetni mehanizmi kompenzacije
povezani s dehidracijom
Kada tijelo postane dehidrirano, nastaju isti fizioloki procesi
koji se javljaju kod borbe sa stresom. Dehidracija je jednaka stre-
su, a kada se uspostavi stres, dolazi do mobilizacije osnovnih
materijala iz tjelesnih rezervi. Taj proces e "posisati" neke od
tjelesnih rezervi vode. Dakle, dehidracija uzrokuje stres, a stres
e uzrokovati daljnju dehidraciju.
Tijekom trajanja stresa aktivira se nekoliko hormonskih me-
hanizama. Tijelo uspostavlja krizno stanje i poinje se pripremati
za odgovor "borba ili bijeg". ini se da tijelo nije u stanju prepo-
znavati drutvene prilagodbe ljudskih bia. Ono pretpostavlja da u
svakom stanju stresa treba odravati spremnost za borbu ili bijeg,
ak i u sluaju stresa povezanog s radom u uredu. Poinje luenje
odreenih jakih hormona, i oni e ostati "aktivirani" sve dok tijelo
ne izae iz stresnih okolnosti. Ti hormoni su preteno endorfini,
faktor oslobaanja kortizona, prolaktin, vazopresin, i renin-
-angiotenzin.
Endorfini, kortizon, prolaktin i vazopresin
Endorfini pripremaju tijelo za podnoenje tekoa i povreda
dok ne izae iz opasnosti. Oni takoer poveavaju prag boli. S
povredom koja bi na nioj razini izazvala bol, pod zatitom en-
dorfina tijelo e biti u stanju nastaviti sa svojim aktivnostima.
Izgleda da se, zbog raanja djece i mjesenice, u tijelu ene ovaj
hormon mnogo lake aktivira. ene openito imaju veu sposob-
nost podnoenja bolova i stresa.
Kortizon e pokrenuti ponovnu mobilizaciju rezervnih energi-
ja i sirovina. Masnoa se razbija na masne kiseline kako bi one
bile pretvorene u energiju. Neke bjelanevine se ponovno razgra-
uju na aminokiseline radi izgradnje dodatnih neurotransmitera,
novih bjelanevina, i nekih posebnih aminokiselina koje izgaraju
u miiima. Za vrijeme trudnoe i dojenja djeteta, ovaj hormon i
Dehidracija: glavni
destruktivni faktor kod stresa

Slika 9: Shematski prikaz luenja hormona tijekom pro-
duene "spirale "stresa i kronine dehidracije.
njegovi "pomoni arnih materijala ci" pokreu jednolian tok prim
potrebnih traje due za razvoj djeteta. Ako djelovanje kortizona po
vrijeme, u rvi nekih skoro e doi do selektivnog pranjenja reze
aminokiselina u tijelu.
Pod utjecajem kortizona tijelo nastavlja "jesti samo sebe". Dje-
lovanje kortizona predvieno je za osiguranje sirovog materijala u
hitnim sluajevima, za izgradnju najvanijih primarnih bjelanevi-
na i neurotransmitera - kako bi se tijelo "izvuklo iz gliba". Ono nije
namijenjeno trajnoj razgradnji tvari koje su upotrijebljene za odr-
avanje strukturalnog integriteta tijela. Ta pojava uzrokuje otee-
nja povezana sa stresom, ako "stresni faktor" odri svoj nekontro-
lirani utjecaj.
Prolaktin e se pobrinuti da majke koje doje nastave stvarati
mlijeko. Sve vrste ga imaju. Prolaktin e osigurati prvenstvo sta-
nicama mlijenih lijezdi, kako bi se nastavilo stvaranje mlijeka,
ak i ako je prisutna dehidracija ili stres koji e uzrokovati dehi-
draciju. On e pripremiti stanice, lijezdi na regeneraciju i pove-
anje njihovog broja.
Trebali bismo imati na umu da, iako najvie panje posveuje-
mo sastavu vrste komponente mlijeka, sadraj vode je taj koji je
od najvee vanosti za rast zametka. Svaki put kad matina stanica
stvori novu stanicu, 75% njenog obujma, pa ak i vie, mora biti
popunjeno vodom. Ukratko, rast ovisi o dostupnosti vode. Kada
"voda" doe do tog podruja, stanice e biti u stanju pristupiti dru-
gim otopljenim sadrajima. Ovaj hormon se takoer stvara i u pos-
teljici i pohranjuje se u amnionskoj tekuini koja okruuje zametak.
Ukratko, taj hormon usmjerava na dojenje. Potie rast lijezda i
kanala u dojkama. Hormon rasta ima puno slinosti s prolaktinom.
Oni imaju slina djelovanja, s tom razlikom to je prolaktin uglav-
nom usmjeren na organe za razmnoavanje.
Na mievima je dokazano da poveano stvaranje prolaktina do-
vodi do tu a meuna- mora dojki. Godine 1987. u mom predavanju n
rodnom kronina skupu istraivaa raka, iznio sam tvrdnju da je
dehidraci a tumora. Odnos ja ljudskog tijela primarni uzrok nastank
izmeu stresa, kronine dehidracije ovisne o starosti, neprekidnog
luenja prolaktina i kanceroznih promjena ljezdanog tkiva u doj-
kama ne bi trebalo previdjeti. Redovna prilagodba dnevnog unosa
vode kod ena - posebno kad se suoavaju sa stresom u svako-
dnevnom ivotu - posluit e, ako nita drugo, kao preventivna
mjera protiv mogueg razvoja raka dojke uzrokovanog stresom kod
ena u dobnoj skupini koja ima predispoziciju za ovaj problem i
protiv raka prostate kod mukaraca.
Vazopresin regulira selektivni ulaz vode u neke od stanica. On
takoer dovodi do grenja kapilara koje aktivira. Kao to mu i ime
kae, on uzrokuje stezanje krvnih ila (vazokonstrikciju). Stvara se
u hipofizi i izluuje u krvotok. Osim to moe suavati krvne ile,
neke vitalne stanice imaju toke prijema (receptore) ovog hormona.
Ovisno o hijerarhiji njihove vanosti, neke stanice, ini se, imaju
vie receptora za vazopresin od drugih.
Stanina membrana - zatitni pokrov stanine arhitekture - pri-
rodno se sastoji od dva sloja. Cigle od vrstih ugljikohidrata u obli-
ku glazbene vilice, spojene su zahvaljujui adhezivnim svojstvima
vode (vidi sliku 14). Izmeu dva sloja postoji prolaz kojim enzimi
putuju, zajedno selektivno reagiraju, i uzrokuju eljenu aktivnost
unutar stanice. Ovaj vodeni put djeluje kao opkop ili "zaobilaznica",
osim to je to "zaobilaznica" puna vode i u njoj sve mora plutati.
Kada ima dovoljno vode da popuni sav prostor, opkop se na-
puni i voda e takoer ui u stanicu. Moe se dogoditi da brzina
ulaska vode u stanicu nije dovoljna, i to moe negativno djelovati
na neke od staninih funkcija. Kao zatitu od takve potencijalno
katastrofalne situacije, priroda je stvorila velianstven mehanizam
za stvaranje vodenih filtara u membrani. Kada hormon vazopresin
doe do stanine membrane i spoji se s njegovim posebno obli-
kovanim receptorom, receptor se pretvara u strukturu nalik glavi
tua i omoguuje da se kroz njegove rupe filtrira samo voda.
Vanije stanice stvaraju vei broj receptora vazopresina. Va-
zopresin je jedan od hormona ukljuenih u tednju i raspodjelu
vode prema planu prioriteta kada doe do dehidracije. Izgleda da
ivane stanice koriste svoje pravo prvenstva tako to proizvode
vie receptora od drugih stanica tkiva. One moraju odravati
vodene puteve u svojim ivcima potpuno funkcionalnim. Da bi
osigurao da voda moe proi kroz te siune otvore (koje omo-
guavaju prolaz tek jednoj po jednoj molekuli vode), vazopresin
takoer ima sposobnost izazivanja vazokonstrikcije i poveava-
nja pritiska na vodu u tom podruju.
Tako je karakteristika da podie krvni tlak neurotransmitera
vazopresina - bolje poznatog kao hormona - potrebna da bi omo-
guila ujednaenu filtraciju vode u stanice, i to samo kad su slobo-
dni tok i izravna difuzija vode kroz staninu membranu nedovoljni.
Slika 10 grafiki prikazuje ovaj mehanizam. Vie informacija o
staninoj membrani nalazi se u poglavlju o kolesterolu.
Alkohol
Alkohol sprjeava luenje vazopresina iz hipofize. Nedostatak
vazopresina u krvi pretvorit e se u opu dehidraciju tijela - ak i
modanih stanica. U tom e se sluaju nekada blaga i lako podno-
ljiva dehidracija pretvoriti u vrlo ozbiljnu suu u "osjetljivim
stanicama" mozga. Da bi se popravilo ovo stanje "stresa", lue se
nove koliine raznih hormona, ukljuujui i endorfine koji izazi-
vaju ovisnost samog tijela.
Zato dugotrajna upotreba alkohola moe dovesti do stvaranja
ovisnikih sklonosti u luenju endorfina u tijelu - potiui luenje
prevelikih koliina endorfina. Izgleda da ene, zbog svoje prirod-
ne sklonosti poveanom stvaranju endorfina radi lakeg podnoe-
nja raanja i mjesenice, postaju ovisne o alkoholu lake nego
mukarci. ini se, naime, da ene postaju ovisne o alkoholu za tri
godine, za razliku od mukaraca koji mogu postati alkoholiari za
otprilike sedam godina.
Slike 10 i 11 objasnit e neke od moguih imbenika koji dopri-
nose razvoju sindroma kroninog umora tijekom sve jae kronine
dehidracije. Taj se sindrom moe pojaviti zbog redovitog uzimanja
kofeinskih i alkoholnih napitaka umjesto vode. Receptor vazopresi-
na je prirodno oblikovan da odri plovne kanale u ivanom sustavu
punima "do ruba". Dakako, pri dehidraciji ivanog sustava energija
i volja za obavljanje novog posla drastino se smanjuju.
Filtracija vode kroz stanine
membrane


Slika 10: Shematski model ivane stanice, njene dvoslojne
membrane, i receptom za vazopresin koji se pretvara u
strukturu nalik glavi tua i omoguava filtriranoj vodi iz
seruma da ue u stanice koje imaju receptor. Vazopresin
takoer uzrokuje stezanje krvnih ila, to uzrokuje pritisak na
krv kako bi se voda bre filtrirala - obrnuta osmoza.
Prilikom t la i ko- eke dehidracije, stvorene uzimanjem alkoho
feina iz na e kanale" vike, kada vodu treba hitno upumpati u "plovn
u ivcima, cirkulacija o iti pojaana. Proces e ko ivaca mora b
ukljuivati oslobaanje histamina iz stanica omotaa koji obavija
ivac. To e, u odreenom trenutku, dovesti do "upale" koja e na
kraju otetiti omotae ivaca u blizini - veom brzinom nego to je
tu tetu mogue popraviti. Vanjske manifestacije takvih "lokalnih"
procesa nazivaju se raznim ivanim poremeajima, ukljuujui i
multivlu sklerozu (MS). Nain njihovog sprjeavanja i lijeenja
sada postaje jasan. Uvjerio sam se da djeluje na MS. Pogledajte
pismo J ohna Kune na kraju ovog poglavlja.
Sustav renin-angiotenzin
Aktivnost sustava renin-angiotenzin (RA) (vidi sliku 12) je
mehanizam podreen aktiviranju histamina u mozgu. Primijeeno
je da RA sustav vrlo intenzivno aktivan u bubrezima. Ovaj sustav
se pokree kad se smanji obujam tekuine u tijelu. Pokree se da bi
zadrao vodu, a da bi u tome uspio, takoer potie jau apsorpciju
soli. I kod nedostatka vode i kod nedostatka natrija u tijelu, sustav
RA postaje vrlo aktivan.
Sve dok koliina vode i natrija u tijelu ne dosegne zadanu razi-
nu, sustav RA takoer uzrokuje suavanje mree kapilara i krvnih
ila. On to ini kako u krvoilnom sustavu ne bi bilo "mlohavosti" i
praznog prostora. To suavanje moe biti toliko jako da postaje
mjerljivo, i mi ga tada nazivamo hipertenzijom. Mislite da je tlak
od 200 mm visok? Vidio sam da krvni tlak ovjeka kojem nikada
ranije nije utvrena hipertenzija dosee 300 mm ive, 300 jedinica,
nakon to je uhien i odveden da eka strijeljanje u jedn od om
iranskih zatvora za politike osuenike.
Razlo je g ovog suavanja krvnih ila za vrijeme stresa lako
razum ie- jeti. Tijelo je visoko integriran i djelotvoran sloeni v
struki kori- sustav. Kada doe do stresa, jedan dio dostupne vode
sti se vine, za razgradnju priuvnog materijala, kao to su bjelane
krob nu vodu i (glikogen) i masti. Da bi nadoknadio izgublje
Transportni sustav u ivcima

Slika 11: Shematski model koji prikazuje mehanizam "vode-
nog" transporta sustavom mikroskopskih strujanja prema
podruju nie viskoznosti koji se formiraju oko "jedno-
inskih" struktura zvanih mikrotubule - posebno uzdu
ivaca.
stavio sust djelovanje av pod pritisak, sustav RA e takoer svoje
uskladiti s su glavno vazopresinom i drugim hormonima. Bubrezi
mjesto djelovanja sustava RA.
Bubrezi su zadueni za stvaranje mokrae i izbacivanje suvi-
nog vodika, kalija, natrija i otpadnih tvari. Sve ove funkcije moraju
se odravati u skladu s koliinom vode dostupnom za stvaranje
mokrae. Istina je da bubrezi imaju sposobnost koncentriranja
mokrae. Meutim, ta sposobnost se ne smije cijelo vrijeme koristi-
ti do maksimuma, inae e na kraju dovesti do oteenja bubrega.
Sustav RA je sredinji mehanizam za ponovno uspostavljanje
normalne koliine tekuine u tijelu. On je jedan od mehanizama
podreenih histaminskoj aktivnosti za unos vode. On utjee na
stjenke krvnih ila kako bi se prilagodile koliini tekuine u opto-
ku. Njegova se aktivnost smanjuje s poveanjem koliine soli i
vode koji popunjavaju kapacitet krvoilnog sustava. U bubrezima,
on mjeri protok tekuina i pritisak na sustav za filtraciju kod stva-
ranja mokrae. Ako filtracijski pritisak nije prikladan za filtraciju i
izluivanje mokrae, sustav RA e suziti krvne ile u tom organu.
Kad su bubrezi oteeni i stvaranje mokrae je nedovoljno,
sustav RA je aktivniji. On potie poveani unos soli i pojaava
e. Oteenje bubrega moe biti posljedica dugotrajne dehidraci-
je i nedostatka soli koji su jo na poetku tog stanja pokrenuli
sustav RA. No, u prolosti nismo prepoznavali vanost suavanja
krvnih ila (esencijalna hipertenzija) kao pokazatelja gubitka
tjelesnih tekuina. Danas se poremeaj ravnotee tekuina u tijelu
moe smatrati primarnim faktorom u nekim sluajevima oteenja
bubrega - do te mjere da je nuna zamjena bubrega. J ednomkad
je sustav RA potpuno UKLJ UEN, nastavlja se pojaavati sve
dok ga ne is d- kljui prirodni sustav prekidaa. Komponente priro
nog p tim rekidaa za ISKLJ UIVANJ E su VODA i neto SOLI -
redoslijedom - sve dok mjerljivo suenje krvnih ila ne doe do
normalne razine.
ini su lijezde slinovnice sposobne osjetiti nedostatak se da
soli u tijelu. Izgleda da one, kada doe do nedostatka natrija,
proizvode tvari koje se zovu kinini. Kinini potiu pojaanu
Aktivnost sustava renin-
angiotenzin

Slika 12:
Model fiziolokih zbivanja koja e ili potaknuti ili
inhibirati stvaranje renin-angiotenzina.
cirkulaciju krv ma slinovni- i i pojaano stvaranje sline u lijezda
cama. To poja oliko da ona ano luenje sline (koje moe biti ak t
curi iz usta) ima dvostr o, ona vlai usta prili- uku ulogu: kao prv
kom unosa hrane kod dehidriranog stanja tijela, i drugo: njen
lunati sastav i obilna koliina pomau razgradnju hrane i njen
kasniji izlazak iz eluca. Unutar cjelovitog sustava ljudskog tijela,
ini se da kinini lijezda slinovnica takoer potiu aktivaciju
sustava RA koji e poeti djelovati na sve dijelove tijela.
Nedostatak natrija (soli) u tijelu (koji takoer doprinosi ra-
zornom nedostatku vode izvan stanica) moe pokrenuti seriju
reakcija koje e na kraju dovesti do esencijalne hipertenzije i
kroninih bolova kod ljudi. Odnos kinina iz sline i nedostatka
soli (nedostatak soli dovodi do gubitka vode iz tijela) i obilno
luenje sline, ak i ako je tijelo prilino dehidrirano, predstav-
lja paradoks u prirodnom ustroju ljudskog tijela. Najgora je
greka to to se "suha usta" smatraju jedinim pokazateljem
nedostatka vode u ljudskom tijelu! Zbog ove vrlo jednostavne
pogreke, medicinska praksa i znanstvena istraivanja svjetlos-
nim su godinama udaljeni od pravog smjera. Mnoga preispiti-
vanja ve usvojenih stavova i vraanje unatrag nee se moi
izbjei. Nadajmo se da "samoobrana" medicine nee biti pre-
preka na putu!
to se dogaa ukoliko pijemo aj, kavu ili kola-napitke um-
jesto vode? Prirodni stimulator u kavi i aju veim dijelom se
sastoji od kofeina, uz manje koliine teofilina. To su stimulatori
sredinjeg ivanog sustava; istovremeno, oni su dehidracijska
sredstva zbog svog jakog diuretikog djelovanja na bubrege.
J edna alica kave sadri oko 85 miligrama kofeina, a jedna alica
aja sadri oko 50 miligrama kofeina. Kola-napici sadre oko 50
miligrama kofeina, od kojega se jedan dio dodaje nakon ekstrak-
cije aktivnih tvari iz plodova (oraha) biljke Cola accuminata, kako
bi se proizvod standardizirao.
Ti stimu a oslobaaju ener- latori sredinjeg ivanog sustav
giju iz rezervi ATP-a i pretvaraju ATP u njegovu preraevinu,
cikliki AMP u stanicama - koji na odreenim razinama ima
jako inhibirajue djelovanje. Oni takoer stvaraju energiju oslo-
baanjem kalcija iz njegovog priuvnog oblika u stanicama.
Zato se ini da kofein poveava razinu energije u tijelu. Svima
nam je poznat taj konani uinak kofeina; ono to bismo takoer
trebali znati je da je on u stanju izazvati ovaj uinak ak i u
sluajevima kada tijelo ne eli osloboditi energiju za neku aktiv-
nost. Zbog toga, djelovanje nekih hormona i transmitera kasnije
nee biti ogranieno kada razina priuvne energije postane sma-
njena. Kofein e zaobilaziti mehanizam ogranienja sve dok se
ne dosegne niska razina priuvne energije. Kola-napici imaju
potpuno isti uinak.
Djelovanje kofeina se povremeno moe smatrati poeljnim,
ali neprestano uzimanje kofeinskih pia umjesto vode onemoguit
e tijelu koritenje punog kapaciteta stvaranja hidroelektrine
energije. Previe kofeina takoer e isprazniti energiju uskladi-
tenu u ATP-ima u mozgu i tijelu - to je faktor koji moe doprini-
jeti smanjenoj mogunosti koncentracije kod mlade generacije
koja konzumira kola-napitke, ili sindromu kroninog umora kao
rezultata prevelikog konzumiranja kave kasnije u ivotu. Prevelik
unos kofeina na kraju e iscrpiti srani mii zbog njegove preve-
like stimulacije.
Nedavno je na nekim eksperimentalnim modelima dokaza-
no da kofein koi najvaniji enzimski sustav - PDE (fosfo-di-
esterazu) - koji je ukljuen u proces uenja i razvoj pamenja.
U spomenutim je pokusima kofein oslabio vizualnu i memorij-
sku komponentu sposobnosti uenja kod vrsta ukljuenih u
pokus.
Sada bi vam moralo biti jasno zato ljudi s Alzheimerovom
boleu i djeca s problemima u uenju ne bi smjeli piti nita osim
vode. Nikako ne bi smjeli konzumirati pia koja sadre kofein.
Operativni mehanizam za prilagoavanje dehidraciji, iji e
vrhunac biti stezanje krvnih ila, isti je onaj koji je spomenut
kod stresa. To jest, produeno djelovanje vazopresina i sustava
RA odgovorni su za uspostavu nune prilagodbe na suu. Oni
zatvaraju velik broj otvorenih kapilara u krvoilnom sustavu i
poveavaju pritisak u ostalim kako bi iscijedili vodu kroz mem-
brane u stanice "prioritetnih organa". Ne zaboravite: dehidracija
je najvaniji faktor stresa u ljudskom tijelu - ili bilo kojoj ivoj
tvari.

Gl obal Heal t h Sol ut i ons I nc.
20. l i st opada 1995.
bol uj emod mul t i pl e skl er oze. Sl ui mse
naj vei mot kr i emu povi j est i medi ci ne ( pi j em2
1 vode dnevno, bez kof ei na i kor i st i mmal o sol i
kao zai n) ve et i r i t j edna. Mogu sa si gur nou
ust vr di t i da samoduevl j en nevj er oj at ni m
r ezul t at i ma. Rani j e me godi nama mui l o j ako
ot i canj e nogu. Za dva t j edna ot i canj e se
smanj i l o za 90 post o.
Kao obol j el i od MS, zahval an samt o samse
osl obodi o kl ackal i ce s kof ei nomi eer omna
koj emsambi o. Uzbuen samt o mi j e ener gi j a
por asl a i sada j e konst ant na ci j el og dana sve do
veer i . Vi e me ne mue i scr pl j enj a koj a ost aj u
nakon dj el ovanj a kof ei na. Bi o sampr i kovan za t u
kl ackal i cu koj a j e moj a r azdobl j a umor a t i j ekom
dana i ni l a j o mnogo gor i m. Sada kad samse
osl obodi o t og ci kl usa, pr i mj euj emi da sam
smi r eni j i , manj e osj eamt j eskobu i
pr odukt i vni j i sam. Takoer , openi t o sampuno
opt i mi st i ni j i , sposobni j i samposvet i t i se
dr ugi ma i pokl anj amvi e pozor nost i pr i r odni m
r i t movi ma u svomt i j el u koj e samr ani j e kemi j ski
pr i gui vao kof ei nom.
Zai st a, vae ot kr i e vr at i l o mi j e j edan
vel i ki di o i vot a.
I skr eno,
J ohn Kuna
RD 1
Box 1488
Ni chol son, Pa. 18446
P. S: Vr l o bi h r ado popr i ao s bi l o ki me koga
zani ma ovo t o samot kr i o.

6

VISOKI KRVNI TLAK
"Lijenici misle da ine neto za vas time to vae
muke nazivaju nekom boleu. "
- Immanuel Kant
Visok krvni tlak (esencijalna hipertenzija) rezultat je procesa
prilagodbe tekom nedostatku vode u tijelu.
Krvne ile u tijelu mogu se nositi s promjenama zapremine krvi
u njima i potrebama tkiva otvaranjem i zatvaranjem raznih ila.
Kad se ukupna koliina tekuine u tijelu smanji, vee ile takoer
moraju smanjiti svoju zapreminu (zatvoriti svoj lumen); inae ne bi
bilo dovoljno tekuine za popunjavanje svog prostora predvienog
za krv u odreenom tijelu. Kad se krvne ile ne bi mogle prilagoditi
"zapremini krvi", plinovi bi se odvojili od krvi i popunili prostor,
uzrokujui "plinske zastoje". Ova osobina regulacije lumena zbog
protoka tekuina najnapredniji je proces zasnovan na principima
hidraulike, i on oblikuje cirkulaciju krvi u tijelu.
Preusmjeravanje cirkulacije krvi u tijelu je uobiajen postu-
pak. Kada jedemo, vei dio cirkulacije usmjeruje se u probavni

sustav djelominim zatvaranjem kapilarne cirkulacije u drugim
dijelovima tijela. Dok jedemo, vie je kapilara otvoreno u gastro-
intestinalnom traktu, a manje ih je otvoreno u velikim miinim
sustavima. Samo e ona podruja sustava cirkulacije u kojima to
hitno zahtijeva trenutna aktivnost biti potpuno otvorena za prolaz
krvi. Drugim rijeima, kapacitet kapilarnog sustava za primanje
krvi odreuje smjer i snagu protoka krvi u bilo kojem dijelu tijela
u odreenom trenutku.
Ovaj je proces priroda osmislila da bismo mogli obaviti bilo
kakav hitan posao bez optereenja odravanja prevelike koliine
tekuine u tijelu. Kad se zavri probavljanje hrane i u gastrointesti-
nalnoj potrebno je zoni manje krvi, lake e se otvoriti cirkulacija
do drugih dijelova tijela. Najopenitije reeno, to je razlog zato se
osjeamo tromima neposredno nakon obroka, i spremni za akciju
nakon to proe neko vrijeme. Ukratko, postoji mehanizam za
odreivanje prioriteta za protok krvi u bilo kojem dijelu tijela -
neke se kapilare otvaraju, a neke se zatvaraju. Redoslijed je unapri-
jed odreen prema stupnju vanosti uloge organa. Mozak, plua,
jetra, bubrezi i lijezde u raspodjeli krvi imaju prednost nad mii-
ima, kostima i koom - osim ako sustav ne programira drukiji
prioritet. To e se dogoditi ako neprekidni zahtjevi nekog dijela
tijela za veom koliinom krvi utjeu na cirkulaciju krvi u tom
podruju, kao to je razvijanje miia redovitim vjebanjem.
Nedostatak vode: predispozicija za hipertenziju
Kad ne pijemo dovoljne koliine vode potrebne za zadovolje-
nje svih potreba tijela, neke stanice postaju dehidrirane i predaju
dio svoje vode krvi koja je u optoku. Kapilare u nekim dijelovima
tijela morat e se zatvoriti kako bi se izvrila prilagodba kapacite-
ta sustava. Za vrijeme nedostatka vode i ei tijela, 66% se gubi iz
vode koja se normalno nalazi u stanicama; 26% se gubi iz vode
koja se nalazi izvan stanice; a 8% se gubi iz zapremine krvi (vidi
sliku 13). Krvne ile nemaju druge mogunosti osim zatvaranja
svog lumena za borbu sa smanjenjem zapremine krvi. Taj proces

Uloga mree kapilara u
hipertenziji

Slika 13: U dobro hidratiziranoj membrani, voda je ljepljivi
materijal koji takoer prodire izmeu "cigli" ugljikohidra-
ta. Slojevi membrane su razdvojeni i prostor izmeu njih
koristi se kao "plovni kanal" za djelovanje enzima. U dehi-
driranoj membrani, kolesterol se proizvodi da bi spojio
"cigle " i sprijeio daljnji gubitak vode iz stanica. "Kanal"
je takoer zatvoren preklapanjem produetaka "cigli" - lije-
vi dio slike.

poinje djelomi manje aktivnim zatvaranjem kapilara u nekim
nim dijelovima vi, tijela. Kako bi se inae uravnoteio raspored kr
ako bi i te kapilare osta mora le otvorene? Koliina koja nedostaje
doi ili izvana, ili se mora dijela tijela! uzeti iz nekog drugog
Aktivnost mree kapilara je faktor koji konano odreuje zap-
reminu krvi u optoku. to se miii vie koriste, to e njihove kapi-
lare biti otvorenije i drat e veu koliinu krvi u krvnim zalihama.
To je razlog zato je tjelesna aktivnost najvaniji element za fiziolo-
ko prilagoavanje osoba koje boluju od hipertenzije. To je jedan
aspekt fiziologije hipertenzije. Mrea kapilara mora ostati otvorena
i puna i ne smije pruati nikakav otpor protoku krvi. Kad je kapi-
larna mrea zatvorena i prua otpor, samo e jai pritisak krvi
omoguiti prolaz nekih tekuina kroz sustav.
J o jedan razlog zato kapilarna mrea moe postati selektivno
zatvorena je nedostatak vode u tijelu. U osnovi, voda koju pijemo na
kraju e morati ui u stanice - voda regulira zapreminu stanice
iznutra. Sol regulira koliinu vode koja se nalazi izvan stanica -
ocean oko stanica. Postoji vrlo osjetljiv mehanizam odravanja
ravnotee u tijelu koji odrava sastav krvi na raun estih promjena
sadraja vode u nekim tjelesnim stanicama. Kada doe do nestaice
vode u tijelu, neke e stanice ostati bez dijela vode koja im je potre-
bna, a neke druge e dobiti unaprijed predviene smanjene koliine
kako bi odrale svoje funkcije (kao to je objanjeno, mehanizam
ukljuuje filtraciju vode kroz staninu membranu). Meutim, sastav
krvi e obino ostati nepromijenjen. To je prijeko potrebno za odr-
avanje normalnog sastava elemenata koji stiu do vitalnih centara.
Ovo je mjesto na kojem se "paradigma o otopljenim tvarima "
pokaz ed- uje neprikladnom i grijei. Ona temelji sve procjene i pr
vianj e a tjelesnih funkcija na sastavu vrste komponente krvi. N
prepoz vi naje relativnu dehidraciju nekih drugih dijelova tijela. S
krvni u testovi mogu se initi normalnim, a ipak male kapilare
srcu i re- mozgu mogu biti zatvorene i postupno, tijekom dugog v
mensk e u og razdoblja, uzrokovati tetu zbog sve vee dehidracij
nekim tih organa. Kad proitate poglavlje o stvaranju stanicama
kolesterola, ova tvrdnja e vam postati jasnija.

Kad izgubimo osjet ei (ili ne prepoznajemo druge znakove
dehidracije) i pijemo manje vode od naih dnevnih potreba, zatva-
ranje nekih krvnih ila jedino je prirodno rjeenje kojim se ostatak
krvnih ila moe odrati punim. Pitanje je - koliko dugo moemo
izdrati takvo stanje? Odgovor je - dovoljno dugo da na kraju
postanemo teko bolesni i umremo. Ako ne prihvatimo promjenu
paradigme i ponemo profesionalno i openito prepoznavati pro-
bleme povezane s poremeajem metabolizma vode u ljudskom
tijelu i njegove brojne signale ei, kronina dehidracija nastavit
e uzimati svoj danak od naih tijela i naeg drutva!
Esencijalnu hipertenziju bi prvenstveno trebalo lijeiti pove-
anjem dnevnog unosa vode. Trenutni nain lijeenja hipertenzije
toliko je pogrean da predstavlja znanstveni apsurd. Tijelo poku-
ava odrati zapreminu vode s kojom raspolae, a mi prirodnom
mehanizmu u sebi govorimo: "Ne, ne razumije - mora uzeti
diuretike i osloboditi se vode!!" Dogaa se, ako ne pijemo do-
voljno vode, da je jedini drugi nain na koji tijelo moe osigurati
vodu pomou mehanizma zadravanja natrija. Sustav RA je u to
izravno ukljuen. Samo kad se natrij zadrava u tijelu voda e
ostati u izvanstaninim spremnicima tekuine. Iz ovih e sprem-
nika, mehanizmom stvaranja glave tua, voda biti silom ugurana u
neke od stanica koje imaju prioritetni status. Tako je uvanje
natrija u tijelu posljednji nain zadravanja odreenih koliina
vode za primjenu filtriranjem kroz "glavu tua".
Zadravanje natrija u tijelu dio je jednog osjetljivog mehaniz-
ma. Pretpostavka da je on uzrok visokog krvnog tlaka netona je i
proizlazi iz nedovoljnog poznavanja mehanizama za regulaciju
vode u ljudskom tijelu. Kad se uzimaju diuretici da bi se izbacio
natrij, tijelo postaje jo tee dehidrirano. Dostie se razina dehi-
dracije kada usta postaju suha i mora se uzeti voda kako bi se to
nadoknadilo. Uzimanje diuretika odrava tijelo na poveanom
stupnju borbe protiv dehidracije. Oni ne lijee hipertenziju; oni ine
tijelo jo eljnijim vode i soli - ali nikad u dovoljnoj mjeri da bi se
rijeio problem. To je razlog zato nakon nekog vremena diuretici
vie nisu dovoljni i pacijentu se poinju nametati dodatni lijekovi.

