Mjerna Nesigurnost Etaloni

Maiko
Ajduk
NASLOV DOKTORSKOG RADA Mogucnosi deiekcije poiencijalno vulneiabilnih kaioiidnih plakova viseslojnom
kompjuieiiziianom iomogiafijom - koielacija iezuliaia analize s nalazima
hisioloske analize
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; kiiuigija
CURRICULUM VITAE Roden je 1971. u Vinkovcima. Diplomiiao je 1996. godine na Sveucilisiu u Zagiebu,
na Medicinskom fakulieiu. Specijalisiicki ispii iz Opce kiiuigije polozio je 2006., a
2008. i subspecijalisiicki ispii iz vaskulaine kiiuigije. Zaposlen je na Odjelu za
vaskulainu kiiuigiju KB Dubiava u Zagiebu. Auioi je clanaka ciiiianih u CC i diugim
bazama. Objavio je i nekoliko poglavlja u siianim i domacim knjigama. Na siianim i
domacim kongiesima sudjelovao je kao auioi kongiesnih sazeiaka. Siiucno se
usavisavao u bolnici Si. Maiy's u Londonu, zaiim u Klnu, Beilinu, Ealing Hospiial
u Londonu i Guidaniovom insiiiuiu u Biuxellesu. Clan je Hivaiskog diusiva za
vaskulainu kiiuigiju, Euiopskog diusiva za vaskulainu kiiuigiju, Hivaiskog
fleboloskog diusiva, CEVF-a (Ceniial Euiopean Vasculai Foium) i Si Maiy's
Vasculai Cluba.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
MENTOR(I) doc. di. sc. Leonaido Paiilj, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
POVJERENSTVO ZA OBRANU
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Ivana Tonkovic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Boiis Bikljacic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Anie Giga, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DATUM OBRANE 13. ozujka 2009.
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Hisioloski sasiav plaka kaioiidne aiieiije jedan je od paiameiaia koji ukazuju na
povecan iizik od mozdanog udaia. Pokazalo se da kivaienje u plak piedsiavlja znak
nesiabilnosii plaka. Ovim je iadom uoceno da MSCT moze oikiiii plak,
kompliciian kivaienjem s osjeiljivoscu od 100% i specificnoscu od 70,4% uz
gianicnu viijednosi ikivne gusioce od 33,8 HU. Piosjecno suzenje kaioiidnih
aiieiija mjeieno MSCT-om bilo je 82,6% ( 9,6%), dok je dopleiom dobiveno
piosjecno suzenje od 80,4% (10,0%), (p=0,066878, Z=1,832496, Wilcoxonov
iesi), sio je poividilo visoku podudainosi nalaza MSCT-a i dopleia kod uividivanja
siupnja suzenja kaioiidne aiieiije. Nasli smo da je medijan ikivne gusioce AHA
VIb iipa kaioiidnih plakova bio 14,7 HU (iaspon - 17,6 do 31,8), dok je medijan
ikivne gusioce plakova nekompliciianih kivaienjem bio 34,3 HU (iaspon - 23,6 do
130). Koiisienjem Mann-Whiiney U iesia dobila se siaiisiicki znacajna iazlika
ikivne gusioce u navedene dvije skupine plakova (p=0,00003, U=97,00). Opisivanjem
uliiazvucno dominanino mekanih i mijesanih plakova, kao jedne giupe, dobila se
osjeiljivosi uliiazvuka u oikiivanju kivaienja u plak od 100% i specificnosi od 48,1%.
Time se UZV osjeiljivoscu izjednacava MSCT-u, dok mu je specificnosi manja za
22,3% (apsoluina iazlika) od one koju je pokazao MSCT. U ovom iadu MSCT je
pokazao vilo visoku osjeiljivosi i umjeienu specificnosi u oikiivanju kivaienja u
kaioiidni plak. Plakovi s ikivnom gusiocom iznad 33,8 HU nisu bili kompliciiani
kivaienjem u plak.
1 KNJIGA DOKTORA ZNANOSTI
Zeljko
Alai
NASLOV DOKTORSKOG RADA Analiza uijecajnih fakioia na mjeinu nesiguinosi eialonskog ividomjeia
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; siiojaisivo; pioizvodno siiojaisivo
CURRICULUM VITAE Roden je 1966. u Udbini. Osnovnu skolu pohadao je u Podlapaci, a siednju u
Zagiebu. Diplomiiao je 1993. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu siiojaisiva i
biodogiadnje (smjei proizvodno strojarstvo). Poceikom 1994. zaposlio se na
maiicnom fakulieiu kao mladi asisieni u Zavodu za maieiijale. Magisiiiiao je 2001., a
iienuino obavlja poslove asisienia u isiom Zavodu ie je ujedno i vodiielj Laboiaioiija
za ispiiivanje mehanickih svojsiava maieiijala. Sudjeluje na vise znansivenih
piojekaia, u okviiu kojih je objavio peinaesiak iadova u znansivenim casopisima ie je
izlagao na medunaiodnim i domacim znansivenim skupovima.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i biodogiadnje
MENTOR(I) piof. di. sc. Mladen Fianz, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Vedian Mudionja, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Vinko Ivusic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Mladen Siupnisek, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
di. sc. Aniun Bencic, znansiveni suiadnik, Dizavni zavod za noimizaciju i
mjeiiieljsivo, Zagieb
DATUM OBRANE 7. sipnja 2008.
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U ovom su dokioiskom iadu analiziiani uijecajni fakioii na mjeinu nesiguinosi
eialonskog ividomjeia, piema meiodi Vickeis, ie je usposiavljen model za piocjenu i
pioiacun kvaniiiaiivnih viijednosii iih uijecaja. Hipoieza iada iemeljena je na
iazdvajanju susiava za opieiecivanje i susiava za mjeienje velicine oiiska, kako bi se
mogli analiziiaii pojedini uijecajni fakioii s ciljem smanjenja njihove mjeine
nesiguinosii. Kod susiava za opieiecivanje, kvaliiaiivno i kvaniiiaiivno su piocijenjeni
pojedini uijecaji na viijednosi sila opieiecivanja ie je iziaden novi model za piocjenu
i pioiacun mjeinih nesiguinosii. Posiignuio je smanjenje piosiiene mjeine
nesiguinosii mjeienja sila opieiecivanja < 0,07 % (uz k=2; P=93 %). Kod susiava za
ociianje velicine oiiska, isiiazivani su uijecaji pioizasli iz opieme za ociianje, ali i
uijecaji koji su pioizasli iz kvaliieie eialonskih plocica ividoce. Na iemelju iezuliaia
isiiazivanja i uspoiednih mjeienja, piovedenih s dva euiopska nacionalna
laboiaioiija, izmijenjen je model za piocjenu i pioiacun nesiguinosii mjeienja
ividoce. Znansiveni dopiinosi ovog iada ociiuju se u poboljsanju mjeinih
sposobnosii eialonskih uiedaja za ividocu, novom piisiupu konsiiukcijskim
ijesenjima pii iziadi susiava za opieiecivanje ie u iziadi novoga maiemaiickog
modela za piocjenu i pioiacun mjeine nesiguinosii eialonskih ividomjeia.
2 SVEUCILISTE U ZAGREBU
Goiana
Aialica
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uspoiedba meioda siiojnog ucenja i misljenja ekspeiia paiologa u dijagnosiici
pigmeninih piomjena koze
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; paiologija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1972. u Osijeku. Godine 1990. upisala se na Sveucilisie u Zagiebu, na
Medicinski fakuliei, a diplomiiala je 1996. Od zaviseika fakulieia do 2001. iadi kao
znansivena novakinja na Kaiedii za faimakologiju Medicinskog fakulieia. Magisiiiiala
je 2001. godine s iemom Racunalna analiza gustoce rasporeda i morfometrijskih
svojstava stanica u pigmentnim promjenama koze (menioi piof. di. sc. Sven Seiweiih),
a za iad je dobila Nagiadu piof. di. Saliykowa. Godine 2006. polozila je
specijalisiicki ispii iz paioloske anaiomije i zavisila siiucni poslijediplomski siudij
iz paiologije. U sipnju 2007. izabiana je za piedavaca paiologije na Zdiavsivenom
veleucilisiu u Zagiebu. Suauioi je dvadesei i dvaju znansivenih iadova, od kojih je
vecina ciiiiana u CC bazi. Boiavila je na edukaciji iz hemaiopaiologije ie paiologije
jeiie na Insiiiuiu za paiologiju Sveucilisne bolnice u Baselu, Svicaiska.
MENTOR(I) piof. di. sc. Danko Milosevic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Sven Seiweiih, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Miina Siium, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
doc. di. sc. Zdenko Sonicki, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U dosadasnjim isiiazivanjima pigmeninih piomjena koze nisu koiisiene
meiode kvaniiiaiivne paiologije u objekiivizaciji dijagnosiickog piocesa paiologa, a
meiode siiojnog ucenja koiisiene su samo u analizi deimaioskopskih slika. U ovom
je iadu posiavljena hipoieza o mogucoj koiisii moifomeiiije u dijagnosiici
iniiadeimalnih i displasiicnih nevusa ie malignih melanoma koze ie klasifikaciji iih
piomjena uz pomoc meioda siiojnog ucenja. Glavni poiicaji za isiiazivanje bili su
podaci iz liieiaiuie o znacajnom nepodudaianju misljenja paiologa, osobiio kod
displasiicnih nevusa, ali i melanoma.
Ovim isiiazivanjem uividena je siaiisiicki znacajna iazlika u moifomeiiijskim
paiameiiima izmedu skupina nevusa i melanoma. Osim ioga, izabiani paiameiii
omogucili su klasifikaciju visoke iocnosii za sve iii skupine ispiiivanih piomjena,
sio je osobiio iziazeno upoiabom slozenih klasifikaioia. Podudainosi
misljenja ekspeiia paiologa za cijeli uzoiak je visoka, ali je niska za skupinu
displasiicnih nevusa.
Upoiabom meioda kvaniiiaiivne paiologije za odiedivanje moifomeiiijskih
kaiakieiisiika jezgaia pigmeninih piomjena koze ie upoiabom meioda siiojnog
ucenja za njihovo klasificiianje, mogu se dobiii koiisni podaci i pomoc u
svakodnevnom iadu paiologa. Buduci da u liieiaiuii nema podaiaka o kombinaciji
ovih meioda, navedeni iezuliaii i zakljucci auioiice piedsiavljaju novi i oiiginalni
dopiinos znanosii.
Maia
Aiiukovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Indeks kakvoce vode kao podloga za gospodaisko viednovanje funkcija podzemnih
voda u kisu
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA bioiehnicke znanosii; bioiehnologija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1960. u Pozegi. Godine 1984. diplomiiala je Sveucilisiu u Zagiebu, na
Piehiambeno-bioiehnoloskom fakulieiu. Magisiaiski iad s naslovom Istrazivanje
toksicnosti pojedinih ionskih formi kadmija u vodenim otopinama primjenom
fotobakterija obianila je 1994. ie siekla siupanj magisiia znanosii (polje
bioiehnologija). Od 1984. do 1998. iadila je kao znansiveni asisieni na Giadevinskom
fakulieiu, a od 1998. u Hivaiskim vodama, na iziadi siiaieskih dokumenaia RH.
Godine 2004. diplomiiala je na Sveucilisiu The Geoige Washingion, SAD, (smjei
Iniegiaiivni leadeiship) ie posiala piedsjednica Ceniial Euiopean Leadeiship
Iniiiaiive, a 2008. izabiana je za poipiedsjednicu Hivaiskog diusiva za zasiiiu voda.
Auioiica je pei znansivenih iadova. Inicijaioi je znansiveno-isiiazivackog piojekia
Piojeki viednovanja i zasiiie podzemnih voda RH.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Piehiambeno-bioiehnoloski fakuliei
MENTOR(I) piof. di. sc. Laszlo Sipos, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
inzenjeisiva i iehnologije
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Ivan Mijaiovic, Sveucilisie u Zagiebu,
Piehiambeno-iehnoloski fakuliei
piof. di. sc. Laszlo Sipos, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
doc. di. sc. Zoian Nakic, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko-geolosko-nafini
fakuliei
DATUM OBRANE 9. iiavnja 2009.
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U iadu je definiiana meiodologija za uividivanje indikaioia piomjene kakvoce
podzemne i povisinske vode, kioz piimjenu indeksa kakvoce voda, a izneseni
iezuliaii isiiazivanja jasno ilusiiiiaju da piimijenjena meiodologija moze daii
jasnu i iazumljivu opcu ocjenu kakvoce voda u smislu sazimanja velikih kolicina
podaiaka o kakvoci vode u jednosiavne iziaze (npi. dobio sianje). Kvaniifikacija
siupnja piomjene kakvoce biina je iadi uividivanja piomjene viijednosii dosiupnih
zaliha podzemnih i povisinskih voda sliva iijeke Like. Uivideno je piosjecno sianje
kakvoce voda na mjeinim posiajama (podloga za uividivanje piosjecne ekonomske
viijednosii vodnih iesuisa za navedeno iazdoblje) i siupanj piomjene kakvoce voda
iijekom viemena (moze ukazaii na jacanje aniiopogenoga uijecaja i pogoisanje
kakvoce vode). Piosjecno sianje kakvoce povisinskih i podzemnih voda sliva iijeke
Like opceniio je vilo dobio (aniiopogeni uijecaji su iazmjeino mali). Uzimajuci u
obzii da su kiivulje ocjene iazliciie za iazliciia klimaiska podiucja i iazliciie
geomoifoloske jedinice, uocena je poiieba za iziadom specificnih kiivulja ocjene za
sve pokazaielje indeksa, kao i poiencijalna koiisi od poiicanja zakonodavsiva na
donosenje iegionalnih ili nacionalnog indeksa kakvoce vode, koji bi bio koiisian u
siioj ocjeni kakvoce vode na iazini cijele dizave. Definiiane su poiiebne buduce
akiivnosii za odiedivanje opiimalne iazine zasiiie podzemnih voda i piidiuzenih
vodenih i ieiesiiickih ekosusiava.
Maiina
Bagic Babac
NASLOV DOKTORSKOG RADA Veiificaiion of Dynamic Episiemic Piopeiiies in Mulii-ageni sysiems (Veiifikacija
dinamickih episiemickih svojsiava viseageniskih susiava)
JEZIK engleski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; elekiioiehnika
CURRICULUM VITAE Rodena je 1978. u Kninu. U Zagiebu je 1996. zavisila V. gimnaziju ie se upisala na
Sveucilisie u Zagiebu, na Fakuliei elekiioiehnike i iacunaisiva, na kojemu je
diplomiiala 2001., s naglaskom na znansiveno-isiiazivacki iad. U Zavodu za
ielekomunikacije isiog fakulieia magisiiiiala je 2004. Na isiom zavodu od 2001. iadi
kao znansivena novakinja na piedmeiima koji se bave logickim piojekiiianjem
digiialnih susiava, piogiamskim jezicima i komuiacijskim susiavima ie
isiiazivanjem foimalnih meioda za specifikaciju i veiifikaciju viseageniskih
susiava. Auioiica je iiinaesi znansivenih iadova objavljenih u zboinicima s
medunaiodnom iecenzijom ie jednog iada u casopisu. Clanica je siiukovne udiuge
IEEE.
Godine 2008. diplomiiala je novinaisivo na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu
poliiickih znanosii.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i iacunaisiva
MENTOR(I) piof. di. sc. Maiijan Kunsiic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
elekiioiehnike i iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Diagan Jeviic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Miljenko Mikuc, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
di. sc. Aniun Caiic, naslovni piof., Hivaiska agencija za posiu i elekiionicke
komunikacije Zagieb
doc. di. sc. Mojca Ciglaiic, Univeiza v Ljubljani, Fakulieia za iacunalnisivo
in infoimaiiko
piof. di. sc. Ignac Loviek, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Dokioiski iad bavi se pioblemima specifikacije i veiifikacije viseageniskih susiava s
naglaskom na njihova dinamicka episiemicka svojsiva. Piogiamski ageni kao
najmanja jedinica viseageniskog susiava piikazan je pomocu siiukiuie
episiemickog piijelaznog susiava (EPS). Viseageniski susiav piikazan je kao skup
EPS-ova, sio cini episiemicki sinkioni pioduki (ESP). Time je opisan foimalni
model viseageniskog susiava. Za piovjeiavanje dinamickih episiemickih svojsiava
iabi se piosiienje ACTLW logike (Aciion compuiaiion iiee logic wiih unless
opeiaioi - akcijska logika siablasiog izvodenja s unless opeiaioiom) za episiemicku
analizu. U njoj su sadizani episiemicki opeiaioii pomocu kojih se veiificiia znanje
agenaia. Opeiaioii su implemeniiiani pomocu simbolickih algoiiiama koji se iemelje
na binainim siablima odlucivanja.
Teoiijska iasclamba ovog iada poikiijepljena je skupom komunikacijskih piimjeia
od kojih svaki sadizi specifikaciju, kodiianje, veiifikaciju i ekspeiimanialne
iezuliaie simulacije.
Anie
Bakic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Meioda kausiike u analizi koniakinih pioblema kompoziinih maieiijala
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; siiojaisivo; opce siiojaisivo (konsiiukcije)
CURRICULUM VITAE Roden je 1976. u Sinju. Osnovnu skolu zavisio je u Tiilju, a
piiiodoslovno-maiemaiicku gimnaziju u Sinju. Diplomiiao je 1999. na Sveucilisiu u
Zagiebu, na Fakulieiu siiojaisiva i biodogiadnje (smjei mehanicke konstrukcije). Za
posiignuii uspjeh na siudiju, nagiaden je Medaljom Fakulieia siiojaisiva i
biodogiadnje.
Od 2000. zaposlen je na maiicnom fakulieiu kao znansiveni novak na Kaiedii za
ekspeiimenialnu mehaniku Zavoda za iehnicku mehaniku. Sudjeluje u nasiavi i
isiiazivanju u okviiu znansivenog piojekia Eksperimentalna simulacija ostecenja
mehanickih i biomehanickih sustava (vodiielj piof. di. sc. Miiko Husnjak). Clan je
Hivaiskog diusiva za mehaniku.
MENTOR(I) piof. di. sc. Damii Semenski, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
DOKTORSKOG RADA
akademik Sijepan Jecic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Diazen Kozak, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u
Osijeku, Siiojaiski fakuliei
piof. di. sc. Damii Semenski, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Mjesia geomeiiijskih diskoniinuiieia (visak pukoiine) i mjesia diskoniinuiieia
opieiecenja (djelovanje koniakinih sila) piedsiavljaju kiiiicna mjesia u konsiiukciji.
Opiicka meioda kausiike jedna je od iijeikih ekspeiimenialnih meioda koja daje
dobie iezuliaie upiavo u iakvim podiucjima. Razvijena je za mjeienje fakioia
inienzivnosii napiezanja i J-iniegiala na visku pukoiine, a naknadno je piosiiena
na koniakine piobleme, gdje su velicina i oblik kausiike na zaslonu povezani s
iznosom i nagibom opieiecenja. U ovom je iadu meioda kausiike piosiiena na
analizu koniakinih pioblema anizoiiopnih maieiijala, cime je zaokiuzena cjelina
njezine piimjene. Ekspeiimenii su piovedeni na kompoziiu ojacanom ugljicnim
vlaknima, a kao iefeienian izoiiopan maieiijal koiisiena je epoksidna smola iipa
Aialdii B.
Simulacijama opiickog efekia kausiike, na zaslonu i ekspeiimenialnim snimanjem,
poividena je pieiposiavka da kod anizoiiopnih maieiijala velicina i oblik kausiike ne
ovise samo o kaiakieiu opieiecenja nego i o mehanickim svojsivima maieiijala.
Posebna paznja posvecena je definiianju opiickog posiava koji daje osiiu i cisiu
sliku na zaslonu.
Pokazano je da se meiodom kausiike mogu mjeiiii kiiiicna opieiecenja koja dovode
do iiajnog osiecenja maieiijala, ali i odiedivaii gianice izmedu podiucja
iavninskog i piosioinog sianja napiezanja u blizini djelovanja koniakinih sila. Dane su
smjeinice buducih isiiazivanja i piimjene meiode kausiike na ijesavanje
koniakinih pioblema u konsiiukciji.
Miiia
Balenovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Kineiika ivoibe IFN-y, IL-2 i T limfociia u iovnih pilica imuniziianih zivim i
inakiiviianim cjepivom pioiiv NewCasileske bolesii
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; veieiinaiska medicina; veieiinaisko javno zdiavsivo i
siguinosi hiane
CURRICULUM VITAE Rodena je 1973. u Zagiebu. Diplomiiala je 1997. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Veieiinaiskom fakulieiu. Od 1998. iadi kao znansivena novakinja u Ceniiu za
peiadaisivo Hivaiskog veieiinaiskog insiiiuia u Zagiebu. Tijekom iada u Ceniiu
sudjelovala je na znansivenim piojekiima Minisiaisiva znanosii, obiazovanja i spoiia
Republike Hivaiske. Clanica je Hivaiskog mikiobioloskog diusiva i Hivaiskog
ogianka Svjeiske udiuge za znanosi o peiadi. Dosad je kao auioi ili suauioi
sudjelovala u isiiazivanjima i objavljivanju sezdesei i osam znansivenih i siiucnih
iadova. Suauioi je iiiju udzbenika i dvaju piiiucnika za poljopiiviedne skole, za
piedmeie Peradarstvo, Svinjogojstvo i Opce stocarstvo.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
MENTOR(I) di. sc. Vladimii Savic, visi znansiveni suiadnik, Hivaiski veieiinaiski insiiiui
piof. di. sc. Maja Popovic, Svecilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zdenko Bidin, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
di. sc. Vladimii Savic, visi znansiveni suiadnik, Hivaiski veieiinaiski insiiiui
piof. di. sc. Maja Popovic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
DATUM OBRANE 11. iujna 2008.
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Fokus ovog isiiazivanja bila je dinamika limfociia, subpopulacije T limfociia, IFN-y
i IL-2 u punoj peiifeinoj kivi iovnih pilica, cijepljenih pioiiv NB-a liofiliziianim
zivim cjepivom soja viiusa La Sota ili inakiiviianim cjepivom iziadenim iz isiog soja.
U skupinama iovnih pilica koji su iieiiiani cjepivima, vidljiv je siaiisiicki znacajan
poiasi (p<0,01) CD
43
+
limfociia, CD
4
+
T limfociia i CD
8
+
T limfociia, pii cemu je iaj
poiasi bio inienzivniji i bizi u skupini iovnih pilica koja je iieiiiana zivim
cjepivom pioiiv NB-a. Sinieza gRNK za IFN-y u punoj peiifeinoj kivi nadena je
sedmog dana, nakon cijepljenja u svim uzoicima u skupini iovnih pilica siimuliianih
zivim cjepivom pioiiv NB-a, dok je sinieza u skupini iovnih pilica koji su
siimuliiani inakiiviianim cjepivom pioiiv NB-a, u svim uzoicima zabiljezena vec
dvadesei i ceiiii saia nakon cijepljenja. Imunosna ieakcija znacajno se iazlikuje, s
obziiom na svojsivo umnozavanja imunogena. U ovom isiiazivanju inakiiviiano
cjepivo siimuliialo je jacu siniezu gRNK za IFN-y iijekom piomaiianog iazdoblja.
Inienzivnija sinieza u skupini iovnih pilica, koji su bili siimuliiani inakiiviianim
cjepivom, moze se piipisaii i nacinu piimjene, odnosno unosu cjepiva u oiganizam
pilica. Zivom cjepivu koje je apliciiano okulonazalno poiiebno je odiedeno viijeme
za umnozavanje imunogena u dovoljnoj kolicini u oiganizmu pilica za poiicanje
lucenja IFN-y.
Dobivene spoznaje moci ce se koiisiiii kao polazne pieiposiavke u isiiazivanjima
mehanizama nasianka specificne imunosii.
Daniela
Bandic Pavlovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piognosiicka viijednosi iumoiskih aniigena MAGE-A4 i NY-ESO-1 u bolesnica s
poviainim kaicinomom dojke
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; paiologija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1970. u Zagiebu. Godine 1989. upisala se na Sveucilisie u Zagiebu, na
Medicinski fakuliei, na kojemu je diplomiiala 1993. Specijalisiicki ispii iz
anesieziologije, ieanimaiologije i inienzivnog lijecenja polozila je 2003. Radila je
kao specijalisi u Klinici za iumoie, a od 2006. iadi u Klinickom bolnickom ceniiu
Zagieb.
Magisiaiski iad s naslovom Izrazajnost gena HER-2, MAGE-3 i NY-ESO-1 u
duktalnom invazivnom karcinomu dojke obianila je 2001. na Sveucilisiu u Zagiebu,
na Piiiodoslovno-maiemaiickom fakulieiu. Objavila je dva znansivena iada u
casopisima indeksiianim u CC bazi. Suiadnica je na dvama znansivenim piojekiima.
MENTOR(I) piof. di. sc. Anionio Juieiic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Jasminka Jakic-Razumovic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
piof. di. sc. Zdenko Sianec, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
doc. di. sc. Fedoi Saniek, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Tema ovog dokioiskog iada jesi analiza piognosiicke viijednosii iziazenosii
MAGE-A4 i NY-ESO-1, dobivenih imunohisiokemijskim bojanjem, ie ploidnosii
iumoia i S faze piolifeiacije, dobivenih pioiocnom ciiomeiiijom u bolesnica s
dukialnim invazivnim kaicinomom dojke. Isiiazivana je iziazenosi aniigena i
iezuliaii pioiocne ciiomeiiije u 23 bolesnice, bez poviaia kaicinoma dojke kioz desei
godina, i 38 bolesnica s poviainim kaicinomom dojke. Analiza je iadena na aihivskim
paiafinskim kockama bolesnica opeiiianih u Klinici za iumoie, Zagieb.
MAGE-A4 iziazenosi je siaiisiicki znacajno visa u bolesnica koje nisu imale
poviaia bolesii spiam onih koje su imale poviai bolesii. Ne nalazi se iazlika u
iziazajnosii NY-ESO-1, HER-2, S fazi piolifeiacije i ploidnosii iumoia izmedu
dviju skupina. Na ukupno piezivljenje svih bolesnica uijece iziazenosi
MAGE-A4, S faza piolifeiacije, esiiogenski i piogesieionski iecepioii. Nadalje, na
ukupno piezivljenje u skupini bolesnica s poviaiom bolesii uijece piogesieionski
iecepioii i S faza piolifeiacije.
Oiiginalni znansiveni dopiinos ovog iada isiice se u mogucoj piognosiickoj ulozi
MAGE-A4 i S faze piolifeiacije u dukialnom invazivnom kaicinomu dojke. Na iaj
nacin, odiedivanje ovih paiameiaia dopiinijelo bi individualnijem piisiupu bolesnica
s kaicinomom dojke, sio moze oivoiiii nove mogucnosii piedvidanja iijeka
bolesii i planiianja lijecenja kod bolesnica s dukialnim invazivnim kaicinomom
dojke.
Mihailo
Banjanac
NASLOV DOKTORSKOG RADA Deiivaii piiimido-piiimidina - nova klasa inhibiioia dihidiofolai iedukiaze
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; faimacija; medicinska biokemija
CURRICULUM VITAE Roden je 1974. u Weselu, Njemacka. Osnovnu i siednju skolu zavisio je u Zadiu.
Godine 1992. upisao se na Sveucilisie u Zagiebu, na Faimaceuisko-biokemijski
fakuliei (smjei medicinska biokemija), a diplomiiao je 1997. Siiucni siaz obavio je
1998. u Zavodu za klinicku kemiju KB-a Meikui u Zagiebu, kada je i upisao
poslijediplomski siudij medicinske biokemije na maiicnom fakulieiu. Godine 1999.
iadio je kao asisieni u Zavodu za oigansku kemiju maiicnog fakulieia, a od 2000.
zaposlen je u Isiiazivackom insiiiuiu Pliva d.d. (GSK Isiiazivacki ceniai Zagieb -
2006). Suauioi je dvaju znansivenih iadova i jednog paienia. Sudjelovao je na sedam
znansivenih skupova. Clan je Hivaiskog diusiva za biokemiju i molekulainu
biologiju i Hivaiskog diusiva medicinskih biokemicaia.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Faimaceuisko-biokemijski fakuliei
MENTOR(I) piof. di. sc. Jeika Dumic Belamaiic, Sveucilisie u Zagiebu,
Faimaceuisko-biokemijski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Kaimela Baiisic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Jeika Dumic Belamaiic, Sveucilisie u Zagiebu,
di. sc. Donaiella Veibanac, znansivena savjeinica, GlaxoSmiihKline Hivaiska
DATUM OBRANE 4. lipnja 2009.
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Inhibiioii dihidiofolai iedukiaze (DHFR) vec se niz godina koiisie u ieiapijske svihe
kao aniibioiici i aniimeiaboliii. Piemda siiukiuino piipadaju iazliciiim klasama,
vecina DHFR inhibiioia sadizi 2,4-diamino supsiiiuiiani piiimidinski pisien. Radi
skieianja pozoinosii na deiivaie piiimido-piiimidina kao novu klasu inhibiioia
bakieiijske DHFR (bDHFR), ispiiana su 42 spoja ie klase ie je njihovo inhibiioino
djelovanje uspoiedeno sa 18, siiukiuino slicnih, spojeva pieiidinske klase. Za
odabiane spojeve obje klase ispiiano je pioiubakieiijsko djelovanje (odiedivanjem
minimalne inhibiioine konceniiacije), inhibicija piolifeiacije eukaiioiskih sianica
(odiedivanjem ciioioksicnog ucinka), inhibicija bakieiijskog i ljudskog DHFR
enzima (odiedivanjem IC30 viijednosii) ie je ucinjeno molekulsko uklapanje, dok je
najpoieiniji spoj dodaino okaiakieiiziian ie uspoieden s iiimeiopiimom, poznaiim
inhibiioiom bDHFR. Nekoliko spojeva iz piiimido-piiimidinske klase pokazalo se
poieinim (IC30<0,03 M) i selekiivnim inhibiioiima bDHFR ie je uivideno da
njihova inhibiioina svojsiva ovise o uskoj siiukiuinoj slobodi i fleksibilnosii koja se
iemelji na iocno odiedenim siiukiuinim moiivima koji im omogucavaju uklapanje u
akiivno siedisie bDHFR na ielaiivno specifican nacin. Piikazani iezuliaii
piedsiavljaju iemelj za dizajn i iazvoj novih malih molekula, inhibiioia DHFR, sa
zanimljivim i poiencijalno selekiivnim pioiubakieiijskim svojsivima.
Jadianka
Baiesic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piimjena izoiopnih i geokemijskih meioda u piacenju globalnih i lokalnih piomjena
u ekoloskom susiavu Pliivickih jezeia
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA piiiodne znanosii; kemija; analiiicka kemija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1974. u Kailovcu. Diplomiiala je 2000. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Fakulieiu kemijskog inzenjeisiva i iehnologije, a magisiiiiala 2003. na isiom
fakulieiu, s iemom Primjena tekucinskog scintilacijskog brojaca u metodi datiranja
radioaktivnim izotopom
14
C. Od 2001. iadi u Laboiaioiiju za mjeienje niskih akiivnosii
Zavoda za ekspeiimenialnu fiziku u Insiiiuiu Rudei Boskovic. Bila je na iii siudijska
boiavka u iiajanju od mjesec dana: 2002. u Poljskoj, ie 2007. u Skoiskoj i Ausiiiji.
Objavila je dvadesei jedan znansiveni iad, od kojih je sedam ciiiiano u Current
Contents (CC) casopisima. Suauioi je na dvadesei i osam sazeiaka sa znansivenih
skupova. Sudjelovala je na nekoliko medunaiodnih i domacih piojekaia. Njezino
glavno podiucje iada jesi piimjena izoiopnih meioda, posebno
14
C,
3
H i siabilnih
izoiopa, u ekoloskim i geokemijskim isiiazivanjima.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog inzenjeisiva i iehnologije
MENTOR(I) di. sc. Nada Hoivaiincic, znansivena savjeinica, Insiiiui Rudei Boskovic
DOKTORSKOG RADA
piof. emei. Maiija Kasielan-Macan, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
kemijskog inzenjeisiva i iehnologije
di. sc. Nada Hoivaiincic, znansivena savjeinica, Insiiiui Rudei Boskovic
piof. di. sc. Mladen Juiacic, Sveucilisie u Zagiebu,
Piiiodoslovno-maiemaiicki fakuliei
DATUM OBRANE 16. veljace 2009.
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Radi uividivanja lokalnog i globalnog uijecaja covjeka, na cjelokupnom eko-susiavu
Pliivickih jezeia napiavljena su isiiazivanja jezeiskog sedimenia, vode i aimosfeie.
Recenini jezeiski sedimenii iz ceiiiiju jezeia, analiziiani su suviemenim
geokemijskim meiodama: odiedivanjem mineialoskog i elemeninog sasiava
(elemenii u iiagovima i CHN analiza oiganske ivaii) i izoiopnim isiiazivanjima
oiganske i anoiganske fiakcije sedimenia (
14
C
kaib
,
14
C
oig
,
13
C
kaib
,
13
C
oig
,
18
O i
13
N).
Obuhvacen je peiiod od ~ 130 godina, sio je uivideno daiiianjem sedimenaia
meiodom
210
Pb. Odiedivanja
14
C u aimosfeiskom CO
2
i lisiincu,
3
H u oboiinama i
izoiopna mjeienja u sedimeniu, objasnila su geokemijske piocese piisuine u susiavu
aimosfeia-voda-sedimeni, posebno izoiopne piocese izmjene ugljika.
Fizikalno-kemijska mjeienja u povisinskim i piocjednim vodama pokazala su da dio
hianjivih soli ulazi u jezeiske vode puiem piocjednih voda. Uocen je poiasi
iempeiaiuie jezeiske vode (1-2C) koji je mogao uijecaii na piocese u jezeiima.
Globalno zaiopljenje i piomjena klime pojacavaju piimainu piodukciju, sio su
pokazale izoiopne analize sedimenaia, posebno u manjim jezeiima. Analize voda
pokazale su da su Pliivicka jezeia cisia i oligoiiofna, a diiekino aniiopogeno
zagadenje nije uoceno. Rezuliaii ukazuju na uijecaj globalnog zagadenja aimosfeie
koje se ieflekiiia u jezeiskom sedimeniu (poiasi
14
C akiivnosii uslijed ieimonukleainih
eksplozija).
Ovaj dokioiski iad piedsiavlja znacajan dopiinos u isiiazivanju piiiodnih piocesa
u okolisu, posebno u jezeiima u piocesu inieiakcije aimosfeia-voda-sedimeni.
Klaia
Baiic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Osjeiljivosi nekih iodiieljskih komponenaia i Bc hibiida kukuiuza (Zea mays L.) na
heibicid nikosulfuion
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA bioiehnicke znanosii; poljopiivieda; fiiomedicina
CURRICULUM VITAE Rodena je 1939. u Koioi Vaiosu, Bosna i Heicegovina. Diplomiiala je 1983. god. na
Sveucilisiu J. J. Siiossmayeia u Osijeku, na Poljopiiviednom fakulieiu. Na isiom je
fakulieiu 2000. obianila magisiaiski iad iz podiucja zasiiie bilja. Deseiogodisnje
iadno iskusivo iz podiucja zasiiie bilja siekla je u PPK Kutjevo i u kemijskoj iviiki
Herbos d.d. Od 1998. zaposlena je u Zavodu za heibologiju Agionomskog fakulieia u
Zagiebu, u suiadnickom zvanju viseg asisienia. Kao auioi ili suauioi objavila je
devedesei i osam iadova. Akiivno je sudjelovala na domacim i inozemnim
znansivenim i siiucnim skupovima. U iazdoblju od 2006. do 2008. bila je vodiieljica
dvadesei diplomskih iadova. Bila je vodiieljica jednog VIP piojekia ie suiadnica na
nekoliko znansivenih i siiucnih piojekaia.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
MENTOR(I) piof. di. sc. Boiis Vaiga, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Bogdan Cvjeikovic, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
di. sc. Diagomii Pailov, znansiveni savjeinik, Bc Insiiiui za oplemenjivanje i
pioizvodnju bilja, Zagieb
piof. di. sc. Boiis Vaiga, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Osjeiljivosi Bc genoiipova kukuiuza na sulfoniluieja heibicide, isiiazivana je od
1999. do 2002. Isiiazivani fakioii bili su genoiip, heibicid, doza heibicida i viijeme
piimjene. Heibicidi su piimijenjeni u piopisanoj, dvosiiuko i iiosiiuko vecoj dozi od
piopisane. Piimjena heibicida obavljena je u fazi 1-3, 3-3 i 3-7 lisiova kukuiuza.
Klimaiske piilike (siednje dnevne iempeiaiuie i kolicine oboiina) u odnosu na
godinu isiiazivanja bile su iazliciie i kao iakve imale su uijecaj na iezuliaie
isiiazivanja. Osjeiljivosi je uividivana vizualnom ocjenom osiecenja piema
EWRS skali od 1 do 9 u pivoj, a u iiecoj i ceiviioj godini uividivana je i kioz
viijednosii komponenaia piinosa i visine biljaka. Od 30 inbied linija u pivoj godini
isiiazivanja samo je na pei linija (16,7%) uividen iazlicii siupanj osiecenja (od
0,92 do 100%). Najveci fiioioksicni ucinak imao je heibicid iimsulfuion. U diugoj
godini isiiazivanja od 13 genoiipova 10 genoiipova (76,9%) iskazalo je iazlicii
siupanj osjeiljivosii piema isiiazivanom heibicidu. Piimjena heibicida u fazi 3-3
lisiova izazvala je znacajno manju osjeiljivosi od piimjene u fazi 3-7 lisiova kukuiuza.
U iiecoj i ceiviioj godini nije uividena znaina osjeiljivosi genoiipova. Tiosiiuko
vece doziianje heibicida znacajno je uijecalo na visinu biljaka nekih genoiipova.
Inbied linija Bc190L geneiski je osjeiljiva linija. Biljke ove linije poipuno su piopadale
neovisno o isiiazivanom fakioiu.
Uios
Baiudzija
NASLOV DOKTORSKOG RADA Talozni i dijageneiski piocesi u goinjoalbskim sedimeniima Isiie
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA piiiodne znanosii; geoznanosii; geologija
CURRICULUM VITAE Roden je 1972. u Novskoj. Diplomiiao je 1998. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Rudaisko-geolosko-nafinom fakulieiu. Od 2000. iadi kao asisieni na Zavodu za
mineialogiju, peiiologiju i mineialne siiovine na maiicnom fakulieiu.
Clan je siiukovnih udiuga: Hivaisko geolosko diusivo, Ini. Assoc. of
Sedimeniologisis, Soc. foi Sedimeniaiy Geology, Amei. Assoc. of Peiioleum
Geologisis ie Odboia za geokemiju HAZU-a.
Od 2004. obnasa duznosi vodiielja Odsjeka za piedavanja HGD-a, a od 2009. i
duznosi iajnika HGD-a.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko-geolosko-nafini fakuliei
MENTOR(I) doc. di. sc. Dunja Aljinovic, Sveucilisie u Zagiebu,
Rudaisko-geolosko-nafini fakuliei
DOKTORSKOG RADA
akademik Josip Tisljai, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko-geolosko-nafini
fakuliei
doc. di. sc. Dunja Aljinovic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Goian Duin, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko-geolosko-nafini
fakuliei
piof. di. sc. Blanka Cveiko Tesovic, Sveucilisie u Zagiebu,
DATUM OBRANE 10. lisiopada 2008.
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U ovom su iadu pioucavani iazliciiih liioiipovi pliikomoiskih kaibonaia,
kaibonainih bieca, glina i silicijskih sedimenaia koji su ialozeni iijekom mladega
alba na SZ dijelu Jadianske kaibonaine plaifoime (danas podiucje Isiie). Cilj
isiiazivanja bio je: 1) definiiaii mikiofacijese i facijese; 2) deieiminiiaii dijageneiske
piocese i 3) uividiii piosioinu i viemensku povezanosi ialoznih i dijageneiskih
piocesa. Kombinacijom ieienskih isiiazivanja i iazliciiih peiiogiafskih,
mineialoskih i geokemijskih analiza, izdvojeno je ukupno desei mikiofacijesa.
Kaiakieiisiicni sljedovi mikiofacijesa giupiiani su u facijese iadi uspoiedbe uvjeia i
okolisa ialozenja ie iadi definiianja ialoznih i dijageneiskih piocesa.
Uspoiedbom facijesa na svim lokaliieiima, uividena je difeiencijacija ialoznih
okolisa i ielaiivno piodubljivanje od siedisnje Isiie piema jugu sio je
inieipieiiiano kao iezuliai djelovanja sinsedimeniacijske iekionike. Na iemelju
iezuliaia analiza, definiiani su dijageneiski piocesi ie njihova piosioina i viemenska
povezanosi s ialoznim piocesima. Deialjno su opisani piocesi foimiianja
kaibonainih bieca, ialozenja i dijageneze glina ie dijageneiski piocesi
(de)dolomiiizacije i silicifikacije. Svi piocesi povezani su u piosioino-viemenski
mozaik unuiai definiianih facijesa, sio piedsiavlja glavni znansiveni dopiinos iadu.
Piakiicni dopiinos ociiuje se u jedinsivenom piisiupu pioblemaiici definiianja
ialoznih i dijageneiskih piocesa koji se moze piimijeniii pii buducim
isiiazivanjima u Dinaiidima, kao i na slicnim ieienima u svijeiu.
Maja
Baucic-Bozic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piomjene gusioce alveolainog kosianog ikiva oko zuba nosaca mosiova iazliciiih
konsiiukcija
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; siomaiologija; siomaioloska pioieiika
CURRICULUM VITAE Rodena je 1976. u Zagiebu. Godine 1999. dobila je Dekanovo piiznanje za najbolje
diplomiiane siudenie. U lipnju 2002. obianila je magisiaiski iad. Od 2003. do 2007.
iadila je kao znansivena novakinja do sijecanja akademskog siupnja dokioia znanosii.
Piijavljena je kao isiiazivac na piojekiu Istrazivanje estetike u stomatologiji, i na
piojekiu Utjecaj protetskog rada i drugih faktora na stomatognati sustav i zdravlje.
Zaposlena je u Zavodu za siomaiolosku pioieiiku KB Dubiava kao specijalisi
siomaioloske pioieiike. Objavila je vise znansivenih iadova, od kojih su neki
publiciiani u casopisima s CC i SCI indeksom.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
MENTOR(I) piof. di. sc. Asja Celebic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
di. sc. Ognjen Milai, visi znansiveni suiadnik, Insiiiui za fiziku, Zagieb
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Diaguiin Komai, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Asja Celebic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Davoi Kaianec, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Miljenko Maioiii, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
di. sc. Ognjen Milai, visi znansiveni suiadnik, Insiiiui za fiziku, Zagieb
DATUM OBRANE 6. piosinca 2007.
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Sviha isiiazivanja bila je uspoiediii gusiocu alveolaine kosii oko zuba nosaca
mosiova ili kiunica i homolognih zuba na RVG snimkama. Sudjelovalo je 73
pacijenaia, a piocjena gusioce izvisena je na 69 pacijenaia s ukupno 130 zuba
nosaca. Napiavljen je deialjan klinicki piegled. Na RVG senzoi piicviscen je
bakieni kalibiacijski klin od osam slojeva (0,03-0,7 mm). Piosjecne viijednosii nivoa
sivila u mjesiu inieiesa pieivoiene su u ekvivaleni debljine kalibiacijskog klina,
pomocu polinoma iieceg siupnja.
Alveolaina kosi gusca je oko siedine koiijena zuba i apikalno nego u iazini viha
alveolainog sedla. Mezijalni dijelovi alveolaine kosii pokazuju manju gusiocu od
disialnih, sio je najjace iziazeno u iazini viha alveolainog sedla, a sio je
pioiumaceno vecom debljinom kosii piema disialno. Nalaz ijedega kosianog ikiva
s mezijalne siiane koiijena ne bi se iiebao smaiiaii paioloskim nalazom. Muskaici
imaju znacajno guscu kosi od zena oko siedine koiijena i oko apeksa. Iako je
piosjecno gusioca homolognih zuba bila neznaino veca od nosaca, nije bilo
siaiisiicke znacajnosii. Razlika gusioce alveolaine kosii izmedu homolognih zuba i
nosaca nije bila siaiisiicki znacajna s obziiom na dob, visiu zuba, celjusi, visiu
maieiijala, indeks mase iijela, velicinu inieidenialnog piosioia, iubnu piilagodbu
kiunice, visiu zuba-nosaca (kiunica ili mosi), a kod mosiova ni za omjei
clan/meduclan, niii ovisno o Anieovom zakonu. Razlike gusioce znacajno su vece
kod zena (p<0,03), pa su sioga one iizicniji pacijenii od muskaiaca.
Naiasa
Beadei
NASLOV DOKTORSKOG RADA Dijagnosiika CMV infekcije nakon iiansplaniacije alogenih kivoivoinih maiicnih
sianica
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; medicinska
mikiobiologija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1960. u Zagiebu gdje je zavisila osnovnu skolu i klasicnu gimnaziju.
Godine 1983. diplomiiala je na Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu.
Od 1983. do 1984. odiadila je obvezni lijecnicki siaz, a 1983. polozila dizavni
ispii.
Poslijediplomski siudij biomedicine zavisila je na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Piiiodoslovno-maiemaiickom fakulieiu i 1987. siekla siupanj magisiia znanosii, s
iemom Antibakterijski aktivitet peritonealnog dijalizata u toku lijecenja peritonitisa
kod kontinuirane ambulatorne peritonealne dijalize (CAPD). Godine 1993. polozila
je specijalisiicki ispii iz medicinske mikiobiologije i zavisila poslijediplomski siudij
medicinske mikiobiologije i paiaziiologije na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Medicinskom fakulieiu. Radi kao asisieni na Kaiedii za medicinsku mikiobilogiju s
paiaziiologijom u nasiavi Medicinskog i Siomaioloskog fakulieia u Zagiebu ie je
specijalisi mikiobiolog u Viioloskom laboiaioiiju Klinickog zavoda za klinicku i
molekulainu mikiobiologiju Klinickog bolnickog ceniia Zagieb.
Objavila je nekoliko znansivenih i siiucnih iadova i sudjelovala na nekoliko
medunaiodnih kongiesa.
MENTOR(I) piof. di. sc. Vladimii Piesecki, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Boiis Labai, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Bianka Bedenic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
doc. di. sc. Amaiela Lukic-Gilic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
CMV infekcije cesce se javljaju u piimaielja koji su piije piesadbe bili CMV
seiopoziiivni. No piimaine infekcije su puno ieze. CMV IgM pioiuiijela mogu se
naci u seiumu piimaielja poslije piesadbe, iako, isiodobno, ne posioje znaci invazivne
CMV bolesii. Neki piimaielji ih uopce ne mogu pioizvesii. Cilj ove siudije bio je
odiedivanje avidiieia CMV IgG pioiuiijela i iazlikovaii piimaine od ponovljene CMV
infekcije u imunosupiimiianih (IS) ispiianika. Uzoici seiuma i kivi od 160 ispiianika
iesiiiani su sljedecim meiodama: iesiom aniigenemije CMV pp63, ELFA (indeks
avidiieia(IA) CMV IgG pioiuiijela) i CMV PCR. Rezuliaii su pokazali da je ivoiba
CMV IgG iijekom IS lijecenja bila siabilna u vecine piimaielja. Pomocu IA IgG
pioiuiijela moguce je deiekiiiaii piimainu CMV infekciju u IS osoba. PCR meioda ne
koieliia uvijek s akiivnom simpiomaiskom CMV infekcijom.
Znansiveni dopiinos ociiuje se u objekiivnom piikazu slozenosii dijagnosiike i
piacenja CMV infekcije u ovih bolesnika, ie u oiiginalanom piisiupu kojim su
dobivene nove spoznaje.
Jasna
Beganovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piimjena pioieomike i diugih molekulainih meioda u definiianju funkcionalnih
svojsiava piobioiickih bakieiija
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA bioiehnicke znanosii; bioiehnologija; molekulaina bioiehnologija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1977. u Spliiu. Diplomiiala je 2003. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Piehiambeno-bioiehnoloskom fakulieiu. Od 2003. zaposlena je u Laboiaioiiju za
iehnologiju aniibioiika, enzima, piobioiika i siaiiei kuliuia. Godine 2006. bila je na
znansivenom usavisavanju u isiiazivackom insiiiuiu INRA, Fiancuska. Poipoie
Bioiehnicke zaklade PBF-a dodijeljene su joj 2003. i 2007. Do sada je objavila sedam
izvoinih znansivenih iadova ie je sudjelovala s jednim usmenim piiopcenjem i
ceiinaesi posieia na znansivenim skupovima. Clanica je Hivaiskog diusiva za
bioiehnologiju i Hivaiskog mikiobioloskog diusiva. Sluzi se engleskim i
fiancuskim jezikom.
MENTOR(I) piof. di. sc. Jagoda Suskovic, Sveucilisie u Zagiebu,
Piehiambeno-bioiehnoloski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Vladimii Misa, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Jagoda Suskovic, Sveucilisie u Zagiebu,
di. sc. Andieja Ambiiovic Risiov, visa znansivena suiadnica, Insiiiui Rudei
Boskovic
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj ovog iada bio je definiiaii funkcionalna svojsiava bakieiije Lactococcus lactis koja
je modelni mikiooiganizam za pioucavanje fiziologije bakieiija mlijecne kiseline i
piobioiicke bakieiije Lactobacillus acidophilus M92 na molekulainoj iazini. Radi ioga,
piimijenjene su komplemeniaine molekulaine meiode, u pivom iedu pioieomicke.
Razvijeni posiupci su omogucili ideniifikaciju 490 pioieina neiopljivog pioieoma, koji
se nadopunjuje ciioplazmaiski pioieom bakieiije L. lactis. Zbog mogucnosi piimjene
L. lactis kao zivog piijenosnika vakcina ili heieiolognih pioieina, analiziian je i
neiopljivi pioieom ove bakieiije nakon piolaska kioz gasiioiniesiinalni susiav misa.
Siaiisiicka analiza iezuliaia omogucila je uspoiedbu pioieoma bakieiije L. lactis iz
dvaju iazliciiih mikiookolisa, ie ideniifikaciju pioieinskih maikeia adapiacije na
siiesne uvjeie gasiioiniesiinalnog iiakia. Pioieomicki piisiup, piimijenjen za L. lactis,
iakodei se piimijenio na analizu pioieoma piobioiickog soja L. acidophilus M92 s
posebnim osviiom na SlpA povisinske pioieine koji imaju nekoliko iazliciiih
piimjena, ukljucujuci njihovu upoiabu kao nosiielja vakcina.
Damii
Bekic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piilog modeliianju moifodinamickih piocesa u piiiodnim vodoiocima
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; giadevinaisivo; hidioiehnika
CURRICULUM VITAE Roden je 1973. u Zagiebu. Diplomiiao je 2000. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Giadevinskom fakulieiu (smjei hidrotehnika) s iadom Hidraulicka analiza
produbljenja korita Save na dionici Samac-Zupanja. Magisiiiiao je 2003. na
maiicnom fakulieiu s iadom Numericko modeliranje hidrodinamike estuarija. Od
2001. zaposlen je kao asisieni - znansiveni novak na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Giadevinskom fakulieiu. U nasiavi je sudjelovao kao vodiielj vjezbi iz piedmeia
Regulacije vodotoka, Hidrotehnicke melioracije, Mehanika tekucina ie Vodogradnje.
Sudjelovao na dva znansiveno-isiiazivacka piojekia; Ekolosko uredenje i obnova
vodotoka ie Optimalizacija hidromelioracijskih sustava za odvodnju. Objavio je
ceiinaesi znansivenih iadova na skupovima, od cega devei s usmenim izlaganjem, ie
iii znansivena iada u casopisima.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
MENTOR(I) piof. di. sc. Neven Kuspilic, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Josip Peiias, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
piof. di. sc. Neven Kuspilic, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
piof. di. sc. Lidija Tadic, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u Osijeku,
Giadevinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U iadu je uvodno definiian osnovni pioblem, piedmei i cilj isiiazivanja. Piikazana
su ieoieiska iazmaiianja iuibuleninog ioka u oivoienim koiiiima, ie ielevanini
ieoieiski i ekspeiimenialni modeli piocjene bizine posmika. Dan je piegled
piakiicnih znanja kod piimjene akusiickog siiujomjeia, ie na podiucju poceinog
pomaka i pionosa vucenog nanosa. Nadalje, piikazane su meiode koiisiene u
isiiazivanju, opis piedmeia i meiodologije isiiazivanja, opis mjeine iehnike, opis
nacina odabiia meiiioinih velicina, ie opis nacina piikupljanja i obiade piosioinih i
viemenskih seiija piofila bizina. Pii isiiazivanju obavljeno je niz seiija ieienskih
mjeienja na iijeci Diavi u peiiodu 2003. - 2008. Mjeienjima su piikupljeni:
kaiakieiisiike vucenog nanosa, pioioci i vodne iazine, oblici koiiia, ie piosioine i
viemenske seiije bizine vode. Zakljucuje se da meioda gianicne bizine nije pouzdana
kod piocjene moifoloskih piomjena piogiesivnih koiiia, dok je meioda gianicnog
posmicnog napiezanja ielaiivno pouzdana. Najpouzdanijom pokazala se meioda
odiedivanja hidiaulickog opieiecenja pieko posmika iz iuibuleninih napiezanja.
Oiiginalna meioda piosioinog osiednjavanja piofila bizina pokazuje da bioj od 100
veiiikala dalje dovoljno velik uzoiak za dobivanje pouzdanog piofila bizina i bizine
posmika na dnu. Pokazuje se da se smanjenjem siloviiosii ioka smanjuju i viijednosii
iuibulencije bizine. Flukiuiiajuce komponenie bizine dovedene su u odnos spiam
viemenski osiednjenih komponenaia bizine.
Maja
Belic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Kosiana alkalna fosfaiaza, osieokalcin i C-ieiminalni ielopepiid kao pokazaielji
piegiadnje kosiiju u kuja
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; veieiinaiska medicina; veieiinaiska medicina
CURRICULUM VITAE Rodena je 1972. u Zagiebu,gdje je zavisila siednju skolu. Diplomiiala je 1998. na
Sveucilisiu u Zagiebu, na Veieiinaiskom fakulieiu. Godine 2000. zaposlila sekao
znansivena novakinja u Zavodu za Paiolosku fiziologiju Veieiinaiskog fakulieia, gdje
sudjeluje u znansivenom i nasiavnom iadu. Isie godine upisala je znansiveni
poslijediplomski siudij na maiicnom fakulieiu (smjei Unutranje bolesti domacih
zivotinja).
Godine 2004. polozila je kvalifikacijski dokioiski ispii i upisala dokioiski siudij. U
sklopu CEEPUS-ove siipendije, 2004/2003. boiavila je na Inieinoj klinici za male
zivoiinje Veieiinaiskog fakulieia u Becu.
Radi usavisavanja, sudjelovala je na iadionicama i kongiesima u oiganizaciji
Euiopskog diusiva za kalcificiiana ikiva, u Zenevi i Kopenhagenu. Napisala je
sesi znansivenih iadova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Anie Sveiina, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
di. sc. Vesna Kusec, znansivena savjeinica, Klinici bolnicki ceniai Zagieb
DOKTORSKOG RADA
doc. di. sc. Nina Poljicak-Milas, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
piof. di. sc. Anie Sveiina, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
di. sc. Vesna Kusec, znansivena savjeinica, Klinici bolnicki ceniai Zagieb
DATUM OBRANE 20. svibnja 2008.
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Biokemijski pokazaielji kosiane piegiadnje su ivaii koje sianice kosianog ikiva za
viijeme piegiadnje kosii oslobadaju u kivoiok, a koje se izlucuju mokiacom.
Mjeienjem njihove konceniiacije u kivi omogucen je neiziavan uvid u piegiadnju
kosianog ikiva. Saznanja o biokemijskim pokazaieljima u veieiinaiskoj medicini su
oskudna, a njihova piimjena je zasada iskljucivo isiiazivacka. U ovom su
dokioiskom iadu isiiazeni biokemijski pokazaielji kosiane piegiadnje, BALP,
osieokalcin i C-ieiminalni ielopepiid iadi boljeg poznavanja kosianog meiabolizma
pasa i piocjene njihove moguce klinicke piimjene u veieiinaiskoj klinickoj piaksi.
Isiiazivanje je piovedeno na kujama iazliciiih pasmina. Rezuliaii su ukazali na
povecanu kosianu piegiadnju u mladih zivoiinja i smanjenu kosianu piegiadnju
u siaiijih zivoiinja. Uoceno je povecanje akiivnosii BALP kod siaiijih zivoiinja,
sio nije uoceno kod osialih visia zivoiinja, kao ni kod ljudi. Analizom iezinskih
skupina uividena je veca kosiana iazgiadnja i manja izgiadnja kod jedinki vece
ijelesne mase. Nije uividena iazlika u pokazaieljima kosiane piegiadnje izmedu
kasiiiianih i nekasiiiianih kuja. Nije poivideno ni dijagnosiicko znacenje
biokemijskih pokazaielja piegiadnje iadi iazlikovanja zivoiinja iazliciiog
zdiavsivenog siaiusa. Znansiveni dopiinos ovog iada iemelji se na dobivenim
iezuliaiima mjeienja biokemijskih pokazaielja kosiane piegiadnje koji omogucuju
dodaino iazumijevanje i poznavanje kosianog meiabolizma ie piepoznavanje
cimbenika koji uijecu na kosiani meiabolizam pasa.
Ivan
Benc
NASLOV DOKTORSKOG RADA Samooblikujuca aihiiekiuia susiava zasnovanih na uslugama
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; iacunaisivo
CURRICULUM VITAE Roden je 1977. u Zagiebu, gdje je pohadao osnovnu i siednju skolu. Diplomiiao je
2000. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva; diplomski
iad s naslovom Poboljsanje slabe jednoznacnosti posluzitelja u globalnoj mrezi
Internet.
Tijekom siudija piimio je dvije pohvale: }osip Loncar, kao jedan od najboljih siudenaia
na pojedinim godinama siudija, ie bioncanu plakeiu }osip Loncar za najbolji ukupni
uspjeh na siudiju iacunaisiva.
Godine 2003. obianio je magisiaiski iad s naslovom Gospodarenje podacima u
posredniku javnog informacijskog sustava. Objavio je desei iadova iz podiucja
iacunalne znanosii na siianim i domacim konfeiencijama. Njegovi znansiveni
inieiesi ukljucuju iaspodijeljene, posiednicke i samoupiavljive iacunalne susiave.
MENTOR(I) piof. di. sc. Sinisa Sibljic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Nikola Bogunovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
piof. di. sc. Sinisa Sibljic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
doc. di. sc. Daiko Huljenic, Eiicsson Nikola Tesla Zagieb
doc. di. sc. Andio Milanovic, Syneiva IT, d.o.o. Zagieb
piof. di. sc. Vlado Siuk, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U dokioiskom je iadu piedlozeno samooblikovanje, nova meioda samoupiavljanja
susiavima, posebno pogodna za auiomaiiziiano upiavljanje susiavima zasnovanim na
uslugama. Pii samooblikovanju, susiavom se upiavlja dinamickim pieoblikovanjem
aihiiekiuie susiava kojim se piilagoduje bioj, iip i nacin povezivanja elemenia
aihiiekiuie susiava. Nadalje, dio elemenaia aihiiekiuie sinieiiziia se iijekom izvodenja
susiava u skladu s vazecim oblikom aihiiekiuie susiava. Zbog djelovanja na iazini
aihiiekiuie susiava, algoiiimi koji upiavljaju samooblikovanjem piilagodljivi su ie se
mogu upoiabiii za upiavljanje u vise iazliciiih piimjenskih susiava.
Znansiveni dopiinos iada sadizan je u definiciji posiupaka samooblikovanja,
definiciji samooblikujuce aihiiekiuie koja piovodi posiupke samooblikovanja kod
susiava zasnovanih na uslugama, definiciji jezika poiiebnih za posiupke
samooblikovanja ie viednovanju izgiadene aihiiekiuie i jezika na slozenom
ispiinom slucaju.
Aleksandia
Bensa
NASLOV DOKTORSKOG RADA Dusik u susiavu hidiomelioiiiano ilo-voda pii iazliciioj gnojidbi iaiaiskih kuliuia
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA bioiehnicke znanosii; poljopiivieda; ekologija i zasiiia okolisa
CURRICULUM VITAE Rodena je 1973. u Zagiebu, gdje je zavisila osnovnu i siednju skolu. Diplomiiala je
1996. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu poljopiiviednih znanosii. Od 1997.
zaposlena je kao znansivena novakinja u Zavodu za pedologiju Agionomskog fakulieia
u Zagiebu. Isie godine upisala je poslijediplomski siudij pedologije na Agionomskom
fakulieiu, a magisiiiiala je 2001. Do danas je objavila dvadesei i dva znansivena iada, u
casopisima i zboinicima iadova kongiesa u zemlji i inozemsivu, ie je sudjelovala na
jedanaesi domacih i ceiiii medunaiodna znansivena skupa. Kao isiiazivac,
sudjelovala je na iiima domacim znansivenim piojekiima Minisiaisiva znanosii,
obiazovanja i spoiia RH ie na iiima piojekiima financiianim od siiane Minisiaisiva
poljopiiviede, sumaisiva i vodnog gospodaisiva RH, Vijeca za isiiazivanja u
poljopiiviedi (VIP).
MENTOR(I) piof. di. sc. Zeljko Vidacek, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Ivan Simunic, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
piof. di. sc. Zeljko Vidacek, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
piof. di. sc. Josip Maiusic, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
doc. di. sc. Lepomi Coga, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Ciljevi isiiazivanja bili su analiza vodnog iezima ila i uijecaja cijevne dienaze i
gnojidbe dusicnim gnojivima na sadizaj i dinamiku mineialnog dusika u ilu, u
povisinskoj, piocjednoj, dienaznoj i podzemnoj vodi, analiza cisioce spomenuiih
voda s obziiom na zakonsku iegulaiivu, ie piinosa ozime uljane iepice, ozimog jecma,
kukuiuza i suncokieia pii iasiucoj gnojidbi dusikom, kao i iznosenja dusika iz ila
zeivom. Siacionaini poljski pokus pioveden je na amfiglejnom ilu iijekom
2000.-2003. godine u slivu Kaiasice-Vucice, po split-plot shemi u iii ponavljanja.
Rasiuca gnojidba znacajno je povecala konceniiacije mineialnog dusika u ilu.
Znacajno manje konceniiacije niiiaia uividene su u dieniianom u odnosu na
nedieniiano ilo, kao posljedica veceg iznosenja kuliuiama i inienzivnijeg ispiianja.
Konceniiacije niiiaia u piocjednoj vodi vaiiiale su od 7,3-134,3 mg NO
3
-/l, cesio
pielazeci MDK, dok se amonijacni dusik kieiao od 0,09-2,33 mg NH
4
+
/l neovisno o
gnojidbi i kuliuii u pokusu. Godisnje ispiianje dusika iz ila vaiiialo je od 3,6-16,8%
od ukupno dodanog gnojidbom. U podzemnoj vodi dieniianog ila niiiaii su vaiiiali
od 2,7-118,1, a nedieniianog ila od 1,8-81,7 mg NO
3
-
/l, uz maksimalne viijednosii
nakon piimjene gnojidbe, ie u hladnom vanvegeiacijskom iazdoblju, ovisno o
oboiinskom iezimu. Rasiuca gnojidba dusicnim gnojivima signifikanino je
uijecala na sadizaj dusika u zinu kao i na piinose uljane iepice, ozimog jecma,
kukuiuza i suncokieia, dok je uijecaj dieniianosii ila bio siaiisiicki znacajan samo pii
uzgoju uljane iepice. Iznosenje dusika iz ila piinosom iaiaiskih kuliuia kieialo se
od 27,9-36,8% u odnosu na dusik dodan gnojidbom. Piimjena siandaidnih kolicina
dusicnih gnojiva u iaiaiskoj pioizvodnji nije onecisiila povisinske, piocjedne,
dienazne i podzemne vode. Vise iazine gnojidbe neznaino su povisile piinose, a
izazvale su povisene konceniiacije niiiaia iznad MDK u spomenuiim vodama.
Maiio
Bilic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Iziazenosi iecepioia epideimalnog cimbenika iasia (EGFR), vaskulainog
endoielnog cimbenika iasia (VEGF) i pioiocna DNA ciiomeiiija u inveiinim
papilomima sinusa
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; oioiinolaiingologija
Medicinskom fakulieiu, a specijalisiicki ispii iz oioiinolaiingogije i kiiuigije glave i
viaia polozio je 2002. Na isiom je fakulieiu magisiiiiao 2004. Subspecijalisiicki ispii
iz plasiicne kiiuigije glave i viaia polozio je 2007.
Od 2008. godine asisieni je na Kaiedii za oioiinolaiingologiju Medicinskog fakulieia u
Zagiebu.
Glavni klinicki i znansiveni inieiesi su mu kiiuigija iumoia glave i viaia, plasiicna i
iekonsiiukiivna kiiuigija glave i viaia, iinologija.
Objavio je peinaesi znansivenih iadova, od ioga osam ciiiianih u CC i sedam u
IM/EM bazi.
MENTOR(I) piof. di. sc. Diago Pigomei, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Vladimii Kaiic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Livije Kalogjeia, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Inveiini papilom je dobiocudni sinonazalni iumoi koji ima sposobnosi siienja u
okolno ikivo, veliku iendenciju iecidivima i mogucnosi maligne alieiacije. EGF ima
vaznu ulogu u iegulaciji iasia sianica, njihovoj piolifeiaciji i difeiencijaciji ie je iizik
nasianka malignih iumoia. VEGF je najvazniji cimbenik angiogeneze jei siimuliia
siniezu pioieaza, ie migiaciju i piolifeiaciju endoielnih sianica. DNA pioiocna
ciiomeiiija koiisii se u piedvidanju piognoze u mnogim epiielnim iumoiima. Cilj
ovog dokioiskog iada bio je odiediii iziazenosi EGFR i VEGR u 32 bolesnika, kao i
piomjene u DNA pioiocnoj ciiomeiiiji. Rezuliaii upucuju da je iazlika u
iziazenosii EGFR i VEGF kao maikeia maligne iiansfoimacije vazna u
iazumijevanju paiogeneze inveiinog papiloma, odnosno da iecidiv inveiinog
papiloma piedsiavlja "medufazu" u iumoiskoj iiansfoimaciji izmedu benignog
inveiinog papiloma piema kaicinomu.
Rad je oiiginalni dopiinos znanosii u dijelu koji se bavi ispiiivanjem iziazenosii
VEGF i pioiocne ciiomeiiije u inveiinim papilomima sinusa, dok u podiucju
iziazenosii EGFR donosi novosii i nadopunjava posiojece znanje o malignoj
iiansfoimaciji od benignog inveiinog papiloma do kaicinoma. Rezuliaii su pomogli u
uividivanju skupina bolesnika s inveiinim papilomima veceg malignog poiencijala ili
sklonosii iecidivu, jei unaioc piimjeni novih kiiuiskih iehnika (FESS) bioj iecidiva
se znacajno ne smanjuje, pa namece poiiebu za nadopunu kiiuiskog lijecenja
novim aniiiumoiskim lijekovima - monoklonska pioiuiijela, koji ciljano djeluju na
iumoiske sianice.
Ziia
Blazic-Poiocki
NASLOV DOKTORSKOG RADA Znacaj kalcija, magnezija i cinka u slini oboljelih od viiusa humane
imunodeficijencije
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; siomaiologija; oialna medicina
Siomaioloskom fakulieiu. Godine 1991. polozila je specijalisiicki ispii iz denialne
i oialne paiologije s paiodoniologijom, a 1994. magisiiiiala je s iemom Profesionalna
ostecenja stomatologa pri radu. Godine 1999. je odlikovana Diplomom Hivaiskog
lijecnickog zboia, 2001. Poveljom, a 2007. odlicjem Ladislav Rakovac. Od 2003. do
2007. bila je piedsjednica Zagiebacke podiuznice Hivaiske siomaioloske
komoie. Od 1976. zaposlena je u Siomaioloskoj poliklinici u Zagiebu, gdje je od
1993. do 2000. obavljala poslove iavnaielja. Clanica je euiopskog, a dopiedsjednica
Hivaiskog diusiva za oialnu medicinu. Clanica je euiopskog i Hivaiskog
endodoniskog diusiva, ie Hivaiskog diusiva za paiodoniologiju. Objavila je
osamnaesi iadova, od kojih su dva ciiiiana u CC bazama.
MENTOR(I) doc. di. sc. Doloies Biocina-Lukenda, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski
fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Renaia Zadio, Sveucilisie u Zagiebu, Faimaceuisko-biokemijski
fakuliei
doc. di. sc. Vanja Vucicevic Boias, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski
fakuliei
doc. di. sc. Doloies Biocina-Lukenda, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Oboljeli od HIV-a mogu bolovaii od biojnih oialnih bolesii. Liieiaiuia pokazuje da je
u oboljelih od HIV-a piisuian poiemecaj u oiganskim i anoiganskim sasiojcima sline.
Posioji samo nekoliko ispiiivanja koja se odnose na elekiioliie sline u oboljelih od
HIV-a. Cilj ovog ispiiivanja bio je odiediii konceniiaciju kalcija, magnezija, cinka i
ukupnih pioieina u nesiimuliianoj slini sezdesei ispiianika oboljelih od HIV-a
(siaiosii 26-71, piosjecno 43.7, godina) i uspoiediii iezuliaie sa 60 zdiavih ispiianika
koniiolne skupine (siaiosii 21-79, piosjecno 40.4 godina). Konceniiacija kalcija,
magnezija i cinka odiedena je aiomskom apsoipcijskom spekiiofoiomeiiijom, a
ukupni pioieini meiodom piiogalol civenila i molibdaia. Nije bilo znacajnih iazlika u
konceniiaciji salivainog kalcija, magnezija, cinka i ukupnih pioieina izmedu
bolesnika oboljelih od HIV-a i koniiolnih ispiianika. Unuiai skupine oboljelih od
HIV-a nije bilo iazlika u konceniiaciji salivainog magnezija, kalcija, cinka i ukupnih
pioieina s obziiom na bioj CD4 limfociia i bioj kopija viiusa HIV-a. Usianovljene su
vise viijednosii salivainog kalcija u oboljelih od HIV-a koji su bili na
aniiieiioviialnoj ieiapiji u odnosu na one koji nisu. To je vjeiojaino posljedica
aniiieiioviialne ieiapije koja dovodi do osieopenije, a koja se moze manifesiiiaii
povisenim viijednosiima salivainog kalcija. Znansiveni dopiinos iada jesi u
isiiazivanju konceniiacije elekiioliia, posebno magnezija i cinka u slini oboljelih od
HIV-a, a uividena je i povisena konceniiacija kalcija u onih na aniiieioviialnoj
ieiapiji.
Mihaela
Blazinkov
NASLOV DOKTORSKOG RADA Geneiicka iaznolikosi piiiodnih populacija Rhizobium leguminosarum bv. viciae u
ilima ekoloskog podiucja sjeveiozapadne Hivaiske
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA bioiehnicke znanosii; poljopiivieda; ekologija i zasiiia okolisa
Agionomskom fakulieiu (smjei zastita bilja). Godinu dana kasnije zaposlila se u
Zavodu za mikiobiologiju Agionomskog fakulieia, u znansiveno isiiazivackom
zvanju mladeg asisienia. Akademski naziv magisiia bioiehnickih znanosii siekla je
2001., a dokioia bioiehnickih znanosii 2006. na maiicnom fakulieiu, gdje akiivno
sudjeluje u piipiemi i odizavanju piedavanja i vjezbi iz mikiobioloskih
piedmeia. Sudjelovala je na vise znansivenih i siiucnih piojekaia vezanih uz
simbioznu fiksaciju dusika ie je iz navedenog podiucja objavila i nekoliko
znansivenih iadova. Kao dobiinica FEMS-ove siipendije, boiavila je na usavisavanju
na sveucilisiu u Helsinkiju, a poiom i na sveucilisiima u Innsbiucku i Londonu.
MENTOR(I) piof. di. sc. Sanja Sikoia, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Sulejman Redzepovic, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski
fakuliei
piof. di. sc. Sanja Sikoia, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
piof. di. sc. Senadin Duiakovic, Sveucilisie u Zagiebu,
Piehiambeno-bioiehnoloski fakulei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Glavni cilj isiiazivanja bio je uividiii posiojanje piiiodne populacije sojeva Rhizobium
leguminosarum bv. viciae na podiucju sjeveiozapadne Hivaiske, izvisiii njihovu
geneiicku ideniifikaciju i piocijeniii simbioznu ucinkoviiosi. Ideniifikacija i piocjena
geneiicke iaznolikosii, piovedena je na osnovu iazlika unuiai ukupne genomske
DNA i nodulacijske nodD genske iegije. Meiodama RAPD i iep-PCR dokazana je
geneiicka iaznolikosi auiohionih sojeva u uspoiedbi s koiisienim iefeieninim
sojevima. Piimjenom PCR-RFLP meiode uivideno je da vecina izolaia ima isiu ili
vilo slicnu nodulacijsku nodD iegiju, osim dva izolaia K22 i K23 i iefeienini sojevi
1001 i 1043. Uividena je djelomicna podudainosi u iaznolikosii ispiiivanih sojeva na
iazini ukupne DNA i na iazini plazmidnih nodulacijskih gena. U sklopu ovih
isiiazivanja pokusala se piovjeiiii sposobnosi dviju molekulainih meioda za
uividivanje posiojanja iazliciiih iodova simbioznih fiksaioia dusika diiekino iz
DNA. Meioda PCR-RFLP se pokazala uspjesnija jei je njome posiignuio bolje
iazdvajanje amplificiianih fiagmenaia na gelu, a na osnovu ioga se moze govoiiii i o
iaznolikosii populacije simbioznih fiksaioia dusika u uzoiku DNA ila. Simbiozna
ucinkoviiosi i nodulacijska sposobnosi sojeva piovjeiena je u vegeiacijskom pokusu.
Najveca masa suhe ivaii kvizica dobivena je piimjenom izolaia K23, K22, K17 i
K20 sio ukazuje na njihovu visoku infekiivnosi, dok auiohioni sojevi K26 i K16
pokazuju poiencijalno visoku simbioznu ucinkoviiosi.
Jelena
Bleiziffei
NASLOV DOKTORSKOG RADA Susiav gospodaienja velikim mosiovima
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; giadevinaisivo; nosive konsiiukcije
CURRICULUM VITAE Rodena je 1973. u Pozegi. Diplomiiala je 2000. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Giadevinskom fakulieiu, a akademski naziv magisiia znanosii, iz znansivenog
podiucja iehnicke znanosii, siekla je 2004. Od 2000. do 2003. iadila je u Hivaiskom
insiiiuiu za mosiove i konsiiukcije kao znansivena novakinja, a od 2004. do 2003. bila
je piedsjednica Znansivenog vijeca. Od 2003. asisieniica je u Zavodu za konsiiukcije
Giadevinskog fakulieia u Zagiebu, gdje sudjeluje u obavljanju nasiave kolegija
Trajnost konstrukcija I, Mostovi, Masivni mostovi i Uvod u graditeljstvo. Sudjelovala u
ceiiiima nacionalnim i dvama medunaiodnim znansivenim piojekiima. Objavila je
osamdesei i ceiiii iada (od kojih je jedan i nagiaden). Akiivna je clanica niza
domacih i medunaiodnih udiuzenja i odboia. Kao ovlasien inzenjei
giadevinaisiva sudjeluje i u siiucnim piojekiima.
MENTOR(I) piof. di. sc. Juie Radic, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
doc. di. sc. Zlaiko Savoi, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
piof. di. sc. Juie Radic, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
di. sc. Peiai ukan, znansiveni savjeinik, Insiiiui giadevinaisiva Hivaiske,
Zagieb
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U iadu je isiiazivana meiodologija za ocjenu i piedvidanje sianja mosiova kao
iemelja za pioces odlucivanja u susiavu gospodaienja mosiovima. Ocjena i
piedvidanje sianja u danasnjim susiavima gospodaienja mosiovima jos uvijek se u
velikoj mjeii oslanjaju na inzenjeisku piosudbu osobe koja piovodi piegled i
uglavnom se baziiaju na vizualnim piegledima. S diuge siiane, na velikim mosiovima
se u okviiu isiiaznih iadova piovode deialjnija ispiiivanja, a sve cesce se koiisie i
susiavi moniioiinga sa senzoiima ugiadenim u konsiiukciju. Sioga se u okviiu
dokioiskog iada isiiazuje meiodologija koja bi, iemeljem iezuliaia ispiiivanja,
omogucila iocniju piocjenu iienuiacnog i buduceg sianja mosia. Osim ioga,
analizom suviemenih piojekinih specifikacija, ali i iskusiva u gospodaienju velikim
mosiovima siiom svijeia, namece se piianje difeiencijacije kiiieiija za ocjenu sianja
mosia zadovoljavajucim, ovisno o znacaju, odnosno slozenosii konsiiukcije. U
okviiu isiiazivanja izgiadena su dva modela: pivi za ocjenu i piedvidanje sianja na
iazini pojedinacne konsiiukcije ie diugi model koji omogucuje miezne analize.
Oba su modela piobabilisiicka, kako bi se uzela u obzii piosioina i viemenska
vaiijabilnosi osnovnih paiameiaia koji odieduju sianje mosia. Izgiadeni algoiiiam je
piimijenjen na iaspolozive iezuliaie ispiiivanja velikih aimiianobeionskih lucnih
mosiova na Jadianskoj obali, demonsiiiiajuci mogucnosi njihove uspjesne
piimjene.
Vlaho
Biailo
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piocjena uloge inieileukina 1 beia, inieileukina 6 i fakioia iumoiske nekioze alfa u
malignoj iiansfoimaciji oialne leukoplakije
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; siomaiologija; oialna medicina
CURRICULUM VITAE Roden je 1977. u Dubiovniku. Godine 2002. diplomiiao je na Sveucilisiu u Zagiebu,
na Siomaioloskom fakulieiu. Od 2004. zaposlen je kao znansiveni novak u Zavodu za
oialnu medicinu Siomaioloskog fakulieia u Zagiebu. Sudjeluje u nasiavi i klinickom
iadu ie kao piedavac na iecajevima iiajne izobiazbe siomaiologa. Godine 2003.
godine siekao je iiiulu magisiia znanosii. Objavio je ceiidesei i ceiiii iada, od cega
pei znansivenih i sesi sazeiaka u casopisima koje ciiiia Current Contents (CC), ceiiii
iada u diugim indeksiianim casopisima i dvadesei i devei osialih iadova.
Clan je vise siiukovnih udiuga, iajnik je Hivaiskog diusiva za oialnu medicinu i
paiologiju i clan Euiopske udiuge za oialnu medicinu (EAOM).
Dobiinik je vise siudeniskih nagiada i siipendije EAOM-a za sesioijedno
usavisavanje na Easiman Denial Hospiial u Londonu.
MENTOR(I) doc. di. sc. Doloies Biocina-Lukenda, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
piof. di. sc. Josip Lukac, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
doc. di. sc. Vanja Vucicevic Boias, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski
fakuliei
piof. di. sc. Maiinka Miavak-Siipeiic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski
fakuliei
doc. di. sc. Doloies Biocina-Lukenda, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
piof. di. sc. Josip Lukac, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
doc. di. sc. Diinko Balicevic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Oialna leukoplakija je piekanceiozna lezija koja se u pei posio slucajeva iiansfoimiia
u kaicinom. Jos uvijek ne posioji biljeg koji bi dovoljno pouzdano piedvidio njenu
malignu iiansfoimaciju. Pioupalni ciiokini, inieilekin 1 beia (IL-1), inieileukin 6
(IL-6) i fakioi iumoiske nekioze alfa (TNF-o), igiaju vaznu ulogu u piocesu
kanceiogeneze. Sviha isiiazivanja bila je piocijeniii mogu li navedeni ciiokini imaii
ulogu u malignoj iiansfoimaciji oialne leukoplakije. Viijednosii IL-1, IL-6 i TNF-o
u slini i seiumu bolesnika s oialnim kaicinomom, bolesnika s leukoplakijom i
koniiolnih ispiianika odiedivane su kemiluminesceninim enzimskim imunoiesiom.
Viijednosii salivainog IL-1 i IL-6 u bolesnika s oialnim kaicinomom bile su
znacajno vise od viijednosii salivainog IL-1 i IL-6 u bolesnika s leukoplakijom i
koniiolnih ispiianika. Viijednosii salivainog TNF-o nisu se iazlikovale medu
skupinama. Seiumske viijednosii piomaiianih ciiokina nisu se iazlikovale medu
skupinama.
Znansiveni dopiinos ovog isiiazivanja iemelji se na uividivanju lokalnog
poiemecaja imunosnog odgovoia koji se manifesiiia povisenim konceniiacijama
IL-1 i IL-6 u slini bolesnika s oialnim kaicinomom. Buduci da je poiasi iazine
pioupalnih ciiokina u ikivu odlika piocesa kanceiogeneze, posiavlja se piianje mogu li
se navedeni ciiokini koiisiiii kao biljezi maligne iiansfoimacije oialne leukoplakije.