Jo jedan problem kod utvrivanja hipertenzije je nain mjerenja
tlaka. Tjeskoba povezana sa spoznajom da se moda ima hipertenzija
automatski e utjecati na osobu u trenutku pregleda. Oitanja in-
strumenata moda nee biti odraz pravog, prirodnog i normalnog
krvnog tlaka. Neiskusan ili nepromiljen lijenik koji se vie boji
sudske tube nego to pazi na ispravnost prosudbe, mogao bi pretpo-
staviti da pacijent ima hipertenziju, dok osoba zapravo proivljava
trenutni "strah od lijenika" koji predstavlja uzrok povienog tlaka.
Jedan vrlo vaan ali slabo poznat problem u mehanizmu oitavanja
krvnog tlaka je proces napuhavanja jastuia daleko iznad sistoli-
kog tlaka, a zatim isputanje zraka dok se ne osjeti puls.
Svaka velika (a moda i mala) arterija ima pratei ivac koji
nadzire protok krvi kroz ilu. S gubitkom tlaka krvi iza jastuia
koji je sada vrlo jako napuhan, doi e do pokretanja mehanizma
za "probijanje" zapreke u arteriji povienjem tlaka. Dok se priti-
sak jastuia smanji dovoljno da se moe izvriti mjerenje, umjet-
no poveanje tlaka postat e neizbjeno. Na nesreu, mjerenje
tlaka je toliko proizvoljno (i zasnovano na dijastolikoj razini) da
u ovom drutvu sklonom parnienju mala pogreka u prosudbi
moe dovesti do toga da neka osoba bude oznaena kao visoko-
tlaka. A tada, poinje "zabava"!
Voda je sama po sebi najbolji prirodni diuretik. Ukoliko oso-
be koje imaju povieni tlak i stvaraju dovoljno mokrae poveaju
dnevnrunos vode, nee morati uzimati nikakve diuretike. Ako je
produeno stanje "dehidracije koja uzrokuje hipertenziju" dovelo
i do sranih problema, unos vode mora se poveavati postupno.
Na taj se nain moe sprijeiti preveliko i problematino nakup-
ljanje vode u tijelu.
Mehanizam zadravanja natrija u tijelu kod ovih je ljudi u
"petoj brzini". Kad se unos vode postupno poveava i stvara se
sve vie mokrae, tekuina iz edema ("oteklina") koja je puna
otrovnih tvari bit e otplavljena, i srce e povratiti svoju snagu.
Pisma koja slijede objavljena su s ljubaznim doputenjem nji-
hovih autora, koji ele podijeliti svoja ugodna iskustva s itate-
ljima ove knjige.

22. st udeni 1993.
upr avo samnar ui l a j o j edan pr i mj er ak vae
knj i ge o vodi , budui da sampr vi pr i mj er ak
pokl oni l a svome si nu. Svi ma pr i amo nj oj i o
svomi skust vu. Moda e i vas zani mat i .
Moj naj st ar i j i si n Char l es ( 58 godi na) , koj i
i vi sa mnom, gl uh j e i aut i st i an. Tr i i l i
et i r i put a t j edno vodi mga u ust anovu za
hendi kepi r ane. Tamo su mu i zmj er i l i kr vni t l ak i
obavi j est i l i me da j e dokt or r ekao da bi t r ebao
poet i uzi mat i l i j ekove - t l ak mu j e bi o 140-
160/ 100- 104. J a samu t o vr i j eme upr avo dobi l a
vau knj i gu i zamol i l a samdokt or a da mi dopust i
da dva t j edna eksper i ment i r am. S okl i j evanj emj e
pr i st ao, upozor i vi me da j e t o vr l o opasno.
Zadr al a samChar l esa kod kue i l i j ei l a sam
ga vodom, daj ui mu i mal o magnezi j a i nat r i j a.
Dva t j edna kasni j e, sest r a mu j e i zmj er i l a
t l ak i on j e bi o 106/ 80. Rekl a j e: "Dokt or e
uskor o doi . " - oi gl edno j oj dokt or ni j e
vj er ovao, samj e pr ovj er i o t l ak, i mor ao j e
pr i znat i da j e zai st a t akav. Ni j e me pi t ao t o
samr adi l a, pa mu ni samr ekl a za vodu, al i ako
mu t l ak ost ane ovakav, r ei u mu.
I j a sampoel a pi t i vi e vode, ne zbog nekog
posebnog pr obl ema, al i sampr i mi j et i l a da j e za
ot pr i l i ke deset dana moj a skl onost vr t ogl avi ci
pr i nagl i mpokret i ma gl ave nest al a. Takoer ni sam
bi l a u st anj u nou spust i t i gl avu da l ei ravno i
mor al a samkor i st i t i nekol i ko j ast uka. Sad se
osj eampuno bol j e, i i mal a samsamo j edan napad
u vi e od mj esec dana: i mam82 i pol godi ne.
Hval a vamna vaemr adu - j ako j e pot r eban.
el i mvampuno uspj eha.
Mar j or i Ramsay


Mi cr o I nvest ment s, I nc.
25. ouj ak 1992.
Zakl ada za j ednost avnost u medi ci ni
Dr agi Fer eydoon,
Ovo pi smo j e svj edoanst vo o kor i snom
ut j ecaj u vode kao nezamj enj i vog di j el a
svakodnevni h pr ehr ambeni h pot r eba nuni h za
dobr o zdr avl j e. Dr ao samse t voj i h pr epor uka
got ovo pet godi na, i vi e uope ne sumnj amu
pozi t i vne ut j ecaj e uzi manj a vode.
Kad sampoeo s ovi mpr ogr amombi o sam
pr edebeo, i mao samvi sok t l ak i pat i o samod
ast me i al er gi j a, koj e sami mao j o od
dj et i nj st va. Li j ei o samse od ovi h pr obl ema.
Danas su moj i ki l ogr ami i t l ak pod kont r ol om
( i zgubi o samot pr i l i ke 14 ki l a i 10 mmt l aka) .
Pr ogr amj e smanj i o uest al ost poj avl j i vanj a
ast me i pr obl ema povezani h s al er gi j omdo t e
mj er e da sampr akt i no i zl i j een. Osi mt oga,
bi l o j e i dr ugi h pozi t i vni h pr omj ena - r j ee sam
i mao pr ehl adu i gr i pu, i l ake sami h pr ebol i o.
S ovi mpr ogr amomupoznao sami supr ugu, koj a
j e zadnj e et i r i godi ne uzi mal a l i j ekove pr ot i v
t l aka, i uz poveani unos vode nedavno se
uspj el a osl obodi t i l i j ekova.
Hval a t i j o j ednomna ovompr ogr amu,
Mi chael Peck


Odvj et ni ki ur ed Mi chael a Pat ur i sa
20. vel j ae 1992.
el i o bi h vamponovno zahval i t i na
l j ubaznost i t o st e pomogl i moj oj supr uzi i meni
da vi e ci j eni mo vanost vode za nae zdr avl j e.
Osj eamo da j e svj esno poveanj e naeg unosa
vode znat no dopr i ni j el o naemgubi t ku t ei ne -
t o su namnai pot ovani l i j eni ci ve godi nama
savj et oval i . Moj gubi t ak t ei ne od pr i bl i no
dvadeset ( 20) ki l ogr ama r ezul t i r ao j e t akvi m
smanj enj emmog kr vnog t l aka da vi e ne uzi mam
l i j ekove pr ot i v t l aka. Moj oj eni j e gubi t ak
t ei ne ubl ai o neugodnost i s l ei ma koj e j e
osj eal a godi nama. K t ome, ona vj er uj e da j e
gubi t ak t ei ne doveo do smanj enj a nj eni h
pr obl ema s al er gi j ama.
Uz naj bol j e el j e, i skr eno va,
E. Mi chael Pat ur i s

Uspijete li shvatiti zato ovog lijenika nije zanimalo kako je
Charlsova majka uspjela njegov tlak sniziti na normalnu razinu,
bit e vam jasno zato se suoavamo s krizom zdravstvenog su-
stava!
Michael Peck je ranije obavljao administrativne poslove u
Zakladi za jednostavnost u medicini. Zaklada je institucija za
medicinska istraivanja ("riznica misli"). Na znanstvenoj i razini
edukacije javnosti, zaklada se bavi promicanjem promjene para-
digme o tjelesnom metabolizmu vode u ovoj zemlji. Gospodin
Peck ukratko opisuje svoje zdravstvene probleme od djetinjstva.
Tko bi ikada pomislio da bi toliko razliitih zdravstvenih tegoba
moglo biti povezano, i da bi nakon toliko godina te tegobe mogle
nestati zahvaljujui jednostavnoj prilagodbi dnevnog unosa vode?
Rjeenje za probleme g. Pecka bilo je tako jedinstveno da se i
njegova supruga odluila podvrgnuti toj "terapiji".
Michael Paturis je lan Rotary kluba. Prvi je put uo za moj
rad prije nekoliko godina, kada sam bio zamoljen da odrim pre-
davanje pred lanovima njegovog kluba. J ednog smo dana zajed-
no ruali i ja sam mu detaljno objasnio zato su hipertenzija i
gomilanje masti u tijelu uglavnom posljedica kronine dehidraci-
je. Prihvatio je moj savjet da pije vie vode. Takoer je uvjerio
svoju enu da uini isto. Molim vas, obratite pozornost na utjecaj
poveanog unosa vode na alergije i astmu koje se spominju u
sljedea dva pisma.
Potpukovnik Walter Burmeister pratio je uinak vode na vlas-
titi krvni tlak. Kao to moete vidjeti iz njegovog pisma, koje je
objavljeno s njegovim ljubaznim doputenjem, i on je, takoer,
iskusio prirodnu normalizaciju svog krvnog tlaka bez upotrebe
lijekova.
Ako je voda prirodni diuretik, zato inteligentni i naizgled ue-
ni ljudi i dalje inzistiraju na uzimanju kemikalija radi uklanjanja
vode iz bubrega? Ako mene pitate, to je nesavjestan postupak.
Budui da e to s vremenom dovesti do oteenja bubrega, a kas-
nije i srca, s takvom praksom bi trebalo prekinuti.

Moji kolege koji i dalje slijepo inzistiraju na koritenju diure-
tika u lijeenju hipertenzije idu u susret optubama za nesavjesno
postupanje od strane njihovih pacijenata. Nove e informacije
njihovim pacijentima omoguiti da shvate kakvu tetu im je nani-
jelo glupo ustrajanje u lijeenju "hipertenzije" diureticima. Neka
parnica puaa protiv duhanske industrije iz veljae 1995. bude
pouka zdravstvu.

dr . Fer eydoon Bat manghel i dj
3. kol ovoza 1994.
od pi sma koj e samvamposl ao 24. svi bnj a
1994. i vaeg t el ef onskog pozi va nakon t oga, bi o
samu pot punost i zauzet sel j enj em. Nova adr esa
j e: pot pukovni k Wal t er F. Bur mei st er , 118
Casi t as del Est e, El Paso, Texas 79935.
Al i , puno vani j e od t oga j e t o sada mogu
pot vr di t i da j e voda i z sl avi ne u st anj u
dj el ot vor no sni zi t i povi eni kr vni t l ak. Poevi
r ano u t r avnj u 1994, i bez uzi manj a di ur et i ka i
bl okat or a kal ci j a, u skl adu s vaompr epor ukom,
u, r azdobl j u od pr i bl i no t r i mj eseca pi o sampo
8 aa od 2, 25 dl obi ne vode; ponekad i vi e.
Kr vni t l ak, koj eg samdo t ad kont r ol i r ao
l i j ekovi ma, pao j e s pr osj eni h 150- 160
( si st ol i ki ) / 95- 98 ( di j ast ol i ki ) na
f ant ast i ni h 130- 135/ 75- 80 u pr osj eku, bez
l i j ekova.
Moj a ena obavl j a ova mj er enj a kod kue;
uvi j ek pr ovj er ava vr i j ednost i dva i l i t r i put a.
Naj ni i zabi l j eeni t l ak bi o j e 120/ 75, a
naj vi i , koj i se r i j et ko j avl j a, 140/ 90. I pak,
ugl avnomse kr ee oko ve spomenut og pr osj eka.
Por ed vi t ami na i mi ner al a, ovaj pr i st up koj i
se t emel j i ugl avnomna obi noj vodi i pr st ohvat u
sol i , bez uzi manj a l i j ekova, opust i o j e moj
or gani zami opr avdao vj er ovanj e da vi vl adat e
j edni mzai st a r evol uci onar ni mi zadi vl j uj ui m
medi ci nski mkoncept om.
Budui da et e uskor o obj avi t i knj i gu sa
svj edoenj i ma o Pr ogr amu r ehi dr aci j e, nudi mvam
svoj e osobno i skust vo, kao i zr az zahval nost i .
S pot ovanj em,
Wal t er F. Bur mei st er ,
pot pukovni k u mi r ovi ni

7

POVIENA RAZINA
KOLESTEROLA U KRVI
Poviena razina kolesterola u krvi znak je da su tjelesne stani-
ce razvile mehanizam obrane od osmotske sile krvi koja nastavlja
izvlaiti vodu iz stanice kroz membrane; odnosno, koncentrirana
krv ne bi mogla osloboditi dovoljnu koliinu vode koja mora pro-
i kroz staninu membranu da bi omoguila normalan rad stanice.
Kolesterol je prirodna "glina" koja, kad se uvue u otvore stani-
ne membrane, ini stanini zid nepropusnim za prolazak vode
(slika 14). Preveliko stvaranje kolesterola i njegovo odlaganje u
stanine membrane dio je prirodnog procesa zatite ivih stanica
od dehidracije. U ivim stanicama koje imaju jezgru, kolesterol je
sredstvo koje regulira propusnost stanine membrane za vodu. U
ivim stanicama koje nemaju jezgru, smjesa masnih kiselina koja
se koristi u izgradnji stanine membrane daje im sposobnost da
preive dehidraciju i isuivanje. Stvaranje kolesterola u staninoj
membrani dio je staninog mehanizma za preivljavanje. On je
nuno potrebna tvar. Viak kolesterola ukazuje na dehidraciju.
U normalnim okolnostima, voda je ta koja trenutno, privreme-
no i uestalo oblikuje prianjajue slojeve i meusobno povezuje
..:: Poviena razina kolesterola u krvi ::..
cigle ugljikohidrata. U dehidriranoj membrani, to svojstvo vode je
izgubljeno. Dok vezuje vrstu strukturu membrane, voda istovre-
meno ulazi u stanicu kroz otvore na membrani.
Slika 14 napravljena je kako bi prikazala strukturu dvoslojne
membrane tijekom pune zasienosti vodom i potencijalne potpune
dehidracije. Ovu sam koncepciju predstavio na meunarodnom
skupu istraivaa raka. Ove iste znanstvene tvrdnje objavljene su i
o njima su raspravljali drugi istraivai. Kako ta pojava utjee na
nas u svakodnevnom ivotu? Odgovor je jednostavan. Zamislite
da sjedite za stolom i donosi vam se hrana. Ako ne popijete vodu
prije nego to pojedete hranu, proces probave uzet e svoj danak
od tjelesnih stanica. Hrani u elucu mora se dodati voda kako bi
se bjelanevine razbile i razdvojile na njihove sastavne dijelove -
aminokiseline. U crijevima e biti potrebno jo vode za razgrad-
nju hranjivih tvari i njihovo slanje do jetre.
U jetri e specijalizirane stanice dalje preraditi tvari koje su
prole razgradnju u crijevima, a potom e ponovno opskrbljenu krv
prilagoenog sastava proslijediti desnoj strani srca. U jetri se kori-
sti jo vode za obradu sastojaka hrane. Krv s desne strane srca, koja
je dobila i neke "masne" komponente iz limfnog sustava koji se
prazni u desnu stranu srca, sada e biti upumpana u plua radi obo-
gaivanja kisikom i izmjene plinova otopljenih u krvi. U pluima
opskrbljivanje krvi zrakom jo vie dehidrira krv procesom ispara-
vanja vode - zimi je to vidljivo kao "smrzavanje daha".
Sada ova jako koncentrirana krv iz plua prelazi u lijevu stra-
nu srca i pumpa se u arterijski krvotok. Prve stanice koje e se
suoiti s ovom osmotski jako koncentriranom krvlju stanice su
koje okruuju vee krvne ile i kapilare srca i mozga. Na mjesti-
ma savijanja arterija, osmotski oteene stanice suoit e se i s
pritiskom dolazee krvi. Te stanice se moraju zatititi, ili e pre-
trpjeti nepovratna oteenja. Ne smije se zaboraviti da je cjelovi-
tost njihove membrane proporcionalno ovisna o "vodi" koja im je
dostupna, a ne o onoj koja se osmotski izvlai. Pogled na sliku 15
i potom na sliku 14 olakat e razumijevanje tog procesa "prila-
goavanja dehidraciji pomou kolesterola".
Dva stanja dvoslojne
membrane
DEHIDRIRANA HIDRATIZIRANA
Membrana koja prekriva svaku stanicu sastoji
se od dva odvojena omotaa

Slika 14: U dobro hidratiziranoj membrani, voda je ljepljivi
materijal koji takoer prodire izmeu "cigli" ugljikohidrata.
Slojevi membrane su razdvojeni i prostor izmeu njih koristi
se kao "plovni kanal" za djelovanje enzima. U dehidriranoj
membrani, kolesterol se proizvodi da bi spojio "cigle" i
sprijeio daljnji gubitak vode iz stanica. "Kanal" je takoer
zatvoren preklapanjem produetaka "cigli" - lijevi dio slike.
Dolazi trenutak ti nastavak te- kada mozak poinje prepoznava
kog nedostatka v atjerati ovjeka ode u tijelu, i tada e usred jela n
da pije. Tada je kasno, jer su stanice unutarnjeg sloja krvnih ila
ve pretrpjele tetu. Meutim, kad se ta dehidracija javi stvaranjem
bolova u pro , mi kraj ljudima bavnom sustavu nje glupo dajemo
antacide (sreds o antaci- tva protiv eluane kiseline). Ne vodu, neg
de! Ne vodu, nego sre Na nesreu, to je dstva za blokadu histamina!
problem sa svim terapijama koje se temelje na "paradigmi razgrad-
nje". Sve terapije usmjerene su na "oslobaanje od simptoma".
One nisu prikladne za uklanjanje osnovnog uzroka problema. To je
razlog zato "bolesti" ne bivaju izlijeene. One se samo "tretiraju "
tijekom ivota bolesnika.
Osnovni uzrok degenerativnih bolesti nije poznat, jer se koristi
pogrena paradigma. Ponemo li uvaavati injenicu da je u pro-
cesu probave hrane voda najnuniji sastojak, velik dio bitke bit e
dobiven. Pruimo li neophodnu koliinu vode tijelu prije jela,
cijela bitka protiv odlaganja kolesterola u krvnim ilama bit e
dobivena.
Nakon to je unos vode ve due vrijeme reguliran, tako da
stanice postanu potpuno zasiene vodom, obrambeni mehanizam
kolesterola protiv slobodnog prolaska vode kroz zidove stanica bit
e sve manje potreban; njegovo e se stvaranje smanjivati. Doka-
zano je da hormonski regulirani enzimi koji sagorijevaju masti u
tijelu postaju aktivni nakon jednog sata hoda. Ostaju aktivni 12
sati. Takoer se ini da se sa smanjenjem razine kolesterola u krvi
i etnjom radi poticanja "sagorjevaa masti" ve odloeni koleste-
rol poinje razbijati i prolaz krvi kroz prethodno zaepljene arteri-
je ponovno postaje mogu.
etnja nost dvaput dnevno - svakih 12 sati - odrat e aktiv
hormo paze nski reguliranih enzima koji sagorijevaju masti (li
osjetlj ju ive na hormone) tijekom dana i noi, i pomoi e ien
suvinih masnih naslaga u arterijama.
Srce i plua, prvi organi na
putu koncentrirane krvi

Slika 15: vrsta hrana bit e probavljena u elucu i crijevi-
ma, prijei e u jetru radi daljnje kemijske obrade i krvlju e,
kroz srce i plua, doi do ostalih dijelova tijela. Ako se prije
jela ne popije dovoljno vode, krv u optoku bit e jako koncen-
trirana. Ona e osmotski djelovati na stanice na svom putu.
Svjedoenja nad kojima ete se zamisliti
Briga g. Mo amo za nje- hhameda Wahbyja nije specifina s
ga; svi koji imaju povien kolesterol u krvi zabrinuti su. J avnosti
je poznato da su mnoge bolesti povezane s povienom razinom
kolesterola u krvi. U prolosti su se razne razine kolesterola
smatrale normalnima, a prihvatljiva razina se sve vie smanjiva-
la do vrijednosti od priblino 200 (miligrama na 100 ccm krvi),
koju danas smatramo normalnom. ak je i ta brojka prilino
proizvoljna. Osobno vjerujem da je normalna razina negdje oko
100 do 150. Moja osobna razina poela je s oko 89 i nikada nije
prela 130. Zato? Zato to je godinama svaki moj dan poinjao
s dvije do tri ae vode. U svakom sluaju, izvjetaj u New En-
gland Journal of Medicine od 28. oujka 1991. o jednom ovje-
ku od 88 godina koji svakodnevno pojede 25 jaja i ima
normalnu razinu kolesterola u krvi otkriva jednu injenicu. ini
se da kolesterol koji jedemo ima malo veze s visokom razinom
kolesterola u krvi nekih ljudi.
Pojasnimo jednu stvar: Stvaranje vika kolesterola posljedica
je dehidracije. Dehidracija je to to izaziva razne bolesti, a ne
razina kolesterola u krvi. Zato je puno pametnije paziti na na
svakodnevni unos vode, nego na ono to jedemo. Uz ispravnu
aktivnost enzima svaka hrana moe se probaviti, ukljuujui i
kolesterol koji ona sadri. G. Wahbi uspio je smanjiti razinu kole-
sterola bez prevelike brige oko unosa hrane.
ivio je normalno, a ipak je razina njegovog kolesterola dras-
tino pala, sa 279 na 203 tijekom dva mjeseca, bez nam nja eta
ikakvih dijeta. Sve to je trebao napraviti bilo je piti vie vode
prije jela. Da je redovno etao svakog dana, razina kolesterola bi
se tijekom e se ta dva mjeseca jo vie smanjila. S vremenom
ona jo sm ovog anjivati. On je toliko zadovoljan jednostavnou
procesa da je svoju radost elio podijeliti s drugima.
Ako pove da bi ani unos vode smanji razinu kolesterola samo
se ona ponovno poveala, provjerite dobiva li vae tijelo dovoljno
soli. Proitajte odlomak o soli u 12. poglavlju. Trebali biste shvatiti
da je kolesterol osnovna graa za najvei dio hormona u ljudskom
tijelu. Prirodno, osnovni poticaj za poveano stvaranje hormona
takoer e poveati stvaranje kolesterola.
J ednostavno reeno, pretpostavlja se da srane bolesti poinju
nagomilavanjem slojeva kolesterola u sranim arterijama. U za-
vrnim stadijima, to dvoje moe se dogaati istovremeno. Ipak,
po mom miljenju, bolest poinje kad se tvari koje uzrokuju ste-
zanje ponu iz plua prelijevati u krvotok koji vodi u srce. Kao
to je objanjeno u poglavlju o astmi, kod dehidracije je dio pro-
cesa ouvanja vode povezan s luenjem tvari koje uzrokuju gre-
nje bronhiola. Na odreenoj razini koja se jo uvijek ne manifestira
kao napad astme, iste tvari, uu li u krvotok koji prolazi kroz plua,
takoer e uzrokovati grenje sranih arterija kada dou do njih. Ta
situacija e dovesti do stvaranja sranih bolova koji su poznati kao
anginozni bolovi.
Te iste tvari mogu stvoriti plodno tlo za odlaganje kolesterola
u stjenkama arterija. Zajedniki imbenik svim razliitim stanjima
koja su nazivana raznim bolestima srca i plua je ve uspostavlje-
na dehidracija. Obratite panju na pismo g. Sama Liguoria, objav-
ljeno s njegovim ljubaznim doputenjem. Njegov problem nestao
je kad je poeo poveavati unos vode. On je takoer bolovao od
. hijatus hernije. I to se, takoer, poelo poboljavati. Dajte mu
vremena, i potpuno e se oporaviti. Iz pisma ge Lorette J ohnson
moe se vidjeti da se ak i u njenim devedesetim, anginozna bol
te osobe "mlade u srcu" moe lijeiti vodom do te mjere da joj
vie nisu potrebni nikakvi lijekovi protiv sranih bolova.
U posjedu sam velikog broja pisama slinih ovima. Nije ih
mogue sve objaviti. Izabrao sam nekoliko da bih vam pokazao
kako ovo to predlaem nije teorija. Ovo zaista djeluje kod broj-
nih ljudi razliitih dobi.

Ambasada Ar apske Republ i ke Egi pat
Ur ed za t i sak i i nf or maci j e
1. svi bnj a 1991.
dr . Fer eydoon Bat manghel i dj
ovi mpi smomel i o bi h i zr azi t i kol i ko samvam
zahval an t o st e me osl obodi l i mnogi h br i ga.
Bol ovao samod povi ene r azi ne kol est er ol a od
1982. Kad samt o pr vi put saznao, nj egova j e
r azi na bi l a 278. U t o vr i j eme bi o samu
Nj emakoj , i pr opi sal i su mi t ako st r ogu di j et u
da samza manj e od dva mj eseca i zgubi o 8
ki l ogr ama, a r azi na kol est er ol a pal a j e na samo
220. Odbi o samdal j nj e uzi manj e l i j ekova,
posebno zat o t o u Egi pt u l i j eni ci j o uvi j ek
vj er uj u da t a r azi na ni j e zai st a opasna, u
skl adu sa st andar di ma koj i su pr i hvaeni u ovoj
zeml j i .
Budui da or gani zi r ami pr i sust vuj em
posl ovni mr ukovi ma vi e nego t o bi se t o
oeki val o ak i za di pl omat a, i zbog dodat nog
opt er eenj a r ada s medi j i ma, kol est er ol mi se
uvi j ek kr et ao do 260 i nat r ag do 220 kad bi h se,
s vr emena na vr i j eme, podvr gnuo st r ogi m
di j et ama. I pak, mor amnagl asi t i da se svoj e
di j et e ni sampr i dr avao j edi no pr i l i komi zl azaka
i z kue. I nae sambi o vr l o st r og pr ema sebi .
Ust var i , i kad bi h j eo i zvan kue, pal j i vo sam,
kad god j e bi l o mogue, bi r ao j el a koj a ni su
pr evi e bogat a mast i ma.
Pr ol e samgodi ne ost ao zapanj en kad sam
ot kr i o da mi j e kol est er ol skoi o na 279. I mao
samsr ee t o samvas t ada sr eo. Kad st e mi
"pr epi sal i " obi l no uzi manj e vode ( dvi j e pune
ae) pr i j e obr oka umj est o l i j ekova koj i ma sam
se t ada namj er avao ponovno podvr gnut i , bi o sam
vr l o skept i an. Ti mvi e t o ni st e nagl aaval i
vanost di j et e. Za dva mj eseca, i uz vr l o
povr no pr i dr avanj e svi h st ar i h "pr avi l a" koj a
su moj i vot i ni l a j adni m, moj j e kol est er ol
pao na 203 po pr vi put u vi e od devet godi na!
I znenadi l o me i t o t o samsmr avi o et i r i
ki l ogr ama, i od t ada mi j e t ei na pod kont r ol om.
Zapr avo, osj eamse t ako dobr o da samsi gur an da
e sl j edei put kad odemna kont r ol u r azi na mog
kol est er ol a bi t i j o ni a. Zat o, zbogom
"nor mal ni m" egi pat ski mst andar di ma i dobr odol e
nove amer i ke r azi ne kol est er ol a bez popr at nog
osj eaj a odr i canj a!
Ui vaj ui u j el u, nar avno umj er eno, kao t o
t o odavno ni sami ni o i sl obodan od br i ge koj a
mi j e uvi j ek bi l a za vr at om, vj er uj emda vam
duguj emj edno vel i ko HVALA.
I skreno Va,
Mohhamad Wahby,
pr edst oj ni k Ur eda za t i sak i i nf or maci j e
Sluaj gospodina Foxa vrlo je neobian zbog toga to se nje-
gova ozbiljna srana bolest dovoljno popravila da bi njegov ivot
mogao ponovno postati normalan - bez kirurkog zahvata postav-
ljanja premosnice (bypass) koji je trenutno u modi. G. Fox je u
estom desetljeu ivota. Umirovljeni je inenjer elektrotehnike
koji je proveo mnoge godine na dunosti u mornarici. Danas je
jedan od 50 ivih strunjaka za prirodni vid obuenih po Bateso-
voj metodi. U jednom razdoblju svog ivota bio je gotovo potpu-
no slijep na jedno oko i gubio je vid na drugom oku. Poeo se
zanimati za Batesovu tehniku vjebi vida zbog vlastite potrebe.
Zahvaljujui svom treningu, vie ne ide ka sljepilu i njegov je vid
spaen - danas vidi normalno.
Prije nekoliko godina utvreno je da ima povieni krvni tlak.
Dobio je lijekove za njegovo sniavanje. Nije mogao uzimati te
lijekove; od njih mu je bilo jo gore. Njegovi problemi poeli su
kad je doivio nekoliko sranih udara. U pismu objanjava to mu
se tada dogaalo i kako se oporavio. Najvanije od svega je to to
su se nakon dva mjeseca poveanog unosa vode i donekle prila-
goene prehrane, uz svakodnevne etnje, njegove koronarne arte-
rije dovoljno oistile da bi se on osjeao normalno. Sada moe
uivati u obavljanju normalnih aktivnosti bez trpljenja ikakvih
bolova, a sve to bez upotrebe bilo kakvog lijeka ili podvrgavanja
ugradnji premosnice.
Zamislite, osoba s tako ozbiljnim sranim problemima kao to
je g. Fox u dva mjeseca se uspjela vratiti normalnom ivotu bez
kirurkog zahvata, premda su kemijska lijeenja bila neuspjena!
Izgleda da predloeni pristup problemu, prirodan u znanstvenom i
logikom pogledu, ovisi o fiziolokom preokretu procesa bolesti.
To je idealan nain dolaska do lijeka za neka od degenerativnih
bolesnih stanja.

Radi o WARD
2. pr osi nca 1994.
Gl obal Heal t h Ser vi ce, I nc.
Za: dr . Bat manghel i dj a
Dr agi dokt or e Bat manghel i dj ,
samo da Vamse zahval i mo ovi mkr at ki mpi smom
t o st e nae sl uat el j e obavi j est i l i o
zdr avst veni mdobr obi t i ma od unoenj a dvi j e l i t r e
vode dnevno.
Ne samo da st e pomogl i sl uat el j i ma naeg
r adi j a, nego sami j a osobno ui vao u obnovi
ener gi j e nakon t o sampi o dvi j e l i t r e vode
dnevno t i j ekomsamo net o vi e od t j edan dana.
Angi nozni bol ovi koj i su me mui l i pet godi na
nest al i su, a neugodnost koj u mi j e st var al a
hi j at us her ni j a uvel i ke se smanj i l a. Osj eamse
kao nov ovj ek.
Posl j ednj i h 20 godi na vodi mi nt er vj ue na
r adi o WARD- u, i mor amr ei da u r azgovor s Vama
pamt i t i zauvi j ek.
I skreno,
Samuel M. Li guor i , di r ekt or pr ogr ama
WARD medi j ska kor por aci j a


11. svi bnj a 1994.
devedeset mi j e godi na i i mamangi nu
pekt or i s. Nemambol ove u gr udi ma i l i gr eve, al i
osj eambol u donj emdi j el u gr l a - bol nu
napet ost , a moj pul s l upa kao gal opi r aj ui konj .
Al i nakon t o sampr oi t al a vau knj i gu Vae
tijelo vapi za vodom, poel a sampi t i vodu. Kada
dobi j emnapad angi ne - odmar amse i pi j emvodu!
Moet e l i u t o vj er ovat i ? Vi e mi ne t r eba
ni t r ost at ( ni t r ogl i cer i n) . To mi j e vr l o dr ago,
zat o t o mi j e ni t r ogl i cer i n i zazi vao r ane i i r
u ust i ma. Sada uvi j ek sa sobomnosi mboi cu s
vodom, osi mt o j u pi j emkod kue. Mi l i j un put a
hval a!
Lor et t a M. J ohnson

BATES- FOX
Pr i r odan t r eni ng vi da
25. ouj ka 1992.
Svj edoenj e:
Bi l o j e t o u pr ol j ee 1991. kad sampr vi put
uo od j ednog l ana " Zakl ade za j ednost avnost u
medi ci ni " o vr i j ednost i vode kao j edne vr st e
l i j eka. est mj eseci pr i j e t oga doi vi o samdva
sr ana udar a i podvr gnut samoper aci j i ar t er i j a.
Nakon oper aci j e odr edi l i su mi uzi manj e vel i ki h
doza kal ci j a i bet a- bl okat or a, aspi r i na,
ni t r ogl i cer i na ( zbog bol ova) , i l i j ekova za
sni enj e kol est er ol a r adi opor avka. Angi ogr am
pr i j e oper aci j e pokazao j e da j e j edna od moj i h
sr ani h ar t er i j a 97%zaepl j ena nasl agama
kol est er ol a. Rekl i su mi da mi j e sr ce ot eeno.
Nakon est mj eseci st r ogog pr i dr avanj a
pr ogr ama za " opor avak" , pr i mi j et i o samda se
moj e st anj e ubr zano pogor ava, do t e mj er e da
ni sammogao spavat i od bol ova u l i j evoj r uci ,
l ei ma i pr si ma, a i st e sambol ove osj eao i
t i j ekomdnevni h et nj i . Ve samse vi di o kako u
vr i j eme pr edvi eno za kont r ol u st anj a odl azi mna
oper aci j u ugr adnj e pr emosni ce. Do t ad samve
poeo bol ovat i od ozbi l j ni h nuspoj ava i zazvani h
l i j ekovi ma, kao t o j e pr ost at a koj a j e poel a
nat i cat i i ot eavat i mokr enj e; poel i su i
pr obl emi s vi domi pamenj em.
I spr va sampoeo svoj opor avak kr oz di j et u
r edovni muzi manj emest do osamaa od 2, 25 dl
vode svakog dana kr oz t r i dana. Reeno mi j e da
pi j emvodu pol a sat a pr i j e svakog obr oka.
Pr est ao samuzi mat i l i j ekove za sni enj e
kol est er ol a, aspi r i n i t abl et e ni t r ogl i cer i na. .
Sudei po r ezul t at i ma koj e daj e voa, i ni l o se
da mi l i j ekovi ni su pot r ebni . Takoer sampoeo
pi t i sok od nar ane i opet kor i st i t i sol u
svoj oj pr ehr ani ( bi o samna di j et i bez nat r i j a) .
Nakon pr va t r i dana ni samse vi e osj eao
nel agodno zbog t ol i ke dodat ne vode. Nakon t r i
t j edna post upnog smanj i vanj a doze kal ci j a i
bet a- bl okat or a, pr i mi j et i o samneke vr l o
povol j ne pr omj ene. Kad god bi h osj et i o bol ,
popi o bi h vodu i dol o bi do t r enut nog
ol akanj a. Moj a j e pr ehr ana ost al a j ednaka -
voe, povr e, pi l et i na, r i ba, sok od nar ane i
sok od mr kve. Da bi h dobi o vi e t r i pt of ana,
r eeno mi j e da j edemvi e ml adog si r a i j uhe od
l ee.
Dr . Bat manghel i dj mi j e r ekao da se dva put a
dnevno eemu t r aj anj u od j ednog sat a ( oko 3, 5
ki l omet ar a) . Nakon dr ugog mj eseca ni samvi e
osj eao ni kakav bol - ak ni kad bi h se penj ao
st r mi muzbr di cama. Nakon pet og mj eseca, svoj e
et nj e samskr at i o na pol a sat a, a kor ak ubr zao
na 6 km/ h. Za vr i j eme et nj i ni sampr i mj ei vao
ni kakvo st ezanj e, a ener gi j a mi se udvost r ui l a.
Vel i k di o moj e sposobnost i pamenj a se povr at i o,
a vi d mi j e opet post ao nor mal an.
U l i st opadu 1991. obavi o samci j el i ni z
kemi j ski h i f i zi ol oki h pr et r aga, ukl j uuj ui i
r endgen, sonogr am, ehokar di ogr ami
el ekt r okar di ogr am, da bi se ut vr di l o st anj e mog
sr ca. Test ovi su pokazal i da se moj e sr ce
vr at i l o u nor mal no st anj e i da mi ni su pot r ebni
ni kakvi l i j ekovi da bi h mogao obavl j at i
svakodnevne posl ove. Moj l i j eni k ni j e mogao
vj er ovat i kako su se j ednost avno odi gr al e ove
pr omj ene.
J ohn 0. Fox
Bat es- Fox t r eni ng vi da
Dodamo li tvrdnje g. Wahbyja rezultatima koje su iznijeli gos-
poda Fox, Paturis i Liguori, ga Johnson, pukovnik Burmeister i g.
Peck, postaje vidljivom injenica da obina voda za pie ima ljeko-
vitu vrijednost koja do danas nije bila prepoznata. Voda je uvijek
dostupan prirodni lijek za neke od estih i vrlo ozbiljnih bolesti,
poznatih po tome to svake godine ubijaju tisue i tisue ljudi.
Ubija li ljude srana bolest ili dehidracija? Po mom strunom i
znanstvenom miljenju, dehidracija je najvei ubojica, u veoj
mjeri od bilo kojeg drugog stanja koje biste mogli zamisliti. Razni
aspekti i "kemijske specifinosti" svakog pojedinog tijela da razli-
ito reagira na isti obrazac dehidracije dobili su razne strune nazi-
ve i bili su lijeeni na razliite naine - i to neuspjeno.
Dehidracija je zajedniki faktor. Razlika je u "kemijskoj she-
mi" grae svakog tijela koje u poetku pokazuje znakove kroni-
ne dehidracije raznim vanjskim pokazateljima. Kasnije u tom
procesu, ostali znakovi iste dehidracije postaju vidljivi. Razlog za
te razlike u poetnom obrascu lako bi mogao biti selektivni proces
hitne hidratacije nekih tipova stanica u tijelu "glavom tua". Po-
gledate li ponovno pisma g. Pecka, g. Paturisa i g. Williama
Graya, vidjet ete da su te osobe imale viestruke probleme koji
su se popravili zahvaljujui poveanom svakodnevnom unosu
vode. Sad raspolaete informacijom o tome gdje lee pogreke
koje stvaraju udovine probleme u zdravstvenom sustavu znan-
stveno naprednih zemalja. ini se da one doputaju neznalako
lijeenje jednostavne dehidracije ljudskog tijela maljem kemijskih
sredstava, sve dok ne doe do nastanka pravih bolesti.

8

PREKOMJERNA TJELESNA
TEINA
Pitanje: Zato je 30% Amerikanaca predebelo?
Odgovor: Zbog elementarne zabune!
Oni ne znaju kad su edni; takoer ne znaju razliku izmeu
"tekuine" i "vode".
Analizirajmo pisma g Pecka, g. Paturisa, Priscille Preston i
Donne Gutkowski koje slijedi. Svi oni tvrde da su smravili iz-
meu 14 i 18 kilograma nakon to su za svoj omiljeni napitak
izabrali vodu. Postoji jo jedna osoba koja je izgubila 26 kg za
manje od godinu dana, teinu koju je nagomilala tijekom est
godina. Dok budete itali, bit e vam sve jasnije koliko je jednos-
tavno udebljati se. Pomislili biste da je "pojednostavljeno", da
pred sobom nemate dokaz.
Sredinji kontrolni sustav u mozgu prepoznaje kada je nivo
energije prenizak za njegov rad. Osjeti ei i gladi takoer potjeu
od niske razine dostupne energije. Da bi se iskoristila energija koja
je pohranjena u mastima, ovjeku su potrebni hormonski mehanizmi
za oslobaanje. Taj proces (koji trai i odreenu tjelesnu aktivnost
..:: Prekomjerna tjelesna teina ::..
da bi se pokrenuo) traje neto due nego to to zahtijevaju hitne
potrebe mozga. Prednji dio mozga dobiva energiju ili od "hidroelek-
triciteta" ili od eera u krvotoku. Njegove funkcionalne potrebe za
hidroelektricitetom su hitnije - ne samo potreba za stvaranjem ener-
gije iz vode, ve i potreba za njenim transportom tokovima mikro-
skopskih struja koji ovisi o veoj koliini vode.
Tako se osjeti gladi i ei istovremeno javljaju da bi ukazali
na potrebe mozga. Mi ne razlikujemo osjet ei i pretpostavljamo
da su "oba indikatora" potreba za jelom. Mi jedemo hranu ak i
onda kada tijelo treba vodu. Spomenuti ljudi koji su izgubili na
teini uzimanjem vode prije jela uspjeli su razdvojiti ta dva osjeta.
Oni se nisu prejedali da bi zadovoljili potrebu za unosom vode.
Razlozi prejedanja
Ljudski moza tjelesne te- k ini priblino pedeseti dio ukupne
ine. Tvrdi se da se u njemu nalazi oko devet bilijuna ivanih
sta % nica (kompjuterskih ipova). Modane stanice sadre 85
vode. Dvadeset posto na raspolaganje moz- krvotoka je stavljeno
gu. To znai da je mozgu omogueno da iz krvi probere i izdvoji
ono to mu je potrebno za normalan rad. Mozak je jedini dio tijela
koji je neprestano aktivan. On obrauje sve informacije iz raznih
dijelova tijela, kao i one koje u njega ulaze za vrijeme dnevnog
izlaganja tjelesnom, drutvenom i elektromagnetskom okoliu.
Da bi obradio sve te ulazne informacije i potaknuo sve dijelove
tijela na usklaen odgovor, mozak troi ogromnu koliinu energije.
Istovremeno, on troi energiju na izradu primarnih sastojaka i razli-
itih modanih kemijskih glasnika (neurotransmitera) koji se stva-
raju u modanim stanicama i moraju transportirati do ivanih
zavretaka, ma gdje oni bili. Taj transportni sustav koristi ogromnu
koliinu energije. Ova visoka potronja energije u mozgu glavni je
razlog zato on prima otprilike 20% krvi iz optoka.
Stanice mozga skladite energiju u dva glavna oblika: ATP i
GTP priuvama - nalik gomilama ugljena i koksa pored termo-
elektrana. Neka djelovanja obavljaju se zahvaljujui energiji iz
zaliha ATP-a smjetenih u raznim dijelovima stanice, uglavnom
unutar membrane. Stanina membrana je mjesto ulaza informacije
i poetka djelovanja. U svakoj stanici postoji sustav tednje ener-
gije. Ne dodjeljuje se svim podraajima energija iz zaliha ATP
kako bi bili zabiljeeni i izazvali odgovor.
Postoji prag koji neke "ulazne informacije" moraju prijei da
bi se energija oslobodila. Mozak obavlja proraune i zakljuuje
to je vano, a to ne zasluuje troenje energije. Kad su rezerve
ATP-a male, mnogi podraaji ne izazivaju odgovor. Ta niska
razina zaliha ATP-a u nekim modanim stanicama koje su previe
aktivne odrazit e se kao stanje umora u funkcijama koje nadziru
te modane stanice. Potpuno isti proces dogaa se i sa zalihama
GTP-a. Kod nekih hitnih potreba, dio energije iz zaliha GTP-a
moe biti preusmjeren lihama ATP-a u odr- kako bi pomogao za
avanju nekih od najvanijih funkcija koje bi inae trpjele od
nedostatka lokalne energije.
ini se da skladitenje energije u energetskim zalihama moz-
ga u velikoj mjeri ovisi o dostupnosti eera. Mozak neprestano
izvlai eer iz krvi da bi popunio zalihe ATP-a i GTP-a. Nedav-
no je otkriveno da je ljudsko tijelo u stanju stvarati hidroelektri-
nu energiju kada voda, sama od sebe, prolazi kroz staninu
membranu i ukljuuje neke posebne pumpe koje stvaraju energiju
- vrlo nalik stvaranju hidroelektrine energije kada se na velikoj
rijeci otvori brana. Tako mozak koristi dva mehanizma za zado-
voljavanje svojih energetskih potreba.
Prvi, iz metabolizma hrane i stvaranja eera; drugi, iz opskr-
be vodom i stvaranjem hidroelektrine energije. Sada se ini da
mozak u velikoj mjeri ovisi o stvaranju energije "hidroelektri-
nim" putem, posebno njegov transportni sustav u ivcima koji
vode u sve dijelove tijela.
Da bi zadovoljilo potrebe mozga, ljudsko je tijelo razvilo vrlo
osjetljiv sustav za odravanje uravnoteene razine eera u krvi.
Ono to ini na dva naina. Prvo, poticanjem unosa bjelanevina
i hrane s puno kroba, koje potom pretvara u eer, pored eera
u hrani; drugo, pretvaranjem u eer dijela ugljikohidrata i
bjelanevina pohranjenih u tjelesnim zalihama. Ovaj posljednji
mehanizam zove se "glukoneogeneza". To znai ponovno stva-
ranje eera iz drugih materijala. Ovo ponovno stvaranje eera
za potrebe mozga dogaa se u jetri. Ovisnost veine modanih
funkcija o energiji iz eera dovela je do povezivanja slatkog
okusa s osjeajem sitosti ili ugode. Uspostavila je odreeni sus-
tav uputa za koordinaciju funkcija drugih organa, posebno jetre,
kada je jezik podraen slatkim okusom. Kad nema dovoljno
eera u krvi, jetra ga poinje stvarati i neprekidno poveava
razinu eera u krvi njegovim dodavanjem. Na poetku ona
razgrauje tjelesni krob, zatim bjelanevine i male koliine
masti. Razgradnja masti je vrlo spor proces.
Potrebno je da tijelo neko vrijeme bude bez hrane da bi se uspo-
stavio intenzivniji metabolizam masti. Bjelanevine su dostupnije
i lake se razgrauju nego masti. Naslage masti nastale su spaja-
njem mnogih komadia pojedinanih "masnih kiselina". Pojedi-
nane masne kiseline su te koje se razgrauju zbog svoje energet-
ske vrijednosti. Svaki gram masti daje devet kalorija energije. Sva-
ki gram bjelanevina ili eera daje samo etiri kalorije energije.
To je razlog zato je osoba daleko manje gladna kada se metabo-
lizira mast.
Kod djece su naslage sala smee boje i jako su prokrvljene. U
smeem salu mast se izravno razgrauje i stvara se toplina. U kasni-
jim godinama ivota, naslage masti su slabije prokrvljene i manje su
dostupne enzimima koji mobiliziraju masne kiseline radi njihove
pretvorbe u jetri i miiima. Kad su miii neaktivni, puno ih je lake
"napasti", i njihove bjelanevine se tada razgrauju radi dobivanja
eera. Ali ako se miii koriste, oni poinju razgraivati dio masti
pohranjene u njima kao jedan od izvora energije za rad i odravanje
ili poveanje svoje mase. Da bi to postigli, oni poinju aktivirati
enzim za razbijanje masti koji se zove "hormonski regulirana lipa-
za". U vedskoj je ponavljanim krvnim testovima dokazano da se taj
hormon aktivira nakon sat vremena etnje i da svoju sposobnost
razgradnje masti zadrava 12 sati. Jednom kad miii ponu koristiti
mast, mozgu e biti dostupno vie eera za njegove potrebe.
Kod uestalih etnji, aktivnost enzima koji razgrauju mast po-
staje puno izraenija. Zato bi u program svake dijete trebalo uklju-
iti i upotrebu miia, da bi ta dijeta trajno, prvenstveno i izravno
fizioloki djelovala na razgradnju masti. Ovaj enzim u krvotoku
takoer e oistiti stjenke svih krvnih ila od masnih naslaga. Taj
fizioloki odgovor tijela na etnje bio je ono to je preokrenulo
zdravstvenu situaciju g. Johna Foxa. Poveani unos vode dao mu je
energiju i izdrljivost, a etanje je potaknulo aktivnost enzima koji
su proistili njegove arterije.
Uredski posao i rad za pisaim stolom u naem suvremenom
nainu ivota samo su kulturna promjena. Tjelesna fiziologija se
jo nije dovoljno promijenila da bi se prilagodila toj funkcionalno
nenormalnoj upotrebi ljudskog tijela. Ljudsko tijelo jo uvijek
treba miinu aktivnost da bi odralo svoje normalne funkcije.
Ako tijelo normalno funkcionira, znat e kada i koliko treba jesti
a da se ne taloe masti. Svaki dio tijela koristit e svoj dio unese-
ne energije za djelotvoran i dobro usklaen rad. To je ono emu je
namijenjen.
Meutim, ako se vie koristi mozak (za vrijeme stresa), a tijelo
se ne koristi u jednakoj mjeri da bi opskrbilo mozak eerom koji
mu je potreban, manje disciplinirane osobe prepustit e se eim i
obilnijim obrocima. Stvari postaju jo gore ako osoba ne prepozna-
je druge signale ei u svom tijelu, kad mu je voda potrebna zbog
opskrbe energijom, i umjesto da pije istu vodu konzumira jo vie
hrane. Pod stresom tijelo postaje dehidrirano. Razlog zbog kojeg
teimo gomilanju kilograma lei u jednostavnoj injenici: jedemo
da bismo opskrbili mozak za njegov neprekidni rad 24 sata dnevno.
Meutim, samo oko 20% pojedene hrane stigne do mozga. Ostatak
e se postupno gomilati u vidu zaliha ako miii svojom aktivnou
ne iskoriste dio koji im je namijenjen. S vodom kao izvorom ener-
gije, to gomilanje se ne dogaa. Suvina voda izbacuje se u obliku
mokrae.
Dijetalni napici mogu uzrokovati debljanje
Primijetio sam da dijetalni napici (pod napicima mislim na
sve vrste umjetnih, slatkih bezalkoholnih pia, bez obzira na nji-
hov komercijalni naziv), iako sadre zanemarivu koliinu kalori-
ja, mogu dovesti do toga da se ljudi koji ih koriste kako bi
kontrolirali svoju teinu dodatno udebljaju. U tome se istie jedna
osoba: mladi u svojim dvadesetima, visok oko 165 cm. Kao i
veina studenata na koledu, obiavao je piti obine napitke dok
je bio pod neprestanim pritiskom studiranja. Do diplome je ve
skupio viak kilograma.
Nakon to je diplomirao, poeo je piti osam limenki dijetalnih
napitaka dnevno ne bi li smravio. Za oko dvije godine dobio je
jo barem 15 kilograma. Bio je okrugao kao lopta. Poeo je ote-
ano hodati, i inilo se da se mora zaljuljati u bokovima da bi
napravio svaki korak. Pio je svoje napitke i za vrijeme obroka i
jeo je vie nego to je njegovom tijelu bilo potrebno. On i dalje
pije svoje napitke - izgleda da je postao o njima ovisan - i, unato
svim drugim naporima, i dalje je predebeo.
Ovaj paradoks u naem shvaanju odnosa izmeu uzimanja
zaslaivaa koji izravno ne poveavaju koliinu kalorija unesenih
u tijelo i debljanje zahtijeva objanjenje. To to u vam iznijeti
rezultat je mog istraivanja ove enigme. Ima mnogo takvih ljudi
koji pribjegavaju konzumiranju dijetalnih napitaka i, umjesto da
smrave, poinju se debljati. Moi ete proitati i svjedoenje
Donne Gutkowski koja je godinama pila samo napitke i neprekid-
no se debljala, unato svim moguim naporima da skine viak
kilograma.
U Americi je 1850. godine potronja tih napitaka po osobi iz-
nosila oko 360 grama godinje. U kasnim 80-im 20. stoljea, pro-
sjena potronja po osobi bila je vea od 500 limenki od 3,3 dl.
Godinji izvjetaj industrije napitaka za 1994. pokazuje da je
potronja napitaka po glavi stanovnika 186 litara godinje. Od te
koliine, 28,2% otpada na razne dijetalne napitke. Potronja dije-
talnih napitaka poinje opadati. Osamdeset i etiri posto od svih
potroenih napitaka otpada na dvije kompanije (Coca-Cola 48,2%
i Pepsi-Cola 35,9%). Od tih 84% udjela u tritu i raznih vrsta
pia koje proizvode, samo 5,5% su dijetalni napici bez kofeina.
Ove brojke ukazuju na to da ogroman broj ljudi pije napitke s
dodatkom kofeina, od ega 22% otpada na dijetalne napitka.
Anketa u internatu Sveuilita u Pensilvaniji pokazala je da su
neki studenti pili po 14 limenki tih napitaka dnevno. Jedna djevojka
popila je 37 "Kola" u dva dana. Mnogi su priznali da bez tih napi-
taka ne bi mogli ivjeti. Ako im se oni uskrate, te osobe poinju
pokazivati simptome apstinencijske krize, vrlo sline onima kod
ovisnika o drugim sredstvima. Magazin Boys Life proveo je anketu
meu svojim itateljima i otkrio da njih osam posto dnevno popije
osam ili vie limenki ovih napitaka. Uprava jednog izviakog
kluba prikupila je vie od 200.000 praznih limenki za reciklau.
Udruenje proizvoaa bezalkoholnih pia pratilo je upotrebu tih
napitaka u amerikim bolnicama i otkrilo da se u 85% njih pacijen-
tima uz obrok posluuju i napici. Istraivanja su pokazala da kofein
izaziva ovisnost. Mediji su, kako bi umirili industriju napitaka koja
troi enormne svote novca na reklamiranje svojih proizvoda, izmis-
lili manje dojmljivu rije za objavu ove vijesti. Oni to zovu "kofe-
inska ovisnost".
Kada drutvo ohrabruje konzumiranje napitaka, logino je
pretpostaviti da ta umjetna pia mogu podmiriti tjelesne potrebe
za vodom. Pretpostavlja se, samo zato to ta pia sadre vodu, da
e tijelo biti na odgovarajui nain opskrbljeno. Ta pretpostavka
je netona. Ovo masovno poveanje potronje napitaka koji naj-
ee sadre kofein stvara podlogu za mnoge zdravstvene pro-
bleme u naem drutvu. Kriva pretpostavka da su sve tekuine
isto to i voda, u smislu potreba ljudskog tijela za vodom, glavni
je uzrok mnogih bolesti kod ljudi i esto je povezana s poetnim
dobivanjem vika kilograma. Da bismo shvatili ovu tvrdnju, mo-
ramo razumjeti neke osnovne principe anatomije i fiziologije
mozga koji reguliraju unos jela i pia.
Zabluda da sva umjetna pia mogu zadovoljiti dnevne potrebe
tijela za vodom odgovorna je, vie od bilo kojeg drugog uzroka,
za neke od bolesti koje sreemo. Teko izoblienje tijela zbog
nagomilavanja masti prvi je korak u propadanju ljudskog tijela, i
po mom miljenju posljedica je krivog izbora u nainu uzimanja
tekuine. Neki od tih napitaka tetniji su od ostalih.
Kofein, jedan od glavnih sastojaka veine napitaka, je dro-
ga. Zbog svog izravnog djelovanja na mozak ima svojstvo
izazivanja ovisnosti. Takoer djeluje na bubrege i uzrokuje
pojaano stvaranje mokrae. Kofein ima diuretika svojstva.
On je fizioloki uzronik dehidracije. To je svojstvo glavni
razlog zato su ljudi prisiljeni piti toliko limenki napitaka sva-
koga dana, a da nikada ne osjete zadovoljenje. Voda ne ostaje
u tijelu dovoljno dugo. Istovremeno, mnoge ljude zbunjuje
njihov osjet potrebe za vodom - mislei da su popili dovoljno
"vode" koja je u napitku, pretpostavljaju da su gladni i poinju
jesti vie od svojih tjelesnih potreba. Zato e dehidracija koju
su uzrokovali napici s kofeinom s vremenom dovesti do postu-
pnog debljanja zbog prejedanja koje je izravna posljedica brkanja
osjeta gladi i ei.
Kofein ima osobinu da razbuuje i potie aktivnost. On stimu-
lira mozak i tijelo ak i kad je ovjek iscrpljen! Izgleda da kofein
sniava prag kontrole zaliha ATP-a. Priuvni ATP koristi se za
neke funkcije koje ga inae ne bi mogle koristiti kad bi postojala
utvrena razina zaliha.
Kad napici sadre eer, barem neke od potreba mozga za e-
erom mogu biti zadovoljene. Ako kofein oslobodi ATP da bi se
pojaao uinak, barem e pratei eer dopuniti dio izgubljenog
ATP-a, iako je konani rezultat poveano troenje ATP-a od stra-
ne mozga.
Ranih 80-ih u industriju napitaka uveden je nov proizvod -
umjetni zaslaiva razliit od saharina. Zove se aspartam. Aspar-
tam je 180 puta slai od eera, a ne oslobaa nikakve kalorije.
Danas je u irokoj upotrebi jer ga je Uprava za hranu i lijekove
(Food and Drug Administration, FDA) proglasila sigurnom zam-
jenom za eer. Za vrlo kratko vrijeme, postao je dijelom vie od
5000 recepata.
U crijevnom traktu se aspartam pretvara u dvije podraujue
neurotransmiterske aminokiseline: aspartat i fenilalanin, kao i u
metilni alkohol/formaldehid - drveni alkohol. Tvrdi se da jetra
ini metilni alkohol neotrovnim. Osobno mislim da je ova izjava
dana kako bi se odbacile glasne primjedbe zbog komercijalizacije
umjetnog "prehrambenog" proizvoda koji ima poznati toksini
proizvod razgradnje.
Ako kofein pretvara ATP u AMP, "pepeo" potroene energije,
aspartat pretvara energetske zalihe GTP u GMP. I AMP i GMP su
iskoriteno gorivo; oni izazivaju e i glad kako bi dolo do pu-
njenja potroenih zaliha energije u modanim stanicama. Tako
dijetalni napici uzrokuju neselektivno preveliko koritenje zaliha
energije u stanicama mozga.
Pouzdano je utvrena znanstvena injenica da potroeno gorivo
(AMP) uzrokuje glad. Kofein uzrokuje ovisnost, a ljude koji ga
redovito piju trebalo bi smatrati "kolaholiarima". Iz ovoga slijedi
da dijetalni napici s kofeinom kod osoba koje se malo kreu moraju
uzrokovali debljanje; oni izravno potiu poveani unos hrane zato
to je mozak prisiljen iscrpljivati svoje energetske zalihe. Treba
imati na umu da e mozak iskoristiti samo dio energetske vrijed-
nosti pojedene hrane. Ostatak dobivene energije bit e pohranjen u
obliku masti ako ju ne potroi miina aktivnost. Ovo debljanje je
jedna od brojnih posljedica konzumiranja dijetalnih napitaka.
Vaan refleks koji se javlja je reakcija mozga na sladak okus.
Struan naziv za to je "modani fazni odgovor". Stvara se uvjeto-
vani refleks kao posljedica dugog iskustva sa slatkim okusom koji
je povezan s unosom nove energije u tijelo. Kada slatki okus
podrai jezik, mozak programira jetru da se pripremi za prihvat
nove energije - eera. J etra tada prestaje s proizvodnjom eera
iz zaliha bjelanevina i ugljikohidrata i umjesto toga poinje na-
kupljati metabolika goriva koja krue krvlju. Kao to su dokazali
Michael G. Tardoff, Mark I. Friedman i drugi znanstvenici, mo-
dani fazni odgovor mijenja metaboliku aktivnost u korist pove-
avanja zaliha hranjivih tvari; troi se gorivo raspoloivo za
pretvorbu, to dovodi do otvaranja apetita.
Ako je ono to izaziva odgovor mozga zaista eer, jetra e na
pravi nain obraditi ono to je ulo u tijelo. Ali ako slatki okus
nije popraen hranjivim tvarima, posljedica e biti elja za hra-
nom. J etra je ta koja stvara signal i elju za hranom. to vie slat-
kog okusa bez prateih kalorija podraava okusne pupoljke, to e
jaa biti potreba za jelom - prejedanjem.
Uinak modanog faznog odgovora na slatki okus jasno je do-
kazan na pokusima sa ivotinjama kojima je davan saharin. Neko-
liko znanstvenika je, koristei aspartam, dokazalo postojanje sline
potrebe za prejedanjem kod ljudi. Blundell i Hill su pokazali da
zaslaivai bez kalorija - aspartam u otopini - pojaavaju apetit i
kratkorono poveavaju unos hrane. U njihovom izvjetaju stoji:
"Nakon uzimanja aspartama, dobrovoljci su i dalje osjeali glad, za
razliku od onoga to su osjeali nakon glukoze. Ta preostala glad je
funkcionalna, ona vodi poveanom unosu hrane."
Tardoff i Friedman su pokazali da ova potreba za poveanim
unosom hrane nakon umjetnih zaslaivaa moe trajati do 90
minuta nakon uzimanja slatkog pia; ak i kada svi krvni testovi
pokazuju normalne vrijednosti. Oni su dokazali da su pokusne
ivotinje konzumirale vie hrane od kontrolne skupine ak i kada
razina inzulina u krvi, ije se visoke vrijednosti smatraju uzrokom
gladi, padne na normalnu razinu. To znai da "mozak" nakon
stimulacije receptora za okus eera, a bez unoenja eera u
organizam, dugo zadrava nagon za jelom. Slatki okus e natjerati
mozak da programira jetru da stvara zalihe umjesto da ih koristi.
Ukratko, taj fizioloki odgovor na zaslaivae koje ne prati
odgovarajui unos kalorija, za koje je tijelo primilo informaciju
da su dole, prisilit e ovjeka da to ispravi konzumacijom hrane.
To je jo jedan fizioloki razlog zato ljudi koji konzumiraju dije-
talne napitke da bi smanjili teinu mogu trpjeti posljedice para-
doksalnog odgovora njihovih tijela na ponavljanu stimulaciju
okusnih pupoljaka zamjenama za eer.
Kad se kofein i aspartam unesu u tijelo, oni e nametnuti svo-
je stimulativno djelovanje fiziologiji stanica mozga, jetre, bubre-
ga, guterae, lijezda s unutarnjim izluivanjem, i tako dalje.
Aspartam se pretvara u fenilalanin i aspartat. Oba imaju izravno
stimulativno djelovanje na mozak. Udrueno djelovanje kofeina i
apartama e vrlo brzo uspostaviti novi nain rada mozga samo
zato to su neprekidno dostupni u veim koliinama od onih tvari
koje bi inae odravale uravnoteenu fiziologiju.
Veina neurotransmitera su sekundarni proizvodi neke ami-
nokiseline. Meutim, aspartat je jedna od dvije jedinstvene ami-
nokiseline koje se ne moraju pretvoriti u sekundarni proizvod da
bi djelovale na mozak i izazvale posljedice. Postoje toke prijema
(receptori) za te dvije stimulativne aminokiseline (aspartat i glu-
tamat) na odreenim ivanim stanicama koje imaju drastian
utjecaj na tjelesnu fiziologiju.
Upotreba umjetnih zaslaivaa zbog njihove lane stimulacije
"ivanih zavretaka" koji biljee ulaz "energetskih" zaliha u
tijelo ima tee posljedice nego to je to jednostavno poveanje
tjelesne teine. Te kemikalije neprestano usmjeravaju fiziologiju
tijela u pravcu kojeg odreuje ivani sustav kojeg one stimulira-
ju. Njihova upotreba bez detaljnog razumijevanja njihovog dugo-
ronog uinka u tijelu, samo zato to izmeu ostalog stimuliraju
okusne pupoljke, kratkovidna je. Moje razumijevanje mikrofizio-
logije unutar stanica navodi me na zabrinutost pri pomisli na
rutinsku upotrebu ovih aminokiselina. Zabrinjava me ishod dugo-
trajne stimulacije ivanog i ljezdanog sustava u mozgu pomou
ovih kemijskih zaslaivaa. Oni su prirodno predvieni za druge
vane, ali uravnoteene uloge u tijelu.
Istraivanja su pokazala da su receptori za aspartat u velikom
broju prisutni na nekim ivanim formacijama iji proizvodi ta-
koer stimuliraju spolne organe i grudi. Stalna stimulacija lijez-
da u grudima bez drugih faktora povezanih sa trudnoom lako bi
mogla biti povezana s poveanjem postotka raka dojke kod ena.
U tome bi veliku ulogu mogao imati hormon prolaktin. J edna od
slabije prouenih komplikacija povezanih s unosom aspartama je
to to on moda olakava stvaranje raka na mozgu. Kad je davan
takorima, aspartam je bio povezan s nastankom modanih tumo-
ra kod pokusnih ivotinja.
Kao analogiju, zamislite malu jedrilicu koja plovi od jedne
luke do druge i mora stii do svog odredita prije mraka, a smjer
vjetra nije savren. Ako se mornar, umjesto strogog pridravanja
pravila jedrenja, prepusti zadovoljstvu i uzbuenju brzog jedrenja
niz vjetar, on e napustiti svoj cilj i doploviti do drugih, potpuno
nepoznatih obala, i to po mraku. Vrlo je vjerojatno da on i njego-
va jedrilica nee preivjeti putovanje.
Na svom ivotnom putovanju, ljudsko tijelo je nalik jedrilici.
Ako um odustane od svog cilja i zaboravi na ustroj tijela, i pre-
pusti se pretjeranoj stimulaciji nepca umjetnim i nereprezentativ-
nim proizvodima (kao to su zaini), dugorono gledano, tjelesni
kemijski procesi se moda nee biti u stanju nositi s neprestanim
lanim informacijama, a da ne pretrpe tetu.
Primitivno je i pojednostavljeno misliti da ovjek lako moe
zamijeniti vodu svakakvim kemikalijama koje ugaaju nepcu i
tim tekuinama zamijeniti prirodnu i istu vodu koja treba
ljudskom tijelu. Neke od tih kemikalija - kofein, aspartam, saha-
rin i alkohol - svojim neprekidnim neuravnoteenim djelova-
njem na mozak, besciljno - jednostrano - programiraju tjelesnu
kemiju na nain koji je u suprotnosti s prirodnim ustrojem tijela.
Vrlo slino jedrilici u mraku koja e se nasukati na nepoznatoj
obali ako se mornar prepusti zadovoljstvima i uicima brzog
jedrenja umjesto da se dri pravila sigurne plovidbe, i unoenje
pogrenih tekuina utjecat e na ivot svakoga tko ih neprekidno
konzumira.
Kao to je dosad objanjeno, ljudsko tijelo ima velik broj raz-
nih indikatora nedostatka vode. U tim trenucima, njemu treba
jedino voda. Kao to je objanjeno, stvari e se zakomplicirati
ukoliko svom tijelu redovito dajemo umjetne napitke s pojaiva-
ima okusa kao potpunu zamjenu za vodu koja je tijelu potrebna.
Trebali bismo se sjetiti da je kofein slian drogama koje iza-
zivaju ovisnost, samo to je njegova upotreba postala "legalna".
Djeca su posebno osjetljiva na svojstvo kofeina da izaziva ovis-
nost. Stimuliranje tijela u ranom razdoblju ivota napicima s ke-
mikalijama za pojaavanje okusa kod neke djece moe
programirati ula tako da e oni posegnuti za teim drogama kada
uu u kolsku dob.
Zato bi dugotrajnu i neprekidnu upotrebu napitaka openito, a
posebno dijetalnih napitaka, trebalo smatrati odgovornom za neke
od ozbiljnijih zdravstvenih problema naeg drutva. Izoblienje
tijela kao posljedica prekomjernih naslaga masti prvi je korak u
tom pravcu. Neka bi umjetna pia mladi ljudi trebali koristiti
umjereno, a moda ih i uope ne bi trebali koristiti, ako je cilj
roditelja prava prehrana za budue zdravlje djeteta.
Dr. Marcia Gutkowski je savjetnik za prehranu. Nakon to je
proitala moju knjigu, nagovorila je svoju ker Donnu da pone
mijenjati svoje navike u vezi unosa tekuine. Rezultat je zapanjio
i majku i ker. Slijedi Donnina pria.
25. t r avnj a 1994.
moj a maj ka me zamol i l a da vampi emi
i spr i amvamo svomnedavnomuspj ehu u smanj enj u
t ei ne. Znamda bi h mogl a smr avi t i j o puno
br e kad bi h se dr al a vae f or mul e i
kont r ol i r al a svoj apet i t , t e poel a r edovno
vj ebat i . I pak, sama i nj eni ca da samse uspj el a
nat j er at i da pr est anempi t i 6 do 8 l i menki
Mount ai n Dewa dnevno ve j e udo.
U zadnj i h devet mj eseci do godi nu dana,
uspj el a samse r i j ei t i 16 suvi ni h ki l ogr ama
" pr t l j age" . Mogu nosi t i odj eu za koj u sam
mi sl i l a da ni kada vi e nee st at i na moj e
t i j el o. Takoer , t ek t o ni samdosegnul a zadanu
t ei nu za moj e pr edst oj ee vj enanj e. ak j e i
moj zar uni k mor ao pr i znat i da i zgl edampuno
bol j e nego pr i j e pet godi na, kad smo se
upoznal i .
Momuspj ehu dopr i ni j el o j e t o t o sam
svakodnevno pi l a 15 gr vode po ki l ogr amu
t j el esne t ei ne. Gdj e god i dem, voda i de sa
mnom. Na posao, u kupovi nu, ak i na moj e duge
sedmosatne vonje automobilom. (Zbog toga se
moram esto zaustavljati, ali vrijedno je
truda). Ponekad se poastim mineralnom vodom ili
pivom prilikom izlazaka, ali obino popijem
svoju normu vode tijekom dana.
J o jedna zanimljiva stvar koju sam
primijetila je da nakon to popijem svu vodu,
vie ne osjeam apsolutno nikakvu potrebu za
piem. Takoer sam otkrila da vie nisam edna i
da treba proi neko vrijeme prije nego to mogu
piti neko drugo pie, bio to sok, mlijeko, pivo,
mineralna voda, itd.
S nestrpljenjem oekujem 1. listopada, dan
svog vjenanja, kad u proi kroz crkvu
izgledajui bolje nego ikad u posljednjih 15
godina, otkad sam maturirala. Takoer e biti
lijepo upisati svoju teinu na novu vozaku
dozvolu, i po prvi put u ivotu neu je se
morati stidjeti.
Hvala vam to ste me smanjili!!!!
Donna M. Gutkowski
Sada je veljaa 1995. Donna je sretno udana. Do svog vjena-
nja u listopadu 1994. smravila je vie od 18 kg.
Gubitak teine ovim znanstveno utemeljenim nainom bit e
trajan, dok se kod suzdravanja od jela, ak i ako se neto teine
izgubi, ona ubrzo ponovno vrati. to je jo gore, ovjeka nepre-
stano progoni lana potreba da ogranii konzumiranje ove ili one
hrane, posebno ako se radi o hrani koja sadri kolesterol, ije je
izbjegavanje danas u modi. Nemojte se zaprepastiti. Suprotno
dananjim trendovima izbacivanja jaja iz svakodnevne prehrane,
ja jedem onoliko jaja koliko mi se jede - bez ikakvih ogranienja;
jaja imaju dobro uravnoteen sastav bjelanevina. Osim toga,
jasno mi je da je preveliko stvaranje kolesterola u tijelu povezano
s dugotrajnom dehidracijom.
Pismo Priscille Preston dalje objanjava odnos dehidracije,
ne samo s gubitkom kilograma, ve i s astmom, koja je opasniji
problem i tema sljedeeg poglavlja. Pokuavajui sprijeiti astmu,
uspjela je izgubiti 16 kg. J o jedna vana stvar u njenom pismu
je uloga soli u sprjeavanju bolesti. Sol je vana za tijelo. Osjet-
ni receptori za sol na jeziku, kad su snano podraeni, smiruju
tjelesnu uznemirenost i prekidaju njegovu paninu potrebu za
vodom. Kad je sol dostupna, tijelo je barem sigurno da e na
raspolaganju imati djelotvoran sustav za filtraciju vode za hitnu
opskrbu vanih stanica. Vie o soli moi ete proitati u 12.
poglavlju.
Molim vas da imate na umu da su ovo istinite ivotne prie.
To nisu "anegdote". Nije nam potrebna statistika da bismo uvjerili
ljude u djelotvornost vode kada tijelo pokazuje hitnu potrebu za
njom. ija je pogreka to to su lokalni vapaji ljudskog tijela za
vodom i njegovi naini prilagoavanja dehidraciji smatrani bole-
stima? Postoji li bilo kakav opravdani razlog zato bismo se, kod
procjene prirodnih naina lijeenja, morali drati metodologije i
mjerila farmaceutske industrije, koji su i napravljeni da bi sluili
njoj samoj. Pogrene su pretpostavke dosad ve uzrokovale toliko
boli i agonije ljudima ija su tijela samo vapila za vodom.