Nadalje, iieba isiaknuii i ideniifikaciju i eliminaciju cimbenika koji mogu uijecaii na
konceniiacije navedenih ciiokina, kao sio su pusenje i paiodonina bolesi.
Ivan
Binaidic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Oigansko-anoiganski hibiidi na iemelju poli(meiil-meiakiilaia) i oiganski
modificiianog Si-alkoksida: piipiava i svojsiva
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; kemijsko inzenjeisivo; kemijsko inzenjeisivo u
iazvoju maieiijala
CURRICULUM VITAE Roden je 1972. u Zagiebu. Godine 1991. upisao se na Sveucilisie u Zagiebu, na
Fakuliei kemijskog inzenjeisiva i iehnologije, na kojemu je 1998. diplomiiao. Od
2000. znansiveni je novak na piojekiu 0123-019 Zavoda za fizikalnu kemiju maiicnog
fakulieia. Magisiiiiao je 2004. i izabian je u suiadnicko zvanje asisienia. Nakon
zaviseika piojekia 0123-019, 2007. poceo je iadiii kao asisieni na novom piojekiu,
123-1232970-3003. Sudjelovao je na dvije hivaisko-slovenske bilaieialne suiadnje.
Objavio je sedamnaesi znansivenih iadova, od cega iiinaesi iadova u casopisima s
medunaiodnom iecenzijom ciiiianima u bazi Current Contents (CC), dva iada u
zboiniku skupa s domacom iecenzijom i dva iada u zboiniku medunaiodnog skupa.
Sudjelovao je u iadu dvadesei medunaiodnih i domacih znansivenih skupova i
medunaiodne ljeine skole, dvapui s usmenim izlaganjem. Clan je vise siiucnih
diusiava.
MENTOR(I) piof. di. sc. Maiica Ivankovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
DOKTORSKOG RADA
di. sc. Miioslav Huskic, znansiveni suiadnik, Kemijski insiiiui Ljubljana
piof. di. sc. Maiica Ivankovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
piof. di. sc. Maiko Rogosic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Piipiavljeni su novi oigansko-anoiganski hibiidi sol-gel posiupkom. Oiganski
monomei meiil-meiakiilai (MMA) i oiganski modificiiani alkoksisilanski monomei
3-glicidiloksipiopiliiimeioksisilan (GLYMO) simuliano su polimeiiziiani, mijenjajuci
molaini omjei MMA/GLYMO. Poli(oksipiopilen)diamin je koiisien za oivaianje
epoksidnog pisiena, baznu kaializu ieakcije kondenzacije GLYMO-a i umiezenje
poli(meiil-meiakiilaia) (PMMA). Kemijske ieakcije i siiukiuie piipiavljenih hibiida
kaiakieiiziiane su infiacivenom spekiioskopijom s Fouiieiovim iiansfoimacijama
(FTIR), nukleainom magneiskom iezonancijom (NMR), difeiencijalnom
pieiiaznom kaloiimeiiijom (DSC), dinamickom mehanickom analizom (DMA),
pieiiaznom elekiionskom mikioskopijom (SEM), iiansmisijskom elekiionskom
mikioskopijom (TEM), mjeienjem koniakinog kuia, ieimogiavimeiiijskom analizom
(TGA), piacenjem iazvijanja plinova (EGA) i mehanickim ispiiivanjem (iasiezno
opieiecenje, kidalica). U ovisnosii o udjelu oiganskih i anoiganskih komponenaia
hibiidi ivoie fazno-iazdvojenu mikiosiiukiuiu ili ispiepleienu polimeinu miezu.
Silseskvioksanske siiukiuie, nasiale hidiolizom i kondenzacijom GLYMO-a piilikom
sol-gel posiupka, uijecu na siaklisie PMMA. Hibiidi su ioplinski posiojaniji od
PMMA i njihova povisina je hidiofilnija od povisine PMMA, ie imaju poiencijala
kao piigusni maieiijali.
Nikolina
Binjac
NASLOV DOKTORSKOG RADA Ideniifikacija ielevaninih kiiieiija za definiianje mieze inieimodalnih ieiminala
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; iehnologija piomeia i iianspoii; cesiovni i zeljeznicki
piomei
CURRICULUM VITAE Rodena je 1978. u Kailovcu, gdje je zavisila osnovnu skolu i gimnaziju. Godine
1996. upisala se na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakuliei piomeinih znanosii (smjei
postansko-telekomunikacijski), a diplomiiala je 2001., s ocjenom izvisian, s iemom
diplomskog iada Customer relationship marketing za telekom operatore. Akademski
naziv magisiia znanosii iz podiucja iehnickih znanosii (polje iehnologija prometa i
transport) siekla je u lipnju 2003., obianivsi znansiveni magisiaiski iad s naslovom
Model razvoja kombiniranog transporta u RH. Dosada je objavila pieko dvadeseiak
znansivenih iadova iz polja iehnologije piomeia i iianspoiia.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih znanosii
MENTOR(I) piof. di. sc. Cedomii Ivakovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
piof. di. sc. Naialija Jolic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zvonko Kavian, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
piof. di. sc. Cedomii Ivakovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
piof. di. sc. Naialija Jolic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
doc. di. sc. Tomislav Josip Mlinaiic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
piomeinih znanosii
piof. di. sc. Elen Twidy, Univeiza v Ljubljani, Fakulieia za pomoisivo in
piomei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Inieimodalni iianspoii vec je duze viijeme piioiiiei piomeine poliiike EU-a, s
naglaskom na zeljeznicu, unuiainje plovne puiove i meduobalno piomeino
povezivanje. Da bi se poboljsala konkuieninosi inieimodalnog iianspoiia, poiiebno
je obaviii siiukiuiiianje elemenaia iobnih kiiieiija ie oiganizacijskih, piosioinih i
iehnicko-iehnoloskih elemenaia koji dopiinose kvaliieii piocesa odvijanja
inieimodalnog iianspoiia. Ukoliko navedeni kiiieiiji nisu iazvijeni, posiaju kocnica
daljnjem iazvoju. Modeinizacijom i osuviemenjivanjem iehnicko-iehnoloskih,
piosioinih i oiganizacijskih kiiieiija, posiaju poiicaj bizem i kvaliieinijem iazvoju
inieimodalnih ieiminala, kao i cijelog podiucja na kojemu se oni nalaze.
Znansiveni dopiinos ovog dokioiskog iada ogleda se u piimjenjivosii iezuliaia
isiiazivanja u planiianju kapaciieia buducih ieiminala i ieoiganizaciji posiojecih,
na nacin da se definiia vaznosi (euiopska, iegionalna i lokalna) pojedinih
ieiminala ie da se, u skladu s peifoimansama definiianim u ovom iadu, planiiaju
iazvojne akiivnosii i akiivnosii ieoiganizacije. Meiodologija viednovanja pojedinog
kiiieiija posiavljena u iadu dozvoljava, izmedu osialih kaiakieiisiika, analizu uijecaja
kiiieiija na poslovanje ieiminala, u piosioiu inieimodalnih euiopskih ieieinih
mieza. Modelom se iazmaiiaju obiljezja iaznih nacina piijevoza (cesiovnog,
zeljeznickog, pomoiskog i unuiainjih plovnih puiova) i piijevoznih siedsiava
(inieimodalne piijevozne jedinice, ieglenice, vlakovi i kamioni...), kao i sve daljnje
akiivnosii koje su ukljucene u inieimodalni piijevoz.
Kajo
Bucan
NASLOV DOKTORSKOG RADA Odnos izmedu dijabeiicke ieiinopaiije, mikioalbuminuiije i asimpiomaiske
disfunkcije lijeve sicane klijeike u bolesnika sa seceinom bolescu iipa 1
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; ofialmologija
CURRICULUM VITAE Roden je 1961. u Spliiu. Diplomiiao je 1983. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Medicinskom fakulieiu. Specijalisiicki ispii iz ofialmologije polozio je 1994.
Magisiaiski iad s naslovom Odnos izmedu dijabeticke retinopatije i pojave
dijabeticke nefropatije u dijabetickih bolesnika ovisnih o inzulinu obianio je 1998. u
Zagiebu. U suiadnicko zvanje naslovnog asisienia na Kaiedii za bolesii glave i viaia
Medicinskog fakulieia u Spliiu, podiucje biomedicina i zdravstvo, polje klinicka
medicinska znanost, giana oftalmologija, izabian je 2003. Auioi je i suauioi dvadesei i
jednog znansivenog i siiucnog iada, a usavisavao se u zemlji i inozemsivu (Clinica
Baiiaquei, Baicelona; Mooifields Eye Hospiial, London; i diugdje).
MENTOR(I) piof. di. sc. Lovio Bojic, Sveucilisie u Spliiu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Davoi Milicic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Vjekoslav Doin, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Vanja Zjacic-Roikvic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
DATUM OBRANE 14. siudenog 2008.
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Ciljevi iada bili su odiediii, u bolesnika sa seceinom bolescu iipa 1 (SBT1) i
klinicki (ne)evideninom dijabeiickom ieiinopaiijom bez ili s mikioalbuminuiijom,
asimpiomaisku disfunkciju lijeve sicane klijeike ie uividiii povezanosi iiajanja SBT1
s pojavom dijabeiicke ieiinopaiije, mikioalbuminuiije i asimpiomaiske disfunkcije
lijeve sicane klijeike. Ispiiano je 120 odabianih bolesnika sa SBT1, koji su svisiani s
obziiom na nalaz fundoskopije i mikioalbuminuiije u iii skupine: a) bolesnici bez
dijabeiicke ieiinopaiije i bez mikioalbuminuiije (N=40); b) bolesnici s dijabeiickom
ieiinopaiijom bez mikioalbuminuiije (N=40); c) bolesnici s dijabeiickom
ieiinopaiijom i mikioalbuminuiijom (N=40). Kod svih bolesnika izviseno je
eigomeiiijsko iesiiianje i ehokaidiogiafsko ispiiivanje. Izmedu skupine bolesnika s
dijabeiickom ieiinopaiijom i skupine bolesnika s dijabeiickom ieiinopaiijom i
mikioalbuminuiijom zajedno uividena je siaiisiicki znacajna iazlika u viijednosiima
ehokaidiogiafskih vaiijabli piema skupini bolesnika bez komplikacija, ali unuiai
iefeieninih viijednosii. Uividena je siaiisiicki znacajna povezanosi izmedu iiajanja
SBT1 i nazocnosii dijabeiicke ieiinopaiije i mikioalbuminuiije. Oiiginalni
znansiveni dopiinos jesi dokaz da kod sve iii skupine bolesnika sa SBT1 siednje
viijednosii ehokaidiogiafskih vaiijabli unuiai iefeieninih viijednosii i nema
siaiisiicki znacajne povezanosii izmedu nenazocnosii ili nazocnosii dijabeiicke
ieiinopaiije sa ili bez mikioalbuminuiije i pojave disfunkcije lijeve sicane klijeike.
Neven
Bulic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piocjena siabilnosii sinkionog geneiaioia u sivainom viemenu
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1977. u Rijeci. U isiom giadu zavisio je osnovnu i siednju elekiioiehnicku
skolu. Diplomiiao je 2001. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu elekiioiehnike i
iacunaisiva. Od siudenog 2001. iadi na Zavodu za elekiiosiiojaisivo i auiomaiizaciju
Fakulieia elekiioiehnike i iacunaisiva u svojsivu znansivenog novaka, na iadnom
mjesiu asisienia na Kaiedii za iegulaciju elekiiicnih siiojeva. Isie godine upisao je
poslijediplomski siudij Fakulieia elekiioiehnike i iacunaisiva (smjei elektrostrojarstvo
na podrucju digitalnog upravljanja uzbudom sinkronog generatora). Akademski
siupanj magisiia znanosii siekao je 2003.
MENTOR(I) piof. di. sc. Zlaiko Maljkovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike
i iacunaisiva
piof. di. sc. Goiislav Eiceg, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u Osijeku,
Elekiioiehnicki fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Sejid Tesnjak, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Zlaiko Maljkovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike
i iacunaisiva
piof. di. sc. Ivan Gaspaiac, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Vesna Zupanovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
DATUM OBRANE 9. sijecnja 2009.
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Pod pojmom dinamicke siabilnosii smaiia se sposobnosi piigusenja
elekiiomehanickih oscilacija. Koiisieni piisiup je sljedeci: odiedivanje maiiice
susiava iz mjeienih velicina ie iziacun svojsivenih viijednosii maiiice susiava.
Devijacija kuia opieiecenja, devijacija bizine i devijacija siiuja uzbude su mjeiene
vaiijable sianja koje su se koiisiile kod ideniifikacije maiiice susiava iieceg ieda
iekuizivnom meiodom najmanjih kvadiaia. Na iemelju obavljene ideniifikacije,
odiedene su svojsivene viijednosii sinkionog geneiaioia ie je iz njih odieden kaiakiei
elekiiomehanickih oscilacija u iadnoj iocki ie u okolisu bliskom iadnoj iocki.
Simulacijski se ispiialo djelovanje ideniifikacijskog algoiiima i algoiiima za iziacun
svojsivenih viijednosii. Piedlozeni algoiiiam je implemeniiian u digiialni susiav
upiavljanja uzbudom ie ispiian na sinkionom geneiaioiu snage 83 kVA koji je pieko
piijenosnog voda i iiansfoimaioia spojen na elekiioeneigeiski susiav. Ekspeiimeniom
je poivideno ispiavno djelovanje algoiiima za piocjenu siabilnosii, ie je pokazano da
je iienuiak usposiave nepiigusenih oscilacija zapiavo iocka pojava bifuikacije koja
piedsiavlja gianicu siabilnog iada sinkionog geneiaioia.
Osivaieni znansiveni dopiinosi ociiuju su u sljedecem: nepaiameiaiska ideniifikacija
modela sinkionog geneiaioia u elekiioeneigeiskom susiavu u sivainom viemenu,
piocjena podiucja siabilnog iada sinkionog geneiaioia u sivainom viemenu i iazvoj
meiode za piocjenjivanje podiucja siabilnog iada sinkionog geneiaioia u sivainom
viemenu.
Kiisiina
Buikovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Sinieza i foiokemija siilben-sidnona, iniia- i inieimolekulaine ieakcije u osnovnom i
pobudenom sianju
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA piiiodne znanosii; kemija; oiganska kemija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1974. u Banjoj Luci, Bosna i Heicegovina. Godine 1996. upisala se na
Sveucilisie u Zagiebu, na Fakuliei kemijskog inzenjeisiva i iehnologije.
Diplomiiala je 2001. s iadom Sinteza 3-(o-stilbenil)sidnona, iziadenim u Zavodu za
oigansku kemiju (vodiieljica piof. di. sc. M. Sindlei-Kulyk). Od 2001. do 2007. iadila
je kao znansivena novakinja u isiom zavodu, a od 2007. zaposlena je kao
znansivenica-medicinski kemicai u isiiazivackom ceniiu iviike GlaxoSmithKline. Do
sada je objavila dva znansivena iada. Sudjelovala je na iiima domacim i sedam
medunaiodnih kongiesa.
MENTOR(I) piof. di. sc. Maiija Sindlei, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Giace Kaiminski-Zamola, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
piof. di. sc. Maiija Sindlei, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
di. sc. Nikola Basaiic, znansiveni suiadnik, Insiiiui Rudei Boskovic
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U okviiu ovoga iada sinieiiziiani su novi siilben-sidnonski deiivaii, iadi pioucavanja
iniia- i inieimolekulainih ieakcija u osnovnom i pobudenom sianju i dobivanja
heieiopoliciklickih siiukiuia. Kako supsiiaii, iako i piodukii, odnosno foiopiodukii,
poiencijalno su bioloski akiivne supsiance. Odabiana su iii iipa siilben-sidnonskih
siiukiuia: poipuno konjugiiani susiav u kojem je siilbenska jedinica diiekino vezana
na sidnonski pisien, zaiim susiav gdje su siilbenska i sidnonska jedinica odvojene
meiilenskom skupinom i siiiilsidnon, gdje je sidnon dio heieiosiilbena. Ovisno o iipu
polazne siiukiuie siilben-sidnona, kao i odabianoj kemijskoj ili foiokemijskoj ieakciji
dobiveni su iazliciii, novi do sada neopisani heieiopoliciklicki spojevi. Svi novi
spojevi su ideniificiiani i okaiakieiiziiani spekiioskopskim meiodama, kao sio su
infiacivena i uliialjubicasia spekiioskopija ie nukleaina magneiska iezonancija uz
koiisienje dvodimenzionalnih iehnika. Odabiani piiiedeni siilben-sidnoni iesiiiani
su na aniiiumoisku akiivnosi in vitro.
Ovaj iad dopiinos je isiiazivanju u podiucju sinieiske oiganske foiokemije.
Radoslav
Buzancic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Nikola Ivanov Fiieniinac - Aihiieki ienesansne obnove Tiogiia kiajem 13. sioljeca
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; aihiiekiuia i uibanizam; povijesi i ieoiija aihiiekiuie i
zasiiia giadiieljskog nasljeda
CURRICULUM VITAE Roden je 1938. u Spliiu, gdje je zavisio Klasicnu gimnaziju. Diplomiiao je 1983.,
magisiiiiao 1996. i dokioiiiao 2008. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Aihiiekionskom
fakulieiu.
Od 1984. konzeivaioi je Regionalnog zavoda u Spliiu. U Konzeivaioiskom odjelu
Minisiaisiva kuliuie u Spliiu iadio je do 2006., kada je osnovao Konzeivaioiski odjel
Tiogii i posiao njegov pivi piocelnik. Vodiielj je biojnih konzeivacija i obnova u
giadovima Dalmacije od Spliia, Dubiovnika, Tiogiia do Zagoie i oioka Biaca, Hvaia,
Visa i Solie. Za neke od njih nagiaden je odlikovanjima i piesiiznim nagiadama u
Hivaiskoj i svijeiu, popui Europa Nostra Award 2002 za iesiauiaciju Fiieniinceve
kapele sv. Ivana u iiogiiskoj kaiediali.
Zajedno sa suiadnicima, upisao je Tiogii 1997. i Siaii Giad 2008. na lisiu svjeiske
basiine. Piedaje Povijest arhitekture na Umjeinickoj akademiji u Dubiovniku i na
Filozofskom fakulieiu u Spliiu. Auioi je biojnih znansivenih iadova iz podiucja
kasnoaniicke, siednjovjekovne i ienesansne aihiiekiuie. Sudjelovao je na biojnim
znansivenim medunaiodnim skupovima u Hivaiskoj i inozemsivu.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Aihiiekionski fakuliei
MENTOR(I) piof. di. sc. Vladimii Bedenko, Sveucilisie u Zagiebu, Aihiiekionski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Vladimii Bedenko, Sveucilisie u Zagiebu, Aihiiekionski fakuliei
doc. di. sc. Kaiin Seiman, Sveucilisie u Zagiebu, Aihiiekionski fakuliei
di. sc. Jadianka Neialic, visa znansivena suiadnica, Hivaiski insiiiui za
povijesi
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Uibanisiicko pieuiedenje glavnog giadskog iiga u Tiogiiu 60-ih godina 13. si. iema
je dokioiskog iada u kojoj je iealizacija iog piojekia piipisana Nikoli Ivanovom
Fiieniincu. Radi se o dosada nepiepoznaiom zahvaiu iane ienesanse kojega je izveo
znameniii kipai i giadiielj, u iazdoblju piije nego sio je posiao pioiomajsioi
sibenske kaiediale. Njegovi su kipovi i aihiiekionska plasiika piepoznaii na svim
giadevinama iiogiiskog iiga: giadskoj vijecnici na isioku, ioiondi sv. Maiije, ioinju
saia i lozi na jugu, palacama obiielji Cipiko na zapadu ie kaiediali na sjeveinoj
siiani iiga.
U dokumeniima i ugovoiima Fiieniinac se spominje uz Andiiju Alesija na
iiogiiskim giadnjama od 1467. Piojeki piegiadnje iiga nasiao je poceikom 1460.
zaslugom iiogiiskoga humanisiickog kiuga na celu s Koiiolanom Cipikom, a njegova
iealizacija zapocinje giadnjom ienesansne kisiionice u aiiiju kaiediale. Piojekiom je
piedvideno piosiienje iiga piema isioku, na insulu izmedu dva caida. Za iealizaciju
piojekia bilo je poiiebno aihiiekiuiom zaivoiiii s juga i zapada isiocni caido i siusiii
giadevine isiocno od njega medu kojima i siaiu giadsku kisiionicu koja je uklonjena
1467. odmah po doviseiku nove. Smisao piojekia bio je osivaiiii nove piopoicije
iiga, unijeii na njega nove sadizaje, popui giadske vijecnice i Cikve sv. Sebasiijana i
oblikovaii ga na novi nacin popui slikaiskog djela. Taj je piincip u giadovima siednje
Iialije aniicipiiao L. B. Albeiii, u svom djelu De pictura, u kojem se bavi piimjenom
peispekiive u slikaisivu, a iz njega su izvedene iealizacije iigova u Rimu, Pienzi i
Maniovi koje piovode njegovi aihiiekii popui B. Rossellina i L. Fancelija. Slicno
navedenim piimjeiima, i iiogiiski je iig piojekiiian u skladu s ieoieiskim posiulaiima
iane ienesanse, iz ocisia koje se nalazilo pied Radovanovim poiialom, smjesianjem
slike novog iiga u okvii juznog ulaza piedvoija kaiediale, popui namjesianja
slikaiskog moiiva u okvii plaina slike.
Klaudija
Caiovic-Sianko
NASLOV DOKTORSKOG RADA Filogeneiski odnosi unuiai ioda bosiljak (Ocimum L.)
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA bioiehnicke znanosii; poljopiivieda; sjemenaisivo
CURRICULUM VITAE Rodena je 1977. u Cakovcu. Diplomiiala je 2003. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Agionomskom fakulieiu ie je isie godine pocela iadiii u Zavodu za sjemenaisivo.
Obavila je niz specijalizacija na Bioiehniskoj fakulieii Univeize v Ljubljani;
Univeisiiy of Hohenheim, Siuiigaii; Insiiiuiu Rudei Boskovic, Zagieb; NoidGen -
Noidic Geneiic Resouice Ceniei, Alnaip i Piiiodoslovno-maiemaiickom fakulieiu
Sveucilisia u Zagiebu. Objavila je iiinaesi znansivenih i siiucnih iadova.
Sudjelovala je u iadu sesi domacih i sesi medunaiodnih skupova ie je clan
iazliciiih oiganizacija: HOSRD, EUCARPIA, ISHS, SEEDNei, AMAPSEEC.
Znansiveni inieiesi vezani su joj uz molekulaine meiode u analizi bioiaznolikosii,
molekulainu filogeneiiku, ocuvanje biljnih geneiskih izvoia ie ljekoviio i aiomaiicno
bilje.
MENTOR(I) piof. di. sc. Zlaiko Saiovic, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Ivan Kolak, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
piof. di. sc. Bianka Javoinik, Univeiza v Ljubljani, Bioiehniska fakulieia
doc. di. sc. Zlaiko Libei, Sveucilisie u Zagiebu, Piiiodoslovno-maiemaiicki
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Rodu Ocimum piipada veci bioj visia koje se koiisie u piehiambenoj i faimaceuiskoj
indusiiiji ie u iiadicionalnoj medicini. Meduvisna hibiidizacija i poliploidnosi, koji su
cesii unuiai ovog ioda, doveli su do ieskoca u iaksonomiji, a dodaini pioblem
piedsiavlja posiojanje kemoiipova unuiai visia koji se znacajno ne iazlikuju u
moifologiji.
Isiiazivanje je piovedeno na 28 piimki bosiljka, medu kojima je bilo sesi visia i
sesi vaiijeieia ili kuliivaia visie O. basilicum, a pomocu molekulainih biljega ie
odiedivanja velicine genoma i bioja kiomosoma. Rezuliaii analiza jasno pokazuju
iazvisiavanje piimki u dvije skupine, sio poividuje posiojanje skupina Basilicum i
Sanctum ie je u skladu s iiadicionalnom iaksonomskom podjelom. Piimke koje
spadaju u skupinu Basilicum iazvisiane su u dvije odvojene podskupine. Pivu
podskupinu cine visia O. basilicum i njezini kuliivaii i vaiijeieii ie piimke visie O.
minimum, sio ukazuje na cinjenicu da je O. minimum zapiavo podvisia visie O.
basilicum. Diugu podskupinu cine O. americanum, O. x citriodorum ie dvije piimke
O. basilicum var. purpurascens, koje bi mogle piedsiavljaii alopoliploidne visie koje
dijele zajednicki iodiieljski genom. O. tenuiflorum se na oba dendiogiama giupiia s
visiom O. gratissimum cineci Sanctum skupinu, no piema geneiskoj udaljenosii,
velicini genoma i bioju kiomosoma najvise se iazlikuje od osialih isiiazivanih
piimki. Uz fundamenialno znacenje u iazijesavanju filogeneiskih pioblema unuiai
ioda Ocimum, ovo isiiazivanje ima i piakiican dopiinos za Kolekciju ljekovitog i
aromaticnog bilja.
Maja
Cepanec
NASLOV DOKTORSKOG RADA Kvaniiiaiivna analiza ciioaihiiekionike fionio-opeikulainog podiucja ljudskog mozga
u pienaialnom, piedjezicnom i ianom jezicnom iazdoblju
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA inieidisciplinaina podiucja znanosii; kogniiivne znanosii
CURRICULUM VITAE Rodena je 1980. u Zagiebu. Godine 1998. upisuje siudij logopedije na Sveucilisiu u
Zagiebu, na Edukacijsko-iehabiliiacijskom fakulieiu, gdje je i diplomiiala u ozujku
2003. U svibnju isie godine upisuje poslijediplomski siudij ie zapocinje iadiii kao
siiucna suiadnica, a od iujna 2004. kao znansivena novakinjana Odsjeku za
logopediju.
Siiucni iad obavlja u Kabineiu za ianu komunikaciju Ceniia za iehabiliiaciju, a u
nasiavi sudjeluje kao izvodiielj kolegija, usmjeienih na iani iazvoj jezika i njegovu
neuiobiolosku osnovu.
Sudjelovala je na iiima znansivenim piojekiima. Bila je siipendisiica i sudionica
ceiiiiju medunaiodnih ljeinih skola i iecajeva iz neuioznanosii. (Su)auioiica je
dvadesei i ceiiiiju iadova piedsiavljenih na medunaiodnim i domacim kongiesima,
sedam znansivenih iadova objavljenih u casopisima ie dvaju znansivenih iadova u
zboinicima skupova.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Ceniai za poslijediplomske siudije
MENTOR(I) piof. di. sc. Milos Judas, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Maiia Ljubesic, Sveucilisie u Zagiebu,
Edukacijsko-iehabiliiacijski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Ivica Kosiovic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Bianimii Jeinej, Insiiiui Rudei Boskovic
doc. di. sc. Goidana Kuieiovac Jagodic, Sveucilisie u Zagiebu, Filozofski
fakuliei
piof. di. sc. Milos Judas, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Maiia Ljubesic, Sveucilisie u Zagiebu,
Edukacijsko-iehabiliiacijski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Fionio-opeikulaina (F3) koia dio je neuialnih susiava i mieza biinih za
iazumijevanje neuiobioloske podloge jezika i govoia. Kljucna ciioaihiiekionska
svojsiva polja 44 i 43 su kombinacija magnopiiamidalnosii i
(inieimedio-)gianulainosii, no ona jos nisu iazvijena u koii novoiodenceia, a
nacin i viijeme njihove posinaialne pojave nisu poznaii. Sioga je cilj ovog iada bio
isiiaziii pienaialni i posinaialni ciioaihiiekionski iazvoj F3.
Na hisioloskim iezovima obojenim Nisslovom meiodom kvaliiaiivno i kvaniiiaiivno
su analiziiana 33 mozga (od feialne do odiasle dobi). Upoiabom iacunalnog
piogiama Image} izmjeiena je povisina piesjeka iijela za ukupno 27.142 piiamidnih
neuiona.
Rezuliaii su pokazali da do usposiave magnopiiamidalnosii u polju 43 dolazi izmedu
8. i 12. mjeseca zivoia u lijevoj hemisfeii, a vjeiojaino u isio viijeme i u desnoj
hemisfeii. U polju 44 se magnopiiamidalnosi javlja iakodei izmedu 8. i 14. mjeseca
zivoia, no, cini se, nesio kasnije u desnoj hemisfeii. Nadalje, poipuna
magnopiiamidalnosi je posiojano obiljezje iiiangulainog polja 43, no ne i polja 44,
a ni iazvoj modulaine oiganizacije neuiona slojeva IIIc i V, niii iazvoj siupnjeva
gianulainosii sloja IV nisu viemenski povezani s iazvojem magnopiiamidalnosii.
Ovaj je iad dosada najopseznija i najpoipunija analiza ciioaihiiekionskog iazvoja
fionio-opeikulaine koie, koja je kljucni pieduvjei za kasniju analizu molekulainog
fenoiipa neuiona fionio-opeikulaine koie ie iazvoja elemenaia neuionskih kiugova i
mieza biinih za neuiobiolosku podlogu jezicne i simbolicke sposobnosii.
Maja
Cigiovski Beikovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uloga ciiokina i cimbenika iasia u nasianku i napiedovanju
gasiioenieiopankieaiicnih neuioendokiinih iumoia (GEP-NET)
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; inieina medicina
2000. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu, s odlicnim uspjehom.
Tijekom siudija dobila je Rekioiovu nagiadu. Godine 2001. polozila je dizavni
ispii. Od 2001. do 2004. bila je znansivena novakinja na piojekiu Neuroendokrini
tumori probavnog sustava i gusterace, a od 2004. do 2008. na specijalizaciji iz inieine
medicine. Specijalisiicki ispii polozila je 2008. Auioiica je i suauioiica vise
znansivenih i siiucnih iadova iz podiucja neuioendokiinih iumoia, endokiinologije
i dijabeiesa. Osim ioga, suauioiica je poglavlja u knjigama i piiiucnicima. Clanica je
Hivaiske lijecnicke komoie, Hivaiskog lijecnickog zboia, NYAS-a i Euiopskog
diusiva za neuioendokiine iumoie.
MENTOR(I) piof. di. sc. Vanja Zjacic-Roikvic, Klinicka bolnica Sesiie milosidnice
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Bozo Kiuslin, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
doc. di. sc. Nadan Rusiemovic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
di. sc. Sanja Kapiianovic, znansivena savjeinica, Insiiiui Rudei Boskovic
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U nasianku neuioendokiinih iumoia piobavnog susiava i gusieiace (GEP-NET),
vaznu ulogu ima kionicna upala, odnosno pioupalni ciiokini i cimbenici iasia,
cija je ekspiesija ieguliiana na iazini gena, posiojanjem geneiski odiedenih vaiijacija
u slijedu nukleoiida (SNP). Ovim isiiazivanjem ucesialosii polimoifizama IL-1 -511
T/C, IL-2 -330 G/T, IL- -174 G/C, TNF-o -238 A/G, TNF-o -308 A/G, TNF-o -857
T/C, TNF-o -1031 C/T i VEGF -1154 G/A u 130 zdiavih nesiodnika ie 101 oboljelog od
GEP-NET zeljela se uividiii njihova uloga u iumoiigenezi. Polimoifizmi IL-2 -330 G/T
i VEGF -1154 G/A bili su cesci u oboljelih od GEP-NET nego u zdiavoj populaciji,
dok su IL-2 -330 G/T, IL- -174 G/C, TNF-o -1031 C/T i VEGF -1154 G/A cesci u
oboljelih od neuioendokiinih iumoia ciijeva. U oboljelih od neuioendokiinih iumoia
gusieiace cesci su polimoifizmi IL-2 -330 G/T i TNF-o -308 A/G, dok se za nasianak
nefunkcionalnih neuioendokiinih iumoia gusieiace kao posebno vazan izdvojio IL-
-174 G/C. Aleli IL-2 -330 G, IL- -174 G, TNF-o -238 A i -857 C ie VEGF -1154 G u
oboljelih od GEP-NET koieliiali su s povisenim seiumskim iazinama ciiokina i
cimbenika iasia. Uspoiedbom seiumskih iazina ciiokina s poznaiim
neuioendokiinim biljezima popui CgA i 3-HIAA pioizasla je njihova viijednosi u
seioloskoj dijagnosiici GEP-NET. Dodaino je uivideno kako ekspiesija TNF-o i
VEGF u ikivu GEP-NET koieliia s Ki67, odnosno uijece na piolifeiaiivnu akiivnosi
iumoia. Na iemelju iezuliaia zakljucujemo da specificni haploiipovi gena za ciiokine
i cimbenike iasia poiencijalno mijenjaju sklonosi obolijevanju od GEP-NET, odnosno
uijecu na ekspiesiju ciiokina i cimbenika iasia u seiumu i iumoiskom ikivu
oboljelih. Odiedivanje ciiokina i cimbenika iasia moglo bi upoipuniii dijagnosiiku
GEP-NET ie pomoci piobiiu posebno ugiozenih bolesnika.
Maiija
Cincevic Uiek
NASLOV DOKTORSKOG RADA Ucinak omepiazola na simpiome asime u bolesnika s asimom i GERB-om
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1970. u Slavonskom Biodu. Diplomiiala je 1993. na Sveucilisiu u
Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu. Specijalisiicki ispii iz inieine medicine
polozila je 2002., a isie je godine siekla i akademski siupanj magisiia
biomedicinskih znanosii na maiicnom fakulieiu u Zagiebu. Specijalisiicki ispii iz
gasiioenieiologije polozila je 2006. Objavila je veci bioj siiucnih i znansivenih
iadova. Clanica je Hivaiskog lijecnickog zboia, Hivaiskog gasiioenieioloskog
diusiva, Euiopskog udiuzenja za Ciohnovu bolesi i ulceiozni koliiis.
MENTOR(I) piof. di. sc. Neven Tudoiic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Miioslav Samaizija, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Roland Pulanic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Ivan Bakian, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Poznaio je da je pievalencija gasiioezofagealne iefluksne bolesii (GERB) visoka medu
bolesnicima s asimom. Na iemelju pieiposiavljenih paiofizioloskih mehanizama
medudjelovanja asime i GERB-a, za ocekivaii je da ce u bolesnika s GERB-om i
asimom lijecenje GERB-a inhibiioiima pioionske pumpe (IPP) povoljno djelovaii na
iijek asime. Cilj ove siudije bio je u dvosiiuko slijepim, placebo-koniioliianim
uvjeiima, ispiiaii ucinak omepiazola na klinicki iijek i siupanj koniiole asime u
bolesnika s asimom i GERB-om. U siudiju je ukljuceno 60 bolesnika s asimom l i ll
siupnja piema GINI i koegzisieninim GERB-om. Peiiod ukljucivanja iiajao je 14
dana, dok je peiiod lijecenja iiajao 26 ijedana. Siudija je dizajniiana kao ukiizena,
dvosiiuko slijepa, placebo koniioliiana. Za viijeme ispiiivanja bolesnici su vodili
dnevnik simpioma piaieci sljedece paiameiie: bioj dnevnih i nocnih napadaja
ieskog disanja i kaslja, bioj udisaja salbuiamola i bioj epizoda zgaiavica iijekom
dana i noci, ie visni ekspiiacijski pioiok ziaka (PEF). Bolesnici su dolazili na
koniiolne pieglede svaka ceiiii ijedna kada je ucinjeno spiiomeiiijsko mjeienje i
mjeienje fiakcije dusika u kondenzaiu izdahnuiog ziaka (FENO). U bolesnika smo
uividili sljedece piomjene ciljnih vaiijabli iijekom akiivnog lijecenja i lijecenja
placebom: poboljsanje dnevnih i nocnih simpioma jednjaka u pivih 12 ijedana
lijecenja u skupini bolesnika pivo lijecenoj omepiazolom (omepiazol 1);
poboljsanje dnevnih i nocnih simpioma jednjaka iijekom diugih 12 ijedana
lijecenja u skupini pivo lijecenoj placebom (placebo 1); poboljsanje dnevnih i
nocnih simpioma asime u pivih 12 ijedana u skupini omepiazol 1; poboljasnje
dnevnih i nocnih simpioma asime u diugih 12 ijedana lijecenja u skupini placebo 1;
poboljsanje juiainjeg i veceinjeg PEF u pivih 12 ijedana lijecenja u skupini
omepiazol 1, poboljasnje juiainjeg i veceinjeg PEF u diugih 12 ijedana lijecenja u
skupini placebo 1; neznacajno povecanje FEV1 u pivih 12 ijedana u skupini
omepiazol 1; znacajno povecanje FEV1 u diugih 12 ijedana u skupini placebo 1;
neznacajno smanjenje FENO u pivih 12 ijedana u skupini omepiazol 1; znacajno
smanjenje FENO u diugih 12 ijedana u skupini placebo 1.
Josipa
Cvek
NASLOV DOKTORSKOG RADA Kemijska kaiakieiizacija i siandaidizacija piopolisne iinkiuie
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; faimacija; faimacija
Faimaceuisko-biokemijskom fakulieiu. Tijekom siudija piimala je siipendiju
udiuzenja Almae matris alumni Croaticae, United Kingdom za izvisne siudenie.
Nakon odiadenoga ljekainickog siaza, 2002. polozila je dizavni ispii piopisan
za faimaceuie.
Zaposlena je kao visi siiucni suiadnik u Odjelu za ocjenu kakvoce lijeka i
homeopaiskog pioizvoda Hivaiske agencije za lijekove. U svakidasnjem iadu, ie kioz
siiucnu edukaciju, piomice piimjenu euiopskih smjeinica o kakvoci biljnih lijekova
u hivaiskom zakonodavsivu lijekova. Clanica je Povjeiensiva za biljne lijekove
Euiopske agencije za lijekove u Londonu i Povjeiensiva za dodaike piehiani
Minisiaisiva zdiavsiva i socijalne skibi RH. Auioiica je iiiju znansivenih i ceiiiiju
siiucnih iadova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Maiica Medic-Saiic, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zeljan Males, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Maiica Medic-Saiic, Sveucilisie u Zagiebu,
di. sc. Vlasia Dievenkai, znansivena savjeinica, Insiiiui za medicinska
isiiazivanja i medicinu iada, Zagieb
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U okviiu ovog iada, validiiana su iii UV/VIS posiupka za odiedivanje sadizaja
podskupina flavonoida i ukupnih polifenola u hivaiskom piopolisu cime je iazvijen i
najpiikladniji posiupak piipiave piopolisne iinkiuie. Uz poividenu piimjenjivosi
opcih faimakopejskih ispiiivanja za iinkiuiu, iazvijen je i validiian GC posiupak za
isioviemeno odiedivanje sadizaja eianola, meianola i 2-piopanola. Pojedinacne
sasiavnice piopolisnih iinkiuia ideniificiiane i kvaniificiiane su validiianim HPTLC i
HPLC posiupkom. Dodaino je odieden sadizaj voskova kao bioloski ineiinih
ivaii. Piimjenom AAS meiode ispiiana je zdiavsivena ispiavnosi piopolisa i
piipiavljenih iinkiuia obziiom na sadizaj aisena, kadmija, zive i olova. Posiupak
koji se iemelji na eksiiakciji s n-heksanom, piociscavanju eksiiakia na siupcu
floiisila ie piimjeni GC-MS analize validiian je za odiedivanje sadizaja osiaiaka
vaioacida u piopolisu.
Rezuliaii kiomaiogiafske analize piopolisnih iinkiuia pokazuju da su od polifenolnih
spojeva najzasiupljeniji p-kumaiinska kiselina, kiizin i pinocembiin. Piipiavljene
iinkiuie nisu sadizavale vosak sio ukazuje na piikladnosi odabianih uvjeia
eksiiakcije. Svi uzoici iakodei udovoljavaju mjeiilima Svjeiske zdiavsivene
oiganizacije obziiom na maksimalno dozvoljene viijednosii ioksicnih elemenaia.
Samo je u dva uzoika piopolisa deiekiiian nedozvoljeni sadizaj olova (iznad 10
mg/kg) sio upucuje na zagadenje podiucja njihova sakupljanja. U analiziianim
uzoicima piopolisa biompiopilai i kumafos nisu deiekiiiani.
Znansiveni dopiinos ociiuje se u iazvoju iiadicionalnog lijeka na bazi piopolisa s
visokim udjelom bioloski akiivnih sasiavnica.
Goidana
Canadi Juiesic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj iazliciiih modela piehiane na lipidne sasiojke misje jeiie i ekspiesiju
PPARo nakon djelomicne hepaiekiomije
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1973. u Zagiebu, a osnovnu i siednju skolu zavisila je u Vaiazdinu.
Godine 1998. diplomiiala je na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Piehiambeno-bioiehnoloskom fakulieiu, siudij bioiehnologije (smjei
biokemijsko-inzenjerstvo), a 1999. na siudiju Piehiambene iehnologije (smjei
nutricionizam).
Godine 1998. dobila je Rekioiovu nagiadu i nagiadu Bioiehnicke zaklade.
U lipnju 2002. piimljena je kao znansivena novakinja u Zavod za kemiju i biokemiju
Medicinskog fakulieia u Rijeci, na kojemu i danas iadi. Magisiiiiala je 2004., s iemom
Lipidni sastojci u biomasi recikliranog pivskog kvasca (menioiica piof. di. sc. Jasminka
Rupcic).
Dosada je objavila iii znansivena iada u suauioisivu.
Sudjelovala je medunaiodnim znansivenim skupovima s dvije usmene piezeniacije i
dvanaesi posieiskih piiopcenja.
MENTOR(I) piof. di. sc. Cedomila Milin, Sveucilisie u Rijeci, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Vladimii Misa, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Cedomila Milin, Sveucilisie u Rijeci, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U iadu je ispiiivan uijecaj piehiane obogacene iazliciiim masnim kiselinama (n-3,
n-6, n-9 i zasicenim kiselinama) na udjel i sasiav lipida jeiie miseva ie ekspiesiju
PPARo i lipina iijekom kompenzacijskog iada jeiie izazvanog djelomicnom (1/3)
hepaiekiomijom. Uz siandaidnu piehianu koiisiena je i piehiana obogacena
bucinim uljem, svinjskom masii, maslinovim i iibljim uljem.
Lipidi su eksiiahiiani meiodom po Folchu, iazdijeljeni SPE meiodom i analiziiani
piimjenom plinske kiomaiogiafije. Ekspiesija gena kvaniiiaiivno je odiedivana
Real-Time PCR meiodom.
Za svaku od ekspeiimenialnih piehiana, iijek iepaiacijskog iasia poiaknui
djelomicnom hepaiekiomijom jeiie, bio je iazlicii. Piomjene sasiava i udjela lipida
iijekom iegeneiacije koieliiaju s hianom adminisiiiianim masnim kiselinama.
Najvece se piomjene i dogadaju na kljucnim meiabolickim masnim kiselinama
(palmiiinska, siaeiinska, oleinska, linolna, aiahidonska i dokosaheksaenska).
U svim ekspeiimenialnim piehianama akiiviiana je ekspiesija i PPARo
iianskiipcijskog cimbenika i lipina. Odgovoi sianica jeiie na iegeneiaciju izazvanu
hepaiekiomijom specifican je za svaku koiisienu ekspeiimenialnu piehianu.
Piehiana obogacena iibljim uljem, zbog visokog udjela n-3 masnih kiselina, posebice
dokosaheksaenoicne i peniakosaenoicne, iazlikuje se od svih osialih koiisienih
piehiana u sadizaju i sasiavu lipida iijekom iepaiacijskog iasia. Osim ioga, uividen
iazliciii uijecaj pojedinih piehiana na ekspiesiju PPARo, dopiinijei ce boljem
iazumijevanju spone: meiabolizam lipida-akiivacija PPARo ie uloge lipina u
akiivaciji PPARo.
Silvija
Cukovic-Cavka
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piomjene gena NOD2/CARD13 u bolesnika s Ciohnovom bolescu
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; iemeljne medicinske znanosii; geneiika, genomika i
pioieomika covjeka
Medicinskom fakulieiu. Specijalizaciju iz inieine medicine zavisila je 1998., a uzu
specijalizaciju iz gasiioenieiologije i hepaiologije 2001. Od 1998. iadi u Klinici za
unuiiasnje bolesii KBC Zagieb, gdje iadi kao specijalisi u Zavodu za
gasiioenieiologiju i hepaiologiju. Obiazovala se u inozemsivu, u podiucju enieialne i
paienieialne piehiane u Vaisavi, Maasiiichiu i Bonnu ie u podiucju
gasiioenieioloske endoskopije u Piagu i Madiidu. Magisiiiiala je iadom iz podiucja
hepaioonkologije 2003. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu.
Vezano za iemu dokioiskog iada, 2006. bila je na siudijskom boiavku u Geneiskom
laboiaioiiju Kaiolickog univeiziieia u Leuvenu, Belgija. Objavila je dvadesei i osam
znansivenih i siiucnih clanaka ie deveinaesi nasiavnih ieksiova. Akiivna je u nasiavi
Medicinskog i Siomaioloskog fakulieia u Zagiebu.
MENTOR(I) piof. di. sc. Boiis Vucelic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei Zagieb
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Mailo Banic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Sanja Kolacek, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Jadianka Seiiic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Ciohnova bolesi je kionicna upalna bolesi ciijeva nepiedvidivog iijeka, iazliciiih
lokalizacija i iipova ponasanja, a uziok bolesii nije sasvim iazjasnjen. Gen
NOD2/CARD13 ideniificiian je kao pivi gen povezan s nasiankom Ciohnove bolesii.
Povezanosi bolesii s piomjenama gena NOD2/CARD13 siioko je iepliciiana, ali sa
znacajnim iazlikama medu populacijama. Cilj ovog isiiazivanja bio je uividiii
pievalenciju polimoifizama gena NOD2 u bolesnika s Ciohnovom bolescu i u
zdiavih ispiianika u hivaiskoj populaciji (genoiipizacija), a poiom uciniii
fenoiipizaciju i genoiip-fenoiip analizu bolesnika. Meiodom lancane ieakcije
polimeiazom ucinjena je genoiipizacija 227 ispiianika (136 bolesnika s Ciohnovom
bolescu i 91 zdiavog ispiianika). Analiziiana su iii glavna polimoifizma gena NOD2
(SNP8, SNP12, SNP13). U ovom isiiazivanju, 27.9% bolesnika (38/136) s
Ciohnovom bolescu imalo je najmanje jedan polimoifizam gena NOD2/CARD13 za
iazliku od 10.9% zdiavih ispiianika (10/91) (p=0.0022). Fiekvencija pojavljivanja
NOD2/CARD13 muiacija u skupini bolesnika bila je znacajno veca od one u skupini
zdiavih ispiianika. Genoiip-fenoiip analiza pokazala je da bolesnici s NOD2
muiacijama imaju cesce bolesi ileuma, mlade su dobi u viijeme dijagnosiiciianja
bolesii i imaju iezi iijek bolesi koji cesce iezuliiia poiiebom za kiiuiskim
zahvaiom iijekom lijecenja. U isiiazivanju nije zabiljezena povezanosi izmedu
NOD2 siaiusa bolesnika i spola bolesnika, duzine iiajanja bolesii, ponasanja
bolesii, eksiiainiesiinalnih manifesiacija bolesii, poziiivne obiieljske anamneze
bolesnika i anamneze pusenja bolesnika. Ucinjeno isiiazivanje piedsiavlja
znansiveni dopiinos isiiazivanju uloge geneiskih fakioia u paiogenezi Ciohnove
bolesii ie poividuje ulogu gena NOD2 u nasianku Ciohnove bolesii u hivaiskoj
populaciji.
Miijana
Cuilin
NASLOV DOKTORSKOG RADA Modeliianje hidiodinamike i kineiike piocesa obiade oipadnih voda u membianskom
bioieakioiu
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; kemijsko inzenjeisivo; ieakcijsko inzenjeisivo
CURRICULUM VITAE Rodena je 1967. u Bukovoj Goii. Diplomiiala je 1993. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Fakulieiu kemijskog inzenjeisiva i iehnologije. Od 1994. do danas zaposlena je u
Zavodu za piocesno inzenjeisivo Piehiambeno-bioiehnoloskog fakulieia. Na
Fakulieiu kemijskog inzenjeisiva i iehnologije magisiiiiala je 2000. Njezin
isiiazivacki iad usmjeien je na podiucje hidiodinamike u bioieakioiima za obiadu
oipadnih voda. Objavila je dva znansivena iada u zboinicima iadova s domaceg
znansivenog skupa, ie pei znansivenih iadova u casopisima ciiiianim u
CC/SCI/SCIex bazama. Dobiinica je Rekioiove nagiade 1992.
MENTOR(I) piof. di. sc. Zelimii Kuiianjek, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Aniun Glasnovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
piof. di. sc. Zelimii Kuiianjek, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Ivan Mijaiovic, Sveucilisie u Zagiebu,
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U okviiu ovog dokioiskog iada piovedena je analiza hidiodinamickih uvjeia koji
vladaju u membianskim bioieakioiima za obiadu oipadnih voda koji se sasioje od
uionjenih membianskih modula iazliciiih konfiguiacija. Hidiodinamika
membianskih bioieakioia opisana je funkcijom iaspodjele viemena zadizavanja
ivaii ie je ispiian uijecaj hidiodinamike na biolosku ucinkoviiosi iazgiadnje
oipadnih ivaii. Glavni znansiveni dopiinos isiiazivanja isiice se u analizi uijecaja
piocesnih paiameiaia (pioioka i konceniiacije biomase) na gusiocu vjeiojainosii
iaspodjele viemena zadizavanja, dinamike cepljenja membiane, odiedivanja
kiiiicnog fluksa, volumnog koeficijenia piijenosa kisika i dvosupsiiaine bio-kineiike
iazgiadnje oipadnih ivaii. Rezuliaii isiiazivanja omogucuju odiedivanje
opiimalnih uvjeia piovedbe piocesa obiade za posiizanje visoke ucinkoviiosii
uklanjanja oiganskih ivaii ie daju smjeinice za eveniualno oiklanjanje nedosiaiaka u
posiojecem susiavu membianskih bioieakioia kao i za piojekiiianje novih susiava.
Bianimii
Cucic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Magneisko polje u okolini disiiibucijskih iiansfoimaioia
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1974. u Rijeci gdje je 1993. zavisio siednju elekiioiehnicku skolu.
Diplomiiao je 1997. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu elekiioiehnike i
iacunaisiva, Zavodu za elekiiosiiojaisivo i auiomaiizaciju. Dobiinik je bioncane
plakeie }osip Loncar za uspjeh na siudiju ie nagiade Hrvoje Pozar za diplomski iad.
Magisiiiiao je na isiom fakulieiu 2001. Od 1997. do 2003. bio je zaposlen kao
znansiveni novak u Koncai-Insiiiuiu za elekiioiehniku, d.d. (vodiielj piof. di.sc.
Kelemen), baveci se isiiazivanjem pojava u iiansfoimaioiima. Od 2003. iadi u
ivoinici iiansfoimaioia Koncai D&ST na poslovima iazvoja iiansfoimaioia. Njegovi
inieiesi su iiansfoimaioii, pioiacun magneiskog polja i numeiicke iehnike. Auioi je
dva izvoina znansivena clanka iz podiucja dokioiskog iada ie je auioi ili suauioi
peinaesiak siiucnih iadova i elaboiaia.
MENTOR(I) piof. emei. Zijad Haznadai, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zeljko Siih, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. emei. Zijad Haznadai, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Zvonimii Valkovic, Tehnicko veleucilisie u Zagiebu
i iacunaisiva
di. sc. Miioslav Poljak, znansiveni suiadnik, Koncai-Insiiiui za
elekiioiehniku, d.d., Zagieb
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Napiavljen je 3D pioiacun magneiskog polja oko disiiibucijskih iiansfoimaioia
pomocu iniegialnih jednadzbi. Piimijenjena je meioda sekundainih izvoia. Svi
dijelovi kioz koje ieku siiuje (namoii, izvodi) su piimaini izvoii magneiskog polja,
dok se feiomagneiski maieiijali (jezgia, koiao) modeliiaju pomocu sekundainih
izvoia. Sekundaini izvoii za lineaini kvazisiaiicki model feiomagneiskog maieiijala
su gusioca viiloznih siiuja unuiai volumena maieiijala ie magneiizacijski siiujni
oblog i gusioca plosnog elekiiicnog naboja koji se oboje pojavljuju na povisini
maieiijala.
U pivom dijelu iada posiavljen je susiav lineainih iniegialnih jednadzbi za
kvazisiaiicki model lineainog feiomagneiika u 3D. U diugom dijelu, iaj je susiav
piimijenjen na pioiacun magneiskog polja iiofaznih disiiibucijskih iiansfoimaioia.
Napiavljeni su maiemaiicki modeli suhog disiiibucijskog iiansfoimaioia (bez koila) i
uljnog disiiibucijskog iiansfoimaioia (s koilom) za pioiacun magneiske indukcije.
Rezuliaii pioiacuna magneiske indukcije uspoiedeni su s mjeienim viijednosiima i
viijednosiima koje dozvoljava hivaiski zakon. Hivaiski piavilnik o zasiiii od
elekiiomagneiskih polja pii 30 Hz piopisuje gianicnu viijednosi 40 mikioiesla za
magneisku indukciju u podiucjima povecane osjeiljivosii (siambena podiucja,
skole, bolnice iid.). Magneiska indukcija koju sivaia disiiibucijski iiansfoimaioi u
iakvim je podiucjima znaino niza od navedenih 40 mikioiesla.
Maiio
Dobiilovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Raspoloziva eneigija ilacnog udainog vala udaine cjevcice i njezina piimjena u
iniciianju elekiionickog deionaioia
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; iudaisivo, nafia i geolosko inzenjeisivo; iudaisivo
Fakulieiu siiojaisiva i biodogiadnje i 1999. na Rudaisko-geolosko-nafinom
fakulieiu. Od 2008. iadi kao doceni na Rudaisko-geolosko-nafinom fakulieiu
dizeci piedavanja iz kolegija Busenje i Podzemne prostorije, ie vjezbe iz kolegija
Rusenje objekata.
Piedsiavnik je za kvaliieiu Laboiaioiija za ispiiivanje eksplozivnih ivaii
Rudaisko-geolosko-nafinog fakulieia. Auioi je i suauioi ceiidesei znansivenih i
siiucnih iadova iz podiucja miniianja, zasiiie okoline od sieinih djelovanja
miniianja, ispiiivanja eksplozivnih ivaii ie siodnih podiucja.
Suiadnik je na nizu piojekaia, elaboiaia i mjeienja iz podiucja miniianja, zasiiie
okoline od sieinih djelovanja miniianja, ispiiivanja eksplozivnih ivaii ie siodnih
podiucja.
MENTOR(I) piof. di. sc. Zvonimii Esiei, Sveucilisie Zagiebu, Rudaisko-geolosko-nafini
fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Igoi Zoiic, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko- geolosko- nafini
fakuliei
piof. di. sc. Zvonimii Esiei, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko- geolosko-
nafini fakuliei
di. sc. Muhamed Suceska, visi znansiveni suiadnik, Biodaiski insiiiui,
Zagieb
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Piilikom isiiazivanja mogucnosii ujedinjavanja pozeljnih kaiakieiisiika
pojedinih inicijalnih susiava za iniciianje gospodaiskih eksploziva, pieiposiavljen je
novi inicijalni susiav kojemu je osnova neelekiiicni susiav s ugiadenom napiavom za
elekiionicko uspoienje deionaioia.
Uspoiedujuci znacajke pojedinih susiava, uz iazmaiianje iaspolozivih
mogucnosii fizikalnih nacina za pieivoibu inicijalnih eneigeiskih impulsa do
deionacije sekundainog punjenja deionaioia, iaziaden je model novog inicijalnog
susiava. Unuiai novog susiava iniciianja, udaina cjevcica je izvoi eneigije poiiebne za
iniciianje punjenja deionaioia i eneigije poiiebne za iad elekiionickog upiavljackog
sklopa. Piilikom isiiazivanja novog susiava iniciianja, obavljen je niz mjeienja
posebnim mjeinim meiodama iadi odiedivanje iaspolozive eneigije udainog vala
cjevcice i mogucnosii iniciianja konvencionalnih deionaioia. Sukladno
piedvidenom planu ispiiivanja, uijecaj pojedinih cimbenika u piocesu pieivoibe
eneigije je poividen i odieden, a iezuliaii mjeienja i piovedena analiza unuiai
ispiiivanja uijecajnih cimbenika na, nakon pieivoibe, iaspolozivu eneigiju
pohianjenu u kondenzaioiu, kvalificiiali su i kvaniificiiali njihov znacaj. Piovedbom
ispiiivanja i mjeienja na ispiinom modelu deionaioia poivideno je posiizanje
iiazenog djelovanja ispiinog modela s konacnom svihom iniciianja zapaljive
glavice i njezinim posiedsivom iudaiske kapice bi. 8. Znansiveni dopiinos iskazan je
kioz mogucnosi iazvoja i siguine piimjene inicijalnih susiava ie piimjenu novih
specijalisiickih meioda mjeienja.
Zlaia
Dolacek-Alduk
NASLOV DOKTORSKOG RADA Upiavljanje kvaliieiom u piojekino oiganiziianom giadevinskom poduzecu
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; giadevinaisivo; oiganizacija i iehnologija giadenja
CURRICULUM VITAE Rodena je 1971. u Osijeku. Diplomiiala je 1997. na Sveucilisiu Josipa Juija
Siiossmayeia u Osijeku, na Giadevinskom fakulieiu. Od 1997. zaposlena je u Zavodu
za oiganizaciju, iehnologiju i menadzmeni Giadevinskog fakulieia u Osijeku.
Ukljucena je u znansiveno-isiiazivacki iad i izvodenje nasiave iz piedmeia
Organizacija gradenja i Upravljanje projektima. Akademski siupanj magisiia
iehnickih znanosii siekla je 2002., obianom magisiaiskog iada s naslovom Upravljanje
kvalitetom u gradevinskim projektima na Sveucilisiu u Zagiebu, na Giadevinskom
fakulieiu. Objavila je vise od iiidesei znansivenih i siiucnih iadova u podiucju
oiganizacije giadenja i upiavljanja kvaliieiom u giadevinskim piojekiima. Od 2008.
piedsjednica je Diusiva giadevinskih inzenjeia Osijek.
MENTOR(I) piof. di. sc. Mladen Radujkovic, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
piof. di. sc. Dunja Mikulic, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Mladen Radujkovic, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
piof. di. sc. Dunja Mikulic, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
piof. di. sc. Peiai Biana, Sveucilisie J. J. Siiossmayeia u Osijeku,
Giadevinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Glavni cilj dokioiskog iada jesi iazvoj modela upiavljanja iioskovima kvaliieie u
giadevinskim piojekiima na iemelju isiiazivanja velicine i medusobne zavisnosii
komponenii iioskova kvaliieie. Kvaliieia se definiia kao jedna od iiiju najznacajnijih
komponenaia kojima se mjeii uspjeh nekog giadevinskog piojekia. Tioskovi
kvaliieie uivideni su kao mjeiljiva znacajka upiavljanja kvaliieiom u giadevinskim
piojekiima. Za piacenje iioskova kvaliieie iazvijena je siiukiuia i definiiane su
kaiegoiije. Iziadena je odgovaiajuca dokumeniacija susiava kvaliieie u obliku
posebnih posiupaka. Piedlozena su dva modela piacenja iioskova kvaliieie cija
piimjena ovisi o siupnju iazvijenosii susiava kvaliieie u poduzecu. Polazisie za
analizu su sivaine viijednosii iioskova kvaliieie u piojekaiima visokogiadnje koji su
zaviseni ili su pied zaviseikom. Dobiveni podaci giupiiani su piema visiama
piojekaia i kaiegoiijama iioskova kvaliieie. Svaka komponenia iioskova kvaliieie
iziazena je u ukupnom iznosu i kao posioiak ugovoiene viijednosii piojekia.
Dinamika odnosa komponenaia iioskova kvaliieie piikazana je i opisana pomocu
iegiesijskog modela. Dodaino je analiziian odnos posiizanja ciljane iazine kvaliieie i
odabianih pokazaielja kvaliieie.
Rezuliaii analize ovih odnosa poividili su zakoniiosi veza izmedu komponenaia
ukupnih iioskova kvaliieie. Piovedena isiiazivanja iioskova kvaliieie u okviiu
ovoga iada piuzaju znacajne infoimacije i spoznaje o funkcioniianju susiava
upiavljanja kvaliieiom u giadevinskim piojekiima.
Svijeilana
Dubovski
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uividivanje piopusianja nafiovoda piacenjem hidiodinamickih pokazaielja
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; iudaisivo, nafia i geolosko inzenjeisivo; nafino
iudaisivo
CURRICULUM VITAE Rodena je 1964. u Novoj Giadiski, gdje je zavisila osnovnu skolu i siednje
siiucno obiazovanje. Diplomiiala je 1988. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Rudaisko-geolosko-nafinom fakulieiu i siekla naziv diplomiianog inzenjeia
nafinog iudaisiva. Godine 1989. zaposlila se u iadnoj oiganizaciji INA-Indusiiija
nafie d.d., gdje i danas iadi. Godine 1997. obianila je magisiaiski iad s naslovom
Primjena razlicitih mjerila protoka fluida ovisno o njihovim fizikalnim i kemijskim
svojstvima. Sveucilisni poslijediplomski dokioiski siudij na maiicnom fakulieiu
upisala je 2001. Dosada je objavila, samosialno ili kao suauioi, deseiak iadova na
znansiveno-siiucnim skupovima i u casopisima, a iakodei je sudjelovala i na javnim
iiibinama.
MENTOR(I) akademik Miiko Zelic, INA - Indusiiija nafie d.d.
piof. di. sc. Miioslav Golub, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Josip Secen, Sveucilsie u Zagiebu, Rudaisko-geolosko-nafini
fakuliei
akademik Miiko Zelic, Ina - Indusiiija nafie d.d.
piof. di. sc. Miioslav Golub, Sveucilsie u Zagiebu,
piof. di. sc. Zdiavko Viiag, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Kaiaiina Simon, Sveucilisie u Zagiebu,
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U iadu je napiavljen hidiodinamicki model nafiovoda gdje laminaino siiuji veoma
viskozna nafia, a iianspoii je poviemen. Dokazano je da je u hidiodinamickom
modelu najvazniji cimbenik viskoznosii nafie i moia moguce uividiii iskljucivo iz
piocesnih podaiaka. Za uividivanje piopusianja manjih od iii posio iienuinog
pioioka, poiiebno je osiguiaii koniinuiiano mjeienje ilaka i viskoznosii u dovoljnom
bioju iocaka, mjeine uiedaje s malom mjeinom nesiguinoscu, ucesialo
piikupljanje podaiaka, ie minimiziianje iazdoblja neusialjenog siiujanja. U nekim
slucajevima ispunjenje navedenih uvjeia moze zahiijevaii znacajna ulaganja.
Almin
apo
NASLOV DOKTORSKOG RADA Koielacija geodeiskog i geoloskog modela iekionskih pomaka na piimjeiu siieg
podiucja Giada Zagieba
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; geodezija; pomoiska, saieliiska i fizikalna geodezija
CURRICULUM VITAE Roden je 1974. u Dubiovniku. Diplomiiao je 2000. s iemom Prikljucenje RH u
svjetsku apsolutnu gravimetrijsku mrezu - UNIGRACE (menioi akademik K. Colic).
Jedan je od pokieiaca i uiednika casopisa siudenaia geodezije Ekscentar. Dobio je
Rekioiovu nagiadu za siudeniski iad 3D geodetski model Plitvickih jezera.
Od 2000. iadi kao znansiveni novak na Sveucilisiu u Zagiebu, na Geodeiskom
fakulieiu, na kojemizvodi nasiavu vjezbi i sudjeluje u iziadi znansivenih i
siiucnih piojekaia.
Godine 2003. magisiiiiao je s iemom Obrada i interpretacija geodetskih mjerenja na
geodinamickoj mrezi Grada Zagreba (menioi piof. di. sc. D. Medak).
Objavio je vise oddvadesei znansivenih i siiucnih iadovaie jesuauioi
znansivene monogiafije Geodinamika podrucja Grada Zagreba. Piedsiavio je svoje
iadove na desei medunaiodnih simpozija.
Clan je Hivaiske komoie aihiiekaia i inzenjeia u giadiieljsivu i Hivaiskog
geodeiskog diusiva.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Geodeiski fakuliei
MENTOR(I) piof. di. sc. Bosko Piibicevic, Sveucilisie u Zagiebu, Geodeiski fakuliei
piof. di. sc. Ivan Diagicevic, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Damii Medak, Sveucilisie u Zagiebu, Geodeiski fakuliei
piof. di. sc. Bosko Piibicevic, Sveucilisie u Zagiebu, Geodeiski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Godine 1997. usposiavljena je Temeljna GPS mieza Giada Zagieba koja je planiiana
kao osnova za pioucavanje iekionskih pomaka i s njima povezanih seizmickih
akiivnosii na siiem zagiebackom podiucju. Mieza se sasioji od 43 specijalno
siabiliziiane iocke. Ceiiii godine kasnije, izvedena je diuga GPS kampanja, s ciljem
odiedivanja pomaka na iockama mieze, koja je na iaj nacin posiala
Geodinamicka mieza Giada Zagieba. Giad Zagieb piepoznao je vaznosi
ovakvog piojekia ie su GPS kampanje na Geodinamickoj miezi izvedene i 2004.,
2006., 2007. i 2008. godine.
Dokioiski iad piikazuje isiiazivanja geodinamickih piocesa na siiem
zagiebackom podiucju koja se piovode u sklopu piojekia Geodinamicka mreza
Grada Zagreba. Nakon sesi seiija GPS mjeienja, u iazdoblju od 1997. do 2008.,
iezuliaii dobiveni znansivenim sofiveiom GAMIT/GLOBK pokazuju znacajne
pomake na GPS iockama mieze, kao iezuliai geodinamickih akiivnosii na
piedmeinom podiucju. Iz dobivenih iezuliaia iziaden je geodeiski model pomaka ie
je piovedena znansivena uspoiedba s geoloskim modelom pomaka, uiemeljenim na
dugoiiajnim geoloskim isiiazivanjima. Odieden je koeficijeni koielacije izmedu
geodeiskog i geoloskog modela pomaka koji ukazuje na visok siupanj koielacije,
cime je dokazana vjeiodosiojnosi deseiogodisnjih isiiazivanja piovedenih
neovisnim geoloskim i geodeiskim meiodama. Piikazana je susiavna analiza
koielacije dvaju modela ie je na iaj nacin dobivena kvaliieina osnova za iziadu
jedinsivenog inieidisciplinainog modela gibanja piipovisinskih slojeva Zemljine
koie i sasvim nova slika o geodinamici podiucja Giada Zagieba.
Nikola
uiek
NASLOV DOKTORSKOG RADA Siudija iehnologije iziade, ciiljivosii i esieiike hivaiskog pisma
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; giaficka iehnologija; piocesi giaficke iepiodukcije
CURRICULUM VITAE Roden je 1976. u Zaboku. Diplomiiao je 1998. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Giadevinskom fakulieiu. Godine 2002. zavisio je siudij giafickog dizajna i vizualnih
komunikacija u Fiienci - Iialian Academy of aii & design. Poslijediplomski siudij
zavisio je 2003. u Haagu - Royal Academy of Aii, Type And Media siekavsi siupanj
magisiia dizajna. Clan je ULUPUH-a, HDD-a, TDC, ATypI. Od 2003. iadi kao visi
piedavac na Sveucilisiu u Zagiebu, na Aihiiekionskom fakulieiu (siudij dizajna).
Isie godine posiao je piedsiavnik Hivaiske pii Medunaiodnom udiuzenju dizajneia
i iipogiafa - ATypI. Od 2008. sialno je zaposlen na Umjeinickoj akademiji u Spliiu
(Odsjek vizualnih komunikacija). Isie godine piimio je posebno piiznanje Rekioia
Sveucilisia u Zagiebu, na svecanoj sjednici Dana Sveucilisia.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Giaficki fakuliei
MENTOR(I) doc. di. sc. Jesenka Pibeinik, Sveucilisie u Zagiebu, Giaficki fakuliei
DOKTORSKOG RADA
doc. di. sc. Maja Biozovic, Sveucilisie u Zagiebu, Giaficki fakuliei
doc. di. sc. Jesenka Pibeinik, Sveucilisie u Zagiebu, Giaficki fakuliei
piof. di. sc. Diana Milcic, Sveucilisie u Zagiebu, Giaficki fakuliei
doc. di. sc. Klaudio Pap, Sveucilisie u Zagiebu, Giaficki fakuliei
piof. Zlaiko Kapeianovic, Sveucilisie u Zagiebu, Aihiiekionski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Pismo je sasiavni dio jezika i moia mu se piilagodavaii kao sio se jezik piilagodava
pismu. Piema iome, u isiiazivanje je kienuio s hipoiezom da nije svaka iipogiafija
piimjeiena za zapisivanje hivaiskog jezika i da je vazno definiiaii paiameiie
(esieiske paiameiie) koji su kljucni kod oblikovanja pisma piilagodenog hivaiskom
jeziku. Takodei, da se implemeniiianjem iih paiameiaia, piilikom oblikovanja,
dobiva na vecoj esieiskoj viijednosii, ali i funkcionalnosii (dakle, ciiljivosii i
piepoznailjivosii) ieksia napisanog na hivaiskom jeziku. Glavni cilj ovoga
isiiazivanja jesi definiianje iih paiameiaia i oblikovanje iipogiafije piema njima.
Isiiazivanje je poividilo pieiposiavke i pokazalo da ii paiameiii zaisia posioje i da
se mogu definiiaii, ie da njihova implemeniacija, piilikom oblikovanja, poziiivno
uijece na esieiiku i funkcionalnosi (dakle, ciiljivosi i piepoznailjivosi) ieksia
napisanog na hivaiskom jeziku. Piikazano je da hivaiski jezik ima svoje giamaiicke,
piavopisne i znakovne specificnosii, ali i da iieba imaii specificnosii i u svojoj
likovnoj foimi. Vazan iezuliai ovog dokioiskog iada, uz paiameiie koji su viijedna
infoimacija za buduca oblikovanja, jesi foni Amalia, koji je svojim oblikovnim
kaiakieiisiikama piilagoden zapisivanju hivaiskog jezika.
Edin
Faikic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Modeliianje i opiimizacija uijecajnih paiameiaia na mehanicka i fizikalna svojsiva
pleiiva
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; ieksiilna iehnologija; ieksiilno-mehanicko inzenjeisiva
CURRICULUM VITAE Roden je 1963. u Biekovici, Bosna i Heicegovina. Diplomiiao je 1988. na Sveucilisiu
u Zagiebu, na Teksiilno-iehnoloskom fakulieiu i siekao naziv diplomiianog
inzenjeia ieksiilno-mehanicke iehnologije. Godine 1996. zaposlio se na
Tehnickom fakulieiu u Bihacu. Znansiveni siupanj magisiai znanosii siekao je 2001.
na Teksiilno-iehnoloskom fakulieiu u Zagiebu, na iemu Utjecaj sirovine i gustoce na
strukturne parametre desno-desnih kulirnih pletiva. Objavio je jedan izvoini
znansiveni iad, ceiinaesi izlaganja na skupovima i jedan siiucni iad.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Teksiilno-iehnoloski fakuliei
MENTOR(I) piof. di. sc. Jelka Geisak, Univeiza v Ljubljani, Fakulieia za siiojnisivo
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Jelka Geisak, Univeiza v Ljubljani, Fakulieia za siiojnisivo
piof. di. sc. Ana Maiija Giancaiic, Sveucilisie u Zagiebu
Teksiilno-iehnoloski fakuliei
piof. di. sc. Vasilije Peiiovic, Univeiziiei u Novom Sadu, Tehnicki fakuliei
Mihajla Pupina, Zienjanin
piof. di. sc. Emiia Pezelj, Sveucilisie u Zagiebu, Teksiilno-iehnoloski
fakuliei
piof. di. sc. Daiko Ujevic, Sveucilisie u Zagiebu, Teksiilno-iehnoloski
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U iadu je isiiazen uijecaj paiameiaia i udjela elasiomeine piede na mehanicka i
fizikalna svojsiva desno-lijevog kuliinog pleiiva kao kompleksne ieksiilne siiukiuie.
Osnovni cilj iog isiiazivanja jesi da se susiavnim piisiupom i piimjenom osnovnih i
suviemenih meioda iemeljenih na iehnologiji objekiivnog mjeienja, isiiazi i uividi
koielacija izmedu piocesnih paiameiaia pleienja i siiukiuinih paiameiaia pleiiva ie
ielaksacijskih pojava u pleiivu kao i njihov uijecaj na piomjenu pojedenih paiameiaia
mehanickih i fizikalnih svojsiava pleiiva s ugiadenom elasiomeinom piedom ie da se
na iemelju dobivenih koielacija izvede modeliianje i opiimizacija uijecajnih
paiameiaia na mehanicka i fizikalna svojsiva pleiiva. Rezuliaii ispiiivanja pokazuju da
izmedu piocesnih paiameiaia pleienja i siiukiuinih paiameiaia ij. mehanickih
svojsiava pleiiva posioji iziavna povezanosi.
Znansiveni dopiinos dokioiskog iada su maiemaiicki modeli koji opisuju uijecaj
piocesnih paiameiaia na siiukiuine paiameiie i mehanicka svojsiva pleiiva. Piiiom
dobiveni maiemaiicki modeli donose niz saznanja i oikiivaju zakoniiosii kako
pojedini uijecajni paiameiii i njihovo medusobno djelovanje uijecu na siiukiuiu i
mehanicka svojsiva analiziianog pleiiva.
Davoi
Galeiovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uloga oksidaiivnog siiesa pii foiokoagulaciji ieiine kod nepiolifeiacijske dijabeiicke
ieiinopaiije
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; ofialmologija
CURRICULUM VITAE Roden je 1931. u Spliiu, gdje je zavisio osnovnu skolu i gimnaziju. Godine 1973.
diplomiiao je na Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu, a specijalisiicki
ispii iz ofialmologije polozio je 1980. Zaposlen je na Klinici za ocne bolesii KBC
Splii. Magisiai znanosii posiao je 1991. Odlukom Fakulieiskog vijeca Medicinskog
fakulieia Sveucilisia u Spliiu, 2003. izabian je u suiadnicko zvanje naslovnog
asisienia, a 2009. u suiadnicko zvanje viseg asisienia na Kaiedii za bolesii glave i
viaia, piedmei Oftalmologija. Auioi je i suauioi peinaesi znansivenih i siiucnih
publikacija.
MENTOR(I) piof. di. sc. Lovio Bojic, Sveucilisie u Spliiu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Velimii Piofozic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Zdiavko Mandic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Jakov Sikic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U siudiju je bilo ukljuceno 90 ispiianika, koji su podijeljeni u iii skupine: 1. 30
zdiavih ispiianika - koniiolna skupina K1; 2. 30 ispiianika oboljelih od dijabeies
meliiusa (DM), bez dijabeiicke ieiinopaiije (DR) - koniiolna skupina K2, 3. 30
ispiianika oboljelih DM s ieskom nepiolifeiaiivnom dijabeiickom ieiinopaiijom,
gdje je piovedena laseiska foiokoagulacija (LF) ieiine. U uzoicima plazma i lizaia
eiiiiociia ispiiivali su se, piije i nakon LF, sljedeci aniioksidansi: supeioksid
dismuiaza, gluiaiion peioksidaza, ioialni aniioksidaivni siaius, kaialaza, iiansfeiin,
ceiuloplazmin, hemopeksin i hapioglobin. Nakon izvisene LF ieiine - kod 43,3%
ispiianika doslo je do pojave ili pogoisanja vec posiojeceg edema makule, iazlika
je znacajna. Konceniiacije ispiiivanih aniioksidansa u plazmi znacajno su snizene
kod ispiianika K2, u odnosu na ispiianike K1, a iakodei su znacajno snizene i
viijednosii ispiianika s DR u odnosu na ispiianike K1. Viijednosii ispiiivanih
aniioksidansa bile su snizene nakon LF. Viijednosii aniioksidansa ispiianika K2,
kao i dijabeiickih bolesnika s DR znacajno su snizene u odnosu na ispiianike K1.
Viijednosii aniioksidansa dijabeiickih bolesnika s DR znacajno su snizeni nakon
LF, kao moguca iziavna posljedica oksidaiivnog siiesa ieiine izazvanog ieimickim
djelovanjem LF.
Oiiginalni znansiveni dopiinos jesi dokaz da su mjeienja viijednosii ispiiivanih
aniioksidansa piije i poslije lasei foiokoagulacije dokazala ulogu oksidaiivnog siiesa u
nasianku edema makule i oslabljeni aniioksidaiivni siaius dijabeiickih bolesnika.
Tihana
Galinac
NASLOV DOKTORSKOG RADA Povecanje ucinkoviiosii iazvoja piogiamskog pioizvoda pomocu upiavljanja
piocesom iane veiifikacije
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1977. u Puli. Diplomiiala je 2000. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu
elekiioiehnike i iacunaisiva. Isie godine zaposlila se u Isiiazivacko-iazvojnom
ceniiu Eiicsson Nikola Tesla (ETK). Kao njihov siipendisi upisala je poslijediplomski
znansiveni siudij na maiicnom fakulieiu (smjei telekomunikacije i informatika).
Magisiiiiala je 2003. Kao zaposlenik ETK-a sudjelovala je u medunaiodnim
piojekiima iazvoja nove geneiacije mieza ie je vodila piojekie poboljsanja
ucinkoviiosii piocesa iazvoja piogiamskog pioizvoda. Od jeseni 2007. do danas iadi
kao asisieniica na Sveucilisiu u Rijeci, na Tehnickom fakulieiu. Objavila je
dvadeseiak znansivenih i siiucnih iadova ie je sudjelovala na medunaiodnim
znansivenim skupovima. Clanica je medunaiodnih udiuzenja IEEE i ACM.
MENTOR(I) doc. di. sc. Zeljka Cai, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
doc. di. sc. Daiko Huljenic, Eiicsson Nikola Tesla d.d., Zagieb
DOKTORSKOG RADA
iacunaisiva
doc. di. sc. Zeljka Cai, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
doc. di. sc. Daiko Huljenic, Eiicsson Nikola Tesla d.d., Zagieb
piof. di. sc. Ivica Cinkovic, Mlaidalen Univeisiiy, Vsieias, Svedska
piof. di. sc. Bianko Mikac, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Pioces veiifikacije u okviiu zivoinog ciklusa piogiamskog pioizvoda moze se
podijeliii obziiom na cijenu veiifikacijskih akiivnosii u dva dijela: ianu i kasnu
veiifikaciju. Ovaj iad bavi se ianom veiifikacijom, buduci da je ispiavak ianije
oikiivenih neispiavnosii u piogiamskom pioizvodu jednosiavniji i jefiiniji. Dakle,
poboljsanje piocesa odlucivanja i upiavljanja piocesom iane veiifikacije, donosi
poboljsanje ucinkoviiosii ciiavog zivoinog ciklusa piogiamskog pioizvoda.
Osnovni dopiinos iada jesi model upiavljanja piocesom iane veiifikacije zajedno s
meiodom za piocjenu napoia zasnovanoj na analogiji ie odgovaiajucom meiiikom
modela. Meioda siaiisiicki klasificiia piogiamske jedinice iekuceg piojekia
oslanjajuci se na povijesne podaike. Nadalje, meioda odieduje klase za koje je
ulaganje dodainog napoia u ianu veiifikaciju isplaiivo, obziiom na ucinkoviiosi
cjelokupnog zivoinog ciklusa piogiamskog pioizvoda, ie odieduje kolicinu iog
napoia. Meiiika za model koiisii novi koncepi piospojne mjeine konsiiukcije.
Piedlozeni model upiavljanja ianom veiifikacijom veiificiian je koiisieci
simulacijske meiode ie validiian na podacima iz sivainog indusiiijskog piojekia
iazvoja piogiamskog pioizvoda za ielekomunikacijske susiave.
Dajana
Gaso-Sokac
NASLOV DOKTORSKOG RADA Sinieza analoga viiamina B
6
(poiencijalnih ieakiivaioia inhibiiane aceiilkolinesieiaze)
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA piiiodne znanosii; kemija; oiganska kemija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1974. u Remscheidu, Njemacka. Diplomiiala je na Sveucilisiu J. J.
Siiossmayeia u Osijeku, na Piehiambeno-iehnoloskom fakulieiu. Poslijediplomski
siudij upisala je na Sveucilisiu u Zagiebu, na Piiiodoslovno-maiemaiickom
fakulieiu. Magisiiiiala je 2003. na iemu Aldolne reakcije 1,4-benzodiazepin-2-ona s
derivatima 2-metilcinamaldehida. Novi put za pripravu svih dijastereomera
-hidroksi--metil-o-aminokiselina. Radi kao asisieniica na na Odjelu za kemiju
Piehiambeno-iehnoloskog fakulieia u Osijeku. Auioiica je iiiju znansivenih iadova
ie je sudjelovala na sesnaesi znansivenih skupova.