Pr i sci l l a D. Pr est on, APR
31. l i st opada 1994.
Svi ma na koj e se odnosi :
Zami sl i t e da mor at e spavat i uspr avl j eni h l ea
t i j ekomgot ovo i t ave j edne godi ne, bor ei se za
svaki dah i t r pei bezbr oj ne napade ast me i
pani ke svake noi ! Do pr i j e pet mj eseci , j a sam
bi l a u t akvomst anj u! Dana 27. ouj ka 1993.
smj et ena samu bol ni cu s ozbi l j ni mnapadom
ast me i t eki mbr onhi t i som! Pl i novi u moj oj kr vi
i mal i su vr i j ednost i opasne po i vot ( 40) !
Nakon ot put anj a i z bol ni ce l i j eena sam
vel i ki mdozama t heophyl l i na i pr edni sona.
St r ahovi t o samse udebl j al a, a zbog l i j ekova sam
post al a r azdr al j i va i dezor i j ent i r ana. Zai st a
sami zgubi l a el j u za i vot om! Tad mi j e j edan
di vni pr i j at el j dao r ekl amni l i st i za knj i gu
dr . Bat manghel i dj a Vae tijelo vapi za vodom'.
Br zo samdokt or u posl al a pi smo i ek, s mol bom
da mi t o pr i j e poal j e knj i gu! Na moj e vel i ko
i znenaenj e, on me osobno nazvao t el ef onomi
poeo mi pomagat i savj et i ma da pr est anempi t i
l i j ekove, koj i ni su bi l i odgovar aj ui za moj e
st anj e u t omt r enut ku, i zat r ai o j e od mene da
pi j embar emt r i l i t r e vode dnevno i uzi mammal e
kol i i ne sol i ! Takoer mi j e pr epor ui o da eem
po zat vor enomopi ng- cent r u pet naest ak mi nut a
dnevno. Sad mogu hodat i 30 mi nut a dnevno, a
di em100%bol j e!
Od danas, 31. l i st opada 1994. , ne uzi mamvi e
ni kakve l i j ekove pr ot i v ast me! Ni samkor i st i l a
i nhal at or i l i bi l o kakve l i j ekove ve vi e od
pet mj eseci ! Kad ponemot eano di sat i , popi j em
au vode i uzmemmal o sol i i odmah mi j e bol j e!
I znate to jo? O ove divne voe i etnji
izgubila sam 17 kilograma. Vratila sam se na
svoju eljenu teinu, izgledam mlae i opet
zraim zdravljem!
Post oj e mi l i j uni Amer i kanaca koj i ma j e
pot r ebno pr eni j et i ovu por uku. Oni bol uj u od
AI DS- a, ast me, ar t r i t i sa, si ndr oma kr oni nog
umor a i t d. Svat ko t ko i vi u Amer i ci mogao bi
i mat i kor i st i od i t anj a knj i ge dr .
Bat manghe1i dj a!
I skreno vaa,
Pr i sci l l a Pr est on

9

ASTMA I ALERGIJE
Procjenjuje se da 12 milijuna djece boluje od astme, a nekoliko
tisua njih umire svake godine. Proglasimo kraj astme u roku od
pet godina. Spasimo djecu koja neprekidno strahuju od guenja
samo zato to ne znaju da im je potrebna voda!
Astma i alergije ukazuju na to da je tijelo pribjeglo poveanoj
proizvodnji neurotransmitera histamina, senzornog regulatora
metabolizma vode i njene raspodjele u tijelu.
Poznato je da astmatiari imaju poveanu koliinu histamina
u tkivu plua, i da je histamin taj koji regulira kontrakciju miia
bronha. Budui da su plua jedno od mjesta gubitka vode ispara-
vanjem, stezanje bronhija uzrokovano histaminom smanjuje ispa-
ravanje vode tijekom disanja - jednostavan prirodni proces za
ouvanje vode u tijelu.
Histamin je tvar koja je, osim uloge u regulaciji vode, zaduena
za rad tjelesnog sustava obrane protiv bakterija, virusa i stranih
tvari (kemikalija i bjelanevina). Pri normalnoj razini sadraja vode
u tijelu, ova se djelovanja odvijaju na neprimjetnoj i umjerenoj
razini. Kada tijelo dehidrira do te mjere da histaminska aktivnost u
..:: Astma i alergije ::..
regulaciji vode postane prenaglaena, imunuloki sustav koji aktivi-
ra stanice koje stvaraju histamin oslobodit e preveliku koliinu
ovog transmitera, koji se uva na zalihama zbog svojih drugih
funkcija.
Pokusima na ivotinjama dokazano je da e se stvaranje his-
tamina u stanicama koje imaju tu sposobnost smanjiti s povea-
njem dnevnog unosa vode. Oba ova stanja trebalo bi lijeiti
hitnim i odlunim poveanjem unosa vode. U prosjeku, do po-
boljanja stanja kod ovih bolesti dolazi nakon jednog do etiri
tjedna reguliranog unoenja vode.
Gospodin Peck, astmatiar od djetinjstva, koji je takoer po-
stao osjetljiv na svakojake "alergene", vie ne strepi od tih pro-
blema. I gospodin Paturis potvruje injenicu da su alergije nje-
go ve ene postale daleko podnoljivije. J ose Rivera, dr. med.,
go a dinama je bolovao od alergija i astme. Bio je jako alergian n
ma e. ke. Ustvari, nikada nije ulazio u kue ljudi koji imaju mak
in ir i se da o u dod je jednom dobio teak napad nakon to je doa
s makom osu dehi- . Zahvaljujui primjeni novih spoznaja o odn
dracije i suvinog stvaranja histamina u tijelu, u potpunosti se
oporavio od obje ove bolesti. Osim toga, on sada lijei astmatia-
re vodom i solju. Njegovo pismo donosim na sljedeoj stranici.
Ve ste vidjeli pismo Priscille Preston. Slijedi i pismo J oanie
Winfield. O ovim ljudima govorim zato to njihova pisma svje-
doe u prilog injenici da je poveani dnevni unos vode u stanju
potpuno izlijeiti astmu i alergije kod odraslih osoba, ak i ako su
godinama patili od ovih bolesti.
Oteano disanje naruavalo joj je sav uitak u etnji. Dogodilo
se da je jedan od mojih kolega iz "Zaklade za jednostavnost u
medicini" postao svjestan njenog problema. Na njegovu preporu-
ku da pije vie vode, odgovorila mu je da ju pije u obilnim kolii-
nama. Kad ju je upitao o kolikoj se koliini konkretno radi,
pokazalo se da pije puno soka od narane, i da njegov unos rau-
na kao unos vode. Objanjeno joj je da iako sok od narane sadri
vodu, ne moe se raunati s time da on moe podmiriti potrebe
tijela za istom i obinom vodom. Prihvatila je savjet da smanji
unos soka i povea unos vode. Za nekoliko dana njeno se disanje
popravilo. Kad smo se zadnji put uli, izgledalo je da vie ne
boluje od astme.
Nemojte zaboraviti, ako koncentrirana krv doe do plua, po-
kree se prirodni i automatski proces stvaranja histamina. Nje-
govo pretjerano oslobaanje potaknut e stezanje bronha. Ako
bolujete od astme ili alergija, poveajte dnevni unos vode. Nemoj-
te se prepijati mislei da ete ponititi tetu viemjesene ili vie-
godinje dehidracije, tako ete nekoliko dana piti ogromne koliine
vode. Potrebno je svakoga dana popiti normalnu koliinu - osam
do deset aa od 2,25 dl - dok se s vremenom ne postigne potpuno
zasienje tijela vodom.
Smanjite uzimanje soka od narane na jednu, najvie dvije a-
e dnevno. Naranin sok sadri puno kalija. Velike koliine kalija
u tijelu mogu potaknuti stvaranje histamina. Astmatiari bi ovo
trebali imati na umu.
Mary B. je jedna od slubenica u vladinom odjelu odgovornom
za zdravstveni sustav jednog velegrada. Niz godina patila je od
astme. Nije vie mogla uivati u svojim etnjama po parku. elio
bih objasniti jo jedno vano pitanje kod astme - ulogu soli. Kad
postoji manjak vode, tijelo poinje zadravati sol. Kod nekih ljudi
je mehanizam za regulaciju soli nedjelotvoran. Dodajte ovom fizio-
lokom problemu pogreno uenje o dijetama za mravljenje i o
dijetama bez soli koje su postale veliki trend u naem drutvu. Kod
nekih ljudi moe doi do nedostatka soli u tijelu, to e poeti iza-
zivati potpuno iste simptome kao nedostatak vode, kao na primjer
artritike bolove. Po mom miljenju, nedostatak soli je glavni fak-
tor koji doprinosi tekim napadima astme. elio bih s vama podije-
liti jednu vanu tajnu. Sol je prirodni antihistaminik. Ljudi koji
boluju od alergija trebali bi poveati unos soli kako bi sprijeili
suvino stvaranje histamina.

Von Ki el Fami l y Medi ci ne & Wel l ness Cent er
Li ber t y Squar e Medi cal Cent er
dr . J ose A. Ri ver a
Pr edava/ l an Savj et odavnog odbor a
Meunar odno udr uenj e za hol i st i ku medi ci nu
( I nt er nat i onal Feder at i on of Hol i st i c Medi ci ne)
Gl obal Heal t h Sol ut i ons
Dr agi dr . Bat manghel i dj
al j emVamovo pi smo u znak zahval nost i na
i nf or maci j i o povezanost i dehi dr aci j e i ast me
koj u st e nampr edst avi l i . Ako se sj eat e, poeo
sambol ovat i od ast me j o na kol edu i ot ad sam
i mao mnoge anaf i l akt i ke napade koj i su bi l i
opasni po i vot .
Zahval j uj ui i nf or maci j i koj u st e mi
pr eni j el i , uspi o samubl ai t i i i zl i j ei t i svoj u
ast mu unosomvode i sol i . Ve pr i bl i no godi nu i
pol dana ni sami mao napad ast me ni t i bi l o kakve
r eakci j e na al er gene na koj e samr ani j e bi o
osj et l j i v.
I nf or maci j a mi j e pomogl a da post anem
svj est an kada i u kol i koj mj er i t r ebampi t i vodu
i uzi mat i sol kako bi h odr ao svoj e t i j el o
hi dr i r ani m, i spr i j ei o ponovno j avl j anj e ast me.
Osi mt oga, bi o samu mogunost i obavi j est i t i
dr uge bol esni ke s r espi r at or ni mi al er gi j ski m
pr obl emi ma kako da na si gur an nai n poveaj u
unos vode i sol i , i na moj e ugodno i znenaenj e,
nj i hovo se st anj e dr ast i no pobol j al o.
Hval a Vamt o st e meni i dr ugi ml j udi ma
povr at i l i i vot ni dah pomou t ako j ednost avni h
st var i kao t o su voda i sol .
I skr eno Va,
J ose A. Ri ver a, dr . med.

18. sr panj a 1994.
pi emvamovo pi smo kako bi h vamse zahval i l a
na t ome t o st e ot kr i e o pot r ebama za vodom
podi j el i l i sa svoj i mi t at el j i ma. I zuzet no mi j e
pomogl o t o t o samposl ual a va savj et o unosu
vode.
Pr omj ene u momzdr avl j u bi l e su vr l o
uol j i ve. Ast ma j e bi l a moj naj vei zdr avst veni
pr obl em. Meut i m, ot kad sampoel a pi t i dovol j no
vode, u st anj u samnor mal no di sat i bez
kor i t enj a i kakvi h l i j ekova. Kakva pr omj ena u
momi vot u! Osj et i l a sami dr uga pobol j anj a,
kao t o j e meka koa i poveana ment al na
budnost .
Tako samsr et na t o sampr oi t al a vau
knj i gu, i vae savj et e prenosi mkome god mogu.
Hval a vamj o j ednomna vaoj pomoi .
I skreno,
J oani e Wi nf i el d
\
Voda je u pluima potrebna da bi odravala prolaze za zrak
vlanima i sprijeila njihovo isuivanje dok zrak ulazi i izlazi. Kod
dehidracije dolazi do luenja sluzi, koja titi zrane prolaze od
isuivanja. U poetnoj fazi astme, sluz se lui radi zatite tkiva. U
odreenom trenutku, velika koliina izluene sluzi zatvori kanale i
onemogui normalan prolaz zraka. Natrij je prirodno otapalo sluzi,
i u normalnim okolnostima lui se da bi sluz uinio "podatnom".
To je razlog zato je sluz slana kada ju osjetimo na jeziku.
Sol je potrebna za otapanje sluzi u pluima i njeno odravanje
u tekuem stanju, da bi ju bilo mogue izbaciti iz dinih kanala.
Kod dehidracije, i u vezi s mehanizmima za tednju vode, dolazi
do istovremenog pokretanja mehanizma za tednju soli. Dio tog
mehanizma je i prestanak stvaranja sluzi, kako se putem nje ne bi
gubila sol. Tijelo se mora osigurati da e i sol i voda biti dostupni,
prije nego to se bronhi prestanu stezati i sluz postane dovoljno
rijetka da se moe izbaciti. Posebno bi kod djece s fibrocistinim
pluima trebalo imati na umu vanost ovog odnosa soli i vode za
normalan razvoj i funkciju plua.
To je razlog zato se astma ge Preston i dr. Rivere popravila.
To je razlog zato astma nije "bolest" koja se "izlijei". Ona
predstavlja fizioloku prilagodbu tijela na dehidraciju i nedosta-
tak soli. Ponovno e se javiti svaki put kad se redovnom unosu
vode i soli ne poklanja dovoljno panje.
Prstohvat soli na jeziku nakon uzimanja vode zavarat e mo-
zak koji e pomisliti da je velika koliina soli dola u tijelo. Na-
kon toga e mozak poeti oputati bronhiole. Alkohol i kofein
doprinose ozbiljnim napadima astme. Ljudi koji su skloni astmi
trebali bi blago poveati svoj unos soli.
Kao to ste proitali u pismu koje mi je poslala dr. Christo-
pher, njezin je sin uzimao dvije vrste lijeka protiv astme. Kapaci-
tet njegovih plua, ak i pod lijekovima, bio je 60% od normal-
nog. Nakon jednog mjeseca terapije vodom i solju, njegov
kapacitet plua poveao se na 120% normalnog, i to bez lijekova.
Aaron Warner ima 10 godina i dobivao je pet razliitih lijekova
za lijeenje astme. Kao to mi je rekla njegova majka: "Raspored
Niste bolesni, edni ste!
161
po kojem je moj sin trebao uzimati sve svoje lijekove nije bio ba
primjeren desetogodinjem djetetu, i nakon dva dana uzimanja
lijekova bilo mu je jo gore, boljeli ga je glava, grlo i usta, bio je
umoran, pospan, mrzovoljan i postao je osjetljiv na sunce." J eremy
i Aaron vie ne uzimaju lijekove, a njihovi roditelji su oduevljeni.
Informacija da voda i sol lijee astmu prvi je put objavljena u medi-
jima 5. lipnja 1995., u emisiji Paul Harvey News.
Ova dobra vijest postaje sve poznatija. Moglo bi nam poi za
rukom da za manje od pet godina okonamo poast medicinskog
neznanja o kroninoj dehidraciji, zbog kojeg toliki milijuni nedu-
ne djece bespotrebno trpe do te mjere da nekoliko tisua njih
svake godine umire od astme. Ono to ta djeca moraju shvatiti je
injenica da im je disanje postalo oteano zato to su tako edna.
Umnoite utjecaj poveanog unosa vode na prevenciju i lije-
enje napada astme, kao u sluaju Jeremya i Aarona, na 12 mili-
juna astmatine djece, i moi ete sagledati mogunost da ih sve
spasimo od "guenja i smrti od dehidracije."
Samo uz vau aktivnu pomo, i uspijemo li privoljeti medije
da nam pomognu u obrazovanju javnosti o ulozi vode u sprjea-
vanju astme, moemo spasiti ovu nedunu djecu koja su uhvaena
u mreu ignorancije i komercijalizma u medicini.

Li f est yl e Medi cal Cent er
24. svi bnj a 1995.
U vezi s Jeremyem Cristopherom
ht j el a bi h Vamse zahval i t i na vaoj
l j ubaznoj pomoi u l i j eenj u J er emyevi h
al er gi j a. Kao t o znat e, J er emy j e moj
osmogodi nj i si n koj i j e zadnj e 3- 4 godi ne pat i o
od t eke al er gi j e, povezane s al er gi j ski m
r i ni t i somi ast mom.
Nedavno j e i mao upal u sl uzni ce nosa i kaal j
koj i j e povezan s nj egovomast mom. Od 28.
t r avnj a 1995, poel i smo pr ogr amr ehi dr at aci j e u
skl opu koj ega pi j e dvi j e ae vode pr i j e j el a
i l i vj ebe, i ne pi j e ni kakve dr uge t ekui ne. Uz
t o, unosi i pol a aj ne l i i ce sol i koj u
dodaj emo nj egovoj hr ani kako bi smo ur avnot ei l i
povean unos vode.
Za 3- 4 dana na nj emu su bi l a vi dl j i va
dr ast i na pobol j anj a; vi e ni j e i mao t eko i
pr ekomj er no st var anj e sl uzi , kaal j j e dosl ovno
pr est ao, a mr canj e i dr ugi si mpt omi al ergi j e u
pot punost i su nest al i . Zat o smo mu pr est al i
davat i Benar dyl i Al but er ol i nast avi l i smo s
nj egovi mpr ogr amomhi dr at aci j e.
Sada J er emy sl i j edi ovaj pr ogr amve
ot pr i l i ke et i r i i pol t j edna, i ve skor o
et i r i t j edna ne uzi ma l i j ekove, i osj ea se
pr i l i no dobr o. Ne samo da su nj egovi si mpt omi
subj ekt i vno ol akani , nego i t o se t i e
obj ekt i vni h nal aza, nj egov j e pr ot ok zr aka u
gr ani cama nor mal nog. Nest al a j e st al na pospanost
koj u su i zazi val i l i j ekovi i zat o j e sada
budni j i , a ocj ene u kol i su mu se popr avi l e.
Zat o bi h ht j el a nagl asi t i kol i ko j e ovo
l i j eenj e bi l o dj el ot vor no kod J er emya, i el i m
Vamsve naj bol j e u Vaemnast oj anj u da ovaj
r aci onal an i vr l o dj el ot vor an pr ogr ampodi j el i t e
s dr ugi ma.
J o j ednom, dr . Bat manghel i dj , zahval j uj em
Vamt o st e me uput i l i u novi pr ogr aml i j eenj a
J er emyevi h al er gi j a i ast me.
I skreno Vaa,
Cher yl Brown- Chr i st opher , dr . med.