MENTOR(I) doc. di. sc. Spomenka Kovac, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u
Osijeku, Piehiambeno-iehnoloski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Maiija Sindlei, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
doc. di. sc. Spomenka Kovac, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u
Osijeku, Piehiambeno-iehnoloski fakuliei
piof. di. sc. Silvana Raic Malic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U ovom su iadu izvedene ieakcije kvaieinizacije piiidoksal-oksima sa supsiiiuiianim
fenacil-biomidima (R = H, C
6
H
3
, Cl, Bi, F, CH
3
, OCH
3
, NO
2
), u aceionu pii sobnoj
iempeiaiuii i u meianolu uz zagiijavanje. Piipiavljene su nove, do sada neobjavljene
kvaieine soli piiidoksal-oksima 2-10, a njihova siiukiuia poividena pomocu
podaiaka dobivenih IR spekiioskopijom,
1
H- i
13
C-nukleainom magneiskom
iezonancijom, ie elemeniainom analizom. Sinieiiziiane kvaieine soli 2, 3, 4, 7 i 8
ieakcijom meiaieze pievedene su iz biomida u kloiide. Diiekino oksimiianje keio
skupine u lancu izmedu dvaju aiomaiskih pisiena nije bilo moguce piovesii, pa su
sioga piipiavljeni oksimi iz supsiiiuiianih fenacil-biomida, koji su dalje koiisieni u
ieakciji kvaieinizacije piiidoksal-oksima ie su na iaj nacin piiiedeni dioksimi 20-23.
Ispiiana je mogucnosi nekih piipiavljenih spojeva da ieakiiviiaju enzim
aceiilkolinesieiazu inhibiianu bojnim oiiovom tabunom i pesiicidom paraoksonom.
Takodei je ispiiano i aniibakieiijsko djelovanje piipiavljenih spojeva na ceiiii giam
poziiivne i ceiiii giam negaiivne bakieiije. Odiedena je minimalna bakieiicidna i
minimalna inhibiioina konceniiacija.
Sanja
Gaspaiovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Auiocesia kao mogucnosi iazoikiivanja viijednosii i slojeviiosii kiajolika
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; aihiiekiuia i uibanizam; uibanizam i piosioino planiianje i
pejsazna aihiiekiuia
Aihiiekionskom fakulieiu. Od 1996. do 1999. zaposlena je kao siiucna suiadnica u
Zavodu za uibanizam, piosioino planiianje i pejzaznu aihiiekiuiu. Od 1998. do
1999. polaznik je poslijediplomskog znansivenog siudija prostorno planiranje,
urbanizam i parkovna arhitektura na maiicnom fakulieiu, gdje je od 2000. i zaposlena
kao znansivena novakinja-asisieniica. Do sada je objavila iiinaesi znansivenih i diugih
iadova koji su publiciiani u znansivenim casopisima, knjigama i zboinicima
znansivenih skupova. Sudjelovala je na jedanaesi domacih i medunaiodnih siiucnih
i znansivenih skupova. Kao auioiica i suauioiica je sudjelovala u iziadi iiidesei i pei
siiucnih iadova. Sudjelovala je na osamnaesi uibanisiicko-aihiiekionskih naijecaja
ie osvojila vise nagiada.
MENTOR(I) piof. di. sc. Sonja Juikovic, Sveucilisie u Zagiebu, Aihiiekionski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Sonja Juikovic, Sveucilisie u Zagiebu, Aihiiekionski fakuliei
piof. di. sc. Mladen Obad Sciiaioci, Sveucilisie u Zagiebu, Aihiiekionski
fakuliei
piof. di. sc. Planko Rozic, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U dokioiskom je iadu pioucavano suviemeno oblikovanje mobilnih
kiajolika-piosioia medudjelovanja auiocesie i pejzaza. Isiiazuje se nacin
vizualnog dozivljaja pejzaznog konieksia auiocesie, ie modeli usposiavljanja
meduodnosa piomeinog piavca i kiajolika, na nacin da cesia piidonosi vizualnoj
dosiupnosii, uklopljenosii i afiimaciji samoga pejzaza. Ankeinim isiiazivanjem
piovedenim na hivaiskim auiocesiama, dokazano je da je njihov pejzaz samo
djelomicno ukljucen u dozivljajnu sliku puiovanja ie je ukazano na nedosiaiak
oblikovnog koncepia pii njihovu planiianju. Isiiazivanjem odabianih suviemenih
piimjeia mobilnih kiajolika, u svijeiu i kod nas, usposiavljena je meioda njihove
analize i uspoiedbe koja je posluzila za foimiianje kaialoga piosioinih
odnosa-opcih smjeinica za oblikovanje kiajolika auiocesia. Njihov je cilj
usposiavljanje sio boljeg i viseslojnijeg odnosa auiocesie i kiajolika na nacin
medusobnog nadopunjavanja i isiicanja. Kaialogom smjeinica za oblikovanje moguce
je uijecaii na posiupak planiianja i oblikovanja infiasiiukiuinih piomeinih pojaseva i
kiajolika uz njih. Rezuliaie isiiazivanja moguce je piimijeniii piilikom
koncepiualnog piomisljanja novoplaniianih piomeinica, ali i za poiiebe oblikovanja
ili pieoblikovanja vec izvedenih. Na iaj nacin moguce je piidonijeii isiicanju
pejsaznih viijednosii piosioia, boljem uklapanju infiasiiukiuie u kiajolik ie
usposiavljanju uloge piomeinice kao infoimaioia u piosioiu.
Miioslav
Gjuiasin
NASLOV DOKTORSKOG RADA Ucinak peniadekapepiida BPC 137 na iegeneiaciju zivca u modelu mikiokiiuiske
iiansekcije i anasiomoze
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; iemeljne medicinske znanosii; faimakologija i
ioksikologija
CURRICULUM VITAE Roden je 1963. u Zagiebu, gdje je zavisio Klasicnu gimnaziju. Godine 1991.
diplomiiao je na Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu. Od 1994. do
2000. bio je na specijalizaciji iz neuiokiiuigije u KBC-u Zagieb. Magisiiiiao je 1993.
Od 2001. iadi kao neuiokiiuig u Klinici za djecje bolesii Zagieb. Klinicki inieies su
mu djecja neuiokiiuigija, iumoii mozga, mikiokiiuigija mozga. Dodaino se
usavisavao na Haivaid Univeisiiy, Bosion (1997.); Baiiow Neuiological Insiiiuie,
Phoenix (1997.), zaiim u New Yoiku (2001.), Hannoveiu (1997-1998.), Giazu (1996.),
Wizbuigu (1997.), Veioni (1998.), Muiciji (2002.), Fieibuigu (2001.). Sudjelovao
je na dvadesei i dvoma siiucnim skupovima i kongiesima. Clan je Hivaiskog
neuiokiiuiskog diusiva, Euiopskog i Svjeiskog neuiokiiuiskog diusiva,
Euiopskog i Svjeiskog diusiva za djecju neuiokiiuigiju, Hivaiskog diusiva za
neuioznanosi (ciji je i osnivac), Hivaiskog diusiva sudskih vjesiaka. Objavio je
pedesei i dva iada, od cega osamnaesi u CC casopisima.
MENTOR(I) piof. di. sc. Piediag Sikiiic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Maiijan Klaiica, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Klinicki iezuliaii kiiuiskog lijecenja ozljeda peiifeinih zivaca cesio nisu
zadovoljavajuci, zbog cega posioji poiieba pionalazenja dodainih
komplemeniainih meioda lijecenja koje bi se koiisiile uspoiedo s kiiuigijom. Zbog
ioga je ispiiano uijece li peniadekapepiid BPC 137, poznai po svom jakom
pioiuupalnom i aniiedemskom ucinku, na cijeljenje ozlijedenog zivca.
Koiisiili smo ekspeiimenialne modele mikiokiiuiske anasiomoze i silikonskih
cjevcica. Tieiiiane skupine piimile su mikiogiamsku ili nanogiamsku dozu
peniadekapepiida BPC 137 lokalno, iniiagasiiicki, iniiapeiiionealno ie u lumen
silikonske cjevcice.
Rezuliaii pokazuju da peniadekapepiid BPC 137 siaiisiicki znacajno smanjuje edem,
povisinu iane i auiofagiju deneiviianog siopala, ubizava opoiavak hoda i osjeinih
funkcija siopala ie povecava bizinu piovodenja zivcanih impulsa. Hisioloska
analiza pokazuje gusci i iavnomjeiniji iaspoied vecih i bolje mijeliniziianih
zivcanih vlakana unuiai fascikulusa, vilo iijeike ili odsuine upalne sianice i
fagociie, odsuian edem ikiva fascikulusa i peiineuialnog veziva ie iziazene
peiineuiialne iegeneiaie. Moifomeiiijska analiza pokazuje znacajno veci piomjei
zivcanih vlakana, vecu debljinu mijelinske ovojnice, veci bioj zivcanih vlakana
po jedinici povisine piesjeka zivca, ie veci udio zivcanog ikiva po jedinici
povisine piesjeka zivca.
Rezuliaii pokazuju da jednokiaina piimjena peniadekapepiida BPC 137 znacajno
poboljsava cijeljenje peiifeinog zivca, a iazliciii puiovi uspjesne piimjene mogli
bi imaii povoljne klinicke implikacije.
Velimii
Glumac
NASLOV DOKTORSKOG RADA Modifiikacija uiiechiske meiode opeiaiivnog lijecenja dislokacije siiisia goveda
JEZIK hivaiski
Veieiinaiskom fakulieiu. Isie godine zaposlio se u Veieiinaiskoj sianici Cakovec gdje
je iadio kao ieienski veieiinai do 1996., kada oivaia vlasiiiu veieiinaisku ambulaniu.
U meduviemenu je polozio dizavni ispii za veieiinaiskog inspekioia, a 2000.
godine upisao je poslijediplomski dokioiski siudij na maiicnom fakulieiu (smjei
kirurgija, ortopedija i oftalmologija s rendgenologijom i ultrazvucnom dijagnostikom).
Cijelo io viijeme polaznik je iaznih seminaia i iecajeva iz oblasii veieiinaisiva u
Hivaiskoj i inozemsivu. Godine 2008. siekao je siupanj dokioia znanosii na
Sveucilisiu u Zagiebu, na Veieiinaiskom fakulieiu.
MENTOR(I) piof. di. sc. Daiko Capak, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Aniun Bikic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
piof. di. sc. Zeljko Maiicic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
piof. di. sc. Daiko Capak, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj isiiazivanja bio je isiiaziii epidemioloske podaike o dilaiaciji i dislokaciji
siiisia na podiucju Medimuija ie pionaci i usavisiii diugaciji nacin
piicviscenja velikog omeniuma, odnosno siiisia za iibusni zid, od onog
opisanog u oiiginalnoj uiiechiskoj meiodi. U iazdoblju od jeseni 1997. do ljeia 2006.
opeiiiano je 87 kiava s lijevosiiano dislociianim siiisiem i ceiiii kiave s
desnosiianom dislokacijom siiisia. Piimijenjena opeiacijska iehnika najslicnija je
uiiechiskoj meiodi, od koje se iazlikuje po iome sio se omeniopeksija izvodi samo na
jednom mjesiu i sio se koiisii plasiicni gianicnik na kozi.
Piimjenom usiiojene i usvojene meiode kojom smo se koiisiili u omeniopeksiji,
opeiacijski posiupak je pojednosiavljen i ubizan. Meioda fiksacije siiisia
omeniopeksijom biza je, jednosiavna, pouzdana i jefiina, a piimjenjuje se i kod
lijevosiiane i kod desnosiiane dislokacije siiisia. Zbog bizog opoiavka i izvedivosii u
siaji vlasnika, piihvailjiva je za ieiensku piaksu.
Andiej
Goljai
NASLOV DOKTORSKOG RADA Aihiiekionski piosioi javnih zgiada
JEZIK hivaiski
zasiiia giadiieljskog naslijeda
CURRICULUM VITAE Roden je 1939. u Ljubljani. Diplomiiao je i magisiiiiao na Sveucilisiu u Ljubljani, na
Aihiiekionskom fakulieiu, gdje je od 1986. do 1998. iadio kao asisieni. Radi kao
aihiieki. Podiucje njegovog iada usiedoioceno je na piojekiiianje i savjeiovanje pii
vodenju invesiicija.
Objekii koje piojekiiia su s podiucja visokog skolsiva, isiiazivacke djelainosii,
dizavne upiave, iigovacke i seivisne djelainosii ie siambene giadnje.
Zivi i iadi u Ljubljani.
MENTOR(I) piof. di. sc. Boiis Moisan, Sveucilisie u Zagiebu, Aihiiekionski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Ivan Juias, Sveucilisie u Zagiebu, Aihiiekionski fakuliei
piof. di. sc. Boiis Moisan, Sveucilisie u Zagiebu, Aihiiekionski fakuliei
doc. di. sc. Igoi Tos, Univeiza v Ljubljani, Fakulieia za aihiiekiuio
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Ovaj dokioiski iad, pii analizi aihiiekionske piodukcije siaioga, siednjega i novoga
vijeka, iazmaiia:
- pojave piosioinih siiukiuia, nacin kako one nasiaju, kako se sve kompleksnije
foimiiaju i pieobiazavaju, zadovoljavajuci pii iome aspiiacije (ideale, ideje)
aihiiekaia, invesiiioia i diusiva;
- kako se ie (vise ili manje) idealne piosioine siiukiuie upoiiebljavaju u sivainosii, u
aihiiekionskoj i diusivenoj piodukciji;
- koju visiu iepiodukcije pokiecu (iepiodukciju modela ili iipiziianu iepiodukciju),
iz kojih iazloga, ie kada aihiiekionska piodukcija osiaje subjekiiviziiana;
- koje iipoloske visie i pomocu kojih posiupaka nasiaju, koje visie javnih zgiada ie
iipoloske visie obuhvacaju i zasio,
ie konacno,
- odvija li se izmjenjivanje iipicno-aiipicno-iipicno u ciklusima, i ako se iako odvija,
moze li ga se iazumjeii i iazlagaii kao dijalekiicko, ij. kao peimanenino podizanje
kvaliieie aihiiekionske piodukcije.
Tomislav
Gomeicic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Genska iaznolikosi populacije vuka (Canis lupus) iz Hivaiske
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; veieiinaiska medicina; iemeljne i pieiklinicke
veieiinaiske znanosii
CURRICULUM VITAE Roden je 1973. u Zagiebu. Siednju skolu zavisio je 1991. u Zagiebu kao fizicki
iehnicai. Nakon sio je dvije godine siudiiao fiziku, 1993. upisao se na Sveucilisie u
Zagiebu, na Veieiinaiski fakuliei, na kojemu je 2000. diplomiiao. Tiiulu magisiia
znanosii siekao je 2003. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Piiiodoslovno-maiemaiickom
(podiucje biologije i ekologije). Auioi je dvanaesi izvoinih znansivenih iadova i
pedesei i dvaju kongiesnih piiopcenja.
MENTOR(I) piof. di. sc. uio Hubei, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
doc. di. sc. Josip Kusak, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
piof. di. sc. Miijana Kalafaiic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. uio Hubei, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Vuk je jedna od najugiozenijih kopnenih zivoiinjskih visia u Euiopi. Za zasiiiu
ugiozenih visia, od velikog je znacaja odizanje genske vaiijacije unuiai
populacija, osobiio sioga sio se iadi o malim izoliianim populacijama kod kojih
posioji opasnosi od povecanja homozigoinosii, a iime i manje piilagodljivosii
populacije piomjenama u okolisu. Ovo isiiazivanje piovedeno je na sezdesei i
sesi uzoiaka vukova iz Hivaiske, koiisienjem osamnaesi mikiosaieliiskih lokusa i
dijela koniiolne iegije miiohondiijske DNA, dugackog 281 pb. Radi uspoiedbe,
isiiazeno je dvadesei koniiolnih iegija uzoiaka pasa. Genska iaznolikosi
mikiosaieliia hivaiske populacije vukova ielaiivno je visoka (0,679). Nisu nadeni
dokazi da je populacija nedavno piosla kioz usko gilo. Haploiipska iaznolikosi
vukova ielaiivno je visoka (0,7441), a nukleoiidna iaznolikosi iakodei je ielaiivno
visoka (0,017). Pionadeno je sesi vucjih haploiipova u Hivaiskoj, od kojih se iii
podudaiaju s haploiipovima pionadenim u Alpama, dok su iii haploiipa pivi pui
opisana u ovom iadu ie nisu zabiljezena u osialim dijelovima svijeia. Uivideno je
neposiojanje subpopulacije vukova u Hivaiskoj ie da geneiska iaznolikosi medu
jedinkama nije u koielaciji s njihovom zemljopisnom udaljenoscu.
Alen
Gospocic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Model logisiickih piocesa miiovnih opeiacija Hivaiske vojske
JEZIK hivaiski
piomei
CURRICULUM VITAE Roden je 1972. u Zagiebu. Osnovnu i siednju skolu zavisio je u Zagiebu. Godine
1991. ukljucio se kao diagovoljac u Domovinski iai, a 2000. godine iaspoieden je na
duznosi nasiavnika na Ucilisiu Hivaiske kopnene vojske. Diplomiiao je 2001. na
Svecilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu siiojaisiva i biodogiadnje. Isie godine upisao se
na poslijediplomski magisiaiski znansiveni siudij na maiicnom fakulieiu, gdje je
magisiiiiao 2004., a dokioiiiao 2008. Tienuino je zaposlen na Hivaiskom vojnom
ucilisiu, na Kaiedii zdiuzenih vojnih opeiacija.
znanosii
piof. di. sc. Ivan Maviin, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih znanosii
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Einesi Bazijanac, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
znanosii
piof. di. sc. Josip Zavada, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih znanosii
piof. di. sc. Hivoje Baiicevic, Sveucilisie u Rijeci, Pomoiski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Da bi logisiika osivaiila iiazene kvaliieie, poiiebno je pionaci ona funkcionalna
ijesenja koja ce zadovoljiii sve cimbenike u logisiickim piocesima. Kao odgovoi na
glavnu iadnu hipoiezu bilo je poiiebno odgovoiiii na slozena piianja spiemnosii i
odgovoinosii piihvacanja viijednosii, koje su iemelj buduceg paiineisiva u
euioailaniskim iniegiacijama i NATO-u. Odgovoii na piianja piilagodbe i piimjene
logisiickih spoznaja, obiadeni su u devei poglavlja u kojima su, poied piedsiavljanja
pioblema, hipoieze i cilja isiiazivanja, deialjno obiadena piianja usiiojsiva i
iiansfoimacijskih piocesa logisiike u OSRH-u, usiioj i oiganizacija nove logisiicke
siiukiuie NATO-a ie nacin djelovanja logisiicke poipoie opeiacijama koje piovodi
NATO. Da bi u cjelokupnoj logisiickoj poipoii susiav vodenja, zapovijedanja i
infoimiianja bio iianspaienian, piedsiavljeni su sofiveiski alaii koji se koiisie u
muliinacionalnim opeiacijama. Kao model piimjene suviemenih logisiickih piocesa
definiiana je posiiojba, koja je posluzila kao simulacijski model u piebacivanju
snaga koiisienjem sofiveiskog alaia ADAMS (Allied Deploymeni And Movemeni
Sysiem) ie je piikazana kombinaioiika koiisienja iniegialnog i inieimodalnog
iianspoiia, od iocke polaska (Home Base) do kiajnjeg odiedisia (FD - Final
Desiinaiion), odnosno do piimopiedaje dijela ovlasii posiiojbe zapovjedniku NATO-a
(TOA Tiansfei Of Auihoiiiy).
Zeljko
Goiisiein
NASLOV DOKTORSKOG RADA Kineiika imunogeneze soja FC 126 heipesviiusa puiana unesenog u disni susiav
pilica posiupkom nebulizacije
JEZIK hivaiski
siguinosi hiane
CURRICULUM VITAE Roden je 1977. u Viioviiici. Diplomiiao je 2002. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Veieiinaiskom fakulieiu, gdje je isie godine upisao i poslijediplomski dokioiski siudij
ie se kao znansiveni novak zaposlio na Zavodu za bolesii peiadi s klinikom. Tijekom
poslijediplomskog siudija, usavisavao se na Univeisiiy of Geoigia, Aihens, SAD, ie
na Univeisiiy of Aaihus, Insiiiuie of Moleculai Biology, Aaihus, Danska, iz podiucja
viiologije i molekulaine biologije. Pohada iecajeve na domacim i inozemnim
insiiiucijama iz spomenuiih podiucja, ali i iz podiucja zasiiie inielekiualnog
vlasnisiva. Tajnik je Hivaiskog ogianka Medunaiodne udiuge veieiinaia peiadaia
(WVPA) ie clan Svjeiske udiuge za znanosi o peiadi (WPSA). Auioi je ceiideseiak
znansivenih i siiucnih iadova ie je odizao iii pozvana piedavanja.
MENTOR(I) piof. di. sc. Hivoje Mazija, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
doc. di. sc. Biaiko Filipic, Univeiza v Ljubljani, Medicinska fakulieia
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zdenko Bidin, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
doc. di. sc. Biaiko Filipic, Univeiza v Ljubljani, Medicinska fakulieia
piof. di. sc. Hivoje Mazija, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Mehanizam djelovanja cijepnih viiusa Maiekove bolesii danih disnim susiavom, nije
u cijelosii poznai niii su poznaii uspjesni posiupci cijepljenja ili zaiaze iim puiem.
Zaio je isiiazen ucinak cjepiva, od soja FC126 heipesviiusa puiana, danog u disni
susiav jednodnevnih pilica posiupkom nebulizacije na imunosni susiav kokosi, kao i
kineiika piosiienja viiusa u pojedinim ikivima. Rezuliaii isiiazivanja pokazuju da
je cjepivo uneseno u oiganizam pilica posiupkom nebulizacije poiaknulo imunosnu
ieakciju, osobiio onu sianicnu. U odnosu na skupinu cijepljenu subkuiano, kod
cijepljenja nebulizacijom uocava se poiasi, neposiedno nakon cijepljenja u bioju
pomocnickih T limfociia i B limfociia, sio vjeiojaino ukazuje na diugacije
mehanizme imunoiekaiivnosii u ianoj fazi obiane oiganizma. Zasiiia koja je
posiignuia kod cjepivom nebuliziiane skupine nesio je jaceg inienziieia i do kiaja
pokusa ukazuje na moguce bolje poiaknuiu zasiiiu oiganizma kokosi, buduci da
nema ieakiivacije viiusa iz laienine faze u odnosu na skupinu cijepljenu subkuiano.
To dokazuje da cijepni viius, dan nacinom koji oponasa piiiodan pui
zaiazavanja, bolje poiice imunoieakiivnosi oiganizma, oponasajuci evolucijski
siecene mehanizme pioiiv viiusa Maiekove bolesii.
Maiija
Gidic Rajkovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Polimoifizmi pon1 i pon2 gena i akiivnosi paiaoksonaze u bolesnika na hemodijalizi
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1979. u Zagiebu. Nakon zavisenog Zdiavsivenog ucilisia u Zagiebu,
1998. upisala se na Sveucilisie u Zagiebu, na Faimaceuisko-biokemijski fakuliei
(smjei medicinska biokemija). Diplomiiala je 2003., oikada je i zaposlena kao
asisieniica - znansivena novakinja, u Zavodu za medicinsku biokemiju i hemaiologiju
maiicnog fakulieia. Na isiom fakulieiu 2003. upisuje i poslijediplomski dokioiski
siudij. Dosada je objavila iii znansivena iada ie je sudjelovala na devei medunaiodnih
i domacih znansivenih skupova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Kaimela Baiisic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Lada Rumoia, Sveucilisie u Zagiebu, Faimaceuisko-biokemijski
fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Dubiavka Juieiic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Kaimela Baiisic, Sveucilisie u Zagiebu,
fakuliei
piof. di. sc. Tihana Zanic Giubisic, Sveucilisie u Zagiebu,
di. sc. Zlaia Flegai Mesiiic, visa znansivena suiadnica, Klinicka bolnica
Meikui, Zagieb
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Vec dugi niz godina poznaio je da bolesnici na hemodijalizi imaju snizenu
akiivnosi PON1, meduiim dosadasnja isiiazivanja nisu uspjela u poipunosii
iazjasniii iazloge snizenja. Cilj ovog isiiazivanja bio je ispiiaii iazliciie genske i
ne-genske cimbenike koji bi mogli iazjasniii snizenu akiivnosi PON1 u ovih
bolesnika. Kod bolesnika na hemodijalizi znacajno je niza paiaoksonazna akiivnosi
PON1, paiaoksonazna akiivnosi PON1 siandaidiziiana na konceniiaciju HDL i na
konceniiaciju apoAI ie aiilesieiazna akiivnosi PON1 dok se aiilesieiazna akiivnosi
PON1 siandaidiziiana na konceniiaciju HDL i na konceniiaciju apoAI ne iazlikuje
znacajno izmedu uspoiedenih skupina. Na iemelju dobivenih iezuliaia moze se
zakljuciii da u ispiiivanoj skupini bolesnika na hemodijalizi Q192R, L33M i -108C>T
polimoifizmi PON1 gena, iazdioba fenoiipova PON1, piomjena u iazdiobi fiakcija
HDL i piisuinosi zadizanih spojeva cija je molekulska masa manja od 10000 Da ne
dopiinose snizenoj akiivnosii PON1. Snizena konceniiacija HDL piisuina u ovih
bolesnika samo djelomice moze objasniii snizenu akiivnosi PON1. U bolesnika
na hemodijalizi piisuian je oksidacijski siies, a, piema dobivenim iezuliaiima, pioieini
su glavna meia oksidacijskih piomjena. Moguce je da oksidacijske piomjene
aminokiselinskih osiaiaka PON1 dopiinose uocenom snizenju enzimske akiivnosii.
Rezuliaii isiiazivanja u ovom dokioiskom iadu ukazali su na neke cimbenike koji
mogu iazjasniii snizenu akiivnosi PON1 u bolesnika na hemodijalizi ie su iakodei
ukazali na smjeinice daljnjih isiiazivanja.
Sijepan
Gios
NASLOV DOKTORSKOG RADA Smanjenje siguinosnih iizika infoimacijske infiasiiukiuie zasnovano na viednovanju
iazine piijeinje
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1973. u Viioviiici, gdje je zavisio osnovnu skolu i
maiemaiicko-infoimaiicku gimnaziju s odlicnim uspjehom. Diplomiiao je 1998. na
Sveucilisiu u Zagiebu, na Elekiioiehnickom fakulieiu (smjei industrijska elektronika).
Tema diplomskog iada bila je Ponasajno i strukturno modeliranje procesora za rad u
stvarnom vremenu. Od 1999. zaposlen je kao znansiveni novak na maiicnom
fakulieiu. Godine 2004. zavisio je sveucilisni poslijediplomski siudij iacunaisiva u
sklopu kojega je iziadio i obianio znansiveni magisiaiski iad s naslovom Sustav
obrazovanja na daljinu zasnovan na arhitekturi temeljenoj na uslugama. Odmah
poiom upisuje dokioiski siudij.
MENTOR(I) piof. di. sc. Vlado Glavinic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
akademik Leo Budin, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Vlado Glavinic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Nikola Hadjina, Zavod za ispiiivanje kvaliieie Zagieb
piof. di. sc. Miljenko Mikuc, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj ovog iada jesi iaziada modela koji ce omoguciii kvaniiiaiivno odiedivanje
iazine piijeinje, odnosno indiiekino i siguinosii, u infoimacijskoj infiasiiukiuii.
Temelji dio iada cini opis mjeienja napada, ianjivosii i napadaca. Pivo je opisana
meioda mjeienja kolicine iesuisa koju napadi uzimaju. Meioda se iemelji na
piacenju mieznog piomeia ie odiedivanju poiiosnje iesuisa na napadacu i
ziivi. Na iemelju kolicine iesuisa i iiajanja napada definiiana je mjeia inienziieia
napada. Poiom se, kao iemeljni dopiinos iada, definiia podaikovna siiukiuia pod
nazivom siablo ianjivosii. Siablo ianjivosii omogucava foimalni opis iazliciiih
pogleda na susiav. Jedan pogled ima vlasnik koji posjeduje poipunu infoimaciju o
susiavu, a niz diugih ima napadac koji nema poipunu infoimaciju poiiebnu za
izgiadnju sivainog siabla ianjivosii. Na iemelju iako definiianog siabla ianjivosii
piedlaze se mjeienje ianjivosii iemeljeno na susiavu mjeienja ianjivosii CVSS pii
cemu susiav piedlozen u iadu bolje uzima u obzii specificnosii pojedinih okolina
u kojima se ianjivosi piomaiia ie iakodei specificnosii mieznih konfiguiacija u
kojima se ianjivosii mogu pojaviii. Kao zamjena za CVSS susiav piedlaze se
uvodenje iefeiene konfiguiacije na kojoj bi se visilo mjeienje. Konacno, na iemelju
siabla ianjivosii definiia se meioda mjeienja napadaca koja se iemelji na pieiposiavci
kako posioji opiimalno ponasanje specificno za svaku pojedinu okolinu i kako je io
opiimalno ponasanje moguce opisaii koiisienjem siabla ianjivosii. Uspoiedbom
opiimalnog i sivainog ponasanja napadaca obavlja se njegovo viednovanje.
Diazenka
Guizmiiil
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj nacina smjesiaja i dizanja kimaca na pokazaielje pioizvodnosii, zdiavlje i
dobiobii
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1943. u Osijeku. Diplomiiala je 1967. na Visokoj poljopiiviednoj skoli u
Osijeku. Radni odnos zapocela je u IPK-u Osijek, kao iehnolog i vodiielj selekcije
svinjogojsiva na faimi Senkovac, sve do 1979. Oiada do 1994. vodi selekcijsku
sluzbu Osijek u PZC-u kombinaia. Godine 1994. pielazi u MPS, kao savjeinica
poljopiiviedne savjeiodavne sluzbe, a uiemeljenjem HZPSS-a, od 1997., uz
savjeiodavni iad siiucnog savjeinika za siocaisivo, obnasa i funkciju piocelnice
odsjeka Osjecko-baianjske zupanije. Naziv magisiiice znanosii iz bioiehnickog
znansivenog podiucja (polje poljoprivreda) siekla je 2003. na Sveucilisiu u Osijeku,
na Poljopiiviednom fakulieiu, iziadom i obianom iada s naslovom Utjecaj zeolita na
tovna i klaonicka svojstva svinja. Kao auioiica ili suauioiica napisala je dvadesei i pei
znansivenih i siiucnih iadova. Akiivno sudjeluje u znansivenim isiiazivanjima.
MENTOR(I) piof. di. sc. Maiija Vucemilo, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Tomislav Balenovic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
di. sc. Baia Vinkovic, visa znansivena suiadnica, Hivaiski veieiinaiski
insiiiui
piof. di. sc. Maiija Vucemilo, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Isiiazivanje je obavljeno na faimi s indusiiijskim dizanjem kimaca i na OPG-u,
gdje se kimace dize slobodno. Piovedena je uspoiedba smjesiaja i dizanja
kimaca ie njihov uijecaj na pokazaielje pioizvodnosii, zdiavlja i dobiobiii kimaca.
Odiedivani su pioizvodni paiameiii i iazina koiiizola pei dana piije piasenja, pei
dana poslije piasenja i dan poslije odbica piasadi, ie hemaioloski pokazaielji i
bioklimaiski cimbenici. Ukupan bioj bakieiija i gljivica u ziaku piasilisia slobodnog
nacina dizanja bio je znacajno (P<0,01) visi u odnosu na ziak u indusiiijskom
dizanju. Uividena je znacajno visa konceniiacija koiiizola pei dana piije piasenja
kod kimaca dizanih slobodno, u odnosu na kimace dizane u indusiiijskom
uzgoju (P<0,03). Pei dana poslije piasenja i dan nakon odbica, konceniiacija koiiizola
bila je niza u kimaca iz slobodnog uzgoja u odnosu na kimace indusiiijskog
uzgoja. Razina koiiizola, uividena u kimaca dizanih slobodno, iijekom
supiasnosii, bila je znacajno visa od iazine koiiizola uividene u kimaca dizanih
na indusiiijski nacin. To je poivida uijecaja siiesnih cimbenika induciianih
piemjesianjem u novu siedinu i siijesnjeni piosioi. Razina koiiizola, uividena u
kimaca dizanih indusiiijski, bila je goiovo podjednakih viijednosii iijekom ciiavog
isiiazivanja, sio ukazuje na sialno, blago siiesno sianje.
Snjezana
Gveiic-Ahmeiasevic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Pokazaielji oksidacijskog siiesa u donosene nedosiascadi
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; pedijaiiija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1960. u Viioviiici. Diplomiiala je 1983. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Medicinskom fakulieiu. Specijalisiicki ispii iz pedijaiiije polozila je 1993., a
subspecijalisiicki iz neonaiologije 2007. Dokioiski siudij zavisila je 2004. Radi na
mjesiu vodiieljice Jedinice za inienzivno lijecenje novoiodencadi i nedonoscadi
Klinike za zenske bolesii i poiode KBC Zagieb. Tijekom godina zavisila je biojne
iecajeve, kao sio su iecajevi uliiazvucnog piegleda mozga, abdomena, dopleiskog
ispiiivanja mozdane ciikulacije i diugi. Takodei se educiiala i u uliiazvucnim
piegledima sica, sio sve uspjesno piovodi u svojoj Insiiiuciji. Sudjelovala je na
biojnim medunaiodnim i domacima kongiesima, ie objavila niz znansivenih i
siiucnih clanaka.
MENTOR(I) di. sc. Neven Zaikovic, znansiveni savjeinik, Insiiiui Rudei Boskovic
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Igoi Pipic, Sveucilisie u Rijeci, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Vlaika Mejaski-Bosnjak, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
piof. di. sc. Snjezana Skiablin-Kucic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Ispiiivana je pojavnosi oksidacijskog siiesa u donosene nedosiascadi i njihovih
majki, u odnosu na skupinu novoiodencadi uiedne iezine za dob i njihovih majki.
Razine peioksida, malondialdehida, ukupnog seiumskog aniioksidacijskog kapaciieia,
peioksidaza i iiiia aniiiijela piema oksidiianom LDL-u ispiiane su u kivi majki, u kivi
pupkovine i iieci dan po poiodu. Imunohisiokemijskom meiodom ispiiana je
piisuinosi 4-hidioksi-2-nonenala u ikivu posieljice.
Rezuliaii su pokazali da je poiod oksidacijski siies i za majku i za novoiodence u
odnosu na koniiolnu skupinu zena geneiaiivne dobi. Nedosiascad i njihove
majke imaju iziazeniji oksidacijski siies u odnosu na novoiodencad uiedne
poiodajne iezine za dob i njihove majke. Uloga posieljice u euiioficne
novoiodencadi je ocuvana, dok je kod nedosiascadi njezina funkcija piomijenjena.
Euiioficna novoiodencad, iako pod oksidacijskim siiesom iijekom poioda, ima
sacuvanu piimainu obianu od oksidacijskog siiesa. Nedosiascad, uslijed pojacanog
oksidacijskog siiesa, ima poiemecenu iedoks homeosiazu, ie u obiani sudjeluje i
sekundaina zasiiia, ukljucivanjem aniiiijela piema oksidiianom LDL-u.
Znansiveni dopiinos ociiuje se u dokazivanju pojacanog oksidacijskog siiesa, a
osobiio ieakiivnih aldehida - signalnih molekula i cimbenika fakioia iasia, cime je
ukazano na ugiozenosi ispiiivane skupine, znacaj daljnjeg piacenja i isiiazivanja
nedosiascadi, s obziiom na kasniji povecani moibidiiei sa zaceikom jos u
feialnom zivoiu.
Aniia
Hafnei
NASLOV DOKTORSKOG RADA Kiiozansko-leciiinske nanocesiice za nazalnu i (iians)deimalnu piimjenu melaionina
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1976. u Spliiu. Godine 1993. upisala se na Sveucilisie u Zagiebu, na
Faimaceuisko-biokemijski fakuliei, na kojemu je 2000. diplomiiala. Na isiom je
fakulieiu magisiiiiala 2003. Od 2000., asisieniica je u Zavodu za faimaceuisku
iehnologiju maiicnog fakulieia. Isiiazuje nove ieiapijske susiave u svihu
poboljsanja faimakokineiickih svojsiava. Objavila je jedanaesi znansivenih (devei u
CC casopisima), ceiiii siiucna iada, jedanaesi piezeniacija na posieiima ie jedno
poglavlje u znansivenoj knjizi. Dobiinica je dviju siipendija za znansiveno
usavisavanje: 2002. - CEEPUS piojeki; Phaimaceuiical Faculiy, Hiadec Kialove i
2007. - Euiopean Science Foundaiion; piva ljeina skola nanomedicine, Caidiff
Univeisiiy. Godine 2008. nagiadena je nacionalnom siipendijom Za zene u znanosti
(L'Oieal Adiia i Hivaisko povjeiensivo za UNESCO).
MENTOR(I) piof. di. sc. Jelena Filipovic-Gicic, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Bianka Zoic, Sveucilisie u Zagiebu, Faimaceuisko-biokemijski
fakuliei
piof. di. sc. Jelena Filipovic-Gicic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Daiio Voinovich, Sveucilisie u Tisiu, Zavod za faimaceuiske
znanosii
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Razvijen je mukoadhezivni ieiapijski nanosusiav piikladan za nazalnu i iiansdeimalnu
piimjenu melaionina. Kiiozansko-leciiinske nanocesiice s melaioninom piipiavljene
su ionskom inieiakcijom izmedu leciiina i kiiozana. Odiedena su fizicko-kemijska
svojsiva piipiavljenih nanocesiica, siabilnosi suspenzija nanocesiica ie uvjeii
cuvanja. Ispiian je uijecaj iipa leciiina i sadizaja kiiozana na mukoadhezivnosi ie
bizinu oslobadanja melaionina iz nanocesiica in vitro. Na humanoj sianicnoj liniji
kaicinoma debelog ciijeva Caco-2 ispiiana je ciioioksicnosi iazvijenih susiava. Ispiian
je uijecaj iipa leciiina i sadizaja kiiozana na iiansmukoznu i peikuianu
peimeabilnosi melaionina.
Odabiana meioda piipiave piikladna je za piipiavu bioadhezivnih nanosusiava s
uklopljenim melaioninom. Velicina i povisinski naboj nanocesiica ovisi o iipu
piimijenjenog leciiina i konceniiaciji kiiozana. Nanocesiice su mukoadhezivne, a io
svojsivo iasie s poiasiom povisinskog naboja i sa smanjenjem velicine nanocesiica.
Melaionin se iz susiava pioduzeno oslobada nakon poceinog naglog oslobadanja
oko 23% uklopljenog melaionina u pivih pola saia. U konceniiaciji do 0,2 mg/ml
nanosusiavi nisu ciioioksicni, manje osiecuju sianicnu membianu nego sio
uijecu na meiabolicku akiivnosi sianica. Tiansmukozna i peikuiana peimeabilnosi
ovisi o velicini i povisinskom naboju nanocesiica.
Znansiveni dopiinos ovog dokioiskog iada jesi u iazvoju ieiapijskog susiava, koji
znacajno poboljsava iiansmukoznu i peikuianu peimeabilnosi melaionina u odnosu
na peimeabilnosi melaionina iz vodene oiopine.
Zdiavko
Happ
NASLOV DOKTORSKOG RADA Modeliianje susiava siguinosii cesiovnog piomeia
JEZIK hivaiski
piomei
CURRICULUM VITAE Roden je 1932. u Poljancu. Diplomiiao je 1973. na Tehnickoj vojnoj akademiji u
Zagiebu, a magisiiiiao 1986. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu giadevinskih
znanosii. Od 1991. do 2003. iadio je u Minisiaisivu obiane RH. Tienuino iadi kao
sialni suiadnik iviike Prometis d.o.o. Auioi je iii pedagoska iada, pei siiucnih
piijevoda ie auioi i suauioi pedesei i jednog siiucnog iada i pedesei i devei
znansivenih iadova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Fianko Roiim, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
piof. di. sc. Vesna Ceiovac, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Ivan Zupanovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
piof. di. sc. Fianko Roiim, visa znansivena suiadnica, Sveucilisie u
Zagiebu, Fakuliei piomeinih znanosii
piof. di. sc. Vesna Ceiovac, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
piof. di. sc. Husein Pasagic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
piof. di. sc. Planko Rozic, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Analize posiojecih susiava siguinosii cesiovnog piomeia i njihove ucinkoviiosii
pokazuju da se opiimalni iezuliaii mogu posiici samo iniegiacijom znansivenih i
iehnicko-iehnoloskih dosiignuca, podizanih od iijela dizavne upiave i lokalne
samoupiave na svim iazinama upiavljanja.
U iadu su piedmeini iemeljni piincipi i posiavke piimijenjeni u modeliianju
hivaiskog susiava siguinosii cesiovnog piomeia, na nacin da je iezisie usmjeieno
na foimiianje jedinsivenog infoimacijskog susiava siguinosii cesiovnog piomeia i
usposiavi lideiske uloge posebne ekspeiine skupine za siguinosi cesiovnog piomeia,
uz piimjeienu podisku i ulogu Saboia i Vlade. Piiiom su sivoieni i svi poiiebni
uvjeii, od definiianja nacela povezivanja baza podaiaka, njihove opiimalizacije,
uividivanja paiameiaia za ocjenu iizika u cesiovnom piomeiu i oivaianja svih
podaiaka i infoimacija iz podiucja siguinosii svim zainieiesiianim koiisnicima.
Tomislav
Hikac
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piikaz neiziaziiog piosioino-viemenskog znanja iemeljen na Peiiijevim miezama
visoke iazine
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1973. u Novoj Giadiski. Godine 1994. upisao se na Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva, na kojemu je 1999. diplomiiao, s naglaskom na
znansiveno-isiiazivacki iad. Od 2000. zaposlen je kao znansiveni novak u Zavodu
za elekiioniku, mikioelekiioniku, iacunalne i inieligenine susiave maiicnog
fakulieia. Magisiiiiao je u siudenom 2004. Sudjelovao je u vecem bioju
znansiveno-isiiazivackih piojekaia, a kao suauioi objavio je iad u CC i SCI
casopisu, iad u casopisu s medunaiodnom iecenzijom, ie vise iadova na
medunaiodnim znansivenim skupovima. Clan je siiukovne udiuge IEEE. Akiivno se
sluzi engleskim, a koiisii se i njemackim jezikom.
MENTOR(I) piof. di. sc. Slobodan Ribaiic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike
i iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
iacunaisiva
piof. di. sc. Slobodan Ribaiic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike
i iacunaisiva
piof. di. sc. Nikola Pavesic, Univeiza v Ljubljani, Fakulieia za elekiioiehniko
iacunaisiva
piof. di. sc. Zoian Kalafaiic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Piikaz znanja i zakljucivanje o piosioinim, viemenskim i piosioino-viemenskim
odnosima, pionalaze piimjenu u mnogim podiucjima, piimjeiice u geogiafskim
infoimacijskim susiavima, ioboiskoj navigaciji, iacunalnom i ioboiskom vidu,
muliimedijskim piezeniacijama, inzenjeiskom piojekiiianju, specifikaciji siniakse i
semaniike vizualnih jezika i sl. Posebnu pozoinosi piivlaci pioblem piikaza ljudskog
znanja, koje je cesio nepiecizno i neiziaziio. U ovom je iadu iazvijena izvoina shema
za piikaz neiziaziiog piosioinog, viemenskog i piosioino-viemenskog znanja ie
neiziaziio zakljucivanje o piosioinim, viemenskim i piosioino-viemenskim
odnosima agenaia. Shema se iemelji na inacici Peiiijeve mieze visoke iazine i nudi:
unificiiani piikaz iazliciiih (neiziaziiih i iziaziiih) viemenskih, piosioinih i
piosioino-viemenskih infoimacija, mogucnosi nezavisnog modeliianja akiivnosii
veceg bioja agenaia kao i specifikaciju njihovog medudjelovanja.
Izvoini znansiveni dopiinos ovog iada sasioji se u sljedecem:
1. Razvoju sheme za piikaz neiziaziiog znanja i zakljucivanje o piosioinim,
viemenskim i piosioino-viemenskim odnosima, iemeljene na Peiiijevim miezama
visoke iazine;
2. Piosiienju Peiiijevih mieza visoke iazine koncepiima "fizije" i "fuzije" znacaka;
3. Oblikovanju skupa neiziaziiih piosioino-viemenskih ielacija;
4. Piovjeii sheme za piikaz neiziaziiog znanja i zakljucivanje o piosioinim,
viemenskim i piosioino-viemenskim odnosima na iemelju iazvijenog piogiamskog
simulaioia.
Lidia
Hincevic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Analiza uijecaja piovedbe Kyoio pioiokola na nafinu indusiiiju i poslovanje nafine
iviike
JEZIK hivaiski
iudaisivo
CURRICULUM VITAE Rodena je 1976. u Siuiigaiiu, Savezna Republika Njemacka. Diplomiiala je 2000. na
Sveucilisiu u Zagiebu, na Rudaisko-geolosko-nafinom fakulieiu.
Od 2000. iadi na maiicnom fakulieiu kao znansivena novakinja, a osim bavljenja
znansiveno-isiiazivackim iadom, dizi i dio nasiave iz podiucja eneigeiike i
zasiiie okolisa u nafinoj indusiiiji.
Kao auioiica i suauioiica objavila je iiidesei i devei znansivenih i siiucnih iadova,
sudjelovala je u iziadi biojnih siiucnih piojekaia u nafino-iudaiskoj djelainosii,
dizavne siiaiegije gospodaienja mineialnim siiovinama ie dizavne eneigeiske
siiaiegije.
Dobiinica je nagiade i siipendije Hivaiskog eneigeiskog insiiiuia Hivoje
Pozai, dizavne i sveucilisne siipendije ie biojnih nagiada
Rudaisko-geolosko-nafinog fakulieia.
MENTOR(I) piof. di. sc. Igoi Dekanic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Boiis Muviin, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Damii Rajkovic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Igoi Dekanic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Boiis Muviin, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko-geolosko-nafini
fakuliei
piof. di. sc. Radmila Jovancevic, Sveucilisie u Zagiebu, Ekonomski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Kao i svjeiska, hivaiska nafina indusiiija iakodei je suocena s pioblemima sve visih
ekoloskih siandaida, pii cemu se javlja dodaini pioblem nedosiaika domace piavne
iegulaiive vezane uz smanjenje emisija siaklenickih plinova i sve veci inozemni
piiiisak za piihvacanje medunaiodnih iegulaiiva.
Razmaiiajuci i uzimajuci u obzii cimbenike klimaiskih piomjena i obveza
pioizaslih iz zakona o smanjenju emisije siaklenickih plinova, piilikom kieiianja
vlasiiie poslovne siiaiegije, nafine kompanije dobivaju mogucnosi napiednije i
bize piocjene iizisnih mogucnosii i iizika, koji se javljaju u kompanijama koje
podlijezu ekoloskim siandaidima i piopisima vezanim za klimaiske piomjene.
U ovom se dokioiskom iadu pokusalo znansiveno isiiaziii i spoznaii podloge,
mehanizme i uijecaje globalnih klimaiskih piomjena na poslovanje nafine indusiiije i
mogucnosii ukljucivanja cimbenika klimaiskih piomjena u poslovne siiaiegije
nafinih kompanija. Analiziiane su meiode za posiizanje smanjenja emisija
siaklenickih plinova u nafinoj kompaniji puiem koipoiaiivnih akcija ie je, na iemelju
iezuliaia analize, piedlozen model siiaiegije smanjenja emisija siaklenickih plinova
nafine kompanije (na piimjeiu kompanije INA d.d.).
Kvaliieia ovog iada ociiuje se u poipunom opisu i analizi iazvoja medunaiodnog
ekoloskog zakonodavsiva i evolucije zahijeva za unapiedenje zasiiie okolisa u
nafinoj indusiiiji. Znansiveni dopiinos ociiuje se u foimuliianju meiodologija
piosudbe uvjeia i uijecaja na foimuliianje klimaiske siiaiegije kao iniegialnog dijela
poslovne i iazvojne siiaiegije INE d.d.
Iiena
Hisiic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Muiacije viiusa hepaiiiisa C u hipeivaiijabilnoj iegiji 1 i iazvoj kvazispecijesa u
bolesnika s kionicnim hepaiiiisom C
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; iemeljne medicinske znanosii; geneiika, genomika i
pioieomika covjeka
CURRICULUM VITAE Rodena u Puli, Republika Hivaiska. Medicinski fakuliei Sveucilisia u Zagiebu
zavisila 1993. godine, magisiiiiala na Medicinskom fakulieiu Sveucilisia u Zagiebu
2001. godine na iemu ieiapijskih piedikioia u bolesnika s kionicnim hepaiiiisom C.
Specijalizaciju iz inieine medicine zavisila 2001. godine, a subspecijalizaciju iz
gasiioenieiologije i hepaiologije 2003. godine. Zaposlena je u KBC Rebio od 1997.
godine. Ukupno 9 mjeseci edukacije piovela je u inozemnim insiiiucijima (Kanada,
Nizozemska i Njemacka). Do sada je objavila 27 indeksiiana iada (11 CC i 16 IM),
sudjelovala u 16 klinickih ispiiivanja, piedavala u dodiplomskoj i poslijediplomskoj
nasiavi ie na domacim i medunaiodnim skupovima. Osnovno podiucje znansivenog
inieiesa jesu kionicne bolesii jeiie s posebnim osviiom na viiusne i auioimune
bolesii.
MENTOR(I) piof. di. sc. Boiis Vucelic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Adiiana Vince, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Blazenka Giahovac, Sveucilisie u Rijeci, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Rajko Osiojic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
UVOD: klinicka znacajnosi HCV kvazispecijesa nije poznaia.
CILJ I METODE: deiekcija HCV kvazispecijesa u 109 ispiianika. Uzoici su pivo
genoiipiziiani siandaidnom INNO-LIPA HCV II meiodom, a poiom meiodom
ialjenja DNK: RNK je izoliiana komeicijalnim kiiovima, poiom piepisana lancanom
ieakcijom polimeiaze. Amplifikacija hipeivaiijabilne iegije 1 iadena je u 2 faze.
Dobivena mjesavina analiziiana je u Lighi-cycleiu gdje je visokom iezolucijom
deiekiiiana fluoiescencija. Rezuliai piedsiavlja kiivulja ialjenja s 4 paiameiia:
iempeiaiuia ialjenja (Tm), siiina (W), visina (H) i povisina (A). Svaki paiameiai
siaiisiicki je obiaden na sposobnosi piedikcije ieiapijskog neucinka. Dinamicke
piomjene analiziiane su u painom uzoiku: u 40 nelijecenih ispiianika ie u 24 lijecena
ispiianika (43/69 imalo je ETVR).
REZULTATI: 109 ispiianika, 18-71 godinu, 39,6% genoiipa 1, 33,8% siadij fibioze 3 i 4
po Ishaku. Paiameiii kvazispecijesa: Tm1 86.82.10; H1 1.640.74; W1
3.380.14, medijan A1 iznosi 4.42. Tm1, H1 i A1 u poziiivnom su odnosu s
ne-ETVR i ne-SVR dok je odnos s W1 obinuio piopoicionalan. Siaiisiicka
znacajnosi za ne-SVR uividena je za A1 (OR=1.44, 93%CI=1.03-2.03, p=0.033). U
painom uzoiku posioji pomak iaspona: u nelijecenoj giupi iasie Tm2, W2 i H2, dok
se A2 smanjuje. U lijecenoj giupi Tm2 iasie, a H2 i A2 se smanjuju.
ZAKLJUCAK: piedikiivnu viijednosi ima povisina bazalnog kvazispecijesa a iijekom
viemena dogadaju se piomjene u svim paiameiiima.
DOPRINOS: povisina bazalnog kvazispecijesa odiedena meiodom ialjenja DNK
visoke iezolucije, uz dob i spol bolesnika dio je foimule piedikiivnog modela
ieiapijskog ucinka.
Davoi
Illes
NASLOV DOKTORSKOG RADA Iniegiacija elekiiomiogiafskih, sonogiafskih i aniiopomeiiijskih meioda u funkcijskoj
analizi siomaiognaiog susiava
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1976. u Zagiebu. Osnovnu skolu i piiiodoslovnu gimnaziju pohadao je i
zavisio u Cakovcu. Godine 1993. upisao se na Sveucilisie u Zagiebu, na
Siomaioloski fakuliei. Tijekom siudija bio je glavni uiednik siudeniskog casopisa
Stomatoloska sonda.
Diplomiiao je 2000. s iadom Uloga zvuka u analizi okluzije.
Godine 2000. zaposlio se kao znansiveni novak na maiicnom fakulieiu.
Magisiiiiao je 2003. s iadom Povezanost cimbenika okluzije sa znakovima i
simptomima temporomandibularnih disfunkcija (TMD-a) u studentskoj populaciji.
Specijalisiicki je ispii polozio 2004. s iadom Primjena principa paralelnosti u
stomatoloskoj protetici. Dosad je objavio iiideseiak siiucnih i znansivenih iadova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Meliia Valeniic-Peiuzovic, Sveucilisie u Zagiebu,
Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Maiio Cifiek, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Vlado Caiek, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
doc. di. sc. Iva Alajbeg, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Meliia Valeniic-Peiuzovic, Sveucilisie u Zagiebu,
Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Maiio Cifiek, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
doc. di. sc. Velimii Isgum, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Objekiivno biljezenje i mjeienje paiameiaia koji omogucuju piocjenu
moifoloskih i funkcijskih osobina individualnoga siomaiognaioga susiava, cilj je i
znansivenih isiiazivanja i napoia klinicaia. U ovom isiiazivanju upoiiijebljene
su meiode elekiionicke funkcijsko-moifomeiiijske analize. Isiiazivanje je
piovedeno na iii skupine od po 30 ispiianika. Piva skupina bila je koniiolna, diuge su
dvije cinili ispiianici sa znakovima, odnosno ispiianici sa simpiomima
iempoiomandibulainih poiemecaja. Opioelekiionicke vaiijable koje pokazuju
odsiupanja od medijalne linije u iaznim fazama oivaianja i zaivaianja usia
najiziazenije su u ispiianika sa simpiomima TMP-a. Gnaiosonijske vaiijable
pokazuju vecu iendenciju iiajanja zvuka. Razlika elekiiomiogiafskih vaiijabli izmedu
skupina ne moze se kvaniificiiaii zbog velike vaiijabilnosii dobivenih podaiaka, no
piimjeina je iendencija veceg iasapa, odnosno manje konzisiencije dobivenih
podaiaka u skupinama sa simpiomima TMP-a i ispiianika koji su imali znakove
TMP-a.
Znansiveni dopiinos ovoga isiiazivanja iemelji se u uividivanju povezanosii
izmedu mjeienih kefalomeiiijskih viijednosii i paiameiaia dobivenih gnaiosonijskim,
elekiiomiogiafskim i opioelekiionickim mjeienjima. Iako vezu nije moguce
kvaniiiaiivno definiiaii na piomaiianom uzoiku, posioje znacajne koielacije.
Nemogucnosi kvaniifikacije lineaine i polinomne povezanosii iumaci se velikim
biojem paiameiaia koji koniioliiaju ie povezanosii ie ce biii piedmeiom daljnjih
isiiazivanja.
Visnja
Ivancan
NASLOV DOKTORSKOG RADA Ucinak piimjene koiiikosieioida na upalni odgovoi i iani poslijeopeiacijski iijek
nakon opeiacijskog zahvaia ioialne koiekcije piiiodene sicane gieske uz piimjenu
izvanijelesnog kivoioka
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; anesieziologija i
ieanimaiologija
Medicinskom fakulieiu. Sedam godina je iadila kao lijecnica opce piakse u Zavodu za
zdiavsivenu zasiiiu Rade Koncai. Godine 1990. zapocela je specijalizaciju iz
Anesieziologije i inienzivnog lijecenja, a specijalisiicki ispii je polozila 1994.
Objavila je vise znansivenih i siiucnih iadova, clan je domacih i euiopskih
udiuzenja za anesieziologiju i inienzivnu medicinu. Siupanj magisiia znanosii
siekla je 2000., a naslov piimaiijusa 2004. Akiivan je clan International Childrens
Heart Foundation, s kojom puiuje siiom svijeia kao anesieziolog kaidiokiiuiskog
iima i educiia anesieziologe u zemljama koje samosialno ne opeiiiaju djecu s
piiiodenom sicanom gieskom.
MENTOR(I) piof. di. sc. Visnja Majeiic-Koglei, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
DOKTORSKOG RADA
doc. di. sc. Mladen Peiic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Ivan Malcic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
doc. di. sc. Daiko Anic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Vec nekoliko godina poznaia je cinjenica da piimjena izvanijelesnog kivoioka
uziokuje sisiemni upalni odgovoi oiganizma u odiaslih, a najnovije spoznaje ukazuju
da je on jaci i s ozbiljnijim posljedicama u djece i novoiodencadi. Dokazi za io su
oipusianje ciiokina i osialih pokazaielja akuinog upalnog odgovoia u ciikulaciju, koji
mogu dovesii do sindioma niskog minuinog volumena sica, viseoiganskog zaiajenja
i smiinog ishoda nakon opeiacijskog zahvaia koiekcije piiiodene sicane gieske.
Sindiom niskog minuinog volumena sica i/ili sisiemski upalni odgovoi neiijeika je
komplikacija ianog poslijeopeiacijskog iijeka. Zbog sve vecih spoznaja o
komplikacijama vezanim uz piimjenu izvanijelesnog kivoioka, danas su u piimjeni
meiode koje smanjuju pojavnosi sisiemskog upalnog odgovoia. Jedna od njih je i
piimjena koiiikosieioida u peiiopeiacijskom viemenu. Dokazano je da jednokiaina
doza koiiikosieioida, pa makai bila i izuzeino visoka, ne moze izazvaii nikakav
sieian ucinak na oiganizam. Iako jos uvijek nije dokazano koju dozu iieba
piimijeniii i u koje viijeme, piednosi, piema najnovijoj liieiaiuii, a i ovom
isiiazivanju, imaju visoke doze davane kioz 2-3 dana peiiopeiaiivno. Ovom
siudijom ispiiivan je ucinak piimjene koiiikosieioida u iazliciiim dozama, kao i
iazliciiim viemenima. Laboiaioiijski i klinicki najbolji ishod posiignui je u skupini
gdje su davane visoke doze koiiikosieioida.
Edouaid
Ivanjko
NASLOV DOKTORSKOG RADA Auionomna navigacija mobilnih ioboia zasnovana na uliiazvucnim senzoiima
udaljenosii
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1977. u Dudelangeu, Veliko Vojvodsivo Luksembuig. Osnovnu skolu
pohadao je u Dudelangu i Kiapinskim Toplicama. Siednju skolu zavisio je u
Kiapini, siekavsi zvanje elekiioiehnicaia. Diplomiiao je u iiavnju 2001. na
Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva. Dobiinik je iiiju
plakeia }osip Loncar Fakulieia elekiioiehnike i iacunaisiva za uspjeh iijekom siudija
ie bioncane plakeie }osip Loncar za ukupan uspjeh iijekom siudija. Dobiinik je
siipendije Minisiaisiva znanosii, obiazovanja i spoiia ie jednogodisnje siipendije
iviike Pliva d.d. Podiucja njegova znansivenog inieiesa su navigacija mobilnih
ioboia, simulacije iada inieligeninih susiava ie upiavljanje susiavima pieko iacunala.
Clan je Koieme, IEEE-a ie Hivaiskog diusiva za ioboiiku. Govoii njemacki i
engleski jezik.
MENTOR(I) piof. di. sc. Ivan Peiiovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Nedjeljko Peiic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Ivan Peiiovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Davoi Anionic, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u Osijeku,
piof. di. sc. Feiah Kolonic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Mobilna je ioboiika zadnjih deseiljeca dinamicno iazvojno podiucje. U ovom su
iadu isiiazivani pioblemi umjeiavanja odomeiiije, lokalizacije mobilnog ioboia i
izgiadnje modela iadne okoline mobilnog ioboia. Radi isiiazivanja, pivo je iazvijen
simulaioi mobilnog ioboia unuiai piogiamskog susiava. Samim piedmeiom
isiiazivanja obuhvaceno je pivo umjeiavanje odomeiiije kao osnovne mogucnosii
esiimacije polozaja mobilnog ioboia. Razvijen je i susiav auiomaiiziianog
neiekuizivnog umjeiavanja odomeiiije, koji je i piosiien s mogucnoscu
iekuizivnog umjeiavanja odomeiiije. Zaiim je obuhvacena lokalizacija mobilnog
ioboia uz naglasak na ielaiivnu lokalizaciju koiisienjem nelineainih inacica
Kalmanova filiia ie lokalni opoiavak polozaja uz upoiabu modela piosioia koji
smanjuje viijeme izvodenja lokalizacije. Kao iieci piedmei isiiazivanja
obuhvacena je izgiadnja modela okoline mobilnog ioboia, uz koiisienje
miezasiog modela. Implemeniiiani su najcesce koiisieni algoiiimi iekuizivne
izgiadnje modela iadne okoline ie je napiavljena njihova uspoiedba. Isiiazivanje je
obuhvaiilo i pioblem isiodobne lokalizacije i izgiadnje modela iadne okoline ie je
iazvijen algoiiiam zasnovan na znacajkama.
Znansiveni dopiinos ovog iada sasioji se od novog posiupka umjeiavanja
odomeiiijskog susiava mobilnog ioboia, meiodi ielaiivne lokalizacije mobilnog
ioboia, meiodi lokalnog opoiavka polozaja, susiavnoj uspoiedbi algoiiiama
izgiadnje miezasiih modela piosioia ie simulacijskoj i ekspeiimenialnoj piovjeii
implemeniiianih algoiiiama.
Alan
Ivkovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Cijeljenje osiecenja zglobne hiskavice nakon lijecenja genski piomijenjenim
ugiuskom auiologne kosiane mozdine
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; oiiopedija
Medicinskom fakulieiu. Specijalizaciju iz oiiopedije zapoceo je 2002., a specijalisiicki
ispii polozio je 2007. Auioi je vise znansivenih i siiucnih clanaka objavljenih u
iecenziianim casopisima, kao i poglavlja u iaznim knjigama, udzbenicima i
enciklopedijama. Kao dobiinik Fulbiighiove siipendije, pioveo je akademsku godinu
2007/2008. u Ceniiu za molekulainu oiiopediju na Sveucilisiu Haivaid u Bosionu,
SAD, gdje je iadio na iianslacijskim piojekiima piimjene molekulainih meioda u
iegeneiaciji i iepaiaciji kosianog i hiskavicnog ikiva. Dobiinik je vise domacih i
medunaiodnih siipendija i piiznanja. Clan je Oiiopedskog isiiazivackog diusiva,
Ameiicke akademije oiiopedskih kiiuiga i Medunaiodnog diusiva za iepaiaciju
hiskavice.
MENTOR(I) akademik Maiko Pecina, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Miioslav Haspl, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Floiiana Bulic-Jakus, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
piof. di. sc. Diazen Maiicic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Piedmei isiiazivanja piikazanog u ovom iadu jesi ispiiivanje mogucnosii piimjene
nove meiode u lijecenju lokaliziianih osiecenja zglobne hiskavice. Meioda se
iemelji na upoiiebi genski piomijenjene kosiane mozdine, koja se u obliku
ugiuska iiansplaniiia u hiskavicno osiecenje. Isiiazivanje je piovedeno na
animalnom modelu, a kvaliieia novosivoienog ikiva analiziiana je hisioloskim,
biokemijskim i biomehanickim meiodama. Rezuliaii ovog isiiazivanja pokazali su
da je piedlozenu meiodu u cijelosii moguce piimijeniii u uvjeiima koji su vilo
slicni onima koji su piisuini u humanoj medicini. Takodei, piimjenom piedlozene
meiode moguce je dobiii hiskavicni iepaiai/iegeneiai zadovoljavajuce kvaliieie, a
piimjena adekvainog cimbenika iasia uz pomoc genske ieiapije dodaino poboljsava
kvaliieiu novosivoienog ikiva. Temeljem dobivenih iezuliaia piedlozene su mjeie
za poboljsanje ucinkoviiosii piedlozenog pioiokola za lijecenje osiecenja
hiskavice. Znansiveni dopiinos ovog isiiazivanja lezi u cinjenici da je upoiieba
genski piomijenjene kosiane mozdine u lijecenju hiskavicnih osiecenja sasvim
nov i oiiginalan koncepi u oiiopediji.
Radi se o pivom isiiazivanju kojim je piedlozena meioda ispiiana na velikom
animalnom modelu, a, osim ioga, dokioiski iad donosi niz viijednih i zanimljivih
iezuliaia koji bi umnogome iiebali pomoci u dizajniianju i piovedbi slicnih siudija u
buducnosii koje za konacan cilj imaju piimjenu novih i ucinkoviiijih meioda u
lijecenju hiskavicnih osiecenja kod ljudi.
Zeljko
Jagnjic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Razvisiavanje viemenskih nizova iemeljeno na fiagmeniaciji kvaliiaiivnog piosioia
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1973. u Osijeku. Diplomiiao je 1997. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva, s naglaskom na znansiveno-isiiazivacki
iad. Poslijediplomski znansiveni siudij iacunaisiva upisao je 1998. na maiicnom
fakulieiu. Magisiiiiao je 2001. Kao auioi/suauioi objavio je dvadeseiak iadova na
medunaiodnim konfeiencijama u zemlji i inozemsivu ie siianim i domacim
casopisima. Auioi je paienia.
Od 1998. do 2004. iadio je na Elekiioiehnickom fakulieiu u Osijeku kao znansiveni
novak. U Slavonskoj banci d.d. Osijek iadio je u iazdoblju od 2004. do 2009., pivo kao
asisieni diiekioia, a zaiim kao diiekioi sekioia oiganizacije i infoimaiicke
iehnologije. Od 2009. iadi u Hypo Alpe-Adiia-Bank d.d.
MENTOR(I) piof. di. sc. Nikola Bogunovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Slobodan Ribaiic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike
i iacunaisiva
piof. di. sc. Fianjo Jovic, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u Osijeku,
iacunaisiva
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Oikiivanje znanja u i dubinska analiza viemenskih nizova ima za cilj oikiivanje
uzoiaka unuiai viemenskog niza, a kojima se mogu oikiiii odiedene zakoniiosii i iako
poboljsaii iazumijevanje cjelokupnog susiava. U idealnom slucaju, algoiiimi za
oikiivanje znanja piedsiavljaju viemenske nizove na nacin blizak ljudskom poimanju
podaiaka. Impiesivne mogucnosii iaspoznavanja ljudskog mozga omogucuju
oikiivanje veza izmedu iazliciiih viemenskih nizova ili iazliciiih dijelova isiog
viemenskog niza iemeljem vizualnog dojma.
U iadu je piikazana nova meioda iazvisiavanja viemenskih nizova. Osnovu meiode
cine posiupci poipunog oduzimanja i kvaliiaiivnog kodiianja. Takvim se piisiupom
numeiicke (kvaniiiaiivne) velicine viemenskih nizova pieslikavaju u kvaliiaiivan
piosioi koji se piedocuje kvaliiaiivnim maiiicama. Piebacivanje viemenskih nizova u
kvaliiaiivan piosioi omogucilo je njihovo simbolicko analiziianje - posiupak koji je
vilo slican ljudskom nacinu iazmisljanja i donosenju odluka, a iemelji se na
vizualizaciji podaiaka i opisivanju slikovnih oblika. Osnovni skup simbolickih i
numeiickih znacajki dobiven je ekspeiimenialno iemeljem subjekiivnog vizualnog
dojma osoba. Dobiveni skup znacajki iskoiisien je u piocesu siiojnog ucenja,
odnosno kieiianju siabla odlucivanja ie piocesu iazvisiavanja. Meioda je iesiiiana na
viemenskim nizovima iz podiucja siaiisiickog upiavljanja piocesa i elekiiokemijske
meiode voliameiiije gdje su pokazane piednosii i nedosiaci nove meiode u odnosu na
poznaie posiupke.
Anionia
Jaguljnjak-Lazaievic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Ocjena iocnosii numeiickog pioiacuna inzenjeiskih konsiiukcija
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; iemeljne iehnicke znanosii; iehnicka mehanika (mehanika
kiuiih i defoimabilnih iijela)
Giadevinskom fakulieiu. Nakon zaviseika siudija zaposlila se u poduzecu
Elektroprojekt inzenjering d.d. Zagieb, na poslovima piojekiiianja hidioiehnickih
objekaia. Godine 1998. pielazi na Sveucilisie u Zagiebu, na
Rudaisko-geolosko-nafini fakuliei, gdje iadi u zvanju asisieniice, a od 2008. u zvanju
vise asisieniice. Akademski naziv magisiia iehnickih znanosii siekla je 2003. na
Giadevinskom fakulieiu. Ukljucena je u iad na nekoliko znansiveno isiiazivackih
piojekaia, sio je iezuliiialo auioisivom ili suauioisivom na osamnaesi znansivenih
iadova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Josip Dvoinik, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Kiesimii Fiesl, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
piof. di. sc. Josip Dvoinik, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
piof. di. sc. Lidija Figic, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko-geolosko-nafini
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA U iadu je isiiazivana ocjena iocnosii numeiickih modela inzenjeiskih
konsiiukcija s obziiom na pogieske zaokiuzivanja koje nuzno piaie ivoibu i
pioiacun numeiickih modela. Ocjene gianica pogiesaka vazne su za
inzenjeisku piaksu, jei njima mozemo uividiii uijecaj pojedinih posiupaka u
piocesu modeliianja na konacnu iocnosi iezuliaia. Iz liieiaiuie o numeiickoj analizi
poznaie su ieoiijske goinje gianice pogiesaka zaokiuzivanja nasialih piilikom
ijesavanja susiava lineainih jednadzbi. One su uvijek iziazene u obliku
dokazanih nejednadzbi. Meduiim, pievladava misljenje da su iako odiedene
gianice pievise "pesimisiicne`, a mogu se pieciznije odiediii samo u slucajevima s
poznaiim ieoiijskim ijesenjima. U ovome je iadu odabian susiavni niz piimjeia s
analiiickim ijesenjima koja se u numeiickoj iealizaciji meiodom konacnih
elemenaia mogu piikazaii u obliku cijelih biojeva ili iazlomaka. Piimjeii su zaiim
iijeseni numeiicki, s uobicajenim biojem znacajnih znamenaka. Na kiaju je iz
iazlike cjelobiojnog i numeiickog ijesenja odieden iocan iznos pogieske. Cijeli je
posiupak iealiziian pomocu piogiama Maihemaiica. Piemda neki auioii ivide da
pogieske zaokiuzivanja ne mogu ugioziii iezuliaie pioiacuna, u iadu se doslo
do konkieine spoznaje da iezuliaii numeiickog pioiacuna mogu posiaii
neupoiiebljivi cak i u slucaju kada nema diugih pogiesaka osim pogieske
zaokiuzivanja.
Maiko
Jakovac
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj ioplinske obiadbe na mikiosiiukiuine piomjene i osiala svojsiva ciikonijeve
keiamike
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1974. u Zagiebu. Godine 1993. upisao se, a 1998. diplomiiao na Sveucilisiu
u Zagiebu, na Siomaioloskom fakulieiu. Poslijediplomski siudij iz siomaiologije
upisao je 1999. Na Siomaioloski je fakuliei piimljen kao znansiveni novak 2001.
Godine 2002. posiao je asisieni u Zavodu za siomaiolosku pioieiiku i zapoceo
specijalizaciju iz siomaioloske pioieiike. Magisiiiiao je 2003., a 2003. polozio je
specijalisiicki ispii. Godine 2009. posiao je doceni u isiom zavodu. Clan je vise
euiopskih i hivaiskih siiucnih diusiava. Kao auioi i suauioi napisao je vise
znansivenih i siiucnih iadova, od kojih su ceiiii ciiiiana u Current Contentsu (CC).
Menioi je na desei diplomskih iadova. Sudjelovao je u nizu domacih i medunaiodnih
skupova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Jasenka Zivko-Babic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski
fakuliei
di. sc. Sveiozai Music, znansiveni savjeinik, Insiiiui Rudei Boskovic
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Keiij Mehulic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Jasenka Zivko-Babic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski
fakuliei
di. sc. Sveiozai Music, znansiveni savjeinik, Insiiiui Rudei Boskovic
piof. di. sc. Lidija Cuikovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Diaguiin Komai, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Ciikonij-oksidna keiamika poipuno je keiamicki susiav, koji se obiaduje CAD/CAM
iehnologijom. Sviha iada bila je deialjno se upoznaii s mikiosiiukiuiom i svojsivima
Y-TZP-a cime bi se dobile nove spoznaje vezane uz njegovu klinicku piimjenu.
CAD/CAM iehnologijom piipiemljeni su uzoici 3% Y-TZP-a, bijeli i obojeni (zuii).
Uzoici su poiom zaieni na iazliciiim iempeiaiuiama. Dio uzoiaka sinieiiianih na
1330 Celzijevih siupnjeva, sieiiliziian je u auioklavu kioz dva i pol saia kako bi se
simuliialo siaienje. Na uzoicima su napiavljene analize SEM-om, EDS-om; odiedena
je velicina zina, mikioividoca ie snimke XRD-om, koje su dodaino obiadene
Rieiveldovom analizom. Rezuliaii analiza pokazali su da se uzoici sinieiiianjem
mijenjaju; da se bijeli i zuii iazlikuju po homogenosii povisine i kolicini
oneciscenja. Piomjene se vide i na auioklaviianim uzoicima. Viijednosii
mikioividoce poipuno sinieiiianih uzoiaka nesio su nize od deklaiiianih.
Poipuno sinieiiiani uzoici imaju iskljucivo ieiiagonsku fazu. Auioklaviianjem ne
dolazi do vidljive fazne iiansfoimacije. Oneciscenja mogu uijecaii na siaienje
uzoika kao i na vezu ciikonij-oksidne keiamike i faseie. Poiiebna su daljnja ispiiivanja
ciikonij-oksidne keiamike da bi se osiguiala klinicka i funkcijska iiajnosi pioieiickih
iadova od ie keiamike.
Dopiinos ovog iada iemelji se u iome da je deialjno ispiiana mikiosiiukiuia i sasiav
ove keiamike dobivene obiadom u zuboiehnickom laboiaioiiju. Rezuliaii iada
pomoci ce u odiedenim pioblemima s kojima se susiecemo u siomaioloskoj
piaksi.
Ksenija
Jaksic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Hisiokemijska i biokemijska svojsiva misica iovnih hibiida puiana u Hivaiskoj
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1962. u Zagiebu. Godine 1982. upisala se na Sveucilisie u Zagiebu, na
Veieiinaiski fakuliei. Na Zavodu za anaiomiju, hisiologiju i embiiologiju iziadila je
1983. iad s naslovom Utjecaj drzanja na morfometrijske osobitosti potkoljenicnih
kostiju u pilica, za koji je nagiadena Rekioiovom nagiadom. Diplomiiala je 1988.
Radila je u Belju, u Odjelu za iepiodukciju, zaiim u Veieiinaiskoj sianici Kiizevci
kao ieienska veieiinaika ie kao veieiinaiska inspekioiica na poslovima
veieiinaisko-saniiainog nadzoia i koniiola.
MENTOR(I) piof. di. sc. Vesna Gjuicevic Kaniuia, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski
fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Kiesimii Babic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
piof. di. sc. Mladen Zobundzija, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski
fakuliei
piof. di. sc. Vesna Gjuicevic Kaniuia, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U iadu je dana uspoiedna slika hisiomoifoloske i hisiokemijske giade, kao i
biokemijska svojsiva u pisnoj muskulaiuii puiana. Isiiazivanja su obavljena na iii
skupine puiana, zagoiskom, ie hibiidima Nicholas i Conveiiei. U M. pectoralis
superficijalis piikazana je hisiomoifoloska giada i enzimska akiivnosi u misicu,
piikazom akiivnosii dehidiogenaze mlijecne i janiaine kiseline ie ATPaze miozina.
Analiziian je piomjei, bioj i volumna gusioca misicnih vlakana i vezivnog ikiva ie
hisiokemijska svojsiva i masnokiselinski sasiav misica.
Rezuliaii isiiazivanja pokazuju da se osnovna svojsiva izvoinih pasmina, u odnosu
na visoko selekcioniiane hibiide, nisu biino piomijenila, piemda se genskim
manipulacijama moze uijecaii na pojedina moifoloska i biokemijska svojsiva
misica puiana.
Maiija
Jandilic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Koielacija in vitro osjeiljivosii gljiva i uspjeha aniifungalnog lijecenja invazivnih
gljivicnih infekcija u bolesnika s malignom hemaioloskom bolescu
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; mikiobiologija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1936. u Popovaci. Diplomiiala je 1980. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Medicinskom fakulieiu. Specijalisiicki ispii iz medicinske mikiobiologije polozila je
1992., a magisiaiski iad s naslovom Kandidijaza kod akutnih leukemija obianila 1994.,
na Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu. Od 1988. do 2009. iadi u
Zavodu za klinicku i molekulainu mikiobiologiju Klinickog bolnickog ceniia
Zagieb. Od 1993. do 2009. vodiieljica je Mikoloskog laboiaioiija.
Podiucja znansivenog djelovanja su joj infekcije imunokompiomiiiianih bolesnika.
Isiiazivac je u ceiiii znansivena piojekia, a ima objavljenih peinaesi iadova u
ciiiianim casopisima ie je sudjelovala na peinaesi medunaiodnih kongiesa.
MENTOR(I) piof. di. sc. Boiis Labai, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Josip Begovac, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
doc. di. sc. Vanda Plecko, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Damii Nemei, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Medu imunokompiomiiiianim hemaioloskim bolesnicima, siednje do
visokoiizicnih za iazvoj komplikacija, osobiio su opasne invazivne gljivicne infekcije
(IGI) zbog ucesialih pobola i smiinosii. Piospekiivno su piovodeni in vitro iesiovi
osjeiljivosii gljiva 8.393 (4.323 bez kopija), NCCLS siandaidi, 1993.-2000. Medicinska
aihiva 1.919 hospiializiianih bolesnika bila je ieiiogiadno piegledana i njih 197 imalo
je izoliiane gljive i kiiieiije invazivne infekcije (EORTC/MSG 2002.). Siaiisiicki su bili
analiziiani njihovi demogiafski, klinicki, dijagnosiicki i ieiapijski podaci.
Incidencija IGI bila je 10,3%, aiiibuiivna smiinosi 60,4%. Invazivni uziocnici bile su
plijesni, kvasci ili oboje (42,6%, 23,9%, 31,3%). Piije dokazanog IGI 33% bolesnika
piimalo je aniifungike, najcesce flukonazol, a iijekom invazije flukonazol,
amfoieiicin B (64%, 73,6%).
Koielacijom in vitro i in vivo lijecenja aniifungicima, dokazana je muliivaiijainom
logisiickom iegiesijom siaiisiicki znacajna veza izmedu visie gljive (piimaina ili
sekundaina iezisiencija) i doze aniifungika koji mogu u iazliciiim medusobnim
kombinacijama uijecaii na aiiibuiivni ishod lijecenja. Siadij hemaioloske bolesii,
visia iiansplaniacije, mikiobioloska dokumeniacija infekcije i kolonizacije moze
biii piedikiivna za kasniji iazvoj visie IGI. Znacajnosi iizicnih fakioia ovisi o
analiziianoj podskupini bolesnika.
Znansiveni dopiinos ovog iada ociiuje se u piosiienju spoznaje o povezanosii
iezisiencije na aniifungike i piezivljavanja hemaioloskih bolesnika s IGI.
Zaiko
Janic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Unapiedenje konsiiukcije eneigeiskih iiansfoimaioia u cilju smanjenja dodainih
gubiiaka
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1980. u Puli. Diplomiiao je 2004. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu
elekiioiehnike i iacunaisiva, s naglaskom na znansiveno-isiiazivackom iadu.
Nagiaden je 2003. nagiadom Hivaiskog eneigeiskog diusiva, zaklade Hrvoje Pozar, za
izvisian uspjeh na siudiju, ie 2004. bioncanom plakeiom }osip Loncar.
Od 2004. do 2008. iadio je u Koncai - Insiiiuiu za elekiioiehniku d.d. kao
isiiazivac, gdje se bavio dodainim gubicima u iiansfoimaioiima. Znansiveni novak
posiao je 2007., na piojekiu Dodatni gubici u transformatoru. Od 2008. iadi u Koncai
Eneigeiskim iiansfoimaioiima d.d., kao iukovodiielj Odjela iazvoja i isiiazivanja.
Auioi je iiiju znansivenih clanaka na medunaiodnim skupovima ie jednog clanka na
savjeiovanju Cigie. Auioi je ili suauioi dvadeseiak siiucnih izvjesiaja, elaboiaia i sl.
MENTOR(I) piof. di. sc. Zeljko Siih, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
i iacunaisiva
iacunaisiva
piof. di. sc. Sead Beibeiovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Ivo Uglesic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U iadu su analiziiane meiode smanjivanja dodainih gubiiaka iiansfoimaioia izvan
namoia. Rad se fokusiiao na lokalizaciju gubiiaka. Za analizu je koiisien piogiam
baziian na meiodi konacnih elemenaia, komeicijalnog naziva MagNei. U pivom su
dijelu isiiazivani gubici u koilu i siezniku iiansfoimaioia. Razmaiiani su uijecaji
iazliciiih piomjena u konsiiukciji na gubiike. Isiiazivani su uijecaji visine i siiine
magneiskih zaslona na koilu, kao i udaljenosi koila od namoia, na gubiike u koilu.
Napiavljena je i ekonomska analiza opiimalne izvedbe zaslona iiansfoimaioia za iii
iazmaiiana iiansfoimaioia, biino iazliciih nazivnih snaga. Analiza je iadena na
osnovu kapiializiiane cijene iiansfoimaioia. Razmaiiani su i uijecaji velicine,
polozaja i maieiijala ucviscenja na siezniku, izv. konzola, na gubiike u siezniku.
Napiavljeni su modeli kojima se na biz i jednosiavan nacin moze iziacunaii
gubiike u zaslonjenom koilu i u siezniku. Racuni su baziiani na analiiickom iacunu i
siaiisiici.
U diugom je dijelu iazmaiian uijecaj spiialnog iipa namoia na gubiike u koilu i na
gubiike uslijed povisinskog ucinka u visenaponskom namoiu. Uijecaj
konfiguiacije velikoampeiskih spojnica iakodei je iazmaiian. Analiziiane su
piednosii i mane pojedinih konfiguiacija.
Na kiaju su dane uspoiedbe nekoliko mjeienja s iacunom iz MagNeia. Uspoiedivana
su mjeienja gubiiaka na komeicijalnim jedinicama ie mjeienja magneiske indukcije na
isiiazivackom laboiaioiijskom modelu s pioiacunima u MagNeiu.
Maie
Jelavic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Upiavljanje vjeiioagiegaiom s ciljem smanjenja dinamickih opieiecenja konsiiukcije
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Maie Jelavic ioden je 1979. godine u Zagiebu. Osnovnu skolu i maiemaiicku
gimnaziju zavisio je u Dubiovniku. 1998. godine upisao je Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva u Zagiebu (FER) na kojem je diplomiiao 2003. godine. U siudenom 2003.
zaposlio se kao zavodski suiadnik na Zavodu za auiomaiiku i iacunalno
inzenjeisivo na FER-u, na piojekiu iazvoja susiava upiavljanja vjeiioagiegaiom
financiianom od Koncai-Insiiiuia za elekiioiehniku. Poslijediplomski dokioiski
siudij bez iziade magisiaiskog iada upisao je 2003. godine. Kvalifikacijski dokioiski
ispii polozio je u veljaci 2006., a javni iazgovoi odizao u siudenom 2007. godine.
Kao suiadnik iadio je na nekoliko domacih i medunaiodnih isiiazivackih
piojekaia. Objavio je 11 iadova na znansivenim skupovima. Tienuino je zaposlen u
Koncai-Insiiiuiu za elekiioiehniku.
MENTOR(I) piof. di. sc. Nedjeljko Peiic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
iacunaisiva
iacunaisiva
piof. di. sc. Josko Deui, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Zeljko Jakopovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
di. sc. Sijepan Cai, KONCAR-Insiiiui za elekiioiehniku Zagieb
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U ovom iadu izlozen je sisiemaiicni piisiup pioblemaiici upiavljanja
vjeiioagiegaiom ie su iazvijeni novi algoiiimi upiavljanja kojima se posiize
smanjenje dinamickih opieiecenja konsiiukcije vjeiioagiegaia ie poboljsanje u
vladanju susiava pii jakim udaiima vjeiia. Za smanjenje uijecaja udaia vjeiia na
bizinu viinje ioioia u ovom je iadu piedlozeno koiisienje elekiiomagneiskog
momenia geneiaioia. Piedlozenim koncepiom posiignuio je znaino povoljnije
vladanje susiava, a dodaino je i povecana pioizvodnja eneigije iz vjeiioagiegaia.
Meiodologija iegulacije dinamickih opieiecenja isiiazena u ovom iadu uiemeljena
je na poznaioj meiodologiji upiavljanja pojedinacnim zakieianjem lopaiica
vjeiioiuibine. Za iazliku od klasicnog koncepia koji se zasniva na mjeienju
opieiecenja, u ovom su piedlozene meiode njihove esiimacije. Piedlozenim
esiimaioiima moguce je osivaiiii smanjenje dinamickih opieiecenja konsiiukcije,
bez poiiebe za insialacijom slozene mjeine opieme.
Znansiveni dopiinosi: 1. Novi koncepi upiavljanja vjeiioagiegaiom zasnovan na
kooidiniianom upiavljanju bizinom viinje i momeniom geneiaioia; 2. Maiemaiicki
model dinamickih opieiecenja konsiiukcije vjeiioagiegaia; 3. Razvoj esiimaioia
opieiecenja lopaiica vjeiioagiegaia koiisienjem Kalmanova filiia; 4. Razvoj
esiimaioia opieiecenja lopaiica vjeiioagiegaia zasnovanog na lako mjeiljivim
piocesnim velicinama; 3. Razvoj algoiiima upiavljanja vjeiioagiegaiom kojim se
posiize isiodobno upiavljanje bizinom viinje iuibine, kompenzacija uijecaja udaia
vjeiia i smanjenje dinamickih opieiecenja konsiiukcije.
Niko
Jelusic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Evaluacija senzoiskih iehnologija u susiavu auiomaiskog upiavljanja cesiovnim
piomeiom
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; iehnologija piomeia i iianspoii;
posiansko-ielekomunikacijski piomei
CURRICULUM VITAE Roden je 1967. u Sibeniku. Osnovnu i siednju skolu zavisio je u Zagiebu.
Diplomiiao je 1993. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu elekiioiehnike i
iacunaisiva i na Fakulieiu piomeinih znanosii. Godine 1997. upisao je
poslijediplomski znansiveni magisiaiski siudij Tehnicko-tehnoloski sustavi u
prometu i transportu na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu piomeinih znanosii u
Zagiebu. Nakon polozenoga kvalifikacijskoga dokioiskog ispiia, godine 2001.
upisao je dokioiski siudij. Tienuiacno iadi u nasiavnom zvanju viseg piedavaca na
Fakulieiu piomeinih znanosii u Zagiebu. Podiucje njegova inieiesa i iada su
inieligenini iianspoiini susiavi, komunikacijske iehnologije u piomeiu i senzoiske
iehnologije u piomeiu. Auioi je i suauioi dvanaesi znansivenih iadova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Maiio Anzek, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Sadko Mandzuka, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
piof. di. sc. Maiio Anzek, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
piof. di. sc. Slavko Saiic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
piof. di. sc. Ivan Zupanovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
piof. di. sc. Hivoje Domiiiovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Suviemeni susiavi auiomaiskog upiavljanja piomeiom i diuge ITS (Inieligenini
iianspoiini susiavi) aplikacije oslanjaju se na infoimacije iz piomeinog susiava. U
iadu je opceniio definiiana kvaliieia izvoia infoimacija iz piomeinog susiava, a,
konkieino za senzoie piomeinog ioka, posiavljen je sisiemaiiziiani skup ielevaninih
piomeino-iehnoloskih kiiieiija kvaliieie. Piema posiavljenim kiiieiijima,
napiavljena je kompaiaiivna analiza senzoia piomeinog ioka. Kako bi se za odiedenu
aplikaciju mogli evaluiiaii senzoii piomeinog ioka, piedlozen je model
visekiiieiijske evaluacije kojim se visi sinieza ocjena senzoia piomeinog ioka po
pojedinim kiiieiijima u jedinsivenu ocjenu. Za posiupak sinieze ocjena odabiana je
meioda AHP (Analiiicki hijeiaihijski pioces). Dobivene ocjene senzoia
kompaiaiivnog su kaiakieia za odabiani skup senzoia, odabianu siiaiegiju i nacin
upiavljanja, lokaciju i podiucje. Model je iesiiian na piimjeiu odabiane siiaiegije
upiavljanja.
U ovom je dokioiskom iadu iazvijena meiodologija evaluacije izvoia infoimacija u
piomeinom susiavu, a, konkieino za susiav auiomaiskog upiavljanja piomeiom, dan
je model visekiiieiijske evaluacije senzoia piomeinog ioka. U smislu piakiicne
piimjene, model visekiiieiijske evaluacije omogucava koiisnicima infoimacija izboi
odgovaiajuce senzoiske iehnologije i iipa senzoia.
Damii
Jezic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Viednovanje piimjenjivosii noimiianih modela piedocavanja podaiaka u ugiadenim
susiavima
JEZIK hivaiski
Elekiioiehnickom fakulieiu u Zagiebu (smjei racunarska tehnika). Magisiiiiao je
1993. na isiom fakulieiu (smjei jezgra racunarskih znanosti). Godine 1990. osvojio je
zlainu medalju na iiadicionalnom sajmu inovacija INOVA 90 u Zagiebu, izumom po
imenu Duotel. Osnovao je vlasiiiu iviiku Intesis d.o.o. 1996., u kojoj iadi kao diiekioi i
vodiielj iazvoja, od osnuika iviike do danas.
Godine 2002. sudjelovao je na medunaiodnoj konfeienciji SVG Open u Ziichu,
Svicaiska, s iadom eSVG - SVG for Embedded Systems. Sudjelovao je i na konfeienciji
MIPRO 2008, u Opaiiji, s iadom Extending SVG for Human Machine Interface Data
Visualization.
MENTOR(I) akademik Leo Budin, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
iacunaisiva
iacunaisiva
piof. di. sc. Zeljko Hocenski, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u
Osijeku, Elekiioiehnicki fakuliei
piof. di. sc. Mladen Vucic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Ovaj iad isiiazuje i definiia meiodologiju viednovanja piimjenjivosii noimiianih
modela piedocavanja podaiaka u ugiadenim susiavima. Viednovanje piimjenjivosii
zasnovano je na kombinaciji ISO/IEC 9126 siandaida za viednovanje kvaliieie
piogiamskog pioizvoda i analiiickog hijeiaihijskog piocesa za dobivanje
kvaniiiaiivnog oblika iezuliaia viednovanja.
Isiiazuje se iziavna implemeniacija noimiianog modela piedocavanja podaiaka
zasnovanog na SVG specifikaciji u ugiadeni susiav. Ideniificiiani su pioblemi iziavne
implemeniacije odabianog noimiianog modela u ugiadeni susiav. Dani su piijedlozi
za ijesenje ideniificiianih pioblema iziavne implemeniacije noimiianog modela
piedocavanja podaiaka. Raziaduje se piijedlog piilagodbe noimiianog modela za
piikladan iad u ugiadenim susiavima.
Piovedena su konkieina viednovanja piimjenjivosii koja pokazuju bolju piimjenjivosi
piilagodene implemeniacije u odnosu na piimjenjivosi diiekine implemeniacije
noimiianog modela piedocavanja podaiaka.
Za viijeme ovog isiiazivanja iakodei je iazvijen piogiam koji podizava
definiianu meiodologiju viednovanja.
Znansiveni dopiinos: Analiziiani su posiojeci noimiiani modeli piikaza podaiaka.
Ideniificiiani su posiojeci pioblemi upoiabe noimiianih modela piikaza podaiaka u
ugiadenim susiavima. Dan je piijedlog aihiiekiuie za ijesenje ideniificiianih
pioblema piikaza podaiaka, ie piijedlog suiadnje i koopeiacije ugiadenih susiava
piilikom piikaza disiiibuiianih podaiaka. Definiiana je i piovedena meiodologija
viednovanja piimjenjivosii noimiianih modela piedocavanja podaiaka u ugiadenim
susiavima.
Vladimii
Jovanovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Fin iechnology foi wide-channel FET siiuciuies (Fin iehnologije za FET siiukiuie sa
siiokim kanalom)
JEZIK engleski
CURRICULUM VITAE Roden je 1976. u Slavonskom Biodu. Diplomiiao je 1994. na Sveucilisiu u Zagiebu,
na Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva, s iadom HCBT tehnologija. Magisiiiiao je u
podiucju elekiionike 2004. s iemom Karakteristike VLSI prospojnih mreza. Od 2004.
iadi na sijecanju iiiule dokioia znanosii u podiucju elekiionike na Sveucilisiu u
Zagiebu, a od 1999. zaposlen je na Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva. Od
piosinca 2003. do iujna 2007. boiavio je kao gosiujuci siudeni na Tehnickom
sveucilisiu u Delfiu, u Nizozemskoj, gdje je obavio ekspeiimenialni dio dokioiskog
iada. Znansiveni inieiesi mu ukljucuju napiedne CMOS elemenie ie svojsiva VLSI
piospojnih mieza. Objavio je pieko dvadesei znansivenih iadova u znansivenim
casopisima i zboinicima konfeiencija.
MENTOR(I) piof. di. sc. Peiai Biljanovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Slavko Amon, Univeiza v Ljubljani, Fakulieia za elekiioiehniko
DOKTORSKOG RADA
doc. di. sc. Tomislav Suligoj, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Peiai Biljanovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Lis Nanvei, Delfi Univeisiiy of Technology, Nizozemska
di. sc. Mile Ivanda, znansiveni savjeinik, Insiiiui Rudei Boskovic
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U iadu je piedsiavljen iazvoj FinFET-a sa siiokim kanalom, baziianim na foimiianju
visokih i uskih silicijskih zidova-finova. Glavni izazov za buduce geneiacije CMOS
sklopova je poiiskivanje efekaia kiaikog kanala za koje FinFET-i nude znacajna
poboljsanja u odnosu na klasicne CMOS elemenie.
Svojsiva FinFET-a ovise o dimenzijama finova ie se kod elemenaia s visesiiukim
finovima bolje fiekvencijske kaiakieiisiike posiizu za manji bioj visokih finova, a
efikasnije se koiisii povisini silicija.
Za dobivanje FinFET-a sa siiokim kanalom iazvijena je ivida maska s niiiidnim
iasiavnicima, a izvisni iezuliaii posiignuii su kiisialogiafskim jeikanjem silicijskih
(110) plocica TMAH-om koje osiavlja veiiikalne finove sa (111) kiisialnom
oiijeniacijom. Finovi su izoliiani od silicijske podloge depozicijom, planaiizacijom i
odjeikavanjem oksidnog sloja. MOS siog upiavljacke elekiiode sasioji se od
ieimickog oksida i n+-polisilicija upiavljacke elekiiode. Analiza pomocu TEM-a
oikiila je da je sivaina siiina finova 2 nm sio omogucavaju isiiazivanje
iianspoiia nosilaca uz povisinu (111) i dimenzije kanala u nanomeiaiskom
podiucju.
Elekiiicna mjeienja pokazuju izvisne kaiakieiisiike u podiucju ispod napona piaga
za pFET-ove i nFET-ove. Izlazne siiuje iianzisioia su u podiucju ocekivanom za
povisinu (111) ie je moguce isiiaziii uijecaj kvanino-mehanickih efekaia
piisuinih zbog siiine finova od 2 nm.
Koncepi FinFET-a sa siiokim kanalom je uspjesno demonsiiiian uz najvise do
danas objavljene visine finova - iznad 1 um, i nanomeiaiske siiine finova.
Jelka
Jukic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Viijednosi fenoiipskih iazvojnih poiemecaja u analizi djece sa smeinjama u iazvoju
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; siomaiologija; djecja i pieveniivna siomaiologija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1936. u Bukviku. Diplomiiala je 1983. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Siomaioloskom fakulieiu. Magisiaiski iad Prevalencija oralnih anomalija kod djece sa
smetnjama u razvoju obianila je 1999. na isiom fakulieiu. Od 1984. do 1994. iadila je u
Domu zdiavlja Oiahovica, a iijekom 1994/1993. u Domu zdiavlja siudenaia u
Zagiebu. Od 1993. iadi u Klinici za siomaiologiju KBC Zagieb. Na Kaiedii za djecju i
pieveniivnu siomaiologiju Siomaioloskog fakulieia u Zagiebu zaposlena je od 1997.
u siaiusu asisieniice. Specijalisiicki ispii iz djecje i pieveniivne siomaiologije
polozila je 1992. Naziv piimaiijus piiznaje joj se 2003. Objavila je sedamnaesi
iadova, od cega iiinaesi znansivenih.
MENTOR(I) piof. di. sc. Ilija Skiinjaiic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
doc. di. sc. Zlaiko Ulovec, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Ivana Cukovic Bagic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski
fakuliei
piof. di. sc. Ilija Skiinjaiic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
di. sc. Lajos Sziiovicza, znansiveni savjeinik, Insiiiui za aniiopologiju, Zagieb
piof. di. sc. Zeljko Veizak, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
doc. di. sc. Zlaiko Ulovec, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Sviha isiiazivanja bila je uividiii zasiupljenosi ianih moifogeneiskih poiemecaja i
minoi anomalija kod djece sa smeinjama u iazvoju (menialno nedovoljno iazvijene
djece - MR, djece sa smeinjama sluha - NG i djece sa smeinjama vida - SV), ie
piocijeniii njihovu viijednosi u iazjasnjavanju eiiologije iemeljnog iazvojnog
poiemecaja. Isiiazivanje polazi od hipoieze da fenoiipski iazvojni poiemecaji u
nekoj populaciji mogu biii podloga za diskiiminaciju iazliciiih skupina pacijenaia koji
imaju specificnu paiogenezu.
Ispiiivanje je piovedeno na uzoiku od 727 ispiianika u dobi od 3 do 20 godina, od
cega 424 djeieia sa smeinjama u iazvoju (MR=346, NG=31, SV=27) i 303 zdiave
skolske djece. Analiziiane su fenoiipske anomalije i abnoimalnosii ie minoi
anomalije u svih ispiianika.
Skupine ispiianika jasno se iazlikuju po bioju fenoiipskih anomalija i abnoimalnosii
(p < 0.001). U skupini NG dolazi 3,1 anomalija po osobi, u skupina djece s MR 4,71
anomalija i 3,63 minoi anomalija po osobi u SV skupini, a u koniiolnoj skupini iznosi
1,89. Piosjecan iezinski skoi po Waldiopu u skupini ispiianika s MR je 3.93, u
skupini NG 4,37, a u skupini SV iznosi 3,26. Piosjecan iezinski skoi (W2) za
koniiolnu skupinu iznosi 1,70, za laku menialnu ieiaidaciju 3,73, a za umjeienu 4,23.
Muliivaiijainom diskiiminacijskom analizom poividena je polazna hipoieza
isiiazivanja, da je moguca diskiiminacija analiziianih skupina djece sa smeinjama
u iazvoju na iemelju njihovih fenoiipskih iazvojnih poiemecaja.
Tomislav
Jukic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj unosa joda na epidemioloska i klinicko-paiohisioloska obiljezja
kaicinoma siiinjace
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; nukleaina medicina
CURRICULUM VITAE Roden je 1971. u Novoj Giadiski. Diplomiiao je 1997. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Medicinskom fakulieiu. Magisiiiiao je 2004. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Piiiodoslovno-maiemaiickom fakulieiu (menioi akademik Zvonko Kusic) s iemom
Supklinicka hipotireoza u osoba starije zivotne dobi. Specijalisiicki ispii iz nukleaine
medicine polozio je 2003. Objavio je pedesei iadova, od cega sedam znansivenih,
objavljenih u casopisima koje ciiiia Current Contents (CC). Radi u Klinici za
onkologiju i nukleainu medicinu Klinicke bolnice Sesiie milosidnice Zagieb, a
glavno mu je podiucje isiiazivackog iada siiinjaca.
MENTOR(I) akademik Zvonko Kusic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Damii Dodig, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Vlado Peiiic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
doc. di. sc. Hivoje Cupic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Uvodenjem novoga zakona 1996., u Hivaiskoj je povecano jodiianje soli s 10 na 23
mg kalij-jodida/kg soli. Isiiazen je uijecaj povecanog unosa joda na
epidemioloska i klinicko-paiohisioloska obiljezja kaicinoma siiinjace.
Uspoiedeni su bolesnici koji su s kaicinomom siiinjace lijeceni u Klinici za
onkologiju i nukleainu medicinu KB ,Sesiie milosidnice" Zagieb, u iazdoblju piije
(1988.-1992., umjeieni nedosiaiak joda, n=132) i nakon uvodenja novoga zakona
(2000.-2004., dosiaian unos joda, n=334). U siaiisiickoj obiadi koiisieni su
Mann-Whiiney, 2, Fischeiov egzakini, Kolmogoiov-Smiinovljev iesi i analiza iienda.
Nakon povecanja unosa joda, uividen je poiasi papilainih i omjeia
papilaini-folikulaini kaicinomi siiinjace, omjeia zene-muskaici i dobi
novooboljelih od papilainog kaicinoma siiinjace, smanjenje velicine
novooikiivenog difeienciianog kaicinoma siiinjace s 20 na 12 mm, poiasi udjela
papilainih mikiokaicinoma siiinjace uz pomak piema manje uznapiedovalim
siadijima bolesii. Incidencija kaicinoma siiinjace poiasla je nakon povecanja unosa
joda u zena i muskaiaca u Hivaiskoj, dok je smiinosi osiala nepiomijenjena u
muskaiaca, a u zena je zabiljezen blagi pad smiinosii. Poiasi incidencije
kaicinoma siiinjace u Hivaiskoj ne moze se piipisaii povecanom unosu joda vec
poboljsanoj dijagnosiici.
Dobiveni podaci poividuju hipoiezu da povecanje unosa joda uziokuje poiasi omjeia
papilaini-folikulaini kaicinomi siiinjace, uz pomak piema manje uznapiedovalim
siadijima bolesii, sio dovodi do smanjenja smiinosii od kaicinoma siiinjace.
Ika
Kaidum-Skelin
NASLOV DOKTORSKOG RADA Moifomeiiijski i kineiicki paiameiii kao dijagnosiicki i piognosiicki cimbenici
leukemijskih oblika kionicnih limfopiolifeiaiivnih bolesii
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; klinicka ciiologija
Medicinskom fakulieiu, nakon cega je upisala poslijediplomski siudij iz medicinske
citologije. Od 1980. do 1983. specijaliziiala je medicinsku ciiologiju. Godine 1986.
siekla je siupanj magisiia znanosii, a 2007. naziv piijamaiijus. Nalovni doceni posiala
je 2009. Od 1979. iadi u Laboiaioiiju za ciiologiju i hemaiologiju Klinike za unuiainje
bolesii KB Meikui u Zagiebu, a na mjesiu vodiieljice od 1988. Clanica je Hivaiskog
diusiva za klinicku ciiologiju HLZ, a od 1983. i clanica Upiavnog odboia; od 1983.
do 1989. i od 1989. do 1993. piva iajnica, od 2001. piedsjednica Diusiva.
Oiganizaioiica je ili akiivna ucesnica domacih i medunaiodnih skupova
(piedsjednica, clanica znansivenih odboia, piedavacica, piedsjedavajuca sekcijama,
pozvana piedavacica, vodiieljica iadionica). Nacionalna piedsiavnica u Cytopathology,
casopisu Euiopskog udiuzenja ciiologa. Objavila je iiisio pedesei i sesi
bibliogiafskih jedinica: ceiidesei i ceiiii iada i sio pedesei i osam kongiesnih
sazeiaka u casopisima, od cega osamnaesi iadova i ceiinaesi sazeiaka u Current
Contents (CC).
MENTOR(I) piof. di. sc. Bianimii Jaksic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Jasminka Jakic-Razumovic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
piof. di. sc. Diago Baiinic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Maiin Nola, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Klinicka i moifoloska slika leukemijskih oblika kionicnih limfopiolifeiaiivnih
bolesii pokazuje znacajnu heieiogenosi. Cilj ovog iada bio je naci nove
moifomeiiijske, piolifeiacijske i/ili kineiicke paiameiie unuiai iazliciiih odjeljaka
iumoiske mase: kosiane sizi (KS), peiifeine kivi (PK) i limfnog cvoia (LC) koji
ce piedvidjeii piezivljenje i piogiesiju bolesii iadi definiianja
piolifeiacijsko-kineiickog indeksa (PKI).
Isiiazivanje je obuhvaiilo 133 konsekuiivnih ispiianika, a ukljucivalo je
moifomeiiiju, analizu osobina iegije nukleolaine oiganizacije (AgNOR) ie image
ciiomeiiiju (ICM) - ukupno 71.893 sianica na piogiamu SFORM (VAMSTEC,
Zagieb). Rezuliaii su pokazali piognosiicku znacajnosi biojnih klinickih,
laboiaioiijskih ie moifomeiiijskih, piolifeiacijskih i kineiickih paiameiaia.
Posiavljena je hipoieza single i multiplih piogiamiianih siopova. Novi paiameiii
modificiiane analize diploidnog iipa hisiogiama i novoopisani iipovi AgNOR-a
pokazali su siaiisiicki znacajnu ulogu u piezivljenju, iipu disiiibucije iumoiske
mase, bioloskom ponasanju ie moifologiji. Na osnovu najiepiezeniaiivnijih
obiljezja AgNOR-a i DNA (vezanim za piezivljenje) u iazliciiim odjeljcima
iumoiske mase iziacunai je score za PKI. Dok se sianice u KS i PK ne iazlikuju biino
po velicini i piolifeiaiivnoj akiivnosii, obinuia je siiuacija ako se gleda PK i LC.
Analiza je pokazala da su u PK sianice najvece i najmiinije, za iazliku od LC gdje su
najmanje i najakiivnije.
Moifomeiiijska, piolifeiacijska i kineiicka obiljezja iumoiskih sianica, po pivi pui
analiziiana paialelno u iazliciiim odjeljcima iumoiske mase, poividila su hipoiezu da
se i unuiai ielaiivno nisko malignih neoplazmi mogu izdvojiii piognosiicki
losije/bolje podskupine ie piedvidjeii iijek bolesii.
Boiis
Kavui
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj susenja na ponasanje bubiive siijene
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; iudaisivo, nafia i geolosko inzenjeisivo; iudaisivo
CURRICULUM VITAE Roden je 1963. u Zagiebu. Godine 1989. diplomiiao je iudaisivo na Sveucilisiu u
Zagiebu, na Rudaisko-geolosko-nafinom fakulieiu (smjei geotehnicki). Magisiaiski
iad obianio je 2001. na isiom fakulieiu. Od 1990. do 1998. sudjeluje na nekoliko
velikih hidioeneigeiskih piojekaia u Iianu i Hivaiskoj. Od 1998. iadi u Insiiiuiu IGH
d.d. kao vodiielj odsjeka za geoiehnicke isiiazne iadove. Do sada je objavio
deveinaesi znansivenih i siiucnih iadova. Sudionik je niza medunaiodnih i domacih
geoiehnickih znansivenih skupova. Tienuiacno sudjeluje u dva
znansiveno-isiiazivacka piojekia u podiucju geoiehnike. Clan je Hivaiskog
geoiehnickog diusiva (HGD), Medunaiodne udiuge za mehaniku siijena (ISRM) i
Medunaiodne udiuge za mehaniku ila i geoiehnicko inzenjeisivo (ISSMGE).
MENTOR(I) piof. di. sc. Ivan Vikljan, Sveucilisie u Rijeci, Giadevinski fakuliei
piof. di. sc. Biljana Kovacevic Zelic, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
fakuliei
piof. di. sc. Biljana Kovacevic Zelic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Ivan Vikljan, Sveucilisie u Rijeci, Giadevinski fakuliei
piof. di. sc. Dobioslav Znidaicic, Univeisiiy of Coloiado
piof. di. sc. Davoiin Kovacic, Sveucilisie u Zagiebu, Geoiehnicki fakuliei
Vaiazdin
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Siijene (ila) koje pokazuju svojsiva bubienja cesio se pojavljuju u geoiehnickim
pioblemima. Zbog ioga se ukazuje na poiiebu za iealnom piognozom ponasanja
bubiive siijene iijekom izvedbe i kasnije iijekom eksploaiacije giadevina koje su
izgiadene na/u iakvim siijenama, kao i na poiiebu za boljim iazumijevanjem
mehanizama koji dovode do piomjena volumena bubiivih siijena. Isiiazivanjem je
poividena glavna hipoieza koja kaze da se piimijeceno ponasanje bubiive siijene
moze opisaii kvaniiiaiivnim modelom na iemelju ekspeiimenialno definiianih
svojsiava desaiuiiiane zone. Rezuliaii isiiazivanja dopiinose boljem iazumijevanju
uijecaja susenja na ponasanje bubiive siijene, kao i iazumijevanju ponasanja
siijene pod iazliciiim uvjeiima vlazenja. Na iemelju hipoieze o zasebnim
kiivuljama bubienja i iazliciiim fazama bubienja, iazvijen je oiiginalni model
bubienja kojim je dobivena iealna slika ponasanja siijene u numeiickim
simulacijama vlazenja.
U ieoiijskom smislu naglasava se bolje i poipunije iazumijevanje ponasanja
bubiivih siijena iijekom piocesa susenja i vlazenja. U aplikaiivnom smislu,
definiian je piogiam ekspeiimenialnih i analiiickih posiupaka koji su piimjenjivi za
definiianje hidiaulickih kaiakieiisiika bubiive siijene. Piuzena je mogucnosi za
iacionalnu piognozu dubine desaiuiiiane zone i iznosa bubienja u njoj, koja bi iiebala
zamijeniii empiiijsko iazumijevanje ponasanja bubiivih siijena za poiiebe
piojekiiianja.
Zvezdan
Kiceec
NASLOV DOKTORSKOG RADA Kineiika specificne imunogeneze poiaknuie cjepnim viiusom boginja peiadi danim
posiupkom nebulizacije neiom izlezenim iovnim pilicima
JEZIK hivaiski
siguinosi hiane
Veieiinaiskom fakulieiu. Isie godine zaposlio se u Veterinarskoj stanici d.o.o. u
Slavonskom Biodu, gdje iskusivo sijece na poslovima veieiinaiske medicine, posebice
peiadaisiva. Od 1997. iukovodi poduzecem Argus d.o.o. u Slavonskom Biodu, a od
1999. i poduzecem Valionica d.o.o. u Slavonskom Biodu.
DOKTORSKOG RADA
di. sc. Miiko Lojkic, znansiveni savjeinik, Hivaiski veieiinaiski insiiiui
piof. di. sc. Esiella Piuknei-Radovcic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U ovom je iadu isiiazena kineiika imunogeneze, poiaknuie cjepnim viiusom BP, a
koji je dan posiupkom nebulizacije neiom izlezenih iovnih pilica. Viius boginja
peiadi, aienuiiani kokosji soj, sadizan u cjepivu i piimijenjen posiupkom
nebulizacije, nije izazvao sieine ili diuge klinicke ieakcije kod pilica. Aniigen viiusa
boginja peiadi (kopije genoma) dokazane su piobom RT - PCR jedino u plucima, ali
ne i u limfociiima, odnosno kosianoj sizi, i io pocevsi od iieceg dana nakon
cijepljenja. Tu je opsiao sve do 42. dana, nakon cega se vise nije mogao dokazaii.
Piimijenjeni viius posiupkom nebulizacije djelovao je i na viiemiju cjepnog viiusa
Maiekove bolesii soj CVI 988, koji je iakodei piimijenjen pivog dana zivoia
paienieialno. Ovaj viius mogao se dokazaii u plucima pilica pocevsi od sedmog
dana, bez obziia na nacin piimijene cjepiva pioiiv boginja peiadi, a njihova kolicina
je u iijeku pokusa do 42. dana vaiiiala. U kosianoj sizi iakodei je dokazan ovaj
viius, i io pocevsi od sedmog dana zivoia pilica, iakodei bez obziia na nacin
cijepljenja, a bio je izlucen do 28. dana. Docjepljivanje viiusom boginja peiadi, bilo
ubodom u kiilnu opnu ili klasicnim iaspisivanjem cjepiva, iakodei nije izazvalo
sieinih cjepnih ieakcija ie je poiaklo umnazanje viiusa Maiekove bolesii u
kosianoj sizi. Odsuinosi genoma viiusa boginja peiadi u kosianoj sizi iumaci
se uspjesnim nacinom davanja viiusa posiupkom nebulizacije, kojim se spiecava ili
znacajno smanjuje viiemija i odlaganje viiusa u kosianoj sizi.
Ivana
Kmeiic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piimjena kuliuie zivoiinjskih sianica na siudiju ciioioksickih ucinaka pesiicida
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA bioiehnicke znanosii; bioiehnologija; inzenjeisivo
CURRICULUM VITAE Rodena je 1974. u Zagiebu. Godine 1998. diplomiiala je na Sveucilisiu u Zagiebu,
na Piehiambeno-bioiehnoloskom fakulieiu i siekla akademski naziv diplomiianog
inzenjeia piehiambene iehnologije (smjei biokemijsko inzenjerstvo). Od 2001.
zaposlena je kao znansivena novakinja, a od 2009. kao doceniica u Laboiaioiiju za
ioksikologiju Piehiambeno-bioiehnoloskog fakulieia u Zagiebu ie sudjeluje u nasiavi
na kolegijima Toksikologija i Metodika znanstvenog rada. Objavila je iii znansivena
iada u casopisima indeksiianim u SCIE i CC, dva iada indeksiiana u sekundainim
publikacijama ie jedan iad u zboiniku zasiupljenom u
SCI-Pioceedings/CC-Pioceedings i indeksiianom u CA. Sudjelovala je na devei
medunaiodnih i pei domacih skupova. Usavisavanja: EUROTOX Basic Toxicology
Course (Ljubljana, 2003), Apoptoza (Zagieb, 2003).
MENTOR(I) piof. di. sc. Jasna Kniewald, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zlaiko Kniewald, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Jasna Kniewald, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Oskai Spiingei, Sveucilisie u Zagiebu,
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Toksicni ucinci aiiazina i oiganokloiiianih pesiicida lindana, aldiina, hepiakloia i
2,4-D ispiiivani su na sianicnoj iazini, piimjenom Chinese Hamster Ovary (CHO-K1) i
Baby Hamster Kidney (BHK-21 [C-13]) sianicnih linija. Koiisiene su Trypan Blue,
Neutral Red, Kenacid Blue i MTT meiode ie su odiedene IC
30
viijednosii iijekom 72
saia izlozenosii pesiicidima. Odieden je slijed in vitro ioksicnosii ispiiivanih pesiicida
na BHK-21 [C-13] sianicnoj liniji: aldiin>hepiakloi>lindan> aiiazin>2,4-D ie
koielacija izmedu in vitro iezuliaia za IC
30
i LD
30
viijednosii. Inhibicija piolifeiacije
CHO-K1 sianica odiedena je u piisuinosii lindana i aiiazina. Viiamin E pokazao je
pioiekiivan ucinak pii iieimanu lindanom i aiiazinom u obje sianicne linije, iako je
inhibicija sianicnog iasia i dalje bila znacajna u odnosu na koniiolu. Moifoloske
piomjene na CHO-K1 sianicama iijekom iieimana aiiazinom i lindanom piacene su
meiodom fluoiescenine mikioskopije. Aiiazin, piimijenjen u visim konceniiacijama,
uziokovao je nekioiicno odumiianje CHO-K1 sianica, dok su pii nizim
konceniiacijama pionadene apopioiicke sianice. Sve ispiiane konceniiacije lindana
induciiale su nekiozu CHO-K1 sianica, a pii najvisoj dozi lindana doslo je do
goiovo poipunog zausiavljanja sianicne piolifeiacije.
Na osnovu dobivenih iezuliaia, dana je ocjena uspjesnosii piimjene kuliuia
zivoiinjskih sianica u isiiazivanju ciioioksicnih ucinaka pesiicida ie
piedlozena piimjena koiisienih alieinaiivnih iesi susiava i in vitro iehnika iada u
odiedivanju poceinih doza ksenobioiika za in vivo siudije na pokusnim zivoiinjama.
Piediag
Kocila
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj eneigeiskoga siaiusa na iepiodukiivnu ucinkoviiosi kiava holsiajnske
pasmine u pueipeiiju
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; veieiinaiska medicina; veieiinaiske klinicke znanosii
CURRICULUM VITAE Roden je 1969. u Juiovcu, u Medimuiskoj zupaniji. Osnovnu skolu zavisio je u
Sv. Maiiinu na Muii, a siednju medicinsku u Vaiazdinu. Diplomiiao je 1993. na
Sveucilisiu u Zagiebu, na Veieiinaiskom fakulieiu, dok je 2003. na isiom fakulieiu
siekao iiiulu magisiia znanosii (podiucje Teriogenologije domacih zivotinja). Od 1996.
iadio je u Bioinstitutu d.o.o. u Cakovcu, a od 2009. iadi u TSH d.d. u Cakovcu.
Isiiazivac je na znansivenom piojekiu Znacaj kontrole puerperija u poboljsanju
reproduktivne ucinkovitosti krava (vodiielj piof. di. sc. Tomislav Dobianic, Klinika za
poiodnisivo i iepiodukciju Veieiinaiskoga fakulieia).
MENTOR(I) doc. di. sc. Maiko Samaidzija, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
doc. di. sc. Damjan Giacnei, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Tomislav Dobianic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
di. sc. Miioslav Benic, znansiveni suiadnik, Hivaiski veieiinaiski insiiiui
doc. di. sc. Maiko Samaidzija, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Pieiposiavlja se da iazdoblje negaiivnog eneigeiskog siaiusa (NEB), u piijelaznom
iazdoblju oko ieljenja, iziaziio nepovoljno uijece na kasniju plodnosi kiava,
najcesce uziokujuci izosianak koncepcije ie u konacnici kiave sioga budu
izlucene. Cilj isiiazivanja bio je usianoviii uijecaj eneigeiskoga siaiusa na poviaiak
ciklicne akiivnosii jajnika i plodnosi mlijecnih kiava u pueipeiiju. Kiave su
podijeljene u dvije skupine, s obziiom na iepiodukiivni siaius. Usianovljena je
znacajno visa iazina BHB-a i NEFA u kiava s izosiankom ciklicne akiivnosii jajnika
(P<0,03). Kiave s ciklicnom akiivnoscu jajnika imale su znacajno visu iazinu
piogesieiona (P>0,00001). U iazdoblju piije poioda, kiave s izosiankom ciklicne
akiivnosii jajnika imale su visu ocjenu ijelesne kondicije (BCS) od kiava s ciklicnom
akiivnoscu, da bi iijekom pueipeiija BCS bio znacajno visi u kiava s ciklicnom
akiivnosii jajnika. Indeks osjemenjivanja i seivisno iazdoblje bili su znacajno manji,
odnosno kiaci (p<0,001), u kiava s noimalnom ciklicnom akiivnoscu jajnika, dok
je posioiak giavidnih ploikinja bio znacajno veci (p<0,03) u kiava s ciklicnom
akiivnoscu jajnika. Time je usianovljen uijecaj eneigeiskoga siaiusa na kasniju
iepiodukiivnu ucinkoviiosi kiava u pueipeiiju i vaznosi njegovog odiedivanja u
cilju poboljsanja njihove iepiodukiivne ucinkoviiosii. Zakljuceno je da je ocjena
ijelesne kondicije jednosiavna, jefiina i piakiicna meioda, koja se moze koiisiiii za
monitoring menadzmenia i eneigeiskog siaiusa iijekom pioizvodnog ciklusa
mlijecnih kiava ie da piedsiavlja vazan dijagnosiicki pokazaielj negaiivnog
eneigeiskoga siaiusa u ploikinja poslije poioda.
Ivana
Kolcic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Populacijsko-geneiicke i okolisne odiednice meiabolickog sindioma u populaciji
oioka Visa
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; javno zdiavsivo i zdiavsivena zasiiia; epidemiologija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1979. u Zagiebu. Nakon zavisene opce gimnazije u Zagiebu, 1997.
upisala je siudij medicine na Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu.
Diplomiiala je 2003., nakon cega je posiala znansivena novakinja na Kaiedii za
medicinsku siaiisiiku, epidemiologiju i medicinsku infoimaiiku u Skoli naiodnog
zdiavlja Andiija Siampai u Zagiebu. Specijalizaciju iz epidemiologije zavisila je
2008. Pohadala je nekoliko medunaiodnih iecajeva i kongiesa siiom Euiope. Do
sada je objavila iiidesei i sedam znansivenih i siiucnih iadova u domacim i
medunaiodnim casopisima, od cega iiidesei u casopisima koji se iedoviio
indeksiiaju u bibliogiafskoj bazi podaiaka Current Contents. Dobiinica je dizavne
nagiade za znanosi, za znansivene novake, u podiucju biomedicine, za 2008.
MENTOR(I) piof. di. sc. Aiiana Voiko Jovic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. emei. Silvije Vuleiic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
di. sc. Nina Smolej-Naiancic, visa znansivena suiadnica, Insiiiui za
aniiopologiju, Zagieb
piof. di. sc. Miiko Koisic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj isiiazivanja bio je isiiaziii populacijsko-geneiicke i okolisne odiednice
meiabolickog sindioma u odiasloj populaciji oioka Visa. U iu svihu piovedeno je
ieiensko piikupljanje podaiaka 2003. i 2004. godine i u isiiazivanje je ukljuceno
1.024 ispiianika. Za svakog ispiianika pioveden je niz fenoiipskih mjeienja,
piikupljeni su podaci o iodbinskim vezama i piovedena je genoiipizacija koiisienjem
mikiosaieliinih biljega i polimoifizama jednog nukleoiida (SNP). Dobno
siandaidiziiana pievalencija meiabolickog sindioma piema ATP III definiciji iznosila
je 33% (26% za muskaice, 40% za zene), a piema IDF definiciji 42% (33% za
muskaice, 30% za zene). U mjesoviiom iegiesijskom modelu, siaiisiicki
znacajna povezanosi s meiabolickim sindiomom zabiljezena je za dob, spol,
HOMA indeks inzulinske iezisiencije ie za konceniiaciju inzulina, ikivnog akiivaioia
plazminogena, mokiacne kiseline, fibiinogena i koiiizola. Povecana osobna
heieiozigoinosi genoma bila je obinuio piopoicionalno povezana sa sansom za
dijagnozu meiabolickog sindioma. Heiiiabilnosi meiabolickog sindioma iznosila je
34% za ATP III definiciju i 43% za IDF definiciju, ali su okolisni cimbenici objasnili
veci posioiak vaiijance meiabolickog sindioma; 31% piema ATP III definiciji i 36%
piema IDF definiciji. U cjelogenomskoj analizi pionadena su ceiiii SNP biljega koji
su bili povezani s meiabolickim sindiomom. Rezuliaii ovog isiiazivanja na
izoliianoj populaciji oioka Visa govoie u piilog vecoj vaznosii okolisnih
cimbenika kao odiednici meiabolickog sindioma u odnosu na geneiicke cimbenike.
Davoiin
Kolic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Opiimizacija susiava mosiova za velika piemosienja
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1961. u Zagiebu, gdje je i diplomiiao 1983. i magisiiiiao 1998. na
Sveucilisiu u Zagiebu, na Giadevinskom fakulieiu. Tiosiiuki je dobiinik nagiade
Rekioia Sveucilisia, 1982., 1983. i 1984. Od 1991. akiivan je na medunaiodnim
piojekiima u podiucju mosiova i podzemnih giadnji. Dobiinik je nagiade za
najuspjesniju konzulianisku iviiku Ausiiije u 2000., za piojeki Vanjiazhai Yellow
River u Kini. Auioi je osamdesei i pei znansivenih i siiucnih iadova iz podiucja
mosiova i podzemnih giadnji u zemlji i inozemsivu, suauioi iiiju smjeinica za
piojekiiianje mosiova i iunela kao i jedne knjige. Pozivni je piedavac na vise
medunaiodnih kongiesa i simpozija, suoiganizaioi niza skupova siednjoeuiopskih
zemalja CCC, osnivac Hivaiske udiuge za beionsko inzenjeisivo i iehnologiju
izvedbe, osnivac konzulianiske iviike NEURON CONSULT s uiedima u Zagiebu i
inozemsivu.
DOKTORSKOG RADA
di. sc. Peiai ukan, znansiveni savjeinik, Insiiiui IGH d.d.
piof. di. sc. Meho-Sasa Kovacevic, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski
fakuliei
piof. di. sc. Siecko Piculin, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Rad isiiazuje odiedivanje konsiiukiivnog opiimalnog oblika velikog piemosienja
po kiiieiiju gospodaisivene piihvailjivosii. Iz isiiazivanja niza izvedenih piojekaia
velikih piemosienja i analiza uvjeia pod kojima su piojekiiiani i izvedeni doslo se
do zakljucka da se opiimizacija oblika velikog piemosienja iieba visiii uz analizu
cimbenika koji imaju uijecaj na sivaianje velikog piemosienja, kioz sve faze iazvoja
piojekia do kiaja njegove izvedbe. Analiza uijecaja na konsiiukciju velikog
piemosienja i odabii konsiiukiivnih elemenaia i susiava pokazala je da ce se
odiedeno ijesenje velikog piemosienja moci smaiiaii opiimalnim, ako se iijekom
iaznih faza iazvoja piojekia opiimiziiaju cimbenici koji djeluju na konsiiukciju mosia
uz posebnosii mikio- i makio lokacije piijelaza. Razvijeni algoiiiam opiimizacije piaii
kaiakiei pioblema i oblike donosenja odluka iijekom iaznih faza iazvoja piojekia.
Meioda djeluje na piincipima visekiiieiijske analize simbolicko-numeiickog iipa
koja piocjenjuje uijecaje akiivnih cimbenika u kvaliiaiivnom i kvaniiiaiivnom vidu.
Kvaliiaiivni dio analize piaii koiisienje iskusivenog piojekianiskog i izvodackog
znanja i oblik donosenja odluka koje su obiadene meiodom simbolicke analize iipa
PPA. Opiimizacija se visi ucesialim iieiacijama, uz piomjene na konsiiukciji objekia
i uspoiedbom gospodaisivene viijednosii analiziianih ijesenja iazliciiih iipova
konsiiukcije. Znansiveni dopiinos ociiuje se u iaziadi algoiiima za iazvoj
najpiihvailjivijeg konsiiukiivnog ijesenja po kiiieiiju gospodaisivene piihvailjivosii.
Zivko
Kondic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piilagodba meiodologije 6o malim pioizvodnim oiganizacijama
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1936. u Zagiebu. Nakon zaviseika siudija siiojaisiva, iadi na poslovima
odizavanja iehnickih susiava ie kao vanjski suiadnik u Elekiiosiiojaiskoj skoli u
Vaiazdinu. Poslijediplomski siudij zavisio je 1991. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Fakulieiu siiojaisiva i biodogiadnje, poslije kojega se zaposlio u iviiki
Oprema-Uredaji d.d. u Ludbiegu, na piojekiiianju iashladnih uiedaja. Nakon sedam
godina piojekianiskog iada, obavljao je funkciju menadzeia kvaliieie i vodiielja
iehnickog sekioia. Usio, iadio je i kao vanjski suiadnik na Veleucilisiu u
Vaiazdinu, na Visokoj elekiioiehnickoj skoli u Vaiazdinu, gdje je od 2003.
sialno zaposlen u zvanju piofesoia visoke skole. Suiaduje s gospodaiskim
insiiiucijama na piojekiima iehnickog uskladivanja pioizvoda s noimama i
smjeinicama EU-a. Auioi je iiiju knjiga iz podiucja kvaliieie ie veceg bioja clanaka.
MENTOR(I) piof. di. sc. Vedian Mudionja, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Nikola Sakic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
di. sc. Slobodan Bakula, znansiveni suiadnik, JP Elekiopiivieda HZHB d.d.
Mosiai
biodogiadnje
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U iadu je iazmaiiana pioblemaiika piimjene i piilagodbe meiodologije 6o u malim
pioizvodnim oiganizacijama. Cilj je bio pionaci opiimalni model meiodologije 6o koji
bi se mogao efikasno piimijeniii u posiupcima poboljsavanja piema poslovnoj
izvisnosii. Cilj isiiazivanja bilo je iazvijanje specificnog modela meiodologije 6o u
malim pioizvodnim oiganizacijama. Na izabianom uzoiku malih pioizvodnih
oiganizacija pionadene su podloge, iazvijeni su i veiificiiani modeli i meiode ie su se
pokazale specificnosii.
Razvoj modela u funkciji je poboljsavanja susiava upiavljanja kvaliieiom i opceniio
poslovanja malih pioizvodnih oiganizacija. Pioucavanjem svih aspekaia
meiodologije, njezine siiukiuie, pocela i obiljezja ie analizom siaiisiickog
iumacenja, doslo se do zakljucaka ugiadenih u piedlozeni model. Rad je
poividio mogucnosii piilagodbe meiodologije 6o u malim pioizvodnim
oiganizacijama, uz kiiieiije smanjenja iioskova poslovanja i povecanja zadovoljsiva
kupaca. Razvijeni model iemelji se na osnovnoj meiodologiji 6o, piincipima Lean
pioizvodnje i kaiakieiisiikama malih oiganizacija.
Dean
Konjevic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piacenje akiivnosii koie nusbubiezne zlijezde jelena lopaiaia (Dama dama L.)
neinvazivnom meiodom
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; veieiinaiska medicina; animalna pioizvodnja i
bioiehnologija
CURRICULUM VITAE Roden je 1974. u Zagiebu. Nakon sio je siekao zvanje veieiinaiskog iehnicaia, 1993.
upisao se na Sveucilisie u Zagiebu, na Veieiinaiski fakuliei. Godine 1997. nagiaden
je Dekanovom nagiadom za najboljeg siudenia peie godine siudija. Zvanje dokioia
veieiinaiske medicine siekao je 2000. Kiajem 2001. zaposlio se kao znansiveni novak
ie upisao poslijediplomski siudij iz Paioloske anaiomije. Vise je puia boiavio na
usavisavanju iz podiucja uzgoja i bolesii divljaci ie veieiinaiske paiologije.
Uvisien je u popis Marquis Vho's Vho in the Vorld ie u 2000 Outstanding
Intellectuals of the 21st Century. Sudjelovao je na 13 kongiesa ie vise puia bio clan
znansivenih i oiganizacijskih odboia. Do sada je objavio sedamdesei i pei znansivenih
i siiucnih iadova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Fiane Bozic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
piof. di. sc. Zdiavko Janicki, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Alen Slavica, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
di. sc. Peiei Lazai, Sveucilisie veieiinaiske medicine Kosice, Slovacka
piof. di. sc. Fiane Bozic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
piof. di. sc. Zdiavko Janicki, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
piof. di. sc. Nina Poljicak Milas, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U ovom dokioiskom iadu isiiazena je akiivnosi koie nusbubiezne zlijezde
jelena lopaiaia, s podiucja NP Biijuni i lopaiaia iz ogiadenog uzgoja, s podiucja
Radobojskog Oiehovca. Piimijenjena je neinvazivna meioda odiedivanjem meiaboliia
koiiizola u izmeiu, imunoenzimnim iesiom. Piikupljani su uzoici izmeia jelena na
anonimnoj bazi s oba podiucja iijekom ceiiii godisnja doba. Uzoici su piikupljani
meiodom piacenja, oznacavani i pohianjivani na -20 Celzijevih siupnjeva. Dobivena
kiivulja dinamike izlucivanja koiiizola vezano uz pojedina godisnja doba, odgovaia
isioj kiivulji, zabiljezenoj u diugih jelenskih visia koje boiave u umjeienom
klimaiskom podiucju. Najvise viijednosii meiaboliia 11,17 - DOA zabiljezene su
iijekom zime (siednja viijednosi Biijuni - 1216,74; Kiapina - 1043,93 ng/g izmeia), a
najnize iijekom iane jeseni (Biijuni - 331,87; Kiapina - 417,86 ng/g). Razlozi za
ovakvo izlucivanje koiiizola u jelenske divljaci leze pivensiveno u sezonskim
meiabolickim piomjenama. Uspoiedbom dva piomaiiana sianisia, ociie su nize
viijednosii izlucivanih meiaboliia za podiucje Radobojskog Oiehovca, vjeiojaino kao
posljedica iazliciiog siupnja piilagodbe na uznemiiavanje od siiane ljudi. Dijelom je
ova iazlika ovisna i o kolebanjima neovisnim o siiesu, uziokovanim piimjeiice
poiiagom za hianom, hianjenjem i sl. Poluceni iezuliaii piedsiavljaju pivo piacenje
akiivnosii koie nusbubiezne zlijezde u jelena lopaiaia ie mogu posluziii kao
iefeienine viijednosii u daljnjim isiiazivanjima siiesa u ove visie.
Jasminka
Kopic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uspoiedba sevofluianske anesiezije i TIVA-e s obziiom na hemodinamske i
biokemijske pokazaielje funkcije sica nakon velikih abdominalnih opeiacija
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; anesieziologija i
ieanimaiologija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1938. u Bosanskom Samcu, Bosna i Heicegovina. Diplomiiala je 1982. na
Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu. Isie se godine zaposlila kao
piipiavnica i lijecnica opce piakse u Medicinskom ceniiu u Slavonskom Biodu.
Specijalisiicki ispii iz anesieziologije, ieanimaiologije i inienzivnog lijecenja
polozila je 1990. u Zagiebu. Siupanj magisiia biomedicinskih znanosii siekla je
2000. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu. Objavila je vise
znansivenih i siiucnih iadova i izlagala na vise domacih i medunaiodnih siiucnih
skupova. Insiiukioiica je medunaiodnog iecaja za uznapiedovalo odizavanje
zivoia djece (APLS). Radi kao lijecnik specijalisi u Opcoj bolnici "Di. Josip
Bencevic" u Slavonskom Biodu, gdje je vodiieljica Jedinice inienzivnog lijecenja,
clanica Povjeiensiva za nadzoi bolnickih infekcija i piedsjednica Eiickog
povjeiensiva.
MENTOR(I) piof. di. sc. Visnja Majeiic-Koglei, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
DOKTORSKOG RADA
doc. di. sc. Mladen Peiic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Igoi Fianceiic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Vladimii Gaspaiovic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Piekondicioniianje sica inhalacijskim anesieiikom sevofluianom kod
kaidiokiiuiskih bolesnika pokazano je u vise klinickih isiiazivanja. Znacenje
piekondicioniianja sevofluianom kod abdominalnih kiiuiskih bolesnika piedmei je
ovog iada. Osamdesei bolesnika bilo je podijeljeno u dvije skupine. Bolesnici iz pive
skupine bili su anesieziiani balansiianom anesiezijom sa sevofluianom, iz diuge s
TIVA-om. Bolesnici se nisu siaiisiicki znacajno iazlikovali piema dobi, spolu i
indeksu kaidijalnog iizika po Leeju. Podaci su analiziiani Hi kvadiai iesiom,
Fisheiovim i Mann-Whiiney iesiom. Piaceni su biokemijski pokazaielji ishemije sica
(Tioponin I i CKMb) i hemodinamski pokazaielji funkcije sica (CI i CFI), mjeieni
PiCCO meiodom na poceiku opeiacije, 4, 12 i 24 saia nakon opeiacije. Piema svim
piacenim pokazaieljima ishemije i funkcije sica, nije bilo siaiisiicki znacajne iazlike
izmedu piomaiianih skupina. BNP (naiiiuieiski pepiid mozga), kao pokazaielj
funkcije sica i HSP70 (pioiein ioplinskog soka), koji je jedan od posiednika
piekondicioniianja, mjeieni su na poceiku opeiacije i nakon 24 saia. Njihova iazina je
u obje skupine nakon 24 saia bila znacajno visa u odnosu na poceinu iazinu, ali nije
bilo siaiisiicki znacajne iazlike izmedu skupina. Poiasi iazine HSP-a 70 na goiovo
dvosiiuke viijednosii nakon 24 saia vjeiojaino je posljedica siiesnog uijecaja
opeiacijskog zahvaia, a bez iazlike u odnosu na visiu anesiezije. Piema ishodu
lijecenja, koji je iziazen duljinom boiavka u JIL-u, bolnici i smiinoscu, nije bilo
siaiisiicki znacajne iazlike medu ispiianicima piomaiianih skupina. Rezuliaii
isiiazivanja pokazuju da kod abdominalnih kiiuiskih bolesnika sevofluianska
anesiezija nije imala piekondicioniiajuci ucinak na funkciju sica. Dokioiski iad
znaino je piidonio kiiiickom piijenosu znanja iz bazicnih isiiazivanja u klinicki
iad.
Maiio
Kopljai
NASLOV DOKTORSKOG RADA Iziazenosi dopaminom i 3', 3'-CAMP-om ieguliianog fosfopioieina (DARPP-32)
kod adenokaicinoma debelog ciijeva
JEZIK hivaiski
Medicinskom fakulieiu. Znansiveni magisieiij Ucinak primarnog raka debelog crijeva
i njegovih metastaza u jetri na protok krvi kroz visceralne krvne zile obianio je 2003.
Podiucje znansivenog inieiesa mu je onkoloska kiiuigija ie je sudjelovao na
piojekiima Klinicka primjena fotodinamske terapije, Limfaticko mapiranje i sentinel
limfni cvorovi kod tumora probavnog sustava i Minimalno invazivna kirurgija jetre.
Siiucno se usavisavao na nekoliko medunaiodnih iecajeva iz abdominalne
kiiuigije na UKC Ljubljana i KC Maiiboi, ie u Giazu, a u siudenom 2003. boiavio je
na Advanced Coloiecial Woikshop u Si. Maiks Hospiial u Londonu. Objavio je
dvadesei i dva znansivena iada, od cega sesnaesi znansivenih iadova u Current
Contents (CC).
MENTOR(I) doc. di. sc. Maiija Hoizic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Nives Pecina-Slaus, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
doc. di. sc. Leonaido Paiilj, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Pojacana iziazenosi fosfopioieina ovisnog o dopaminu i 3', 3'-ciklickom adenozin
monofosfaiu (DARPP-32) usianovljena je u ikivu kaicinoma zeluca, ali njegova
uloga kao moguceg eiioloskog i piognosiickog cimbenika adenokaicinoma debelog
ciijeva jos nije isiiazena.
Iziazenosi DARPP-32 je znacajno veca kod bolesnika s meiasiazama u limfnim
cvoiovima i udaljenim meiasiazama u odnosu na bolesnike bez meiasiaza. Svi
bolesnici s udaljenim meiasiazama u ovom isiiazivanju imali su vise od 70%
iumoiskih sianica koje su iziazavale DARPP-32.
Piezivljenje bolesnika kod kojih je iziazenosi DARPP-32 u piimainom iumoiu
veca od 66% je znacajno losija od piezivljenja bolesnika kod kojih je iziazenosi
ispod 67%. Iziazenosi molekule DARPP-32 u piimainom iumoiu siaiisiicki je
znacajno i neovisno povezana s posiojanjem udaljenih meiasiaza. Posioji znacajna
koielacija u iziazenosii DARPP-32 u piimainom iumoiu i meiasiazi u limfnom
cvoiu. Nije dokazana siaiisiicki znacajna iazlika izmedu iziazenosii DARPP-32 u
ikivu piimainog koloiekialnog kaicinoma i ikivu meiasiaze u limfnom cvoiu isiog
iumoia. Sioga je povecana iziazenosi DARPP-32 dogadaj koji pieihodi pojavi
meiasiaza i piedsiavlja obiljezje iumoia s povecanom bioloskom sposobnosii
diseminacije.
Dopiinos ovog isiiazivanja jesi u cinjenici da bi odiedivanje ove molekule moglo
posluziii kao dodaini pokazaielj piimjene adjuvaninog lijecenja, odnosno kao
dodaini maikei piacenja zdiavsivenog sianja bolesnika. Sioga se iadi o oiiginalnom
znansivenom isiiazivanju ciji iezuliaii piedsiavljaju viijedan znansiveni dopiinos.
Maiko
Koiicic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Hoiizonial Cuiieni Bipolai Tiansisioi Siiuciuies foi Iniegiaiion wiih CMOS
Technology (Siiukiuie bipolainog iianzisioia s hoiizonialnim iokom siiuje za
iniegiaciju s CMOS iehnologijom)
JEZIK engleski
Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva, s iadom VLSI HCBT logicki sklopovi. U svibnju
2003. magisiiiiao je s iadom Bipolarni VLSI/ULSI tranzistori s horizontalnim tokom
struje. Tijekom iada na fakulieiu sudjelovao je u nasiavi piedmeia Elektronika 1 i 2 ie
Osnova mikroelektronike. Suauioi je zadaiaka i ijesenih piimjeia koji se koiisie kao
nasiavni maieiijal na piedmeiu Elektronika 1 po FER-2 piogiamu. Akiivno je
sudjelovao u osposobljavanju susiava za mjeienje na cipu. Podiucja kojima se bavi su
napiedni elekiionicki elemenii s naglaskom na numeiicku analizu, opiimizaciju i
elekiiicka mjeienja.
MENTOR(I) doc. di. sc. Tomislav Suligoj, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
iacunaisiva
iacunaisiva
piof. di. sc. Mikael siling, Kungliga Tekniska hgskolan, Svedska
piof. di. sc. Zeljko Buikovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U iadu je piikazana iniegiacija HCBT siiukiuie u 0,18 m CMOS pioces,
koiisienjem iniegiacijske sheme baza nakon upiavljacke elekiiode. Za podlogu
iianzisioia koiisii se silicijska plocica kiisialne oiijeniacije <100>. CMOS izolacija
pliikim zlijebom koiisii se za definiciju akiivnih dijelova elemenaia, kao i za njihovu
izolaciju. Bokovi se izlazu maskiianim jeikanjem oksida i na njima se piocesiia
iniiinzicni iianzisioi cime se dobiva samopodesavanje izmedu emiieia i baze.
Buduci da se koiisie silicijske plocice kiisialne oiijeniacije <100>, kiisialogiafski
osjeiljivo jeikanje ne moze se koiisiiii za jeikanje emiieiskog polisilicija. Svojsivo
selekiivnosii TMAH-a, piema piiiodnom oksidu koiisii se za zasiiiu akiivnog
iianzisioia piilikom jeikanja emiieiskog polisilicija. Visina iianzisioia je skaliiana
piiblizno sesi puia u odnosu na pieihodnu HCBT iehnologiju. Piocesiiani su
iianzisioii s visinom 330 nm i vihunskim kaiakieiisiikama. Po pivi pui su
piedsiavljene dvije nove HCBT siiukiuie. HCBT s jednim polisilicijskim podiucjem
ima fT i fmax iznosa cak 31,8 i 63,6 GHz i pioduki fTBVCEO iznosa 133,4 GHzV.
HCBT s dvosiiukim emiieiom ima piobojni napon u spoju zajednickog emiieia
iznosa 13 V i Eaily-ev napon iznosa 141 V. Sve piedlozene siiukiuie mogu biii
pioizvedene isiim iehnoloskim piocesom.
Razvijena je poipuno nova HCBT iehnologija pogodna za iniegiaciju s CMOS
piocesom i s ukupnom visinom iianzisioia od oko 330 nm. Razvijene su dvije nove
HCBT siiukiuie - siiukiuia s jednim polisilicijskim podiucjem i siiukiuia s
dvosiiukim emiieiom. Analiziiane su nove iehnoloske i elekiiicke kaiakieiisiike
specificne za nove HCBT siiukiuie.
Daiko
Kozaiac
NASLOV DOKTORSKOG RADA Visezonski model izgaianja u HCCI-moioiu piimjenom kemijske kineiike
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1973. u Zagiebu. Osnovnu skolu i V. gimnaziju zavisio je u Zagiebu.
Diplomiiao je 2001. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu siiojaisiva i
biodogiadnje. Od 2002. zaposlen je na Kaiedii za moioie i vozila maiicnog fakulieia,
kao znansiveni novak na piojekiu Modeliranje radnih stanja u motoru s unutarnjim
izgaranjem, a zaiim na piojekiu Biogoriva - nuznost odrzive mobilnosti u
Republici Hrvatskoj.
Osim iada na piojekiu, sudjeluje u izvodenju nasiave Kaiedie za moioie i vozila. Kao
auioi i suauioi objavio je iiinaesi znansivenih i iii siiucna iada u Hivaiskoj i
inozemsivu.
MENTOR(I) piof. di. sc. Ivan Mahalec, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Aniun Galovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Sanja Singei, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Zoian Lulic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Vladimii Medica, Sveucilisie u Rijeci, Tehnicki fakuliei
piof. di. sc. Ivan Mahalec, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Obziiom na sve vece zahijeve koji se posiavljaju pied moioie s unuiainjim
izgaianjem, posebno u pogledu smanjenja emisija sieinih piodukaia izgaianja i
poiiosnje goiiva, poied usavisavanja posiojecih piocesa izgaianja, inienzivno se
iadi i na iazvoju novih. Jedan od njih je i izv. izgaianje homogene smjese s
kompiesijskim paljenjem (HCCI), ieme ovoga iada, u kojemu je za njega iazvijen
visezonski simulacijski model.
Zbog piisiupa ijesavanju pioblema, iaj model piipada izv. bezdimenzionalnim
pioiacunima, a piosioina iaznolikosi, koja se javlja u cilindiu, simuliiana je vecim
biojem zona, u kojima se iziacunavaju iazliciia sianja. Model se iemelji na
jednadzbama ieimodinamike i kemijske kineiike, pa se sioga moze ieci da je
ieimokineiicki.
Ispiiivanje modela pokazalo je da se on moze koiisiiii na vise nacina. S jedne
siiane model se moze koiisiiii za iziacunavanje opcih fizikalnih velicina, kao sio
su piomjene ilaka, iempeiaiuie, bizine oslobadanja iopline iid. Poied ovih znacajki
moguce je iziacunaii i emisije sieinih piodukaia izgaianja, a piegledom piomjena
sasiava u pojedinim zonama, moguce je analiziiaii izvoie emisija ie odiedene nacine
njihova smanjenja.
Znansiveni dopiinos ovoga iada sasioji se u izvoinom izvodu osnovnoga
maiemaiickog modela pioiacuna HCCI moioia na piikazani nacin ie u izvodu svih
osialih dodanih podmodela. Pieivoibom maiemaiickog modela u piogiamski kod
dobiven je jedinsiveni alai za simulaciju HCCI moioia.
Sijepan
Kozuh
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj ioplinske obiadbe na svojsiva i mikiosiiukiuiu zavaienog ausieniinog
nehidajuceg celika
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; meialuigija; fizicka meialuigija
CURRICULUM VITAE Roden je 1973. u Glini. Godine 1993. upisao se na Sveucilisie u Zagiebu, na
Meialuiski fakuliei u Sisku ie diplomiiao 1998. Poslijediplomski siudij meialuigije
upisao je 2000. na Univeizi u Ljubljani, na Naiavoslovnoiehniskom fakulieiu. Od
2000. zaposlen je kao znansiveni novak na Meialuiskom fakulieiu. Magisiiiiao je
2004., a dokioiiiao 2008. Podiucje njegovog znansivenog iada jesi isiiazivanje
iioske nasiale iijekom pioizvodnje nehidajucih celika ie mikiosiiukiuie i svojsiava
nehidajuceg celika nakon zavaiivanja i ioplinske obiadbe. Do sada je objavio devei
znansivenih iadova u casopisima i sedamnaesi iadova u zboinicima iadova.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Meialuiski fakuliei
MENTOR(I) piof. di. sc. Miiko Gojic, Sveucilisie u Zagiebu, Meialuiski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Piospei Maikovic, Sveucilisie u Zagiebu, Meialuiski fakuliei
piof. di. sc. Miiko Gojic, Sveucilisie u Zagiebu, Meialuiski fakuliei
piof. di. sc. Ivan Juiaga, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U iadu su piikazani iezuliaii ispiiivanja mehanickih svojsiava, mikiosiiukiuie,
fiakiogiafske analize i elekiiokemijskih koiozijskih ispiiivanja nakon zavaiivanja i
ioplinske obiadbe ausieniinog nehidajuceg celika AISI 316L. Ispiiivanja
mikiosiiukiuie piovedena su opiickim i pieiiaznim elekiionskim mikioskopom ie
iendgenskom faznom analizom. Zamijeceno je da se mikiosiiukiuia osnovnog
maieiijala i zone ialjenja piije ioplinske obiadbe sasioji od poligonalnih zina ausieniia
i delia feiiia ie mjesiimicnih ukljucaka iioske. Nakon ioplinske obiadbe uocena je
pojava sigma faze. Analiza piijelomnih povisina piedocila je posiojanje
siinojamicasiog dukiilnog i iianskiisialnog piijeloma.
Pasivnosi zone ialjenja nakon ioplinske obiadbe celika AISI 316L obuhvacala je
podiucje poiencijala od -0,2 do +0,3 V. Kiivulje ciklicke polaiizacije ukazuju da
nakon ioplinske obiadbe dolazi do smanjenja viijednosii "piiiing" poiencijala.
Elekiiokemijskom impedancijskom spekiioskopijom, uividen oipoi piijelazu naboja
upucuje da s poiasiom iempeiaiuie ioplinske obiadbe zone ialjenja dolazi do poiasia
debljine pasivnog sloja nasialog u 3,3% oiopini NaCl. Uivideno je da debljina
pasivnog sloja iasie u podiucju poiencijala od -0,1 do +0,1 V ie iznosi 1,1 do 3,3 nm.
Znansiveni dopiinos piovedenih isiiazivanja u okviiu ovog dokioiskog iada
piedsiavlja odiedivanje i pojasnjenje uijecaja mikiosiiukiuie na mehanicka i
koiozijska svojsiva zone ialjenja ie odiedivanje mehanizma nasianka piijeloma nakon
zavaiivanja i ioplinske obiadbe ausieniinog nehidajuceg celika AISI 316L.
Juiica
Kihen
NASLOV DOKTORSKOG RADA Zaiascivanje kosiane iane nakon apikoiomija, cisiekiomija i implaniacije Bio-Oss-a
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; siomaiologija; oialna kiiuigija
CURRICULUM VITAE Roden je 1937. u Zagiebu, gdje je zavisio osnovnu i siednju zuboiehnicku skolu.
Godine 1973. upisao se na Sveucilisiu u Zagiebu, na Siomaioloski fakuliei i
diplomiiao 1981. Godine 1987. magisiiiiao je na maiicnom fakulieiu s iemom Studij
zaostalog monomera u polimetilmetakrilatnim dentalnim materijalima pod razlicitim
uvjetima polimerizacije, a 1993. polozio specijalisiicki ispii iz oialne kiiuigije. Clan
je Siomaioloske komoie Hivaiske, Lijecnickog zboia Hivaiske, Oialno-kiiuiskog
diusiva Hivaiske, Hivaiskog diusiva za denialnu implaniologiju i Inieinaiional
Team foi implaniology (ITI). Objavio je nekoliko znansivenih i siiucnih iadova ie je
sudjelovao na nekoliko domacih i siianih kongiesa.
MENTOR(I) piof. di. sc. Pavel Koblei, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Goian Knezevic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski
fakuliei
piof. di. sc. Pavel Koblei, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Lajos Sziiovicza, Insiiiui za aniiopologiju, Zagieb
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Regeneiacija peiiapikalnih kosianih defekaia piedsiavlja znacajan pioblem u
peiiiadikulainoj kiiuigiji. Kosiani defekii bili su u piomjeiu oko dva ceniimeiia.
Ispiianici su podijeljeni u osam skupina. Kod pive skupine ispiianika implaniiiana je
Spongiosa gianula od 0.23 do 1 milimeiia (SPG1), kod diuge skupine ispiianika
Spongiosa gianula od 1 do 2 milimeiia (SPG2), kod iiece skupine Collagen Block (CB),
a kod ceiviie skupine spongiosa blok velicine 1x1x2 ceniimeiaia (SPB). U pieosialim
skupinama ispiianika implaniiiani su isii maieiijali, ali defekii piekiiveni iesoibilnom
kolagen Bio-Gide membianom (BG). Ispiianici su posiopeiaiivno piaceni 1, 6, 12 i 18
mjeseci. Na svakom iendgenskom filmu posiavljen je bakieni kalibiacijski klin (BKK)
od sesi slojeva. BKK posiavljen je na donjem dijelu slike gdje nije bilo
supeiponiianih ikiva. Denziiomeiiijska mjeienja iadena su puiem Digital Micrograph
piogiama, a obiada piogiamom Origin Pro 7.0. SPG1 posiupak bez piekiivanja
pokazuje nepiekidan iasi gusioce iijekom isiiazivanja, dok se posiupkom
piekiivanja ponasa supioino od osialih kosianih implaniaia. Piekiivanje BG
opceniio dovodi do povecanja gusioce kosianih implaniaia, ali ne siaiisiicki
znacajno. Piimijenjeni kosiani implaniaii, bez obziia na posiupak piekiivanja, nisu
pokazali medusobno siaiisiicke znacajne iazlike, no nesio bolji iezuliai pokazao je
SPG1, a nesio slabiji SPB. Ovim isiiazivanjem zeljelo se valoiiziiaii uspjesnosi
piimjene iazliciiih Bio-Oss maieiijala, sa i bez piekiivanja BG, u zaiascivanju
kosianih defekaia nakon apikoiomije i cisiekiomije.
Ivan
Kiizek
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piimjena lancane ieakcije polimeiazom u dijagnosiici klamidofiloze u piica
JEZIK hivaiski
siguinosi hiane
CURRICULUM VITAE Roden je 1972. u Osijeku. Diplomiiao je 1997. i siekao zvanje dokioia veieiinaiske
medicine na Sveucisiu u Zagiebu, na Veieiinaiskom fakulieiu. Zaposlen je kao
siiucni suiadnik u velediogeiiji PHOENIX Faimacija d.d. Dosad je objavio pei
bibliogiafskih jedinica ie je, kao suauioi, sa znansivenim iadovima sudjelovao na iii
simpozija u Hivaiskoj.
MENTOR(I) piof. di. sc. Esiella Piuknei-Radovcic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski
fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Ksenija Vlahovic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
fakuliei
di. sc. Ivana Lojkic, znansivena suiadnica, Hivaiski veieiinaiski insiiiui
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Bakieiija Chlamydophila psittaci zaiazava biojne visie divljih piica i peiadi ie
uziokuje oboljenja kod ljudi. S obziiom da je uziocnik bolesii iniiacelulaina bakieiija,
dijagnosiika je vilo zahijevna. Isiiazena je mogucnosi piimjene klasicnog PCR i
RealTime PCR posiupka iadi dokazivanja piisuinosii bakieiija poiodice
Chlamidiaceae u uzoicima poiijeklom od piica. Uzoici su uspoiedno pieiiazeni i
diugim dijagnosiickim posiupcima (ELISA i Cleaiview iesi). Odabiani poziiivni
uzoici genoiipiziiani su uspoiedno, meiodama RFLP PCR i MLVA. Od ukupno 1068
pieiiazenih uzoiaka, 178 (16,67%) ih je bilo poziiivno. Piema zupanijama,
najveci bioj zabiljezenih poziiivnih uzoiaka poijece iz Pozesko-slavonske
zupanije (30%), a piema mjesiu uzoikovanja, najveci bioj je od uzgajivaca
(17,21%). Genoiipiziiano je sedam uzoiaka. Piema genoiipu, jedan uzoiak, poiijeklom
od papige, piipada seioiipu A, a sesi uzoiaka, poiijeklom od golubova, seioiipu E/B.
Dijagnosiicke meiode PCR ie RealTime PCR dokazale su se kao specificne, osjeiljive i
piimjenjive u iuiinskoj dijagnosiici klamidioze piica. Genoiipizacija klamidofila, koja
je pivi pui iadena u Republici Hivaiskoj, poividila je da su u piica piisuini seiovaiovi
kao i u diugim zemljama ie da su specificni za odiedenu visiu. Rezuliaii
isiiazivanja pokazuju da je infekcija klamidofilama javnozdiavsiveni pioblem ie je
nuzna usposiava boljeg piacenja epidemioloske siiuacije u Republici Hivaiskoj na
dizavnom nivou, u suiadnji veieiinaiskog i javnog zdiavsiva.
Anion
Kinic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Povezanosi insuficijencije venskih peifoiaioia s dubokom i povisinskom kionicnom
venskom insuficijencijom
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; iadiologija
CURRICULUM VITAE Roden je 1973. u Sibeniku. Godine 1992. zavisio je Klasicnu gimnaziju u Zagiebu,
a 2000. diplomiiao je na Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu.
Specijalizaciju iz iadiologije na Zavodu za iadiologiju Opce bolnice Sveii Duh
zavisio je 2006. Od 2008. nalazi se na uzoj specijalizaciji iz inieivencijske
iadiologije.
Njegovi siiucni i znansiveni inieiesi vezani su u pivom iedu za vaskulainu i
inieivencijsku iadiologiju, obojeni doplei i uliiazvuk. Auioi je i suauioi jedanaesi
znansivenih iadova objavljenih u medunaiodno indeksiianim casopisima, od cega je
pivi auioi na osam iadova. Navedni iadovi su iz podiucja iadiologije, povijesii
medicinskih znanosii ie medicinske siaiisiike. Njegovi su iadovi desei puia ciiiiani u
medunaiodno indeksiianim bazama.
MENTOR(I) di. sc. Niksa Vucic, znansiveni suiadnik, Opca bolnica Sveii Duh, Zagieb
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zvonimii Sucic, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u
Osijeku, Medicinski fakuliei
doc. di. sc. Ivo Loviicevic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
doc. di. sc. Mladen Peiiunic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Namjena dokioiskog iada bila je isiiaziii koliki je uijecaj insuficijencije
peifoianinih vena, ie povisinskih i dubokih vena, kao i dobi i spola na iezinu
klinicke slike pacijenaia s kionicnom venskom insuficijencijom, ie isiiaziii
povezanosi insuficijencije peifoianinih vena s insuficijencijom dubokog i
povisinskog susiava vena nogu. Koiisienjem obojenog dopleia piegledano je 186
nogu, da bi se odiedio bioj inkompeieninih peifoiaioia ie dijameiai peifoianinih
vena po nozi, siupanj insuficijencije vene saphene magne, ie piisuinosi ili odsuinosi
insuficijencije u dubokom venskom susiavu. Pomocu muliiple iegiesije uivideno je
da su znacajni piedikioii za iezinu klinicke slike iedom: siupanj iefluksa u veni
sapheni magni, dob pacijenia, ie piisuinosi iefluksa u dubokom susiavu.
Insuficijencija vene saphene magne pokazala se biinim piedikioiom i bioja
inkompeieninih peifoiaioia po nozi i piosjecnog dijameiia peifoiaioia po nozi, a
duboki je iefluks bio piedikioi samo za povecanje piosjecnog dijameiia peifoiaioia
po nozi.
Izvoini je dopiinos ovog iada u iome sio auioi u iiazenju odgovoia na piianje
povezanosii iezine klinicke slike i peifoiaioiske insuficijencije kod pacijenaia s
kionicnom venskom insuficijencijom koiisii muliivaiijaninu iegiesijsku analizu,
kojom uividuje da je iezina klinicke slike kod pacijenaia u pivom iedu povezana sa
siupnjem insuficijencije vene safene magne, zaiim s dobi pacijenaia, ie s
insuficijencijom dubokog susiava, a da ona nije znacajno povezana s peifoiaioiskom
insuficijencijom.
Aneia
Kiznaiic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Imunosna svojsiva "siapicasiih sianica" u saiana (Cyprinus carpio L.)
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1963. u Zagiebu, nagiadena Rekioiovom nagiadom 1986., a 1989.
diplomiiala je na Sveucilisiu u Zagiebu, na Veieiinaiskom fakulieiu.
Poslijediplomski siudij Biologije i patologije riba zavisila je iziadom i obianom
magisiaiskog iada 1994. Kao znansivena novakinja, a zaiim od 1996. kao znansivena
asisieniica, iadila je na dvama znansivenim piojekiima, dvaju Zavoda: Zavoda za
biologiju i paiologiju iiba i pcela ie Zavoda za anaiomiju, hisiologiju i embiiologiju
Veieiinaiskog fakulieia. Objavila je devei znansivenih i dva siiucna iada kao pivi ili
jedan od auioia. Od 1999. zaposlena je u dizavnoj sluzbi, u Upiavi iibaisiva
Minisiaisiva poljopiiviede, iibaisiva i iuialnog iazvoja. Odlukom Vlade RH,
imenovana je u iim piegovaiacke skupine za poglavlje 13 - iibaisivo, u piegovoiima
za ulazak u EU.
MENTOR(I) piof. di. sc. Zeljka Maiasin, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Ivica Valpoiic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
di. sc. Siecko Lainei, znansiveni savjeinik, Hivaiski piiiodoslovni muzej,
Zagieb
piof. di. sc. Zeljka Maiasin, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U ovom je iadu napiavljeno izdvajanje siapicasiih sianica (SS) u oiopini
kolagenaze, iempeiaiuie 230 Celzijevih siupnjeva, uz mijesanje na elekiiomagneiskoj
mijesalici, iz aiieiijskih lukovica saianskog mlada, i/p imunosiimuliianog s 0,2 ml
iekuce hianjive podloge (MEM) i dodaikom 10% feialnog govedeg seiuma (10%
MEM+FGS). Opiimalna konceniiacija i visia seiuma za iasi i kuliiviianje SS
odiedivana je kuliiviianjem sianica u pei iazliciiih konceniiacija iibljeg seiuma (2%,
10%, 20%, 30% i 40%), dvije konceniiacije FGS-a (2% i 10%) i mijesanom seiumu
(RS+FGS) u jednakom omjeiu konacnog posioika od 10% u iekucoj hianjivoj
podlozi (RPMI1640). Sposobnosi piihvacanja sianica isiiazili smo kuliiviianjem u
bazenima plasiicnih mikioiiiai ploca i bazenima piedmeinica piesvucenih
fibionekiinom i kolagenom. SS su inkubiiane u ieimosiaiu na 33 Celzijevih
siupnjeva. Rasi SS u kuliuii slican je iasiu humanih limfoblasia. Na piimainoj
kuliuii SS, isiiazili smo meduodnos SS sa sianicama EPC linijske kuliuie i
viiusom pioljeine viiemije saiana (Rhabdovirus carpio). Meduodnos SS i sianica
EPC linijske kuliuie, ie SS i R. caipio ukazuje na njihovu obiambenu ulogu u
oiganizmu iiba slicnu ulozi ciioioksicnih T-limfociia, iegulacijskih T-limfociia i NK
sianica sisavaca.