10

NEKI META
STRESA I DEHIDRACIJE
BOLIKI ASPEKTI
"vrsto sam uvjeren da kad bismo ukupno medicinsko znanje
koje se danas primjenjuje mogli baciti na dno mora, bilo bi to u
korist ovjeanstva - i na tetu riba. "
- Oliver Wendell Holmes
Dijabetes neovisan o inzulinu
Postoje dva tipa dijabetesa. Za lijeenje jednog od njih potre-
ban je inzulin, jer ga guteraa vie ne proizvodi. Taj tip zove se
dijabetes ovisan o inzulinu. Za lijeenje drugog tipa potrebne su
odreene kemikalije koje postupno oslobaaju inzulin iz gutera-
e, tako da je dijabetiar u stanju kontrolirati klinike simptome.
Taj tip zove se dijabetes neovisan o inzulinu; guteraa jo uvijek
ima sposobnost stvaranja inzulina.
Dijabetes neovisan o inzulinu koji nastaje kod starijih ljudi i
moe se regulirati uzimanjem lijekova u obliku tableta, najvjero-
jatnije je krajnji rezultat nedostatka vode u mozgu, toliko jakog da
utjee na sustave neurotransmitera - posebno na serotogeniki
..:: Neki metaboliki aspekti stresa i dehidracije ::..
sustav. Fiziologija mozga ureena je na nain da automatski poi-
nje ograniavati prag glukoze, kako bi mozak mogao odrati
svoju zapreminu i svoje energetske potrebe. Mozgu je glukoza
potrebna zbog njene energetske vrijednosti i njene metabolike
pretvorbe u vodu. Prevladava miljenje da veinu energetskih
potreba u mozgu zadovoljava sam eer. Moje je osobno milje-
nje da to vrijedi samo u sluaju ako u tijelu postoji nedostatak
vode i soli. Voda i sol su apsolutno neophodni za stvaranje hidro-
elektrine energije, posebno za mehanizme prijenosa ivanih
podraaja.
Razlog i mehanizam promjena razine eera u krvi vrlo su jed-
nostavni. Kada histamin postane aktivan u regulaciji vode i uprav-
ljanju energijom, on takoer aktivira i grupu tvari poznatih kao
prostaglandini (PGs). Prostaglandini su ukljueni u rad podree-
nog sustava za uravnoteenu raspodjelu vode stanicama u tijelu.
Gu teraa - vrlo sloena lijezda smjetena izmeu eluca i
dvanaesnika - na, takoer je osim to je sjedite proizvodnje inzuli
ukljuena u proizvodnju obilnih koliina vodene otopine koja
sadri bikarbonat. Ova otopina bikarbonata izlijeva se u dvanaes-
nik da bi neutralizirala kiselinu koja dolazi iz eluca. To je nain
na koji se neutralizira eluana kiselina. Meutim, dok stimula-
tivna tvar, prostaglandin tipa E, moe biti ukljuen u usmjerava-
nje krvotoka u stvoriti otopina guterau* da bi se mogla
bikarbonata, on istovremeno prirodno inhibira luenje inzulina iz
guterae. Ovo djeluje kao vrlo strogo voeni servo-mehanizam.
to se jae koristi jedan sustav, to e drugi biti u veoj mjeri is-
kljuen.
Zato? Jednostavno zato to inzulin potie ulazak kalija i eera
u stanice tijela. On takoer potie ulazak nekih aminokiselina u
stanice. Zajedno sa eerom, kalijem i aminokiselinama, i voda e
takoer ui u stanice stimulirane inzulinom. To e automatski sma-
njiti koliinu dostupne vode kojoj je lake pristupiti kada se nalazi
izvan stanica. U dehidriranom stanju, djelovanje inzulina bilo bi
kontraproduktivno. Logika koja upravlja radom tijela zato je ta dva
procesa - opskrbu guterae vodom i neophodnu inhibiciju
djelovanja inzulina, dodijelila istom sredstvu - prostaglandinu E.
Na taj nain, i po cijenu tekog nedostatka vode u nekim stanicama,
osigurava se voda potrebna za probavu hrane i neutralizaciju kise-
lina u crijevima.
Dakle, dok je inhibirano izluivanje inzulina, metabolizam ti-
jela je ozbiljno poremeen, uz iznimku mozga. U dehidriranom
stanju, inhibicija inzulina korisna je za mozak. Rad modanih
stanica nije ovisan o inzulinu, dok je rad stanica u veini drugih
dijelova tijela u potpunosti ovisan o inzulinu. Razmislimo li o
ovome, postoji prirodna logika u tome da teka kronina dehidra-
cija na kraju dovodi do nastanka dijabetesa neovisnog o inzulinu.
Zato se on zove dijabetes neovisan o inzulinu? Zato to tijelo jo
uvijek moe stvarati inzulin, premda mu je za pokretanje njego-
vog luenja potrebna pomo nekih kemijskih tvari.
Ova pojava inhibicije inzulina za vrijeme dehidracije pokazu-
je da je najvanija uloga guterae da osigura vodu potrebnu za
probavljanje hrane. Inhibicija inzulina je proces prilagodbe ove
lijezde na dehidraciju tijela.
Triptofan i dijabetes
ak i najjednostavnije objanjenje o triptofanu moglo bi se
initi previe sloenim. Ipak, potrebno je stei barem osnovno
razumijevanje ove aminokiseline da bi neke tvrdnje iznesene u
ovoj knjizi dobile smisao. Sjetite se da je tijelo vrlo sloeno ke-
mijsko postrojenje koje je izuzetno osjetljivo na promjene u pro-
toku najvanijih sirovina.
Mozak je ureen tako da moe sam sebe oivjeti kada u tijelu
postoji nedostatak vode i soli. On podie razinu eera u krvi.
Poviena razina eera trebala bi popraviti vitalnu osmotsku rav-
noteu, na isti nain na koji lijenik vraa snagu pacijentu intra-
venoznim infuzijama otopina eera i soli. Potrebno je razumjeti
jo jednu jednostavnu injenicu: osmotske sile koje moraju biti na
raspolaganju zbog regulacije zapremine izvanstanine tekuine
stvaraju se prvenstveno zahvaljujui sadraju soli, poveanom
sadraju eera, a ponekad nastaju i poveanim sadrajem mokra-
ne kiseline.
Ali kod dijabetesa ovisnog o inzulinu moe postojati teak
nedostatak soli, i u tom sluaju mozak je prisiljen poveati razinu
eera jo vie, kako bi nadoknadio manjak rezervi soli u tijelu.
Taj proces je automatski korak predvien planom modanih ak-
tivnosti, i njega nadziru razne izravne i neizravne funkcije tripto-
fana. Takoer je dokazano da je triptofan esencijalna tvar koja je
tijelu potrebna kao vitalni sastojak, i dalje se pretvara u tri ili
etiri do danas poznata i izuzetno vana neurotransmitera.
Kod dijabetesa neovisnog o inzulinu trebalo bi obratiti poseb-
nu pozornost na odgovarajui unos bjelanevina da bi se nadok-
nadio mogui manjak triptofana, koji bi mogao biti osnovni uzrok
bolesti. Zato? ini se da dehidracija dovodi do ozbiljnog iscrp-
ljivanja modanog triptofana, najvanije aminokiseline u ljuds-
kom tijelu. Kada u mozgu postoji odgovarajua koliina triptofana,
osim drugih uinaka, to uzrokuje povienje praga boli - bol se
lake podnosi.
Kod nekih ivotinja sa dolazi do veli- koje boluju od dijabete
kog smanjenja koliine triptofana u mozgu.
Opet u naglasiti da su sol, eer i mokrana kiselina ukljue-
ni u odravanje ravnotee osmotskih sila sloenih izvanstaninih
tekuina. Sadraj soli u najveoj mjeri doprinosi izvanstaninoj
osmotskoj ravnotei. Regulativna svojstva samog triptofana, ili
sustavi prijenosa ivanih impulsa koji o njemu ovise, upravljaju
sustavom mjerenja koliine soli koja se zadrava u tijelu. Seroto-
nin, triptamin, melatonin i indolamin dobivaju se iz triptofana, i
svi su oni neurotransmiteri. Zato je triptofan prirodni modani
regulator apsorpcije soli u tijelu. ini se da nie razine triptofana
- i prijenosnika koji se od njega dobivaju - dovode do snienja
razine zaliha soli.
ini se da RA sustav, kao pomoni mehanizam u tijelu, to na-
doknauje tako to uzrokuje zadravanje soli u tijelu. Histamin i
aktivnost sustava RA koju on uzrokuje, postaju pojaano aktivni
ako sustavi neurotransmitera ovisnih o triptofanu postanu slabije
djelotvorni - zbog nedostatka ili pojaane razgradnje triptofana.
Iz ovoga slijedi da dijeta siromana solju ne pogoduje smanjenju
razine eera u krvi kod dijabetiara.
Poveanje unosa soli moglo bi se pokazati neophodnim za
snienje razine eera u krvi
Triptofan je takoer i najvanija aminokiselina ukljuena u
ispravljanje greaka u procesu "otiskivanja", odnosno stvaranja
kopija DNA. Zajedno sa jo jednom aminokiselinom, lizinom,
on stvara sustav za premoenje (tronoac lizin-triptofan-
lizin) koji izrezuje dijelove nastale pogrenom transkripcijom
DNA i povezuje krajeve stvorenih rupa. Ovo svojstvo triptofa-
na od najvee je vanosti za prevenciju nastanka stanica raka
u tijelu.
Ako se zalihe triptofana u mozgu popune, sustavi koji djeluju
putem histamina bit e usmjereni na svoje primarne dunosti -
uravnoteeni rad. Koliina soli u tijelu bit e bolje regulirana.
Razina neke senzacije prije javljanja boli e se podii. Krvni tlak
e se normalizirati do svojih prirodnih razina za rad svih funkcija
u tijelu; bubrezi, mozak, jetra, plua, probavni trakt, filtracija
vode u ivane stanice kroz "glavu tua", zglobovi i ostalo, radit
e unutar svog normalnog raspona aktivnosti.
Postoji izravan odnos izmeu hodanja i stvaranja zaliha tripto-
fana u mozgu. Postoji nekoliko aminokiselina koje se nadmeu za
prolaz do mozga kroz sustav prirodnih barijera. Sve one moraju
"uzjahati" iste transportne bjelanevine. Ti suparnici triptofana
okupljeni su pod nazivom aminokiseline razgranatog lanca. Za
vrijeme tjelesnih aktivnosti, ove aminokiseline razgranatog lanca
se, zajedno s mastima, koriste kao gorivo u velikim miiima.
Miii poinju uzimati te aminokiseline iz krvotoka. Posljedica
toga je da se vjerojatnost prolaska do mozga kroz barijere u krvo-
toku mijenja u korist triptofana. J edna od najvanijih fiziolokih
koristi od vjebanja lei u izravnom odnosu tjelesne aktivnosti i
izgradnje zaliha triptofana u mozgu.
Sadraj triptofana u mozgu i razni neurotransmiterski sustavi
njegovih derivata odgovorni su za odravanje "homeostatske
ravnotee tijela". Normalne razine triptofana u mozgu odravaju
dobro reguliranu ravnoteu svih tjelesnih funkcija - ono to se
podrazumijeva pod homeostazom. Pri smanjenju opskrbe moz-
ga triptofanom, dolazi do proporcionalnog smanjenja djelo-
tvornosti svih funkcija u tijelu.
Depresija i neki psihiki poremeaji posljedica su neuravnote-
ene koliine triptofana u mozgu. Prozac, lijek koji se koristi u
lijeenju nekih ivanih poremeaja, posebno depresije, sprjeava
djelovanje enzima koji razgrauju serotonin, koji nastaje iz tripto-
fana. Kad je prisutna velika koliina serotonina, svi ivci rade nor-
malno. Ipak, Prozac ne moe nadoknaditi nezamjenjivo djelovanje
samog triptofana. Potrebno je raditi na popunjavanju tjelesnih
zaliha triptofanom kroz uravnoteenu dijetu i redovni unos vode.
Moja su istraivanja pokazala da postoji izravna veza izmeu
unosa vode - razrjeenja krvi - i djelotvornosti sustava za prije-
nos triptofana do mozga. Nedostatak vode i proporcionalno oslo-
baanje histamina dovode do poveanja razgradnje triptofana u
jetri. ini se da odgovarajui unos vode prekida pojaani i nedje-
lotvorni metabolizam triptofana u tijelu. Kronina dehidracija
izaziva njegov gubitak iz zaliha raznih aminokiselina u tijelu.
Triptofan se ne moe izgraditi u tijelu - mora ga se unositi hra-
nom. On je jedna od esencijalnih aminokiselina. Zato dobra
opskrba tijela vodom, tjelesna aktivnost i pravilna prehrana po-
mau u popunjavanju modanih zaliha triptofana.
J o jedna izuzetno vana injenica koju treba zapamtiti je ose-
bujnost koja, kako se ini, prevladava u stvaranju i metabolizmu
bjelanevina. Bjelanevine nastaju povezivanjem aminokiselina.
Postoji 20 aminokiselina od kojih su izgraene razne bjelanevine.
Svaka bjelanevina je "mjeavina" razliitih aminokiselina. Ovisno
o redoslijedu aminokiselina u ovoj mjeavini, svaka bjelanevina
ima razliita svojstva. Ovisno o redoslijedu i broju aminokiselina,
bjelanevina moe sluiti kao enzim, kao proizvodna traka za sin-
tezu drugih bjelanevina, i kao generator energije u hidroelektri-
nim pumpama.
Svim funkcijama tijela upravljaju posebna svojstva i "karakte-
ristike niza" aminokiselina koje su upotrijebljene u enzimima i
tjelesnim bjelanevinama. Postoji osam esencijalnih aminokiseli-
na koje se ne mogu sintetizirati u ljudskom tijelu; one se moraju
unijeti s hranom. Tri aminokiseline mogu se sintetizirati, ali u
ogranienim koliinama. Povremeno moe doi i do njihovog
nedostatka. Ostalih devet aminokiselina u ljudskom se tijelu stva-
raju u velikim koliinama. Ako se postoci aminokiselina u tjeles-
nim zalihama ponu mijenjati izvan granica normalnog raspona,
neke aminokiseline se odbacuju (razliito razgrauju ili troe) da
bi se sastav aminokiselina u tjelesnim zalihama za buduu izgrad-
nju bjelanevina i enzima odrao u granicama normalnog. Meu
aminokiselinama koje u stanju stresa bivaju odbaene, triptofan
je, ini se, jedna od najvanijih.
Meutim, ovjek ne moe unijeti samo ovu ili onu amino-
kiselinu da bi uravnoteio sastav zaliha, ak i kad bi poznavao
sve njihove sloene meuodnose. Potrebno je hranom unositi
cijeli raspon aminokiselina, kako bi se s vremenom izgradile
zalihe. Bilo bi dobro, iz predostronosti, jesti bjelanevine koje
imaju veliki udio ovih aminokiselina. Nekim bjelanevinama,
npr. ustajalom mesu, mogu nedostajati neke aminokiseline. Naj-
bolje bjelanevine su one koje se nalaze u proklijalom sjemenju
biljaka kao to su lea, itarice, grah, itd. - kao i u jajima i mli-
jeku, pomou kojih priroda stvara novu generaciju kokoi i hrani
telad.
Meu namirnicama su posebno dobri izvori aminokiselina
lea i zeleni grah. Oni sadre oko 28% bjelanevina, 72% sloe-
nih ugljikohidrata, i nimalo ulja/masnoa. Ova vrsta hrane dobar
je prirodni izvor za opskrbu aminokiselinama u pravilnom omje-
ru. Napokon, ova kvalitetna "hrana" je prirodno namijenjena
stvaranju "savrene" kopije dotine vrste. Zaliha aminokiselina
uravnoteenog sastava dio je tog procesa.
Dijabetes neovisan o inzulinu trebalo bi lijeiti poveanim
unosom vode, vjebanjem, i prilagoavanjem ishrane da bi se
osigurale potrebne aminokiseline za obnavljanje tkiva, ukljuu-
jui i potrebe modanog tkiva. Regulaciju soli takoer bi trebalo
imati na umu. Dijabetes je dobar primjer oteenja koje dehi-
dracija uzrokuje na drugoj generaciji. Dok je nastanak dijabetesa
uzrokovanog dehidracijom uobiajena pojava kod starijih ljudi, i
esto je reverzibilan, njihovi potomci esto nasljeuju ozbiljniji
oblik ove bolesti koji dovodi do strukturnih oteenja. Mlada-
lakom dijabetesu e takoer biti potreban isti pristup ranog
preventivnog lijeenja kako bi se sprijeio nastanak trajnih
strukturnih oteenja. Treba zapamtiti da ako je mehanizam za
genetsku transkripciju kod roditelja - posebno kod majke -
oteen neuravnoteenim odnosom aminokiselina u zalihama, to
e se u jednakoj mjeri prenijeti i na potomstvo. Ustvari, upravo
na taj nain dolazi do genetskih oteenja i nasljednih poreme-
aja. Ovo to ete proitati u sljedeih nekoliko odlomaka treba-
lo bi vam prikazati tipian proces.
Dijabetes ovisan o inzulinu
Kod dijabetesa ovisnog o inzulinu, stanice guterae izgubile
su sposobnost stvaranja inzulina. Da bi se bolest drala pod nad-
zorom, prijeko je potrebno svakodnevno injekcijama unositi inzu-
lin. Ovo stanje se poinje bolje razumijevati.
U okviru procesa razgradnje bjelanevina radi mobilizacije
rezervi aminokiselina, mehanizmi za oslobaanje kortizona tako-
er potiu luenje tvari zvane IL-1 (inter-leukin). IL-1 je neuro-
transmiter. Izmeu mehanizama stvaranja kortizona i stvaranja
IL-1 postoji uinak uzajamnog pojaavanja; svaki od njih potie
izluivanje onog drugog. IL-1 osim toga potie luenje jo jedne
podreene tvari zvane IL-6. Tako e produeno stvaranje IL-1
istovremeno pokrenuti pojaano stvaranje IL-6.
Na kulturama stanica dokazano je da IL-6 unitava DNA
strukturu stanica koje stvaraju inzulin. Stanice koje su bile izloe-
ne djelovanju IL-6 vie ne mogu stvarati inzulin. Pretpostavljam
(a to miljenje sam i objavio) da je produena dehidracija i njeno
nekontrolirano naruavanje metabolizma aminokiselina u tijelu
najvjerojatnije odgovorna za unitenje DNA strukture u beta sta-
nicama guterae koje stvaraju inzulin. Zato dehidracija i njeno
poticanje fiziologije stresa moe na koncu takoer biti uzrok na-
stanka dijabetesa ovisnog o inzulinu.
Dakle, promjena paradigme moe znanstveno objasniti ulogu
vode u prevenciji bolesti i/ili njihovom lijeenju. Strogim i
apsolutno redovnim svakodnevnim unosom vode radi sprje-
avanja stresova i s njima povezanih teta od dehidracije,
glavni upravitelj i nadzornik dobrobiti tijela - triptofan i nje-
govi derivati, neurotransmiteri serotonin, triptamin i melato-
nin lake e moi regulirati sve funkcije. Uravnoteen unos
aminokiselina u jednostavnim bjelanevinama omoguit e da
sve one budu u dovoljnoj koliini dostupne tijelu. Redovite,
svakodnevne etnje odrat e koordinaciju miia i ispraviti
sve fizioloke procese koji su u tijelu nastali kao posljedica
zabrinutosti i emocionalnog "stresa".
Navedene tri navike najvanije su i osnovne mjere opreza
protiv starenja. One su osnovni koraci prema vrlo dobrom
zdravlju, te zdravoj i vlanoj koi kojoj je neprestano potreb-
na voda kako bi nadoknaivala vlagu koju predaje okoliu.
Tada e se krvne ile u licu i tijelu otvoriti i dovesti prijeko
potrebne hranjive tvari izloenim stanicama koe.
Kada je tijelo dobro opskrbljeno vodom, svi fizioloki i hor-
monski preduvjeti za zadovoljavajui spolni ivot i vie nego
zadovoljavajui libido bit e ispunjeni. K tome e jedna ili
dvije ae vode prije "dogaaja " pomoi da se postigne vr-
a i postojanija erekcija kod mukaraca i vei uitak u sudje-
lovanju kod ene.

11

NOVA GLEDITA O AIDS-U
''Tajna njege bolesnika je u brizi za bolesnika"
- Sir William Osler
U ovom poglavlju podijelit u s vama rezultate mojih dugogo-
dinjih istraivanja fiziolokih uzroka i odnosa sindroma steenog
gubitka imuniteta (AIDS, SIDA) prema poremeaju metabolizma
koji moe biti uzrokovan tekim emocionalnim i tjelesnim stre-
som. Smatram da AIDS nije virusna bolest, nego poremeaj me-
tabolizma izazvan odreenim neumjerenostima u nainu ivota.
Takoer bi mogao biti uzrokovan tekom neishranjenou u siro-
manijim drutvima koja su pogoena glau. Znam da je ovo
gledite u potpunoj suprotnosti s trenutnim vjerovanjima koja su
nametnuli mediji predstavljajui AIDS kao drutveni problem, ali
odgovornost predanog znanstvenika je da uzmu u obzir i istrae
sve aspekte ovog problema. Tek poinjemo shvaati to bi AIDS
mogao biti. Znamo to on nije: bolest izazvana virusom! Na kraju
ovog poglavlja upoznat u vas s razvojem dogaaja u vezi s istra-
ivanjem AIDS-a. Takoer u vam pokazati da sam bio jedan od
predvodnika rasprave.
U ovom trenutku, i iz perspektive poremeaja metabolizma
izazvanog stresom, moda postaje mogue i bolje razumjeti AIDS.
Ne bismo smjeli zatvarati oi pred novim informacijama samo zato
..:: Nova gledita o AIDS-u ::..
to smo uvjereni da se radi o stanju izazvanom skupinom virusa
koji se nazivaju virusi ljudske imunodeficijencije (Human Immu-
ne Deficiency Virus, HIV).
Prije nekog vremena znanstveno je dokazano i priznato da
osobe koje boluju od AIDS-a pokazuju izraeno odstupanje od
normalnog "sastava aminokiselinskih zaliha" - inventara ami-
nokiselina dostupnih u njihovom tijelu. Njima neprestano i izra-
zito nedostaju metionin, cistin i cistein - vrlo vane amino-
kiseline. Oni takoer imaju viestruko poveane razine arginina
i glutamata. ini se da ovo stanje drastine neravnotee amino-
kiselina traje neko vrijeme prije nego to pacijent postane teko
bolestan. Izgleda da kod kliniki oiglednih i prepoznatljivih
pacijenata s AIDS-om prevladava ovaj obrazac sastava aminoki-
selina. U odjeljku o triptofanu objanjeno je da se zalihe amino-
kiselina u tijelu mogu promijeniti i istroiti ako se neke od njih
koriste vie od drugih.
U seriji drugih pokusa, kada su mediju kulture stanica koji je
sadravao stanice koje mogu stvarati virus dodani IL-6 i jedna
slina tvar (TNF - faktor tumorne nekroze), izdvojile su se estice
oznaene kao HIV. Ako se prije dodavanja IL-6 ili TNF-a istom
mediju stanine kulture doda cistein, estice HlV-a se ne stvaraju.
Dakle, postoji izravna korelacija izmeu stvaranja HlV-a kod
AIDS-a i sadraja aminokiselina u stanici koja stvara virus. Na
temelju toga postaje oigledno da su oboljeli od AIDS-a rtve
poremeaja ravnotee u sastavu aminokiselina u njihovim tijeli-
ma. Kad bi mogli ispraviti metabolizam svojih bjelanevina, bili
bi u stanju preivjeti, i njihova bi tijela mogla pruiti dovoljan
otpor za obranu od akutnih infekcija. Napokon, ak i za proizvod-
nju antitijela za obranu od bakterija, tijelu su potrebni sastojci -
osnovne aminokiseline u pravom omjeru.
Na alost, mi gledamo samo virus, a ne primjeujemo fiziolo-
ku neravnoteu kod oboljelih od AIDS-a. Takoer je nesrea to
ne razumijemo metaboliku ulogu IL-6 koji je podreen mehani-
zmima otputanja kortizona i stvaranja IL-1. Te tvari, i druge
njima sline, stvaraju se da bi mobilizirale sirovine iz tjelesnih
rezervi za borbu protiv stresa i otklonile mogua oteenja koja bi
mogla nastati iz suoavanja s nekim uzronikom stresa. Njihova
je uloga povezana s mehanizmom razgradnje bjelanevina iz
miia i njihovim pretvaranjem u osnovne aminokiseline koje se
koriste u jetri. Tako je opi pravac kod ozbiljnih oteenja nasta-
lih zbog stresa mobilizacija esencijalnih sastojaka za njihovu
hitnu ponovnu upotrebu - proces u kojem tijelo jede samo sebe.
Boksa s modricama, ili osoba koja je doivjela nesreu ili vi-
estruku operaciju, ovisit e o ovim procesima koji razgrauju
tkiva koja su nedjelotvorna i nesposobna za ivot, te popravljaju i
preoblikuju mjesto oteenja. Ako je rekonstrukcija velikih razmje-
ra i u nju su ukljueni IL-6 i njegov pratilac TNF, raspad DNA i
RNA oteenih i umiruih stanica proizvest e fragmente koji e
raistiti krhotine, otprilike kao kad je potrebno razmontirati e-
ljeznu konstrukciju velike graevine koja se ne moe odvui bul-
doerom, nego ju je potrebno rastaviti i odnijeti dio po dio. U
istraivanju kirurkih rana ovo je dobro poznat proces.
Krajnje je nesretna okolnost to virolozi tu "akciju raiavanja
prostora" koju u tijelu provode ove dvije tvari predstavljaju kao
korake u stvaranju HlV-a u kulturi stanica. Na ovom dijelu nepove-
zanih informacija temelji se cijela tvrdnja da je AIDS bolest uzro-
kovana virusom. Zato? Zato to je napravljen test koji mjeri i
prikazuje odreene fragmente koje stvaraju IL-6 i TNF. Izgleda da
se neke od tih DNA ili RNA estica oznaavaju kao HIV - i zato ih
ima nekoliko vrsta. J o gore je to aminokiselinski sastav samog
FflV-a podsjea na sastav vazopresina. Cjepivo koje bi zaustavilo
HIV najvjerojatnije bi zaustavilo i aktivnost vazopresina. ini se da
je to razlog zato jo nije proizvedeno djelotvorno cjepivo protiv
AIDS-a. Krajnja je nesrea "komercijalizacija ideje" da e sve HIV-
-pozitivne osobe uskoro umrijeti od AIDS-a, jer tjeskoba od spozna-
je da se boluje od neizljeive bolesti i sama moe biti ubojica.
Ne ulazei u emocionalnu stranu ovog problema i strogo se dr-
ei znanstvenog razumijevanja ljudskog tijela, moramo postati
svjesni jo jedne jednostavne injenice. Tkiva vagine te anusa i
rektuma stvorena su za razliite ciljeve. Istina je da i jedno i drugo
imaju sline senzorne sustave povezane s jedinstvenim centralnim
mehanizmom za biljeenje boli i zadovoljstva, ali strukturno oni
nisu isti. Vagina ima debelu, vieslojnu staninu podstavu koja je
stvorena za podnoenje trenja i naprezanja, i ne apsorbira lako
sjeme. Ima ak i mehanizam za luenje podmazujue tekuine kako
bi se ova naprezanja lake podnijela. Nadalje, sperma ima kemijske
osobine koje poveavaju debljinu i otpornost staninih membrana
vagine i penisa koje se njom prekriju.
Sjemena tekuina koja se izluuje sa spermom ima vrlo slo-
en sastav. Ona sadri kemijsku tvar zvanu transglutaminaza
(TGE). Pod odreenim okolnostima, TGE povezuje neke bjelan-
evine s drugim bjelanevinama. Ona takoer dovodi do toga da
.neke stanice umiru na poseban nain - da se smeuraju, a ne raz-
grade, i odatle njena sposobnost da dovede do zadebljanja stjenke
vagine kako bi ona mogla podnijeti normalne muko-enske spol-
ne odnose. Ova osobina sjemena, kad ono dospije u crijeva, izmi-
jenit e sposobnost upijanja vode koju ima njihova sluznica, i to
je uzrok dijareje povezane s AIDS-om. Sjeme sadri i bjelanevi-
ne koje vrlo snano suzbijaju imunitet.
Osobina sjemena da suzbija imunitet olakat e prolaz sper-
mi cijelim putem do maternice i jajovoda da bi dolo do oplod-
nje jajne stanice. Za tijelo su milijuni spermatozoida koji ulaze u
maternicu nadirua "strana tijela", i izazvali bi jaku reakciju
maternice i jajovoda kada ne bi bili zatieni imunosupresivnim
svojstvima bjelanevina sjemena u kojem se kupaju spermatozo-
idi. Kako bi sperma, a kasnije i zametak (ija se antigena svoj-
stva razlikuju od majinog tkiva) mogli preivjeti devet mjeseci
trudnoe, majin imuni sustav za to vrijeme mora biti potisnut.
Izgleda da neki sastojak sperme (moda bjelanevina nalik na
uteroglobin koja se zove SV-IV) kodira potiskivanje imuniteta
majke. To svojstvo sperme da potiskuje imunitet omoguava
preivljavanje sperme, a kasnije i zametka, za vrijeme itave
trudnoe, sve do roenja ivog potomka. Zanimljivo je znati da
tijekom treeg tromjeseja esto dolazi do inverzije odnosa
T4:T8.
Sjeme se u vagini ne apsorbira. Zbog anatomske grae i polo-
aja vagine, sjeme se ocijedi. S druge strane, rektum je podstavljen
vrlo tankim i osjetljivim stanicama. U rektumu se sjeme zadrava,
to omoguava djelovanje njegovim izuzetno snanim fiziolokim
svojstvima. U sastavu sjemena postoje tvari koje slue preuzimanju
imunolokog sustava domaina i njegovom suzbijanju, na isti nain
na koji vojni avioni koriste ureaj za blokiranje radara kako bi uli
u neprijateljski zrani prostor i izbacili bombe. Tako sjeme ima
neovisno svojstvo iskljuivanja imunolokog sustava tkiva doma-
ina, ako mu se dopusti ulaz u sustav primatelja. Zbog ove osobine,
moe se primijetiti obrtanje odnosa markera T4:T8 kod homosek-
sualaca koji boluju od AIDS-a.
Kod ponavljanog izluivanja sjemena u muki ili enski rek-
tum neizbjeno je potiskivanje imunolokog sustava - ne zbog
"virusa ", nego zbog kemijskih osobina samog sjemena. ene koje
prakticiraju analni seks da bi izbjegle trudnou morale bi biti
svjesne ove osobine sjemena da suzbija imunitet.
Pored svega navedenog, stjenka crijeva nije u stanju podnijeti
sile koje se javljaju pri manipulaciji rektumom u seksualne svrhe.
Razlog da su takve seksualne manipulacije mogue lei samo u
jednoj injenici: crijevni trakt nema senzorni sustav koji bi bilje-
io njegova unutarnja oteenja, osim ako oteenje ne zahvati i
potrbunicu, koja je tanki vanjski pokrov crijevnog trakta. Ona je
obilno proeta ivcima koji e registrirati bol. Ona predstavlja
neku vrstu "neljepljivog omotaa" koji omoguava raznim dijelo-
vima crijevnog trakta da klize jedni preko drugih u svojim pokre-
tima i tijekom prilagoavanja prolazu hrane. Rektum nije potpuno
prekriven potrbunicom na isti nain kao ostatak crijevnog trakta.
Zato se unutarnja postava rektuma moe otetiti prilikom pum-
panja ili drugaijeg nasilnog irenja i manipulacije akom i podlak-
ticom, a da se teta ne registrira pokretanjem alarma kao to bi se
dogodilo u sluaju koe, kada se njen otpor slomi. Rektum je zavr-
etak jedne anatomske strukture ija se aktivnost treba odvijati mir-
no. Meutim, to ne znai da se teta fizioloki ne prepoznaje ili da
e fizioloke mjere za popravak ovog oteenja biti manje snane.
Kao nerazdvojni dio mehanizama za popravljanje, kemijske
tvari TNF, IL-1, IL-6 i druge iz njihove grupe bit e izluene kako
bi zapoele proces rjeavanja kriznog stanja. Ako je oteenje
toliko veliko da bi crijevne bakterije takoer mogle probiti barije-
ru i zapoeti s poveanom lokalnom aktivnou, stvaranje ovih
sredstava za rjeavanje krize e se pojaati. (Pokusima je dokaza-
no da oboljeli od AIDS-a imaju izrazito poviene razine IL-6 i
TNF-a u krvi.) Poviena razina IL-6, kao to je objanjeno u od-
jeljku o dijabetesu, takoer e unititi stanice guterae koje stva-
raju inzulin. Eto jednostavnog objanjenja dijabetesa koji se javlja
u uznapredovalim stadijima AIDS-a.
Ove tvari djeluju na nain slian ekipi posebno obuenih
spasilaca koji odlaze na mjesta pogoena zemljotresom. J edna
grupa e raiavati ruevine; druga e dopremati zalihe potreb-
ne za preivljavanje onih koji su ostali zarobljeni i ne mogu se
evakuirati; trea e poeti popravljati elektrinu mreu, vodo-
vod, telefonske kablove itd. Svi ti procesi se svakodnevno odvi-
jaju u ivotu jednog velegrada, a obavljaju ih ljudi i strojevi. U
ljudskom tijelu odvijaju se isti procesi. Sredstva za obavljanje
ovih neophodnih funkcija su hormoni i njima podreeni enzim-
ski sustavi. Princip je isti. Svaka stanica ima osobnost i mora
preivjeti na svom mjestu ako postoji mogunost popravka.
Samo mrtve ili nepopravljivo oteene stanice moraju biti raz-
graene i odnijete.
Kod manipulacija rektumom, ako doe do trenja i habanja ve-
eg od uobiajenog, ove iste tvari zapoinju operaciju popravka.
Bit e potrebno neko vrijeme da se izvri obnova prema izvornom
"nacrtu" i da se u potpunosti oporave lokalna tkiva. Ukoliko se
ozljeda ponovi na tkivu koje je ve oslabljeno, doi e do jo ma-
sovnije prisutnosti ovih sredstava za lokalne popravke. Moda e
doi i do toga da e te tvari i njima podreeni operateri biti trajno
aktivirani, i njihova prisutnost u krvi postat e mjerljiva. Budui da
se ne priznaje odnos i znaaj njihove poveane prisutnosti za po-
pravak "nezabiljeenog" lokalnog oteenja u rektumu - tovie,
razlog njihove aktivnosti nije prepoznat - dio tog mehanizma je
istaknut i oznaen kao uzronik fiziolokog poremeaja koji se
konvencionalno, za javnu upotrebu, naziva "AIDS".
U laboratorijskim istraivanjima dokazano je da cistein sprje-
ava proizvodnju HlV-a u stanicama kulture. U drugim je labora-
torijskim istraivanjima dokazano da oboljeli od AIDS-a imaju
nedostatak cisteina i njegovog pretee cistina. U dva lako razum-
ljiva pokusa, jasno je prikazana metabolika osnova razvoja ove
bolesti. Ako se stanicama koje su dovoljno nenormalne da stvara-
ju HIV da cistein, njihova nenormalnost se ispravlja i one vie ne
stvaraju HIV. Sve to sad moramo utvrditi je na koji nain kod
ovih bolesnika dolazi do nedostatka cisteina. Trebali bismo poeti
istraivati ovu pojavu, a ne odvesti istraivanje AIDS-a u slijepu
ulicu tako to emo vjerovati nekim autoritetima i pretpostaviti da
je uzrokovan virusom.
Po mom miljenju, ini se da "HIV test" biljei prisutnost frag-
menta DNA ili RNA oteene stanice - to ukazuje na proces ras-
pada stanine jezgre. Do toga moe doi zbog mnogih drugih
imbenika, meu njima je i nedostatak cisteina ili cinka, osobito
kod ljudi iz nerazvijenih i siromanijih zemalja. Takoer je mo-
gue da do toga doe zbog upornog i sve teeg lokalnog oteiva-
nja rektuma, to dugorono moe iscrpiti tjelesne zalihe
bjelanevina. Taj test sam po sebi nije toan indikator prisutnosti
uzronika bolesti. Sam HIV nastaje zbog ozbiljne neravnotee u
sastavu tjelesnih zaliha aminokiselina. Ta razorna neravnotea u
zalihama aminokiselina je ono to ubija bolesnike, a ne estice
HIV-a
im se izgovori ova tvrdnja, u umovima ljudi iju su pozor-
nost mediji usmjerili na irenje HlV-a krvlju javit e se mnoga
pitanja. Istina je da se u krvi mogu nalaziti osloboene estice
HlV-a; ali ta krv sadri i mnoge druge hormone i transmitere -
od kojih neki jo nisu ni poznati. Ne moe se pretpostaviti da je
HIV uzronik AIDS-a ukoliko fizioloki uinci raznih drugih tvari
u serumu ili krvi nisu poznati.
Navest u primjer hipoteze Sira Petera Medawara, dobitnika
Nobelove nagrade i predsjednika Kraljevskog drutva u Engleskoj,
koji je izrazio miljenje da u tijelu postoje odreeni geni koji, jed-
nom potaknuti na djelovanje, programiraju smrt pojedinca. Drugim
rijeima, ak je i smrt redovna i kontrolirana pojava. Postavlja se
pitanje: J esu li ljudi koji gube zdravu predodbu o spolovima i
postaju nezainteresirani za prirodni program razmnoavanja osjet-
ljiviji na aktivaciju gena koji uzrokuju njihovu ranu smrt?
U nizu vrlo znakovitih pokusa, znanstvenici Brodish i Lyman-
grove pokazali su da "crijeva izloena stresu" stvaraju lokalni hor-
mon koji ima vrlo snano i dugotrajno djelovanje. On djeluje kao
vrlo jak aktivator oslobaanja kortizona. Taj hormon se moe pre-
nijeti transfuzijom krvnog seruma s jedne ivotinje u drugu. U
novoj ivotinji ostaje neko vrijeme i ima potpuno jednako djelova-
nje na oslobaanje kortizona.
Mehanizmi za oslobaanje kortizona, na odreenim razinama,
dovest e do razgradnje nekih jezgara i stvaranja fragmenata
DNA slinih esticama HlV-a. Ovdje se opet radi o metaboli-
kom poremeaju, premda se smatra da testovi dokazuju stvaranje
estica HlV-a.
Trebali bismo razumjeti da se svi procesi izgradnje u stanici
odvijaju u tekuoj sredini; dijelovi mogu otplutati ako ne postoji
mehanizam za usidrenje. Vrlo vano pitanje koje treba razjasniti
je injenica da su mnoge jedinice cisteina ukljuene u stvaranje
jedne vrste "ueta" za usidrenje. Ovo "ue" na odreenim toka-
ma ima kuke za cink privrene za odreeni broj cisteina, koje
dre liniju za sastavljanje DNA na mjestu i sprjeavaju razilae-
nje njenih dijelova, neto slino konopcima za suenje rublja s
kvaicama. Struktura, nastanak i funkcija receptora spolnih hor-
mona kod mukaraca i ena u velikoj mjeri ovisi o prisutnosti
ovog cinka i cisteinskih "prstiju". Zato bi nedostatak cisteina u
tijelu oboljelih od AIDS-a mogao imati daleko vei znaaj nego
to to moe izgledati na prvi pogled. Da li bi gubitak dominacije
spola i kod mukaraca i kod ena mogao izvorno biti izazvan
promjenama u sastavu aminokiselinskih zaliha tijela, posebno
"relativnim" nedostatkom cisteina, a moda i cinka? Osobno
smatram da je to vrlo lako mogue.
Kada "mislite" svojom glavom a ne srcem, trebali biste se zapi-
tati: Ako je glavni i poetni problem kod AIDS-a krivi sastav smje-
se aminokiselina u tijelu, do te mjere da utjee na prirodne osobine
dominacije spola, je li onda AIDS mogue sprijeiti? Logian prvi
korak je paljivo ispravljanje fizioloke neravnotee, povezano s
nunom edukacijom o razornim posljedicama preputanja homo-
seksualnim eksperimentima. Trebali bismo shvatiti da ako u tijelu
nije dostupna tona mjeavina aminokiselina za stvaranje normal-
nog potomka, to ima izravan utjecaj na spolne hormone i njihove
receptore. Moemo pretpostaviti da se oni "iskljuuju iz sustava",
kako se prirodni uzorak vrste (ovjeka) ne bi drastino promijenio.
Trebalo bi imati na umu da je spolnost prirodno namijenjena raz-
mnoavanju i stvaranju potomstva. S njom povezana adiktivna
ugoda pokretaka je sila ovog mehanizma.
Sada dolazimo do socijalne dileme! Ako dananja popustlji-
vost prema homoseksualnom zadovoljavanju postane opeprihva-
ena norma u drutvu i od strane roditelja, to e osuditi osobe koje
su u pitanju na puno bre brisanje iz inventara tvorevina prirode.
Plan razvoja prirodnog ustroja ljudskog tijela ima odreene "slijepe
ulice"; esto udovoljavanje neprirodnim rektalnim seksualnim
potrebama jedna je od njih.
Ujedinjujui tolike bolesti pod zajednikim akronimom AIDS
i navodei javnost na miljenje da je AIDS jedna bolest koju iza-
ziva spori virus, moji kolege u ovoj grani istraivanja ovjean-
stvu ine medvjeu uslugu. Oni se drastino udaljavaju od istine;
i u tom procesu osiguravaju sve vie sredstava za istraivanja,
prodaju sve vie kompleta za testiranje i potiu prodaju otrovnih
kemikalija koje ubrzavaju propadanje zdravlja onih koji se njima
tretiraju.
J o jedno pitanje koje bi se moglo postaviti tie se odnosa in-
travenozne upotrebe morfija i heroina s nastankom AIDS-a. Od-
govor bi se moda mogao pronai u kemijskom djelovanju tih
tvari na tjelesnu fiziologiju. Tvari sline morfiju objavljuju svoju
prisutnost kroz ivani sustav, koji odailje poruke putem seroto-
nina koji djeluje kao prijenosnik ivanih podraaja. ivani
sustav i tvari sline morfiju u stanju su izmijeniti metaboliku
strukturu tijela. Endorfini, prirodni morfij tijela, ne samo da poti-
skuju osjet boli i izazivaju euforiju, oni takoer mijenjaju razinu
osjeta gladi. Ljudi koji uzimaju morfij i heroin gube apetit i izgle-
daju neishranjeno. Oni poinju izgladnjivati vlastito tijelo.
Nadalje, ljudi koji redovito uzimaju drogu pod velikim su
stresom, bilo zbog poetnog razloga koji ih je naveo na uzimanje
droge, ili zbog potekoa oko nabavljanja svakodnevne doze. U
svakom sluaju, dolazi do nastanka stresa i zbog promijenjenog
metabolizma nee biti mogue u dovoljnoj mjeri zadovoljiti tjeles-
ne potrebe. Kad se koristi morfij ili heroin, osjeti gladi i ei
takoer su potisnuti, i tijelo poinje jesti samo sebe.
U zemljama u kojima su ljudi obiavali puiti opijum, velik
broj tih ljudi na kraju je umirao od upale plua - upravo od onoga
za to se danas okrivljuju virus i zaraene igle.
Takoer je vano znati da postoji vremenski jaz od niza godi-
na izmeu otkrivanja "HlV-a" u tijelu i nastanka klinikih sim-
ptoma gubitka imuniteta. Mogu vam jamiti da neravnotea
aminokiselina za vrijeme ovog razdoblja postaje puno snaniji
ubojica od "virusa koji uzrokuje AIDS". Na poetku, tijelo poi-
nje stvarati antitijela za borbu protiv virusa. Tek nakon nekog
vremena proizvodnja svih antitijela postaje nedovoljna i nedjelo-
tvorna. Moramo zapamtiti da je uravnoteen sastav zaliha amino-
kiselina u tijelu apsolutno neophodan za stvaranje antitijela od
strane bijelih krvnih zrnaca i stanica jetre.
J edan uasan aspekt AIDS-a je okrutnost s kojom on pogaa
djecu koju raaju HlV-pozitivne majke. Mora biti jasno da ako
majci nedostaju odreene aminokiseline u tijelu, ona nee biti u
stanju osigurati puni raspon aminokiselina za normalan razvoj
bebe. Ako majka ima ak i minimalni nedostatak metionina, cisti-
na, cisteina, triptofana i drugih aminokiselina, bebi e neizbjeno
nedostajati isti ti elementi, to e moda stvoriti predispoziciju za
fragmentaciju DNA u procesu razvoja stanica, posebno u fazi
dojenja.
Razvoj dogaaja u istraivanju AIDS-a
U vrijeme dok sam pisao ovu knjigu, grupa znanstvenika koji
rade na istraivanju AIDS-a iz Europe i Amerike okupila se u
Nizozemskoj u svibnju 1992. kako bi zapoela pokret protiv pri-
hvaenog i zatienog miljenja da je AIDS virusna bolest. Prema
izvjetaju London Sunday Timesa od 26. travnja 1992., dva naj-
zanimljivija lana te grupe bili su profesor Luc Montagnier iz
Francuske i profesor Duesberg iz Amerike.
Profesor Luc Montagnier iz Pasteurovog instituta prvi je otkrio
virus koji je kasnije nazvan HIV. Taj je francuski profesor izoli-
rao spomenuti virus koji je navodno inhibirao imunoloki sustav.
Poslao je uzorke virusa Robertu Gallou u Ameriku, koji je tako-
er radio na razvoju metode izolacije i testiranja na prisutnost
virusa AIDS-a u tijelu. Dr. Gallo je kasnije patentirao svoj kom-
plet za testiranje. Francuska vlada pokrenula je pravni proces za
priznanje njenog prava na otkrie tog virusa. Na kraju, nakon
dugog pravnog natezanja, dvije strane su se suglasile da dijele dio
dobiti od prodaje kompleta za testiranje. Ostatak dobiti ulae se u
daljnja istraivanja AIDS-a. Ali Francuska nije mirovala i pokre-
nula je daljnju istragu u vezi optube za prisvajanje znanstvenog
vlasnitva. Nakon jo temeljitije istrage, zakljueno je da je dr.
Gallo u poetku upotrijebio francuski uzorak za svoj patent.
Izgleda da je profesor Montagnier promijenio svoja poetna
gledita, i sada tvrdi da virus nije od primarne vanosti za AIDS.
Iz intervjua u novinama moe se zakljuiti da profesor danas
priznaje mogunost da AIDS ima druge uzroke. Stjee se dojam
da prihvaa mogunost postojanja AIDS-a ak i bez prisutnosti
HlV-a. Profesor je morao naii na uvjerljive argumente koji pori-
u da je HIV krivac i jedini uzrok cijele grupe bolesti koja je
svrstana pod AIDS. U razmiljanju profesora Montagniera dolo
je do drastine promjene.
Profesor Duesberg koji je istraivao stvarnu strukturu tog virusa
- u isto vrijeme dok su drugi vjerovali da je on uzronik bolesti -
objavio je da virus nije u stanju izazvati AIDS. Bilo je mnogo ras-
prava, ali njegovi argumenti nisu imali utjecaja na priznate skupine
virologa iz Europe i Amerike koji se bave istraivanjem AIDS-a.
Nije mogao ponuditi alternativno znanstveno objanjenje uzroka
bolesti koje su okupljene pod nazivom AIDS, osim to je rekao da
tu bolest ne izaziva virus. Istraivai s tog podruja traili su uvjer-
ljive znanstvene ideje koje bi dovele do rjeenja problema. Tvrdnja
da AIDS nije virusna bolest nije bila dovoljna. Negiranje HIV-a kao
uzronika bolesti trebalo je biti popraeno znanstvenim argumenti-
ma koji upuuju na neto drugo.
Dana 25. rujna 1989. pisao sam dr. Manfredu Eigenu, najistak-
nutijem znanstvenom istraivau s Instituta Max Planck u Njema-
koj, i u obranu Duesberga poslao sam mu dva svoja lanka koja
predstavljaju najvei broj gledita objavljenih u posebnom izdanju
Zaklade o AIDS-u. Profesor Eigen je u Natur Weissenschafen
objavio prikaz rasprave izmeu zagovornika virusa AIDS-a i Due-
sberga. ini se da gledita profesora Duesberga nisu uvjerila Eige-
na i da je on stao na stranu njegovih protivnika. Nekoliko mjeseci
kasnije, dr. Eigen mi je poslao pismo iz kojeg je jasno da je uvidio
da postoji jo jedno prihvatljivo znanstveno gledite o uzrocima
AIDS-a.
Zatim je iznenada 1992. uslijedio novi porast aktivnosti veza-
nih uz alternativne poglede na AIDS, na elu s profesorima Mon-
tagnier i Duesburg.
Godine 1989. ovim sam istraivaima poslao kopiju naeg
posebnog izdanja asopisa Pojednostavljena znanost u medicini
(SMS), iz Zaklade za jednostavnost u medicini (jedinice 74 i 75 u
bibliografiji), kao to i inae Zaklada o svojim gleditima izvje-
tava veinu vrhunskih istraivaa (profesoru Duesbergu poslao
sam i kopiju pisma upuenog Manfredu Eigenu). Ovo posebno
izdanje o AIDS-u takoer je dostavljeno mnogim medicinskim
bibliotekama na sveuilitima koja se bave istraivanjem AIDS-a.
U tim detaljnim lancima iznesena su znanstvena objanjenja iji
je saetak izloen u prethodnim odlomcima.
U mom lanku o neurotransmiteru histaminu, koji je prvi put
ukratko predstavljen na 3. interdisciplinarnoj svjetskoj konferenciji
o upalama 1989. i kasnije objavljen 1990., takoer sam objasnio
djelovanje mnogih kemijskih tvari, koje u ljudskom tijelu nastaju
prilikom stresa, na smanjenje imuniteta. U tom lanku, koji je raz-
dijeljen velikom broju ljudi, raspravio sam neke aspekte AIDS-a
kao tekog "poremeaja sustava" izazvanog stresom, suprotstavlja-
jui se trenutnom gleditu da ovu bolest uzrokuje jedna estica -
virus.
Ovaj broj SMS-a takoer je iroko distribuiran. Primjerci po-
sebnih izdanja SMS-a o AIDS-u iz 1989. i 1990. dostavljeni su i
profesoru Philippu Lazaru, generalnom direktoru francuskog
INSERM-a. INSERM je francuski ekvivalent amerikog Nacio-
nalnog instituta za zdravlje (NIH). Zamolili smo ga da informaci-
je koje sadre ta izdanja uini dostupnima ostalim zainteresiranim
istraivaima u INSERM-u.
Moja istraivanja su napredovala istovremeno s pojavom i
objavljivanjem novih informacija o kritinoj ulozi cisteina u iz-
gradnji nekih DNA materijala. Postalo mi je potpuno jasno i oi-
gledno da je AIDS poremeaj metabolizma, a da su fragmenti
DNA i RNA koji su oznaeni kao razne vrste virusa AIDS-a i
sami proizvodi nedostatka cisteina u tijelu.
Moj najnoviji lanak "AIDS: slijepa ulica virusne etiologije",
s neusporedivo vie detalja nego to je izneseno u ovom poglav-.
lju, objavljen je u izdanju SMS-a iz 1991. godine i podijeljen
brojnim drugim znanstvenicima koji se bave istraivanjima na
ovom podruju.
Moralna je obveza svakog predanog znanstvenika da podijeli
nove informacije do kojih doe s drugima koji se bave istraiva-
njem istog predmeta, ak i prije njihovog objavljivanja u znanstve-
nim asopisima. Takoer je moralna obveza onih koji tu infor-
maciju prime da odaju priznanje osobi koja je stvorila i podijelila
informaciju.
Naslov u novinama Le Monde od 9. kolovoza 1991. odraava
estoku borbu izmeu Brunoa Durieuxa, francuskog ministra
zdravlja, i profesora Alberta Germana, predsjednika francuske
Nacionalne akademije farmaceuta. Ministar je zatraio otputanje
profesora. Profesor je, u jednom govoru, iznio miljenje da je
AIDS posljedica odreenog naina ivota. Profesorovo je milje-
nje postalo vrua tema meu raznim drutvenim grupama. Otuda
ministrov bijes i zahtjev za njegovim otputanjem. Nijedna prilika
nije bolja za iznoenje nekog eksplozivnog miljenja nego kada se
ono kao ulje na vatru dolije u ve postojeu svau. Pismo koje
slijedi poslano je g. Brunou Durieuxu, francuskom ministru
zdravlja, a kopija profesoru Germanu.
Iskreno se nadam da e slobodno irenje mojih znanstvenih
miljenja o AIDS-u na neki nain doprinijeti tome da i drugi
ponu razmiljati o odnosu ove bolesti s poremeenom fiziologi-
jom koja je konana posljedica "stresova povezanih s odreenim
nainom ivota", ili "ozbiljne neishranjenosti u manje bogatim
drutvima". Djeca u Rumunjskoj koja su bila tema mnogih tele-
vizijskih emisija vjerojatno nisu dobila AIDS putem krvi; vjero-
jatnije je da se kod njih AIDS razvio kao posljedica loe
prehrane.
J o jedna stvar o kojoj treba raspraviti je vrijednost testa na
AIDS kao indikatora bolesti u procesu razvoja. Premda su svi
navedeni da u to vjeruju, po mom miljenju to je krivo predstav-
ljanje jedne drukije istine. Svi ti testovi pokazuju da je tijelo
nailo na tu antigensku esticu i registriralo njenu strukturu. To
ujedno znai da je tijelo zadralo postojanje te estice/virusa u
svojoj memoriji da bi izgradilo mehanizam obrane protiv te "stra-
ne estice", to ne znai nuno da je ona dola izvana, ve se
moda radi o estici koju samo tijelo ne bi trebalo stvarati - neka
vrsta nadzora kvalitete rada "linije za sastavljanje DNA". Ovaj
test je zapravo indikator poremeaja ravnotee metabolizma tjeles-
nih bjelanevina, a ne indikator prisutnosti razularenog virusa
ubojice u tijelu. Broj sluajeva osoba koje su imale pozitivne
rezultate testa i kasnije postale HIV negativne prevelik je da
bi se mogao zanemariti.
Laboratorijskim je pokusima dokazano da ako se cistein doda
mediju kulture stanica koje se uzgajaju radi dobivanja virusa, te
stanice nee stvoriti "virus". U sredini s dovoljno cisteina, nee
Niste bolesni, edni ste!
189
biti mogue ostvariti "etvu" virusa. Ovaj test upuuje na krajnje
jasan zakljuak da je test na AIDS samo indikator trenutne nerav-
notee sastava aminokiselina u tijelu. Vano je zapamtiti da ako
razina jedne aminokiseline u tijelu nije dovoljno visoka, doi e
do drastine neravnotee u postocima drugih aminokiselina.
Ova nova gledita o AIDS-u predstavljena su itateljima kako
bi se ukazalo na to da e metaboliki pristup ovom drutvenom
problemu donijeti bre i bolje rezultate. Promiljena korekcija
poetne metabolike ravnotee mogla bi potaknuti izraavanje
normalne spolne definiranosti i smanjiti homoseksualne sklonosti,
da i ne spominjemo prevenciju AIDS-a, posebno kod osoba koje
poinju razvijati homoseksualne sklonosti u kasnijim godinama
ivota, kao to su oevi ili majke koji ve imaju djecu, a poinju
osjeati homoseksualni poriv. Kod ena kojima slabi libido i kosa
ispada po "mukom obrascu", navedene mjere opreza mogle bi
zaustaviti takvo propadanje u poetnim fazama.
Jednostavan nain da se zaustavi razgradnja miia je inteli-
gentna prilagodba dnevnog unosa vode i uravnoteena prehrana
s visokim udjelom bjelanevina. Pogledajte pismo Edwarda Dip-
prea na sljedeoj stranici. Kao to moete vidjeti, unos vode i
malih koliina soli pretvorili su razgradnju miia u "bolest"
uzrokovanu dehidracijom. Dok uzrok nije bio poznat, vjerovalo se
da se radi o miinoj distrofiji.
Istovremena pojaana svakodnevna tjelesna aktivnost potak-
nut e tijelo na pokretanje fiziolokog programa izgradnje svojih
miia, umjesto njihove razgradnje na aminokiseline radi hranje-
nja ostatka tijela. Morate shvatiti da je ljudsko tijelo prilagoeno
za obranu od svih vrsta infekcija. Tijekom svog razvoja preivjelo
je viruse brzog djelovanja kao to su ospice, rubeola, djeja para-
liza i druge. Tijelu openito treba oko devet dana da izgradi djelo-
tvornu obranu, ak i protiv brzih virusa. Ako je tijelo u stanju
preivjeti napad brzih virusa, sigurno je vie nego sposobno za
obranu od virusa koji se sporo razvijaju.
Sve to moramo znati je kako moemo ojaati tijelo i koje po-
stupke koji ga ine ranjivim moramo prekinuti.