Zoiana
Kusevic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Povezanosi psihickih cimbenika s piisuinoscu ijelesnih bolesii u oboljelih od
kionicnog iainog posiiiaumaiskog siiesnog poiemecaja
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; psihijaiiija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1967. u Pozegi. Osnovnu i siednju skolu, ie Medicinski fakuliei
zavisila je u Zagiebu. Nakon siaziianja iadila je iii godine kao znansivena
novakinja na Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu, a zaiim
specijaliziiala psihijaiiiju na KBC Zagieb, gdje i danas iadi, na Klinici za psiholosku
medicinu. Godine 2008. zavisila je subspecijalizaciju iz djecje i adolescenine
psihijaiiije. Poslijediplomski siudij upisala je 1993. iz djecje i adolescenine
psihijaiiije, a magisiiiiala je 2000. na maiicnom fakulieiu, obianivsi iezu iz
psihoiiaumaiologije. Tijekom i nakon Domovinskog iaia, na Klinici, i u udiugama,
iadila je sa siiadalnicima iaia, u oiganizaciji i piuzanju psihosocijalne pomoci
siiadalnicima. Tienuiacno iadi u Klinici za psiholosku medicinu KBC Zagieb, kao
vodiielj sluzbe na poliklinickom odjelu za djecu i adolescenie. Osim opcom
psihijaiiijom, bavi se giupnom i individualnom psihoieiapijom ie nekim specificnim
psihoieiapijskim iehnikama. Objavila je nekoliko iadova, i clanica je nekoliko
siiucnih diusiava pii HLZ-u. Sialna je sudska vjesiakinja iz podiucja psihijaiiije.
MENTOR(I) piof. di. sc. Rudolf Gieguiek, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Veia Folnegovic-Smalc, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
piof. di. sc. Vlado Jukic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Alma Mihaljevic-Peles, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Isiiazivanje povezanosii psihickih cimbenika i piisuinosii ijelesnih bolesii u
populaciji hivaiskih iainih veieiana N = 127 oboljelih od kionicnog PTSP-a
piovedeno je na Klinici za psiholosku medicinu Klinickoga bolnickog ceniia
Zagieb. Ispiiivanje psihickih cimbenika ponajpiije se odnosilo na ispiiivanje
povezanosii aleksiiimije, koja se najcesce definiia kao nemogucnosi piepoznavanja
i iziazavanja emocija, a danas se iazmaiia kao jedan od mogucih cimbenika u
eiiopaiogenezi iazliciiih sianja, izmedu osialog, i psihosomaiskih bolesii. Ciljevi
isiiazivanja bili su piovjeiiii jacinu i siiukiuiu povezanosii aleksiiimije, PTSP-a i
socijalne poipoie ie dijagnosiiciianih somaiskih bolesii, kao i piovjeiiii isio u vezi sa
somaiizacijama ie piikazaii osnovna sociodemogiafska obiljezja ispiiivane
populacije. Hipoieza isiiazivanja bila je da je aleksiiimija iizicni cimbenik za
iazvoj somaiike u oboljelih od kionicnog iainog PTSP-a, sio je isiiazivanjem
poivideno. Rezuliaii oivaiaju piakiicno piianje poiiebe eveniualnog skiininga u
pievenciji ijelesnih bolesii u iainih veieiana oboljelih od posiiiaumaiskoga siiesnog
poiemecaja. Upozoieno je i na piianje povezanosii aleksiiimije s pokusajima suicida
u ispiiivanoj populaciji. Rezuliaii na piianjima iz sociodemogiafskog upiinika oivaiaju
cijeli niz piakiicnih piianja glede psihosocijalne skibi za spomenuiu populaciju.
Isiiazivanjem je poividena hipoieza da je aleksiiimija iizicni cimbenik za pojavu
somaiskih bolesii u oboljelih od kionicnog iainog PTSP-a.
Ozien
Laiva
NASLOV DOKTORSKOG RADA Ranjivosi vodonosnika na piiljevnom podiucju vaiazdinskih cipilisia
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; iudaisivo, nafia i geolosko inzenjeisivo; geolosko
inzenjeisivo
CURRICULUM VITAE Roden je 1971. u Spliiu. Nakon diplome na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Rudaisko-geolosko-nafinom fakulieiu, zaposlio se u Hivaiskom geoloskom
insiiiuiu u Zagiebu - Zavodu za hidiogeologiju i inzenjeisku geologiju. Tijekom
godina sudjeluje, kao vodiielj ili suiadnik, na biojnim piojekiima iz podiucja
hidiogeologije ili inzenjeiske geologije. Piofesionalni inieiesi ukljucuju
isiiazivanje dinamike podzemne vode, zaiim ianjivosii vodonosnika ie zasiiiu
podzemne vode. U piaksi koiisii suviemene alaie: MODFLOW i MT3DS kodove za
modeliianje ioka podzemne vode i iianspoiia ie GIS alaie za piosioine analize.
Magisiiiiao je 2002. na maiicnom fakulieiu. U suauioisivu je objavio osamnaesi
iadova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Andiea Bacani, Sveucilisie u Zagiebu,
di. sc. Zeljka Bikic, visa znansivena suiadnica, Hivaiski geoloski insiiiui
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Daiko Mayei, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko-geolosko-nafini
fakuliei
piof. di. sc. Andiea Bacani, Sveucilisie u Zagiebu,
di. sc. Zeljka Bikic, visa znansivena suiadnica, Hivaiski geoloski insiiiui
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U iadu su piikazani iezuliaii ocjene piiiodne ianjivosii vaiazdinskog aluvijalnog
vodonosnika piimjenom paiameiaiskih meioda. Analiziiani su svi ielevanini elemenii
hidiogeoloskog susiava s obziiom na mogucnosi spiecavanja ili uspoiavanja unosa
sieinih ivaii u saiuiiianu zonu vodonosnika. Ocjene ianjivosii, hazaida i iizika od
oneciscenja vodonosnika piovedene su u GIS okiuzju. Piimijenjene su ceiiii
meiode ocjene ianjivosii: SINTACS, DRASTIC, GOD i njemacka meioda. Opceniio
je posiignuia visoka i vilo visoka piiiodna ianjivosi vodonosnika na pievladavajucem
dijelu ieiena. Pomocu numeiickog modeliianja ioka podzemne vode saiuiiianom
zonom vodonosnika, izdvojena su piiljevna podiucja cipilisia i posebno za njih
ocijenjen je iizik od oneciscenja. Numeiickim modelom iianspoiia simuliian je
pionos niiiaia saiuiiianom zonom vodonosnika u ceiiii iazliciia uvjeia iada
posiojecih cipilisia i unosa niiiaia. Poivideno je iazmjeino spoio pomicanje niiiaia
kioz vodonosni susiav. Isiaknuio je da visoka ianjivosi vaiazdinskog vodonosnika i
naiuseno sianje kakvoce podzemne vode nalazu piomjenu dosadasnje piakse
koiisienja piosioia.
Znansiveni dopiinos iada ociiuje se u povecanju spoznaja o hidiogeoloskom
susiavu piiljevnog podiucja vaiazdinskih cipilisia, meiodoloski iaziadenom
piisiupu ocjeni ianjivosii vodonosnika izgiadenih od sedimenaia s meduzinskom
poioznoscu piimjenom paiameiaiskih meioda ie piimjeni maiemaiickog
modeliianja i GIS iehnologije u posiupku ocjene ianjivosii vodonosnika.
uidica
Lazic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Pievalencija muliimoibidiieia i znacajke komoibidiieia kionicnih bolesii populacije
u skibi lijecnika obiieljske medicine
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; opca medicina
CURRICULUM VITAE Rodena je 1963. u Nasicama. Diplomiiala je 1988. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Medicinskom fakulieiu. Do 1993. iadila je kao lijecnik opce medicine u Domu
zdiavlja u Zagiebu. Poslijediplomski siudij i specijalizaciju iz obiieljske medicine
zavisila je 1998. Od 1998. iadi u kumulaiivnom iadnom odnosu u svojsivu
asisieniice na Kaiedii za obiieljsku medicinu Medicinskog fakulieia u Zagiebu i kao
lijecnik u oidinaciji obiieljske medicine u Zagiebu. Godine 2002. posiigla je siupanj
magisiia znanosii na iemu Znacajke rada lijecnika primarne zdravstvene zastite u
skrbi za pacijenta s akutnim infekcijama disnih putova. Od 1998. do 2002. bila je
kooidinaioiica medunaiodnog piojekia Healthy ageing. Od 2000. je nacionalna
piedsiavnica za Hivaisku u European General Practice Research Network (EGPRN).
Znansivene iadove objavila je u Croatian Medical }ournal, Family Medicine, Acta
Medica Croatica i di.
MENTOR(I) piof. di. sc. Milica Kaiic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
doc. di. sc. Mladenka Vicic-Keglevic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
piof. di. sc. Sanja Blazekovic-Milakovic, Sveucilisie u Zagiebu,
Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Zdiavko Ebling, Sveucilisie u Osijeku, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Visoka pievalencija kionicnih bolesii (KB) i adekvaina skib za bolesnike s
isioviemenom pojavom vise KB (muliimoibidiiei), kljucni su izazovi za susiav
zdiavsivene zasiiie, a posebice lijecnika obiieljske medicine (LOM) u 21. sioljecu.
Razvijanje novih znanja i siandaida iada za skib iakvih bolesnika, za obiieljsku
medicinu (OM) piedsiavlja znansiveni i siiucni izazov. Cilj isiiazivanja bio je
isiiaziii piosiienosi i znacajke muliimoibidiieia KB populacije u skibi LOM-a ie
njihov uijecaj na koiisienje susiava zdiavsivene zasiiie. Piovedeno je
longiiudinalno isiiazivanje kohoiie u peiiodu od 1994. do 2003. godine na 6.409
kionicnih bolesnika u sedam ambulanii OM. Iz zdiavsivenih kaiiona ispiianika
piikupljeni su podaci o sociodemogiafskim znacajkama bolesnika, svim dijagnozama
KB ie o opsegu koiisienja sluzbi piimaine i sekundaine zdiavsivene zasiiie. U
obiadi podaiaka koiisien je siaiisiicki piogiam SAS, veizija 8.0.2 (SAS Insiiiuie Inc.,
Caiiy, NC, SAD). Na poceiku isiiazivanja muliimoibidiiei KB imalo je 36,9%
muskaiaca i 49,0% zena, a na kiaju isiiazivanja 88,6% muskaiaca i 94,1%
zena. Zasiupljenosi muliimoibidiieia kod posebno isiiazivanih skupina KB bila je
kako slijedi: hipeiienzija 77%, odabiane bolesii sica 97,1%, kionicna opsiiukiivna
plucna bolesi 73,8%, dijabeies 92,7%, depiesija 83,4%, muskuloskeleine bolesii 73,3%,
neuioloske bolesii 76,1% i kaicinomi 83,4%. Kao iizicni cimbenici za pojavu
muliimoibidiieia izdvojili su se dob, zenski spol i samacki zivoi. Medu
kionicnim bolesnicima - cesiim posjeiiieljima LOM-u, bilo je 22,4% muskaiaca i
23,9% zena, s visokim udjelom muliimoibidiieia KB. Longiiudinalno piacenje
kohoiie bolesnika koji boluju od KB viijedna je i piimjenjiva meioda u OM za
piosiiivanje znansivenih spoznaja o oikiivanju, dijagnosiici, lijecenju i piacenju
bolesnika s KB.
Sasa
Legen
NASLOV DOKTORSKOG RADA Ekonomske sieie uziokovane iiihinelozom u Hivaiskoj
JEZIK hivaiski
siguinosi hiane
Veieiinaiskom fakulieiu. Tijekom 1992. boiavio je kao hospiiani u veieiinaiskoj
klinici u Reuilingenu, Njemacka. Od 1993. zaposlen je u Veieiinaiskoj sianici
Cakovec, pivo kao veieiinai klinicai, a zaiim, od 2000., obnasa funkciju diiekioia
diusiva. Objavio je iii siiucna i dva znansivena clanka. Od 2003. zasiupnik je
Hivaiske veieiinaiske komoie u Fedeiaciji veieiinaia Euiope. Oiganizaioi je
konfeiencije s medunaiodnim sudjelovanjem Sigurnost hrane u Hrvatskoj i Europi,
odizane u Cakovcu 2003. U 2006. imenovan je za clana piegovaiackog iima
Republike Hivaiske u piedpiisiupnim piegovoiima s EU-om.
MENTOR(I) piof. di. sc. Maiko Tadic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
piof. di. sc. Albeii Maiinculic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
doc. di. sc. Maiina Pavlak, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
piof. di. sc. Maiko Tadic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
piof. di. sc. Albeii Maiinculic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
piof. di. sc. Bela Njaii, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
doc. di. sc. Aniun Beus, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj isiiazivanja bio je piepoznaii sio vise iioskova uziokovanih iiihinelozom
(iziavnih i neiziavnih), objediniii ih bez obziia na mjesio nasianka ie iako pomoci
nadleznim minisiaisivima u donosenju piavovaljanih odluka o daljnjim
posiupcima, u smislu spiecavanja i konacnog iskoijenjivanja iiihineloze.
Isiiazivanje je iadeno za iazdoblje od 1998. do 2006. Obuhvaceni su sljedeci
iioskovi: iioskovi lijecenja, dijagnosiike ie hospiializacije oboljelih ljudi, iioskovi
poduzeca za viijeme bolovanja iadnika, iioskovi HZZO-a za viijeme bolovanja
iadnika, dizavnog pioiacuna koji su nasiali kao izosianak uplaie u isii uslijed
bolovanja iadnika, iioskovi nasiali kao izgubljeni dio osobnog dohoika iadnika za
viijeme iiajanja bolovanja, iioskovi naknade vlasnicima za zivoiinje kod kojih je
dijagnosiickim posiupcima uividena piisuinosi Trichinelle spiralis, iioskovi
neskodljivog uklanjanja zivoiinja, iioskovi iiihineloskopije i umjeine piobave,
iioskovi deiaiizacije na zaiazenom podiucju, ie iioskovi deiaiizacije
odlagalisia oipada. Na sve spomenuie pozicije iioskova u iazdoblju od 1998. do
2006. poiioseno je 347.363.640 kuna. Od iog iznosa, iz dizavnog pioiacuna je
izdvojeno 64.047.000 kuna. Isiiazivanjem je dokazana uspjesnosi Piogiama za
suzbijanje iiihineloze iz 1998. Nasljednik spomenuiog piogiama je iiebao biii
Piogiam za suzbijanje iiihineloze 2003-2009., no on nije piihvacen, sio je vazan
uziok jos uvijek piisuine iiihineloze u Hivaiskoj.
Maiica
Lolic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Ucinci dezinfekcijskih piipiavaka na smanjenje kolicine mikiooiganizama na ljusci
iasplodnih jaja i uspjeh lezenja
JEZIK hivaiski
bioiehnologija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1971. u Slavonskom Biodu. Diplomiiala je 1996. na Sveucilisiu u
Zagiebu, na Veieiinaiskom fakulieiu. Isie godine zaposlila se u Veterinarskoj stanici
d.o.o. u Slavonskom Biodu, gdje je siekla iskusivo na poslovima iz podiucja
peiadaisiva. Od 1998. iadila je u Argus veterinarskoj stanici d.o.o. u Slavonskom
Biodu, gdje je obavljala poslove u veieiinaiskoj medicini; od 1999. u Valionica d.o.o. u
Slavonskom Biodu, kao iukovodiieljica u lezionici pilica; a od 2003. ponovno u Argus
veterinarska stanica d.o.o. u Slavonskom Biodu, u veieiinaiskoj ambulanii na
poslovima veieiinaiske medicine i peiadaisiva.
DOKTORSKOG RADA
insiiiui
piof. di. sc. Noia Mas, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Piimjenom iazliciiih dezinfekcijskih piipiavaka, konceniiacija i viemena izlaganja,
isiiazen je siupanj koniaminacije saniiaino obiadenih iasplodnih jaja, siupanj
ucinkoviiosii pojedinih dezinfekcijskih piipiavaka na smanjenje bioja
mikiooiganizama na ljusci iasplodnih jaja, ie odieden uijecaj piimijenjenih
posiupaka na iezuliaie lezenja pilica. Isiiazivanja su podijeljena na piedpokus i
pokus. U piedpokusu su koiisieni dezinfekcijski piipiavci Viikon S 0,3% i 1%;
Pieveniol 0,3% i 1%; Bigvasan 0,4% i 0,3%; Viiocid 0,13% i 0,23%; Halamid
0,4% i Foimaldehid (21ml foimalina 40% + 21 ml vode + 17 g hipeimangana), uz
viijeme ekspozicije od peinaesi minuia, osim za foimaldehid, gdje je viijeme
ekspozicije iznosilo iiidesei minuia. Za pokus su odabiana iii najucinkoviiija
dezinfekcijska piipiavka; 0,4% vodena oiopina Halamida, 1% vodena oiopina Viikona
S i plin foimaldehid. Na ljusci iasplodnih jaja izoliiani su sljedeci iodovi bakieiija:
Staphylococcus sp., Streptococcus sp., Bacillus sp., mezofilne i kolifoimne bakieiije. Od
gljivica su izoliiane: Aspergillus sp., Penicillium sp., Mucor sp., Rhisopus sp., Fusarium
sp., kvasnice i plijesni. Najbolji iezuliaii u saniiainoj obiadi iasplodnih jaja posiignuii
su plinjenjem foimaldehidom, koji je i dalje siedsivo izboia za iu visiu saniiaine
obiade, unaioc njegovoj zabiani u pojedinim zemljama. Dezinfekcijski piipiavci 1%
Viikon i 0,4% Halamid u piepoiucenim konceniiacijama mogu biii alieinaiiva
foimaldehidu za saniiainu obiadu iasplodnih jaja.
Bozo
Loncai
NASLOV DOKTORSKOG RADA Poiemecaj funkcije gena FHIT u kaicinomima debelog i zavisnog ciijeva
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; onkologija
CURRICULUM VITAE Roden je 1933. u Vinjanima Goinjim. Godine 1978. godine diplomiiao je na
Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu. Lijecnicki piipiavnicki siaz
odiadio je u Opcoj bolnici Josip Bencevic u Slavonskom Biodu ie polozio siiucni
ispii 1979. Specijalisiicki ispii iz opce kiiuigije polozio je 1987. u KB "Sesiie
milosidnice" u Zagiebu.
Do 1992. iadio je na Odjelu kiiuigije Medicinskog ceniia u Slavonskom Biodu,
sudjelujuci u Domovinskom iaiu i u iadu iaine bolnice. Od 1992. zaposlen je na
Odjelu abdominalne kiiuigije KB Dubiava. Godine 1993. obianio je magisiaiski iad s
iemom Vrednovanje terapijskih postupaka u lijecenju djece ozlijedene u cestovnom
prometu i siekao akademski naziv magisiia medicinskih znanosii. Subspecijalisiicki
ispii iz abdominalne kiiuigije polozio je 2007.
MENTOR(I) di. sc. Kiesimii Pavelic, znansiveni savjeinik, Insiiiui Rudei Boskovic
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Nives Pecina-Slaus, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Simun Kiizanac, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
doc. di. sc. Leonaido Paiilj, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Kaicinom debelog ciijeva jedan je od najcescih zlocudnih iumoia i diugi po iedu
uziok smiii od iaka u iazvijenim zemljama. Vecina kaicinoma debelog ciijeva
posljedica je siupnjeviiog piocesa iijekom kojeg iz dobiocudnog adenoma, kao
posljedica naslijedenih i/ili siecenih muiacija, nasiaje zlocudni invazivni iumoi. Gen
FHIT, kandidai supiesoiski gen smjesien je na kiomosomu 3 u covjeka (13p14.2) i
piomijenjen je u iazliciiim iumoiima covjeka ukljucujuci i iumoie piobavnog
susiava.
Cilj isiiazivanja bio je ispiiaii gubiiak heieiozigoinosii ie ekspiesiju gena FHIT na
iazini specificne mRNA i pioieina u spoiadicnim kaicinomima kolona.
Rezuliaii nasih isiiazivanja su pokazali su da je gubiiak heieiozigoinosii gena
FHIT piisuian u 19,2% spoiadicnih kaicinoma kolona. U isiiazivanju je najveci
bioj uzoiaka spoiadicnih kaicinoma kolona bio negaiivan na piisuinosi pioieina
FHIT (31,7%). Rezuliaii su pokazali jasnu koielaciju izmedu gubiika heieiozigoinosii
ie smanjene ekspiesije gena FHIT s napiedovanjem i meiasiaziianjem spoiadicnih
kaicinoma kolona. Smanjena ili poipuno ugasena ekspiesija pioieina FHIT mogla bi
biii piognosiicki biljeg za spoiadicne kaicinome kolona s iim da bi posiojece
iezuliaie iiebalo piosiiiii na veci bioj uzoiaka ie analizu piezivljenja.
Ovaj dokioiski iad donosi nove znansivene spoznaje u molekulainom piofilu
kaicinoma debelog i zavisnog ciijeva. Nalazi o piomjenama gena i pioieina FHIT
izvoini su dopiinos znanosii i poiencijalni smjeiovi daljnjih isiiazivanja.
Dubiavko
Lucic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Liiosiiaiigiafija kaibonskih i iiijaskih nafionosnika siedisnjih Palmiiida, Siiija
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1939. u Zagiebu. Diplomiiao je 1984. na Sveucilisiu u Zagiebu,
Piiiodoslovno-maiemaiickom fakulieiu, Odjel geologije; ie je magisiiiiao na isiom
Sveucilisiu 1992. Od 1983. do kolovoza 2009. iadio je u INA-Nafiaplinu, gdje je
obavljao laboiaioiijska isiiazivanja, piojekiiiao, piaiio, ie iukovodio isiiaznim
iadovima u zemlji i inozemsivu. Tienuiacno je zaposlen u RWE Dea, kao glavni
geolog u Tiipoliju, Libija. Sudjeluje u oiganizacijskim akiivnosiima domacih i siianih
siiukovnih udiuga (HGD, HUNIG, AAPG), piojekiima; IGCP 286 (UNESCO),
Pancaidi, ie Sveucilisia (IUC Dubiovnik). Piedsjeda i sudjeluje na biojnim
domacim i medunaiodnim skupovima. Objavio je ceiidesei i pei
siiucno-znansivenih naslova o geologiji Panonskoga bazena, Jadianske kaibonaine
plaifoime i Siiije, ie dvadeseiak iazliciiih populainih clanaka, vodica i piiiucnika.
MENTOR(I) piof. di. sc. Josipa Velic, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko-geolosko-nafini
fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Jasenka Siemac, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Josipa Velic, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko-geolosko-nafini
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U podiucju bloka Hayan, smjesienoga izmedu sjeveinih i juznih Palmiiida u
siedisnjoj Siiiji, dubokim isiiaznim busoiinama, piobusene su naslage u
iasponu od oidovicija do miocena. Palmiiidi su piimjei iniiakoniinenialnog
iianspiesivnog planinskog lanca i piedsiavljaju najisiaknuiiju iekionsko-siiukiuinu
cjelinu u siedisnjoj Siiiji. Oikiiveno je sesi polja. Plinska lezisia piedsiavljaju
kaibonski fluvijalno delini (piiobalni) pjescenjaci. Naslage piipadaju foimaciji
Maikada, koja se sasioji od sejla, silinog sejla, ie siliiia pioslojenih pjescenjacima
iazliciiih debljina i iankim inieikalacijama kaibonaia. Maiicne siijene su siluiske i
kaibonske siaiosii, a pokiov piedsiavljaju unuiaifoimacijski sejlovi. Tiijaska
lezisia su kaibonaine siijene foimacija Amanus Shale i Kuiiachine Dolomii (D2/2,
D1 i C2), ialozene u okiuzenju zasiicenog selfa i nadplimske zone. Siijene su
zasicene nafiom, plinom i kondenzaiom. Dokazana je povezanosi izmedu iiijaskih
maiicnih siijena i iiijaskih ugljikovodika, ie je iijec o in situ ugljikovodicima.
Pokiovne siijene za lezisia C2 i D1 su debele naslage soli kainicke Kuiiachine
Anhidiii foimacije, a lezisiima Amanus Shale i D2/2 slojevi sejla i unuiai
foimacijske soli. Uspoiedno s "klasicnom" liiosiiaiigiafskom koielacijom iiijaskih
naslaga u kaiegoiiji foimacije i clana, zbog piakiicnih iazloga, lakse koielacije, ali
nadasve zbog logicnog i piedvidivog iaspoieda ugljikovodika u odnosu na lezisia
i podudainosi s hidiodinamickim cjelinama, u ovom su iadu iiijaske naslage po pivi
puia podijeljene u megacikluse.
Maiijana
Ljubic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Povezanosi ijelesnih akiivnosii u ocuvanju funkcionalnosii sake s aspekia kvaliieie
zivoia i opceg zdiavsivenog sianja siaiijih osoba
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; javno zdiavsivo i zdiavsivena zasiiia; javno
zdiavsivo
Piavnom fakulieiu (siudij za socijalni iad), a 1993. zavisila je poslijediplomski siudij
iz geioniologije na Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu, na kojemu je
1993. i magisiiiiala. Od 1997. do 1998. pohadala je edukaciju iz podiucja psihijaiiije -
ieiapijske zajednice i piimjena u insiiiucijama. Godine 2001. bila je na Univeisiiy of
Wales i sudionica Piogiama vlade Japana; 2002. na edukaciji iz psiholoskih kiiznih
inieivencija. Radno iskusivo sijecala je od 1972. do 1976. u Engleskoj, u Londonu
(klinike kiiuigije, neuiologije i geiijaiiije). Od 1976. do 1977. iadila je u Dispanzeiu za
menialno zdiavlje Zagieb, a od 1977. do 2009. u Domu za siaiije i nemocne osobe
Tinje, ie kao Visi piedavac na Visokoj zdiavsivenoj skoli. Koniinuiiano je
sudjelovala na geionioloskim kongiesima, sa siiucnim iadovima. Auioiica je
piiiucnika okupacijsko iadnih akiivnosii u insiiiucijama, a napisala je niz siiucnih
iadova vezano uz kvaliieiu zivoia siaiijih u insiiiucijama.
MENTOR(I) piof. di. sc. Luka Kovacic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Bozidai Cuikovic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Vlasia Vizek-Vidovic, Sveucilisie u Zagiebu, Filozofski fakuliei
doc. di. sc. Goidana Pavlekovic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Davoi Ivankovic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
akademik Maiko Pecina, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Na piijelazu u iiece iisucljece suviemenici smo nesumnjivih znansiveno
aigumeniiianih dokaza o povezanosii iazine ijelesne akiivnosii, vjezbanja i zdiavlja.
Pioces siaienja je obiljezen biojnim zdiavsivenim piomjenama koje vode do
posiupnog ogianicenja akiivnog zivoia. Degeneiaiivne piomjene na pisiima sake
cine jedan od najvecih pioblema kod siaiijih osoba zbog nemogucnosii izvodenja
dnevnih akiivnosii. Cilj isiiazivanja bio je uividiii moze li se piimjenom ijelesnih
akiivnosii i vjezbi odizaii i/ili poboljsaii funkcija sake i opca kvaliieia
zivoia osoba u insiiiuciji. Specificni ciljevi isiiazivanja bili su uividiii
mogucnosi zadizavanja i poboljsanja funkcije sake piimjenom fizikalnih
vjezbi, uividiii je li godina dana vjezbi viemenski dovoljna da se posiigne bolja
funkcija sake, uividiii posioji li povezanosi funkcionalnosii sake i opce kvaliieie
zivoia siaiijih osoba, ie uividiii posioji li povezanosi funkcije sake i opceg sianja
funkcioniianja siaiije osobe. Ispiiivanje je bilo piovedeno insiiumeniima: SF-36,
evaluacijom (vodenje dnevnika) kioz iazliciie kaiegoiije (vjezbanje, sudjelovanje u
kieaiivnoj ieiapiji, komunikacija, kogniiivne sposobnosii, moioiicke i senzoiicke
sposobnosii), Baiihelovim indeksom, vigoiimeiiom, iesiom funkcije sake i skalom
zadovoljsiva zivoiom piije poceika piimjene Modela ijelesne akiivnosii i nakon
zaviseika piimjene modela. Isiiazivanjem je dokazano da se piimjeienim
piogiamom ijelesnih akiivnosii moze odizaii i poboljsaii funkcija sake u
godini dana, a iime zadizaii kvaliieiu zivoia siaiijih osoba u insiiiuciji u
obavljanju akiivnosii dnevnoga zivoia.
Suncanica
Ljubin Sieinak
NASLOV DOKTORSKOG RADA Klinicke i molekulaino-epidemioloske kaiakieiisiike infekcije humanim
meiapneumoviiusom u Hivaiskoj
JEZIK hivaiski
mikiobiologija
Medicinskom fakulieiu. Nakon obavljenog siaza, zaposlila se na Odjelu za viiologiju
Hivaiskog zavoda za javno zdiavsivo, gdje je 1996. zapocela sa specijalizacijom iz
medicinske mikiobiologije s paiaziiologijom. Godine 2002. polozila je
specijalisiicki ispii i zaposlila se u isioj usianovi kao vodiieljica dvaju Odsjeka (Odsjek
za dijagnosiiku enieialnih viiusa i Odsjek za klamidije) i kao vodiieljica Nacionalnog
laboiaioiija za dijagnosiiku polioviiusa. Objavila je vise znansivenih i siiucnih
iadova od kojih je ceiinaesi ciiiiano u Current Contents (CC) bazi podaiaka. Clanica
je Euiopskog diusiva za klinicku viiologiju.
MENTOR(I) piof. di. sc. Goidana Mlinaiic-Galinovic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
DOKTORSKOG RADA
doc. di. sc. Amaiela Lukic-Gilic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
doc. di. sc. Aijana Tambic-Andiijasevic, Sveucilisie u Zagiebu,
Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Smilja Kalenic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Humani meiapneumoviius (HMPV) oikiiven je 2001. i od iada se smaiia znacajnim
uziocnikom akuinih infekcija disnog susiava (ARI) u svijeiu, osobiio u male djece.
Cilj ovog iada bio je po pivi pui odiediii incidenciju HMPV-a u hospiializiiane djece s
ARI u Hivaiskoj, kao i analiziiaii geneisko usiiojsivo dokazanih HMPV sojeva. U
zimskoj sezoni 2003./2006. piikupljeni su nazofaiingealni sekieii 402 djece do pei
godina siaiosii oboljele od ARI hospiializiiane u dvije zagiebacke klinike. HMPV je
dokazan meiodom RT-PCR u sivainom viemenu s poceinicama za gen koji kodiia
nukleopioiein (N) ovog viiusa. U svihu iziade filogenieiskog siabla, umnozen je,
deiekiiian i sekvenciian dio gena koji kodiia fuzijski (F) pioiein. HMPV infekcija
dokazana je u 8,2%, bolesnika, ie je iime HMPV deiekiiian kao iieci po ucesialosii
medu uziocnicima viiusnih ARI ij. odmah nakon iespiiaioinog sincicijskog viiusa
(RSV) i adenoviiusa. Djeca inficiiana HMPV-om nisu se iazlikovala po spolu u
odnosu na djecu inficiianu nekim diugim viiusom. S obziiom na dob, djeca inficiiana
HMPV-om, RSV-om i viiusima paiainfluence bila su znacajno mlada od djece
inficiiane adenoviiusom. Vecina infekcija uziokovana HMPV-om (69.7%) bila je
infekcija donjeg disnog susiava. Uspoiedbom ucesialosii klinickih sindioma
uziokovanih pojedinim viiusima nije uividena iazlika izmedu djece inficiiane
HMPV-om i RSV-om, dok su djeca inficiiana adenoviiusom i viiusima paiainfluence
imala cesce infekcije goinjeg disnog susiava ie sioga i blazu klinicku sliku u
odnosu na djecu inficiianu HMPV-om i RSV-om. Filogeneiska analiza sojeva
dokazala je ciikulaciju dviju glavnih geneiickih linija HMPV-a (A i B). Dokazne su i
dvije podgiupe unuiai giupa A i B (A1, A2, B1 i B2), ie dvije vaiijanie unuiai
podgiupe A2 (A2a i A2b).
Dubiavka
Madunic-Cacic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Razvoj i konsiiukcija novih poienciomeiiijskih senzoia za anionske i neionske ienzide
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1938. u Osijeku, gdje je i diplomiiala na Sveucilisiu J. J. Siiossmayei, na
Piehiambeno-iehnoloskom fakulieiu. Od 1993. iadi u Saponiji u Osijeku. Godine
2006. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Piehiambeno-bioiehnoloskom fakulieiu,
obianila je magisiaiski iad iz podiucja bioiehnickih znanosii. Od 2003. suiaduje s
Odjelom za kemiju Sveucilisia u Osijeku i Piehiambeno-bioiehnoloskim
fakulieiom Sveucilisia u Zagiebu. Suiadnica je na znansivenom piojekiu MZOS-a
Kemijski senzori za primjenu u biomedicini, hrani i zastiti okolisa. Objavila je sesi
znansivenih iadova, ciiiianih u Current Contents (CC) bazi podaiaka.
MENTOR(I) piof. di. sc. Zoiana Giabaiic, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zoiana Giabaiic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Ema Lisac, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Piipiemljen je novi senzoi za anionske ienzide na bazi ionsko-izmjenjivackog
kompleksa 1,3-didecil-2-meiil-imidazolijevog ieiiafenilboiaia kao senzoiskog
maieiijala, ugiadenog u PVC-membianu plasiificiianu s 2-niiiofenil okiil eieiom.
Senzoi je pokazao Neinsiovski odziv izmedu 2-10000 mol/L za dodecilsulfai i
izmedu 1-2000 mol/L za dodecilbenzensulfonai. Namijenjen je za odiedivanje
zavisne iocke u poienciomeiiijskim iiiiacijama. Elekiioda je pokazala dobie
analiiicke osobine unuiai pH podiucja od 2,3 do 11. Koeficijenii selekiivnosii su
odiedeni meiodom sialne konceniiacije inieifeienia. Senzoi je iakodei upoiiijebljen
za poienciomeiiijske iiiiacije dvokomponeninih smjesa.
Piipiemljen je novi senzoi za neionske ienzide. Sinieiiziian je novi senzoiski maieiijal
na bazi soli ieiafenilboiainog baiijevog polieioksilaia (C16/C18-masni alkohol
poliglikoleiei s 80 EO skupina), koji je ugiaden u PVC membianu koiisieci
bis(2-eiilheksil) fialai kao plasiifikaioi. Elekiioda je pokazala ne-Neinsiovski odziv
piema iazliciiim polieioksiliianim neionskim ienzidima. Ne-Neinsiovski odziv
elekiiode moze se objasniii slozenom siehiomeiiijom ieakcija ionske izmjene u
membianskoj fazi. Uijecaj nekoliko kaiiona na odziv elekiiode ispiian je meiodom
uspoiednog poiencijala. Senzoi je upoiiijebljen za odiedivanje zavisne iocke u
poienciomeiiijskim iiiiacijama iazliciiih polieioksiliianih neionskih ienzida,
koiisieci ieiafenilboiai kao iiiiani.
Ivan
Magdalenic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Dinamicko geneiiianje onioloski podizanih usluga weba za dohvai podaiaka
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1977. u Cakovcu. Nakon zaviseika piiiodoslovno-maiemaiicke gimnazije,
1993. upisao je diplomski siudij na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu
elekiioiehnike i iacunaisiva. Diplomiiao je 2000. (smjei telekomunikacije i
informatika). Magisiiiiao je 2003., s iemom Elektronicka razmjena poslovnih
dokumenata. Od 2000. do 2003. iadio je kao znansiveni novak na maiicnom
fakulieiu. Od 2004. iadi kao asisieni na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu
oiganizacije i infoimaiike. Njegovo podiucje znansivenog isiiazivanja ukljucuje
elekiionicko poslovanje, iehnologije weba i semaniicki web.
MENTOR(I) piof. di. sc. Zoian Skocii, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Neven Vicek, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei oiganizacije i
infoimaiike
piof. di. sc. Zoian Skocii, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
iacunaisiva
piof. di. sc. Damii Kalpic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Ovaj iad piedlaze aihiiekiuiu i model za osivaiivanje dinamickog geneiiianja
onioloski podizanih usluga weba za dohvai podaiaka iz iaznoiodnih izvoia
podaiaka. Povezivanje iehnologije usluga weba, oniologija i meioda geneiaiivnog
piogiamiianja, omogucava izgiadnju modulainog susiava za osivaiivanje usluga
weba piilagodenih pojedinacnom koiisniku. Piimjena oniologija u semaniickom
opisu usluga weba omogucava iacunalima jednoznacnu inieipieiaciju koiisnickog
upiia sio omogucava ili izgiadnju nove usluge weba ili piepoznavanje posiojece
usluge weba. Piednosi onioloski podizanih usluga weba za dohvai podaiaka u
uspoiedbi s iiadicionalnim piisiupom su auiomaiizacija osivaienja novih usluga weba,
biz iazvoj i izgiadnja usluga weba piilagodenih pojedinacnom koiisnickom upiiu
gdje je jedanpui osivaieni koiisnicki kd moguce koiisiiii za piisiup vise izvoia
podaiaka. U iadu su piezeniiiani nacin izgiadnje i glavne funkcije piimjenskog
susiava piema piedlozenoj aihiiekiuii i modelu. Piedlozena aihiiekiuia i model
su iesiiiani i piovjeieni na siudijskom piimjeiu piimjenskog susiava.
Izvoini znansiveni dopiinos iada ociiuje se u posiupku povezivanja iehnologija
usluga weba, oniologija i geneiaiivnog piogiamiianja iadi dohvaia podaiaka iz
iaznovisnih izvoia, u piedlozenom modelu i aihiiekiuii za dinamicko geneiiianje
onioloski podizanih usluga weba za dohvai podaiaka iz iaznovisnih izvoia
podaiaka, u veiifikaciji modela kioz piogiamsku izvedbu ie uspoiedbi s diugim
ijesenjima koiisieci odgovaiajucu meiiiku.
Maiina
Malinovec Pucek
NASLOV DOKTORSKOG RADA Razvoj meiode ijesavanja pioblema kondenzacije u niskoiempeiaiuinom
ioplovodnom koilu
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; siiojaisivo; piocesno eneigeisko siiojaisivo
CURRICULUM VITAE Rodena je 1974. godine u Kiefeldu, Njemacka. Diplomiiala je 1998. na Sveucilisiu u
Zagiebu, na Fakulieiu siiojaisiva i biodogiadnje (smjei procesno-energetski). Isie
godine pocela je iadiii na Kaiedii za ieimoiehniku i piocesnu iehniku maiicnog
fakulieia. Tijekom akademske godine 2000/01. boiavila je na Tehnickom fakulieiu u
Becu. Magisiaiski iad obianila je 2002. Za viijeme iada na fakulieiu, akiivno sudjeluje
u nasiavi kolegija Gradnja aparata. Kao honoiaina asisieniica sudjeluje u izvodenju
nasiave iz kolegija Instalacije zgrada na Sveucilisiu u Zagiebu, na Aihiiekionskom
fakulieiu. Do sada je objavila ukupno dvadesei i jedan znansiveni i siiucni iad u
Hivaiskoj i inozemsivu.
MENTOR(I) piof. di. sc. Siecko Svaic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Mladen Andiassy, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Zeljko Bogdan, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Neven Duic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Beinaid Fiankovic, Sveucilisie u Rijeci, Tehnicki fakuliei
piof. di. sc. Siecko Svaic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj piikazanog isiiazivanja u ovom dokioiskom iadu jesi iazviii numeiicki model
i simuliiaii iad iazliciiih konsiiukcija pioioiipova niskoiempeiaiuinog koila, u svihu
spiecavanja kondenzacije dimnih plinova na ogijevnim sijenkama koila. U pivom
dijelu iada opisani su niskoiempeiaiuini ioplovodni koilovi i njihove posebnosii.
Zbog kompleksnosii modela niskoiempeiaiuinog ioplovodnog koila, pivo su
piovedene numeiicke simulacije dimovodnih cijevi, s umeinuiim iuibulaioiima i bez
njih, u siiokom podiucju paiameiaia. U simulacijama dimovodne cijevi vaiiiani su:
bizina i iempeiaiuia dimnih plinova na ulazu u dimovodnu cijev, koeficijeni piijelaza
iopline na siiani vode, duljina vanjske cijevi, debljina ziacnog sloja ie koeficijeni
ioplinske vodljivosii sijenke cijevi. Na osnovu piovedenih numeiickih simulacija
dobivena je geomeiiija dvoslojnih dimovodnih cijevi. U diugom dijelu, uz opis ispiine
linije, dan je opis piovedenih mjeienja i iekonsiiukcija na pioioiipovima
niskoiempeiaiuinog ioplovodnog koila nazivnog ucina 23 kW. Tieci dio obiaduje
iazvoj numeiickog modela niskoiempeiaiuinog ioplovodnog koila, kojim su
piovedene numeiicke simulacije. Posiavljena su dva modela: model kojim je
obuhvacena siiana vode i dimni plinovi u dimovodnim cijevima i model kojim su
obuhvaceni plamenik, lozisie i pieikomoia. Razvijeni numeiicki model
niskoiempeiaiuinog koila omogucuje opiimiianje ielevaninih geomeiiijskih
paiameiaia, kako bi se spiijecilo kondenziianje dimnih plinova i smanjio bioj
ekspeiimenaia u fazi iazvoja koila.
Ana
Mandic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Gianicna sianja posiojecih mosiova
JEZIK hivaiski
Giadevinskom fakulieiu (smjei konstruktorski). Isie se godine zaposlila kao
znansivena novakinja u Zavodu za konsiiukcije maiicnog fakulieia, u kojemu iadi i
danas. Akademski naziv magisiia iehnickih znanosii siekla je 2003. Radila je na
nekoliko znansiveno-isiiazivackih piojekaia, a oipoceika iada sudjeluje u
siiucnim poslovima Zavoda za konsiiukcije, pivensiveno se baveci mosiovima.
Objavila je jedan iad u medunaiodnom casopisu, ceiiii iada u domacim
casopisima, dvadesei i jedan iad u zboinicima medunaiodnih skupova, dvadesei i iii
iada u zboinicima domacih skupova ie je suauioiica jednog sveucilisnog
udzbenika (knjiga Konstruiranje mostova, nagiadena nagiadom }osip }uraj
Strossmayer za 2003.) i devei poglavlja u ceiiii sveucilisna udzbenika.
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Anie Mihanovic, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Velik bioj nasih posiojecih mosiova dobiven je pioiacunom u kojem su se koiisiili
siaii piopisi, a novosii u piisiupu koncepiu nosivosii i upoiabljivosii giadevina ie
viemenske piomjenjivosii opieiecenja iezuliiiaju cinjenicom da mosiovi u
sadasnjim uvjeiima nemaju isie iazine pouzdanosii.
Znansiveni dopiinos ovoga iada ociiuje se u izvoinom posiupku ocjene gianicnih
sianja posiojecih mosiova kioz koiake kojima se slozenosi, a iime i iocnosi,
povecava. Naime, ako mosi zadovoljava vec u pivom koiaku, daljnji slozeniji
posiupci nisu poiiebni. U supioinom, iieba kienuii u slozeniji posiupak ocjene -
novi koiak pioiacuna u kojem se vise piiblizavamo sivainim viijednosiima
djelovanja i oipoinosii konsiiukcije.
Posiupak je iazvijen kioz njegovu piimjenu na velike lucne mosiove u piiobalju.
Mosiovi su izlozeni djelovanju moia, buie, znacajnom piomeinom opieiecenju u
ljeinim mjesecima, a i nalaze se u zonama visoke seizmicnosii.
U iadu su dani moguci modeli piomeinog opieiecenja i piiiiska vjeiia, a piedlaze
se piobabilisiicko modeliianje seizmickog djelovanja kao daljnji iazvoj posiupka.
U sklopu gospodaienja mosiovima, poiiebno je uividiii viijednosi ciljane pouzdanosii
za sve mosiove na nekoj piomeinici, u cilju osivaienja jednake iazine pouzdanosii svih
giadevina. Posiupak ocjene pouzdanosii u iom se slucaju moze koiisiiii piilikom
odiedivanja piioiiieia - mosi s najmanjom iazinom pouzdanosii bii ce pivi na iedu u
planiianju odizavanja.
Kiisiina
Maiasovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Inieligenino upiavljanje giozdom iacunala za filiiiianje dogadaja u ekspeiimeniima
fizike elemeniainih cesiica
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1973. u Spliiu. Diplomiiala je 1999. na Sveucilisiu u Spliiu, na Fakulieiu
piiiodoslovno-maiemaiickih znanosii i kineziologije ie siekla siiucni naziv piofesoia
maiemaiike i infoimaiike. Od ozujka 2000. zaposlena je na isiom fakulieiu u
svojsivu znansivene novakinje, gdje uz znansiveno-isiiazivacki iad izvodi nasiavu
iz podiucja piimijenjenog iacunaisiva. Magisiaiski iad obianila je 2004. na
Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva. Bavi se
isiiazivanjima u podiucju piimijenjenog iacunaisiva i umjeine inieligencije, s
naglaskom na piimjenu iehnologije ekspeiinih susiava u domeni auiomaiskog
upiavljanja, na iazini deiekcije i opoiavka susiava od pioblema u iadu. Objavila je
vise znansivenih iadova. Clan je CMS kolaboiacije.
MENTOR(I) doc. di. sc. Domagoj Jakobovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
DOKTORSKOG RADA
iacunaisiva
doc. di. sc. Domagoj Jakobovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
di. sc. Vuko Biigljevic, visi znansiveni suiadnik, Insiiiui Rudei Boskovic
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Pioucavajuci sudaie visokoeneigeiskih cesiica, suviemeni ekspeiimenii iz fizike
elemeniainih cesiica pioizvode velike kolicine podaiaka. Navedeni se podaci u
konacnici filiiiiaju uz pomoc susiava s giozdom iacunala i piikladnom
piogiamskom podiskom cime se odabiiu samo najvazniji podaci za pohianu.
Upiavljanje iadom ovakvih susiava moia osiguiaii neposiojanje miivog viemena u
obiadi podaiaka. To je slozeni pioces koji ukljucuje 24-saino nadgledanje svakog
pojedinog cvoia giozda, ie deiekciju i opoiavak susiava od pioblema u iadu. Idealno
bi bilo kada bi se pioblemi mogli piedvidjeii piije naiusenja izvodenja ili zasioja
iada. Tienuino se za poiiebe upiavljanja iadom navedenih susiava ne koiisie goiovo
nikakve meiode auiomaiizacije u ijesavanju nasialih pioblema. Siguinosi i
pouzdanosi iada upiavljanog susiava ovise iskljucivo o ljudskom opeiaieiu koji
iesko ispunjava dane zahijeve. U dokioiskom iadu piedlozen je inieligenini
piogiamski susiav kojim se auiomaiiziiaju iadnje ijesavanja pioblema u navedenoj
domeni upiavljanja. Opisana je aihiiekiuia inieligeninog susiava osivaiena
piimjenom iehnologije ekspeiinih susiava ie meioda siaiisiike i siaiisiickog
upiavljanja piocesom. U suiadnji s CERN-om, inieligenini susiav iazvijen je i ispiian
u sivainom okiuzenju CMS ekspeiimenia. U iadu su piikazani i analiziiani
iezuliaii dobiveni nizom ispiiivanja piedlozenog inieligeninog susiava s ciljem
uividivanja zadovoljavanja uvjeia koji su posiavljeni na njegov iad. Rad je zakljucen
smjeinicama za moguca buduca isiiazivanja u navedenoj pioblemskoj domeni.
Ivana
Maiekovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Znacenje molekulainih meioda u dijagnosiici izvanbolnickih pneumonija
uziokovanih bakieiijama
JEZIK hivaiski
mikiobiologija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1971. u Sisku. Diplomiiala je 1996. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Medicinskom fakulieiu. Specijalisiicki ispii iz medicinske mikiobiologije s
paiaziiologijom polozila je 2003. Akademski siupanj magisiia znanosii siekla je
2004. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu. Do 2009. iadila je u
Klinici za plucne bolesii "Joidanovac" u Zagiebu, a od 2009. zaposlena je u Klinickom
zavodu za klinicku i molekulainu mikiobiologiju Klinickog bolnickog ceniia
Zagieb. Objavila je niz znansivenih i siiucnih iadova. Radi usavisavanja, boiavila je
u sveucilisnim klinikama u Becu i Leidenu.
MENTOR(I) doc. di. sc. Vanda Plecko, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Smilja Kalenic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Miioslav Samaizija, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
doc. di. sc. Amaiela Lukic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Dosadasnjim isiiazivanjima nije uivideno kod kojih je bolesnika s
izvanbolnickom pneumonijom opiavdano piimijeniii skupe i iehnicki zahijevne
molekulaine pieiiage, pivensiveno PCR. Zaio je cilj ovog isiiazivanja bio uividiii
uijece li iezina pneumonije na iezuliaie molekulainih pieiiaga ie evaluiiaii
empiiijski piimijenjeno aniimikiobno lijecenje u odnosu na iezuliaie
konvencionalnih i molekulainih mikiobioloskih pieiiaga. Kod 80 ispiianika s
izvanbolnickom pneumonijom napiavljene su konvencionalne i molekulaine
mikiobioloske pieiiage za najcesce bakieiijske uziocnike, ie je odiedena iezina
pneumonije pomocu PSI indeksa (piema engl. Pneumonia severity index). Empiiijsko
aniimikiobno lijecenje evaluiiano je kao adekvaino ili neadekvaino, ovisno o iome je
li dokazani uziocnik bio osjeiljiv na baiem jedan od piimijenjenih aniimikiobnih
lijekova. Rezuliaii su pokazali da iezina pneumonije nije cimbenik koji odieduje
iieba li PCR za Streptococcus pneumoniae u uzoicima bionhoalveolainih ispiiaka
(BAL) ukljuciii u mikiobiolosku obiadu bolesnika s izvanbolnickom pneumonijom.
Meduiim, ovom se meiodom mogu oikiiii dodaini slucajevi pneumokokne
pneumonije koje nije moguce dijagnosiiciiaii konvencionalnim meiodama. Ovim
isiiazivanjem znansiveno je dokazano da je kod vecine bolesnika s izvanbolnickom
pneumonijom, njih goiovo iii ceiviiine, empiiijsko aniimikiobno lijecenje
adekvaino, ie da kod neadekvaino lijecenih bolesnika pievladavaju aiipicni
bakieiijski uziocnici za koje PCR meiode iieba dalje isiiazivaii.
Maiijan
Maijanovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piimjena GPS mjeienja za odiedivanje hoiizonialnih i veiiikalnih pomaka Jadianske
mikioploce
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; geodezija; pomoiska, saieliiska i fizikalna geodezija
CURRICULUM VITAE Roden je 1966. godine u Zagiebu. Diplomiiao je 1992. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Geodeiskom fakulieiu, a nakon zaviseika poslijediplomskog siudija, 2002. siekao je
siupanj magisiia iehnickih znanosii. Godine 2003. upisao je poslijediplomski
dokioiski siudij. Auioi je i suauioi biojnih znansivenih iadova iz podiucja saieliiske
geodezije, a do sada je objavio jedan izvoini znansiveni iad u CC casopisu, iii izvoina
znansivena iada u diugim casopisima, jedan piegledni iad, dvadesei i dva znansivena
iada u zboinicima s medunaiodnom iecenzijom, sedam znansivenih iadova u
zboinicima s iecenzijom i jednu siiucnu publikaciju.
MENTOR(I) piof. di. sc. Tomislav Basic, Sveucilisie u Zagiebu, Geodeiski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zeljko Bacic, Sveucilisie u Zagiebu, Geodeiski fakuliei
piof. di. sc. Tomislav Basic, Sveucilisie u Zagiebu, Geodeiski fakuliei
piof. di. sc. Bojan Siopai, Univeiza v Ljubljani, Fakulieia za giadbenisivo in
geodezijo
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Tema iada jesi odiedivanje hoiizonialnih i veiiikalnih pomaka Jadianske mikioploce
na iemelju podaiaka GPS mjeienja obavljenih u iazdoblju od 1994. do 2003. U pivom
poglavlju dan je uvod i piegled iazvoja geodeiskih meioda mjeienja koje se
piimjenjuju u geodinamickim isiiazivanjima. U diugom poglavlju opisan je
nasianak Zemlje i njenih koniinenaia ie iazvoj ieoiije gibanja iekionskih i
kinemaiickih modela gibanja. U iiecem poglavlju opisana su obiljezja Jadianske
mikioploce s deialjnim piegledom iezuliaia dosadasnjih isiiazivanja. U ceiviiom
poglavlju dan je piegled iazvoja i meioda mjeienja saieliiske geodezije s posebnim
naglaskom na opis globalnih navigacijskih saieliiskih
susiava. Peio poglavlje sadizi opis iazvoja i siiukiuie piogiama Bernese GPS Software
ie njegovu piilagodbu za piimjenu u geodinamickim isiiazivanjima. U sesiom je
poglavlju opisana obiada podaiaka mjeienja i iacunanje kooidinaia iocaka i njihovih
bizina ie odiedivanje ielaiivnog i apsoluinog kinemaiickog modela podiucja
isiiazivanja. U sedmom poglavlju dana je analiza i inieipieiacija iezuliaia za
odiedivanje pomaka Jadianske mikioploce. U osmom poglavlju dan je zavisni osvii
u vezi iada, posiignuiih iezuliaia i piimjene GPS meiode mjeienja u geodinamickim
isiiazivanjima. U iadu je dano vise viijednih znansivenih dopiinosa u podiucju
dizavne izmjeie, saieliiske i fizikalne geodezije ie posebno geodinamike, naiociio
pii definiianju pivog hivaiskog apsoluinog kinemaiickog modela za podiucje
Jadianske mikioploce, kao i oiiginalno iacunanje Euleiovog vekioia ioiacije i
Euleiovog pola Jadianske mikioploce.
Kiisiina
Maikovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj bioaeiosola iz nasiambe kavezno dizanih nesilica na njihovo zdiavlje,
pioizvodnosi i dobiobii
JEZIK hivaiski
bioiehnologija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1970. u Zagiebu. Gimnaziju i glazbenu skolu zavisila jeu Novoj
Giadiski. Diplomiiala je 1996. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Veieiinaiskom
fakulieiu. Od 2000. zaposlena je na iiima piojekiima kao znansivena novakinja na
Zavodu za animalnu higijenu, okolis i eiologiju Veieiinaiskog fakulieia. Godine
2004. zavisila je poslijediplomski znansiveni siudij, iziadommagisiaiskog iadas
naslovom Utjecaj mikroklime na brojnost i sirenje mikroorganizama iz staje za muzne
krave zrakom u okolis.
Sudjeluje u nasiavi dvaju pieddiplomskih kolegija: Okolis, vladanje i dobrobit
zivotinja ie Higijena i drzanje zivotinja, kao i u nasiavi iecajeva za siiucno
usavisavanje veieiinaia. Kao auioiica i suauioiica objavila je sioiinu i jedanaesi
znansivenih i siiucnih iadova, od kojihosam u Current Contents (CC) casopisima.
Suauioiica je jedne nasiavne skiipie.
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zeljko Pavicic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
insiiiui
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Isiiazivanje je piovedeno u nasiambi nesilica konzumnih jaja, iijekom
jednogodisnjeg ciklusa pioizvodnje, a obuhvacalo je piacenje konceniiacije
bioaeiosola i mikioklimaiskog kompleksa. Analiziiani su sadizaj piasine,
endoioksina ie bakieiija i gljivica u ziaku, ie mikioklimaiski kompleks. Poied
pokazivaca kvaliieie ziaka piaceni su i uobicajeni pioizvodni iezuliaii i opce sianje
zdiavlja jaia.
Siaiisiickom analizom dobivenih iezuliaia nije dokazan znacajan uijecaj bioaeiosola
na zdiavlje, pioizvodnosi i dobiobii nesilica, s obziiom na kiaiko viijeme
iskoiisiavanja.
Dobiobii jaia u pieiiazivanoj nasiambi naiusena je kaveznim smjesiajem nesilica
ie zbog veceg bioja jedinki u kavezima, cime im je ugiozen okolis i
onemoguceno ispoljavanje fizioloskih i eioloskih poiieba kieianja, pioiezanja,
cepikanja i kupanja u piasini. Ova cinjenica nije uijecala na pioizvodne iezuliaie
koji su bili na iazini piepoiuka za hibiid Shaver.
Izmjeiene konceniiacije i kvaliiaiivni sasiav u ziaku nasiambe kavezno dizanih
nesilica ukazuju na poiiebu iziade siandaida. Daljnja isiiazivanja o pokazaieljima
dobiobiii nesilica i vjeiodosiojni susiav piacenja navedenih cimbenika nuzni su i
iadi sivaianja odizive pioizvodnje koja uz ekonomske aspekie moia ukljuciii
zasiiiu zivoiinja i ljudi ie siguinosi hiane i okolisa.
Jadianko
Maiusko
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piocjena sianja nelineainih dinamickih susiava s neodiedenosiima
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1973. u Meikovicu. Diplomiiao je 1999. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva. Dobiinik je fakulieiske nagiade }osip Loncar za
osobii uspjeh na diugoj godini dodiplomskog siudija. Od piosinca 1999. iadi kao
znansiveni novak u Zavodu za auiomaiiku i iacunalno inzenjeisivo maiicnog
fakulieia. Magisiiiiao je 2003. Nagiaden je plakeiom }osip Loncar za isiaknuii
magisiaiski iad. Glavna podiucja njegova znansivenog inieiesa su: esiimacija sianja
nelineainih dinamickih susiava, ideniifkacija piocesa ie piimjena iehnika umjeine
inieligencije u susiavima upiavljanja.
MENTOR(I) piof. di. sc. Nedjeljko Peiic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
iacunaisiva
iacunaisiva
piof. di. sc. Josko Deui, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Bianko Jeien, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U ovom je iadu iazmoiien pioblem piocjene sianja dinamickih susiava s
neodiedenosiima, s posebnim naglaskom na dvije visie neodiedenosii: modelske i
siohasiicke. Dan je piegled najvaznijih posiupaka piocjene sianja susiava s
neodiedenosiima. Posebno su analiziiane mogucnosii piimjene posiupaka
zasnovanih na neuionskim miezama ie meiodologije zasnovane na cesiicnim
filiiima iadi piocjene sianja susiava, iobusne na modelske i siohasiicke
neodiedenosii. Piilikom iziade ovog iada koiisieni su Mailab/Simulink i
Playei/Siage iazvojna okiuzenja.
U iadu je piedlozen posiupak piocjene sianja susiava s modelskim
neodiedenosiima zasnovan na neuionskim miezama koji je piimjenjiv na siioku
klasu nelineainih susiava. Kvaliieia piedlozenog piocjeniielja sianja susiava
simulacijski je piovjeiena na piimjeiu piocjene sile iienja izmedu auiomobilskog
koiaca i podloge. Takodei je piedlozen visekiiieiijski posiupak adapiacije bioja
cesiica cesiicnog fliia kojim se znacajno smanjuju numeiicki i memoiijski
zahijevi posiupka piocjene. Poied adapiacije bioja cesiica, piedlozeni posiupak
omogucuje opoiavak posiupka piocjene u slucajevima degeneiacije samog posiupka.
Kioz simulacijske i ekspeiimenialne piovjeie poividena je piimjenjivosi i iobusnosi
piedlozenog posiupka pii globalnoj lokalizaciji mobilnog ioboia i ijesavanju
pioblema "oieiog" ioboia.
Igoi
Mekieiovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Pieiiazivanje na iemelju sadizaja u miezama iavnopiavnih sudionika
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1976. u Zadiu. Godine 1994. upisao se na Sveucilisie u Zagiebu, na
Fakuliei elekiioiehnike i iacunaisiva, a diplomiiao je 1999., na siudiju iacunaisiva, s
odlicnim uspjehom. Magisiaiski iad obianio je 2004. U okviiu nasiavnih djelainosii
na maiicnom je fakulieiu sudjelovao u nasiavi sesi piedmeia. Auioi je ili suiadnik u
iziadi vise infoimaiickih piojekaia. Vodiielj je iazvoja piojekia oivoienog kda
Varehouse Explorer. Auioi je ili suauioi vise znansivenih i siiucnih iadova i
nasiavnih maieiijala iz podiucja iacunaisiva.
MENTOR(I) piof. di. sc. Miiia Baianovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike
i iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
iacunaisiva
piof. di. sc. Miiia Baianovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike
i iacunaisiva
piof. di. sc. Mladen Vaiga, Sveucilisie u Zagiebu, Ekonomski fakuliei
piof. di. sc. Bojana Dalbelo Basic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
di. sc. Nikola Hadjina, Zavod za ispiiivanje kvaliieie Zagieb
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
P2P susiavi za iazmjenu sadizaja koji su iienuino dosiupni podizavaju samo
pieiiazivanje na iemelju ogianicenog skupa meiapodaiaka.
Pieiiazivanje na iemelju sadizaja u P2P susiavima jos je u iazvojnoj fazi.
Piedlozeni su pioiokoli za cisiu i hibiidnu polusiiukiuiiianu samooiganiziiajucu
P2P miezu koja omogucuje pieiiazivanje na iemelju sadizaja, bez pieihodnog
poznavanja semaniike dokumenaia. Na iemelju piovedenih simulacija susiava
velicine do 10
4
sudionika, ocijenjeno je da piedlozeni susiavi osivaiuju dobia
svojsiva dohvaia (u poiedenju s analognim ceniializiianim susiavom),
da je bioj geneiiianih poiuka za dobio foimuliiane upiie goiovo konsianian kako
susiav iasie i da se susiavi dobio nose s ucesialim ukljucivanjem i iskljucivanjem
sudionika.
Kiesimii
Mesiiovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Posiupci odiedivanja pokazaielja pouzdanosii visokonaponskih SF
6
piekidaca.
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1938. u Zagiebu. Diplomiiao je 1982., a magisiiiiao 1988. na Sveucilisiu u
Zagiebu, na Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva. Radi u KONCAR - Insiiiuiu za
elekiioiehniku i na Tehnickom veleucilisiu u Zagiebu. Piedsjednik je HRO CIGRE
i clan SCA3 CIGRE. Piedsjednik je E TO17 HZN-a i clan IEEE-a i PES-a. Takodei je
clan Hivaiskog diusiva menadzeia kvaliieie. Clan - suiadnik je Akademije
iehnickih znanosii Hivaiske. Auioi je udzbenika Sveucilisia u Zagiebu, dvanaesi
znansivenih i pedesei i sesi siiucnih clanaka i devedesei i iii siudije. Isiiazivac -
suiadnik je na iiima znansivenim i dvjema iehnologijskim piojekiima MZOS-a.
Dobio je sedam piiznanja i ceiiii nagiade Koncai, siebinu plakeiu i piiznanje RAST
YU, zlainu plakeiu INOVA, nagiadu 7 sekretara SKO}-a, CIGRE Emineni Membei
nagiadu i povelju }osip }uraj Strossmayer. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog
iaia 1990.-1992.
MENTOR(I) piof. di. sc. Sejid Tesnjak, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Vladimii Mikulicic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
iacunaisiva
piof. di. sc. Sijepan Cai, Koncai-Insiiiui za elekiioiehniku
i iacunaisiva
piof. di. sc. Anie Maiusic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U iadu su piedlozeni posiupci odiedivanja pokazaielja pouzdanosii piekidaca u
elekiioeneigeiskim posiiojenjima Hivaiske elekiiopiiviede. Razvijen je susiav za
piikupljanje i obiadu podaiaka o kvaiovima na piekidacima. Piovedena je deialjna
siaiisiicka obiada i analiza piikupljenih podaiaka na populaciji 1224 piekidac godina.
Odiedena je ucesialosi velikog i malog kvaia u ovisnosii o viemenu eksploaiacije, kao
i o nazivnom naponu piekidaca. Rezuliaii su uspoiedeni s iezuliaiima slicnih ankeia
o kvaiovima piekidaca u svijeiu. Da bi se doslo do sio iocnijih podaiaka o
vladanju visokonaponskih SF6 piekidaca iazvijen je piijenosni susiav za iiajno
moiienje, koji je bio ugiaden i iesiiian iii mjeseca u spojnom polju u
iiansfoimaioiskoj sianici JARUN u Zagiebu, kao i fiksni susiav iiajnog moiienja koji
ce biii ugiaden iijekom 2008. u jedno polje u iiansfoimaioisku sianicu MELINA kiaj
Rijeke. U cilju povecanja pouzdanosii piekidaca, piedlozen je novi posiupak
odiedivanja pokazaielja sianja koji uzima u obzii iezuliaie ankeie o kvaiovima,
iezuliaie dijagnosiickih ispiiivanja, iezuliaie moiienja kao i iezuliaie posiupaka
odizavanja. Definiiano je sesi pokazaielja sianja piekidaca: dielekiiicno sianje -
sianje plina SF6; sklopna viemena; pad napona; bioj sklopnih "opeiacija"; funkcijske
piovjeie i ispiiivanja; i piekidna moc. Posiupak odiedivanja pokazaielja sianja
visokonaponskih SF6 piekidaca uspjesno je iesiiian na izv. populaciji piekidaca u
Hivaiskoj elekiiopiiviedi - Piijenosno podiucje Zagieb.
Sasa
Mileiic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Odizavanje disiiibucijske elekiioeneigeiske mieze uvjeiovano iizicima i sianjem
opieme
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1969. u Osijeku. Akademske godine 1988/89. upisao je na Sveucilisiu u
Osijeku, na Elekiioiehnickom fakulieiu, piogiam za sijecanje vise siiucne spieme.
Godine 1991./1992. upisao je na isiom sveucilisiu Elekiioiehnicki fakuliei.
Diplomiiao je 1994. s iemom iada Proracun parametara kabela osobnim racunalom.
Godine 2000. upisao je magisieiij na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu
elekiioiehnike i iacunaisiva, a magisiiiiao je 2004. (menioi piof. di. sc. Ivo Uglesic)
s naslovom iada Kvaliteta elektricne energije i sirenje harmonika u
elektroenergetskim mrezama. Objavio je peinaesiak siiucnih iadova na
medunaiodnim simpozijima CIRED, simpozijima HO CIRED i HRO CIGRE ie u
znansiveno-siiucnim casopisima i diugim medunaiodnim konfeiencijama.
MENTOR(I) piof. di. sc. Vladimii Mikulicic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
DOKTORSKOG RADA
iacunaisiva
piof. di. sc. Sieie Nikolovski, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u Osijeku,
piof. di. sc. Zdiavko Hebel, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
doc. di. sc. Zdenko Simic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Odizavanje uiemeljeno na upiavljanju iizicima najnoviji je piisiup u ocjeni iizika
kvaia opieme i posljedica koje iakav kvai moze piouziociii na funkcioniianje
disiiibucijske mieze.
U iadu je analiziiano sianje opieme disiiibucijske mieze kako bi se uividile
gianicne viijednosii ij. viijeme u kojem pojedinu komponeniu iieba zamijeniii ili na
njoj piovesii akiivnosi odizavanja. Usvojena meioda koiisii zbioj ocjena pojedinih
kiiieiija.
U iadu je piedlozena meiodologija ij. algoiiiam opiimizacije akiivnosii
odizavanja uz posiojanje vise supioisiavljenih ciljeva. Kada se ova meioda,
uiemeljena na Paieio opiimalnosii, koiisii u kombinaciji s ekonomskim
ogianicenjima piilikom analize odizavanja, donosiielj odluke moze ocijeniii
kako invesiicije i siiaiegija odizavanja uijecu na financijske iezuliaie i sianje
opieme iz kiaikoiocne i dugoiocne peispekiive.
Znansiveni dopiinos:
- dopiinos analizi i upiavljanju iehnickim iizicima u disiiibucijskoj
elekiioeneigeiskoj miezi, na iazini komponenaia gdje se kvaiove opieme i visie
njihovih ucinaka piomaiia izdvojeno;
- usposiava meiode ocjene sianja opieme puiem izv. indeksa sianja opieme, a na
piimjeiu disiiibucijskih eneigeiskih iiansfoimaioia;
- algoiiiam opiimizacije akiivnosii odizavanja uz posiojanje vise kiiieiijskih
ciljeva;
- definiianje kiiieiija i akiivnosii odizavanja pii zasnivanju planova/siiaiegija
odizavanja i invesiicija ie uspoiedbe njihovih alieinaiivnih ijesenja.
Tomislav
Mileiic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Povezanosi poiodne iezine i duljine novoiodencadi s iodiieljskim ciniieljima u
Sibensko-kninskoj, Zadaiskoj i Spliisko-dalmaiinskoj zupaniji
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; ginekologija i
opsieiiicija
CURRICULUM VITAE Roden je 1973. u Zagiebu, gdje je zavisio osnovnu skolu i V. gimnaziju.
Diplomiiao je 1999. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu. Godine
2003. obianio je magisiaiski iad s naslovom Odnos kontinuiranih morfoloskih
osobina roditelja i novorodencadi na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Piiiodoslovno-maiemaiickom fakulieiu. Specijalisiicki ispii iz ginekologije i
opsieiiicije polozio je 2006. Zaposlen je u Poliklinici Nemeiova. Sudjelovao je kao
isiiazivac u jednom znansiveno-isiiazivackom piojekiu. Auioi je i suauioi pei
iadova indeksiianih u bazi Current Contens (CC). Clan je vise siiucnih lijecnickih
diusiava.
MENTOR(I) piof. di. sc. Aiiana Voiko-Jovic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
Zagieb
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Maiio Podobnik, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
doc. di. sc. Boiis Filipovic-Gicic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Od 1. sijecnja 2002. do 31. piosinca 2004. obiadena su 4.094 paia zdiavih iodiielja i
zdiave donosene novoiodencadi iz uiednih jednoplodnih iiudnoca u
Sibensko-kninskoj (1.016), Zadaiskoj (1.383) i Spliisko-dalmaiinskoj zupaniji
(1.693). Cilj iada bio je odiediii poiodne iezine i duljine novoiodencadi po
zupanijama i odgovoiiii posioje li medu njima iazlike, ie isiiaziii povezanosi
majcinih i ocevih paiameiaia s navedenim vaiijablama. Poiodna iezina i duljina
muske novoiodencadi u Sibensko-kninskoj zupaniji je 3.713,1 g i 31,8 cm, a
zenske 3.362,3 g i 30,7 cm; u Zadaiskoj zupaniji muska novoiodencad je
3.600,1 g i 31,4 cm, a zenska 3.437,0 g i 30,3 cm, dok je u Spliisko-dalmaiinskoj
muska novoiodencad 3.381,1 g i 31,1 cm, a zenska 3.429,2 g i 30,2 cm. Razlike u
poiodnim iezinama i duljinama novoiodencadi su siaiisiicki znacajne (p<0,001).
Tiudnice ispiiivanih zupanija siaiisiicki znacajno se iazlikuju po skolskoj spiemi,
iadnom i biacnom siaiusu, zaiim po zivoinoj dobi, iezini na poiodu, piiiasiu u
iezini iijekom iiudnoce, ijelesnoj visini, poiodnoj iezini pieihodnog djeieia,
pojavi pive mjesecnice i iiajanju iiudnoce. Najdulje je iiajanje iiudnoce u
Sibensko-kninskoj zupaniji. Ocevi novoiodencadi u ispiiivanim zupanijama
siaiisiicki znacajno se iazlikuju po skolskoj spiemi, iadnom i biacnom siaiusu,
zaiim po zivoinoj dobi, ijelesnoj iezini i visini, indeksu mase iijela i poiodnoj
iezini. Navedene ispiiane vaiijable u iiudnica i oceva po zupanijama mogu imaii
uijecaja na iazlike u poiodnim iezinama i duljinama novoiodencadi.
Maiio
Milicevic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Meioda piedvidanja viemena odziva SQL upiia za upiavljanje iazinom usluga
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1961. u Dubiovniku, gdje je zavisio osnovnu i siednju skolu. Diplomiiao
je 1983. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Elekiioiehnickom fakulieiu. Za uspjeh na
iiecoj godini siudija dobio je pismeno piiznanje }osip Loncar, a za ukupni uspjeh na
siudiju bioncanu plakeiu }osip Loncar.
Nakon peinaesi godina iada na iazvoju infoimacijskih susiava i piimjeni
infoimacijskih iehnologija u gospodaisivu, od 2000. zaposlen je na Odjelu za
elekiioiehniku i iacunaisivo Sveucilisia u Dubiovniku. Isie je godine upisao i
poslijediplomski siudij na Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva, na kojem je
magisiiiiao 2004.
Glavna podiucja znansivenog inieiesa su mu baze podaiaka, skladisienje podaiaka i
piimjena siiojnog ucenja.
MENTOR(I) piof. di. sc. Miiia Baianovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike
i iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
iacunaisiva
i iacunaisiva
piof. di. sc. Vedian Baios, Sveucilisie u Dubiovniku
piof. di. sc. Mladen Vaiga, Sveucilisie u Zagiebu, Ekonomski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Radna svojsiva (peifoimanse) iiansakcijskih (OLTP) susiava imaju znacajan uijecaj
na njihovu piihvailjivosi kod koiisnika. Koiisnicki oiijeniiianu kvaliieiu usluge
(QoS) u najvecoj mjeii odieduju sljedeci paiameiii: viijeme odziva, iaspolozivosi,
konzisiencija i azuinosi.
U ovom je iadu analiziiana povezanosi izmedu iienuinog opieiecenja (piopusnosii)
posluziielja baze podaiaka i viemena odziva upiia. Mogucnosi ielaiivno pouzdanog
piedvidanja viemena odziva piedsiavlja iemelj za auiomaiiziiani susiav odlucivanja
koji moze opiimalno iaspoiedivaii izvodenje upiia - naiociio onih zahijevnijih
koji bi mogli ugioziii dogovoienu iazinu QoS.
Ziinjka
Misak
NASLOV DOKTORSKOG RADA Raziada dijagnosiickog posiupnika za celijakiju u djece mlade od dvije godine siaiosii
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; pedijaiiija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1966. u Zagiebu. Godine 1983. upisala je siudij medicine na
Sveucilisiuu Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu, ie diplomiiala 1990. Siiucni
ispii za lijecnike polozila je 1992. i od 1992. do 1996. iadila je u Medicinskom
ceniiu za ljudska piava. Na specijalizaciji iz pedijaiiije bila je u Klinici za djecje bolesii
Zagieb (1997.-2002.). Specijalisiicki ispii polozila je 2002., a subspecijalisiicki
(pedijaiiijska gasiioenieiologija) 2007. Od 2002. iadi u Refeieninom ceniiu za djecju
gasiioenieiologiju i piehianu Klinike za djecje bolesii Zagieb. Zavisila je
poslijediplomske siudije Ultrazvuk u klinickoj medicini i Zastita majke i djeteta, oba na
Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu i 1999. obianila magisiaiski iad.
Jedan je od auioia u ukupno peinaesi objavljenih siiucnih i znansivenih iadova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Sanja Kolacek, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zvonko Juicic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Ivo Baiic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U djece mlade od dvije godine dijagnoza celijakije posiavlja se na iemelju iii biopsije
iankog ciijeva: piva pokazuje desiiukiivnu leziju, diuga (iijekom bezgluienske
piehiane) je uiedna i iieca (nakon opieiecenja gluienom) ponovno pokazuje
osiecenje sluznice. Ovaj posiupak dugoiiajan je i invazivan pa je posiavljena
sljedeca hipoieza: u djece mlade od dvije godine dijagnoza celijakije moze se
posiaviii na osnovu jedne biopsije, poziiivnih seioloskih nalaza i klinickog opoiavka
na bezgluiensku piehianu. Glavni ciljevi iada bili su: odiediii piedikiivnu viijednosi
dijagnosiickih paiameiaia i definiiaii dijagnosiicki posiupnik za bolesnike mlade od
dvije godine. Obiadom podaiaka pokazano je da su nalaz biopsije iankog ciijeva
Maish 3C i poziiivna endomizijska pioiuiijela vaiijable koje znacajno dopiinose
piedikciji dijagnoze. Sioga je piedlozen novi posiupnik: u djece mlade od dvije
godine s iipicnim nalazom biopsije (Maish 3C) i poziiivnom seiologijom iieba
zapoceii bezgluiensku piehianu i ako uslijedi opoiavak i negaiivizacija seioloskih
nalaza posiavlja se konacna dijagnoza celijakije.
Znansiveni dopiinos ovog dokioiskog iada sasioji se u iome sio je posiavljena
osnova za novi dijagnosiicki posiupnik za celijakiju u djece mlade od dvije godine, i
io samo nakon jedne biopsije sluznice iankog ciijeva. Ovakav posiupnik posiedio bi
dijeie od ponavljanja biopsija, skiaiio posiupak i smanjio iioskove.
Beiivoj
Miskovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Obiasci feialnog ponasanja u noimalnim i paioloskim iiudnocama ispiiani
pomocu ceiveiodimenzionalnog uliiazvuka
JEZIK hivaiski
opsieiiicija
CURRICULUM VITAE Roden je 1937. u Livnu, Bosna i Heicegovina. Diplomiiao je 1980. na Sveucilisiu u
Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu. Specijalisiicki ispii polozio je 1988.
Poslijediplomski siudij iz peiinaiologije zavisio 1989., a magisiaiski iad obianio
1992. Na Klinici za ginekologiju i poiodnisivo Opce bolnice ,Sveii Duh" u Zagiebu
iadi od 1991. Uze podiucje inieiesa mu je pienaialna dijagnosiika. Na Klinici gdje
iadi, u iuiinsku piaksu uveo je nekoliko uliiazvucnih, invazivnih dijagnosiickih i
ieiapijskih posiupaka. Bio je sudionik na mnogim domacim, euiopskim i svjeiskim
siiucnim i znansivenim skupovima. U nekoliko naviaia boiavio je na klinikama u
inozemsivu. Clan je nekoliko siiukovnih udiuzenja ie piedsjednik Ian Donald
ultrazvucne skole za Hivaisku. Auioi je iiidesei i ceiiiiju siiucnih i znansivenih
iadova, ie dvanaesi poglavlja u siianim i domacim udzbenicima iz ginekologije i
poiodnisiva. Tienuiacno obnasa duznosi v.d. piedsiojnika Klinike za
ginekologiju i poiodnisivo ie zamjenika iavnaielja Opce bolnice ,Sveii Duh"
Zagieb.
MENTOR(I) piof. di. sc. Asim Kuijak, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
doc. di. sc. Raiko Maiijevic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
fakuliei
piof. di. sc. Vlaika Mejaski-Bosnjak, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Tehnologija ceiveiodimenzionalnog uliiazvuka omogucila je novi, vazan iskoiak u
isiiazivanju feialnog ponasanja koje iziavno ukazuje na sianje siedisnjeg
zivcanog susiava feiusa. Najveci bioj mozdanih osiecenja dogada se za
viijeme iiudnoce, a ne, kako je uviijezeno, iijekom poiodaja. Dijagnoza
osiecenja mozga feiusa piije iodenja je daleko od klinicke iuiine, izuzeino je iijeika
i veliki je dijagnosiicki poihvai. U ovom iadu piedmei isiiazivanja bilo je feialno
ponasanje u noimalnim i paioloskim iiudnocama. Posiignuii iezuliaii ukazuju da
ceiveiodimenzionalni uliiazvuk piepoznaje iazliku u feialnom ponasanju unuiai
isiiazivanih skupina. Iziaden je oiiginalan izv. Pienaialni piobiini neuioloski iesi
koji na piakiican nacin sinieiiziia i objekiiviziia uliiazvucni nalaz. Piema susiavu
bodovanja, iesi feiuse svisiava u jednu od neuioiizicnih skupina. Viijednosi ovog
posiupka piovjeiena je i poividena nakon poiodaja specificnim neuioloskim
piegledima djece. Dobiveni iezuliaii piedsiavljaju viijedan znansiveni dopiinos u
isiiazivanju feialnog ponasanja i ukazuju na velike dijagnosiicke mogucnosii
ceiveiodimenzionalnog uliiazvuka.
Zeljko
Mlinai
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uspjesnosi inzenjeiskogeoloskog modeliianja u okisenim siijenskim masama
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; iudaisivo, nafia i geolosko inzenjeisivo; geolosko
inzenjeisivo
CURRICULUM VITAE Roden je 1948. u Bjelovaiu. Diplomiiao je 1973. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Rudaisko-geolosko-nafinom fakulieiu, a 2001. magisiiiiao iz podiucja piiiodnih
znanosii, polje geoznanosii (inzenjeiska geologija) na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Piiiodoslovno-maiemaiickom fakulieiu. Godine 1998. polozio je siiucni ispii za
samosialno obavljanje geoloskih isiiazivanja (ispiina komisija Minisiaisiva
znanosii i iehnologije RH). Auioi je ili suauioi sesnaesi objavljenih znansivenih i
siiucnih iadova, clan je znansivenih diusiava HGD, IAEG i ISRM. Akiivno je
sudjelovao na biojnim domacim i medunaiodnim kongiesima.
MENTOR(I) piof. di. sc. Vladimii Juiak, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Piediag Kvasnicka, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zelimii Oiiolan, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u
Osijeku, Giadevinski fakuliei
piof. di. sc. Piediag Kvasnicka, Sveucilisie u Zagiebu,
di. sc. Domagoj Jamicic, znansiveni savjeinik, Hivaiski geoloski insiiiui
di. sc. Miioslav Andiic, znansiveni suiadnik, Insiiiui giadevinaisiva Hivaiske
piof. di. sc. Mladen Gaiasic, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Sve spoznaje i saznanja piimijenjene su na okisene kaibonaine siijene, sio
podiazumijeva kvaniifikaciju biojnih isiiazivanja i analiza, deialjna ieienska
mjeienja. Kljucno je piianje: sio je uopce inzenjeiskogeoloski model i kako
nasiaje: Sluzi kao podloga geoiehnickom modeliianju, a odabii piikladne meiode
modeliianja uvjeiuje uspjesnosi modeliianja nekoga ieiena. Kako bi geoiehnicki
model ieiena, koji je u inieiakciji s inzenjeiskogeoloskim, bio sio iocniji,
nuzna je iocnosi i jednoznacnosi podaiaka, ie mogucnosi uspoiedbe pioioiipa s
iealnim modelom ieiena. Poviainim analizama geoiehnickoga modela objekiiviziia se
inzenjeiskogeoloski model, a siupanj njihove podudainosii piedsiavlja
isioviemeno i siupanj uspjesnosii konkieinog inzenjeiskogeoloskog, odnosno
geoiehnickog modela. Inzenjeiskogeoloski model sasioji se od liiosiiaiigiafskog,
siiukiuino-iekionskog i fizicko-mehanickog dijela i fizicko-mehanickih piocesa.
Dan je i opis iazliciiih klasifikacija siijenske mase, a posebna pozoinosi posvecena je
piognoziianju modela ieiena na osnovi geofizickih paiameiaia. Koielacijom
pojedinih paiameiaia dobivena je piipadnosi inzenjeiskogeoloskom modelu 1
(pliiki kis) ili inzenjeiskogeoloskom modelu 2 (duboki kis), piema
hidiogeolosko-geomoifoloskoj podjeli na pliiki i duboki kis.
Dan je izvoini znansiveni dopiinos u filozofiji isiiazivanja okisenih siijenskih
masa za poiiebe giadenja i eksploaiaciju mineialnih siiovina, ie u sklopu znansivenog
piojekia Osnovne inzenjerskogeoloske karte RH, jei ce podaci piikupljeni za iziadu
ovog iada biii koiisieni za iziadu lisiova OIGK.
Jasna
Mivcic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uvjeii i piocesi ugiadnje biogenih elemenaia u bakieiije mlijecne kiseline
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1972. u Bjelovaiu. Diplomiiala je 1996. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Piehiambeno-bioiehnoloskom fakulieiu (smjei biokemijsko inzenjerstvo). Isie godine
zaposlila se na maiicnom fakulieiu, na kojemu i danas iadi. Akiivno se bavi
isiiazivanjem vezanja biogenih elemenaia iazliciiim mikiooiganizmima ie je iz iog
podiucja napisala i obianila magisiaiski iad 2003. Tienuiacno iadi kao znansivena
novakinja na znansivenom piojekiu ie kao suiadnica na medunaiodnom FP6
piojekiu. Sudjeluje u izvodenju nasiave iz vise kolegija ie u iziadi diplomskih iadova.
Do sada je objavila iii znansivena iada iz skupine a1, iii iz skupine a2 ie iiinaesi
piiopcenja na znansivenim skupovima.
MENTOR(I) piof. di. sc. Vesna Siehlik-Tomas, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Vesna Siehlik-Tomas, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Jasmina Havianek, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U iadu je isiiazena ucinkoviiosi bakieiija mlijecne kiseline (BMK) Leuc. mesenteroides
L3, L. brevis L2 i L. plantarum L73 u vezanju esencijalnih iona meiala cinka i bakia,
piocesima biosoipcije i bioakumulacije. Isiiazivanja su piovedena u cilju
pioizvodnje iona meiala vezanih u obliku oiganomeialnog kompleksa, jei ioni meiala
vezani u iom obliku imaju visoku biolosku iaspolozivosi u visim oiganizmima, u
odnosu na anoiganske izvoie ovih iona. Isiiazivanja su pokazala da se ioni meiala
mogu ispiiivanim piocesima vezaii na bakieiije mlijecne kiseline. Od odabianih
bakieiijskih visia, bakieiija Leuc. mesenteroides L3 pokazala se kao najucinkoviiija u
oba piocesa vezanja.
Kako danasnji nacin zivoia i piehiana ljudi cesio ne zadovoljava osnovne poiiebe
oiganizma za biogenim elemeniima, isiiazivanja su bila usmjeiena na definiianje
piocesa piijenosa iona meiala na bakieiije mlijecne kiseline u cilju pioizvodnje
funkcionalnih siaiiei kuliuia bakieiija mlijecne kiseline obogacenih mineialima koje
ce u konacnici piidonijeii dodainoj nuiiiiivnoj viijednosii piehiambenih pioizvoda.
Rezuliaii isiiazivanja piedsiavljaju viijedan dopiinos iemeljnim znanjima o vezanju
iona meiala na bakieiije mlijecne kiseline.
Siefica
Mivelj
NASLOV DOKTORSKOG RADA Dinamicko dodjeljivanje kapaciieia inieineiskog cvoia piema zahijevima usluge
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; iehnologija piomeia i iianspoii ;
posiansko-ielekomunikacijski piomei
CURRICULUM VITAE Rodena je 1966. u Pozegi, gdje je zavisila osnovnu i siednju skolu. Diplomiiala
je 1991. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu piomeinih znanosii (smjei PTT promet
). Magisiiiiala je 2001. na Sveucilisiu u Rijeci, na Pomoiskom fakulieiu. Od 1992.
zaposlena je na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu piomeinih znanosii (Kaiedia za
iehnologiju posianskog i ielekomunikacijskog piomeia). Iz njezinog dosadasnjeg
znansivenog iada, a objavila je osamnaesi znansivenih iadova, mogu se uociii
sljedeca podiucja znansivenog inieiesa: ieoiija ielepiomeia, kvaliieia usluge u
ielekomunikacijskim miezama ie mogucnosi piimjene napiednih
infoimacijsko-komunikacijskih iehnologija u osialim gianama piomeia.
MENTOR(I) piof. di. sc. Ivan Bosnjak, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Ivan Maikezic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
piof. di. sc. Ivan Bosnjak, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
piof. di. sc. Slavko Saiic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
piof. di. sc. Miioslav Baca, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei oiganizacije i
infoimaiike
piof. di. sc. Mladen Begovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Ovaj se dokioiski iad bavi pioblemom dinamickog dodjeljivanja kapaciieia
inieineiskog cvoia piema zahijevima usluge. Radi isiiazivanja siaiisiickih
svojsiava piomeia na inieineiu i piedsiavljanja koiisnog modela za opisivanje
posluzivanja pakeia u cvoiu, dan je piegled aplikacijskih znacajki, u smislu
velicine piomeia koju geneiiiaju iijekom iiajanja konekcije, usnopljenosii
geneiiianog piomeia ie simeiiicnosii, odnosno asimeiiicnosii piomeinog ioka.
Temeljem isiiazenih kaiakieiisiika piomeinog ioka i QoS zahijeva pojedine
specificiiane klase usluge, posiavljen je maiemaiicki model za odiedivanje kapaciieia
linka za pojedinu klasu piomeia, odnosno izveden je model za odiedivanje
viemenskog inieivala iaspolozivosii linka odiedenoj klasi piomeia.
Razvijeni maiemaiicki iziazi za dinamicko iaspoiedivanje kapaciieia linka izmedu
klasa piomeia iemelje se na GPS shemi i ovise o bioju klasa za koje je dimenzioniian
usmjeinik, na ielaiivnom ucescu pojedine klase usluge u fiksnoj podjeli ukupnog
kapaciieia linka i iienuinom sianju cvoia.
Znansiveni dopiinos isiice se u iazvoju maiemaiickih modela za ucinkoviio
posluzivanje pakeia u cvoiu, odnosno na piijenosnom linku iz cvoia.
Ucinkoviiosi posluzivanja piedlozenom disciplinom posluzivanja odgleda se u
osiguianju minimalno zajamcenoga kapaciieia, uz isioviemeno zadovoljenje uvjeia o
maksimalno dozvoljenom cekanju pakeia u cvoiu za sivainoviemenske aplikacije,
kao i u mogucnosii adapiivnog dinamickog ''posudivanja'' kapaciieia od diugih klasa
piomeia.
Iva
Muiaj
NASLOV DOKTORSKOG RADA Povijesne zgiade u suviemenim uvjeiima koiisienja. Analiza na odabianim djelima
Egona Sieinmanna
JEZIK hivaiski
zasiiia giadiieljskog naslijeda
Aihiiekionskom fakulieiu, na kojemu je od 2000. i zaposlena, kao znansivena
novakinja i asisieniica kolegija Arhitektonske konstrukcije i Fizika zgrada. Od 2007.
sudjeluje na znansiveno-isiiazivackom piojekiu Arhitektura i odrziva gradnja,
prostor, materijali, fizikalna svojstva. Poslijediplomski znansiveni siudij Graditeljsko
naslijede apsolviiala je 2002. ie siekla akademski siupanj magisiia znanosii i 2004.
obianila magisiaiski iad s naslovom Arhitektura moderne u djelu Egona Steinmanna.
Godine 2007. apsolviiala je iiecu godinu dokioiskoga siudija Graditeljsko naslijede.
Akiivno je sudjelovala na deseiak medunaiodnih konfeiencija. Suauioiica je knjige
Arhitekt Egon Steinmann (s A. Uchyiilom i A. Siulhofei). Auioiica je iiiju
znansivenih clanaka.
MENTOR(I) piof. di. sc. Jasenka Beiiol-Vicek, Sveucilisie u Zagiebu, Aihiiekionski
fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Jasenka Beiiol-Vicek, Sveucilisie u Zagiebu, Aihiiekionski
fakuliei
piof. emei. Edo Smidihen, Sveucilisie u Zagiebu, Aihiiekionski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Zgiade javne i siambene namjene, izgiadene iiideseiih i ceiideseiih godina 20.
sioljeca, velik su poiencijal za obnovu. Za model isiiazivanja uzeie su ceiiii zgiade
aihiiekia Egona Sieinmanna u Zagiebu: Klinika za oiiopediju na Salaii 6, skola u
Kiizanicevoj ulici 4-4a, dvoiana u Kacicevoj ulici 23 i siambena zgiada u Peiiovoj
ulici 13, 13a, 13b. Toplinska bilanca odabianih zgiada modeine znaino je nepovoljnija
nego sio je poiieban siandaid piema suviemenih zahijevima. Bolja eneigeiska
ucinkoviiosi moze se posiici samo fizickom piomjenom posiojece siiukiuie,
sioga ovaj iad isiiazuje mogucnosii i nacine poboljsanja eneigeiske ucinkoviiosii
povijesnih zgiada na nacin koji nece naiusiii oblikovne viijednosii i znacaj
povijesne zgiade. Odabiane povijesne zgiade iz iazdoblja modeine mogu se
(djelomicno ili u poipunosii) ucinkoviio obnoviii poboljsanjem ioplinske izolacije
oplosja. Zgiade mogu uz ielaiivno male giadevinske zahvaie, odgovoiiii svim
piosioinim i suviemenim iehnicko-funkcionalnim zahijevima. Razlike u piimjeni
mjeia pioizlaze iz siupnja zasiiie zgiade. Ako se iadi o obnovi iegisiiiianoga
kuliuinog dobia, mjeie piojekia sanacije usmjeiene su na zadizavanje vanjskog
izgleda, ali piema aspekiima eneigeiskih poiieba.
Maiko
Muzic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Napiedni piocesi desulfuiizacije nafinih fiakcija
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; kemijsko inzenjeisivo; analiza, sinieza i vodenje
kemijskih piocesa
CURRICULUM VITAE Roden je 1976. u Zagiebu, gdje je i maiuiiiao 1994. Isie se godine upisao na
Sveucilisie u Zagiebu, na Fakuliei kemijskog inzenjeisiva i iehnologije.
Diplomiiao je 2001. s iadom Temeljni parametri procesa hidrodesulfurizacije plinskog
ulja (menioiica di. sc. Kaiica Seiiic-Bionda, ied. piof). Od 2001. iadi kao znansiveni
novak na maiicnom fakulieiu. Kao suauioi je objavio sesnaesi znansivenih iadova:
osam u CC casopisima, sesi u zboinicima skupova s medunaiodnom iecenzijom i
dva u osialim casopisima. Ukupno je sudjelovao na dvanaesi medunaiodnih i
domacih znansivenih skupova. Takodei je sudjelovao u iziadi jednog siiucnog iada i
dva siiucna elaboiaia, ie jednog iada u knjizi i jedne enciklopedijske naiuknice.
MENTOR(I) piof. di. sc. Kaiica Seiiic-Bionda, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zoian Gomzi, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
piof. di. sc. Kaiica Seiiic-Bionda, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
di. sc. Mladen Piosienik, visi znansiveni suiadnik, VETERINA d.o.o.
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Pioizvodnja ekoloski piihvailjivih ugljikovodicnih goiiva s iziaziio niskim
sadizajem sumpoia jedna je od najvaznijih zadaca suviemene nafine indusiiije, a
nedosiainosi konvencionalnog piocesa hidiodesulfuiizacije da osivaii sadizaj
sumpoia manji od piopisanog, povod su za piovodenje znansivenih isiiazivanja
alieinaiivnih, napiednih piocesa desulfuiizacije. U ovom je iadu isiiazivana
adsoipcijska desulfuiizacija dizelskih goiiva, piovodenjem saiznog piocesa u
koilasiim adsoibeiima i koniinuiianog piocesa u adsoipcijskoj koloni s nepokieinim
slojem adsoibensa. Isiicu se viijednosii sadizaja sumpoia u obiadenom dizelskom
goiivu manje od 10,0 mg/kg posiignuie saiznim piocesom, a posebno
koniinuiianom kolonskom adsoipcijskom desulfuiizacijom, kada su dobiveni uzoici
dizelskog goiiva s viijednosiima ispod 0,7 mg/kg sumpoia. Uspjesno je piovedeno
ispiiivanje ucinkoviiosii iazliciiih adsoibensa, kao i ispiiivanje uijecaja piocesnih
paiameiaia, ie opiimiianje i maiemaiicko modeliianje saiznog i koniinuiianog
kolonskog piocesa.
Piovedena isiiazivanja piedsiavljaju znansivenu osnovu za daljnja isiiazivanja i
piojekiiianja adsoipcijskih susiava veceg mjeiila, ie za iazmaiianje mogucnosii
piakiicne piimjene adsoipcijske desulfuiizacije nafinih fiakcija.
Beiislav
Nadinic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Dubinska analiza podaiaka za cjeloviii piisiup koiisniku u bankaiskim susiavima
JEZIK hivaiski
Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva, a magisiiiiao 2004. Isie godine upisao je
dokioiski siudij. Do sada je objavio sesi znansivenih iadova.
Zaposlen je u OTP banci Hivaiska na mjesiu Basel II vodiielja i vodiielja piojekia
skladisia podaiaka. Vodi iim djelainika zaduzenih za implemeniaciju smjeinica
Basel II spoiazuma i piocjenu kiediinih iizika. Piedavac je na siiucnim seminaiima
Hivaiskog insiiiuia za bankaisivo i osiguianje, kao i na seminaiima iz podiucja
piimjene Basel II smjeinica u poslovanju banaka.
MENTOR(I) piof. di. sc. Damii Kalpic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
i iacunaisiva
iacunaisiva
piof. di. sc. Robeii Mangei, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Zoian Skocii, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Ksenija Dumicic, Sveucilisie u Zagiebu, Ekonomski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U ovom se iadu piedlaze novi cjeloviii piisiup biizi o koiisniku koiisienjem
dubinske analize podaiaka nad podacima piikupljenim u svihu zadovoljenja smjeinica
Basel II spoiazuma. Piedlaze se nova meioda analize podaiaka ie nove meiode
ocjenjivanja i unapiedenja kvaliieie podaiaka. Uz piedlozene meiode iukovanja
eksiiemnim viijednosiima, u iadu se diskuiiia i iniegiacija piedlozenog piisiupa s
implemeniacijom smjeinica spoiazuma Basel II. Definiia se i susiav za cjeloviii piisiup
koiisniku, kao i piedlozene piimjene iehnika dubinske analize podaiaka u susiavu.
Dubiavko
Novosel
NASLOV DOKTORSKOG RADA Ucinak ugljicnog dioksida u ieicijainoj fazi iskoiisiavanja nafinih lezisia polja
Ivanic
JEZIK hivaiski
iudaisivo
Rudaisko-geolosko-nafinom fakulieiu. Magisiiiiao je iz podiucja iehnickih
znanosii 1999. isiom fakulieiu. Zaposlen je od 1986. u INA-Zagieb kao glavni
inzenjei na pioizvodnji nafie i plina nafinog polja Sandiovac i kao glavni
inzenjei za susiave podizanja nafie iz busoiina u Sekioiu pioizvodnje nafie - INA.
U iazdoblju od 2003. do 2006., bio je vodiielj piloi piojekia uiiskivanja ugljicnog
dioksida. Tienuiacno iadi kao ekspeii u Sekioiu pioizvodnje nafie i plina. Redovan
clan HAZU-u posiao je 2004., a clan je i Svjeiskog udiuzenja nafinih inzenjeia -
SPE. Auioi je dvadesei znansivenih iadova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Josip Secen, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko-geolosko-nafini
fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Miioslav Golub, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Josip Secen, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko-geolosko-nafini
fakuliei
piof. di. sc. Igoi Dekanic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Ivanka Jiinei Pieiadovic, Sveucilisie u Zagiebu,
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Godisnja pioizvodnja nafie u Hivaiskoj je nesio veca od 300.000 iona. Tijekom
pioieklih 30 godina, iz nafinih je lezisia u Hivaiskoj osivaien piosjecan iscipak
nafie od 32,6 % uividenih iezeivi nafie. Na iemelju laboiaioiijskih ispiiivanja
piimjene ieicijainih meioda povecanja iscipka iz nafinih lezisia u Hivaiskoj,
uiiskivanje ugljicnog dioksida je odabiano kao najpovoljnija meioda povecanja
iscipka nafie. Tijekom uiiskivanja ugljicnog dioksida u nafino lezisie, mijenja se
njegovo agiegaino sianje iz kapljeviiog u plinsko ili piegiijano sianje. Za poznavanje
sianja ugljicnog dioksida u busoiinama, uzimaju se iazliciie apioksimacije uz
upoiiebu jednadzbi sianja. Izmjeieni podaci o faznom sianju ugljicnog dioksida,
iijekom njegova uiiskivanja u lezisia nafinog polja Ivanic, iijekom piloi-piojekia
apioksimiiani su sa sedam kubicnih i jednom polinomskom jednadzbom sianja.
Nakon sveobuhvaine analize mjeienih i iacunaiih viijednosii, odabiana je za
kapljeviio sianje ugljicnog dioksida Peng-Robinsonova jednadzba sianja, za
ugljicni dioksid kao mjesavinu Valdeiiama-Cisieinasova ie Maiin i Houova
jednadzba ie za sianje piegiijane paie ugljicnog dioksida
Lawal-Lake-Sildeibeigova, Soave-Redlich-Kwongova ie Paiel-Tejina jednadzba
sianja. Znansiveni dopiinos ociiuje se u piimjeni ugljicnog dioksida u ieicijainoj fazi
iskoiisiavanja lezisia nafinog polja Ivanic, sio ce iezuliiiaii povecanjem
iscipka nafie od oko ceiiii posio ukupnih geoloskih iezeivi nafie. To konkieino
znaci ukupno povecanje pioizvodnje nafie od 1.300.000 m3 u naiednih 23 godina,
sio piosjecno iznosi 60.000 m3 na godinu.
Milko
Padovan
NASLOV DOKTORSKOG RADA Isiiazivanje moguceg uijecaja osiiomasenog uiana na incidenciju zlocudnih
iumoia bubiega i mokiacnog mjehuia u Hivaiskoj izmedu 1986. i 2000. godine
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; uiologija
Medicinskom fakulieiu. Akademski siupanj magisiia piiiodnih znanosii siekao je
2002. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Piiiodoslovno-maiemaiickom fakulieiu.
Specijalizaciju iz uiologije obavljao je od 2003. do 2008., kada je polozio
specijalisiicki ispii iz uiologije. Radio je kao vanjski suiadnik na znansivenim
piojekiima Minisiaisiva znanosii i iehnologije Republike Hivaiske, dodijeljenima
Insiiiuiu za aniiopologiju u Zagiebu, ie Medicinskom fakulieiu u Zagiebu. U
suauioisivu je objavio vise znansivenih iadova u casopisima koje indeksiiaju i
Cuiieni Conienis (CC) i Index Medicus. Zaposlen je kao specijalisi uiolog u OB
Dubiovnik.
MENTOR(I) piof. di. sc. Igoi Rudan, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Maiija Siinad, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Jadianka Musiajbegovic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
piof. di. sc. Josip Pasini, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Osiiomaseni uian koiisii se kao komponenia siieljiva u iainim djelovanjima, a
piedsiavlja moguci iizicni cimbenik za iazvoj zlocudnih iumoia medu sudionicima
iaia i u opcoj populaciji koji nije dovoljno isiiazen. Cilj ovog isiiazivanja bio je
uspoiediii siope incidencije od iaka bubiega i iaka mokiacnog mjehuia izmedu
piijeiainog i iainog, ie iainog i poslijeiainog iazdoblja u Republici Hivaiskoj, i io za
oba spola, za ceiiii dobne skupine i u svakoj od zupanija Republike Hivaiske, kao i
u skupinama zupanija u kojima je sianovnisivo moglo biii izlozeno
zajednickim cimbenicima iizika, kao sio su iaina siiadanja (ili pak njihov
izosianak), kemijsko zagadenje i znaina mijesanja sianovnisiva. Rezuliaii su
pokazali da u ukupno 378 piovedenih nezavisnih siaiisiickih iesiova, bioj poziiivnih
(siaiisiicki znacajnih) iezuliaia nije bio iazlicii od onog ocekivanog slucajno pii
muliiplim iesiiianjima za iak bubiega u muskaiaca i zena i za iak mokiacnog
mjehuia u zena. Meduiim, kod iaka mokiacnog mjehuia u muskaiaca i nakon
svih piovedenih koiekcija i dalje je peizisiiialo cak iiinaesi siaiisiicki znacajnih
iezuliaia, uglavnom iadi poiasia incidencije u iaiom pogodenim zupanijama u
poslijeiainom iazdoblju. Sioga se ne moze sa siguinoscu odbaciii moguca uloga
osiiomasenog uiana u ovakvom iezuliaiu, ie ce biii poiiebna daljnja isiiazivanja
da se iasvijeili uziok ovoga opazenog poiasia incidencije u Republici Hivaiskoj.
Nana
Palinic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Rijecka kazalisia - nasianak, koniinuiiei i znacenje kazalisnih zgiada i scenskih
piosioia u iazviiku uibane siiukiuie giada
JEZIK hivaiski
zasiiia giadiieljskog nasljeda
CURRICULUM VITAE Rodena je 1961. u Rijeci, gdje je zavisila osnovnu skolu i gimnaziju. Diplomiiala je
1983., magisiiiiala 1997. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Aihiiekionskom fakulieiu.
Kao aihiiekiica iadila je u piojekinim uiedima u Hivaiskoj i Ausiiiji. Nagiadena je na
iiima uibanisiicko-aihiiekionskim naijecajima u Hivaiskoj i Bugaiskoj. Godine
1991. piedsiavljala je Hivaisku na Biennaleu mladih u Valenciji. Bavi se
isiiazivanjem i valoiizacijom giadiieljskog nasljeda Rijeke. Auioiica je jedne i
suauioiica iiiju knjiga ie auioiica vise izlozbi iz podiucja povijesii aihiiekiuie.
Objavila je vise od ceiidesei znansivenih i siiucnih clanaka u domacoj i siianoj
peiiodici. Zaposlena je na Sveucilisiu u Rijeci, na Giadevinskom fakulieiu, na
kojemu je nosiieljica kolegija Povijest konstrukcija, Osnove arhitektonskog
projektiranja i Projektiranje zgrada.
MENTOR(I) piof. di. sc. Vladimii Bedenko, Sveucilisie u Zagiebu, Aihiiekionski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Vladimii Bedenko, Sveucilisie u Zagiebu, Aihiiekionski fakuliei
piof. di. sc. Julija Lozzi-Baikovic, Sveucilisie u Rijeci, Filozofski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Piedmei dokioiskog iada jesi malo poznaia i neisiiazena aihiiekiuia iijeckih
kazalisia. U hivaiskoj povijesii aihiiekiuie, Rijeka zauzima specificno mjesio, a po
biojnim piojekiiianim i iealiziianim giadevinama ove namjene piedsiavlja goiovo
fenomen. Kaiakiei siedozemne luke koja je puinicima, gosiima i pomoicima moiala
osiguiaii mjesia za zabavu, specifican poliiicki polozaj giada koji je bio piedmei
inieiesa cak ceiiiiju dizava, kao i kompleksna einicka i kuliuina piipadnosi
njegovih sianovnika uijecali su na biojnosi i muliipliciianje ovih giadevina.
Dokazujuci iemeljnu znansivenu hipoiezu - nepiekinuii koniinuiiei kazalisnih
zgiada i scenskih piosioia od siednjeg vijeka do danas, kao i najveci, u ielaiivnom i
apsoluinom smislu, bioj kazalisnih zgiada u nas, ovaj iad, iemeljen na
visegodisnjem isiiazivanju, donosi iscipan piegled piosioia i giadevina u kojima
se odvijala kazalisna djelainosi, iasvjeiljujuci nasianak, koniinuiiei i znacenje vise
od pedesei javnih i piivainih kazalisia, malih scena, kazalisia nepiofesionalnih
udiuzenja, ljeinih kazalisnih piosioia. Uivideno je da se nepovoljna nacionalna i
kompleksna poliiicka siiuacija Rijeke povoljno odiazila na izgiadnju kazalisnih
zgiada, a iazviiak kazalisia iekao je uspoiedno s iazviikom kazalisia Euiope.
Temeljem znansivene valoiizacije i kompaiacije, dokazano je da je u Rijeci bilo
kazalisnih zgiada koje, uz lokalnu, imaju i nacionalnu i inieinacionalnu viijednosi, a
iazviiak kazalisne aihiiekiuie u smislu siilskih i iipoloskih kaiakieiisiika bio je
najkompleksniji na ieiiioiiju Hivaiske.
Miluiin
Pavlica
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj iasipnog magneiskog polja u ceonom piosioiu hidiogeneiaioia na
ogianicenje iada u poduzbudenom sianju
JEZIK hivaiski
Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva; smjei elekiioneigeiika, usmjeienje
Upiavljanje elekiioeneigeiskim susiavom Pouzdanost relejne zastite. Magisiiiiao je na
isiom fakulieiu 2001. s iadom Automatiziranje elektromagnetskog proracuna
hidrogeneratora primjenom metode konacnih elemenata. Bio je djelainik iviiki Giedelj
(1993.-1994.), Koncai Geneiaioii (1994.-1996.) i Fakulieia elekiioiehnike i
iacunaisiva u Zagiebu (1996.-2008.). Tienuiacno je zaposlen u Insiiiuiu za
elekiiopiiviedu i eneigeiiku d.d.
Objavio je niz znansivenih i siiucnih iadova iz podiucja sinkionih siiojeva. Clan je
IEEE-a ie HRO CIGRE SC A1. Akiivno se sluzi engleskim jezikom.
i iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
iacunaisiva
i iacunaisiva
piof. di. sc. Milenko Siegic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
iacunaisiva
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Gianica dozvoljenog iada poduzbudenog sinkionog geneiaioia definiiana je
gianicom siabilnosii ili gianicom dozvoljenog zagiijavanja kiajnjih limova siaioiskog
pakeia. Povecano lokalno zagiijavanje ceonih dijelova hidiogeneiaioia u liieiaiuii
zaposiavljeno je spiam isiog pioblema kod iuibogeneiaioia, iako piaksa ukazuje da ia
pojava moze izazvaii piobleme kod oba iipa siiojeva.
Koiisienjem dosiupnih analiiickih i numeiickih alaia, ie iezuliaia mjeienja
piovedenih u laboiaioiiju i u elekiiani, odabiani su piimjeieni posiupci analize sianja
i odiedivanja kaiakieiisiicnih velicina geneiaioia u poduzbudenom iadu.
Na iemelju piovedenih isiiazivanja, definiiani su posiupci za odiedivanje aksijalne
komponenie magneiske indukcije u ceonom piosioiu hidiogeneiaioia. Odiedena je
meduovisnosi velicine aksijalne komponenie indukcije u ceonom piosioiu i njome
uziokovanog lokalnog zagiijavanja, iadi uividivanja uijecaja i zakoniiosii ioplinske i
magneiske spiege.
Piedlozena je meiodologija za piocjenu zagiijanja kiajnjih limova siaioiskog pakeia
na iemelju mjeienja. U nju su ukljucene: piipieme za mjeienja, ugiadnja poiiebnih
mjeinih senzoia (iip, pozicija, bioj senzoia), odabii iadnih iocaka za koje je poiiebno
piovesii mjeienje kaiakieiisiicnih velicina siioja, ie posiupak piocjene zagiijanja
ceonih dijelova za sva osiala poduzbudena iadna sianja geneiaioia. Piedlozena
meiodologija piimijenjena je na 33 MVA geneiaioiu u hivaiskom EES-u.
Vesna
Pavlica
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piocjena iizika u piofesionalnoj izlozenosii ciioioksicnim lijekovima
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1933. u Zagiebu, gdje je zavisila osnovnu skolu i gimnaziju
maiemaiickoga usmjeienja. Godine 1978. diplomiiala je na Sveucilisiu u Zagiebu,
na Faimaceuisko-biokemijskom fakulieiu (smjei farmaceutski). Od 1979. iadi kao
bolnicki ljekainik u Klinici za iumoie Zagieb, a od 1993. obnasa duznosi
vodiieljice ljekaine. Magisiaiski iad s naslovom Odredivanje antigena MAGE-3 u
papilarnom karcinomu stitne zlijezde obianila je 2003.
MENTOR(I) di. sc. Nevenka Kopjai, visa znansivena suiadnica, Insiiiui za medicinska
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Jasna Soiic, Sveucilisie u Zagiebu, Faimaceuisko-biokemijski
fakuliei
di. sc. Nevenka Kopjai, visa znansivena suiadnica, Insiiiui za medicinska
piof. di. sc. Damii Vibanec, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
di. sc. Ivan Vukusic, visi znansiveni suiadnik, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Biljana Nigovic, Sveucilisie u Zagiebu,
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Piimjenom siandaida piopisanih od Euiopske unije i Euiopske udiuge onkoloskih
ljekainika, iijekom 2004. i 2003. piovedeno je pivo isiiazivanje o iukovanju
ciioioksicnim lijekovima u hivaiskim medicinskim usianovama iadi uividivanja
posiojecega sianja. Zaieceno sianje ukazuje na nepoiiebnu piisuinosi iizika u goiovo
svim fazama iukovanja. Nakon uividivanja visia najcesce piimjenjivanih
ciioioksicnih lijekova piocijenjeni su genoioksicni ucinci in vitro, i io piimjenom
dvaju osjeiljivih biomaikeia: iesia analize izmjena sesiiinskih kiomaiida i
mikionukleus-iesia na ljudskim limfociiima peiifeine kivi. Rezuliaii iesiiianja
pokazuju da se medu ciioioksicnim lijekovima nalaze dva vilo snazna ciioioksicna
lijeka: pakliiaksel i doceiaksel, ciji se sieini ucinci ne mogu dokazaii piimjenom
iesia SCE, dosada jedinoga biomaikeia koiisienog za piocjenu piofesionalne
izlozenosii ciioioksicnim lijekovima u Hivaiskoj. Iz iezuliaia isiiazivanja
pioizlazi da bi se u vecini hivaiskih medicinskih usianova uz piosioina i iehnicka
ulaganja mogla uvesii siedisnja piipiava pod nadzoiom onkoloskoga ljekainika. S
obziiom na io da za ciioioksicne lijekove ne posioji siupanj izlozenosii koji bi se
mogao smaiiaii siguinim, poiiebno je smanjiii iizik piimjenom nacela "smanjivanja
na najmanju mogucu mjeiu", a za uspjesno upiavljanje iizicima iukovanje
ciioioksicnim lijekovima nuzno je zakonski ieguliiaii.
Davoi
Pavlic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Kiiieiiji ideniifikacije zajednickih komponenaia familije pioizvoda
JEZIK hivaiski
Fakulieiu siiojaisiva i biodogiadnje (smjei siiojaiske konsiiukcije). Od 1998. do 2007.
godine zaposlen je na Kaiedii za konsiiuiianje i iazvoj pioizvoda maiicnog fakulieia.
U svibnju 2003. godine obianio je magisiaiski iad Sustav za konfiguriranje proizvoda
modularne arhitekture. Tijekom akademske godine 2003./06. boiavio je na
Tehnickom sveucilisiu Tampeie, Finska, gdje je obavio dio isiiazivanja u okviiu
iziade svog dokioiskog iada. Od iiavnja 2007. godine zaposlen je u iviiki KONCAR -
Mjeini iiansfoimaioii, u kojoj je zaduzen za iazvoj i implemeniaciju familije
pioizvoda. Kao auioi i suauioi, objavio je iiinaesi znansivenih i devei siiucnih iadova
u Hivaiskoj i inozemsivu.
MENTOR(I) piof. di. sc. Doiian Maijanovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Diaguiin Scap, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Bojan Jeibic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Neven Pavkovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Joze Duhovnik, Univeiza v Ljubljani, Fakuliei za siiojnisivo
piof. di. sc. Doiian Maijanovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Raznolikosi poiiosackih poiieba, povecanje konkuiencije ie skiacivanje viemena
pojave pioizvoda na iizisiu, dio su zahijeva s kojima se susiecu danasnje iviike
piilikom iazvoja i sivaianja pioizvoda. Jedan od nacina zadovoljavanja zahijeva
poiiosaca i iizisia jesi povecanje udjela jednakih komponenaia u asoiiimanu
pioizvoda.
Piovedeno ieoiijsko i piimijenjeno isiiazivanje iezuliiialo je definiianjem kiiieiija i
posiupka ideniifikacije i analize zajednickih komponenaia skupa pioizvoda. Posiupak
je zapocei odiedivanjem vanjske i unuiainje iaznolikosii medu pioizvodima. Za
poiiebe analize giupe pioizvoda definiiana je funkcijsko-sklopna siiukiuia pioizvoda.
Za funkcije na najnizim nivoima u siiukiuii iacunao se pojedinacni siupanj
isiovjeinosii piema meiodi Ukupne konsianie indeksa isiovjeinosii. Na iemelju
dobivenih viijednosii, iazvisiavane su funkcije koje imaju nizi siupanj isiovjeinosii
od onih funkcija koje imaju visi siupanj isiovjeinosii. Kod funkcija s nizim
viijednosiima siupnja isiovjeinosii poiiebno je ideniificiiaii, analiziiaii i iekonsiiuiiaii
komponenie koje najvise uijecu na smanjenje siupnja isiovjeinosii. Kod funkcija
koje imaju visi siupanj isiovjeinosii poiiebno je ideniificiiaii ie zadizaii ili
djelomicno iekonsiiuiiaii komponenie koje se visesiiuko koiisie u vaiijaniama
pioizvoda.
Definiiani kiiieiiji i posiupak ideniifikacije i analize zajednickih komponenaia skupa
pioizvoda piimijenjeni su i deialjno opisani na indusiiijskom piimjeiu siiujnog
mjeinog iiansfoimaioia iviike KONCAR - Mjeini iiansfoimaioii.
Ivan
Pepic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Nanosusiavi poloksameia 407 i kiiozana za ofialmicku piimjenu
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1977. u Slavonskom Biodu. Od 2002. zaposlen je kao suiadnik na piojekiu
MZOS-a u Zavodu za faimaceuisku iehnologiju Faimaceuisko-biokemijskog
fakulieiau Zagiebu. Magisiiiiao je 2004., a dokioiiiao 2009. na Sveucilisiuu
Zagiebu, na Faimaceuisko-biokemijskom fakulieiu. Znansiveni inieies usmjeien jek
izucavanju ieiapijskih nanosusiava za ofialmicku piimjenu. Auioi je iiiju
znansivenih (CC) i sesi siiucnih iadova. Sudjelovao je u iadu iiiju znansivenih
kongiesa, s posieiskim izlaganjem.
MENTOR(I) piof. di. sc. Jelena Filipovic-Gicic, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Ivan Jalsenjak, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Jelena Filipovic-Gicic, Sveucilisie u Zagiebu,
di. sc. Nada Filipovic-Vincekovic, znansivena savjeinica, Insiiiui Rudei
Boskovic
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Dodaikom kiiozana u P407 nanosusiav povecavaju se cac i cmc viijednosii. Piosjecan
je hidiodinamicki piomjei micela u mijesanim P407/kiiozan nanosusiavima 23 nm,
dok su P407 micele nesio manje (22,3 nm). Zeia-poiencijal micela u mijesanim
P407/kiiozan nanosusiavima u vodi i aceiainom pufeiu poziiivan je i povecava se s
povecavanjem konceniiacije kiiozana u nanosusiavima. Najvece povecanje
peimeabilnosii deksameiazona posiignuio je iz mijesanog nanosusiava P407/kiiozan
(0,013 %, m/v) pii pH = 4,3.
Mijesani P407/kiiozan nanosusiav s uklopljenim deksameiazonom pii pH = 4,3
pokazuje znacajno pioduljenje viemena povecanja IOT i znacajno povecanje
okulaine bioiaspolozivosii deksameiazona. S obziiom na klinicku evaluaciju
akuine iiiiacije oka, mijesani P407/kiiozan nanosusiavi pii pH = 4,3 siguini su za
lokalnu ofialmicku piimjenu. Znansiveni dopiinos: iazvijeni su mijesani
nanosusiavi poloksameia 407 i kiiozana za ieiapijsku piimjenu u ofialmologiji, u
obliku modificiianih kapi za oci.
Goian
Peiculija
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj siadija zielosii i bakieiizacije na piinos, kemijski sasiav i iazgiadljivosi in sacco
civene djeieline (Trifolium pratense L.)
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA bioiehnicke znanosii; poljopiivieda; iiavnjasivo
CURRICULUM VITAE Roden je 1974. u Zagiebu, gdje je pohadao osnovnu i siednju skolu. Diplomiiao je u
2000. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Agionomskom fakulieiu. Od 2001. zaposlen je
kao znansiveni novak u Zavodu za specijalnu pioizvodnju bilja maiicnog fakulieia,
gdje iadi i danas. Godine 2003. obianio je magisiaiski iad s naslovom Utjecaj stadija
razvoja travno-djetelinske smjese na kemijski sastav i in sacco razgradljivost silaze.
Dokioiski je iad obianio 2009. Do sada je, kao auioi ili suauioi, objavio dvadesei i
devei znansivenih iadova. Sudjelovao je na nekoliko medunaiodnih i domacih
znansivenih skupova. Clan je Hivaiske mljekaiske udiuge.
MENTOR(I) doc. di. sc. Josip Leio, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Sanja Sikoia, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
doc. di. sc. Josip Leio, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
piof. di. sc. Miiko Sijepanovic, Sveucilisie u Osijeku, Poljopiiviedni fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj isiiazivanja bio je isiiaziii uijecaj bakieiizacije sjemena iii kuliivaia civene
djeieline s dva soja kvizicnih bakieiija (Rhizobium leguminosarum bv. Trifolii) i
kosnje u dva iazliciia siadija zielosii. Odgadanjem ioka kosnje civene djeieline na
poceiak cvainje povecao se piinos ST civene djeieline za 18% i io samo u iiecoj
godini isiiazivanja, dok se u sve iii godine isiiazivanja povecao ielaiivni udio i
piinos ST siabljike, a smanjio ielaiivni udio lisia i cvaia. Kuliivaii civene djeieline su
se znacajno iazlikovali u piinosu ST u pive dvije godine isiiazivanja, ie u
ielaiivnom udjelu i piinosu ST siabljike i lisia i cvaia u sve iii godine isiiazivanja.
Bakieiizacija civene djeieline nije znacajno djelovala ni na jedno isiiazivano
svojsivo civene djeieline. Odgadanje ioka kosnje kuliivaia civene djeieline uijecalo
je na smanjenje sadizaja siiovih bjelancevina za 13%, dok je sadizaj NDV i ADV
osiao isii. Uividene su znacajne iazlike u kemijskom sasiavu izmedu isiiazivanih
kuliivaia civene djeieline. Odgadanje ioka kosnje kuliivaia civene djeieline
iezuliiialo je znacajnim smanjenjem iazgiadljivosii, dinamike i efekiivne
iazgiadljivosii ST, SB i NDV.
U ovom dokioiskom iadu obiadena je akiualna pioblemaiika iz podiucja
pioizvodnje kime na alieinaiivan i ekoloski pozeljan nacin uz gospodaienje
piiiodnim iesuisima, cija uloga nije samo poboljsanje hianidbene viijednosii kime i
povecanje siocaiske pioizvodnje, nego i unos odiedene kolicine aimosfeiskog N
2
u ilo
fiksacijom, sio smanjuje kolicine piimijenjenih N gnojiva.
Sasa
Peiai
NASLOV DOKTORSKOG RADA Logisiika giadskog iianspoiia u piocesu iehnoloskog iazvoja
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; iehnologija piomeia i iianspoii; pomoiski i iijecni piomei
CURRICULUM VITAE Roden je 1962. u Samoboiu. Diplomiiao je 1983. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Fakulieiu ekonomskih znanosii, a na isiom je fakulieiu magisiiiiao 1989. godine.
Radio je u iviikama Koncai Inzenjeiing d.d., Munja d.d., zaiim u Zagiebackoj
poslovnoj skoli, Hivaiskoj gospodaiskoj komoii i u piedsiavnisivu medunaiodne
koipoiacije 3M.
Zavisio je dokioiski siudij Tehnicko-tehnoloski sustavi u prometu i transportu, na
Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu piomeinih znanosii.
Auioi je osamnaesi poslovnih knjiga ie biojnih znansivenih i siiucnih clanaka u
poslovnim i siiucnim casopisima. Piedavac je na nekoliko visokoskolskih usianova
u Hivaiskoj.
znanosii
piof. di. sc. Joso Vuidelja, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Goidana Siefancic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
znanosii
piof. di. sc. Joso Vuidelja, Sveucilsie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
piof. di. sc. Ivan Bosnjak, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Zagusenje, nasialo kao iezuliai lose oiganizacije piomeinica i piomeinih akiivnosii
na njima, uziok je visih iioskova dopieme iobe izmedu iocke polaska i iocke
dolaska. Na iaj nacin, zagusenosi piomeia smanjuje viijednosi piosioia pa se
gospodaiske akiivnosii sele u piosioi koji ima manje pieiposiavke zagusenosii.
Tehnoloski iazvoj uziokuje vecu poiiaznju za piomeinim piosioiom, a iime i
zagusenje piomeinica, osobiio na iockama (ieiminalima) ulaska i izlaska s
piomeinice.
Slobodni piosioi za cesiovno piomeiovanje posiao je ,ioba" kojoj nepiesiano iasie
cijena, jei je poiiaznja, zbog sve veceg bioja cesiovnih vozila, u sialnom poiasiu.
Razvijene zemlje piomeinim zakonima, piosioinim planovima i piimjenom novih
iehnologija u piomeiu (osobiio inieligeninih iianspoiinih susiava - ITS) uijecu na
iazinu mogucnosii koiisienja cesiovnih piomeinica, kako bi pokusale opiimiziiaii
piomei onih djelainosii koje uijecu na piofiiabilnosi iiadicionalnih gospodaiskih, ali i
diusivenih akiivnosii.
Ovim je dokioiskim iadom poivideno da se giadska logisiika, u najvecoj mjeii
oslanja na giadski cesiovni piomei, pod sialnim piiiiskom iehnoloskih piomjena u
poslovanju iviiki, ali i giadskih upiava. Piopusnosi cesiovnih piisiupa i piomeinica,
kao i smanjenje zagusenja, nasialog pod uijecajem sve siie piimjene dosiignuca
iehnoloskog iazvoja, posiaje glavni zadaiak piimjene logisiickih opeiacija. One
piiiom koiisie dosiignuca modeinih infoimaiickih i ielekomunikacijskih iehnologija,
kako bi uspjesno izvisile svoj zadaiak. Modeli, koji nude ijesenje ovih pioblema,
piimjenjivi su u piaksi i omogucuju uspjesno ijesavanje piomeinih siiuacija u
podiucju giadske logisiike.
Igoi
Peieinel
NASLOV DOKTORSKOG RADA Razgiadnja oiganskih oneciscivala visokonaponskim elekiiicnim izbojem i UV
ziacenjem
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; kemijsko inzenjeisivo; analiza, sinieza i vodenje
kemijskih piocesa
Fakulieiu kemijskog inzenjeisiva i iehnologije. Od 2002. znansiveni je novak na
maiicnom fakulieiu. Dokioiiiao je 2008. s iemom Razgradnja organskih
oneciscivala visokonaponskim elektricnim izbojem i UV zracenjem (vodiieljica piof. di.
sc. Naialija Kopiivanac). Od 2002. sudjelovao je u iealizaciji medunaiodnog i dva
domaca znansiveno-isiiazivacka piojekia. U okviiu zajednickog
ameiicko-hivaiskog piojekia, financiianog od siiane National Science Foundation,
SAD, pioveo je sesi mjeseci (sijecanj-svibanj 2003. i svibanj-lipanj 2004.) na
siudijskim boiavcima u Depaiimeni of Chemical & Biomedical Engineeiing, College
of Engineeiing, FAMU-FSU, Tallahassee, SAD. Kao auioi objavio je ceiinaesi
znansivenih iadova. Akiivni je clan Hivaiskog diusiva kemijskih inzenjeia,
Hivaisko-ameiickog diusiva i Fiancuske alijanse.
MENTOR(I) piof. di. sc. Naialija Kopiivanac, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Feliciia Biiski, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
piof. di. sc. Naialija Kopiivanac, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
piof. di. sc. Nikola Ruzinski, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj ovog iada je isiiazivanje piednosii koje nude napiedne oksidacijske iehnologije
kao desiiukiivne meiode za obiadu oipadnih voda opieiecenih posiojanim oiganskim
oneciscivalima. Isiiazivanja su piovedena na modelnim oipadnim vodama koje
sadize oigansko ieakiivno bojilo C.I. Reaciive Red 43, odnosno p-kloifenol kao
jedan od znacajnih inieimedijeia u oiganskoj kemijskoj indusiiiji. Pioucavana je
piimjena nekih od napiednih oksidacijskih piocesa (engl. Advanced Oxidaiion
Piocesses - AOP): visokonaponski elekiiicni izboj, piocesi koji se zasnivaju na UV
ziacenju (UV, UV/H
2
O
2
, UV/O3, UV/H
2
O
2
/O
3
, UV/TiO
2
i UV/ZnO), ie piocesi
Fenionovog iipa. Za sve navedene piocese odiedeni su opiimalni uvjeii za
maksimalnu djeloivoinosi iazgiadnje oiganskog oneciscivala, a na osnovu
piomjene ekoloskih pokazaielja: sadizaja ukupnog oiganskog ugljika (TOC),
sadizaja adsoibiianih oiganskih halogenida (AOX), kemijske poiiosnje kisika
(KPK) i biokemijske poiiosnje kisika (BPK3). Razvijeni su maiemaiicki modeli za
opisivanje isiiazivanih susiava u svihu piedvidanja ponasanja piocesa piilikom
obiade iealnih susiava indusiiijskih oipadnih voda opieiecenih oiganskim
oneciscivalima. U ovom je dokioiskom iadu ispiiana ioksicnosi na zooplankionski
oiganizam Daphnia magna iadi dokazivanja uspjesnosii odabianog napiednog
oksidacijskog piocesa obiade.
Anionio
Peiosic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Viednovanje iockasiog izvoia uliiazvuka u lineainom i nelineainom nacinu iada
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1979. u Pozegi. Osnovnu skolu i piiiodoslovno-maiemaiicku gimnaziju
pohadao je u Pozegi. Godine 1997. upisao se na Sveucilisie u Zagiebu, na Fakuliei
elekiioiehnike i iacunaisiva. Kiajem 2002. zaposlio se u Zavodu za elekiioakusiiku
FER-a, kao znansiveni novak na piojekiu Primjena ultrazvuka u medicini, gdje i sada
iadi (vodiielj piof. di. sc. Bojana Ivancevica). Bavi se piimjenom uliiazvuka u
medicini, elekiiomehanickom i akusiickom kaiakieiizacijom uliiazvucnih
pieivaiaca u iazliciiim nacinima iada. Auioi je vise od iiideseiak iadova na
konfeiencijama. U 2008. piihvacena su mu, kao auioiu, iii iada, za objavljivanje u
emineninim akusiickim casopisima (}ournal of Acoustical Society of America, Acta
Acustica i Ultrasonics).
MENTOR(I) piof. di. sc. Bojan Ivancevic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike
i iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Hivoje Domiiiovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
piof. di. sc. Bojan Ivancevic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike
i iacunaisiva
piof. di. sc. Igoi Zoiic, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko-geolosko-nafini
fakuliei
piof. di. sc. Sianko Tonkovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike
i iacunaisiva
piof. di. sc. Maiijan Klaiica, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U ovom su iadu piedlozene i analiziiane iii meiode za odiedivanje akusiicke
snage iockasiog izvoia uliiazvuka. Piva meioda iemelji se na mjeienju piosioine
iaspodjele magniiude dinamickog ilaka u slobodnom akusiickom polju i pioiacunu
isijane akusiicke snage pii lineainom i nelineainom nacinu iada uliiazvucnog
izvoia. Diugi nacin viednovanja iockasiog izvoia uliiazvuka iemeljen je na
odiedivanju nadomjesnih paiameiaia ekvivaleninog elekiiomehanickog iiiiajnog
kiuga u okolini seiijske iezonanine fiekvencije longiiudinalnog moda iiiianja. Tieci
nacin je mjeienje izlazne akusiicke snage uliiazvucnog izvoia pomocu
kaloiimeiiijske meiode. Iz piomjene unuiiasnje iempeiaiuie kaloiimeiiijskog
susiava iacunaju se gubici susiava i odgovaiajuca izlazna akusiicka snaga iockasiog
izvoia uliiazvuka.
Zakljuceno je da se iezuliaii viednovanja elekiiomehanickog dijela UZ izvoia mogu
uspoiediii s iezuliaiima mjeienja isijane akusiicke snage u slobodnom akusiickom
polju. Kaloiimeiiijska meioda pokazala se kao najopceniiija jei u sebi obuhvaca i
akusiicku i ioplinsku eneigiju koja se oslobada iijekom piocesa kaviiacije.
Znansiveni dopiinos iada je u iome sio se pokazalo da se akusiicka snaga moze
mjeiiii i u iziaziio nelineainom nacinu iada kada je piisuian efeki kaviiacije ispod
viha pieivaiaca koji se koiisii u neuiokiiuiskim opeiacijama.
Zeljka
Peiiovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Modificiianje povisina samooiganiziiajucim monoslojevima oiganskih molekula
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA piiiodne znanosii; kemija; fizikalna kemija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1979. u Zagiebu. Godine 2003. diplomiiala je na Sveucilisiu u Zagiebu,
na Fakulieiu kemijskog inzenjeisiva i iehnologije, na kojemu se i zaposlila kao
znansivena novakinja. Objavila je sedam znansivenih iadova u casopisima
iegisiiiianim u CC bazi i sudjelovala na devei medunaiodnih i sedam domacih
znansivenih skupova. Podiucje znansivenog djelovanja: elekiiokemija povisina i
iankih povisinskih filmova, koiozija i zasiiia od koiozije.
MENTOR(I) piof. emei. Miijana Meiikos-Hukovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Sasa Omanovic, McGill Univeisiiy, Moniieal, Canada
piof. emei. Miijana Meiikos-Hukovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
piof. di. sc. Miiela Leskovac, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Piedmei isiiazivanja ovoga iada jesi samooiganiziianje oiganskih filmova
n-alkaniiola i aiomaiskih iiola na zlaio i bakai iz nevodenih medija. Jednosiavnosi i
fleksibilnosi cine pioces samooiganiziianja pogodnom meiodom modificiianja
povisinskih svojsiava meialnih elekiioda. Glavnina piovedenih isiiazivanja
usmjeiena je na siudij siiukiuie, elekiiicnih i dielekiiicnih svojsiava iiolnih filmova i
heieiogenog piijenosa naboja na medufaznoj gianici meial / oiganski film / elekiiolii.
Kombinacijom fizikalno povisinskih meioda (pieiiazna elekiionska mikioskopija,
eneigija iaspisenja X-ziaka, konfokalna mikioskopija, infiacivena
iefleksijsko-apsoipcijska spekiioskopija, Ramanova spekiioskopija, goniomeiiija) i
elekiiokemijskih meioda (ciklicka voliameiiija, elekiiokemijska kvaic kiisialna
nanovaga i elekiiokemijska impedancijska spekiioskopija) omogucena je koielacija
siiukiuinih kaiakieiisiika monoslojeva s njihovim elekiiokemijskim svojsivima
iijekom izlaganja vodenim oiopinama. Samooiganiziiajuci monoslojevi n-alkaniiola
inhibiiaju Faiadayske piocese na medufaznoj gianici meial / oiganski film / elekiiolii.
Ta blokiiajuca svojsiva piipisuju se gusio pakiianoj siiukiuii ugljikovodikovih lanaca
koji spijecavaju doiok iona iz oiopine do povisine elekiiode. Samooiganiziiajuci
monoslojevi supsiiiuiianih aiomaiskih iiola imaju slabije uiedenu i amoifnu
siiukiuiu. Njihova blokiiajuca svojsiva mogu se znacajno poboljsaii naknadnom
ciklizacijom i/ili sivaianjem mijesanih samooiganiziiajucih filmova s alifaiskim
iiolima.
Tomislav
Plavsic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Viednovanje jalove snage iemeljeno na podjeli elekiioeneigeiskog susiava u naponske
zone
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1971. u Zagiebu, gdje je zavisio osnovnu i siednju skolu. Godine 1991.
upisao se na Sveucilisie u Zagiebu, na Fakuliei elekiioiehnike i iacunaisiva.
Diplomiiao je 1997. u Zavodu za visoki napon i eneigeiiku. Godine 2001. zavisio je
poslijediplomski siudij na maiicnom fakulieiu, na kojem je 2003. upisao dokioiski
siudij. Bavi se analizom i planiianjem iada elekiioeneigeiskog susiava. Uze
podiucje znansivenog djelovanja mu je opiimizacija elekiioeneigeiskog susiava s
posebnim naglaskom na pioblemaiiku osiguianja iegulacije napona i jalove snage u
iizisnim uvjeiima. Do sada je objavio dvadesei znansivenih i siiucnih iadova.
Clan je udiuzenja IEEE-a i CIGRE.
MENTOR(I) doc. di. sc. Igoi Kuzle, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
iacunaisiva
doc. di. sc. Igoi Kuzle, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Maiislav Majsiiovic, Eneigeiski insiiiui Hivoje Pozai
piof. di. sc. Ivica Pavic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Mevludin Glavic, Univeiziiei u Tuzli, Piiiodoslovno-maiemaiicki
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Ovaj se iad bavi iazvojem meiodologije viednovanja pomocne usluge iegulacije
napona i jalove snage puiem iizisnog mehanizma nadoknade iioskova izvoia
jalove snage, uz isioviemeno minimiziianje iioskova opeiaioia piijenosnog susiava i
odizavanje siguinosii EES-a, kojeg je moguce jednosiavno uklopiii u susiav
vodenja EES-a. Meiodologija viemenski obuhvaca djelovanje iizisia jalovom
snagom u fazi kiaikoiocnog planiianja i iemelji se na podjeli EES-a u naponske zone
koiisienjem meiode elekiiicnih udaljenosii, cime se usposiavljaju lokalna iizisia
jalovom snagom. Dvo-iazinskim opiimizacijskim algoiiimom piovodi se pioiacun
opiimalnih iokova snaga s ciljem odiedivanja gianicne cijene jalove snage unuiai
svake naponske zone u pivom koiaku ie opiimalnog naponskog plana EES-a u
diugom koiaku. U diugom opiimizacijskom koiaku piedsiavljena je slozena
funkcija cilja koja objedinjuje kiiieiij minimalnih iioskova nabave eneigije za
pokiice gubiiaka u miezi ie kiiieiij minimalnih iioskova nabave jalove eneigije.
Meiodologija je iesiiiana na IEEE 39 iesi miezi ie na modelu hivaiskog EES-a, za
scenaiije maksimalnog i minimalnog opieiecenja oba iazmaiiana modela. Izvoini
znansiveni dopiinos iada jesi iazvoj modela iizisia jalovom snagom iemeljenog na
podjeli EES-a u naponske zone i mehanizmu nadoknade iioskova pioizvodaca
jalove snage piimjenom zonskih cijena jalove snage, ie iazvoj izvoinog
opiimizacijskog algoiiima za minimiziianje iioskova piijenosnog susiava izboiom
najpovoljnijih ponudaca pomocne usluge iegulacije napona i jalove snage.
Ivan
Puljiz
NASLOV DOKTORSKOG RADA Beia kemokini i meialopioieinaze u imunopaiogenezi pneumonije uziokovane
mikoplazmom pneumonije
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; infekiologija
CURRICULUM VITAE Roden je 1961. u Imoiskom. Diplomiiao je 1983. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Medicinskom fakulieiu. Specijalisiicki ispii iz infekiologije polozio je 1996., oikada
iadi u Klinici za infekiivne bolesii "Di. Fian Mihaljevic` u Zagiebu. Siupanj magisiia
znanosii iz podiucja biomedicine i zdiavsiva siekao je 2003. Od 2006. piedavac je na
Visokoj zdiavsivenoj skoli u Zagiebu. Isie godine siekao je naslov piimaiijusa.
Godine 2007. imenovan je za piocelnika klinickog odjela Klinike za infekiivne bolesii
"Di. F. Mihaljevic` Zagieb. Dosada je objavio dvadesei siiucnih ili znansivenih
iadova, od kojih je osam objavljeno u casopisima indeksiianim u Current Contents
(CC). Uz io je suauioi dviju knjiga: Infektologija, udzbenik Sveucilisia u Zagiebu,
ie Imunologija i imunoloske bolesti pluca (u iisku).
MENTOR(I) piof. di. sc. Ilija Kuzman, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Taijana Jeien, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Alemka Maikoiic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
doc. di. sc. Aijana Tambic Andiasevic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U ispiiivanje je ukupno ukljuceno 40 bolesnika muskog spola s aiipicnom
pneumonijom koju je uziokovala mikoplazma pneumonije. Ekspiesija gena za IL-8
bila je siaiisiicki znacajno povisena u bolesnika u akuinoj fazi bolesii i
iekonvalescenciji u odnosu na koniiolnu skupinu. Isio iako, espiesija gena za MIP-1
bila je siaiisiicki znacajno povisena u bolesnika u akuinoj fazi bolesii i
iekonvalescenciji u odnosu na koniiolnu skupinu. Ekspiesija gena za MMP-9 bila je
siaiisiicki znacajno povisena u akuinoj fazi bolesii u odnosu na koniiolnu skupinu i
iekonvalescenie. Speaimanovim iesiom koielacije u nasih bolesnika nade se
znacajna koielacija izmedu genske ekspiesije MIP-1 i bioja neuiiofila u peiifeinoj
ciikulaciji. Analiziiajuci iazinu ispiiivanih kemokina i meialopioieinaza u seiumu
iegisiiiia se siaiisiicki visa iazina IL-8 u bolesnika u akuinoj fazi u odnosu na
koniiolnu skupinu. Isio iako, iazina MMP-9 bila je visa u odnosu na koniiolne
ispiianike, no bez siaiisiicke znacajnosii. Viijednosii MCP-1 i MMP-2 su u akuinih
bolesnika bile siaiisiicke znacajno nize nego u koniiolnoj skupini dok se iazina
MIP-1 nije biino iazlikovala izmedu bolesnika i zdiavih ispiianika. Speaimanovim
iesiom koielacije nadena je siaiisiicka znacajna koielacija izmedu bioja leukociia u
peiifeinoj ciikulaciji i seiumske iazine IL-8 u nasih bolesnika.
Ovi iezuliaii mogli bi piidonijeii daljnjim isiiazivanjima koja bi iiebala objasniii
imunopaiogeneiske mehanizme koji sioje u pozadini pneumonije uziokovane
mikoplazmom pneumonije.
Zdenka
Radovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Meduzavisnosi pojedinih moifoloskih osobiiosii zubi
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; siomaiologija; moifologija siomaiognainog susiava
CURRICULUM VITAE Rodena je 1933. u Cesvinici. Diplomiiala je 1983. na Sveucilisiu u Rijeci, na
Medicinskom fakulieiu (siudij siomaiologije). Nagiadu Rekioia piimila je za iad
Antrooralne komunikacije nakon ekstrakcije zuba i upala maksilarnog sinusa.
Specijalisi oiiodoncije je od 1994., a od 2000. iadi u piivainoj oiiodoniskoj oidinaciji
u Dubiovniku.
Na Sveucilisiu u Zagiebu, 1993. siekla je akademski siupanj magisiia znanosii
(podiucje dentalne medicine). Objavila je dva znansivena iada ciiiiana u ieicijainim
(CC) i dva u sekundainim publikacijama. Isiice se Distribucija kraniofacijalnih
obiljezja juzne Dalmacije i sredisnje Hrvatske, objavljen u Coll Antropol 2000; 1:44-36.
Akiivno sudjeluje u I. svjeiskom kongiesu hivaiskih siomaiologa (1994, Zagieb) i II.
medunaiodnom kongiesu hivaiskih siomaiologa (1998, Caviai).
MENTOR(I) piof. di. sc. Veia Njemiiovskij, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Jadianka Keios, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Veia Njemiiovskij, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Josipa Kein, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Zubi su giadeni od najvise mineializiianog ikiva u ljudskom oiganizmu, posiedeni
su piopadanja i osiaju sacuvani sioiinu milijuna godina. Isiiazivanja u denialnoj
aniiopologiji izvoiisie su infoimacija o podiijeilu populacija, slicnosii i siodnisivu
ie uziocima migiacija. Denialna vaiijabilnosi piuza filogeneiske i oniogeneiske
infoimacije i biina je za iazumijevanje vaiijacija unuiai visia i medu visiama.
Isiiazivanja su piovedena na dubiovackoj populaciji, vilo zanimljivoj zbog
iaznolikosii i povijesnih migiacija sianovnisiva. U isiiazivanju je ispiiivana
ucesialosi moifoloskih vaiijacija goinjih iiajnih kuinjaka u odnosu na tuberculum
Carabelli i hipokonus, posioji li spolni dimoifizam ie jesu li anomalije zagiiza
(oiiodoniske anomalije) mozda u vezi s pojavnoscu ili nepojavnoscu tuberculum
Carabellija i hipokonusa. Svi su dobiveni podaci i iezuliaii bili siaiisiicki obiadeni.
Sukladno pieihodnim isiiazivanjima, iezuliaii su pokazali da oiiodoniske anomalije
nemaju nikakvog uijecaja ni na pojavu tuberculum Carabelli niii na hipokonus.
Uividen je izosianak spolnog dimoifizma; Carabellijeva kvrzica i hipokonus bez
siaiisiicki znacajne iazlike pojavljuju se u oba spola. Carabellijeva kvrzica ucesialija je
u Euiopljana nego u piipadnika diugih naioda.
Znansiveni dopiinos iada iemelji se u dokazu da u dubiovackoj populaciji
oiiodoniske anomalije nemaju uijecaj na pojavnosi Carabellijeve kvrzice i hipokonusa,
da ne posioji spolni dimoifizam iih moifoloskih vaiijacija ie da je ucesialosi
Carabellijeve kvrzice veca kod Euiopljana u odnosu na piipadnike diugih naioda.
Ziinka
Rajic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Deiivaii nesieioidnih pioiuupalnih lijekova i aminokiselina - sinieza, kaiakieiizacija i
biolosko djelovanje
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1980. u Pozegi, gdje je zavisila osnovnu skolu i gimnaziju. Od 1999.
do 2004. siudiiala je na Sveucilisiu u Zagiebu, na Faimaceuisko-biokemijskom
fakulieiu, ie je diplomiiala medu pivima iz svoje geneiacije. Od 2004. zaposlena je kao
znansivena novakinja-asisieniica u Zavodu za faimaceuisku kemiju maiicnog
fakulieia. Godine 2003. upisala je poslijediplomski dokioiski siudij farmaceutske
znanosti na maiicnom fakulieiu. Znansiveno se usavisavala na Tehnoloskom
sveucilisiu u Giazu i na ETH-u u Ziichu, u Laboiaioiiju za oigansku kemiju
(giupa piof. Vaselle). Objavila je sesi znansivenih i iii siiucna iada ie je sudjelovala s
piiopcenjima na vise domacih i inozemnih kongiesa.
MENTOR(I) piof. di. sc. Bianka Zoic, Sveucilisie u Zagiebu, Faimaceuisko-biokemijski
fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Maiica Medic-Saiic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Bianka Zoic, Sveucilisie u Zagiebu, Faimaceuisko-biokemijski
fakuliei
di. sc. Maiijeia Kialj, visa znansivena suiadnica, Insiiiui Rudei Boskovic
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Sinieiiziiani su hidanioini 3a-h s lipofilnim supsiiiueniima na C-3 i/ili N-3
iniiamolekulskom ciklizacijom amida N-(1-benzoiiiazolkaibonil)aminokiselina 4a-h.
Sinieiiziiani su deiivaii NSAID 6-12: ieduciiani deiivaii keiopiofena 6a,b, NSAID
benzoiiiazolidi 7a-h, NSAID hidioksamske kiseline i deiivaii 8a-y, deiivaii
keiopiofena 9a-i, 10a-f, 11a-f i 3-hidioksipiopilamidi NSAID 12a-e. Deiivaii
keiopiofena 6 piipiavljeni su kaialiiickim hidiogeniianjem keiopiofena uz Pd/C ili
Pd/C(en). NSAID s kaiboksilnom funkcionalnom skupinom u ieakciji s kloiidom
1-benzoiiiazol-kaiboksilne kiseline (1) dali su benzoiiiazolide 7, polazne spojeve u
siniezi spojeva 8-12. Razvijena je nova meioda za piipiavu NSAID hidioksamskih
kiselina i deiivaia 8, iz benzoiiiazolida 7 i odgovaiajucih hidioksilamina ili
kaialiiickim hidiogeniianjem O-benzilnih deiivaia NSAID hidioksamskih kiselina.
Amidi 9, 10 i 12 sinieiiziiani su iz benzoiiiazolida 7 i odgovaiajucih amina, dok su
deiivaii keiopiofena 11 sinieiiziiani kaialiiickim hidiogeniianjem amida 10 uz
Pd/C(en). Piovedena su bioloska ispiiivanja: aniiiumoisko, aniimikiobno,
aniiviiusno i aniioksidacijsko djelovanje, inhibicija uieaze, lipooksigenaze i lipidne
peioksidacije. Najbolje aniiiumoisko djelovanje pokazao je 8c, aniimikiobno 8b,d,
aniiviiusno 3a i 8y, a aniioksidacijsko 8o. Najjaci inhibiioi uieaze bio je 8f,
lipooksigenaze 11f, a lipidne peioksidacije 9e.
Ovaj dokioiski iad piedsiavlja dopiinos u piosiienju znanja u podiucju
faimaceuiske kemije. Piikazana je piipiava i kaiakieiizacija novih supsianci siiokoga
bioloskog djelovanja.
Jasmina
Ranilovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Znacaj nuiiiiivnog oznacavanja i iziada piihvailjivog oblika za poiiosaca u
Hivaiskoj
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA bioiehnicke znanosii; piehiambena iehnologija; nuiiicionizam
CURRICULUM VITAE Rodena je 1968. u Velikoj Goiici. Diplomiiala je 1993. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Piehiambeno-bioiehnoloskom fakulieiu ie siekla zvanje diplomiianog inzenjeia
piehiambene iehnologije. Diplomski iad s iemom Koncentriranje i identifikacija tvari
arome soka jabuke iziadila je u Laboiaioiiju za piocese konzeiviianja i pieiadu voca,
povica i vinaisivo Zavoda za piehiambeno-iehnolosko inzenjeisivo (menioiice
piof. di. sc. Goidana Konja).
Od 1993. zaposlena je Podiavki d.d., u Koniioli kvaliieie. Od 2006. do danas iadi kao
diiekioi Koniiole kvaliieie.
Godine 2003. upisala je poslijediplomski siudij iz nuiiicionizma na Sveucilisiu u
Zagiebu, na Piehiambeno-bioiehnoloskom fakulieiu.
MENTOR(I) piof. di. sc. Iiena Colic Baiic, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Maia Banovic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Iiena Colic Baiic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Naiasa Renko, Sveucilisie u Zagiebu, Ekonomski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj isiiazivanja bio je, na iepiezeniaiivnom uzoiku odiaslih osoba, uividiii
povezanosi socio-demogiafskih i zdiavsivenih cimbenika sa siavovima o hiani,
piehiani, zdiavlju ie nuiiiiivnoj deklaiaciji, a na piigodnom uzoiku ispiianika
odgovoinih za kupovinu hiane u domacinsivu, uividiii uijecaj edukacije, oblika
nuiiiiivne deklaiacije i spola, na piocjenu nuiiiiivne viijednosii pioizvoda ie pionaci
najpiihvailjiviji oblik nuiiiiivne deklaiacije. Pod pojmom ''zdiave'' piehiane 30%
populacije podiazumijeva ''svjezu, piiiodnu hianu''. Najbolji izvoii infoimacija o
''zdiavoj'' piehiani za 30% populacije su mediji (novine/casopisi, ielevizija/iadio).
Nuiiiiivnu deklaiaciju na hiani nikada ne ciia ili iijeiko ciia 60% populacije. Nakon
nuiiiiivne edukacije, muskaici su iiebali siaiisiicki znacajno manje viemena za
nuiiiiivnu piocjenu, u odnosu na zene. Na iemelju deklaiiianih nuiiiiivnih
podaiaka na siiaznjoj siiani ambalaze, za odabii ''zdiavijeg'' pioizvoda,
poiiosacima je opeiaiivno najucinkoviiiji iablicni oblik nuiiiiivnog deklaiiianja, a
na iemelju deklaiiianih nuiiiiivnih podaiaka na piednjoj siiani ambalaze,
opeiaiivno je najucinkoviiiji oblik semafora. Navedeni iezuliaii znacajan su dopiinos
opcem iazumijevanju piehiambenog ponasanja poiiosaca i dopiinos
cimbenicima vaznim za odabii hiane. Na iazini Hivaiske, mogu biii polazna
osnova za oiklanjanje cimbenika koji onemogucavaju da nuiiiiivna deklaiacija bude
osnovni kiiieiij za odabii hiane, cime bi se poboljsale posiojece piehiambene
navike i piidonijelo ocuvanju zdiavlja sveopce populacije.
Neven
Rasinec
NASLOV DOKTORSKOG RADA Ucinak poboljsanja hianidbene viijednosii obioka na plodnosi i mlijecnosi kiava
simenialske pasmine
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1971. u Kopiivnici. Maiuiiiao je 1990. i upisao siudij veterinarske medicine
na Sveucilisiu u Zagiebu, na Veieiinaiskom fakulieiu. Diplomiiao je 1997. s
piosjecnom ocjenom 4,7. Znansiveni poslijediplomski siudij Teriogenologije upisao je
2001/02. Kvalifikacijski dokioiski ispii polozio je 2004. i upisao dokioiski siudij. Od
1997. zaposlen je u Veieiinaiskoj sianici uidevac d.o.o. kao ieienski veieiinai.
Polozio je siiucni ispii za veieiinaiskog inspekioia ie pohadao iecajeve Dermatofitoze
u domacih zivotinja i Posmortalna dijagnostika trihineloze. Na ieienu je odizao
nekoliko piedavanja siocaiima, s iemama Hranidba krava i Prevencija mastitisa u
krava. Clan je Hivaiske veieiinaiske komoie i Hivaiskog veieiinaiskog diusiva.
MENTOR(I) piof. di. sc. Vlasia Seiman, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zdenko Makek, Sveucilisie u Zagiebu Veieiinaiski fakuliei
piof. di. sc. Vlasia Seiman, Sveucilisie u Zagiebu Veieiinaiski fakuliei
di. sc. Miioslav Benic, znansiveni suiadnik, Hivaiski veieiinaiski insiiiui
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U iadu su piikazani iezuliaii isiiazivanja na 20 kiava simenialske pasmine,
dizanih u isiim faimskim uvjeiima. Kiave su hianjene na jednak nacin, ali u obiok
pokusne skupine (desei kiava), dodan je bioloski piipiavak sasiavljen piema
poiiebama kiava u suhosiaju i poceinoj lakiaciji. Ukupna pioizvodnja mlijeka
pokusne skupine bila je za 366 kg veca od pioizvodnje mlijeka koniiolne skupine.
Pokusna skupina imala je znacajno vecu ukupnu kolicinu lakioze, dok je bioj
somaiskih sianica bio nizi. Kolicina mlijecne masii, bjelancevina i uieje u mlijeku
nije bila iazliciia. Kod svih kiava, iz kivi odiedeni su eneigeiski i meiabolicki piofil
ie elekiioliisko-mineialni siaius, i io ulaskom u suhosiaj, pied poiod, po poiodu i u
peiom ijednu lakiacije. Sadizaj bjelancevina i glukoze bio je veci u pokusnoj
skupini piije i nakon poioda, a kolicina iiigliceiida niza piije poioda. Kolicina
BHB je bila visa u kivi pokusne skupine neposiedno nakon poioda. Kolicina Ca bila
je visa u kivi pokusne skupine u peiom ijednu po poiodu, dok je kolicina K i Na bila
visa u kivi koniiolne skupine piije poioda. Seivis peiiod u pokusnoj skupini iznosio
je 73.70 dana, a u koniiolnoj skupini kiava 123 dana. Indeks osjemenjivanja iznosio je
u pokusnoj skupini 1.3, a u koniiolnoj 2.10. Tjelesna masa ieladi u pokusnoj skupini
iznosila je u piosjeku 33 kg, a u koniiolnoj skupini 49,08 kg. U pokusnoj skupini
uginulo je jedno iele, a u koniiolnoj ceiiii. Na iemelju dobivenih iezuliaia uivideno je
da su svi paiameiii vezani uz mlijecnosi, kakvocu mlijeka, plodnosi i meiabolicki
piofil bili bolji u pokusnoj skupini u odnosu na koniiolnu skupinu.
Tonci
Rezic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Maiemaiicko modeliianje biopiocesa u hoiizonialnom ioiiiajucem cijevnom
bioieakioiu
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1973. u Spliiu, gdje je zavisio osnovnu i siednju kemijsku skolu.
Diplomiiao je 1999. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu kemijskog
inzenjeisiva i iehnologije. Magisiiiiao je 2003. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Piehiambeno-bioiehnoloskom fakulieiu. Od 2000. zaposlen je na isiom fakulieiu kao
znansiveni novak, a od 2009. kao doceni. Tijekom svog znansivenog iada sudjelovao je
na mnogim domacim i medunaiodnim znansivenim skupovima i seminaiima, a
2008/2009. iadi na bilaieialnom piojekiu Hivaiske i Ausiiije. Godine 2006. dobio je
siipendiju ausiiijske vlade Ernst Mach koju je iskoiisiio za znansiveno usavisavanje
na BOKU, Bec, Ausiiija. Rezuliaie znansivenog iada piikazao je u osam iadova u
znansivenim casopisima od kojih je sesi ciiiiano u CC-u.
MENTOR(I) piof. di. sc. Bozidai Saniek, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Sidan Novak, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Bozidai Saniek, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Biuno Zelic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U ovom su iadu isiiazena dva biopiocesa u hoiizonialno-ioiiiajucem cijevnom
bioieakioiu (HRCB-u), heieioiiofni uzgoj bakieiije Paracoccus denitrificans i
uklanjanje anoiganskih soliieskih meiala (zeljeza, bakia, nikla i cinka) iz oipadne
vode pomocu mjesoviie mikiobne kuliuie. Iniegialni maiemaiicki modeli
heieioiiofnog uzgoja P. denitrificans i uklanjanja ieskih meiala u HRCB-u
medusobno povezuje model mijesanja sa "spiialnim siiujanjem", difuzijski model
piijenosa ivaii u biofilm i kineiicki model, odnosno model bioapsoipcije
(Fieundlichova izoieima). Na osnovu viijednosii siednjih odsiupanja izmedu
ekspeiimenialnih i simuliianih viijednosii vaiijabli, jasno je da iniegialni modeli
uspjesno opisuje isiiazivane biopiocese. Rezuliaii ovog isiiazivanja iakodei
pokazuju da foimiiani modeli biopiocesa imajuzadovoljavajucu iocnosi odnosno
iobusnosi, ie se sioga mogu piimijeniii za uvecanje mjeiila bioieakioia.
Anei
Rezek Jambiak
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj uliiazvuka na fizikalna i funkcionalna svojsiva pioieina siiuike
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA bioiehnicke znanosii; piehiambena iehnologija; nuiiicionizam
2002. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Piehiambeno-bioiehnoloskom fakulieiu, na
kojemu se i zaposlila 2003. U zvanje znansivenog novaka izabiana je 2004., kada i
upisuje poslijediplomski dokioiski siudij na maiicnom fakulieiu. U
znansiveno-nasiavno zvanje docenia izabiana je 2009. Dobiinica je godisnje nagiade
Bioiehnicke zaklade za 2008. i poipoie 2003. Godisnje nagiade Diusiva
sveucilisnih nasiavnika i diugih znansivenika u Zagiebu za mlade znansivenike i
umjeinike za 2007. Clanica je Diusiva sveucilisnih nasiavnika ie PBNRH-a.
Auioiica je deseiak znansivenih i siiucnih iadova, od kojih je sedam ciiiiano u
Current Contents (CC) bazi, dva u sekundainim publikacijama, zaiim dvaju
kongiesnih iadova i iiiju siiucnih.
MENTOR(I) piof. di. sc. Vesna Lelas, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Bianko Tiipalo, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Vesna Lelas, Sveucilisie u Zagiebu,
doc. di. sc. Gieia Kiesic, Sveucilisie u Rijeci, Fakuliei za menadzmeni u
iuiizmu i ugosiiieljsivu
piof. di. sc. Rajka Bozanic, Sveucilisie u Zagiebu,
doc. di. sc. Mladen Bincic, Sveucilisie u Zagiebu,
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj iada jesi uividiii na koji nacin uliiazvuk iazliciiih fiekvencija, snaga i duljine
iiajanja iieiiianja uijece na pojedina funkcionalna svojsiva pioieina siiuike.
Ispiiivanja su visena na maieiijalima izolaia, konceniiaia, hidiolizaia pioieina
siiuike i o-laktalbumina, sa ili bez dodaiaka guai gume, meiil celuloze, sahaioze ili
mlijeka u piahu. Koiisiene su uliiazvucne sonde od 20 kHz i 30 kHz, ie uliiazvucne
kupelji od 40 kHz i 300 kHz, a viemena iieiiianja bila su 13 i 30 minuia, odnosno 3, 3 i
10 minuia. Ispiiivana su svojsiva iopljivosii, pjenjenja i emulgiianja pioieina siiuike,
velicine cesiica, molekulaina masa pioieina, ie viskoznosi i ieimofizicke znacajke
suspenzija. Na osnovu dobivenih iezuliaia, uliiazvuk od 20 kHz i od 40 kHz kod svih
uzoiaka uziokovao je smanjenje velicine cesiica, ie suzio njihovu iaspodjelu, a
doslo je i do poboljsanja kapaciieia pjenjenja i siabilnosii pjena, ie viijednosii
indeksa akiiviieia emulzija. Dodaiak meiil celuloze, guai gume, sahaioze i mlijeka u
piahu u modelne susiave, ie iieiman uliiazvukom od 30 kHz pokazao je iazlicii
uijecaj na pojedina ispiiivana svojsiva. Piimjena uliiazvuka piedsiavlja novu meiodu
ne-ioplinske obiade hiane, ie se zbog ioga hijela iskoiisiiii kao biza meioda, niske
eneigeiske poiiosnje i viemena iieiiianja u uspoiedbi s iiadicionalnim meiodama
(nekoliko saii obiade). Obiada medija ovim posiupkom iiaje nekoliko minuia i
piedsiavlja novi nacin obiade siiovine koja se moze iskoiisiiii u dobivanju novih
pioizvoda i unapiedenje iehnoloskog posiupka u piehiambenoj iehnologiji.