Zaklada za jednostavnost u medicini
I nst i t uci j a za medi ci nska i st r ai vanj a
Nj . Eksel enci j a mi ni st ar Br uno Dur i eux
Mi ni st ar st vo zdr avi j a
6. r uj na 1991.
Eksel enci j o,
Upoznat sams Vaomr aspr avomo gl edi t i ma
pr of esor a Al ber t a Ger mana o AI DS- u koj a j e 9.
kol ovoza 1991. obj avl j ena u Le Mondeu. Osj eam
da mi j e dunost skr enut i Vampozor nost na
kr aj nj i r ezul t at vr l o det al j ni h i st r ai vanj a o
et i ol ogi j i AI DS- a. i ni se da naa i st r ai vanj a
daj u f i zi ol oka/ met abol i ka obj anj enj a koj a
podr avaj u st avove pr of esor a Ger mana.
Zadovol j st vo mi j e t o mogu pr i l oi t i kopi j u
naeg naj novi j eg l anka "AI DS: sl i j epa ul i ca
vi r usne et i ol ogi j e". Taj l anak obj anj ava
det al j e koj e su i gnor i r al i oni koj i svomsi l om
el e pr onai r j eenj e pr obl ema pomou vi r ol oki h
i st r ai vanj a - t o j e puko r asi panj e dr avnog
novca. Sl obodni st e da ovaj l anak umnoi t e i
dat e na uvi d el j enombr oj u vai h znanst veni ka
koj i ne pokazuj u sl i j epu pr i st r anost pr ema
vi r ol oski mi st r ai vanj i ma. Budu l i Vampot r ebne
dodat ne i nf or maci j e, mol i mVas da mi se j avi t e
bez ust r uavanj a.
I skreno,
U pr i l ogu: l anak "AI DS: sl i j epa ul i ca
vi r usne et i ol ogi j e"
Kopi j a pi sma posl ana pr of esor u Al ber t u
Ger manu.
Prisjetimo se, ako je dovoljna jedna slamica previe na devi-
nim leima da joj slomi kraljenicu, sigurno je da i ljudsko tijelo
mora imati toku slamanja preoptereti li ga se odreenim nainom
ivota. Pitanje je - hoemo li nastaviti mjeriti slamu ili nasljedna
strukturna i fizioloka ogranienja? Obraamo li pozornost na
tjelesna ogranienja, ili za bolesti koje napadaju neke pripadnike
naeg drutva u svom nemaru okrivljujemo nedjelotvorni spori
virus?
Edwar d Di ppr e
15. ouj ka 1995.
oko 1. st udenog noge su me poel e i zdavat i .
Post al e su cr ne i pl ave od kol j ena do bedar a, i
j ako su me bol j el e. Ot i ao samkod dokt or a, i on
mi j e r ekao da su moj i mi i ni enzi mi na 66. 0. , a
nor mal na vr i j ednost j e 90. Zat i msamot i ao do
dr ugog dokt or a, a on mi j e r ekao da se r adi o
mi i noj di st r of i j i .
Poeo samr azgovar at i s dr . Bat manghel i dj em,
koj i mi j e r ekao da ponempi t i dvi j e l i t r e vode
dnevno. Napr avi o samt o, sad se osj eammnogo
bol j e, i svi si mpt omi su nest al i u r oku od dva
mj eseca. Takoer sl obodno kor i st i msol pr i
svoj i mobr oci ma.
Opet samot i ao kod dokt or a na nove kr vne
pr et r age. Razi na enzi ma vr at i l a se na nor mal u, a
dokt or u ni j e bi l o j asno kako j e t o mogue.
Danas, 15. ouj ka 1995. , vi e nemam ni kakvi h
bol ova ni si mpt oma. Osi m t oga, ve odavno ni sam
i mao ovol i ko ener gi j e i bi o t ako zdr av.
I skreno,
Edwar d Di ppr e


12

NAJJEDNOSTAVNIJE
MEDICINSKE TERAPIJE
"Ne moe se logikom uvjeriti ovjeka krivog miljenja
koje on nije logikom stekao. "
- Bacon
Vaem je tijelu kao apsolutni minimum dnevno potrebno est
do osam aa od 2,25 dl vode.
Alkohol, kava, aj i pia s kofeinom ne raunaju se kao voda.
Najbolje vrijeme za uzimanje vode (kako je kliniki utvreno
kod ira na elucu) je: jedna aa pola sata prije obroka - doru-
ka, ruka i veere - i slina koliina dva i pol sata nakon svakog
obroka. To je apsolutno minimalna koliina koja je potrebna va-
em tijelu. Da biste bili sigurni da vae tijelo nee ostati prikrae-
no, trebalo bi popiti jo dvije ae vode oko najteih obroka ili
prije odlaska na spavanje.
e bi trebalo utaiti u bilo kojem trenutku. S poveanjem
unosa vode, mehanizam osjeaja ei postaje djelotvorniji. Vae
e tijelo moda traiti od vas da pijete vie od navedenog mini-
muma.
..:: Najjednostavnije medicinske terapije ::..
Podeavanje unosa vode prema obrocima sprjeava da zbog
unosa hrane doe do zgusnua krvi. Kada krv postane zgusnuta,
ona izvlai vodu iz stanica s kojima dolazi u dodir.
Voda je najjeftiniji lijek za dehidrirano tijelo. J ednako jedno-
stavno kao to dehidracija s vremenom dovodi do nastanka glav-
nih bolesti s kojima se danas suoavamo, dobro regulirani unos
vode i neprestana briga o njemu sprijeit e pojavu veine najva-
nijih bolesti od kojih strahujemo u naem modernom drutvu.
Pismo Williama Graya ovdje je navedeno kao primjer koji
pokazuje da je voda jednostavno najbolji lijek za lijeenje tolikog
broja razliito nazivanih komplikacija dehidracije. Kao to ete
vidjeti, g. Gray je vrlo inteligentan ovjek. Njegova zapaanja
pruaju brojne uvide u mogue komplikacije kronine dehidracije
u ljudskom tijelu. To je razlog zato sam odluio njegova zapaa-
nja predstaviti u ovom poglavlju. Nadam se da e vam to pomoi
da dobro zapamtite jednu jednostavnu injenicu. U ai punoj
vode ima vie prirodne arolije nego u bilo kojem lijeku, kojeg e
vas pranjem mozga uvjeriti da koristite za lijeenje stanja koja
sam objasnio u ovoj knjizi. A ja ne prodajem vodu!
Od: Wi l l i amE. Gray ( Bi l l )
Za: dr . Bat manghel i dj
2. st udenog 1994.
Vau samknj i gu pr vi put pr oi t ao pr i j e
godi nu dana, kada mi j u j e pokl oni o Mar cel
Thvoz. Ot ad se moj e zdr avl j e znat no popr avi l o.
I mam52 godi ne i i zvr snog samzdr avl j a. Ni j e
bi l o t ako pr i j e nego t o su me vaa knj i ga i
Mar cel ova dobr ot a nadahnul e da vodu ui ni m
ner azdvoj ni mdi j el omsvog i vot a.
Vei na l j udi smat r al a me uspj eni mi vr l o
zdr avi m- i mao samnor mal nu t ei nu, neobi nu
snagu i i zdr l j i vost , bi o samuspj ean spor t a,
odl i no samse hr ani o ( s puno povr a i
i nt egr al ni h i t ar i ca i vr l o mal o mesa,
i vot i nj ski h pr er aevi na i l i pr er aene hr ane) .
Pa i pak se popi s moj i h bol j ki pr ot ee na zadnj i h
pedeset godi na i ukl j uuj e: i r na dvanaesni ku
( s 19. godi na) , l oa pr obava, pr obl emi s debel i m
cr i j evomi st ol i com( od 19. do 51. godi ne) ,
kr oni ni i akut ni pr obl emi s l ei ma ( od 13. do
51. godi ne) , emoci onal ne bol est i i konf uzi j a ( od
6. do 51. godi ne) .
Ti pr obl emi su me zbunj i val i , t i mvi e t o
sami nt el i gent an, obr azovan i mot i vi r an da
pr onaemnj i hova r j eenj a. Tr ai o samr j eenj a
ovi h pr obl ema 35 godi na. Tr ai o samodgovor e u
di j et ama, dodaci ma pr ehr ani , vj ebama, j ogi ,
medi t aci j i , t r adi ci onal ni mr el i gi j ama,
duhovnost i , akupunkt ur i , t r adi ci onal noj
medi ci ni , ki r opr akt i ci , masai , r ei ki j u,
ur avnot eenj u pol ar nost i , pr ogr amu 12 kor aka, i
knj i gama i t eaj evi ma osobnog r azvoj a, kao t o
su Est i Hof f man Quadr i ni t y Pr ocess.
Podr azumi j eva se da sammnogo put a i t ao o
vanost i uzi manj a obi l ni h kol i i na vode. ak sam
pr i j e 6 godi na odl ui o i nvest i r at i u f i l t ar na
pr i nci pu obr nut e osmoze, nadaj ui se da e me
bol j i okus vode mot i vi r at i da j u pi j emu vei m
kol i i nama. Unat o t ome, ni kad ni samvj er ovao u
vr i j ednost t er api j e vodom. Dok ni sampr oi t ao
vau knj i gu, dr uga pi a su mi se uvi j ek i ni l a
bol j i ma, posebno aj i kava.
Dok sami t ao vau knj i gu i mao samkr oni nu
povr edu i vca u gor nj emdi j el u l ea koj a me
t i j ekomdvi j e godi ne povr emeno spr j eaval a da
i gr amgol f i l i racguetball. Snaga moj i h r uku
spal a j e na t r ei nu snage koj u sami mao samo
dvi j e godi ne pr i j e t oga. Pr oi vl j avao sam
t j el esnu i duevnu kr i zu.
Ni kada u i vot u ni sambi o pi j an, ni t i sam
i kada popui o vi e od pet ci gar et a u j ednomdanu.
U t o vr i j eme ni samni pui o ni pi o al kohol . Pa
i pak samshvat i o da me opsj edaj u mi sl i o kof ei nu,
puenj u i pi u. Pr emda sambi o est gost
ki r opr akt i ar a, ost eopat a i maser a, ni sami mao
pot r ebu ot i i kod l i j eni ka due od pet naest
godi na. U oaj u, ot i ao samdo l i j eni ka koj i mi
j e pr epi sao l i j ekove pr ot i v st r esa, anal get i k i
l i j ek za oput anj e mi i a. Uzeo sampr opi sane
doze l i j ekova i pao u pol ukomat ozno st anj e, nakon
ega sami h pr est ao uzi mat i . Nekol i ko t j edana
kasni j e, Mar cel j e doao kod mene na r uak i
pokl oni o mi vau knj i gu.
Nakon t o sam t j edan dana pi o 2- 3 l i t r e vode
dnevno pr i mi j et i o samsl j edee:
Nest al i su bol ovi zbog ozl j ede i vca i mogao
sampoet i vj ebat i .
I mao samznat no manj e pr obl ema s pr obavomi
vj et r ovi ma.
Moj i j aki nagoni i pr i si l ne r adnj e osj et no su
osl abj el i i l i nest al i . Vi e se ni sammor ao
bor i t i sa el j omza puenj em, pi em,
pr ej edanj emi l i suvi ni mkof ei nom.
Poveal a mi se r azi na ener gi j e.
Popr avi l o mi se pamenj e i uspj enost u r adu.
Sl obodno me moet e spomenut i kao pr i mj er . Sa
zadovol j st vom u r azgovar at i o vodi s bi l o ki me
i u bi l o koj e vr i j eme.
Wi l l i amE. Gr ay
Obina voda iz slavine - osim ako ne postoje dokazi da je za-
gaena kemikalijama i tekim metalima kao to je olovo - priklad-
na je za upotrebu. Voda iz slavine zatiena je klorom koji je
sredstvo za ubijanje bakterija. "Flairana voda" iz prodavaonica
navodno je sterilizirana dodavanjem ozona prilikom punjenja.
ini se da ozon, ili "super kisik", ima baktericidna svojstva. Ako
se koristi u predvienom roku, flairana voda moe posluiti kao
alternativa vodi iz slavine. Ako mislite da bi vaa voda mogla biti
zagaena, ili da sadri tvari koje su opasne po zdravlje, spasite se
te brige i ugradite malu jedinicu za proiavanje na slavinu u
vaoj kuhinji. Postoje vrlo djelotvorni filtri od ugljena ili kerami-
ke koji vas mogu potedjeti gnjavae kupovanja vode u proda-
vaonici i noenja boca iz dana u dan.
Na kraju e filtriranje vode postati sasvim normalno i uobia-
jena praksa u naprednim drutvima koja imaju obiaj zagaivati
svoju vodu za pie. S dananjim trendom propadanja bogatstava
urbanih centara, opskrba vodovodnog sustava kvalitetnom pitkom
vodom u jednom e trenutku postati preskupa i nemogua. Nee
biti praktino dostavljati vodu visoke kvalitete koja se koristi i za
pranje i zalijevanje vrtova.
Kako bilo, kada se ovjek navikne na neku vodu koja nije iz
slavine, ako mu je u kui ponestane, tijelo e neko vrijeme morati
izdrati bez vode samo zbog razlike u okusu - to je samonamet-
nuta sklonost. Obino se "lo okus" pripisuje kloru otopljenom u
vodi. Veina akvizitera koji ele prodati proiivae naglaava
injenicu da voda iz slavine sadri klor. Takoer ukazuju na kalcij
otopljen u vodi koju esto nazivamo "tvrdom vodom".
Ako napunimo bokal vodom i ostavimo ga da stoji u hladnja-
ku ili na kuhinjskoj polici, ishlapjet e klor otopljen u vodi, a
nestat e i njegova mirisa. Voda e postati "slatka" i ugodna oku-
sa. Svi restorani posluuju takvu vodu - iz dobro rashlaenog
bokala koji je napunjen neko vrijeme prije posluivanja. to se
tie kalcija u vodi, ukoliko voda nije doista jako zasiena kalci-
jem, potpuno je prikladna za pie. Ne samo da je prikladna, nago
je i jeftin izvor kalcija za potrebe tijela. Kalcij je ve otopljen u
vodi, i ne morate ii do apoteke po tablete kalcija radi prevencije
osteoporoze koju prepoznajemo kod starijih ljudi.
to mislite, kada i kako poinje osteoporoza? Doista, mnogo
godina prije nego to to postane vidljivo. Kada se hidroelektrini
izvori energije s vremena na vrijeme isprazne, koristi se energija
koja je uskladitena u vezama izmeu molekula kalcija u stanica-'
ma, a na kraju i iz kostiju. Kad se jedna molekula kalcija odvoji od
druge, takoer se oslobaa i jedan ATP. ATP je jedinica za razmje-
nu energije. Slobodni kalcij sada je spreman za odbacivanje. Kad
se voda i kalcij uzimaju u njihovom prirodnom obliku, smanjuje
se hitna potreba za oslobaanjem energije uskladitene u vezama
kalcija. To je razlog zato su kosti odlian izvor priuvne energi-
je. Tijelo je u stanju koristiti ovo skladite energije.
U svakom sluaju, ak i velika koliina kalcija otopljenog u
vodi vjerojatno nee imati nikakvog tetnog uinka. ini se da
tijelo posjeduje vrlo osjetljiv mehanizam za apsorpciju elemenata
iz probavnog trakta prema potrebi. Najvjerojatnije je da ak i ako
u vodi ima jako puno kalcija, on ne ulazi sav u sustav. J edna ne-
davna studija (iz druge zemlje, i iz regije u kojoj je za pie dostup-
na samo jako tvrda voda) pokazala je da konzumiranje vode s
puno otopljenog kalcija nije imalo nikakvih nepoeljnih uinaka
na ljude koji ju nisu izbjegavali piti.
" Kod ovog pristupa prevenciji bolesti ovjek se ne mora drati
nekih strogih dijeta da bi kontrolirao ove ili one tegobe, sve dok
pije vodu prije obroka. Meutim, preporuio bih ograniavanje
koliina masne i prene hrane. Masne kiseline zamijenit e tripto-
fan koji je vezan na albumin kako bi bio spremljen i zatien dok
u krvi krui tijelom. J etra e napasti i unititi triptofan ako njegov
slobodni oblik u krvi prelazi 20% od njegovog ukupnog sadraja.
S vremenom e uzimanje prevelikih koliina masne hrane dovesti
do iscrpljenja tjelesnih zaliha triptofana. Ovo je jedan od najva-
nijih razloga zato masna hrana teti zdravlju.
Istovremeno, nisu sve masne kiseline tetne za tijelo. tovie,
postoje barem dvije esencijalne masne kiseline koje su tijelu nepre-
kidno potrebne i koje ono ne moe stvoriti. To su alfa-linolenska
kiselina, LNA, poznata kao Omega 3, i linoleinska kiselina, LA,
poznata kao Omega 6. Ove masne kiseline potrebne su za izgradnju
staninih membrana, hormona i ivanih omotaa u tijelu. Iako se
druge masti koje uu u tijelo koriste zbog svoje energetske vrijed-
nosti, O-3 i O-6 se uvaju i koriste samo za stvaranje hormona i
izgradnju svih membrana u stanici i oko nje. U lijeenju bolesti
koje su izazvane oteenjem ivanih omotaa (slika 10), moraju se
redovno uzimati ove esencijalne masne kiseline.
Najbolji izvor O-3 je sjeme lana iz kojeg se dobiva laneno ulje
koje se prodaje na tritu. Laneno ulje u svom sastavu takoer sadri
neto 0-6. Najbogatiji izvori O-6 su afranika i suncokretovo ulje.
Laneno ulje je ve na tritu. Uskoro e na ameriko trite stii i
Udo's Choice (Udov Izbor). Dr. Udo Erasmus, autor knjige Masti
koje lijee, masti koje ubijaju (Fats That Heal, Fats That Kill), ute-
meljene na dugogodinjem istraivanju, napravio je posebnu mjea-
vinu esencijalnih ulja koja su tijelu potrebna za njegove razne
programe izgradnje. Udo's Choice sadri: laneno ulje, suncokretovo
ulje, sezamovo ulje, ulja riinih, peninih i zobenih klica, lecitin,
vitamin E i neke posebne trigliceride. Svakodnevno uzimanje est do
osam grama (jedna lica) ove mjeavine trebalo bi tijelo opskrbiti
svim esencijalnim masnim kiselinama koje su mu potrebne. Vie
informacija o ovim uljima moe se pronai u njegovoj knjizi.
Opadanje kose, sterilitet, slabost, slabljenje vida, zaostajanje u
rastu, ekcemi, oteenja jetre, oteenja bubrega i druga degenera-
tivna stanja mogu takoer biti povezani s nedostatkom esencijal-
nih masnih kiselina u tijelu.
Dobar san: Imate li problema sa spavanjem tijekom noi? Po-
kuajte popiti au vode i nakon toga staviti prstohvat soli na jezik.
Moje osobno iskustvo i promatranje drugih pokazali su da ovjek
pada u san nakon nekoliko minuta. Po mom miljenju, ta kombina-
cija mijenja razinu elektrinih pranjenja u mozgu i izaziva san.
Zapamtite da sol ne smije doi u dodir s nepcem. To moe izazvati
iritaciju. alica jogurta naveer, prije odlaska na spavanje, takoer
e pomoi. Ona djeluje kao da ste popili pilulu za spavanje.
Sprjeavanje nesvjestice: Ako ste skloni nesvjesticama na-
kon tuiranja, morate shvatiti da zalihe vode u vaem tijelu nisu
dovoljne da dou do mozga kad su krvne ile otvorene zbog to-
pline nakon vrueg tua. Uvijek popijte vode prije odlaska pod
tu. Pijte vie vode i poveajte unos soli ukoliko vas hvata nesvje-
stica kada se uspravite.
Sprjeavanje sranog napada: Moj prijatelj je sada u bolnici,
nakon to je imao srani napad popraen prestankom rada srca.
Onesvijestio se u svom uredu i morali su mu davati umjetno disanje
kako bi ga povratili. Sad ima neuroloke komplikacije jer kisik nije
stizao do mozga kad mu je srce prestalo kucati. Iz razgovora s
njegovom obitelji postalo je jasno da je ve nekoliko dana prije tog
napada imao neugodne bolove u grudima koji su se protezali u
lijevu ruku. Nije na to obraao pozornost, mislei da e bolovi
prestati sami od sebe. Njegova je greka dovela njega, a sada i
njegovu obitelj, u velike emocionalne probleme i potekoe s njim
nakon napada.
Da je znao da su anginozni bolovi koji se proteu u lijevu ru-
ku kasni pokazatelji kronine dehidracije, i da je poeo poveavati
svoj svakodnevni unos vode, najvjerojatnije ne bi pretrpio tako
katastrofalne i nepopravljive posljedice. Molim vas, zbog onih
koji vas vole i brinu se zbog vas, sjetite se poveati svoj dnevni
unos vode ako osjeate anginozne bolove. Takoer biste trebali
poeti vjebati - eite, eite, eite!
Boja mokrae: Normalna boja mokrae ne bi trebala biti
tamna. Bilo bi idealno da je gotovo bezbojna do svijetlo uta. Ako
postane tamno uta, ili ak naranasta, znai da postajete dehidri-
rani. To znai da bubrezi rade pod velikim optereenjem da bi
izbacili otrove iz tijela u vrlo koncentriranoj mokrai. To je razlog
zato mokraa poprima tamniju boju. Tamna mokraa je dobar
znak dehidracije.
Nade za izljeenje ve nastalih bolesti
Ovo o emu smo dosad govorili bilo je usmjereno na preven-
ciju bolesti. Iznio sam miljenja utemeljena na znanstvenom istra-
ivanju i klinikim promatranjima, te popis bolesti koje su, ini
se, uzrokovane kroninom dehidracijom. Cilj toga bio je da vas
poduim sprjeavanju buduih bolesti. Meutim, moda ve pati-
te od negativnih posljedica dehidracije i htjeli biste okrenuti smjer
razvoja ve nastalih bolesti. Nadajmo se da niste doli do nepo-
vratnog stanja i da se moemo nadati odreenim poboljanjima.
Dakako, nita se ne moe obeati. Moemo se samo nadati da je
mogue uspostaviti obrazac ispravljanja.
Nemojte zaboraviti da je u svakom razdoblju ivota nae tije-
lo proizvod niza kemijskih interakcija kojima upravlja vrijeme.
Ako smo naoruani pravim znanjem, moi emo okrenuti neke
reakcije, ali ne sve. Prije svega i iznad svega, nemojte misliti da
ete moi obrnuti situaciju ako se ponete "utapati" u vodi. Nije
tako! Tjelesne stanice su poput spuvi; treba proi neko vrijeme
prije nego to upiju vodu. Takoer nemojte zaboraviti da su neke
od njih uinile svoje membrane manje propusnima za prolaz vode
- u stanicu kao i izvan nje. Prvo mjesto koje e pokazati znakove
"prejakog navodnjavanja" bit e plua, ako vai bubrezi ne uspiju
izbaciti suvinu vodu. Ako vam bubrezi nisu oteeni zbog dugo-
trajne i sve jae dehidracije koju e gubitak osjeta ei nametnuti
tijelu, onda bez straha moete piti navedenu koliinu vode.
Ako su i vai bubrezi stradali zato to su morali koncentrirati i
izbacivati "otrovne" kemikalije koje se stalno stvaraju u tijelu
tijekom dugotrajne i progresivne dehidracije, onda morate biti
vrlo oprezni. Do sada se sigurno ve nalazite pod lijekovima i
strunim nadzorom. Ne smijete tek tako prestati uzimati lijekove i
poeti piti vodu umjesto ovih "kemijskih manipulatora tjelesnih
procesa". Trebali biste nekoliko dana tono mjeriti koliinu vode
koju inae pijete i koliinu mokrae koju izbacite. Sada ponite
piti jednu ili dvije ae vode vie od koliine koju inae svako-
dnevno popijete. I dalje mjerite koliinu izbaene mokrae. Ako
se koliina izbaene mokrae pone poveavati, onda moete
poveavati i koliinu vode koju pijete. Ako uzimate diuretike,
sjetite se da je voda najbolji prirodni diuretik rade li bubrezi nor-
malno. Po mom miljenju, ignorantska je svaka "znanost" koja
prepisuje uzimanje diuretika, umjesto poveanja unosa vode, paci-
jentu iji su bubrezi u stanju stvarati mokrau.
U medicinskoj je praksi postalo moderno da se slobodno i ne-
kritino koriste diuretici, blokatori kalcija, beta blokatori i lijekovi
protiv kolesterola kod one vrste pacijenata iji je tipini predstavnik
g. Fox. Zato? Jednostavno zato to se "medicinska znanost" razvi-
la na beznadno krivoj paradigmi. Sami temelji "znanja" na kojima
dananja medicinska praksa gradi svoju vjerodostojnost i dozvolu
za primjenu, krivi su i ne uzimaju u obzir poremeaj metabolizma
vode kao mogui uzrok nastanka bolesti u ljudskom tijelu.
Tako su mene uili medicini prije nego to sam otkrio svoje
vlastito neznanje. Nakon to je proitao moju knjigu, dr. J ulian
Whitaker je u svom asopisu Health and Healing koji se alje na
550.000 adresa, u broju za listopad 1994., to priznao. Izjavio je: "U
medicinskoj koli nauio sam da je voda nevana za tijelo... Voda
je neaktivna, jednostavno usputna...", i tako dalje. uo sam da on
posjetitelje svoje klinike upuuje u kroninu dehidraciju. Va lije-
nik nauio je ista pogrena znanja o ljudskom tijelu i njegovim
vapajima za vodom. Sada kad znate istinu, recite mu gdje je pogri-
jeio u vaem sluaju. Zamolite ga da nadzire vae stanje kada
ponete prilagoavati svoj dnevni unos vode i svoju prehranu. Ako
ne bude shvatio o emu govorite, podijelite s njim ovo to ste sazna-
li o problemima povezanim s dugotrajnom kroninom dehidracijom
tijela. Nemojte odustati ako odbaci va zahtjev s obrazloenjem da
vi niste upueni u temu a ona ili on jest.
Tijelo neprestano nastoji zadravati sol kako bi sauvalo vodu
u sustavu. Postupno poveanje koliine mokrae omoguit e
izbacivanje vika soli. Voda e to uiniti bude li se njen unos
poveavao vrlo postupno. Kad je stvaranje mokrae ogranieno i
dolazi do odreenog oticanja nogu i onih kapaka, poveanje
unosa vode mora biti proporcionalno poveanju izluivanja mo-
krae. Kad otekline oko oiju i glenjeva ponu pokazivati zna-
kove povlaenja, moe se poeti poveavati unos vode. Najvie me
zabrinjava neprimjetno nakupljanje vode u pluima. Zato inzisti-
ram na tonom mjerenju unosa tekuina i izbacivanja mokrae,
ako elite provjeriti djelovanje poveanja dnevnog unosa vode i
smanjenog konzumiranja kave i aja.
Prehrana bez soli je krajnja glupost
Sol je najosnovniji sastojak tijela. Redoslijed najvanijih ele-
menata za preivljavanje ljudskog tijela je: kisik, voda, sol i kalij.
Plinije je oko 75. godine nae ere nazvao sol "najvanijim meu
ljudskim lijekovima". Bio je u pravu. Vidite, oko 27% soli u tijelu
nalazi se u kostima u obliku kristala. Kae se da su kristali soli
prirodno sredstvo za uvrivanje kostiju. Zato bi nedostatak soli
u tijelu takoer mogao biti odgovoran za razvoj osteoporoze. Sol
e se izvlaiti iz kostiju da bi se odrala njena prijeko potrebna
normalna razina u krvi.
Nizak unos soli doprinosi poveanju kiselosti u nekim stani-
cama. Visoka kiselost u stanici moe otetiti strukturu DNA i biti
zaetnik stvaranja raka u nekim stanicama. Pokusi su pokazali da
velik broj ljudi oboljelih od raka ima nisku razinu soli u tijelu.
Moja sljedea knjiga, Abeceda raka i depresije (ABC of Cancer
and depression), detaljno e objasniti vanost i primarnu ulogu
vode i soli u spreavanju raka.
Ponovit u: Kada tijelo pone zadravati sol, ono to ini da bi
zadralo vodu. Iz te "edemske tekuine" ono moe filtrirati odre-
enu koliinu vode i "ubrizgati" ju kroz staninu membranu u
neke od stanica. To je isti princip kao kod procesa proiavanja
vode koji se koristi u postrojenjima za obrnutu osmozu koja pro-
izvode vodu za pie u gradovima bez izravnog pristupa izvorima
slatke vode. Zato je nuno poveanje krvnog tlaka za stvaranje
filtracijske sile.
Potreban je oprez zbog mogunosti da doe do gubitka soli iz
tijela kad se povea unos vode, a unos soli ostane jednak. Nakon
to nekoliko dana budete pili est, osam ili deset aa vode dnev-
no, trebali biste poeti razmiljati o tome da dodate malo soli
svojoj prehrani. Ponete li nou osjeati greve u miiima, sjetite
se da vam poinje nedostajati sol. Bolovi u miiima koji nisu bili
izloeni naprezanju obino znae da u tijelu nedostaje soli. Tako-
er, vrtoglavice i nesvjestice mogu biti znak nedostatka soli i
vode u tijelu. Doe li do toga, trebali biste takoer poeti uzimati
vie vitamina i minerala - vosebno ako ste na dijeti za mravlje-
nje ili se slabo hranite. Trebali biste u prehranu ukljuiti povre i
voe zbog njihovih vitamina i minerala topivih u vodi.
Iz prakse sam doao do pravila za dnevni unos soli. Na svakih
10 aa vode (oko dvije litre), prehrani bi trebalo dodati oko pola
ajne liice soli na dan. U prosjenu ajnu liicu stane est
grama soli. Pola liice je oko tri grama soli. Naravno, morate biti
sigurni da bubrezi stvaraju mokrau. Inae e tijelo poeti otjecati.
Osjetite li da vam koa i glenjevi poinju otjecati, ne paniarite.
Nekoliko dana uzimajte manje soli, ali poveajte unos vode dok
otekline u nogama ne nestanu. Trebali biste se i vie kretati -
vjebajte: miina aktivnost e uvui suvinu tekuinu u krvotok, i
dio soli e se izluiti znojem i mokraom. Nemojte predugo sjediti
ili stajati u istom poloaju.
Mrkve su, zbog beta karotena kojeg sadre, nuan sastojak
prehrane. Beta karoten je pretea vitamina A i apsolutno je neo-
phodan za metabolizam jetre, osim to je vaan za vid. Malo na-
raninog soka, zbog sadraja kalija, takoer bi trebalo dodati
tekuinama koje se unose u tijelo. Molim vas, zapamtite da vie
nije i bolje. Previe soka od narane e izazvati probleme. Ako je
tijelo preoptereeno kalijem, poveat e se stvaranje histamina.
Pomogao sam ljudima da se oslobode upornih napada astme jed-
nim jednostavnim savjetom. Zatraio sam od njih da ogranie
unos naraninog soka na jednu, najvie dvije ae dnevno - a da
pri tome, naravno, ostatak nadomjeste vodom.
Na ovom mjestu u knjizi, htio bih vas informirati o tome da go-
lema veina vrlo esto koritenih lijekova na izravan ili neizravan
nain ima jako antihistaminsko djelovanje. Najjae vrste koriste se
u psihijatriji i za lijeenje pacijenata pod depresijom. Velik broj
antidepresiva na tritu takoer su i antihistaminici - u toj mjeri da
neki gastroenterolozi koriste ove lijekove za lijeenje pacijenata s
irom, zato to su jeftiniji. Na tritu ih ima jako mnogo, i njihove
su cijene, zbog konkurencije, nie nego kod tradicionalnih sredsta-
va za blokiranje H2 koja su monopolizirala trite.
Prenosim vam ovu informaciju kako bih vam ukazao na to da
farmaceutska industrija zna za vanost aktivnosti histamina u
ljudskom tijelu. Oni nisu tu da bi nas obavijestili o ulozi histami-
na u ljudskom tijelu; to su poslovna poduzea zainteresirana za
prodaju svojih proizvoda. Kad vam lijenik sljedei put prepie
neki lijek, pitajte ga ima li antihistaminsko djelovanje. Antihista-
minski lijekovi snano utjeu na imunoloki sustav tijela na razini
kotane sri.
Zdravstveni sustav i nae dunosti
Ako ste trpjeli zato to je na ranije zahtjeve vaeg tijela za vo-
dom primijenjena "medicinska ignorancija", onda va lijenik
postaje duan nadzirati va povratak do zdravlja smanjivanjem
upotrebe kemikalija za lijeenje kronine dehidracije vaeg tijela.
Trebali biste biti sigurni da je va lijenik postao svjestan ove
informacije o metabolizmu vode i drugim tjelesnim signalima za
unos vode koji se javljaju kada dehidracija pone mijenjati tjeles-
nu fiziologiju. Va lijenik je odgovoran za vas, i kao takav, mora
biti obavijeten. Vaa je dunost pomoi vaem lijeniku da po-
stane svjestan ove promjene paradigme. Sada je vaa dunost da
pomognete promijeniti zdravstveni sustav tako da radi za vas, a
ne za komercijalne i politike ciljeve njegovih direktora.
Moda e biti potrebno donijeti propis o iskljuivanju dehid-
racije kao uzroka nastanka bolesti prije nego to se poduzmu bilo
kakve farmaceutske ili invazivne procedure. Procjenu lijekova
koji e prilikom lijeenja biti upotrijebljeni kao krajnja mjera
trebalo bi provesti tek nakon to su pacijenti u potpunosti hidrati-
zirani i nakon to proe nekoliko dana prije poetka testa. Napos-
ljetku, voda koja se popije da bi se progutala pilula na dehidriranu
osobu djeluje bolje i bre od kemijskog sastava lijeka! Objasnio
sam da je "placebo" uinak koji viamo prilikom ispitivanja lije-
kova najvjerojatnije rezultat odreenih poboljanja u neprepozna-
toj dehidraciji koja je jedan od faktora nastanka bolesti. Sada ste
"u areni". Trebali biste upotrijebiti svoje znanje za dobrobit o-
vjeanstva i pokuati uvesti promjenu paradigme o metabolizmu
vode u tijelu u svakodnevnu medicinsku praksu.
Drutvene utede
Kad se opisana promjena paradigme u medicini u potpunosti
usvoji i primijeni, utedjet e se velik dio ogromnih i nepotrebnih
trokova zatite zdravlja i drutvenih izdataka. Hipertenzija i s
njom povezani kardiovaskularni poremeaji naciju kotaju vie od
100 milijardi dolara godinje. Bol u leima pretvara se u godinji
drutveni gubitak od 80 milijardi dolara. Reumatske bolesti zglo-
bova pogaaju 20 milijuna starijih osoba i kotaju naciju vie
desetaka milijardi dolara svake godine - da nabrojim samo neke
primjere. Od priblino 850 milijardi dolara potroenih na zdrav-
stvo, samo u 1992. godini, oko 50-60 posto je najvjerojatnije
izazvano primitivnim grekama u vezi s kroninom dehidracijom
i s njom povezanim tjelesnim signalima koje bi trebalo shvatiti
kao glavne indikatore ei u tijelu.
Jednostavan ispravak ove dugotrajne znanstvene pogreke mo-
e obrnuti proraunski deficit ove nacije. U svakom sluaju, prom-
jena paradigme e takoer stvoriti mnogo zdravije drutvo.
Procjenjuje se da e podivljali trokovi zdravstva u ovom drutvu
dosegnuti 1,6 bilijuna dolara do 2000. godine i porasti na 28%
bruto nacionalnog proizvoda do 2010. ak i uz takav rast trokova,
barem 50 milijuna ljudi sebi nee moi priutiti plaanje rastuih
trokova zdravstvenog osiguranja, i bit e lieni odgovarajue nje-
ge. Promjena paradigme e obrnuti ovaj "neizbjeni trend rasta
trokova zdravstvene zatite.
Pozivam vas da podijelite informaciju iz ove knjige s vaim
roacima i prijateljima. Napravit ete im uslugu. Time to ete
pozitivno odgovoriti na ovaj poziv, istovremeno ete pomoi
naciji da smanji trokove svog zdravstva za najmanje 60%. Zloin
je da se krajem 20. stoljea ljudska e za vodom jo uvijek lijei
sporim otrovima.
Imam jednu molbu. Ako vam informacija iz ove knjige po-
mogne, molim vas da mi poaljete krai izvjetaj o vaem stanju
i o tome kako vam je poveani unos vode pomogao. Moramo
dokumentirati to je mogue vie informacija o kroninoj dehid-
raciji. Ovo je vrlo mlad je doprinos svih koji a znanost. Potreban
testiraju informaciju. Vae sudjelovanje potedjet e druge sa
slinim problemima nepotrebnih patnji koje lokalna dehidracija
moe izazvati, a da ne bude prepoznata. Kao i pisma objavljena
u ovoj knjizi, va doprinos moe osvijetliti put drugima u budu-
nosti.
Na kraju
Na temelju navedenog fiziolokog pristupa pojavi bolesti, da-
nas je mogue zauzeti odluan stav i unutar dva desetljea na
Zemlji okonati glavne bolesti izazvane dehidracijom. J avnost
mora zahtijevati promjenu paradigme i sama usvojiti novu para-
digmu da bi oslobodila ovjeanstvo od svih pogrenih "znan-
stvenih" koncepcija koje se i dalje odravaju u zdravstvenom
sustavu radi zarade i irenja biznisa. Moji kolege u medicinskoj
struci takoer moraju prestati lijeiti signale tjelesne dehidracije
nekritinom upotrebom farmaceutskih sredstava i invazivnih
procedura.
Godine 1990., predsjednik i svi lanovi uprave Amerikog
udruenja lijenika primili su poziv od strane Zaklade za jedno-
stavnost u medicini da podijele informaciju o promjeni paradigme
o metabolizmu vode u tijelu sa svojim aktivnim kolegama u me-
dicinskoj struci. Taj je poziv kasnije objavljen u izdanju asopisa
Pojednostavljena znanost u medicini za 1991. godinu. Takoer je
predstavljen na sljedeim stranicama, kao i prepiska s lanovima
AMA. Bit ete informirani o nekim akcijama koje su poduzete da
bi moja otkria o kroninoj dehidraciji stigla do vas preko lanova
AMA.
Ovo je poziv koji morate energino proslijediti svojim osob-
nim lijenicima i zaposlenima u zdravstvenom sustavu naeg
drutva. Sada je dostupno i vie nego dovoljno znanstvenih in-
formacija da bismo mogli zahtijevati nune promjene u dananjoj
strukturi zdravstvenog sustava. Molim vas, nemojte biti ravnodu-
ni prema tuoj patnji i boli. Zauzmite odluan stav i prekinite
dananji podmukli rad zdravstvenog sustava protiv onih koji jo
ne znaju da je kronina dehidracija osnovni razlog veine degene-
rativnih bolesti ljudskog tijela. Vidite, time to je odluila preut-
jeti otkrie da ljudsko tijelo ima velik broj sofisticiranih signala
ei, AMA je pretvorila svoje poetno neznanje o ovoj injenici u
podmuklu operaciju protiv javnosti. ini se da na to upuuju i
pisma objavljena na sljedeim stranicama.
Prepiska
C. J ohn Tupper , dr . med.
Pr edsj edni k
Amer i ko udr uenj e l i j eni ka
535 Nor t h Dear bor n St r eet
Chi cago, I L 60610
24. sr pnj a 1990
Dragi r. Tupper,
i ni se da dananj i st at us kl i ni ke medi ci ne
i zazi va podost a kr i t i ke kod j avnost i koj oj j e
pot r ebna zdr avst vena nj ega, al i koj a j e
nezadovol j na, kao i kod por ezni h obvezni ka koj i
mor aj u snosi t i r ast ue t r okove zdr avst venog
sust ava. l anak Kat hr yn Wel l i ng u BARRON'S-u od
11. svi bnj a daj e pr ognozu r azvoj a ovog pr obl ema
u sumor noj budunost i . Si t uaci j a ne mor a bi t i
t ako pot puno beznadna. Sve t o j e pot r ebno da bi
t a nai zgl ed beznadna si t uaci j a post al a puna nade
i znanst veno bl agosl ovl j eni h mogunost i , j e
j ednost avna pr omj ena par adi gme u osnovnom
r azumi j evanj u f i zi ol ogi j e l j udskog t i j el a i
nj ena pr i mj ena u pr aksi kl i ni ke medi ci ne.
Sl i j ede naj vani j e t oke ove pr omj ene par adi gme.
Lj udsko t i j el o i ma vel i k pr obl empovezan s
nor mal nomr egul aci j omvode, koj i j e uzr okovan
post upni mgubi t komosj et a ei . Taj pr i mj er se u
medi ci nskoj pr aksi sr ee dovol j no est o da ga
ni j e pot r ebno obj anj avat i . I pak, pr i l oi l i smo
The Lancet Editorial od 3. st udenog 1984. i
l anak Paddya Phi l l i psa od 20. r uj na 1984. , kako
bi smo i skl j ui l i svaku sumnj u po t ompi t anj u.
Ako j e voda vana za l j udsko t i j el o, onda nj en
gubi t ak mor a ost avi t i neke t r agove koj e t r eba
r azj asni t i . Kod t akvi h st anj a nedost at ka vode,
zanemar i vanj e sl oeni h sust ava pr i mar nog unosa
vode i nj ene r aspodj el e u t i j el u i kemi j sko
pr i gui vanj e poj edi ni h r egul at or a vode unut ar
i st i h sust ava, ni j e u i nt er esu kl i ni ki
t r et i r ane osobe, t i mvi e t t i sust avi poi nj u o
st var at i t ako j asne si gnal e!
Obj avl j eni saet ak mog i zl aganj a o
neur ot r ansmi t er u hi st ami nu i sadr aj publ i kaci j e
Pojednostavljena znanost u medicini pokuavaj u
pokr i t i neke od det al j a koj i se t i u navedene
di skusi j e. Kao suosj eaj ni kol ega, pozi vamVas
da vr l o ozbi l j no r azmot r i t e pr edl oenu pr omj enu
par adi gme. Takoer , s pol oaj a vodst va i
povj er enj a koj e su Vamukazal i vai akt i vni
kol ege i z st r uke, pozovi t e i h da pr oue pr omj enu
par adi gme i pr i mj ene j u na nj egu paci j enat a.
Moj a kl i ni ka i t eor i j ska pr ouavanj a ot kr i vaj u
da e pr omj ena par adi gme - s pot pune
usmj er enost i znanst vene panj e na ot opl j ene
t var i u t i j el u, na pr ouavanj e r azni h por emeaj a
sust ava uzr okovani h l oomr egul aci j om
met abol i zma ot opi ne koj i al j e si gnal e -
popl oat i put r azvoj u mnogi h dj el ot vor ni h
r j eenj a za gl avne zdr avst vene pr obl eme u
dr ut vu.
Tr enut no pr i hvaena par adi gma, koj a l i j eni ku
doput a da " mal t r et i r a" si gnal e j ednost avnog
nedost at ka vode u t i j el u i nj egovi h pr oj ekci j a
kokt el omf ar maceut ski h pr oi zvoda, ni j e pr i kl adna
za r j eavanj e pot r eba i pr obl ema kr oni no
dehi dr i r ani h bol esni ka. Si gur no nee dopr i ni j et i
ni poveanj u ugl eda l i j eni ka u kl i ni kama.
t ovi e - ona j e do apsur da t et na za dr ut vo u
koj emsvi nast oj i mo i vj et i bez st r aha da e nas
ugui t i por ezi zbog kumul at i vni h posl j edi ca
nasl i j eene el ement ar ne pogr eke u znanost i o
f i zi ol ogi j i . Ako j e i spr avna pr omj ena par adi gme
pr of esi onal no poel j na, sada j e vr i j eme za
dj el ovanj e i naput anj e pr i st r anost i ! ut nj a i
okl i j evanj e koj i ma se gubi dr agocj eno vr i j eme,
samozadovol j st vo, pa ak i emoci onal na odboj nost
pr ema pr omj eni par adi gme kod pr i padni ka nae
st r uke koj i r ade na kl i ni kama i na pol oaj i ma
koj i odr euj u pol i t i ku, samo e i zazvat i kr i t i ke
j avnost i u skor oj budunost i .
Nadamse da moj ozbi l j an ent uzi j azamoko
pot i canj a kol ega na usvaj anj e pr omj ene par adi gme
odr aava moj u i skr enu pr of esi onal nu dobr u vol j u.
Pr i znaj e se da j e i spr avna pr omj ena vr l o
poel j na. Meut i m, na t emel j u znanst veni h
i nf or maci j a do koj i h j e dol a, Zakl ada ne smat r a
da j e nast avak st at usa quo u pr aksi kl i ni ke
medi ci ne u i nt er esu dr ut va. Zat o Vas pozi vamo
da ponet e st var at i pr ogr amna t emel j u koj eg e
l anovi Amer i kog udr uenj a l i j eni ka moi
pr oci j eni t i i pr i hvat i t i i zl oene pr omj ene
par adi gme.
el i mVampuno uspj eha u ost var i vanj u novi h
mogunost i kr oz pr i st up zdr avst veni mpot r ebama
naeg dr ut va na t emel j u znanst veno opr avdane
pr omj ene par adi gme. Vai bi koment ar i pomogl i
r azj asni l i koj i bi t r ebao bi t i sl j edei kor ak na
put u i pr avac uspost avl j anj a nove par adi gme,
t ako pot r ebne j avnost i .
I skr eno,
F. Bat manghel i dj
Kopi j a posl ana:
Ost al i msl ubeni ci ma AMA- e i l anovi ma
Upr avnog odbor a
Senat or u Pr yor u, Posebni odbor za st ar enj e
Dr . Loui su Sul l i vanu
Zakl adnomOdbor u za j avnu panj u
U pr i l ogu:
BARRON'S, 11. svi bnj a, ur edni ki l anak
Kat hr yn M. Wel l i ng
Lancet Editorial, 3. st udeni 1984.
l anak Paddya A. Phi l l i psa i sur .
New England Journal of Medicine, 20. r uj an
1984.
Saet ak, "Neur ot ransmi t er hi st ami n:
Al t er nat i vno gl edi t e"
Pojednostavljena znanost u medicini, br . 1,
t r avanj 1990.
Slijedi tekst pisma dr. C. Johna Tuppera, predsjednika AMA-e
Zagl avl j e AMA- e
28. kol ovoza 1990.
F. Bat manghel i dj , dr . med.
P. 0. Box 3267
ovo j e odgovor na vae pi smo od 24. sr pnj a u
koj emst e pr edst avi l i vau koncepci j u o
r egul aci j i vode i pr obl emi ma povezani ms
nedost at komvode u t i j el u, posebno kod st ar i j i h
osoba. Podi j el i t u ovu i nf or maci j u s nai m
osobl j em.
Hval a Vamt o nas obavj et avat e o svoj i m
akt i vnost i ma.
I skreno,
C. J ohn Tupper , dr . med.
Nije mi se uinilo da ovo pismo pokazuje iskreno zanimanje
za napredak medicine. Odluio sam objaviti svoje pismo dr. Tup-
peru i njegov odgovor u asopisu Zaklade i poslati primjerak tog
asopisa s popratnim pismom dr. Ringu, koji je tada izabran za
predsjednika AMA-e.
J ohn J . Ri ng, dr . med.
Pr edsj edni k
535 Nor t h Dear bor n St r eet
Chi cago, I L 60610
Dr agi dr . Ri ng,
dr ago mi j e t o Vammogu posl at i pr i mj er ak
i zdanj a publ i kaci j e Pojednostavljena znanost u
medicini za 1991. godi nu. U 1990. smo pozval i
Amer i ko udr uenj e l i j eni ka da pone r azmat r at i
pr omj enu par adi gme u i st r ai vanj i ma l j udskog
t i j el a, na nai n koj i smo i zl oi l i . Smat r amo da
j e odgovor dr . Tupper a, t adanj eg pr edsj edni ka
AMA- e, bi o okol i an, neodl uan i bez sadr aj a.
Odl ui l i smo obj avi t i pi smo pozi va i nj egov
odgovor u i zdanj u SMS- a za 1991. godi nu. Sada j e
evi dent i r ana i nj eni ca da smo kr oz pr omj enu
par adi gme AMA- i , kval i f i ci r anomt i j el u i j i
zadat ak i j est pr onal aenj e j ednost avni j i h
nai na l i j eenj a, pr edst avi l i znanst veno
ut emel j ena r j eenj a za neke od zdr avst veni h
pr obl ema. Odsad j e na vama da opr avdat e r azl oge
zat o AMA ni j e i st r ai l a i obj avi l a mogua
j ednost avni j a r j eenj a zdr avst veni h pr obl ema
koj a bi pr ocj ena pr omj ene par adi gme mogl a
ponudi t i nar odu - nar odu koj i oaj ni ki t r eba
bol j i i j ef t i ni j i zdr avst veni sust av, a mi ,
pr i padni ci medi ci nske st r uke, zakl el i smo se da
emo i mga pr ui t i .
I skreno,
F. Bat manghel i dj
Od dr. Roya Schwarza pri mi o samsl j edee pi smo sa zagl av-
l j emAMA- e:
Li j eni ci pr edani zdr avl j u Amer i ke
M. Roy Schwarz, dr. med.
Potpredsj edni k
Medi ci nska znanost i obr azovanj e
11. ruj na 1991.
F. Bat manghel i dj , dr . med.
P. 0. Box 3267
naj l j epa Vamhval a na vaempi smu od 21.
kol ovoza 1991. koj e j e bi l o upueno dr . J ohnu J .
Ri ngu. asopi s koj i st e pr i l oi l i ,
Pojednostavljena znanost u medicini, pr osl i j edi t
u r adi i nf or maci j e odgovar aj uemznanst venom
osobl j u ovdj e u Amer i komudr uenj u l i j eni ka
( AMA) . AMA Vamzahval j uj e t o nas i zvj et avat e o
svomr adu.
I skreno,
dr. med M. Schvrarz
Treba li uope rei, nita nije uinjeno da bi se sprijeila upo-
treba kemikalija za lijeenje kronine dehidracije ljudskog tijela.
Ako ljudi ne ponu odluno izraavati svoje negodovanje zbog
nastavka ove podle operacije, drutvo e nastaviti patiti od loeg
zdravlja i financijski e propadati zbog iskoritavanja.