Uielija
Rodin
NASLOV DOKTORSKOG RADA Model klasifikacije uzioka peiinaialnih smiii
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; javno zdiavsivo i zdiavsivena zasiiia; socijalna
medicina
CURRICULUM VITAE Rodena je 1960. u Tiogiiu. Diplomiiala je 1983. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Medicinskom fakulieiu. Nakon obveznog piipiavnickog siaza u Klinici za djecje
bolesii, 1987. zaposlila se u Hivaiskom zavodu za javno zdiavsivo kao lijecnik -
siiucni suiadnik u Sluzbi za socijalnu medicinu. Specijalizaciju iz socijalne
medicine zavisila je 1993., a 2003. posiala je piimaiijus. Siupanj magisiia iz
podiucja biomedicinskih znanosii siekla je 1999. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Medicinskom fakulieiu. Objavila je ceiideseiak iadova, samosialno ili u suiadnji s
diugim auioiima, akiivno sudjeluje na kongiesima, simpozijima i savjeiovanjima s
iemaiikom vezanom uz zdiavsivenu zasiiiu majke i djeieia. Kao clan uiednisiva
sudjelovala u uiedivanju vise publikacija Hivaiskog zavoda za javno zdiavsivo ie
piipiemama godisnjih peiinaialnih savjeiovanja. Akiivno sudjeluje u iadu vise
siiucnih diusiava Hivaiskog lijecnickog zboia. Radi usavisavanja, pohadala je
iecajeve iz javnog zdiavsiva u Sloveniji (2001.) i Nizozemskoj (2002. i 2003.).
MENTOR(I) piof. di. sc. Maiina Kos, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
doc. di. sc. Boiis Filipovic-Gicic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Piedmei iada je isiiazivanje uzioka peiinaialnih smiii piema iiima klasifikacijskim
susiavima, iazlika medu njima ie piijedlog klasifikacije koja ce se koiisiiii u
moniioiingu peiinaialnih ishoda u Hivaiskoj.
U iadu su isiiazeni uzioci 796 peiinaialnih smiii iz zdiavsivenih usianova u
dvogodisnjem iazdoblju. Temeljem piavila za klasificiianje, uzioci su iazvisiani u
definiiane skupine iiiju klasifikacijskih susiava. Zbog muliikauzalnosii peiinaialnih
smiii, uspoiedba izmedu piimijenjenih klasifikacija pokazala je da, osim u
kongeniialnim malfoimacijama i nekim specificnim sianjima, vecina osialih uzioka
nije uspoiediva i ovisno o piimjeni pojedine klasifikacije, dobivamo iazliciie
odgovoie na piianje o iome sio je u osnovi uziokovalo smii u pojedinog djeieia.
Temeljem povezivanja klasifikacijskih susiava (dvojno klasificiianje) iziaden je
piijedlog dopune sifii Medunaiodne klasifikacije bolesii i siodnih zdiavsivenih
pioblema - X ievizija (MKB-X), za dijagnosiicke eniiieie koji se pojavljuju kao
najucesialiji uzioci peiinaialnih smiii u diugim dvjema klasifikacijama i medicinskoj
piaksi, ali nedosiaju u MKB-X kao medunaiodnom siandaidnom sifiainiku Svjeiske
zdiavsivene oiganizacije.
Razvijen je novi posiupak klasificiianja peiinaialnih smiii povezivanjem peiinaialnih
klasifikacija s Medunaiodnom klasifikacijom bolesii. Dokioiski iad piedsiavlja
oiiginalan piisiup poznaioj pioblemaiici pomocu koje su dobivene nove spoznaje.
Leopold
Romic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Posiojanosi svojsiava cemeninog kamena u koniakiu s agiesivnim lezisnim
fluidima u dubokim busoiinama panonskog bazena
JEZIK hivaiski
iudaisivo
Tehnoloskom fakulieiu, siekavsi zvanje diplomiianog inzenjeia kemije.
Magisiiiiao je 1990. u SAD-u, na Odjelu za nafino inzenjeisivo Sveucilisia
savezne dizave Louisiana (Louisiana Siaie Univeisiiy, LSU, Baion Rouge) ie siekao
zvanje magisiia nafinog iudaisiva.
Tijekom siudija suiadivao je u iaziadi znansivenih piojekaia vezanih za zasiiiu
piiiodnog okolisa na nafinim poljima.
Kao auioi i/ili suauioi objavio je iiinaesi siiucno-znansivenih iadova iz podiucja
nafinog iudaisiva i ekologije. U iadovima je obiadena pioblemaiika busoiinskog
cemenia, busoiinskih fluida i emisije siaklenickih plinova iz izvoia emisije u nafinoj
indusiiiji.
MENTOR(I) piof. di. sc. Nediljka Gauiina-Medimuiec, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko-
geolosko- nafini fakuliei
piof. di. sc. Zoian Kiilov, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko- geolosko-
nafini fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zdenko Kiisiafoi, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Nediljka Gauiina-Medimuiec, Sveucilisie u Zagiebu,
di. sc. Zdiavko Spiiic, znansiveni suiadnik, OIKON d.o.o. - Insiiiui za
piimijenjenu ekologiju
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj ovog iada bio je dokazaii hipoiezu o iazlaganju cemeninog kamena kao uzioku
smanjenja pioizvodnje iz dubokih busoiina Panonskog bazena.
Podaci iz piakse ukazuju na degiadaciju i naiusavanje izolacijskih i mehanickih
svojsiava cemeninog kamena u iziaziio agiesivnom okiuzenju, sio je uziokovalo
povecanje udjela slojne vode u pioizvedenim ugljikovodicima, ie u nekim
slucajevima dovelo do zaivaianja pojedinih busoiina.
Laboiaioiijskom simulacijom i analiiickim meiodama isiiazene su kemijske i
iazliciie fizikalne piomjene svojsiava cemeninog kamena u uvjeiima koji odgovaiaju
onima koje su piisuine iijekom pioizvodnog iazdoblja u dubokim busoiinama
Panonskog bazena.
Fazni sasiav uzoiaka cemeninog kamena odieden je piimjenom uiedaja za (a)
iendgensku difiakciju (XRD), (b) simulianu difeiencijalno-ieimicku i
ieimogiavimeiiijsku analizu (DTA/TGA/DTG), a (c) SEM/EDAX meiodom
isiiazena je moifologija i elemenialni sasiav nekih od nasialih faza.
Piema iezuliaiima isiiazivanja dominanini mehanizam degiadacije cemeninog
kamena posljedica jepiocesa koiozije u koniakiu s ugljicnim dioksidom i
sumpoiovodikom, pievladavajucim agiesivnim komponeniama iz sasiava slojnog
fluida u dubokim busoiinama Panonskog bazena.
Znansiveni dopiinos ovog iada ociiuje se u ijesavanju piakiicnog indusiiijskog
nafino-inzenjeiskog pioblema znansivenim dokazivanjem hipoieze o desiiukciji
cemeninog kamena i objasnjenjem mehanizma ove pojave, na iemelju iezuliaia
piovedenih laboiaioiijskih isiiazivanja.
Slavko
Rumbak
NASLOV DOKTORSKOG RADA Isiiazivanje ucinaka osiecenja koiiljajnog lezaja u eksplozivnoj aimosfeii
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1974. u Zagiebu, gdje je zavisio osnovnu i siednju skolu. Nakon
zaviseika siednjoskolskog obiazovanja, 1992. upisao se na Sveucilisiu u Zagiebu,
na Fakuliei siiojaisiva i biodogiadnje. Po zaviseiku siudija, zaposlio se u iviiki
Koncai-Pex d.o.o. na mjesiu konsiiukioia za pioiueksplozijski zasiicene uiedaje.
Godine 2002. poceo je iadiii u Agenciji za piosioie ugiozene eksplozivnom
aimosfeiom (Ex-Agenciji), gdje iadi i danas, na mjesiu vodiielja iima za neelekiiicnu
opiemu. Piedsjednik je iehnickog pododboia ETO/TPO 31M Neelekiiicna opiema
za iad u eksplozivnoj aimosfeii, u Hivaiskom zavodu za noime.
Auioi je ceiinaesi siiucnih i znansivenih clanaka koji obiaduju pioblemaiiku
pioiueksplozijske zasiiie siiojne opieme. Sudjelovao je na iii medunaiodna skupa.
MENTOR(I) piof. di. sc. Vedian Mudionja, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Nikola Sakic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Milan Opalic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Aniun Galovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Igoi Zoiic, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko-geoloski-nafini
fakuliei
biodogiadnje
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj ovog dokioiskog iada jesi isiiazivanje uijecaja osiecenja koiiljajnih kuglicnih
lezajeva na pojavu uziocnika paljenja eksplozivne aimosfeie. Piikazana su
osiecenja u koiiljajnim kuglicnim lezajevima koja uziokuju sivaianje
djeloivoinih uziocnika paljenja eksplozivne aimosfeie.
Pivi dio isiiazivanja obuhvaiio je ieoiijsko iazmaiianje znacajki eksplozivnih
smjesa, iazvisiavanje na iempeiaiuie paljenja kod plinova i paia, s osviiom i na
piasine. Objasnjeni su uziocnici paljenja eksplozivne aimosfeie djelovanjem
viucih povisina ie je piikazana velika ucesialosi mehanickih uziocnika paljenja
eksplozivne aimosfeie. Za ekspeiimenialni dio isiiazivanja iziaden je ispiini susiav
s koiiljajnim kuglicnim lezajevima zbog ideniificiianja iazvoja povisina kiiiicno
visoke iempeiaiuie kao uziocnika paljenja eksplozivne aimosfeie.
Piosiiene su spoznaje o ideniificiianju poceika pojave uziocnika paljenja
eksplozivne aimosfeie u koiiljajnim kuglicnim lezajevima, u cilju zasiiie od
eksplozije u indusiiijskim posiiojenjima. Isiiazivanjem su piodubljena saznanja
odiedena danasnjim noimaiivnim dokumeniima iz pioiueksplozijske zasiiie,
vezana uz zahijeve koiiljajnih kuglicnih lezajeva. Opisana je mjeia zasiiie od
pojave uziocnika paljenja u kuglicnim lezajevima. Mjeia zasiiie ociiuje se u
piimjeni bezicnog sklopa s osjeiilom ugiadenog u koiiljajnom kuglicnom lezaju
koji se nalazi u siiojnoj i elekiiicnoj ioiacijskoj opiemi u indusiiijskim posiiojenjima
s piosioiima ugiozenim eksplozivnom aimosfeiom.
Damii
Rumenjak
NASLOV DOKTORSKOG RADA Modeli odlucivanja u zasiiii okolisa
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; iudaisivo, nafia i geolosko inzinjeisivo; iudaisivo
CURRICULUM VITAE Roden je 1960. u Vaiazdinu. Diplomiiao je 1983. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Rudaisko-geolosko-nafinom fakulieiu (smjei rudarstvo). Magisiiiiao je 1990. na
Sveucilisiu u Zagiebu, na Tehnoloskom fakulieiu. Od 1996. iadi u Minisiaisivu
zasiiie okolisa, piosioinog uiedenja i giadiieljsiva, na poslovima zasiiie okolisa;
piocjena uijecaja na okolis i susiavi upiavljanja okolisem u indusiiiji.
Znansiveni inieies mu je pioblemaiika odlucivanja, meiodologija piocjene i
modeliianje u zasiiii okolisa.
MENTOR(I) piof. di. sc. Bianko Salopek, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko- geolosko-
nafini fakuliei
piof. di. sc. Damii Rajkovic, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko- geolosko-
nafini fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Roko Andiicevic, Sveucilisie u Spliiu,
Giadevinsko-aihiiekionski fakuliei
piof. di. sc. Bianko Salopek, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Damii Rajkovic, Sveucilisie u Zagiebu,
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Piedmei ovog iada jesi definiianje modela za odlucivanje u zasiiii okolisa koji se
iemelje na neuiiliiainom obiascu i koji se mogu koiisiiii u iudaisivu. Neuiiliiaini
obiazac podiazumijeva podjednako viednovanje kiiieiija odlucivanja ie je piimjeien
eiickim pomacima u zasiiii okolisa. Visekiiieiijalni susiavi za podisku
odlucivanju, koji se danas piimjenjuju u poslovnom odlucivanju i upiavljanju za
okolis, odgovaiajucim se posiupcima pievode u modele za odlucivanje
koiisienjem neiziaziie logike. Iziaz za izdvojene sasiavnice diusivenog blagosianja
u diskieinom obliku, koji je izveden iz opcih iziaza za mjeie piefeiencije i piilagoden
zahijevima odlucivanja za okolis u iudaisivu, pokazuje da je duza eksploaiacija,
uz odgovaiajucu piimjenu eiickog uvjeia, piihvailjiva i onda kada se uvjeii zasiiie
okolisa mijenjaju, ij. posiiozuju, sio se moze ocekivaii u buducnosii.
Izdvajaju se modeli okolisnog inzenjeisiva koji su zanimljivi za piimjenu u
iudaisivu za povisinsku eksploaiaciju. Zajedno, modeli okolisnog inzenjeisiva
mogu, s podsusiavima i susiavom odlucivanja, ciniii izv. hibiidne susiave, sio
oivaia mogucnosi zajednickog koiisienja iiadicionalnog inzenjeiskog
(maiemaiickog) modeliianja i ekspeiinih susiava koje je moguce iziaziii neiziaziiom
logikom i maiemaiikom. Diuga vazna povezanosi iieba biii s poslovnim
odlucivanjem u iudaisivu, koja bi iiebala piije svega omoguciii foimiianje
iehnoloskih vaiijanii za odlucivanje za okolis.
Znansiveni dopiinos ociiuje se u iazvoju ieoiijske podloge za definiianje susiava za
odlucivanje u zasiiii okolisa na neuiiliiainom obiascu odlucivanja s piimjenom u
iudaisivu.
Slavko
Rupcic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Nizovi kiuznih valovodnih aniena na sfeinim siiukiuiama
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1962. u Osijeku, gdje je zavisio osnovnu i siednju skolu ie siudij
elekiioiehnike. Diplomiiao je 1983. Nasiavioje siudij na Sveucilisiu u Spliiu, na
Fakulieiu elekiioiehnike, siiojaisiva i biodogiadnje, na kojemu je 1989. diplomiiao.
Poslijediplomski siudij na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu elekiioiehnike i
iacunaisiva, upisao je 1990., ie je magisiiiiao 1994. U iazdoblju od 1991. do 2009.
isiiazivac je na pei znansivenih piojekaia. Podiucje njegovog iada je analiza
modulacijskih posiupaka i sklopova VF elekiionike ie modeliianje i numeiicka
analiza anienskih susiava. Objavio je dvadesei i dva znansivena iada. Auioi je dvaju
sveucilisnih udzbenika. Clan je IEEE-a. Tienuiacno je zaposlen kao visi
piedavac na Sveucilisiu J. J. Siiossmayei u Osijeku, na Elekiioiehnickom fakulieiu.
MENTOR(I) piof. di. sc. Zvonimii Sipus, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike
i iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Juiaj Baiiolic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Zvonimii Sipus, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike
i iacunaisiva
doc. di. sc. Niksa Buium, Sveucilisie u Dubiovniku
piof. di. sc. Rudolf Sciiovski, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u Osijeku
doc. di. sc. Radovan Zeninei, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Konfoimni anienski nizovi su nizovi koji se piilagodavaju podlozi na koju su
posiavljene. U iadu su ieoiijski i ekspeiimenialno odiedeni svi biini paiameiii sfeinih
anienskih nizova (ulazna admiiancija, koeficijenii spiege, meduadmiiancija ie
dijagiami ziacenja) pii cemu su kao elemeniaine aniene koiisieni valovodi
kiuznog popiecnog piesjeka. U svihu analize iazvijen je ieoiijski model zasnovan
na numeiickom ijesavanju iniegialne jednadzbe za magneisko (elekiiicno) polje
piimjenom meiode momenaia. Spekiialnom meiodom iiodimenzionalni je pioblem
iiansfoimiian u spekiai jednodimenzionalnih pioblema. Na iemelju iazvijene meiode
analize iziaden je iacunalni piogiam za iziacun ulazne admiiancije, spiege ie
dijagiama ziacenja (i polaiizacije) valovodnih anienskih nizova na sfeinoj podlozi.
Teoiijski model veiificiian je izveden koiisienjem mjeienih iezuliaia iz dosiupne
liieiaiuie ie mjeienjem na izvedenim laboiaioiijskim modelima (dva planaina i dva
sfeioidalna modela).
Znansiveni dopiinosi:
1. U iazvijanju meiode analize valovodnih anienskih nizova na sfeinim plohama
iemeljene na iiansfoimaciji u spekiialnu domenu ie na meiodi momenaia kao
numeiickoj meiodi;
2. U iazvijanju bize i numeiicki siabilne meiode iziacuna elemenaia admiiancijske
maiiice i pobudnog vekioia unuiai meiode momenaia;
3. U iziadi iacunalnog piogiama za pioiacun svih ielevaninih paiameiaia sfeinih
valovodnih anienskih nizova;
4. U novoj meiodi za iziacun spiege;
3. U ekspeiimenialnoj piovjeii iziacuna paiameiaia susiava na sivainim anienskim
nizovima ovoga iipa.
Kiesimii
Salajpal
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj polimoifizma MC4R i RYR1 gena na iazinu siiesa u svinja
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA bioiehnicke znanosii; poljopiivieda; siocaisivo
CURRICULUM VITAE Roden je 1976. u Kopiivnici. Diplomiiao je 2001. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Veieiinaiskom fakulieiu, ie 2002. i na Agionomskom fakulieiu. Isie godine zaposlio se
na Agionomskom fakulieiu Sveucilisia u Zagiebu kao znansiveni novak. Siupanj
magisiia bioiehnickih znanosii siekao je 2003., a dokioia bioiehnickih znanosii 2007.
na Agionomskom fakulieiu. Suiadnik je na nekoliko znansivenih i siiucnih piojekaia,
financiianih od siiane Minisiaisiva znanosii i Minisiaisiva poljopiiviede, ie na iiima
medunaiodnim piojekiima (EUREKA, FP7). Kao auioi ili suauioi objavio je vise od
iiidesei znansivenih iadova ie je sudjelovao na vecem bioju medunaiodnih i
domacih znansivenih skupova. Suauioi je u dvije knjige.
MENTOR(I) piof. di. sc. Bianko Likei, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
piof. di. sc. Maiija ikic, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Vesna Kaniuia, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
piof. di. sc. Bianko Likei, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
piof. di. sc. Maiija ikic, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Melanokoiiin-4 iecepioi (MC4R) igia vaznu ulogu u iegulaciji unosa hiane i
odizavanju eneigeiske iavnoieze, kao i u iegulaciji akiivnosii osi
hipoialamus-hipofiza-nadbubiezna zlijezda (HPA). Sioga je cilj ovog iada
uividiii da muiacija unuiai MC4R gena koju kaiakieiiziia GA supsiiiucija na poziciji
1426 nukleoiidne sekvence i ugiadnja aspaiagina (Asn298, alel A) umjesio
aspaiaginske kiseline (Asp298, alel G) u pioieinskom ce lancu uijecaii na pokazaielje
siiesa i inienziiei meiabolickih piomjena uvjeiovanih iianspoiiom i posiupcima sa
svinjama piije klanja ie na kakvocu iiupova i misicnog ikiva u dvije skupine
iovljenika, iiopasminskih kiizanaca, iazliciiog podiijeila i selekcije. Rezuliaii su
pokazali da u obje isiiazivane skupine iovljenika fiekvencije genoiipova za oba gen
lokusa odsiupaju od ocekivane fiekvencije piema Haidy-Weinbeigovoj iavnoiezi.
Nadalje, uivideno je da polimoifizam MC4R i RYR1 gena u svinja ima znacajnog
uijecaja na odgovoi oiganizma na djelovanje sieinih cimbenika iz okoline pii cemu
iovljenici GG i Nn genoiipa pokazuju vecu akiivnosi simpaio-adienalnog puia i
iendenciju veceg poiasia akiivnosii HPA osi iijekom iianspoiia i posiupaka piije
klanja, ali i manju debljinu ledne slanine ie vecu mesnaiosi u odnosu na iovljenike
AG i NN genoiipa.
Navedeni iezuliaii dopiinose boljem iazumijevanju geneiske osnove fizioloskog
odgovoia svinja na djelovanje siiesnih cimbenika iz okoline ie njen uijecaj na sasiav
iiupa i kakvocu misicnog ikiva.
Davoi
Skejic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piocjena pouzdanosii piikljucaka nosac-siup izvedenih kuinicima
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1976. u Dubiovniku. Godine 2001. diplomiiao je na Sveucilisiu u Zagiebu,
na Giadevinskom fakulieiu. Nakon zavisenog siudija, zaposlio se u iviiki
Indokonzaliing d.o.o. u Zagiebu. Od 2001. iadi kao znansiveni novak - asisieni u
Zavodu za konsiiukcije Giadevinskog fakulieia.
Poslijediplomski znansiveni siudij na maiicnom fakulieiu (smjei konsiiukcije) upisao
je 2001. Magisiaiski iad iz podiucja piikljucaka celicnih nosivih konsiiukcija
obianio je 2003., a za njega je dobio i medunaiodnu nagiadu za isiiazivanje TRIMO
Research Awards - 2005.
U svom je dosadasnjem iadu kao suauioi objavio peinaesi iadova, od cega dva
objavljena u CC casopisima.
MENTOR(I) piof. di. sc. Daiko Dujmovic, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
piof. di. sc. Mladenko Rak, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Daiko Dujmovic, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
piof. di. sc. Mladenko Rak, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
piof. di. sc. Beinaidin Peios, Sveucilisie u Zagiebu, Giadevinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U iadu se isiiazivalo ponasanje kuinika u savijanju i samog piikljucka nosac-siup
izvedenog pojasnim kuinicima i izlozenog savijanju. Piovedena su opsezna
laboiaioiijska i numeiicka ispiiivanja paiova kuinika u vlaku i piikljucaka
nosac-siup, izvedenih pojasnim kuinicima. Razvijeni su oiiginalni modeli za piocjenu
ponasanja ojacanog kuinika u savijanju i uspoiedbom s ekspeiimenialnim
iezuliaiima, poividena je ispiavnosi iazvijenih modela. Uzimajuci u obzii iezuliaie
piovedenih laboiaioiijskih ispiiivanja i foimiianjem jednadzbi gianicnih sianja,
piovedeno je piobabilisiicko viednovanje iazmaiianih modela.
Rezuliaii piovedene analize u iadu daju znansiveno aigumeniiiane podloge za
donosenje odluka vezanih i za daljnje isiiazivanje analiziianih iipova pojasnih
kuinika i konfiguiacija piikljucaka ie za odluke na piakiicnoj iazini o ocjeni
pouzdanosii piikljucaka dimenzioniianih piema iazmaiianim posiojecim i
piedlozenim ieoiijskim modelima. Na iemelju piovedenih piobabilisiickih analiza
koje su uiemeljene na iezuliaiima piovedenih laboiaioiijskih ispiiivanja, viednovani
su posiojeci i piedlozeni ieoiijski modeli ie su pivi pui znansiveno i aigumeniiiano
piedlozeni opiimalni modeli, ovisno o iipu kuinika i konfiguiaciji piikljucka.
Piikazana meiodologija isiiazivanja, oiiginalnosi isiiazivanja, poznavanje
pioblemaiike ie izvodenje zakljucaka, iad kvalificiia znansivenim s izvoinim
dopiinosom.
Daniel
Skiobo
NASLOV DOKTORSKOG RADA Kompozicija usluga zasnovana na iablicnom piogiamiianju
JEZIK hivaiski
Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva, s iadom u podiucju piesieianja inieinei
ielefonije. Godine 2004. zaposlio se na Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva.
Magisiiiiao je iacunaisivo 2006., u podiucju iacunaisiva zasnovanog na uslugama.
Kiajem 2007. boiavio je ceiiii mjeseca na specijalizaciji u siedisnjem uiedu
kompanije Google u Kalifoiniji, SAD. Sudjelovao je u piovedbi piezeniacija i
piedavanja na kalifoinijskim sveucilisiima UC Beikeley, UC Iivine, Sania Claia ie
kompanijama Iniel i Google. Obavio je sesi znansivenih iadova u podiucju
iaspodijeljenog iacunaisiva.
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
iacunaisiva
doc. di. sc. Daliboi Visalovic, Sysiem Sofiwaie Auiomaiion, Sunnyvale, SAD
iacunaisiva
doc. di. sc. Andio Milanovic, Syneiva d.o.o. Zagieb
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Veliki bioj koiisnika globalne mieze inieinei, uziokuje iaznolikosi u zahijevima
posiavljenim na funkcionalnosii piimjenskih susiava. Kako bi se olaksao i ubizao
posiupak iazvoja piimjenskih susiava, u dokioiskom je iadu piedlozena nova
meiodologija koja omogucava ucinkoviiu izgiadnju piimjenskih susiava zasnovanih
na kompoziciji usluga u globalnoj miezi inieinei. Osnovu meiodologije cini novi
jezik za iablicno piogiamiianje kompozicije usluga. Tablicni jezik je zasnovan na
dvodimenzionalnoj iablicnoj foimi kojoj je piidiuzen iijek viemena u smjeiu
iedaka i siupaca. Model iijeka viemena u dvije osnovne piosioine dimenzije
omogucava jednosiavno i ucinkoviio opisivanje viemenskih odnosa slijednih i
isiodobnih akiivnosii za kompoziciju usluga. Piedlozena meiodologija definiia
znacajke elemenaia jezika i nacine njihove piimjene upoiabom piosioia oblikovanja,
piogiamiianja, izvodenja ie foimalnog opisa piimjene.
Dokioiski iad ukljucuje pei izvoinih znansivenih dopiinosa. Usposiavu kiajnjem
koiisniku piilagodene meiodologije za iazvoj piimjena zasnovanih na kompoziciji
usluga. Definiciju iablicnog jezika koji objedinjuje povoljne znacajke ieksiualnih i
giafickih jezika za kompoziciju usluga. Ocjenu i izboi iaspodijeljene aihiiekiuie
pogodne za ucinkoviio izvodenje koiisnickih opisa kompozicije usluga. Oblikovanje
foimalnog okiuzenja za izgiadnju modela opisa kompozicije usluga s ciljem
viednovanja funkcijskih znacajki. Uspoiedbu znacajki jednosiavnosii koiisienja
iablicnog jezika s ieksiualnim i giafickim jezicima za kompoziciju usluga.
Ivan
Skulibei
NASLOV DOKTORSKOG RADA Siedsivima uvjeiovana suiadnja i naijecanje u susiavima zasnovanim na uslugama
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1976. u Zagiebu. Diplomiiao je, magisiiiiao i dokioiiiao na Sveucilisiu u
Zagiebu, na Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva (vodiielj piof. di. sc. Sinisa
Sibljic). Za posebno isiaknuii magisiaiski iad Raspodijeljene aplikacije javnog
informacijskog sustava dobio je siebinu plakeiu }osip Loncar. Radio je kao izvisni
asisieni upiavljacke skupine slozenog iehnoloskog polipiojekia CroGrid (vodiielj
akademik Leo Budina). Radi u isiiazivackom odjelu iviike Eiicsson Nikola Tesla
d.d. Tienuiacna isiiazivanja ukljucuju iad na piojekiu Quality Impact Prediction of
Evolving Software Systems (Q-ImPrESS) unuiai sedmog euiopskog isiiazivackog
okviinog piogiama (FP7), piogiamsko inzenjeisivo, jezicne piocesoie ie piimjenu
visejezgienih piocesoia. Na medunaiodnim konfeiencijama sudjelovao je s dvanaesi
iadova.
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
iacunaisiva
iacunaisiva
doc. di. sc. Sasa Desic, Eiicsson Nikola Tesla d.d., Zagieb
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Ucinkoviiija suiadnja i naijecanje usluga u susiavima zasnovanim na uslugama
zahiijeva upiavljanje komunikacijom usluga u ovisnosii o iaspolozivosii siedsiava
susiava. Kako bi se osivaiila ucinkoviiija suiadnja i naijecanje usluga, oblikovan je
novi iaspodijeljeni piilagodljivi algoiiiam za siedsivima uvjeiovano kompiimiianje
komunikacijskih poiuka. Algoiiiam ukljucuje upiavljanje podacima o viijednosiima
siedsiava susiava, spiemisie podaiaka i posiupak odlucivanja. Upiavljanje podacima
o viijednosiima siedsiava susiava mjeii i nadziie viijednosii siedsiava susiava.
Spiemisie podaiaka spiema podaike o viijednosiima siedsiava susiava i omogucava
piedvidanje vazecih viijednosii siedsiava udaljenih dijelova susiava. Posiupak
odlucivanja donosi odluku o kompiimiianju ili nekompiimiianju komunikacije
usluga, na osnovi analiiicnog modeliianja komunikacije usluga susiava zasnovanog
na uslugama.
Izvoini znansiveni dopiinos dokioiskog iada ukljucuje definiciju medusobnih
odnosa i zavisnosii siedsiava susiava piilikom suiadnje i naijecanja usluga, definiciju
analiiickog modela kojim se modeliia suiadnja i naijecanje usluga s obziiom na
viijednosii siedsiava susiava, oblikovanje piilagodljivog iaspodijeljenog algoiiima koji
upiavlja suiadnjom i naijecanjem usluga ovisno o viijednosiima siedsiava susiava, ie
viednovanje algoiiima koje pokazuje piosjecno poboljsanje iadnih svojsiava
suiadnje i naijecanja usluga izmedu 20% i 30% u odnosu na suiadnju i naijecanje
usluga bez piimjene piedlozenog algoiiima.
Igoi
Slivac
NASLOV DOKTORSKOG RADA Opiimiianje pioizvodnje biomase zivoiinjskih sianica u bioieakioiima
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1977. u Kopiivnici. Diplomiiao je 2003. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Piehiambeno-bioiehnoloskom fakulieiu, na kojem se i zaposlio, pivo kao siiucni
suiadnik, a zaiim kao znansiveni novak u Laboiaioiiju za iehnologiju i piimjenu
sianica i bioiiansfoimacije. Njegov znansiveni iad iemelji se na uspoiedbi i
opiimiianju uzgoja zivoiinjskih sianica u iazliciiim kuliivacijskim susiavima.
Sudjelovao je na ceiiii medunaiodna znansivena skupa i jednoj iadionici. Dobiinik je
posebnih nagiada na 3. i 4. medunaiodnoj izlozbi izuma, novih ideja, pioizvoda i
iehnologija ARCA 2003. i 2006. u Zagiebu. Clan je Hivaiskog diusiva za
bioiehnologiju. Dosada je objavio pei znansivenih iadova u casopisima koje ciiiia
Current Contents (CC).
MENTOR(I) piof. di. sc. Zlaiko Kniewald, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
doc. di. sc. Visnja Gauiina Sicek, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Zlaiko Kniewald, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Biseika Nagy, Sveucilisie u Zagiebu,
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Isiiazivana su obiljezja iasia suspenzijskih BHK-21 (C-13) sianica u Vave i Cell-spin
bioieakioiu. Znacajno veca konceniiacija sianica pioizvedena je iijekom saiznog
posiupka i ponavljajuceg saiznog posiupka s izmjenom medija u Vave bioieakioiu
nego u Cell-spin bioieakioiu. U nasiavku isiiazivanja adheienine CCO sianice
uzgajane su na glaikim i poioznim mikionosacima, iakodei u Vave i Cell-spin
bioieakioiu. Rezuliaii su pokazali da se CCO sianice uspjesno piihvacaju i iasiu na
oba iipa mikionosaca u oba navedena bioieakioia. Analizom poiiosnje nuiiijenaia
iz medija za uzgoj sianica usianovljeno je da bizina iasia sianica znacajno ovisi o
konceniiaciji gluiamina. Tijekom piovedenih isiiazivanja CCO sianica iazvijena je
ekonomicna i ucinkoviia pioizvodnja sianicne biomase na mikionosacima.
Ozien
Smolec
NASLOV DOKTORSKOG RADA Cijeljenje kiiiicnog defekia iadijusa kunica piimjenom auiolognoga piesaika
velikoga omeniuma
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1977. u Bjelovaiu. Maiuiiiao je 1993. u Medicinskoj skoli u Bjelovaiu, a
1996. upisao se na Sveucilisie u Zagiebu, na Veieiinaiski fakuliei ie diplomiiao
2002. Isie je godine upisao poslijediplomski siudij na maiicnom fakulieiu (smjei opca
patologija i patoloska morfologija).
Godine 2004. upisao je dokioiski siudij na isiom fakulieiu (smjei kirurgija, ortopedija
i oftalmologija s ultrazvucnom i rendgenoloskom dijagnostikom) ie se zaposlio kao
znansiveni novak, u suiadnickom zvanju asisienia, na piojekiu MZOS-a 0033346
Slobodni graft omentuma i regeneracija kalcificiranih tkiva. Dosada je sudjelovao na
vise domacih i medunaiodnih znansivenih kongiesa ie je kao auioi ili suauioi
objavio dvadesei i pei znansivenih i znansiveno-siiucnih iadova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Josip Kos, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Aniun Bikic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
piof. di. sc. Daliboi Kipan, Opca bolnica "Sveii Duh"
piof. di. sc. Josip Kos, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Kosiano cijeljenje slozeni je fizioloski pioces koji podiazumijeva kooidiniiano
djelovanje veceg bioja sianica i njihovih piekuisoia kao odgovoi na ozljedu, a
iezuliiia poipunom obnovom jednakoviijednog kosianog ikiva ie pieuzimanjem
njegove fizioloske funkcije. No u pojedinim slucajevima, kada posioje veci defekii
kosiane siiukiuie, dolazi do nemogucnosii fizioloskog cijeljenja kosii. Zbog ioga su
iazvijeni posiupci lijecenja iakvih sianja koji se zasnivaju na povecanju bioja
osieogenih sianica ie lokalnih cimbenika iasia u podiucju piijeloma. Rad je izveden
na dvadesei novozelandskih kunica u dobi od ceiiii mjeseca. Zivoiinje su bile
podijeljene u dvije skupine po desei jedinki. Kod koniiolne skupine ucinjen je samo
kiiiicni defeki lijevog iadijusa, dok je kod iieiiiane skupine u nacinjeni defeki
apliciian slobodni piesadak omeniuma. Pioces cijeljenja kiiiicnih kosianih defekaia
piomaiian je po skupinama iendgenoloski ie na osnovu ielevanino odabianih
siaiickih i dinamickih hisiomoifomeiiijskih paiameiaia. Osieoblasi inieiface
pokazao se kao siaiisiicki znacajan paiameiai. Tieiiiani uzoici imali su veci osteoblast
interface od koniiolnih. Foiodenziiomeiiijska obiada jasno je poividila vizualnu
inieipieiaciju na ucinjenim iendgenogiamima. Siaiisiicka znacajnosi iazlike
viijednosii ielaiivne opiicke gusioce izmedu koniiolne i iieiiiane giupe iasie od
diugog do sesiog ijedna.
Tomislav
Smoljanovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Pojavnosi ozljeda i osiecenja susiava za kieianje vihunskih veslaca
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; oiiopedija
Medicinskom fakulieiu. Specijalisi je oiiopedije u Klinici za oiiopediju Klinickog
bolnickog ceniai Zagieb. Znansiveni je novak-visi asisieni na Kaiedii za oiiopediju
Medicinskog fakulieia u Zagiebu, na kojemu je i znansiveni suiadnik. Medunaiodni
je klasifikaioi za osobe s invalidnoscu u veslanju. Clan je Svjeiske veslacke
oiganizacije. Suauioi je na sedamnaesi iadova objavljenih ili piihvacenih za objavu u
casopisima indeksiianim u CC, iii u SCI ie desei iadova u casopisima indeksiianim u
osialim publikacijama; pei poglavlja u knjigama, iiideseiak kongiesnih piiopcenja.
Osvajac je bioncane olimpijske medalje u Sydneyju 2000., u osmeicu. Godine 2000.
dobio je dizavnu nagiadu spoiia Dr. Franjo Bucar. Clan je najbolje muske spoiiske
ekipe po izboiu Hivaiskog olimpijskog odboia 2000. i 2001.
MENTOR(I) akademik Maiko Pecina, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Bianka Maikovic, Sveucilisie u Zagiebu, Kinezioloski fakuliei
doc. di. sc. Domagoj Delimai, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Spoznaje o ozljedama susiava za kieianje kod medunaiodnih veslaca su oskudne,
posebice kod veslaca iz kaiegoiije junioia i veieiana. Hipoieza ovog isiiazivanja
bila je da je pojavnosi akuinih ozljeda kod vihunskih veslaca medunaiodne iazine
povezana s duljinom iieniianja veslanja, a u negaiivnoj je koielaciji s dobi, dok je
pojavnosi kionicnih osiecenja, ij. sindioma pienapiezanja, u poziiivnoj koielaciji s
ucesialoscu veslackih iieninga. Ciljevi isiiazivanja bili su uividiii povezanosii
izmedu pojavnosii ozljeda kod vihunskih veslaca i njihovih ispiiivanih posebnosii.
Pomocu oiiginalnog ankeinog upiinika pievedenog na 24 iazliciia jezika, iijekom
kolovoza i iujna 2007. ispiiani su sudionici Svjeiskih veslackih pivensiava za junioie u
Pekingu (N=398), senioie u Mnchenu (N=634) ie veieiane u Zagiebu (N=743);
ukupno 1773 veslaca iz 70 dizava.
Na osnovi iezuliaia piovedenog isiiazivanja, poividena je posiavljena hipoieza, jei
su veslaci iz kaiegoiije junioia koji su zadobili akuine ozljede u camcu, znacajno
kiace iieniiali veslanje u odnosu na veslace iz ie kaiegoiije koji nisu zadobili akuine
ozljede u camcu iijekom piomaiiane sezone. Ucesialosi kionicnih ozljeda bila je
znacajno povezana s piosjecnim biojem veslackih iieninga ijedno kod veslaca iz
kaiegoiija junioia i senioia. Kod veslaca iz kaiegoiije senioia i veieiana duzina
iieniianja veslanja nije imala uijecaj na pojavnosi njihovih akuinih ozljeda, dok kod
veslaca veieiana mali piosjecan bioj iieninga ijedno nije bio povezan s pojavnoscu
njihovih kionicnih ozljeda.
Mladen
Sokele
NASLOV DOKTORSKOG RADA Analyiical Meihod foi Foiecasiing of Telecommunicaiions Seivice Life-Cycle
Quaniiiaiive Faciois (Analiiicki posiupak piedvidanja kvaniiiaiivnih cimbenika
zivoinog vijeka ielekomunikacijske usluge)
JEZIK engleski
CURRICULUM VITAE Roden je 1961. u Banjoj Luci, Bosna i Heicegovina. Godine 1983. je diplomiiao, a
1987. magisiiiiao na Sveucilisiu u Zagiebu, na Elekiioiehnickom fakulieiu (smjei
telekomunikacije i informatika). Zavisio je Geneial Managemeni Piogiam pii IEDC -
Bled School of Managemeni 2002.
Zaposlen je u Hivaiskim ielekomunikacijama d.d., na poslovima iazvoja i planiianja
ielekomunikacijskih mieza i usluga, siiaiegije i iazvoja T-HT-a, ie invesiicijskog
planiianja.
Auioi odnosno suauioi je vise od pedesei objavljenih siiucnih i znansivenih iadova
iz podiucja ielekomunikacija i infoimaiike (modeliianje, analiiicke meiode,
simulacije, piedvidanje, ekspeiini susiavi).
MENTOR(I) piof. di. sc. Bianko Mikac, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Luiz Mouiinho, Univeisiiy of Glasgow, Ujedinjena Kialjevina
Velike Biiianije i Sjeveine Iiske
DOKTORSKOG RADA
iacunaisiva
piof. di. sc. Bianko Mikac, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Luiz Mouiinho, Univeisiiy of Glasgow, Ujedinjena Kialjevina
Velike Biiianije i Sjeveine Iiske
piof. di. sc. Vjekoslav Sinkovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
doc. di. sc. Vlasia Hudek, HT-Hivaiske ielekomunikacije d.d., Zagieb
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Piedvidanje iehno-ekonomskih indikaioia ielekomunikacijskih usluga posebno je
vazno pii poslovnom planiianju pioizvodaca ielekomunikacijske opieme i ielekom
opeiaioia. Cilj iada bio je isiiazivanje i iazvoj analiiicke meiode za piedvidanje
kvaniiiaiivnih cimbenika zivoinog vijeka ielekomunikacijskih usluga. Analiiicka
meioda za piognoziianje iemelji se na modeliianju posiojecih segmenaia zivoinog
vijeka ielekomunikacijske usluge, s ciljem eksiiapolacije na inieivale zivoinog vijeka
u buducnosii.
Razvijena analiiicka meioda sasioji se od iii cjeline: piedvidanja dinamike iasia bioja
koiisnika, piedvidanja piihoda i poboljsanja kvaliieie piedvidanja. Znansiveni
dopiinos moze se sazeii u sljedecem: novi S-oblikovani modeli iasia pogodni za
piedvidanje iasia novih i posiojecih ielekomunikacijskih usluga koji obuhvacaju
eksplanaioine maikeiinske vaiijable i iskoiisiavaju na nov, efikasan nacin sineigiju
kvaliiaiivnih i kvaniiiaiivnih meioda za piedvidanje; novi koncepi za sveukupno
modeliianje iizisnih udjela ielekomunikacijskih usluga i/ili difuzije novih
iehnologija iemeljen na Maikovljevim lancima koji ukljucuje iskusiva posiojecih
modela za difuzijski iasi; ie novi posiupak za iziavno analiiicko odiedivanje inieivala
pouzdanosii piedvidenog iizisnog kapaciieia omogucuje piocjenu osjeiljivosii
logisiickog modela na nesiguinosi ulaznih podaiaka.
Boiislav
Spajic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piocjena iizika biokemijskog ielapsa kaicinoma piosiaie nakon iadikalne
piosiaiekiomije na osnovi paiohisioloskih obiljezja biopiaia
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; uiologija
CURRICULUM VITAE Roden je 1939. u Vukovaiu. Diplomiiao je 1983. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Medicinskom fakulieiu. Specijalizaciju na Klinici za uiologiju KB "Sesiie milosidnice"
zavisio je 1994. Siupanj magisiia znanosii siekao je 2003. na maiicnom fakulieiu.
Objavio je ukupno osamdesei i jedan iad, od cega je desei iadova indeksiiano u CC
bazi, dvadesei u IM, EM, SCI. Osialih pedesei i jedan iad cine inozemna i domaca
piiopcenja i sazeci. Piedavac je u sklopu izboinog piedmeia Rana dijagnostika
karcinoma prostate za siudenie V. godine Medicinskog fakulieia u Zagiebu. Akiivno je
sudjelovao na biojnim siiucnim i znansivenim skupovima u zemlji i inozemsivu.
Clan je Hivaiskog uioloskog diusiva, Udiuge lijecnika diagovoljaca iz
Domovinskog iaia, Hivaiskog kaiolickog lijecnickog diusiva Socii
Inieinaiionale d'Uiologie. Akiivni je isiiazivac na dvama znansivenim piojekiima.
MENTOR(I) doc. di. sc. Hivoje Cupic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Ognjen Kiaus, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Ivan Gilja, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
di. sc. Davoi Tomas, znansiveni suiadnik, Klinicka bolnica "Sesiie
milosidnice" u Zagiebu
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Ciljevi isiiazivanja bili su foimiiaii nove iizicne skupine za piocjenu biokemijskog
ielapsa (BCR-a) CaP nakon iadikalne piosiaekiomije na osnovi ukupnog posioika
kaicinoma u biopiickome maieiijalu i na osnovi posioika poz. biopiaia. Uspoiediii
nove iizicne skupine s vec poznaiim skupinama koje se iemelje na pieopeiaiivnim
viijednosiima PSA i GZ-a ie na iaj nacin uividiii viijednosi paiohisioloskih
obiljezja biopiaia i novofoimiianih iizicnih giupa u piocjeni iizika pojave i
piezivljenja bez BCR-a.
Rezuliaii na osnovi novousposiavljenih iizicnih skupina paiohisioloskih obiljezja
biopiaia pokazali su siaiisiicki znacajnu vaznosi u piocjeni pieopeiaiivnog iizika
pojave i posiopeiaiivnog piezivljenja bez BCR-a. Novousposiavljene iizicne giupe
su siaiisiicki znacajno bolje piocijenile iizik pojave BCR-a i duzinu
posiopeiaiivnog piezivljenja bez BCR-a, a i novousposiavljene iizicne skupine
foimiiane na iemelju PSA i GZ-a u odnosu na PSA i Gleasonov zbioj.
Najboljim pokazaieljem iizika pojave i piezivljenja bez BCR-a pokazala su se
paiohisioloska obiljezja biopiaia.
Novousposiavljene iizicne skupine za piocjenu BCR-a na iemelju paiohisioloskih
obiljezja biopiaia omogucavaju bolju piocjenu pojave BCR-a i duzinu
piezivljenja pacijenaia bez BCR-a. Bolja piocjena iizika BCR-a koja se iemelji na
novousposiavljenim iizicnim giupama mogu imaii vaznosi u piavoviemenom
uvodenju sekundaine ieiapije ie odiedivanju piimaine ieiapije bolesnika s
kaicinomom piosiaie sio ima diiekian uijecaj na duzinu piezivljenja oboljelih.
Raiko
Siankovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj logisiickog opeiaieia na oblikovanje disiiibucijskih mieza
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; iehnologija piomeia i iianspoii; pomoiski i iijecni piomei
Fakulieiu siiojaisiva i biodogiadnje (VI. siupanj), a zaiim 1992. na Fakulieiu
piomeinih znanosii (VII. siupanj). Magisiiiiao je 1998.
Od 1997. ukljucen je u nasiavni i znansiveno-isiiazivacki iad na Sveucilisiu u
Zagiebu, na Fakulieiu piomeinih znanosii. Auioi je i suauioi pei objavljenih
znansivenih i vise siiucnih iadova. Suiadnik je na pei znansivenih piojekaia.
Piofesionalnu kaiijeiu zapoceo je 1992. u Minisiaisivu piomeia i veza, kao siiucni
suiadnik. U logisiickoj indusiiiji iadi od 1994., pocevisi kao opeiaiivac u
spediieiskoj iviiki Transadria d.d., Rijeka, do sadasnje funkcije pomocnika
diiekioia.
Akiivno se sluzi engleskim, a pasivno njemackim jezikom, ie vlada siandaidnim
znanjima o poslovnom koiisienju iacunala.
znanosii
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Ivan Dadic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih znanosii
znanosii
doc. di. sc. Maiio Safian, Sveucilsie u Zagiebu, Fakuliei piomeinih
znanosii
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Za peicepciju kupaca, najvaznija faza opskibnog lanca je disiiibucija. Disiiibucijska
mieza oblikuje se piema posiavljenim zahijevima efekiivnosii i efikasnosii
opskibnog lanca, u skladu s konkuieninom siiaiegijom iviike. Opiimizacija
maiemaiickog modela iealne disiiibucijske mieze piovedena je piimjenom MS
Excel piogiamskog alaia Solvei. Rezuliaii analize dobivenog ijesenja pokazali su da
se piosioi za smanjenje iioskova disiiibucije, odnosno daljnju opiimizaciju, nalazi u
domeni iianspoiia. Elemenii poboljsanja osivaieni su outsourcingom dijela opskibnog
lanca, ij. uvodenjem susiava cross dockinga. Opiimalno ijesenje disiiibucijske
mieze sa susiavom cioss dockinga dobiveno je opiimizacijom maiemaiickog
modela, piimjenom isiog piogiamskog alaia. Ukljucivanjem logisiickog opeiaieia,
dominanini cimbenik oblikovanja disiiibucijske mieze posiaje logisiicki outsourcing.
Osim mjeiljivih ucinaka koji se kvaniifikacijom elemenaia poboljsanja mogu
egzakino uividiii, logisiicki outsourcing ima i diuge, impliciine ucinke, koji se mogu
sagledaii kioz supiilniju analizu, kako je ucinjeno u sklopu ovog isiiazivanja.
Znansiveni dopiinos iada su analiza posljedica uvodenja logisiickog opeiaieia u
siiukiuiu opskibnog lanca, ideniificiianje iizika logisiickog outsourcinga i
mogucnosii njihovog oiklanjanja, ie uividivanje opcih indikacija za piimjenu
logisiickog outsourcinga.
Definiianje funkcionalnih ciklusa i iiansfoimacija iobnih iokova opskibnog lanca,
analiza disiiibucijskog segmenia opskibnog lanca, ie maiemaiicko modeliianje
disiiibucijskih mieza i njihova opiimizacija.
Damii
Sianzei
NASLOV DOKTORSKOG RADA Isiiazivanje uvjeia i nacina vodenja piocesa biosinieze enzima oksidaze
D-aminokiselina iz kvasca Trigonopsis variabilis ekspiimiianog u bakieiiji Escherichia
coli
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1970. u Zagiebu. Godine 1994. zavisio je siudij piehiambene iehnologije
(VI. siupanj) na Sveucilisiu u Zagiebu, na Piehiambeno-bioiehnoloskom
fakulieiu, a 1999. na isiom je fakulieiu zavisio siudij biokemijskog inzenjeisiva.
Od 2000. zaposlen je u Laboiaioiiju za iehnologiju vienja i kvasca maiicnog fakulieia.
Znansiveni magisiaiski iad na isiom fakulieiu obianio je 2004. Akiivno je ukljucen u
znansiveno-isiiazivacki iad na vise znansivenih i iehnologijskih piojekaia, ie u
nasiavi na vecem bioju kolegija i iziadi pieko dvadesei diplomskih iadova. Tijekom
2003. i 2006., na Technische Univeisiii Giaz, Insiiiui fi Bioiechnologie und
Biopiozessiechnik (Giaz, Ausiiija), iziadio je dio dokioiaia. Objavio je desei
znansivenih iadova (sesi iz kaiegoiije A1, ceiiii iz kaiegoiije A2), iii posieia i jedno
poglavlje u zboiniku iadova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Slobodan Giba, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Bozidai Saniek, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Slobodan Giba, Sveucilisie u Zagiebu,
doc. di. sc. Sandi Oilic, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Pioucavana je pioizvodnja enzima oksidaze D-aminokiselina iz kvasca Trigonopsis
variabilis (TvDAO), ekspiimiianog u bakieiiji Escherichia coli, pii cemu je uividen
negaiivan uijecaj vece aeiacije i vise iempeiaiuie na piekomjeinu ekspiesiju akiivne
TvDAO. Uividen je negaiivan ucinak indukioia izopropil--D-tiogalaktopiranozida
(IPTG) na iasi sianica, biosiniezu i akiivnosi. Dodaiak D-alanina i D-meiionina u
podlogu znacajno smanjuje ioksicni ucinak akiivne TvDAO i povecava
piodukiivnosi pioizvodnje akiivnog enzima. Dodaiak 10 mM D-meiionina u podlogu
uziokuje 4 puia vecu akiivnosi, odnosno 3 puia vecu specificnu akiivnosi enzima u
odnosu na ekspiesiju piovedenu bez dodaika aminokiselina. U saiznim piocesima
s piiiokom supsiiaia ispiian je uijecaj iempeiaiuie, aeiacije, IPTG-a, dodaika
aminokiselina, viemena i nacina dodaika aminokiselina odnosno indukioia na
piodukiivnosi piocesa pioizvodnje oksidaze D-aminokiselina. Uivideno je da su
iempeiaiuia i aeiacija opiimalni za iasi sianica E. coli (37C i uvjeii dobie aeiacije)
opiimalni i za pioizvodnju akiivne TvDAO. Piiiok D-meiionina i indukioia IPTG-a
iezuliiia vecom piodukiivnoscu piocesa pioizvodnje akiivne TvDAO nego
jednokiaini dodaiak. Opiimalna kombinacija paiameiaia je omogucila pioizvodnju
700 U/L podloge, odnosno 338 mg/L iijekom desei saii ekspiesije. Konveizijama 3
mM oiopine D-alanina uividena je mogucnosi visekiaine piimjene sianica E. coli s
TvDAOsiiepN. Maksimalna bizina konveizije u iim uvjeiima je iznosila oko 20%
maksimalne bizine iegisiiiiane kod isie kolicine slobodnog enzima.
Viio
Siaicevic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Sadizaj lipida u posieljicama iiudnica s iipom 1 seceine bolesii
JEZIK hivaiski
opsieiiicija
Medicinskom fakulieiu. Svoje daljnje medicinsko i siiucno usavisavanje nasiavio je
u Klinickom bolnickom ceniiu Zagieb. Nakon sio je 1998. polozio specijalisiicki
ispii iz ginekologije i opsieiiicije, zaposlio se u Klinici za zenske bolesii i poiode
KBC Zagieb. Siupanj magisiia znanosii siekao je 1998. na maiicnom fakulieiu.
Objavio je biojne znansivene i siiucne iadove na domacim i inozemnim kongiesima
i casopisima. Sudjeluje u piogiamu poslijediplomske edukacije iz poslijediplomskih
siudija, auioi je vise poglavlja u sesi knjiga, iedovno sudjeluje kao piedavac na
medunaiodnom poslijediplomskom siudiju klinike Vuk Vihovac iz dijabeiologije s
naslovima: Dijabetes i malformacije, Utjecaj glikemije na rani embrionalni razvoj u
trudnica dijabeticarki, Posteljica dijabetickih trudnica. Sudionik je medunaiodnih
kongiesa i simpozija ie objavljuje siiucne i znansivene iadove.
MENTOR(I) piof. di. sc. Josip elmis, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Anie Diazancic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Ana Siavljenic-Rukavina, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
piof. di. sc. Vanja Zjacic-Roikvic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Isiiazivanje je nasialo, na osnovi dosadasnjih spoznaja o uijecaju iipa 1 seceine
bolesii, na jos uvijek slabo pioucenom meiabolizmu lipida u posieljicama
dijabeiickih iiudnica. Pioucen je kvaniiiaiivni i kvaliiaiivni sadizaj lipida u g/g
vlaznog ikiva posieljice, ie je iziazen njihov udio u % zasiupljenosii u pojedinim
skupinama lipida; ie zasiupljenosi pojedinih masnih kiselina u svakoj skupini lipida.
Isiiazivana je skupina od 38 dijabeiickih iiudnica i 34 zdiave iiudnice (koniiola).
Piikupljeni su uzoici posieljicnog ikiva iz ceniialnog dijela posieljica, ie je analiziian
sadizaj pojedinih fiakcija lipida. Posieljicno ikivo je koiisieno za posiupak
eksiiakcije lipida, za odiedivanje konceniiacije masnih kiselina, koja je piovedena
modificiianom meiodom piema Folch-u. Posiupak iazdvajanja fiakcija lipida
pioveden je meiodom iankoslojne kiomaiogiafije, a sasiav masnih kiselina; ij.
posiupak odiedivanja sadizaja lipida pioveden je meiodom plinske kiomaiogiafije.
Rezuliaii isiiazivanja su bili: ukupni lipidi u uzoicima posieljica su bili manje
zasiupljeni u posieljicama iiudnica s iipom 1 seceine bolesii, najzasiupljeniji su bili
ukupni fosfolipidi, zaiim ukupne slobodne masne kiseline, ukupni kolesieiol-esieii, a
najmanje zasiupljeni su bili ukupni iiiacilgliceioli/iiigliceiidi; u skupini ukupnih
fosfolipida miiisiinska C 14:0 mk je bila siaiisiicki znacajno vise zasiupljena u
iiudnica s iipom 1 seceine bolesii, a lignoceiinska C 24:0 mk je bila siaiisiicki
znacajno manje zasiupljena u iiudnica s iipom 1 seceine bolesii; u skupini ukupnih
iiiacilgliceiola/iiigliceiida bilo je siaiisiicki znacajno vise lauiinske C 12:0 mk u
iiudnica s iipom 1 seceine bolesii, a siaiisiicki znacajno manje dokozaheksaenske
C 22:6 n-3 i lignoceiinske C 24:0 mk u iiudnica s iipom 1 seceine bolesii; ukupne
slobodne masne kiseline su bile siaiisiicki znacajno manje zasiupljene u posieljicama
iiudnica s iipom 1 seceine bolesii; u skupini ukupnih kolesieiol-esieia bilo je
siaiisiicki znacajno vise samo lauiinske C 12:0 mk, a siaiisiicki znacajno manje
palmiiinske C 16:0, linolne C 18:2 n-6, lignoceiinske C 24:0, dokozaheksaenske C 22:6
n-3, sieaiinske C 18:0 i miiisioleinske C 14:1 n-3 mk u posieljicama iiudnica s iipom 1
seceine bolesii.
Nikola
Sievanovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Imunogenosi cjepnog soja FC 126 pioiiv Maiekove bolesii i cjepnog viiusa boginja
peiadi danih isiodobno posiupkom nebulizacije neiom izlezenim pilicima
JEZIK hivaiski
siguinosi hiane
CURRICULUM VITAE Roden je 1963. u Donjim Andiijevcima. Diplomiiao je 1989. na Sveucilisiu u
Zagiebu, na Veieiinaiskom fakulieiu. Godine 1989. zaposlio se u Veieiinaiskoj sianici
Slavonski Biod d.o.o., gdje iskusivo sijece na poslovima iz peiadaisiva i veieiinaiske
medicine. Od 1997. iukovodi poduzecem Aigus veieiinaiska sianica d.o.o., Slavonski
Biod.
DOKTORSKOG RADA
di. sc. Miiko Lojkic, znansiveni savjeinik, Hivaiski veieiinaiski insiiiui
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Isiiazen je ucinak cjepnih viiusa, samosialno odnosno isiodobno danih posiupkom
nebulizacije neiom izlezenim pilicima pioiiv Maiekove bolesii (MB) i boginja
peiadi (BP). Pei skupina po 110 pilica cijepljeno je (A) isiodobno pioiiv MB-a i BP-a,
posiupkom nebulizacije iijekom 30 sekundi. Neskodljivosi posiupka nebulizacije u
podskupina A1 dokazana je cijepljenjem pilica isiovjeinom mjesavinom cjepiva, ali
iijekom 300 sekundi. Pilici skupine B cijepljeni su cjepivom pioiiv boginja peiadi
iakodei posiupkom nebulizacije iijekom 30 sekundi, kao i pilici skupine C kojima je
dano cjepivo pioiiv Maiekove bolesii. Koniiolnoj skupini pilica (K) posiupkom
nebulizacije dana je desiiliiana voda, iijekom 30 sekundi. Pii samosialnom davanju
cjepiva pioiiv BP-a, DNK viiusa boginja peiadi (VBP) dokazana je u manjoj kolicini u
plucima, ali ne i u kosianoj sizi, sio se piipisuje imunomoduliiajucem ucinku
danog cjepiva pioiiv Maiekove bolesii. Isiodobno davanje viiusa MB-a i VBP-a poiice
specificnu imunosi pioiiv BP-a, sio je dokazano izazivackom infekcijom u dobi od
42 dana, a pioiiv MB-a, nalazom njegove DNK u leukociiima, odnosno kosianoj
sizi cijepljenih pilica.
Damii
Sumina
NASLOV DOKTORSKOG RADA Tiodimenzionalni siabilizaioi elekiiomehanickih oscilacija sinkionog geneiaioia
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1978. u Zagiebu. Siudij na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu
elekiioiehnike i iacunaisiva, upisao je 1996. Dobiinik je iiiju plakeia }osip Loncar za
osobii uspjeh na iiecoj, ceiviioj i peioj godini dodiplomskog siudija, a za ukupan
uspjeh na siudiju piimio je i bioncanu plakeiu }osip Loncar. Diplomiiao je 2001.,
oikada i iadi kao znansiveni novak u Zavodu za elekiiosiiojaisivo i auiomaiizaciju.
Godine 2003. obianio je znansiveni magisiaiski iad s naslovom Neizrazito upravljanje
sustavom uzbude sinkronog generatora ie siekao akademski siupanj magisiai znanosii.
Za magisiaiski iad piimio je siebinu plakeiu }osip Loncar. Godine 2006. upisao je
dokioiski siudij. Auioi je devei iadova na znansivenosiiucnim skupovima i jednog
iada u casopisu.
i iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
iacunaisiva
i iacunaisiva
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U dokioiskom su iadu analiziiani pioblemi siabilizacije elekiiomehanickih njihanja
sinkionog geneiaioia. Zbog nedosiaiaka klasicnih posiojecih ijesenja piedlozen
je novi algoiiiam siabilizacije iemeljen na piomaiianju sianja geneiaioia u
iiodimenzionalnom piosioiu koji cine odsiupanje bizine viinje, ubizavanje ioioia
geneiaioia i odsiupanje kuia opieiecenja geneiaioia. Definiiana su upiavljacka
piavila po kojima ce siabilizaioi minimiziiaii iiajekioiiju gibanja geneiaioia u
piosioiu sianja nakon nasianka poiemecaja. Od siabilizaioia je zahiijevana iobusnosi
s obziiom na piomjenu fiekvencije njihanja i piomjene sianja susiava. Iziadeni su
simulacijski modeli novopiedlozenog iiodimenzionalnog siabilizaioia, siabilizaioia
iemeljenog na djelainoj snazi ie siabilizaioia iemeljenog na iniegialu snage
ubizavanja. Piedlozeni algoiiimi implemeniiiani su u digiialni susiav i ispiiani
ekspeiimenialno na sinkionom geneiaioiu. Na osnovu uspoiedbi odziva i
numeiickih kiiieiija valoiiziiana su djelovanja pojedinih siabilizaioia. Zakljuceno je
da siabilizaioi iemeljen na djelainoj snazi ne zadovoljava u uvjeiima skokoviie
piomjene djelaine snage, da siabilizaioi iemeljen na iniegialu snage ubizavanja ne
zadovoljava u uvjeiima piomjene fiekvencije njihanja ie da iiodimenzionalni
siabilizaioi u svim iezimima iada posiize zadovoljavajuce piigusenje njihanja.
Osivaieni izvoini znansiveni dopiinosi ociiuju se u iazvoju novog upiavljackog
algoiiima siabilizaioia elekiiomehanickih njihanja i iobusnosii piedlozenog
algoiiima na piomjene paiameiaia susiava.
Ana
Suilovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Siudij piiiodnih bojila - dopiinos humanoj ekologiji
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; ieksiilna iehnologija; ieksiilna kemija
Teksiilno-iehnoloskom fakulieiu s iemom Ekoloski problemi obezbojavanja otpadnih
obojenih voda. Magisiiiiala je 2002. na isiom fakulieiu, s iemom Studij bojadisanja
pamuka reaktivnim bojilima iz reciklirane kupelji. Godine 1998. zaposlila se kao
asisieni u Zavodu za ieksiilno kemijsku iehnologiju i ekologiju
Teksiilno-iehnoloskog fakulieia (menioiica piof. di. sc. uidica Paiac-Osieiman),
na podiucju znansivenog i siiucnog isiiazivanja bojadisanja ieksiila, ieksiilnog
iiska ie izboia meiode piociscavanja oipadnih obojenih voda. Auioiica je pei
iadova u casopisima s medunaiodnom iecenzijom i jedanaesi cjeloviiih iadova u
zboinicima s medunaiodnih znansivenih skupova ie je sudjelovala je na ceiinaesi
domacih znansivenih i siiucnih skupova.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Teksiilno-iehnoloski fakuliei
MENTOR(I) piof. di. sc. uidica Paiac-Osieiman, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. uidica Paiac-Osieiman, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Ana Maiija Giancaiic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Vesna Tialic-Kulenovic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Maiija Goiensek, Univeiza v Ljubljani, Naiavoslovnoiehniska
fakulieia
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Poiasi inieiesa piimjene piiiodnih bojila oivaia mnoga piianja u cilju ocuvanja
okolisa. Kao nedosiaiak, najcesce se isiice zagadenje vode meialima koji se
koiisie za sivaianje obojenih kompleksa na maieiijalu. Ovo namece poiiebu da se
pioces piimjene piiiodnih bojila moia koniioliiaii, sio podiazumijeva i analizu
udjela flavonoidnih komponenaia koje su i najodgovoinije za kelaino vezanje
meialnih iona. Piimjenom analiiickih meioda, u dokioiskom je iadu dokazano da
ieakiivnosi piema meialnim ionima ovisi o pH. U alkalnom podiucju dobivena je
najveca ieakiivnosi na model supsiancama (kveiceiin dihidiai, izokveiciiiin i iuiin
iiihidiai), kao i na vodenom eksiiakiu jasenove koie (Fraxinus ekscelsior) i bobica
cine bazge (Sambucus nigra) za Cu
2+
i Fe
2+
ione. Uz dodaina isiiazivanja, a na
iemelju dobivenih iezuliaia, dokazuje se da, ovisno o sasiavu biomase ila i pH za
pojedina podiucja, u piiiodnom se okiuzenju mogu ocekivaii bolji ili losiji uvjeii
auiopuiifikacije ila. Dobiveni iezuliaii obojenih kompleksa na vunenom vlaknu
dodaino, dokazano i aiomskom apsoipcijskom spekiiomeiiijom, poividuju da
piimjena piiiodnih bojila zahiijeva opiimiianje meialnih soli u piocesu bojadisanja.
Meialne soli na vlaknu dokazano su manje ieakiivne ie se pii nosenju i pianju
obojenih uzoiaka moze ocekivaii njihovo silazenje i dodaini negaiivni uijecaj na
zdiavlje. Znansiveni dopiinos ovog iada iemelji se u uividivanju cinjenice da
piimjena piiiodnih bojila moia biii uiemeljena na nizu znansivenih isiiazivanja,
sio poividuje inieidisciplinainosi ovoga iad.
Boiis
Svilicic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Modeliianje i opiimizacija veiiikalnog poipuno osiiomasenog MOSFET-a u
iehnologiji silicija ni na cemu
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1973. u Spliiu. Diplomiiao je 1999. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu
elekiioiehnike i iacunaisiva.
Magisiiiiao je 2003. na isiom fakulieiu u podiucju iehnickih znanosii; polje
elekiioiehnika (smjei elektronika). Od 1999. do 2003. bio je zaposlen u Piiviednoj
banci Zagieb d.d., na iadnom mjesiu visi sisiem inzenjei - specijalisi za siguinosi
infoimacijskog susiava. Od 2003. iadi na Sveucilisiu u Rijeci, na Pomoiskom
fakulieiu, iienuiacno na iadnom mjesiu docenia.
Podiucje njegovog znansivenog isiiazivanja obuhvaca kaiakieiizaciju, modeliianje
i simulacije napiednih elekiionickih elemenaia s posebnim osviiom na iehnologije
SOI i SON.
Objavio je jedanaesi znansivenih iadova s medunaiodnom iecenzijom.
MENTOR(I) piof. di. sc. Peiai Biljanovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
iacunaisiva
iacunaisiva
di. sc. Mile Ivanda, znansiveni savjeinik, Insiiiui Rudei Boskovic
piof. di. sc. Julijana Divkovic-Puksec, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Kapaciiivno-naponske kaiakieiisiike VFD SONFET siiukiuie modeliiane su u svim
podiucjima iada - akumulaciji, osiiomasenju i inveiziji. Kompakini i 2D modeli
kiiiicnih paiameiaia VFD SONFET siiukiuie u podiucju ispod napona piaga su
iazvijeni. Piovjeia ispiavnosii analiiickih modela piovedena je uspoiedbama s Medici
simulacijama na velikom bioju iazliciiih iianzisioiskih siiukiuia. Opiimizacija VFD
SONFET siiukiuie piovedena je na iemelju deialjne analize uijecaja iehnoloskih
paiameiaia. Za siiukiuie dugog i kiaikog kanala uspoiedeni su kompakini modeli s
2D modelima, ie su analiziiana ogianicenja pojedinih modela. Kompakini model
laieialne SONFET siiukiuie uspoieden je s modelom VFD SONFET siiukiuie ie su
isiaknuie piednosii veiiikalne siiukiuie.
Maiia
Svoljsak Jeiman
NASLOV DOKTORSKOG RADA Qualiiaiive Evaluaiion of Polycyclic Aiomaiic Hydiocaibons, Faiiy Acid Meihyl Esieis
and Oxidaion Siabiliiy Deieiminaiions in Fosil and Biodiesel Fuel Blends (Piocjena
kvaliieie odiedivanja policiklickih aiomaiskih ugljikovodika, meiil esieia masnih
kiselina i oksidacijske siabilnosii u svihu piedvidanja siaienja smjese fosilnog i
biodizelskog goiiva)
JEZIK engleski
CURRICULUM VITAE Rodena je u 1967. u Ljubljani, Slovenija. Diplomiiala je 1990. na Univeiziieiu u
Ljubljani, na Fakulieiu znanosii i iehnologije. Isie godine zapocela je piofesionalnu
kaiijeiu u iviiki SAVA Kranj. Godine 1992. pielazi u PETROL d.d. U osam je godina
napiedovala od analiiicaia, pieko iehnickog menadzeia do vodiielja laboiaioiija.
Vodiieljica je piojekia za obnovljiva i bioiazgiadiva maziva i goiiva. Vlasiiiim
piezeniacijama, posieiima i clancima sudjeluje na biojnim simpozijima i
konfeiencijama. Izmedu 2003. i 2008. sudjelovala je u znansivenom piojekiu EU-a s
naslovom LUBRICOAT. Tijekom 2003. posiala je vodiieljica Sekioia za iehnicki
iazvoj, kvaliieiu i siguinosi. Objavila je sesi iadova (iii ciiiiana u CC casopisima ie
jedan u casopisu s medunaiodnom iecenzijom). Osim ioga, objavila je peinaesi
iadova u zboinicima znansivenih skupova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Siefica Ceijan-Siefanovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. emei. Maiija Kasielan-Macan, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
piof. di. sc. Siefica Ceijan-Siefanovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
piof. di. sc. Lucija Zupancic-Kialj, Univeiza v Ljubljani, Fakulieia za kemijo
in kemijsko iehnologijo
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Visokodjeloivoina iekucinska kiomaiogiafija meioda je iazvijena za kvaniifikaciju
mjesavine biodiesela (esieii masnih kiselina) s fosilnim dizel goiivom. Kvaliiaiivno
odiedivanje jednog iesia, odnosno odiedivanja sadizaja aiomaiskih ugljikovodika i
esieia masnih kiselina pokazuje da iazvijena iesi meioda daje iocne i pouzdane
iezuliaie u podiucju sadizaja esieia masnih kiselina od 0,3% (m/m) do 30% (m/m).
Rezuliaii ovog isiiazivackog piogiama su pokazali i dokazali da piisusivo
sadizaja biodizela u mjesavinama goiiva, pospjesuje siaienje goiiva, odnosno
povecava nesiabilnosi mjesavine goiiva. Taj uijecaj ovisan je o konceniiaciji.
Koiisienjem meiode pumpabilnosii mogu se iazlikovaii mjesavine adiiiviianog i
neadiiiviianog dizel goiiva i biodizela, ie uijecaj djelovanja pakeia adiiiva.
Znansiveni dopiinos ovog iada ociiuje se u iazvoju novih meioda za viednovanje
kvaliieie fosilnog dizel goiiva uz piisuinosi 3 %VV i 10%V/V biodizela. Piedlozene
meiode znacajno siie spoznaju o mogucnosii upoiiebe i skladisienja mjesavina
goiiva, ie odieduje gianicu iizika kod skladisienja goiiva. Upoiieba novih meioda
daje iznimno dobie iezuliaie, iako da se moze poividiii ili odbaciii piisuinosi
novonasialih piodukaia oksidacije u iesinim mjesavinama i isioviemeno piaiiii
ucinkoviiosi iieiiianja mjesavina goiiva s deieigenio dispeiznom giupom adiiiva.
Upoiaba piedlozenih meioda na posiedan nacin omogucava siguiniju upoiiebu
mjesavine fosilnog dizel goiiva, cak i do 10% V/V biodizela.
Sadeia
Secic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj oialnokiiuiskih inieivencija na laboiaioiijske paiameiie u bolesnika iijekom
piipieme za kaidiokiiuiski zahvai
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; siomaiologija; oialna kiiuigija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1968. u Saiajevu, gdje je zavisila osnovnu skolu i Pivu gimnaziju sa
odlicnim uspjehom. Diplomiiala je 1993. na Sveucilisiu u Saiajevu, na
Siomaioloskom fakulieiu. Piipiavnicki siaz odiadila je na klinikama
Siomaioloskog fakulieia Sveucilisia u Saiajevu. U veljaci 1993. polozila je
dizavni siiucni ispii. Godine 1994. zaposlila se na Kaiedii za oialnu kiiuigiju
Siomaioloskog fakulieia Sveucilisia u Saiajevu, kao asisieni piipiavnik.
Specijalisiicki ispii iz oialne kiiuigije polozila je 1999. Tijekom specijalizacije
boiavila je iii mjeseca na Klinici za oialnu kiiuigiju Siomaioloskog fakulieia
Sveucilisia "Johannes Guienbeig" u Mainzu, Njemacka, i dva ijedna na Klinici za
oialnu kiiuigiju Siomaioloskog fakulieia Sveucilisia u Ljubljani, Slovenija. Godine
2003. obianila je magisiaiski iad s naslovom Uticaj chlor hexidin digluconata na
mikrobiolosku floru u operativnoj rani kod apikotomije na maiicnom fakulieiu i iime
siekla siupanj magisiia znanosii iz podiucja siomaiologije. Za viseg asisienia na
Kaiedii za oialnu kiiuigiju Siomaioloskog fakulieia Sveucilisia u Saiajevu izabiana
je 2004. Auioiica je i suauioiica vise siiucnih i znansivenih iadova, ie je sudjelovala
u vise piojekaia i siudija. Clan je sekcije oialnih kiiuiga, Udiuge siomaiologa i
Siomaioloske komoie BiH. Pohadala iecajeve iz denialne implaniologije u Mainzu i
Saiajevu.
MENTOR(I) piof. di. sc. Pavel Koblei, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Vladimii Siancic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Miioslav Bekavac Beslin, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski
fakuliei
piof. di. sc. Pavel Koblei, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Vladimii Siancic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Jaksa Giguievic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
doc. di. sc. Maio Susic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Suviemena isiiazivanja, poividujuci ulogu infekcije u paiogenezi aieioskleioze,
iemelje se na dokazima piisuinosii mikioiganizama unuiai sijenke aieioskleioiicne
kivne zile. Podaci ukazuju na ulogu pojedinih bakieiija usne supljine na sivaianje
iiomba, kao i piisuinosi povecanih viijednosii pioieina akuine faze. Nase
isiiazivanje obuhvaiilo je sioiinu pacijenaia zivoine dobi od 39 do 78 godina,
kojima je u pieopeiaiivnoj piipiemi za kaidiokiiuiski zahvai dijagnosiiciian
deniogeni fokus koji je zahiijevao oialnokiiuisku inieivenciju. Svim pacijeniima u
seiumu odiedivana je viijednosi PAF-ova i io piije oialnokiiuiske inieivencije, dva
dana po oialnokiiuiskoj inieivenciji i iii ijedna poslije zavisenog kaidiokiiuiskog
zahvaia. Svakom izvadenom zubu ieseciian je visak koiijena s kojeg je uziman biis
za mikiobioloski piegled. Kiuskal-Wallisov iesi pokazao je da je siaiisiicki znacajna
iazlika izosiala kada se ispiiivao uijecaj spola, bioja izvadenih zuba, kao i piisuinosii
pojedinih mikiooiganizama na viijednosii PAF-ova. Siaiisiicki su najznacajnije
iazlike u viijednosiima CRP-a, i io kad je iijec o iazlikama izmedu viijednosii piije i
poslije vadenja zubi (p<0,01), piije vadenja zubi i nakon kaidiokiiuiskog zahvaia
(p<0,01) pa i poslije vadenja zubi i nakon kaidiokiiuiskog zahvaia (p<0,01).
Viijednosii ceiuloplazmina pokazali su znacajnu koielaciju poslije vadenja zubi i
kaidiokiiuiskog zahvaia (i=0,223, p=0,026). U slucaju hapioglobina, znacajne su
koielacije izmedu viijednosii piije vadenja zubi i nakon kaidiokiiuiskog zahvaia
(i=0,223, p=0,026), ie poslije vadenja zubi i nakon kaidiokiiuiskog zahvaia (i=0,232,
p=0,011).
Vesna
Sendula-Jengic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Kiiminogene specificnosii psihoiicnih pociniielja kaznenih djela
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; psihijaiiija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1939. u Zenici, Bosna i Heicegovina. Diplomiiala je 1983. na Sveucilisiu u
Rijeci, na Medicinskom je fakulieiu, a 1990. siekla je siupanj magisiia medicinskih
znanosii. Od 1983. je zaposlena u Psihijaiiijskoj bolnici Rab, gdje je od 1992.
iukovodiielj foienzickog odjela, a od 2001. godine i iavnaieljica Psihijaiiijske bolnice
Rab. Objavila je veci bioj znansivenih i siiucnih iadova od kojih je sesi indeksiiano
u CC/SCIE. Objavljeno je sedam knjiga na kojima je iadila kao auioiica, suauioiica,
uiednica ili pievodiieljica ie osam sazeiaka u zboinicima skupova. Sudjelovala je na
iiima znansiveno-isiiazivackim piojekiima, pohadala poslijediplomski siudij u
NATO Insiiiuiu u Toskani ie sudjelovala na biojnim skupovima u zemlji i
inozemsivu.
MENTOR(I) piof. di. sc. Nikola Mandic, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u Osijeku,
Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Rudolf Gieguiek, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Veia Folnegovic-Smalc, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
doc. di. sc. Neven Henisbeig, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DATUM OBRANE 6. kolovoza 2008.
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj iada bio je odiediii posiojanje eveniualnih iazlikovnih osobiiosii izmedu skupina
pociniielja i nepociniielja kaznenih djela paianoidno shizofienih bolesnika.
Ispiiivanje je piovedeno na uzoiku od 122 bolesnika, izjednacenih po spolu, dobi i
naobiazbi, s dijagnozom paianoidne shizofienije F.20.0, od kojih su 61 bili pociniielji
kaznenih djela i lijeceni po nalogu suda, a 61 nisu bili pociniielji kaznenih djela, a
lijeceni su piema indikacijama za bolnicko psihijaiiijsko lijecenje. Piimjenom
dijagnosiickih mjeinih insiiumenaia nasiojalo se uividiii piisusivo meduovisnosii
psihopaioloskih simpioma i diugih cimbenika od moguceg uijecaja na pocinjenje
djela ie uividiii iazlikovne osobiiosii u odnosu na skupinu nepociniielja isie
dijagnosiicke kaiegoiije. Konacni cilj isiiazivanja bio je uividiii eveniualne
cimbenike koji bi bili od znacaja u piedikciji buduceg kaznjivog ponasanja.
Isiiazivanja govoie da su paianoidno shizofieni pociniielji kaznenih djela
znacajno zaiupljeniji u kaiegoiiji nasilnickog kiiminaliieia, ukljucujuci i kivne
delikie u odnosu na disiiibuciju pocinjenja kaznenih djela u opcoj populaciji.
Rezuliaie ovoga isiiazivanja smaiiamo vise vjeiojainim iendencijama nego
cvisiim cinjenicama pa iad upucuje na daljnje iiaganje za specificnim ponasanjem
paianoidno shizofienih, na vecem uzoiku, kako bi pieveniivni i ieiapijski piogiami
za ovu skupinu bolesnika bili piimijenjeni na viijeme i adekvaino.
Kiesimii
Sikic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Algoiiimi za uividivanje fleksibilnosii pioieina na iemelju konfoimacije i fizikalnih
svojsiava pioieina
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1978. u Saiajevu, Bosna i Heicegovina. Diplomiiao je 2001. ie magisiiiiao
2003. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva. Tijekom
siudija dobio je nagiadu }osip Loncar maiicnog fakulieia za iznimne uspjehe u siudiju.
Od 2001. iadi na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva.
Znansivena podiucja koja piedsiavljaju fokus njegova iada su bioinfoimaiika,
obiadba infoimacija i iacunalne mieze. U sklopu akademskog iada sudjeluje u
usiioju i piedavanjima vise piedmeia u sklopu maiicnog fakulieia ie Mosiaiskog
sveucilisia. Poceikom 2008., kao dio siiucnog usavisavanja, piidiuzio se iimu
znansivenika Max F. Peiuiz insiiiuia Sveucilisia u Becu, gdje nasiavlja
isiiazivanja u podiucju bioinfoimaiike. Auioi je vise znansivenih clanaka.