O AUTORU
Dr. F. Batmanghelidj roen je 1931. u Teheranu u Iranu. Go-
dine 1946., tek nekoliko mjeseci po zavretku Drugog svjetskog
rata, bio je poslan u ekskluzivnu srednju kolu u Edinburghu u
kotskoj. Unato velikoj konkurenciji povratnika iz vojske, upi-
sao se u medicinsku kolu u bolnici St. Mary na Londonskom
sveuilitu, kao student druge godine. Po zavretku studija imao
je ast biti izabran za jednog od lijenika u vlastitoj medicinskoj
koli.
Potrebe njegove zemlje za suvremenim sredstvima bile su da-
leko vee od onoga to je u to vrijeme bilo dostupno zdravstve-
nom sustavu. Na odreenoj toki svoje profesionalne karijere u
Iranu, shvatio je da je otvaranje bolnica i medicinskih i sportskih
centara vie u skladu s hitnim potrebama drutva. Odmah nakon
revolucije 1979., bavio se dovravanjem humanitarnog medicin-
skog centra za obiteljsku njegu, najveeg medicinskog kompleksa
u Iranu.
Da bi ga osudila zbog njegovog poziva da slui ovjeanstvu,
iranska revolucionarna vlada odluila ga je zatvoriti i konfiscirati
mu svu osobnu i obiteljsku imovinu. U tom cilju, podigli su sva-
kojake optube protiv njega i pripremili teren za njegovo pogub-
ljenje. Meutim, kad je revolucionarna garda shvatila da je
koristan kao lijenik meu zatvorenicima, do daljnjeg je odgodila
scenarij njegovog smaknua.
Na poetku svog tamnovanja u zatvoru Evin, kasno jedne no-
i, dr. Batmanghelidj otkrio je ljekovitu vrijednost vode kod ira
..:: O autoru ::..
na elucu kad je, umjesto lijekova koje nije imao, pacijentu koji je
trpio jake bolove prepi a osam minuta bol je sao dvije ae vode. Z
prestala, i poela je, ka ra u napretku medici- ko on smatra, nova e
ne. Iduih 25 mjeseci postao je potpuno zaokupljen klinikim
istraivanjima ljekovite vrijednosti vode kod smanjenja stresa i
lijeenja bolesti povezanih sa stresom, a u zatvoru Evin imao je
savrene uvjete za prouavanje stresa. Doao je trenutak suenja,
i on je trebao odgovarati za 32 izmiljene optube koje su povla-
ile smrtnu kaznu. Kao svoju krajnju obranu, sucu je predoio
lanak o lijeenju ira na probavnim organima pomou vode.
Potedjeli su mu ivot da bi mogao nastaviti svoja istraivanja.
lanak koji je napisao u zatvoru na kraju je bio objavljen u
asopisu Iranskog medicinskog savjeta 1982. godine. Primjerak
je poslan i u London, gdje je preveden i potom poslan profesoru
gastroenterologije na sveuilitu Yale. Izvjetaj o njegovom otkri-
u kasnije je objavljen u Journal of Clinical Gastroenterology za
lipanj 1983., kao lanak gosta urednitva, i o njemu je pisao i The
New York Times. U lipnju 1982. puten je iz zatvora. Nekoliko
mjeseci kasnije pobjegao je iz Irana i otiao u Ameriku da bi dalje
istraivao svoje otkrie i konano ga uveo u medicinu, za znan-
stvenika i istraivae u SAD.
Priroda je oima i umu dr. Batmanghelidja otkrila ljekovita
svojstva obine vode iz slavine, to je do tada bila skrivena poja-
va. Godine 1983. osnovana je "Zaklada za jednostavnost u medi-
cini", da bi nastavila daljnja istraivanja ove teme i postala
nositelj promjena u sadanjoj medicinskoj strukturi. Godine 1987.
nakon pet godina neprekidnog prouavanja najnovije literature u
Americi, on je grupi odabranih istraivaa raka iz raznih europ-
skih zemalja i Amerike, koji su se okupili u Grkoj, odrao gostu-
jue predavanje pod naslovom "Bol: potreba za promjenom para-
digme". Glavni dijelovi sadraja ove knjige predstavljeni su grupi
znanstvenika, a lanak o tome objavljen je u asopisu Anticancer
Research 1987. godine.
Godine 1989. dr. Batmanghelidj je pozvan na Treu interdis-
ciplinarnu svjetsku konferenciju o upalama, antireumaticima,
..:: O autoru ::..
analgeticima i imunomodulatorima, da bi znanstvenicima pred-
stavio svoja otkria o bolnim signalima tijela. U svom predavanju
pod naslovom "Neurotransmiter histamin: Alternativno gledite",
iji je saetak objavljen u zborniku te konferencije i podijeljen
tisuama istraivakih centara, objasnio je primarnu ulogu neuro-
transmitera histamina u regulaciji vode.
Godine 1989., 1990. i 1991., nazori Zaklade o poremeaju
metabolizma vode i nastanku bolesti u tijelu objavljeni su u godi-
njaku Pojednostavljena znanost u medicini. Dr. Batmanghelidj
je, osim toga, pokrenuo kampanju kojom javnost pokuava uiniti
svjesnom signalnih sustava povezanih s kroninom tjelesnom
dehidracijom.
Godine 1992. pozvan je da posjeti Iran, i doputeno mu je da
svoja gledita iznese na televiziji. Takoer se obratio profesorima
na Teheranskom sveuilitu i bolnicama za obuku. Danas iranski
narod isprobava jednostavnost s kojom voda moe izlijeiti mno-
ge od njegovih zdravstvenih problema. Snana reakcija javnosti
prinudila je mnoge lijenike da odustanu od tradicionalne upotre-
be lijekova u sluajevima gdje i sama voda moe pomoi - lije-
nici se vie nisu mogli suprotstavljati toj ideji.
Ova i druge knjige, te video kaseta o bolu u leima dio su obra-
zovanja javnosti koja mora postati svjesna uinka kronine dehid-
racije ljudskog tijela na nastanak bolesti. U ovoj je knjizi dr.
Batmanghelidj s itateljima podijelio rezultate svojih opirnih
klinikih i znanstvenih istraivanja o metabolizmu vode u tijelu.
On eli pokazati kako na jednostavan nain zdravstveni sustav
ove zemlje moe postati puno naklonjeniji prema pacijentu, umje-
sto da bude sredstvo postizanja komercijalnih ciljeva farmaceuts-
ke industrije.
Dr. Batmanghelidj smatra da e - kada javnost postane svje-
sna ove promjene paradigme i pone razumijevati da nema ko-
mercijalnih ciljeva u zagovaranju lijeenja njihovih dehidriranih
tijela vodom - znanstveno utemeljen preobraaj zdravstvenog
sustava postati dobrodola stvarnost.

NEKI OD KOMENTARA
"J edan nam je ovjek ponudio rjeenje za visoke izdatke u zdravstvu
- vodu."
Paul Harvey
"Hvala, dr. Batmanghelidj. Stavio sam vau knjigu odmah pokraj Bib-
lije i itam ih obje."
Dick Gregory
"Posebno me se dojmilo jasno objanjenje dr. Batmanghelidja kako je
nedostatak vode primarni uzrok hipertenzije, od koje boluje 50 milijuna
Amerikanaca."
Julian Whitaker, dr. med., Health & Healing
"Govori se da riba najvjerojatnije nije svjesna prisutnosti vode; ova
knjiga pokazuje da ni mi nismo puno bolji. Uglavnom smo lijeili simpto-
me, i to esto pogreno, ali ovakva remek-djela nastaju zato da bi dovela
do promjena koje slue kao uzor. Nauimo li ovu lekciju, mogli bismo
zaustaviti prebrzi odlazak naih pacijenata putem kojim odlazi sve to je
od krvi i mesa."
recenzije knjiga, Journal of Clinical Gastroenterology
"Nakon to sam proitao mnoga novija djela dr. Batmanghelidja,
ukljuujui i ovaj biser od knjige, Vae tijelo vapi za vodom, posve mi je
..:: Neki od komentara ::..
jasno da je ovo djelo revolucionarno i da je u stanju pomesti pred sobom
gotovo sve b knjiga lako olesti. Kao kardiolog internist, smatram da je
razumljiva, u poslano za vjerljiva i fundamentalna. Ovo je djelo od Boga
sve nas.
Dan C. Roehm, dr. med.
"Kako samo 'majmunski um' voli skakutati naokolo, zapetljavajui se
u vorove sloenim rjeenjima dok zanemaruje veliku vanost onog jed-
nostavnog! Okolnosti su pomogle dr. Batmanghelidju da opazi elegantnu
vanost jednog faktora kojeg preesto previamo - vode."
Jule Klotter, Townsend Letterfor Doctors
"Knjige dr. Batmanghelidja pune su zdravog razuma i ispravnih medi-
cinskih savjeta. Njegov nain lijeenja dolazi do sri problema, do uzroka
bolesti i nitko tko ih je imao sree proitati nee poaliti to ih je kupio."
dr. sc. Laurence A. Malone, dr. med., dekan za akademske poslove,
The learning Center for College sciences, Ohio
"Mislim da vai uvidi spadaju medu najudesnije koje sam susreo u
medicini. esnaest godina prakse u ginekologiji i osam godina rada na
mjestu lijenika ope medicine omoguile su mi da steknem gledite iz
kojega mogu cijeniti potencijale vaih sugestija."
L. B. Works, dr. med.
"Na temelju opsenih klinikih i znanstvenih istraivanja, pisac za-
kljuuje da tijelo posjeduje velik broj naina za signaliziranje ei. Na
brojne simptome dehidracije do sada se gledalo kao na klasine tjelesne
bolesti."
Frontier Perspectives,
The Center for Frontier Sciences at Temple University
"Nakon mnogih godina prouavanja i medicinske prakse, korisno je i
nadahnjujue otkriti rjeenje za mnoga degenerativna stanja koje je u
svojoj knjizi Vae tijelo vapi za vodom divno objasnio dr. Batmanghelidj.
Informacije ove vrste popunjavaju prazninu koja ostaje po zavretku
klasinog obrazovanja."
Robert Battle, dr. med.
"Hvala vam na vaem pravovremenom savjetu da za lijeenje svoje
astme koristim kombinaciju soli i vode... koja ne samo da je smirila moj
kaalj, nego ga je u potpunosti uklonila. Hvala vam jo jednom to ste s
nama podijelili svoje uvide u sloene probleme."
Jose A. Rivera, dr. med.
"To je dobro napisana knjiga koju je lako razumjeti. Mislim da bi ovu
knjigu trebalo uvrstiti u obaveznu lektiru u svim osnovnim, srednjim i
visokim kolama. Ona e sprijeiti nastanak mnogih bolesti i tegoba bez
gotovo ikakvih dodatnih trokova."
Hiten Shah, dr. med.
klinika San Jacinto, Kalifornija
"Batmanghelidj nas vodi kroz ove elemente toku po toku i tka veli-
anstvenu tapiseriju, ako ne i mrtvaki pokrov alopatske medicine - ne
moemo oboje biti u pravu."
The Biotron Connection
"Najvee zdravstveno otkrie na svijetu."
Sam Biser,
The University of Natural Healing
"Batmanghelidjeva knjiga Vae tijelo vapi za vodom pogaa u sr
problema. Toka!"
Arthur Moll, D.C.
"Dr. Batmanghelidj je istraio fenomen bola i metabolizam vode u ti-
jelu. Njegovo istraivanje, objavljivano u brojnim znanstvenim asopisi-
ma, dovelo ga je do toga da bol smatra "pouzdanim, ali rijetko prepo-
znatim signalom lokalnog nedostatka vode u tijelu."
The Rotarian
DOKTOR OTKRIVA LIJEK ZA IR
"Poelo je s nekim pacijentom koji je jedne noi dobio neizdrive bo-
love od ira. Doktor ga je lijeio s 500 ccm vode. Njegova je bol popusti-
la, a potom i potpuno nestala. Lijenik je bio do te mjere zadivljen da je
pacijentu odredio terapiju od dvije ae vode est puta dnevno i time
postigao "kliniko" izljeenje napada ira."
The New York Times, znanstvena rubrika
"Kad dr. Batmanghelidj govori o ai vode, on o njoj ne razmilja kao
o polupunoj ili polupraznoj. U njoj vidi au ispunjenu esencijalnom
ivotnom tekuinom. O njoj razmilja kao o neemu to razgrauje sve
nae bolesti i produuje nam ivot do duboke starosti. O njoj razmilja kao
o naoj budunosti."
The Washington Times
MEDICINSKA ATOMSKA BOMBA!
"Novo! Ova knjiga uglednog lijenika aktivirala je medicinsku atom-
sku bombu - potpuno novu paradigmu u smislu uzroka i prevencije mno-
gih degenerativnih bolesti! Proitajte ovu nevjerojatnu knjigu, to je neto
to dugujete svome tijelu!"
Nutri-Books
"Prosjean Amerikanac alosno je neobavijeten o vodi. Veina ljudi
misli da pije dovoljno vode, ali to nije istina. Knjiga dr. Batmanghelidja
pokrenut e plimu javnog uvaavanja udesnih svojstava vode."
The Connection Newspaper
"Mi smo, kae dr. Batmanghelidj u svojoj krajnje kontroverznoj
knjizi Vae tijelo vapi za vodom, zaboravili kako odgovoriti na brojna
upozorenja na e koja nam nae tijelo upuuje. Ali ako umjesto uzima-
nja analgetika i lijekova jednostavno popijemo dovoljnu koliinu obine
vode, vjerojatno emo otkriti da ne samo bol, ve i sama bolest, zauvijek
nestaju."
The Indipendent, London, Engleska
Izbor iz tiska:
Vae tijelo vapi za vodom, knjiga o zdravlju koju je napisao jedan li-
jenik koji kombinira holistike i medicinske injenice o uincima vode i
o njezinom ljekovitom utjecaju na mnoge bolesti. Ova knjiga izabrana je
zato to je voda tema za kojom na tritu vlada posebno zanimanje, a autor
zasluuje povjerenje."
Jan Nathan, izvrni direktor,
Publishers Marketing Association
"Ove knjige, kao i njihova izdavaka kua, donose novosti koje mogu
promijeniti va ivot. Na stranu argumenti i protuargumenti, dr. Batman-
ghelidj je doao do zaista vanog otkria."
The Book Reader
"Bolovi u elucu, migrene, alergije, astma, pa ak i artritis mogli bi
biti simptomi dehidracije koju je mogue izlijeiti s nekoliko dodatnih
aa obine vode. Ali, pijete li vodu samo kad ste edni, to nee biti do-
voljno, tvrdi F. Batmanghelidj, ija je kontroverzna knjiga Vae tijelo vapi
za vodom prole godine u SAD-u prodana u nekoliko desetaka tisua
primjeraka."
Daily Mail, London, Engleska
Naslovna strana: Bez pilula! Bez bolova! Bez prijevare! LIJ EK ZA
ARTROZU IZ VAE KUHINJ E - Otkrie jednog lijenika izlijeit e
vas za nekoliko penija dnevno.
National Examiner, 14. prosinca 1993.
"Va opis artritikih bolova najelegantniji je od svih koje sam dosad
proitao!"
mr. Perry A. Chapdelaine, izvrni direktor,
The Arthritis Fund/ The Rheumatoid Disease Foundation
"Eksplozivno! Vaa hipoteza predstavlja ba onaj proboj u
svjetonazoru koji uzrokuje napredovanje kvantnim skokovima u
etiologiji bolesti."
Edmund H. Handwerger, stomatolog i farmaceut
"Batmanghelidj daje primjere pacijenata koji su se drali njegovog
savjeta da piju obinu vodu iz slavine, to im je omoguilo da snize visok
krvni tlak, oslobode se alergije i smrave. On ak ide tako daleko da pove-
zuje manjak vode s depresijom."
The Irish Times
"ini se smislenim drati se logike prirodnog i jednostavnog u medi-
cini na nain koji nam je predstavila knjiga Vae tijelo vapi za vodom"
msg. Philip A. Gray
"Sadraj vae knjige je poput velikog udisaja svjeeg zraka, i donosi
puno nade za ljudsku vrstu!"
sudac John B. Morgan, Kalifornija
"Princip vode ima uvjerljivu logiku, ali okree naglavake velik dio
prihvaene medicinske prakse. Djeluje li? Da biste to otkrili dovoljno je
da odvrnete ruicu na vaoj slavini."
The European, London, prosinac 1993.
"Mislim da je spoznaja koju nam je iznio dr. Batmanghelidj Boji dar.
Molim se da i vi izvuete korist iz njegovih otkria koja oslobaaju od
bola i produuju ivot."
Lloyd Palmer, Straws in the Wind Newsletter, veljaa 1996.
"Uspjeno je lijeio alergije, anginu, astmu, artrozu, glavobolje, visok
krvni tlak, ir i druge tegobe najjednostavnijim rjeenjem - vodom."
Nexus Magazine, Australija, sijeanj 1996.

IOG BIBL RAFIJA
Navodi iz: F. Batmanghelidj: "Is Cell Membrane Receptor
Protein Down-Regulation Also a Hydrodynamic Phenomenon?",
Pojednostavljena znanost u medicini, br. 2, lipanj 1991., izdvojeni
su kao najvanija bibliografija ove knjige. Ovaj lanak nastoji
prikazati neke aspekte dugoronih teta nastalih uznapredovalom
i progresivnom dehidracijom u ljudskom tijelu. Sadraj ove knji-
ge oslanja se na ovaj i jo stotine drugih lanaka. Ovi lanci se
mogu koristiti puno koherentnije, i uklopiti u cjelinu, u svjetlu
promjene paradigme - koja se temelji na vrlo opirnim klinikim
promatranjima.
1) Batmanghelidj F; Pain: A Need For Paradigm Change; Anticancer
Research, Vol. 7, No. 5B, PP 971-990, Sept. - Oct. 1987.
2) Editorial; Thirst And Osmoregulation In The Elderly; PP.1017-1018,
Lancet, November 1984.
3) Steen B, Lundgren BK, Isaksson B; Body Water In The Elderly; P
101, Lancet, J an. 121985.
4) Phillips PA, Rolls BJ , Ledingham J GG, Forsling ML, Morton J J ,
Crowe MJ , and Wollner L; Reduced Thirst After Water Deprivation In
The Elderly Men; The New England J ournal Of Medicine, PP 753-759,
Vol. 311, No. 12, Sept. 201984.
5) Bruce A, Anderson M, Arvidsson B, and Isaksson B; Body
Composition. Prediction of Normal Body Potassium, Body Water and
Body Fat In Adults on the Basis of Body Height, Body Weight and Age;
Scand. J . Clin. Lab. Invest. 40,461 - 473, 1980.
..:: Bibliografija ::..
6) Humes HD; Disorders Of Water Metabolism; Fluids and Electrolytes,
Eds. Kokko and Tannen, Saunders, PP IIS - 149, 1986.
7) Katchalski-Katz olecules; ir E; Conformational Change In Macrom
Biorheology, 2.1, PP 57 - 74, 1984.
8) Srivastava DK, and Bernhard SA; Enzyme-Enzyme Interaction And
The Regulation Of Metabolic Reaction Pathways; Current topics In
Cellular Regulation, Vol. 28, PP. 1-68, 1986.
9) Rimon G, Hanski E, Braun S, and Levitzki A; Mode Of Coupling
Between Hormone Receptors And Adenylate Cyclase Elucidated By
Modulation Of Membrane Fluidity; Nature, Vol. 276, PP. 396-396, 23
Nov. 1978.
10) Hanski E, Rimon G, and Levitzki A; Adenylate Cyclase Activation
By The Beta-Adrenergic Receptors As A Diffusion-Controlled Process:
American Chemical Society, Vol.18, No. 5, PP 846-853, 1979.
11) Ross EM, and Oilman AG; Biochemical Properties Of Hormone-
Sensitive Adenylate Cyclase; Ann. Rev Biochem., 49, 533-564, 1980.
12) Wiggins PM; A Mechanism Of ATP-Driven Cation Pumps; PP 266-
269, Biophysics Of Water, Eds. Felix Franks and Shiela E Mathis, J ohn
Wiley and Sons Ltd. 1982.
13) Tada M, Masa-Aki Kadoma, Makoto Inui, Makoto Yamada, and
Fumio Ohmori; Ca2+-dependent ATPase of the Sarcoplasmic
Reticulum; PP. 137-164, Transport and Bioenergetics in Biomembranes,
Eds. Ray Sato & Yasuo Kagawa, Plenum Press N.Y, London. 1982.
14) Yellen G; Permeation In Potassium Channels: Implications For
Channel Structure; Annu. Rev Biophys. Biophys Chem., 16, PP 227-46,
1987.
15) Finkelstein A; Water Movement Through Lipid Bilayers, Pores and
Plasma Membrane, Theory and Reality; Distinguished Lecture Series Of
The Society Of General Physiologists, Vol. 4, J ohn Wiley & Sons, 1987.
16) Shyer L; Introduction To Biological Membranes, PP. 205-253,
Biochemistry, W H. Freedman and Company, 1981.
17) Rand RP, and Parsegian VA; Phospholipid Bilayer Hydration-
Interbilayer Repulsion And Interbilayer Structural Changes: PP. 140-
143, Biophysics Of Water, Eds. Felix Franks and Shiela R Mathis, J ohn
18) Silver BL; The Physical Chemistry Of Membranes, The Solomon
Press, NY & Allen & Unwin, (Boston - London -Sydney)
19) Sek-Wen Hui; Ultrastructural Studies of The Molecular Assembly In
Biomembranes: Diversity and Similarity, Current Topics In Membranes
And Transport, Vol. 29, PP. 29-70, Academic Press, 1987.
20) Edidin M; Rotational And Lateral Diffusion Of Membrane Proteins
And Lipids: Phenomena And Function; PP. 91-127, Current Topics In
Membranes And Transport, Vol. 29, PP 29-70, Academic Press, 1987.
21) Rolf - C. Gaillard, and Saad Al-Damluji; Stress And The Pituitary-
Adrenal Axis; PP. 319-354, Ballier's Clinical Endocrinology And
Metabolism - Vol.1 No.2, May 1987.
22) Eisenman G; An Introduction To Molecular Architecture And
Permeability of Ion Channels; PP. 205-26, Ann. Rev. Biophys. Biophys.
Chem. 16, 1987.
23) Sowers AE, and Hackenbrock CR; Rate Of Lateral Diffusion Of
Intramembrane Particles: Measurement by Electrophoretic Displacement
and Rerandomization; Proc. Natl. Acad. Sci. USA, Vol. 78, No. 10, PP.
6246-6250, cell biology, 1981.
24) Garner J A, and Mahler HR; Biogenesis Of Presynaptic Terminal
Proteins; Journal Of Neurochemistry; 49, PP. 905-915, 1987.
25) Weiss DG, and Gross GW; Intracellular Transport In Nerve Process:
The Chromatographic Dynamics Of Axoplasmic Transport; PP. 387-
396, Biological Structure And Coupled Flows, Eds. A. Oplaka and M.
Balaban, Academic Press, 1983.
26) Vale RD, Reese TS, and Sheetz MP; Identification Of A Novel
Force-Generating Protein, Kinesin, Involved In Microtubule Based
Motility; Cell Vol. 42, PP 39-50, 1985.
27) Porter ME, Scholey J M, Stemple DL, Vigers G-PA, Vale RD, et al;
Characterization Of The Microtubule Movement Produced By Sea
Urchin Egg Kinesin: The J ournal Of Biological Chemistry, Vol. 262,
No. 6, pp. 2794-2802, Feb. 251987.
28) Gross GW, and Weiss DG; Theoretical Considerations On Rapid
Transport In Low Viscosity Axonal Regions; PP. 330-341, Axoplasmic
Transport, Ed. D.G. Weiss, Spriger-Verlag 1982.
29) Weiss DG; The Mechanism Of Axoplasmic Transport, (Chapter 20)
PP 275-307, Axoplasmic Transport, Ed. Zafar Iqbal, Ph.D., CRC Press,
Inc. 1987
30) Ochs S; On The Mechanism Of Axoplasmic Transport; PP 342-349,
Axoplasmic Transport, Ed. D.G. Weiss, Spriger-Verlag 1982.
31) Sauve R, Simoneau C, Parent L, Monette R, and Roy G; Oscillatory
Activation Of Calcium-Dependent Channels In HeLa Cells Induced By
Histamine H1 Receptor Stimulation: A Single Channel Study; J .
Membrane Biol, 96, 199-208,1987.
32) Laczi F, Ivanyi T, Julesz J, J anaky T, and Laszlo FA; Plasma
Arginin-8-Vasopressin Response To Osmotic Or Histamine Stimulation
Contribute To The Differential Diagnosis Of Central Diabetes Insipidus;
Acta Endocrinologica (Copenh), 113, PP 168-174, 1986.
33) Espiner EA; The Effect Of Stress On Salt And Water Balance; PP.
375-390, Ballier's Clinical Endocrinology And Metabolism Vol.1, No 2,
May 1987.
34) Mellgren R.; Calcium-Dependent Proteases: An Enzyme System
Active At Cellular Membranes? FASEB J .l: PP 110-115; 1987.
35) Rega AF; Transport Of Ca2+And ATP Hydrolysis By The Calcium
Pump; PP 67-90, The Ca2+Pump Of Plasma Membranes; Eds. Alcides
E Rega And Patricio J . Garrahan, CRC Press 1986.
36) Van Rossum GDV, Russo MA, and Schisselbauer J C; Role Of
Cytoplasmic Vesicles In Volume Maintenance; Current Topics In
Membranes And Transport, Vol. 30, PP 45-74, Academic Press, 1987.
37) Mellman I, Howe C, and Helenius A; The Control Of Membrane
Traffic On The Endocytic Pathway; Current Topics In Membranes and
Transport. Vol. 29, PP 255-288, Academic Press, 1987.
38) Lefkowitz RJ , and Caron MG; Regulation Of Adrenergic Receptor
Function By Phosphorylation; Current Topics In Cellular Regulation,
Vol. 28, PP 209 - 231, Academic Press, 1986.
39) Mizumoto T; Effects Of The Calcium Ion On The Wound Healing
Process; Current Topics in Hokkaido Igaku Zasshi, 62, Vol.2, PP. 332 -
45, March 1987.
40) Kahlson G, Rosengren E, and White T; The Formation Of Histamine
In The Rat Foetus; J . Physiol, Vol.151, PP 131-138, 1960.
41) Kahlson G, Rosengren E, and Steinhardt C; Histamine-Forming
Capacity Of Multiplying Cells; J . Physiol, Vol.169, PP487 498, 1963.
42) Haattmann UV, Kahlson G, and Stinhardt C; Histamine Formation
In Germinating Seeds; Life Sciences, Vol. 5, PP. 1-9, 1966.
43) Kahlson G, and Rosengren E; Histamine Formation As Related To
Growth And Protein; Biogenic Amines As Physiological Regulators; Ed.
J .J . Blum, 223-238, 1970.
44) Brandes LJ, Bogdanovic RP, Cawker MD, and Labella FS; Histamine
And Growth: Interaction Of Antiestrogen Binding Site Ligands With A
Novel Histamine Site That May Be Associated With Calcium Channels;
Cancer Research, Vol. 47, PP4025-4031, August 1987.
45) Goldstein DJ , Marante Perez DJ , Gunst J P, and Halperin JA;
Increase In Mast Cell Number And Altered Vascular Permeability In
Thirsty Rats; Life Sciences, Vol. 23, PP 1591-1602, August 1978.
46) Izumi H, Ho S-H, Michelakis AM and Aoki T; Different Effects Of
Compound 48/80 And Histamine On Plasma Renin Activity; European
J ournal Of Pharmacology, 91, 295-299, 1983.
47) Zaloga GP Chernow B, and Eil C; Hypercalcemia And
Disseminated Cytomegalovirus Infection In The Acquired
Immunedeficiency Syndrome; Annals Of Internal Medicine, 102, PP
331-333, 1985.
48) J acob MB; The Acquired Immunedeficiency Syndrome And
Hypercalcemia, West J . Med. 144, PP 469-471, April 1986.
49) Biochemical Pathways Index, Boehringer, Manheim.
50) Watterson J G: The Role of Water in Cell Architecture, Molecular
and Cellular Biochem. 79:101-105, 1988.
51) Iqbal MJ ; Regulatory Role Of Cellular Free Water; Science In
Medicine Simplified, Vol. 1, PP. 41-54, a Foundation for the Simple in
Medicine Publication April 1990.
52) Batmanghelidj F; Neurotransmitter Histamine: An Alternative View
Point; Science In Medicine Simplified, a Foundation for the Simple in
Medicine Publication, Vol.1, PP. 8-39, April 1990. This concept was
first presented at the 3rd Interscience World Conference on
Inflammation, in 1989
53) Robertson RP and Chen M; A Role for Prostaglandin E in Defective
Insulin Secretion and Carbohydrate Intolerance in Diabetes Mellitus; J .
Clin. Invest, 60, PP. 747-753, 1973.
54) Robertson RP, Tsai P, Little SA, Zhang HJ and Walseth TF;
Receptor-Mediated Adenylate Cyclase-Coupled Mechanism for PGE2
Inhibition of Insulin Secretion in HIT Cells; Diabetes, Vol. 36, PP. 1047-
1053, 1987.
55) Robertson RP; Eicosanoids as Pluripotential Modulators of
Pancreatic Islet Function; Diabetes, Vol. 37, PP. 367-370,1988.
56) Weir GC and Bonner-Weir S; Islets of Langerhans: The Puzzle of
Intraislet Interactions and Their Relevance to Diabetes; J . Clin. Invest.
Volume 85, PP 983-987, April 1990.
57) Iqbal MJ ; Tiyptophan; Science In Medicine Simplified, Vol.1, PP.
55-78, a Foundation for the Simple in Medicine Publication April 1990.
58) Goodwin SJ ; Prostaglandins and Host Defense in Cancer, Medical
Clinics of North America - Vol. 65, No. 4, PP. 829-844, 1981.
59) Kavelaars A, Berkenbosch F, Croiset G, Ballieux RE, and Heijnen
CJ ; Induction of b-Endorphin Secretion by Lymphocytes after
Subcutaneous Administration of Corticotropin - Releasing Factor;
Endocrinology 126, No. 2: 759-764, 1990.
60) Suda T, Tozawa F, Ushiyama T, Sumitomo T, Yamada M, and
Demura H; Interleukjn-1 Stimulates Corticotropin - Releasing Factor
Gene Expression in Rat Hypothalamus; Endocrinology 126, No. 2:1223-
1228,1990.
61) Sandler S, Bendtzen K, Eizirik DL, and Welsh M; Interleukin-6
Affects Insulin Secretion and Glucose Metabolism of Rat Pancreatic
Islets in Vitro; Endocrinology 126, No. 2:1288-1294, 1990.
62) Rieckmann P, D' Alessandro F, Nordan RP, Fauci AS, and Kehrl
J H; IL-6 And Tumor Necrosis Factor-a; the J ournal of Immunology,
146:3462 p8, 1991.
63) Hasselgren P-O, Pedersen P, Sax HC, Warner BW, and Fischer J E;
Current Concepts of Protein Turnover and Amino Acid Transport in
Liver and Skeletal Muscles During Sepsis; Arch Surg, 123: 992-999,
1988.
64) Brown J M, Grosso MA, and Harken AH; Cytokines, Sepsis and the
Surgeon; Surgery, Gynecology & Obstetrics, 169, 568-575, December
1989.
65) Hempling HG; Osmosis: The Push And Pull Of Life; PP 205-214,
Biophysics Of Water, Eds. Felix Franks and Sheila F. Mathis, J ohn
66) Cicoria AD, and Hempling HG; Osmotic Properties Of A
Proliferating And Differentiating Line Of Cells From Bone Marrow Of
The Rat; Membrane Permeability to Non-Electrolytes, J . Cellular
Physiology 105:105-127, 1980.
67) Cicoria AD, and Hempling HG; Osmotic Properties Of
Differentiating Bone Marrow Precursor Cells: Membrane Permeability
to Non-Electrolytes, J . Cellular Physiology 105:120-136, 1980.
68) Batmanghelidj F; A New and Natural Method of Treatment of
Peptic Ulcer Disease; J . Clin Gastroentrol, 5: 203-205, 1983.
Dodatni lanci i predavanja
69) Batmanghelidj F: Peptic Ulcer Disease : A Natural Method For
Prevention And Treatment, J ournal of the Iranian Medical Council, Vol.
6, No. 4, PP 280-282, Sept. 1982.
70) Revolution Of Water In Medical Treatment Procedures - Rowim (na
Perzijskom) 1985-6, Europa-Amerika. Ovu knjigu je danas objavio u
Iranu izdava Ketab Sara pod naslovom Samolijeenje vodom (trebalo
joj je tri godine da dobije dozvolu za objavljivanje), i odmah je postala
bestseler - 6 izdanja objavljeno je u 2 godine.
71) Disturbance Of Water Metabolism In Disease Production, Listopad
9, 1987, lanak poslan znanstvenicima atenskog sveuilita.
72) Prijepis predavanja Neurotransmitter Histamine: An Alternative
View Point, 3rd. Interscience World Conference on Inflammation,
Monte-Carlo, Oujak 1989.
73) Predavanje medicinskoj udruzi Rijada, Saudijska Arabija, 1988.
74) AIDS: Is Transglutaminase the Primary Permissive Factor for HIV
Establishment and Spread? Str. 3-9, Science In Medicine Simplified,
Kolovoz 1989.
75) AIDS - Indicators of a Stress - Induced metabolic Disorder; Str. 10-
19, Science In Medicine Simplified, Kolovoz 1989.
76) For The Record, Science In Medicine Simplified, Vol. 1, Travanj
1990.
77) Video kaseta Kako se rijeiti bola u leima, (How To Deal With
Back Pain) objanjava ulogu dehidracije u nastanku lumbaga i iijasa;
ona prikazuje jednu jednostavnu metodu prevencije pomou raznih
vjebi. Ovaj obrazovni materijal stvorenje kako bi milijune ljudi irom
svijeta spasio od agonije lumbaga i iijasa i moguih problema prilikom
operacija. Proizvodnja: Global Health Solutions, 1991.
78) Knjiga How To Deal With Back Pain and Rheumatoid J oint Pain.,
Global Health Solutions, 1991.
79) Science or Attitude? Science In Medicine Simplified, Vol. 2, Pages
1 - 4, Lipanj 1991.
80) AIDS: The Dead-End of Virus Etiology. Science In Medicine
Simplified, Vol. 2, Pages 47-55, Lipanj 1991.
81) lanak: Is Tumor Necrosis Factor an HIV-Replication Inducer or a
DNA/RNA Cleavage Indicator? Kirurzi koji se bave istraivanjem rana
dokazali su da je TNF (Faktor tumorne nekroze) odgovoran za

fragmentaciju DNA/RNA i za odvajanje fragmenata radi procesa
popravljanja tkiva na mjestu oteenja. Virolozi opisuju djelovanje TNF
kao pokretaa umnoavanja virusa, to je netona pretpostavka.
Pojednostavljena znanost u medicini, br. 2, 56-57, lipanj 1991.
82) Vei broj javnih predavanja o sustavima koji signaliziraju e u
tijelu i kroninu dehidraciju povezanu s poremeajem metabolizma vode
u ljudskom tijelu.
83) Pozvan da predstavi lanak o The Recent Advances:
Neurotransmitter Histamine za dva europska znanstvena asopisa,
Inflamacion (panjolsko drutvo reumatologa) i Drug News &
Perspectives. Nije prihvatio zbog drugih obveza.
84) Pozvan da govori o promjeni paradigme u istraivanju metabolizma
vode u tijelu u Institutul Cantacuzion, rumunjsko ministarstvo zdravlja.

DR

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

DR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

:: Dr.

B - Vae tijelo vapi za vodom :: Stranica 0 od 217 ::

You might also like