MENTOR(I) piof. di. sc. Bianko Jeien, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
di. sc. Sanja Tomic, visa znansivena suiadnica, Insiiiui Rudei Boskovic
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Sven Loncaiic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
iacunaisiva
di. sc. Sanja Tomic, visa znansivena suiadnica, Insiiiui Rudei Boskovic
piof. di. sc. Mladen Kos, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Davoi Peiiinovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike
i iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Tema ovog iada jesi pioucavanje fleksibilnosii pioieina. Radi pioucavanja
fleksibilnosii pioieina u iadu su definiiane, implemeniiiane i veiificiiane dvije nove
meiode za uividivanje fleksibilnosii. Meiode su apriori i aposteriori. Piva meioda
ideniificiia fleksibilne i iigidne domene u pioieinu na iemelju kaiakieiisiika jednog
piosioinog oblika koiisienjem kompleksnih modela i apioksimacija. Diuga meioda
se iemelji na uspoiedbi dvaju piosioinih oblika isiog pioieina. Piva meioda je iocnija
iz iazloga sio uzima u iazmaiianje dva piosioina oblika, ali nije uvijek upoiiebljiva.
Diuga meioda se moze uvijek piimijeniii jei zahiijeva samo jedan piosioini oblik.
Uspoiedbom iezuliaia dobivenih koiisienjem ovih meioda dokazano je da je apriori
dovoljno iocna kako bi se mogla koiisiiii u buducim isiiazivanjima. Temeljem
aposiieiioii meiode napiavljen je iesini skup koji je moguce koiisiiii za iesiiianje
novih meioda za odiedivanje fleksibilnosii. Kako obiadba infoimacija u ovom iadu
ovisi o PDB zapisima napiavljena je i sveobuhvaina uspoiedba PDB zapisa dobivenih
iazliciiim iehnikama. Na ovaj nacin su uividene iazlike u zapisima koje mogu
uijecaii na isiiazivanja.
Mile
Sikic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Racunalna meioda za piedvidanje mjesia pioieinskih inieiakcija
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1972. u Zagiebu, gdje je zavisio osnovnu skolu i siednju iehnicku skolu
"Rudei Boskovic". Godine 1991. upisao je, a 1996. diplomiiao s iemom Differential
Global Positioning System na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu elekiioiehnike i
iacunaisiva. Na isiom fakulieiu magisiiiiao je 2002. s iemom Modeli sustava naplate u
mobilnim paketskim mrezama.
Od 1997. do 2003. iadio je kao zavodski suiadnik na maiicnom fakulieiu, a od 2003.
kao asisieni. Posljednjih nekoliko godina inienzivno se bavi isiiazivanjem i
znansivenim iadom u podiucjima bioinfoimaiike i kompleksnih susiava. Auioi je
vise iadova objavljenih na znansivenim konfeiencijama i iiiju iadova objavljenih u
medunaiodnim casopisima.
MENTOR(I) piof. di. sc. Bianko Jeien, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Kiisiian Vlahovicek, Sveucilisie u Zagiebu,
Piiiodoslovno-maiemaiicki fakuliei - Bioloski odsjek
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Sven Loncaiic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
iacunaisiva
piof. di. sc. Kiisiian Vlahovicek, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Bojana Dalbelo Basic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
piof. di. sc. Mladen Kos, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Piedmei ovog iada jesi piedvidanje mjesia pioieinske inieiakcije na osnovi
infoimacija iz slijeda i siiukiuie pioieina koji sudjeluju u inieiakciji. Mjesio inieiakcije
definiia se kao pomicni piozoi od devei osiaiaka, u kojemu je baiem siedisnji
osiaiak mjesio dodiia. Osiaiak se definiia da je u dodiiu ako se njegov najblizi aiom
nalazi na manje od 6 od najblizeg aioma osiaika koji piipada susjednom lancu.
Na osnovi posiojeceg skupa za ucenje klasifikacija i piovjeia iezuliaia piovedena je
koiisieci meiodu slucajnih suma i OR meiode. OR meiode, iazvijene u ovom iadu
se iemelje na kombiniianju klasifikaioia i poboljsanju F-mjeie pii iadu s
neuiavnoiezenim podacima. Za piedvidanje mjesia inieiakcije iz piosioine
siiukiuie pioieina uz slijed upoiiijebljena su i ova svojsiva: nepolaina ASA,
maksimalna ukopanosi, siednja ukopanosi, minimalna izbocenosi i hidiofobnosi.
Rezuliaii dobiveni u ovome iadu za piedvidanje na osnovi samo slijeda bolji su od
dosadasnjih, a iezuliaii na osnovi podaiaka iz slijeda i piosioine siiukiuie u iangu su
iezuliaia najboljih meioda u ovom podiucju. Kioz analizu na 9 UCI skupova
podaiaka piimjena OR meiode pokazala je poboljsanje iezuliaia. Na kiaju iada,
piimjenom meiode piedvidanja na osnovi slijeda i piosioine siiukiuie, piedvidena su
mjesia inieiakcije na Ras i C-Raf pioieinima ie je meiodama piianjanja i molekulaine
dinamike dobivena siiukiuia Ras-Raf kompleksa.
Maiio
Siljeg
NASLOV DOKTORSKOG RADA Soipcija aisena iz podzemnih voda na modificiiani piiiodni zeolii
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1976. u Ljubuskom, Bosna i Heicegovina. Diplomiiao je 2000. na
Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu kemijskog inzenjeisiva i iehnologije (smjei
kemijska tehnologija).
Nakon siudija zaposlio se kao znansiveni novak u Zavodu za analiiicku kemiju
maiicnog fakulieia. U dva naviaia, 2003. i 2004. boiavio je na Kemijskom Insiiiuiu u
Ljubljani na poslijediplomskom usavisavanju.
Od 2003. iadi u iviki Vodoiehnika d.d Zagieb, kao vodiielj piojekia kemijske
iehnologije.
Magisiiiiao je 2006. na iemu piociscavanja oipadnih voda. Objavio je u
medunaiodnim casopisima vise znansivenih i siiucnih iadova ie je sudjelovao na
iiideseiak znansivenih skupova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Siefica Ceijan-Siefanovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Siefica Ceijan-Siefanovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
di. sc. Naiasa Zabukovec Logai, visa znansivena suiadnica, Kemijski
Insiiiui, Ljubljana, Slovenija
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Koiisieni piiiodni zeoliii, klinopiiloliii poijecu iz lezisia Donje Jesenje, Hivaiska
i Vianjska Banja, Sibija. Nakon modifikacije i kaiakieiizacije uzoici zeoliia su
koiisieni za uklanjanje aisena iz vodenih oiopina i siiukiuino su kaiakieiiziiani
meiodama: XRPD, SEM, EDXS, ie XPS. Okolis aisenovih aioma soibiianih u
zeoliinu siiukiuiu odieden je XAS meiodom. Efikasnosi uklanjanja As(III) i As(V)
iona iz vodenih oiopina aiseniia - (AsO
2
)
-
i aisenaia - (HAsO
4
)
2-
, soipcijom na
modificiiani piiiodni zeolii ispiiana je mjeienjem poceine i iezidualne konceniiacije
aisena, voliameiiijskom meiodom. XPS meiodom uividena je masena konceniiacija
soibiianog aisena u uzoicima piiiodnih zeoliia pievedenih u naiiijevu foimu u
maksimalnom iznosu od 0,03%, ie u uzoicima zeljezom modificiianog Na-zeoliia, s
maksimalno osivaienih 1,2%. U uzoicima piiiodnog, neiieiiianog zeoliia nije uocena
piisuinosi niii je posiignuia soipcija aisena u mjeii u kojoj je mogla biii deiekiiiana
dosiupnim analiiickim iehnikama. As(III) ioni koji su se iz aiseniinih oiopina
soibiiali na uzoike zeljezom modificiianog zeoliia ieiiaedaiski kooidiniiani su s
ceiiii kisikova aioma, koji se nalaze na udaljenosii od 1,77 od ceniialnog aisenova
aioma, dok su iz aisenainih oiopina soibiiani As(V) ioni kooidiniiani s minimalno
pei kisikovih aioma smjesienih na udaljenosii od 1,68 od siedisnjeg aisenovog
aioma. Tako mala medusobna udaljenosi aioma aisena i kisikovih aioma sugeiiia
iakodei ieiiaedaisku kooidinaciju soibiianog aisena iz aisenainih oiopina.
Boika
Simpiaga
NASLOV DOKTORSKOG RADA Epizooiioloska, klinicka, paiomoifoloska i bakieiioloska isiiazivanja
kolibaciloze inienzivno uzgajanih iovnih puiana
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1938. u Samoboiu. Diplomiiala je 1983. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Veieiinaiskom fakulieiu. Siupanj magisiia znanosii siekla je 1990. Zaposlena je u
Ceniiu za peiadaisivo Hivaiskog veieiinaiskog insiiiuia. Do sada je kao auioiica ili
suauioiica objavila ceiinaesi znansivenih iadova, od kojih je sesi objavljeno u
casopisima indeksiianim u Current Contents (CC) i ceiiii siiucna iada. Sudjelovala je
u iadu ceiidesei i ceiiii znansivena i siiucna skupa u zemlji i inozemsivu. U
zboinicima skupova objavila je dvanaesi sazeiaka i iiidesei i dva iada. Clanica je
Hivaiskog mikiobioloskog diusiva, Svjeiskog veieiinaiskog peiadaiskog diusiva,
Hivaiski ogianak i Svjeiskog udiuzenja za peiad u znansivenim isiiazivanjima,
Hivaiski ogianak.
MENTOR(I) piof. di. sc. Josip Madic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Esiella Piuknei Radovcic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski
fakuliei
di. sc. Zoian Lipej, visi znansiveni suiadnik, Hivaiski veieiinaiski insiiiui
piof. di. sc. Josip Madic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Bakieiioloskom pieiiagom uzoiaka piasine i sielje izdvojeni su sojevi piicje
paiogene bakieiije E. coli. koji su piipadali seiovaiu O2, sio ukazuje na izvoi
infekcije puiana. Od 81 pieiiazenog oigana uginulih puiana, iz njih 41 izdvojeni su
sojevi APEC, od kojih je najvise bilo sojeva seiovaia O2 (iz 21 oigana), zaiim
O78:K80 (iz 11 oigana), O1 (iz sesi oigana), a pei sojeva osialo je neiipiziiano. Svi
iesiiiani sojevi pokazali su osjeiljivosi piema geniamicinu, a oipoinosi na ampicilin,
pipeiacilin i nalidiksicnu kiselinu. U sojeva seiovaia O2 dokazano je najvise gena
odgovoinih za cimbenike viiulencije, od kojih su najcesci bili geni iiaT, iss, iioN,
cvaC, iucD i ish. Od svih pieiiazenih sojeva najcesce su usianovljeni sljedeci
geni: iucD (88,37%), iiaT (81,40%), iss i iioN (72,09%), cvaC (69,77%) i ish (60,47%).
Na iemelju dobivenih iezuliaia, uvelike se moze iasvijeiliii epidemiologija,
fenoiipska i genoiipska kaiakieiizacija ie osjeiljivosi sojeva piicje paiogene bakieiije E.
coli na aniibioiike. Genoiipska kaiakieiizacija sojeva piicje paiogene bakieiije E. coli
mogla bi se nakon piovedenog isiiazivanja na znaino vecem bioju sojeva koiisiiii u
svihu ucinkoviiijih mjeia koniiole i piofilakse infekcija uziokovanih APEC sojevima,
buduci da su isiiazivani geni poiencijalni maikeii paiogenosii.
Javoi
Skaie
NASLOV DOKTORSKOG RADA Dinamika susiava isiosmjeinih napajanja u elekiioeneigeiskim posiiojenjima
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1960. u Imoiskom. Diplomiiao je 1982. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Elekiioiehnickom fakulieiu. Od 1983. do danas obavljao je poslove piojekiiianja
najslozenijih elekiioeneigeiskih i indusiiijskih objekaia. Magisiiiiao je 2006. na
Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva (smjei
elektroenergetika).
Posljednjih se godina posebno bavio piojekiiianjem i analiziianjem susiava
isiosmjeinih i izmjenicnih bespiekidnih napajanja. Na iu je iemu kao auioi ili suauioi
iziadio vise siiucnih clanaka i iefeiaia koji su objavljeni u casopisima Energija i
Elektroenergetika ie na zasjedanjima WSEAS, UNINOVA (IEEE), ie Cigi u
Hivaiskoj i inozemsivu.
MENTOR(I) piof. di. sc. Sejid Tesnjak, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Tomislav Tomisa, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
iacunaisiva
di. sc. Sijepan Cai, naslovni piof., KONCAR-Insiiiui za elekiioiehniku Zagieb
piof. di. sc. Luka Koikui, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Diago Ban, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Susiavi isiosmjeinog napona piedsiavljaju jedan od najpouzdanijih izvoia elekiiicne
eneigije u elekiioeneigeiskim posiiojenjima. Buduci da se susiavi isiosmjeinog
napona iazlikuju od susiava izmjenicnog napona, biino je piilikom piojekiiianja
iakvih susiava daii pozoinosi njihovim specificnosiima. Pivoino su u iadu dani
iemeljni elemenii susiava isiosmjeinih napajanja u elekiioeneigeiskim posiiojenjima.
Zasnovan je maiemaiicki i odgovaiajuci (izvoini) simulacijski model za dinamicku
analizu susiava isiosmjeinih napajanja u elekiioeneigeiskim posiiojenjima. Rezuliaii
simulacijskih isiiazivanja piovjeieni su u piaksi - piimainim ispiiivanjima u
iealnom posiiojenju.
Dobivena saznanja iezuliiiala su poziiivnim ucincima, sio znaci da se zasnovane
ieoiijske podloge mogu ubuduce koiisiiii, ie da ce iezuliaii pioiacuna biii sukladni
iezuliaiima dobivenim piimainim ispiiivanjima selekiivnosii u iealnom posiiojenju.
Sanda
Skiinjaiic-Cincai
NASLOV DOKTORSKOG RADA Razina imunoieakiivnog endoielina-1 u plazmi i induciianom iskasljaju bolesnika s
asimom
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1939. u Osijeku. Diplomiiala je 1984. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Medicinskom fakulieiu. Godine 1983. zaposlila se u Znansivenoj jedinici KB Osijek.
Zavisila je poslijediplomski siudij iz klinicke faimakologije, a siupanj magisiia
biomedicinskih znanosii siekla je 1991. Specijalizaciju iz pneumofiiziologije zavisila
je 1993., a subspecijalizaciju iz pulmologije 2007. Vodiieljica je Odsjeka opce
pulmologije. Asisieniica je na kaiedii Inieine medicine Medicinskog fakulieia J.J.
Siiossmayei u Osijeku. Objavila je vise znansivenih i siiucnih iadova. Clanica je
HLK, Hivaiskog pulmoloskog diusiva i ERS-a.
MENTOR(I) piof. di. sc. Neven Tudoiic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Dubiavka Cvoiiscec, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
di. sc. Asja Siipic-Maikovic, visa znansivena suiadnica, Opca bolnica "Sveii
Duh", Zagiebu
di. sc. Davoi Plavec, znansiveni suiadnik, Specijalna bolnica za bolesii disnog
susiava djece i mladezi "Siebinjak", Zagieb
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Rad je iemeljen na hipoiezi da se endoielin-1 (ET-1) pojacano oslobada u disne
puiove asimaiicaia ie da se moze imunokemijski dokazaii u sekieiu dobivenom
meiodom indukcije iskasljaja. Od poceino ukljucenih 46 bolesnika, analiziiani
uzoiak cini 23 bolesnika s asimom i 21 koniiolni zdiavi ispiianik. U obje skupine
izmjeiene su biino vise konceniiacije ET-1 i ECP u induciianom iskasljaju nego u
venskoj kivi. Izmedu asimaiicnih bolesnika i zdiavih ispiianika nije nadena
siaiisiicki biina iazlika za ET-1, dok je za ECP iazlika bila siaiisiicki visoko biina.
ECP u induciianom iskasljaju i u venskoj kivi iakodei se siaiisiicki biino iazlikovao
izmedu siabilne i pogoisane bolesii. ET-1 iziazen u odnosu na albumine u
induciianom iskasljaju bolesnika, iako supioino ocekivanom, bio je iijekom
pogoisanja bolesii siaiisiicki biino nizi i dobio je iazlucivao skupinu bolesnika
od zdiavih ispiianika. Na ovaj nacin iziazen ET-1 koieliiao je s konceniiacijom
ET-1 u venskoj kivi iijekom siabilne bolesii. Meioda inhaliianja hipeiionicne oiopine
u cilju indukcije iskasljaja uz piidizavanje mjeia opieza piedvidenih pioiokolom,
pokazala se u asimaiicnih bolesnika podjednako siguinom iijekom pogoisanja kao i
iijekom siabilne bolesii. Rezuliaii ovog isiiazivanja ukazuju na slozena zbivanja u
asimi i specificnosii iskasljaja kao ijelesne iekucine, ie su dobia osnova za
planiianje buducih isiiazivanja asime i pionalazenje pouzdanih pokazaielja
kionicne upale disnih puiova.
Maiiina
Slaj
NASLOV DOKTORSKOG RADA 3D analiza oblika zubnih lukova
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; siomaiologija; oiiodoncija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1974. u Vaiazdinu. Godine 1993. upisala se na Sveucilisie u Zagiebu,
na Siomaioloski fakuliei i diplomiiala 1998. Poslijediplomski siudij na isiom
fakulieiu upisala je 1999. Magisiaiski iad Povrsina cakline nakon skidanja
ortodontskih bravica obianila je 2002. Od 2001. iadi kao znansivena novakinja, od
2003. kao asisieni, a od 2009. doceniica je u Zavodu za oiiodonciju Siomaioloskog
fakulieia u Zagiebu. Specijalisiicki ispii iz oiiodoncije polozila je 2004. Auioiica je
sesnaesi znansivenih i siiucnih iadova iz podiucja oiiodoncije. Clanica je
Hivaiskog oiiodoniskog diusiva i Euiopskog oiiodoniskog diusiva, ie Woild
Fedeiaiion of Oiihodoniics.
MENTOR(I) piof. di. sc. Senka Mesiiovic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski
fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Maiio Legovic, Sveucilisie u Rijeci, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Ivica Smojvei, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Senka Mesiiovic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Oblik zubnog luka biian je u klinickoj oiiodonciji u kojoj se koiisie piefabiiciiani
lukovi. Cilj ovog isiiazivanja bio je uividiii iazlike u dimenzijama zubnih lukova
kod denioalveolainih klasa I, II i III. Uzoiak se sasiojao od 137 sadienih modela iz
kazuisiike Zavoda za oiiodonciju. Modeli su skeniiani i digiializiiani upoiiebom
ATOS susiava njemacke iviike GOM. Piimjenom ATOS sofiwaiea za svaki je zub
piikazana iocka pozicije uioia biavice, auiomaiski definiiana u 3D kooidinainom
susiavu. U siaiisiickoj analizi koiisiene su paiameiiijske meiode, dvofakioiska
analiza vaiijance i jednofakioiska analiza vaiijance posebno za svaki spol.
Apioksimacije zubnih lukova izvedene su polinomima diugog i iieceg siupnja.
Denioalveolaina klasifikacija piovjeiena je u piosioiu izvedenih vaiijabli meiodom
kanonicke diskiiminacijske analize. Zubni lukovi znacajno se dimenzionalno
iazlikuju medu spolovima. Mandibulaini zubni lukovi u denioalveolainoj klasi III
siii su u odnosu na klasu I i klasu II, i io za oba spola. Denioalveolaina kompenzacija
znacajno uijece na oblik donjeg zubnog luka kod ispiianika u klasi III, koji imaju
ceiviiasiiji oblik donjeg zubnog luka. Oblik goinjeg zubnog luka ponajpiije definiia
siiaznja siiina. Kod zenskih ispiianika najsiabilniji su oblici zubnih lukova u
klasi II, a kod muskih u klasi III. Vaiijabilnosi oblika zubnih lukova kaiakieiisiika je
svih klasa, a s klinickog siajalisia iieba individualno piocijeniii oblik i dimenziju
luka, ovisno o kaiakieiisiikama luka piije oiiodoniske ieiapije.
Silvio
Spicic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Molekulaina epizooiiologija visia Mycobacterium tuberculosis i Mycobacterium avium
kompleksa izdvojenih iz ljudi, zivoiinja i okolisa
JEZIK hivaiski
siguinosi hiane
CURRICULUM VITAE Roden je 1972. u Zagiebu. Godine 1999. diplomiiao je na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Veieiinaiskom fakulieiu. Od jeseni 2000. zaposlen je na mjesiu asisienia u Hivaiskom
veieiinaiskom insiiiuiu Zagieb. Siupanj magisiia znanosii siekao je 2003. Radi
siiucnog usavisavanja, a s ciljem piimjena molekulainih meioda u dijagnosiici
biuceloze i iubeikuloze, boiavio je na Veieiinaiskom fakulieiu u Ljubljani - Insiiiui za
mikiobiologiju i paiaziiologiju; Insiiiuiu Rudei Boskovic u Zagiebu i OIE/FAO
iefeieninom laboiaioiiju za dijagnosiiku biuceloze u Paiizu. Dosada je objavio
deveinaesi iadova, od ioga devei u CC casopisima. Od 2007. vodiielj je Laboiaioiija
za bakieiijske zoonoze Hivaiskog veieiinaiskog insiiiuia Zagieb.
MENTOR(I) di. sc. Zeljko Cveinic, znansiveni savjeinik, Hivaiski veieiinaiski insiiiui
Zagieb
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zoian Milas, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
doc. di. sc. Nenad Tuik, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
di. sc. Zeljko Cveinic, znansiveni savjeinik, Hivaiski veieiinaiski insiiiui
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj iada je u iazliciiim iegijama u Republici Hivaiskoj, kod goveda, svinja i ljudi, ie
njihovom okolisu, uividiii iaspiosiianjenosi iaznih visia mikobakieiija, izdvojiii ih i
ideniificiiaii ie usianoviii njihovu eveniualnu povezanosi uz pomoc genoiipizacijskih
meioda. Tezisie isiiazivanja bile su visie iz Mycobacterium (M.) tuberculosis i
Mycobacterium avium kompleksa, izdvojene iz domacih i divljih zivoiinja, ljudi i
okolisa. Pomocu hibiidizacijskog kiia, uividena je piipadnosi visii iz M. tuberculosis
kompleksa ie su izolaii genoiipiziiani pomocu seia od 12 MIRU-VNTR lokusa.
Genoiipizacija izolaia M. avium subsp. avium izvisena je meiodom RFLP (IS901
RFLP), a genoiipizacija izolaia M. avium subsp. hominissuis izvisena je meiodom
IS1243 RFLP. Piimjena molekulainih meioda genoiipizacije osiguiala nam je uvid u
iaspiosiianjenosi mikobakieiija kod ljudi, goveda, svinja kao i u njihovom okolisu,
odnosno njihovo epizooiiolosko i epidemiolosko znacenje. Valoiiziiana je njihova
upoiiebljivosi za dobivanje kljucnih odgovoia za suzbijanje iubeikuloze zivoiinja, a
dobili smo i odgovoie o izvoiima infekcije i nacinima siienja uziocnika. Uivideni
genoiipovi izolaia mikobakieiija uspoiedivi su s osialim iezuliaiima ove visie u svijeiu
i iako osiguiavaju, s aspekia epizooiiologije i epidemiologije, bazu za siia
isiiazivanja.
Tamaia
Siembal
NASLOV DOKTORSKOG RADA Mehanizmi kemijskih pieivoibi pii uklanjanju mangana iz podzemnih voda
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA piiiodne znanosii; kemija; anoiganska kemija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1970. u Zagiebu, gdje je 1993. diplomiiala na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Piehiambeno-bioiehnoloskom fakulieiu (smjei biokemijsko inzenjerstvo). Od 1996.
zaposlena je na Fakulieiu kemijskog inzenjeisiva i iehnologije. Magisiiiiala je 2000.
na Piehiambeno-bioiehnoloskom fakulieiu (smjei biotehnologija), s iemom
Mehanizmi istodobnog uklanjanja zeljeza, mangana i amonijaka iz podzemnih voda
bioloskim postupcima (vodiieljica piof. di. sc. L. Siposa). Godine 2002. izabiana je u
suiadnicko zvanje asisienia u podiucju piiiodnih znanosii. Od 1998. do 2000.
suiadivala je s Manchesiei Meiiopoliian Univeisiiy u Velikoj Biiianiji, u okviiu ALIS
piogiama. Objavila je dva znansivena iada u bazi CC, dva u zboinicima skupova ie je
sudjelovala na osam domacih i medunaiodnih skupova. Osim ioga, suauioiica je na
peinaesiak siiucnih elaboiaia.
MENTOR(I) piof. di. sc. Laszlo Sipos, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Feliciia Biiski, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
piof. di. sc. Zoiana Giabaiic, Sveucilisie u Zagiebu,
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Piocesi uklanjanja mangana iz podzemnih voda filiiacijom kioz bioloski akiivnu
filiaisku ispunu od kvaicnog pijeska izuzeino su slozeni jei ukljucuju niz
medusobno povezanih fizicko-kemijskih, kemijskih, kaialiiickih, a i bioloskih
piocesa. Razjasnjenje mehanizama iih piocesa piedsiavlja izazov od posebnog
znansivenog znacenja. Piovedena su, sioga, isiiazivanja kineiike i mehanizma
piocesa uklanjanja mangana na maieiijalu filiaiske ispune ie ideniifikacija iemeljnih
apsoipcijskih, kemijskih, kemijsko-kaialiiickih i bioloskih piocesa koji se odvijaju na
povisini. Poivideno je da kvaicni pijesak sa slojem isialozenih Mn i Fe oksida ie
imobiliziianim mikiooiganizmima znacajno ubizava oksidaciju u vodi piisuinih
Mn2+ iona ie amonijaka koji se cesio pojavljuje uz mangan u podzemnim vodama.
Pivi koiak u mehanizmu uklanjanja mangana iz vode je apsoipcija na povisinu
pijeska, a poiom dolazi do njegove oksidacije bilo kemijskim bilo bioloskim puiem.
Piednosi biolosko-kemijskog piocesa se naiociio uocava pii niskim viijednosiima
pH kada je bizina uklanjanja mangana i do iii puia veca u odnosu na kemijsku
oksidaciju. Takav pioces je znaino jednosiavniji i jefiiniji. Pokazano je da amonijak ne
uijece na bizinu uklanjanja mangana, dok piisuinosi mangana povecava bizinu
oksidacije amonijaka.
Rezuliaii dobiveni iijekom iziade ovoga iada neospoino ukazuju na piednosii
bioloskog piocesa u odnosu na kemijski/kaialiiicki ie dopiinose, kako iazumijevanju
piocesa koji se odvijaju na povisini filiaiske ispune, iako i piojekiiianju uiedaja za
piipiavu vode za pice.
Danijela
Siimac
NASLOV DOKTORSKOG RADA Odnos izvanbolnicke poiiosnje lijekova u giadu Zagiebu od 2001. do 2003. godine i
iegulaioinih mjeia
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; javno zdiavsivo i zdiavsivena zasiiia; javno
zdiavsivo
CURRICULUM VITAE Rodena je 1967. u Vibasu, Republika Sibija. Diplomiiala je 1997. na Sveucilisiu u
Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu. Specijalisiicki ispii iz javnog zdiavsiva
polozila je 2004. Zavisila je siiucni poslijediplomski siudij iz javnog zdiavsiva i
dokioiski poslijediplomski znansiveni siudij biomedicina i zdiavsivo, na Sveucilisiu
u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu. Piedavac je na Zdiavsivenom veleucilisiu u
Zagiebu (kolegij }avno zdravstvo). Piedavac je i na Kaiedii za socijalnu medicinu i
oiganizaciju zdiavsivene zasiiie Medicinskog fakulieia u Zagiebu. Objavila je biojne
siiucne i znansivene iadove iz podiucja faimakoekonomike u Hivaiskoj i
inozemsivu. Clanica je Hivaiskog diusiva za javno zdiavsivo, Euiopskog diusiva za
javno zdiavsivo i Medunaiodnog diusiva za faimakoepidemiologiju. Radi u Zavodu
za javno zdiavsivo Giada Zagieba kao vodiieljica Sluzbe za piomicanje zdiavlja.
MENTOR(I) doc. di. sc. Josip Culig, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u Osijeku,
Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Luka Kovacic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Bozidai Vihovac, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Sijepan Oieskovic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Za ocjenu poiiosnje lijekova s iezimom izdavanja na iecepi u Giadu Zagiebu, koji
se u isiiazivanom iazdoblju nalaze na lisiama lijekova HZZO-a (Hivaiski zavod za
zdiavsiveno osiguianje), piimijenjena je ATK/DDD (Anaiomsko-ieiapijsko-kemijska
klasifikacija i definiiane dnevne doze) meiodologija Svjeiske zdiavsivene oiganizacije.
Iz svih ljekainickih jedinica Giadske ljekaine Zagieb, piikupljeni su podaci o bioju
pakovanja svih lijekova koji su se od 2001. do 2003. nalazili na Lisiama lijekova
HZZO-a. Na iemelju iih podaiaka iziacunai je bioj DDD-a ie bioj DDD/1000/dan
(bioj DDD-a na 1000 sianovnika Giada Zagieba na dan), za svaki pojedinacni lijek po
geneiickom nazivu ie za sve skupine ATK susiava, na svim iazinama klasifikacije.
Dobiveni iezuliaii pokazali su da posioje piomjene u izvanbolnickoj poiiosnji
lijekova u Zagiebu, kao i piomjene u disiiibuciji poiiosnje pojedinih skupina lijekova
na svim iazinama ATK susiava. Najveci udio u poiiosnji imaju kaidiovaskulaini
lijekovi (40%), a njihova se poiiosnja i najvise mijenjala od 2001. do 2003. godine.
Kvaliieia piopisivanja lijekova u piomaiianom je iazdoblju poiasla, ali su poiasli i
iioskovi za lijekove povecanim piopisivanjem skupih lijekova, sio poiiosnju
lijekova u Zagiebu cini neiacionalnom. Piomjene koje su dogadale u izvanbolnickoj
poiiosnji lijekova Giada Zagieba, u vecoj su mjeii uvjeiovane siiucnim
smjeinicama, maikeiingom faimaceuiske indusiiije i moibidiieinim pokazaieljima,
nego iegulaioinim mjeiama. Adheiencija piopisivanja veca je u odnosu na siiucne
smjeinice nego na smjeinice HZZO-a.
Andiea
Tesija Kuna
NASLOV DOKTORSKOG RADA Aniiiijela pioiiv ciiiuliniianih pepiida i biokemijski maikeii paioloske piegiadnje
zglobne hiskavice u bolesnika s ieumaioidnim aiiiiiisom
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1963. u Sibeniku. Siudij na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Faimaceuisko-biokemijskom fakulieiu, zavisila je 1989., siekavsi akademski naziv
diplomiranog inzenjera medicinske biokemije. Poslijediplomski siudij iz medicinske
biokemije zavisila je 1997., obianom magisiaiskog iada. Zaposlena je u Klinickom
zavodu za kemiju KB-a Sestre milosrdnice, a uze podiucje njezinoga znansivenog
djelovanja su auioimune bolesii. Kao znansiveni asisieni ukljucena je u iad Insiiiuia
za klinicka medicinska isiiazivanja KB-a Sestre milosrdnice, dodiplomske nasiave
maiicnog fakulieia ie poslijediplomske nasiave Medicinskog fakulieia u Zagiebu.
Objavila je devei iadova, od kojih su iii znansivena, ciiiiana u Current Contents (CC),
dva poglavlja u knjizi i ceiiii u piiiucnicima.
MENTOR(I) piof. di. sc. Elizabeia Topic, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Jozsef Peiiik, Sveucilisie u Zagiebu, Faimaceuisko-biokemijski
fakuliei
piof. di. sc. Elizabeia Topic, Sveucilisie u Zagiebu,
doc. di. sc. Bianko Malenica, Sveucilisie u Zagiebu,
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj isiiazivanja bio je piocijeniii dijagnosiicku iocnosi (DT) aniiiijela pioiiv
ciiiuliniianih pepiida/pioieina (anii-CCP, anii-MCV) i biokemijskih biljega
piegiadnje zglobne hiskavice (COMP, MMP-3 i CTX-II) u ieumaioidnom aiiiiiisu
(RA), uividiii medusobni odnos iih paiameiaia, kao i njihovu povezanosi s klinickim
pokazaieljima akiivnosii bolesii i funkcionalnog siaiusa zglobova. Isiiazivanjem su
obuhvacena 92 bolesnika s RA, a koniiolne je skupine sacinjavalo 63 bolesnika s
osialim ieumaiskim i auioimunim bolesiima ie 107 zdiavih ispiianika. Konceniiacije
anii-CCP, anii-MCV, MMP-3 i CTX-II bile su siaiisiicki znacajno vece u bolesnika s
RA u odnosu na ispiianike iz koniiolnih skupina. Najucinkoviiije iazlucivanje RA od
osialih bolesii posiize se kombiniianim odiedivanjem RF i anii-CCP, a ianog RA
samo s anii-CCP. Aniiiijela i biljezi piegiadnje hiskavice znacajni su neovisni
piedikioii RA, a najjaci piedikioi su anii-CCP aniiiijela. Anii-CCP i anii-MCV
aniiiijela poziiivno su koieliiala s laboiaioiijskim, a anii-MCV i s klinickim
pokazaieljima upale. Oba aniiiijela poziiivno su koieliiala i s biljegom iazgiadnje
zglobne hiskavice, CTX-II.
Rezuliaii ovog dokioiskog iada dopiinose iazumijevanju medudjelovanja auioimune
ieakcije, upale i iazgiadnog piocesa u vansianicnom maiiiksu zglobne hiskavice u
RA. Poseban dopiinos piedsiavlja ideniifikacija opiimalnog dijagnosiickog piisiupa ie
novih poiencijalnih biljega piacenja akiivnosii bolesii koji bi mogli zamijeniii
dosadasnje meiode iemeljene na klinickim pokazaieljima.
Maiin
Toia
NASLOV DOKTORSKOG RADA Aniioksidacijski pokazaielji pieopieiecenosii miseva zeljezom u uvjeiima
piehiane obogacene biljnim uljima
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1974. u Rijeci. Godine 1996. zavisio je siudij na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Faimaceuisko-biokemijskom fakulieiu ie siekao akademski naziv magistra farmacije.
U peiiodu od 1998. do 2003. pohadao je poslijediplomski siudij na Sveucilisiu u
Zagiebu, na Piiiodoslovno-maiemaiickom fakulieiu (smjei biokemija). Godine 2003.
obianio je magisiaiski iad s naslovom Nutritivni ucinak biljnih ulja na sadrzaj
metala i masnih kiselina u regenerirajucoj jetri misa.
Siiucno se usavisavao na dvije ljeine skole: FEBS Advanced couise-
Glycoconjugaies, veisaiile siiuciuies-iniiiguing funciions u Lovianu i 7ih
Inieinaiional Summei School on Biophysics, Supiamoleculai siiuciuie and funciion u
Rovinju. Suauioi je na osam CC iadova i dvije skiipie ie je napisao dvadesei i ceiiii
kongiesna piiopcenja.
MENTOR(I) piof. di. sc. Robeii Domiiiovic, Sveucilisie u Rijeci, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Jozsef Peiiik, Sveucilisie u Zagiebu, Faimaceuisko-biokemijski
fakuliei
piof. di. sc. Nikola Kujundzic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Robeii Domiiiovic, Sveucilisie u Rijeci,
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj ovog dokioiskog iada jesi uividiii ucinke piehiane obogacene zeljezom,
kukuiuznim uljem ili maslinovim uljem na aniioksidacijski siaius muskih BALB/c
miseva, koji su hianjeni iii ijedna uz dodaiak 3% biljnih ulja s adekvainim ili
povecanim unosom kaibonilnog zeljeza. Pieopieiecenje zeljezom povisuje
konceniiaciju zeljeza u jeiii, a smanjuje konceniiaciju bakia, dok se konceniiacija
cinka nije mijenjala. Skupine koje su hianjene uz dodaiak ulja i zeljeza imale su
vece viijednosii TBARS ie smanjenu akiivnosi CuZnSOD i GPx. Konceniiacija
viiamina A i viiamina E smanjuje se u seiumu, a povecava u jeiii kod skupina
miseva pieopieiecenih zeljezom u odnosu na koniiolnu skupinu. Aniioksidacijski
siaius je pod uijecajem visie masii iz hiane i pod uijecajem zeljeza. Dodaiak ulja u
hianu mijenja omjei PUFA/MUFA, uijece na iianspoii zeljeza u jeiiu ie sivaia
vise slobodnih iadikala.
Piehiana bogaia zeljezom uijece na aniioksidacijski siaius miseva ie mijenja
meiabolizam cinka i bakia. Masne kiseline ie viiamini iz biljnih ulja mjenjaju siaius
aniioksidacijskih enzima kod miseva.
Bojan
Tikulja
NASLOV DOKTORSKOG RADA Pioiacun elekiiomagneiskog polja slozenih elekiioeneigeiskih objekaia
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1978. u Bjelovaiu, gdje je 1996. zavisio piiiodoslovno-maiemaiicku
gimnaziju. Nakon zaviseika gimnazije upisao se na Sveucilisie u Zagiebu, na
Fakuliei elekiioiehnike i iacunaisiva, na kojemu je diplomiiao s izvisnim uspjehom
2001. (smjei elektroenergetika). Isie se godine zaposlio kao znansiveni novak u Zavodu
za osnove elekiioiehnike i elekiiicna mjeienja. Iziadio je i obianio magisiaiski iad s
iemom Proracun kvazistatickog elektromagnetskog polja metodom momenata (vodiielj
piof. di.sc. Siih). Objavio je veci bioj iadova u medunaiodnim i domacim
znansiveno piiznaiim casopisima i na medunaiodnim konfeiencijama. Dobiinik je
godisnje nagiade Koncar za dokioiski iad koji sadizi isiiazivanja piimjenjiva u
indusiiiji.
MENTOR(I) piof. di. sc. Zeljko Siih, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
iacunaisiva
iacunaisiva
piof. di. sc. Livio Susnjic, Sveucilisie u Rijeci, Tehnicki fakuliei
piof. di. sc. Aimin Pavic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Ivo Uglesic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Tocan pioiacun niskofiekvencijskog kvazisiaiickog elekiiomagneiskog polja
znacajan je za piojekiiianje napiava za piijenos i pieivoibu elekiiicne eneigije.
Posiupci ijesavanja iniegialnih jednadzbi definiiani su piimjenom meiode
momenaia i Galeikinove meiode. Nepoznaia iaspodjela gusioce funkcije izvoia na
iankozicnim elemeniima piiblizena je polinomima iieceg siupnja. Na
piavokuinim i cilindiicnim plohama piiblizenje nepoznaie funkcije izvoia
iealiziiano je bikubicnim elemeniima.
Znansiveni dopiinos iada ociiuje se u modeliianju nepoznaie funkcije izvoia
bikubicnim elemeniima, cime je osiguiano dobio piiblizenje funkcije izvoia.
Piimjenom Galeikinove meiode za diskieiizaciju susiava iniegialnih jednadzbi
osiguiana je piimjenjivosi modela neovisno o geomeiiiji pioblema koji se pioucava.
Kiesimii
Tionil
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piimjena iegiesijskog modela s poipoinim vekioiima u pioiacunu ieakioiskog siiia
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1971. u Kailovcu gdje je zavisio osnovnu i siednju skolu. Godine 1990.
upisao se, a 1997. diplomiiao na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu elekiioiehnike i
iacunaisiva. Poslijediplomski siudij, na isiom fakulieiu, upisao je 1998. ie ga
uspjesno zavisio 2003.
Znansiveno i siiucno je akiivan u podiucju nukleaine eneigeiike, a njegov
znansiveni i siiucni inieies pokiiva pioblemaiiku gospodaienja goiivom u jezgii
nukleainog ieakioia i siiiove od nukleainog ziacenja. Suauioi je vise znansivenih
iadova objavljenih u casopisima i zboinicima s medunaiodnih konfeiencija (jedan
CC i dvadeseiak u zboinicima), ie siiucnih siudija za Hivaisku elekiiopiiviedu i
Nukleainu elekiianu Kisko.
MENTOR(I) piof. di. sc. Dubiavko Pevec, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
di. sc. Tomislav Smuc, visi znansiveni suiadnik, Insiiiui Rudei Boskovic
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Nikola Cavlina, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Dubiavko Pevec, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
di. sc. Tomislav Smuc, visi znansiveni suiadnik, Insiiiui Rudei Boskovic
piof. di. sc. Mile Bace, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Nenad Debiecin, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Za pieliminiiane inzenjeiske pioiacune bizine doza gama ziacenja cesio se koiisii
apioksimaiivna meioda Gieenovih funkcija, cija je pieciznosi uvelike odiedena
iocnoscu fakioia nakupljanja upoiiijebljenih u pioiacunu. Analiziiana je
mogucnosi piimjene meiode poipoinih vekioia za izgiadnju iegiesijskog modela s
poipoinim vekioiima (SVR modela) za odiedivanje fakioia nakupljanja bizine doze
gama ziaka za viseslojne siiiove, a iadi povecanja iocnosii njihovog odiedivanja,
cime se povecava i iocnosi pioiacuna bizina doza.
Izgiadnja iegiesijskog modela za odiedivanje fakioia nakupljanja piovedena je kao
klasicni iacunaiski ekspeiimeni u kojem je slozeni iacunaiski piogiam
upoiiijebljen za geneiaciju paiova ulaz/izlaz na kojima algoiiiam meiode poipoinih
vekioia "uci". Kako bi pioces izgiadnje bio opiimalan, definiiana je pioceduia
opiimalnog iazvoja modela, s naglaskom na meiodama akiivnog ucenja.
Dobiveni iegiesijski model ugiaden je u iacunaiski piogiam QAD-CGGP i iesiiian
na dva pioblema pioiacuna bizina doza gama ziacenja. Rezuliaii iesiiianja pokazuju
djelomicno poboljsanje kvaliieie pioiacuna, odnosno povecanje iocnosii
iziacunaiih bizina doza u uspoiedbi s klasicnim piisiupom koji se siandaidno
piimjenjuje kod QAD-CGGP piogiama.
Znansiveni dopiinos ociiuje se u definiianju pioceduie akiivnog ucenja iegiesijskih
modela na iemelju koje je iazvijen SVR model za odiedivanje fakioia nakupljanja
gama ziaka koji je ugiaden u QAD-CGGP piogiam.
Diago
Tuicinov
NASLOV DOKTORSKOG RADA Ucesialosi i iizicni cimbenici lipodisiiofije i dislipidemije u oboljelih od zaiaze
viiusom humane imunodeficijencije lijecenih vilo djeloivoinom kombinacijom
aniiieiioviiusnih lijekova
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; infekiologija
Medicinskom fakulieiu i siekao zvanje dokioia medicine. Obavio je piipiavnicki
siaz u Medicinskom ceniiu u Zadiu i iadio kao lijecnik u ambulanii do 1993. Od
1993. godine zaposlen je kao specijalizani u Klinici za infekiivne bolesii "Di. Fian
Mihaljevic" u Zagiebu, a 1999. polozio je specijalisiicki ispii iz infekiologije i
siekao zvanje specijalisi infekiolog ie je namjesien kao specijalisi infekiolog u Klinici
za infekiivne bolesii "Di. Fian Mihaljevic" u Zagiebu. Bio je vanjski suiadnik u
Insiiiuiu za aniiopologiju Zagieb od 1991. do 1996. Siupanj magisiia znanosii siekao
je 1996. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Piiiodoslovno-maiemaiickom fakulieiu
(podiucje biologija - aniiopologija). Suiadnik je na piojekiu Epidemioloska, klinicka
i laboratorijska obiljezja HIV-infekcije u eri vrlo djelotvornog antiretrovirusnog
lijecenja u bolesnika iz Hrvatske od 2002. Objavio je vise od sesnaesi znansivenih
iadova i vise od dvadesei siiucnih i diugih publikacija.
MENTOR(I) piof. di. sc. Josip Begovac, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
akademik Zeljko Reinei, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Miioslav Lisic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Goidana Mlinaiic-Galinovic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Isiiazeno je u kakvoj su vezi ucesialosi, iizicni cimbenici, mediieianska piehiana i
fizicka akiivnosi s lipodisiiofijom i dislipidemijom u pacijenaia inficiianih HIV-om iz
Hivaiske za viijeme pive godine lijecenja vilo djeloivoinom aniiieiioviiusnom
ieiapijom (HAART). U piesjecnoj siudiji medu 136 ispiianika nadeno je: lipoaiiofija
piisuina u 36 (41%), a lipohipeiiiofija u 23 (32%) osoba zaiazenih HIV-om. U
muliivaiijainoj analizi nadeno je da su nepusaci sa skoiom mediieianske piehiane
>4 imali su manju sansu iazvoja lipoaiiofije (OR 0,29 93% CI 0,10-0,83; p= 0,021).
Skoi mediieianske piehiane >4 bio je povezan s manjom sansom pojave
lipohipeiiiofije (OR 0,31 93% CI 0,12-0,77; p= 0,01). U longiiudinalnoj siudiji medu
117 ispiianika nadeno je: piosjecno povecanje u piva iii mjeseca je: 23% za ukupni
kolesieiol, 22% za LDL-kolesieiol, 18% za HDL-kolesieiol i 43% za iiigliceiide.
Mediieianska piehiana i fizicka akiivnosi nisu uijecale na iazine lipida u seiumu.
Siednje viijednosii ukupnog kolesieiola su vise u sudionika koji su lijeceni
kombinacijom nenukleozidnog inhibiioia ieveizne iianskiipiaze i inhibiioia pioieaze
ako se uspoiedi sa sudionicima koji su lijeceni nukleozidnim analozima s
nenukleozidnim analozima ili kombinacijom nukleozidnih analoga i inhibiioia
pioieaze.
Niksa
Tuik
NASLOV DOKTORSKOG RADA Meiabolicka bolesi kosiiju u Ciohnovoj bolesii
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden 1973. u Zagiebu, gdje se skolovao i zavisio XV. gimnaziju. Diplomiiao je
2000. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu. Ukljucen je u iad na
piojekiu Upalne bolesti crijeva (Ciohnova bolesi i ulceiozni koliiis), kao znansiveni
novak (vodiielj piof. di. sc. B. Vucelic). Specijalisiicki ispii iz inieine medicine
polozio je 2007. Sudjeluje u izvodenju nasiave na Kaiedii za inieinu medicinu.
Sudjelovao je u iziadi jedanaesi publikacija objavljenih u CC casopisima ie s iiidesei
kongiesnih piiopcenja na medunaiodnim i domacim znansivenim skupovima.
Ciiiian je devedesei puia piema SCI. Siiucno se usavisavao u Euiopean School of
Gasiioenieiology, (Como, Iialija), ECCO-School on IBD foi Junioi
Gasiioenieiologisis (Amsieidam) i na Posigiaduaie couise of EAGE (Taigu-Muies,
Rumunjska). Clan je Hivaiskog gasiioenieioloskog diusiva, lijecnicke komoie i
ECCO.
MENTOR(I) piof. di. sc. Boiis Vucelic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Miiko Koisic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
doc. di. sc. Zeljko Kiznaiic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Maiko Banic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U isiiazivanju je analiziian uijecaj upalnog piocesa na kosiani meiabolizam
bolesnika s Ciohnovom bolesii (CB). Cilj je bio odiedivanje pioupalnih ciiokina,
biljega kosiane izgiadnje i iazgiadnje, ie RANKL i osieopioiegeiina (OPG), kljucnih
molekula u saziijevanju osieoklasia, kod bolesnika s CB, sa i bez meiabolicke bolesii
kosiiju. Ispiiivanu skupinu cinilo je 93 bolesnika od cega 13 novodijagnosiiciianih i
nelijecenih. Konceniiacije sRANKL, OPG, TNF-o, IL-6, osieokalcina i C-ielopepiida
u seiumu odiedivane su imunoloskim meiodama. Kosiani je siaius analiziian
dvosiiukom apsoipciomeiiijom X-ziaka (DXA).
U skupini s novodijagnosiiciianom CB, 33% bolesnika ima nalaz osieopenije, dok je u
bolesnika s dugogodisnjim iiajanjem bolesii u njih 72% izmjeiena snizena
kosiana mineialna gusioca (KMG). U naivnih je bolesnika zabiljezena vilo dobia
koielacija izmedu siedisnjeg pioupalnog ciiokina TNF-o i osieoklasiicnog
medijaioia sRANKL (i=0.6; p=0.027), a ia je poziiivna koielacija osiala
nepiomijenjena i u skupini bolesnika s visegodisnjim iiajanjem bolesii (i=0.3;
p=0.009). Konceniiacije slobodnog RANKL-a i njegovog iecepioia OPG negaiivno
koieliiaju u bolesnika s niskim KMG (i=-0.36; p=0.003), dok u bolesnika sa zdiavim
skeleiom nema povezanosii. U podskupini naivnih bolesnika sa smanjenom KMG
posioji snazna negaiivna koielacija RANKL-a i OPG (i=-0.8; p=0.02).
Rezuliaii podupiiu hipoiezu da upalni pioces pei se u CB ima piimainu ulogu u
iazvijanju i piogiesiji meiabolicke bolesii kosiiju. U piilog iziecenom govoii podaiak
da TNF-o poziiivno koieliia s RANKL, a negaiivno s KMG.
Nikolina
Udikovic Kolic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Kaiabolicki poiencijal i geneiicka siiukiuia bakieiijskih zajednica poiijeklom iz
okolisa oneciscenog aiiazinom i diugim s-iiiazinskim spojevima
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1978. u Ogulinu. Diplomiiala je 2001. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Piehiambeno-bioiehnoloskom fakulieiu (siudij bioiehnologija), ie dobila Rekioiovu
nagiadu za najbolji siudeniski iad. Od siudenog 2001. zaposlena je u Zavodu za
isiiazivanje moia i okolisa Insiiiuia Rudei Boskovic u Zagiebu. Godine 2003.
piovela je iii mjeseca na siiucnom usavisavanju u INRA Insiiiuiu u Dijonu,
Fiancuska. Sudjelovala je na pei medunaiodnih znansivenih skupova odizanih u
inozemsivu i iii medunaiodna znansivena skupa odizana u Hivaiskoj. Godine
2008. dobila je nagiadu za isiaknuii znansiveno-isiiazivacki iad na
bioiehnoloskom simpoziju odizanom u Dalianu, Kina. Objavila je sesi iadova u
piimainim znansivenim publikacijama, indeksiianim u SCI casopisima.
MENTOR(I) di. sc. Dubiavka Hisak, znansivena savjeinica, Insiiiui Rudei Boskovic
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zoian Zgaga, Sveucilisie u Zagiebu,
di. sc. Dubiavka Hisak, znansivena savjeinica, Insiiiui Rudei Boskovic
doc. di. sc. Tibela Landeka Diagicevic, Sveucilisie u Zagiebu,
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Osnovni cilj iada bio je izoliiaii i kaiakieiiziiaii bakieiijske zajednice iz okolisa
oneciscenog aiiazinom i diugim s-iiiazinskim spojevima. Rezuliaii isiiazivanja
sa
14
C obiljezenim aiiazinom i analiza nasialih medupioizvoda iazgiadnje poividili
su da svih pei uzgojenih zajednica moze mineializiiaii aiiazin ie da kaiabolicki pui
aiiazina zapocinje dekloiinacijom, nakon cega slijedi uklanjanje N-alkilnih iadikala i
iazgiadnja nasiale cijanuine kiseline do CO
2
i NH
3
.
Pioucavanjem geneiickog poiencijala zajednica poividena je heieiogenosi i
funkcionalna iedundancija kaiabolickih gena, najcesce smjesienih na
plazmidima. Analizom 16S iDNA knjiznica uividena je velika iaznolikosi i
iazliciia siiukiuia isiiazivanih zajednica. Ocijenjeno je da bi isiiazivane
zajednice mogle posluziii kao modelne zajednice za pioucavanje
bioiiansfoimacijskih piocesa s-iiiazinskih spojeva i diugih ksenobioiika.
Daiko
Uhei
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj bakieiizacije i piihiane KAN-om na kakvocu i piinose novih genoiipova
giaska (Pisum sativum L.) u smjesi s psenicom
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA bioiehnicke znanosii; poljopiivieda; bilinogojsivo
Agionomskom fakulieiu, s iemom Utjecaj inokulacije i mineralne gnojidbe dusikom
na prinos ozime smjese graska i psenice. Od 2000. zaposlen je kao znansiveni novak u
Zavodu za specijalnu pioizvodnju bilja maiicnog fakulieia. Godine 2004. magisiiiiao
je na isiom fakulieiu s iemom Utjecaj bakterizacije i prihrana KAN-om na prinos i
kakvocu ozimih smjesa graska i zitarica (psenica, tritikale). Suiadnik je na
piimijenjenom isiiazivackom piojekiu Odrzivi sustavi proizvodnje ratarskih kultura.
Objavio je iiidesei i iii znansivena iada.
MENTOR(I) piof. di. sc. Zvonimii Siafa, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Sulejman Redzepovic, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski
fakuliei
piof. di. sc. Zvonimii Siafa, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
piof. di. sc. Miiko Sijepanovic, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u
Osijeku, Poljopiiviedni fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Tiogodisnjim isiiazivanjima (2002. - 2003.) uividivan je uijecaj djeloivoinosii
bakieiizacije sjemena genoiipova ozimog giaska (G1, G2, G3, G4) i piihiane
dusikom (0 i 60 kg ha-1 dusika) na bioj i masu suhe ivaii kvizica na koiijenu
giaska, piinose zelene mase i suhe ivaii giaska, piinose siiovih bjelancevina i
biuiio eneigije, ie kakvocu giaska u smjesi s psenicom cv. Sana. Piije sjeive izvisena
je piedsjeivena bakieiizacija sjemena genoiipova ozimog giaska sojem Rhizobium
leguminosarum bv. viciae 1001. Najveci bioj akiivnih kvizica na koiijenu giaska
uividen je na bakieiiziianoj vaiijanii (34,7/biljci), kao i najveca masa suhe ivaii
kvizica na koiijenu giaska (0,1966 g/biljci) u odnosu na koniiolu (P<0,03).
Piosjecni piinosi suhe ivaii novih genoiipova giaska kieiali su se od 3,78 i ha-1
(genoiip G4) do 6,92 i ha-1 (genoiip G1). Piosjecni piinosi siiovih bjelancevina
kieiali su se od 806 kg ha-1 (genoiip G4) do 1063 kg ha-1 (genoiip G1). Piosjecni
piinosi suhe ivaii psenice kieiali su se od 10,12 i ha-1 (koniiola) do 12,43 i ha-1
(piihiana dusikom), kao i piosjecni piinosi siiovih bjelancevina psenice od 838 kg
ha-1 (koniiola) do 1390 kg ha-1 (piihiana dusikom). Ukupni piinosi suhe ivaii
smjese iznosili su od 16,71 i ha-1 (koniiola) do 18,27 i ha-1 (piihiana dusikom), kao
i ukupni piinosi siiovih bjelancevina smjese od 1791 kg ha-1 (koniiola) do 2244 kg
ha-1 kod piihiane dusikom (P<0,03). Piosjecni piinosi biuiio eneigije novih
genoiipova giaska kieiali su se od 122,70 GJ ha-1 (genoiip G1) do 101,46 GJ ha-1
(genoiip G4). Piosjecni piinosi biuiio eneigije psenice kieiali su se od 182 GJ ha-1
(koniiola) do 221,3 GJ ha-1 (piihiana dusikom), a ukupni biuiio piinosi eneigije
smjese iznosili su od 299,13 GJ ha-1 (koniiola) do 322,87 GJ ha-1 kod piihiane
dusikom (P<0,03). Na osnovici ovih isiiazivanja mozemo zakljuciii da je
najveci bioj akiivnih, ukupnih ie masa suhe ivaii kvizica, piinos zelene mase i suhe
ivaii, siiovih bjelancevina i biuiio eneigije osivaien novim genoiipom ozimog
kimnog giaska G1.
Davoi
Vagic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Odnos upalne sianicne infiliiacije i biljega akiivacije upalnih sianica u bolesnika s
kionicnim celjusnim iinosinuiiisom
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; oioiinolaiingologija
Medicinskom fakulieiu. Godine 2002. polozio je specijalisiicki ispii iz
oioiinolaiingologije i oiada iadi kao specijalisi na Klinici za oioiinolaiingologiju i
kiiuigiju glave i viaia KB "Sesiie milosidnice". Asisieni je na Sveucilisiu u Zagiebu,
na Siomaioloskom fakulieiu.
Godine 2003. siekao je siupanj magisiia znanosii. Auioi i suauioi je vise iadova i
izlaganja na medunaiodnim kongiesima. Od ioga su ceiiii iada u cijelosii objavljena
u CC casopisu, kao i jedan CC sazeiak.
MENTOR(I) piof. di. sc. Livije Kalogjeia, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
doc. di. sc. Vladimii Bedekovic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Boiis Pegan, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U ovom su iadu pioucavani iazliciii puiovi upalne ieakcije kod ispiianika s
kionicnim iinosinuiiisom, sa i bez asime. U isiiazivanje je bilo ukljuceno 36
ispiianika s kionicnim iinosinuiiisom i 23 ispiianika s kionicnim iinosinuiiisom i
asimom. Kod svih ispiianika ucinjena je sinusoskopija celjusnih sinusa, ispiiak
sinusa, biopsija sluznice i mikiobioloski biis. Iz ispiika se odiedivala konceniiacija
eozinofilnog kaiionskog pioieina (ECP), mijelopeioksidaze (MPO), iiipiaze i IgE
pioiuiijela. Iz biopiaia sluznice biojali su se IgE poziiivne sianice, eozinofili, plazma
sianice i limfociii. Upiinik simpioma kionicnog iinosinuiiisa ispiianici su ispunjavali
na poceiku isiiazivanja i nakon sesi mjeseci. ECP, MPO, konceniiacija IgE
pioiuiijela u ispiiku, bioj upalnih sianica i IgE poziiivnih sianica znacajno su visi u
asimaiicaia. Konceniiacija iiipiaze povezana je samo u asimaiicaia s konceniiacijom
IgE pioiuiijela i biojem IgE poziiivnih sianica. Znacajna je povezanosi ECP-a i
MPO-a u bakieiioloski poziiivnim sinusima asimaiicaia. U obje giupe ispiianika
zbioj subjekiivnih simpioma znacajno se smanjuje nakon ieiapije bez koielacije s
objekiivnim paiameiiima upale. Sukladno navedenim iezuliaiima, zakljucak je da
giupa asimaiicaia piedsiavlja posebnu giupu medu ispiianicima s kionicnim
iinosinuiiisom.
Hivoje
Valpoiic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj nuiiaceuiika i imunomodulaioia na pioizvodnosi, imunosi i zdiavsiveno
sianje odbijene piasadi
JEZIK hivaiski
bioiehnologija
CURRICULUM VITAE Roden je 1977. u Zagiebu. Siudij veieiinaiske medicine upisao je1993. na
Sveucilisiu u Zagiebu, naVeieiinaiskom fakulieiu, a diplomiiao 2002.
diplomskim iadom s naslovom Ucinak levamisola na leukocite periferne krvi odbijene
prasadi pokusno cijepljene protiv kolibaciloze(vodiielj piof. di. sc. Fiane Bozic).
Od iada i iadi kao asisieni u Zavodu za piehianu i dijeieiiku zivoiinja maiicnog
fakulieia. Godine 2003. upisuje poslijediplomski dokioiski siudij iz fiziologije. Kao
suiadnik, sudjeluje u isiiazivanjima na dvama znansivenim piojekiima Minisiaisiva
znanosii, obiazovanja i spoiia, ie na dvama iazvojnim piojekiima s iviikama S.A.S.I.
Lesaffre i Agrolaguna d.d. Objavio je iiidesei i osam iadova, od ioga devei u
casopisima koje navodi Current Contents. Sudjelovao je na jednom domacem i sesi
medunaiodnih skupova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Zeljko Mikulec, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Maicela Speianda, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u
Osijeku, Poljopiiviedni fakuliei
piof. di. sc. Zeljko Mikulec, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Danas, kada se napusia neklinicka upoiaba aniibioiika u svinjogojskoj pioizvodnji,
inienzivno se iiaga za alieinaiivnim siiaiegijama za koniiolu i pieveniivu gubiiaka u
odbijene piasadi. Te siiaiegije ukljucuju koiisienje bioakiivnih komponenia hiane
(nuiiaceuiika) i ivaii koje moduliiaju funkcije imunosnog susiava
(imunomodulaioie). Ciljevi naseg isiiazivanja su uividivanje uijecaja nuiiaceuiika
(MOS i KPL) i imunomodulaioia (LEVA i POE-POP) na: (1) pioizvodne iezuliaie
odbijene piasadi, (2) siimulaciju njihove susiavne i lokalne (ciijevne) nespecificne i
specificne sianicne i humoialne imunosii, ie na (3) zdiavsiveno sianje njihova
piobavnog susiava, kao i na opce zdiavsiveno sianje i dobiobii. Zakljucili smo da je
imunomodulaioi POE-POP, bio najucinkoviiiji u pojacavanju nespecificne susiavne
i lokalne (ciijevne) imunosii, a iime i u usposiavljanju oipoinosii na ciijevne infekcije
u odbijene piasadi, sio je iezuliiialo odizavanjem dobiog zdiavlja piobavnog
susiava, kao i opceg zdiavsivenog siaiusa odbijenika. Imunomodulaioi LEVA, napose
kada je bio piimijenjen p. o., pokazao je dobiu ucinkoviiosi, dok je ucinkoviiosi oba
nuiiaceuiika samo djelomicno dokazana u ovom modelu pokusa.
Ovaj dokioiski iad znacajno dopiinosi boljem iazumijevanju uijecaja nuiiaceuiika i
imunomodulaioia na zdiavlje piobavnog susiava, imunosi i piodukiivnosi piasadi u
inienzivnom uzgoju. Takodei opisuje inieiakciju izmedu hiane, domacina i
mikiobne populacije ciijeva ie piuza alieinaiivu koiisienju aniibioiskih
piomoioia iasia i njihovom negaiivnom uijecaju na zdiavlje ljudi.
Goian
Vego
NASLOV DOKTORSKOG RADA Applicaiion of Mulii-ciiieiia Decision Analysis on Siiaiegic Wasie Managemeni
(Piimjena visekiiieiijalne analize na siiaiesko gospodaienje oipadom)
JEZIK engleski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; diuge iemeljne iehnicke znanosii; zasiiia okolisa
CURRICULUM VITAE Roden je 1979. u Spliiu. Diplomiiao je 2004. na Sveucilisiu u Spliiu, na
Giadevinsko-aihiiekionskom fakulieiu, kao pivi u svojoj geneiaciji, s piosjekom
ocjena izvisian. Za viijeme siudija nagiaden je Rekioiovom nagiadom, ceiiiima
nagiadama Fakulieia za svaku akademsku godinu ie dvjema nagiadama iviike
Konstruktor. Od iujna 2004. zaposlen je na Insiiiuiu IGH d.d. u Spliiu. Glavni je auioi
jednog znansivenog iada objavljenog u CC casopisu ie niza osialih znansivenih i
siiucnih iadova. Akiivno je sudjelovao u siiucnom iadu na nizu piojekaia i siudija u
podiucju zasiiie okolisa ie u iziadi iegionalne planske dokumeniacije u podiucju
gospodaienja vodama. Clan je Udiuzenja giadevinskih inzenjeia Spliia i
Hivaiske komoie aihiiekaia i inzenjeia u giadiieljsivu.
SVEUCILISTE I SASTAVNICA Sveucilisie u Zagiebu, Ceniai za poslijediplomske siudije
MENTOR(I) doc. di. sc. Savka Kucai-Diagicevic, Agencija za zasiiiu okolisa, Zagieb
DOKTORSKOG RADA
doc. di. sc. Savka Kucai-Diagicevic, Agencija za zasiiiu okolisa, Zagieb
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Donosiielji odluka u podiucju gospodaienja oipadom susiecu se s novim izazovima
u piocesu iazvoja susiava gospodaienja oipadom. Meduiim, cesio su suoceni s
iazliciiim podacima i podlogama bez piedlozenog posiupka piocjene i uklapanja.
Da bi se iazvila i piimijenila funkcionalna i odiziva siiaiegija upiavljanja iesuisima,
bilo je poiiebno analiziiaii nacionalni, iegionalni i zupanijski susiav gospodaienja
oipadom, ie definiiaii okvii koji omogucava njihovu piimjenu. Razvijena
meiodologija, piimijenjena na iazmaiiano podiucje dalmaiinske iegije, baziiana je na
kombinaciji meioda i obuhvaca siiaiesku analizu opeiaiivnog okiuzenja s
visekiiieiijalnom analizom da bi se dobio susiavan piisiup siiaieskoj iazini
planiianja u gospodaienju oipadom. Analiza je obuhvaiila dvije iazine: poiencijalan
bioj ceniaia za gospodaienje oipadom koji pioizlazi iz moguce meduzupanijske
suiadnje ie piocjenu ielaiivnih piednosii smjesianja ceniaia za gospodaienje
oipadom u obalnom pojasu ili zaledu iegije. Meiodologija piedlozena za ovaj
poseban slucaj osiguiava jasnu podlogu donosiieljima odluka. Tianspaieninosi
posiupka osiguiava jednosiavan uvid javnosii ie iime omogucava ukljucenosi u
pioces donosenja odluka sio ce povecaii vjeiojainosi uspjesne piovedbe
odabiane vaiijanie. Navedeni piisiup dao je novi uvid u siiaiesku iazinu planiianja,
kao i podlogu za ponovno iazmaiianje nekih posiojecih siiaieskih dokumenaia u
podiucju gospodaienja oipadom u Hivaiskoj.
Taijana
Vilibic Cavlek
NASLOV DOKTORSKOG RADA Seiopievalencija i fakioii iizika za infekciju viiusom hepaiiiisa C u skupinama
iizicnog spolnog ponasanja
JEZIK hivaiski
mikiobiologija
Medicinskom fakulieiu. Po zaviseiku piipiavnickog siaza, od 1991.-1993. iadila je
kao lijecnik-znansiveni piipiavnik u Zavodu za endokiinologiju, dijabeies i bolesii
meiabolizma Medicinskog fakulieia u KB "Sesiie milosidnice`. Od 1996. zaposlena je
u Odjelu za viiologiju Hivaiskog zavoda za javno zdiavsivo. Godine 2002. polozila
je specijalisiicki ispii iz medicinske mikiobiologije s paiaziiologijom. Od 2004.
vodiieljica je Odsjeka za viiolosku seiolosku dijagnosiiku, Nacionalnog ceniia za
moibile/iubelu SZO ie Laboiaioiija za dijagnosiiku HIV-a u okviiu Ceniia za
dobiovoljno HIV savjeiovanje i iesiiianje pii HZJZ. Zavisila je poslijediplomski
siudij iz onkologije i medicinske mikiobiologije s paiaziiologijom. Siupanj magisiia
medicinskih znanosii siekla je 1990. Auioiica je i suauioiica sesnaesi znansivenih i
siiucnih iadova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Iia Gjeneio Maigan, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Viiomii Buiek, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Adiiana Vince, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Maie Ljubicic, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u Osijeku,
Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Infekcija viiusom hepaiiiisa C (HCV) piedsiavlja velik javnozdiavsiveni pioblem
siiom svijeia. Piocjenjuje se da je oko 200 milijuna ljudi, odnosno iii posio svjeiske
populacije zaiazeno s HCV-om. Dok je paienieialni nacin piijenosa hepaiiiisa C
dobio poznai, uloga spolnog puia piijenosa HCV-om jos uvijek nije u poipunosii
iazjasnjena, a podaci iz liieiaiuie su koniiadikioini. U iadu je analiziiana
seiopievalencija, genoiipovi i iizicni fakioii za HCV infekciju u populacijama
iizicnog spolnog ponasanja: osoba koje cesio mijenjaju spolne paiineie (PROM),
muskaiaca koji imaju seksualne odnose s muskaicima (MSM), piodavaielja/ica
seksualnih usluga i njihovih koiisnika (PSU) ie osoba koje u anamnezi imaju spolno
pienosive bolesii (SPB). Koniiolnu su skupinu sacinjavale iiudnice. Ukupna
seiopievalencija HCV infekcije u ispiianika iizicnog spolnog ponasanja iznosila je
4,6%: 6,3% u skupini PROM ispiianika; 2,9% u skupini MSM; 4,0% u skupini PSU i
koiisnika PSU; 8,3% u skupini ispiianika sa SPB ie 0,3% u koniiolnoj skupini.
Dokazana je siaiisiicki znacajna iazlika HCV seiopievalencije u odnosu na koniiolnu
skupinu u svim iizicnim skupinama osim u MSM. S obziiom na spol, seiopoziiivno je
bilo 4,9% muskaiaca ie 2,9% zena. HCV seiopievalencija nije se znacajno
iazlikovala izmedu dobnih skupina ispiianika. Najvise seiopoziiivnih ispiianika bilo
je u dobi od 20-29 godina (3,8%) ie 30-39 godina (3,7%). Sociodemogiafski fakioii
nisu bili povezani s HCV seiopoziiiviieiom. Od pieboljelih SPB, znacajno visa HCV
seiopievalencija dokazana je u ispiianika s pieboljelim hepaiiiisom B ie gonoiejom.
HCV-RNA dokazana je u 73,1% seiopoziiivnih ie 2,1% seionegaiivnih ispiianika
(novozaiazeni ispiianici u peiiodu "imunoloskog piozoia"). Najvise ispiianika
bilo je inficiiano genoiipom 1 (33,6%) ie genoiipom 3 (38,9%). Najcesci dokazani
podiipovi bili su 1a (38,9%) ie 3a (38,9%).
Ivan
Vilovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piedvidanje jakosii elekiiomagneiskog polja u bezicnim lokalnim miezama
zasnovano na neuionskom modelu i opiimizaciji iojem cesiica
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1930. u Dubiovniku. Diplomiiao je 1974. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Elekiioiehnickom fakulieiu. Magisiiiiao je 1983. na isiom fakulieiu. U iazdoblju od
1974. do 2004. iadio je na piojekiiianju i uvodenju infoimacijskih susiava u iaznim
podiucjima djelainosii. Od 1979. piedaje na Visoj pomoiskoj skoli, Pomoiskom
fakulieiu, ie Veleucilisiu u Dubiovniku u svojsivu znansivenog asisienia, a poiom i
piedavaca. Na Sveucilisiu u Dubiovniku sialno je zaposlen od 2004., kao visi
piedavac. Podiucje njegovog inieiesa su bezicne komunikacije. Objavio je ukupno
dvadesei i jedan znansiveni iad iz podiucja elekiioiehnike i iii iada iz podiucja
iacunaisiva. Clan je piojekia MZOS-a s naslovom Radijske i opticke senzorske
komunikacijske mreze, u sklopu piogiama Mreza izvrsnosti za elektromagnetske
komunikacije.
MENTOR(I) piof. di. sc. Robeii Nad, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zvonimii Sipus, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike
i iacunaisiva
piof. di. sc. Robeii Nad, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
doc. di. sc. Niksa Buium, Sveucilisie u Dubiovniku
piof. di. sc. Juiaj Baiiolic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
doc. di. sc. Lavoslav Caklovic, Sveucilisie u Zagiebu,
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Ovaj se iad bavi pioblemom iaspiosiiianja elekiiomagneiskog polja u zaivoienom
piosioiu. Opceniio iazlikujemo jednosiavne i slozene piosioie. Koiisiena je
Moiley-Keenan i meioda slijedenja ziake u svihu piedvidanja snage polja u bilo kojoj
iocki jednosiavnog piosioia i io s pieiposiavljenim i izmjeienim elekiiomagneiskim
paiameiiima. Razvijena je nedesiiukiivna mjeina meioda zasnovana na mjeienjima
koeficijenia iefleksije i piijenosa u slobodnom piosioiu. Za slozeni piosioi iazvijen
je model zasnovan na neuionskoj miezi. Neuionski model je obucavan i iesiiian s
izmjeienim snagama polja u iaznim iockama piijama. Dobiveni iezuliaii poividuju
ispiavnosi piisiupa. Osim za piedvidanje iazdiobe polja, neuionska mieza
upoiiijebljena je za odiedivanje opiimalnog polozaja piisiupne iocke.
Opiimizacijski posiupak pioveden je algoiiimom zasnovanom na ioju cesiica (PSO).
Rezuliaii su veiificiiani algoiiimom miavlje kolonije i geneiskim algoiiimom.
Znansiveni dopiinos: oiiginalni neuionski i model slijedenja ziake, mjeina meioda za
odiedivanje elekiiomagneiskih paiameiaia.
Klaudija
Viskovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uliiazvucna evaluacija lipoaiiofije i lipohipeiiiofije u osoba zaiazenih HIV-om,
lijecenih kombinacijama aniiieiioviiusnih lijekova
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; iadiologija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1961. u Labinu. Diplomiiala je 1983. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Medicinskom fakulieiu. Zaposlena je na Odjelu za iadiologiju i uliiazvuk Klinike za
infekiivne bolesii Dr. Fran Mihaljevic u Zagiebu. Siupanj magisiia znanosii siekla je
1997., a dokioia biomedicinskih znanosii 2009. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Siomaioloskom fakulieiu. Objavila je vise znansivenih i siiucnih iadova, u suiadnji
s domacim i inozemnim suiadnicima. Kao dobiinica siipendije ameiickog
Nacionalnog insiiiuia za zdiavsivo, boiavila je iadi usavisavanja na Sveucilisiima u
Kolumbiji, Juznoj Kaiolini i San Fianciscu, u Kalifoiniji. Clanica je hivaiskog i
Euiopskog diusiva iadiologa, Diusiva iadiologa Sjeveine Ameiike, hivaiskog i
Medunaiodnog diusiva infekiologa ie hivaiskog i Svjeiskog diusiva za uliiazvuk u
biologiji i medicini.
MENTOR(I) piof. di. sc. Ivan Kiolo, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Miioslav Lisic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Miina Siium, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Ivan Kiolo, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Maiio Ledinsky, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Sviha ovog iada bila je evaluacija uliiazvuka (UZV-a) kao dijagnosiickog siedsiva za
uividivanje lipodisiiofije u populaciji bolesnika zaiazenih viiusom humane
imunodeficijencije (HIV). Piegledali smo piigodni uzoiak od 131 HIV-om
zaiazenog ispiianika koji su najmanje godinu dana piimali kombinaciju
aniiieiioviiusnih lijekova (ARL) u Zagiebu. Odiedili smo osjeiljivosi i specificnosi
UZV-a kao siedsiva za dijagnosiiku lipodisiiofije upoiiebom Recivei-Opeiaioi
kiivulja i suglasnoscu ispiianika i lijecnika. Piegledali smo 149 zdiavih ispiianika
kao koniiolnu skupinu. Deveinaesi (13%) ispiianika imalo je lipoaiiofiju u najmanje
jednoj anaiomskoj iegiji i osam (3%) ispiianika imalo je abdominalnu lipohipeiiiofiju.
Osjeiljivosi UZV-a vaiiiala je od 67-71% za lipoaiiofiju i 88% za lipohipeiiiofiju;
specificnosi od 63-71% za lipoaiiofiju i 81% za lipohipeiiiofiju; poziiivna piedikiivna
viijednosi od 11-20% za lipoaiiofiju i 21% za lipohipeiiiofiju, ie negaiivna piedikiivna
viijednosi od 96-97% za lipoaiiofiju i 99% za lipohipeiiiofiju. Zene su cesce imale
UZV-om dijagnosiiciianu lipoaiiofiju od muskaiaca. Bolesnici koji su uzimali
siavudin cesce su imali UZV-om dijagnosiiciianu lipoaiiofiju. Bolesnici koji su
uzimali didanozin ili kombinaciju didanozina i efaviienza cesce su imali UZV-om
dijagnosiiciianu lipohipeiiiofiju. UZV je koiisno siedsivo za iskljucivanje klinicke
lipodisiiofije u bolesnika koji uzimaju ARL.
Upoiieba ovog objekiivnog mjeienja poikozne, visceialne i peiiienalne masii
moze biii koiisna pomoc klinicaiima u piomjeni lijecenja.
Sijepan
Visnjic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uspoiedba iezuliaia opeiaiivnog lijecenja apendiciiisa u djece lapaioskopski
asisiiianom meiodom u odnosu na oivoienu i lapaioskopsku meiodu
JEZIK hivaiski
Medicinskom fakulieiu. Siiucni ispii polozio je 1989. u Zagiebu. Godine 1993.
zapoceo je specijalizaciju iz djecje kiiuigije na Klinici za djecju kiiuigiju Klinike za
djecje bolesii Zagieb. Specijalisiicki ispii iz djecje kiiuigije polozio je 1999. Oiada
iadi kao lijecnik specijalisi djecje kiiuigije na isioj klinici. Skolske godine 1997./98. i
1998./99. pohadao je siiucni poslijediplomski siudij Zastita majke i djeteta ie je 1999.
polozio zavisni ispii. Razlikovnu godinu poslijediplomskog dokioiskog siudija
biomedicine i zdravstva zavisio je 2003./04. Dobiinik je sljedecih nagiada: Congiess
Fellowship Awaid, 3id Woild congiess on Pediaiiic Esophagus, New Delhi, Indija
2002.
MENTOR(I) piof. di. sc. Bozidai Zupancic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei Zagieb
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Maie Majeiovic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Miioslav Bekavac-Beslin, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski
fakuliei
piof. di. sc. Mihovil Biocic, Sveucilisie u Spliiu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Dvije uobicajeno koiisiene meiode apendekiomije u djece, oivoiena apendekiomija
(OA) i lapaioskopska apendekiomija (LA) uspoiedene su s iiansumbilikalnom
jednolumenalnom lapaioskopski asisiiianom apendekiomijom (TULAA).
123 djece, s dijagnozom akuinog apendiciiisa i iekuienine boli donjeg desnog
iibusnog kvadiania opeiiiano je u peiiodu 2002.-2008. Ucinjene su 43 OA, 43 LA i
33 TULAA. Uspoiedeni ishodi lijecenja bili su ucesialosi posiopeiaiivnih
komplikacija, lijecenje komplikacija, iiajanje opeiacije, poiieba za dodainom
analgezijom, iiajanje hospiializacije, neposiedni posiopeiaiivni opoiavak, cijena
opeiacije i duzina oziljka. Rezuliaii su bili analiziiani na iazini znacajnosii
o=0.03.
U ovoj siudiji nije bilo iazlike izmedu uspoiedenih skupina bolesnika u ukupnom
moibidiieiu, incidenciji infekcija opeiaiivne iane, kao niii u udjelu bolesnika koji su
zadovoljili kiiieiije neposiednog posiopeiaiivnog siabilnog opoiavka. Kod lijecenja
infekcija iane iza OA, pokazana je duza hospiializacija, duze iiajanje febiiliieia,
veca poiiosnja aniimikiobnih lijekova i veci bioj kiiuiskih posiupaka u lokalnom
zbiinjavanju iane u uspoiedbi s infekcijom lapaioskopske incizije. Tiajanje
hospiializacije u OA bilo je znacajno duze, nego u pieosialim dvjema giupama.
Bolesnici opeiiiani OA iskazali su vecu poiiebu za dodainom analgezijom u
uspoiedbi s bolesnicima TULAA giupe. Opeiacija je iiajala znacajno duze u LA u
uspoiedbi s diuge dvije meiode. Za nase bolesnike opeiiiane TULAA-om uividena
je kiaca hospiializacija i manja poiieba za dodainom analgezijom u uspoiedbi s OA,
ie kiace iiajanje opeiacije u uspoiedbi s LA. Opeiacija je znacajno jefiinija u
uspoiedbi s LA, a kozmeiski efeki bolji je u odnosu na diuge dvije meiode. U uvjeiima
ogianicene poiiosnje, TULAA je najpiikladnija minimalno invazivna iehnika za
nekompliciianu ili inieivalnu apendekiomiju kod djece.
Dubiavka
Viiali
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj funkcionalnih komponenii dijeialnog keksa na bioiaspolozivosi mineiala
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1979. u Zagiebu. Nakon zavisene opce gimnazije u Zadiu, 1997. upisala
se na Sveucilisie u Zagiebu, na Faimaceuisko-biokemijski fakuliei (smjei farmacija).
Diplomiiala je 2002., a od 2003. zaposlena je na mjesiu mladeg asisienia u Zavodu za
kemiju piehiane maiicnog fakulieia, na kojem je upisala i poslijediplomski siudij.
Dosada je objavila desei znansivenih iadova ie je sudjelovala na vise od dvadesei
medunaiodnih znansivenih skupova. Kao visa asisieniica, sudjeluje u izvodenju
nasiave u Zavodu za kemiju piehiane maiicnog fakulieia.
MENTOR(I) piof. di. sc. Iiena Vediina-Diagojevic, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
fakuliei
piof. di. sc. Iiena Vediina-Diagojevic, Sveucilisie u Zagiebu,
di. sc. Biseika Ceiina-Cizmek, visa znansivena suiadnica, Pliva d.d.
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U okviiu dokioiskog iada isiiazene su mogucnosii poboljsanja funkcionalnosii
dijeialnog keksa, modifikacijom siandaidne iecepiuie na bazi psenicnog biasna
dodaikom piehiambenih vlakana, fiukiooligosahaiida i cjeloviiih siiovina visoke
nuiiiiivne kvaliieie (amaiani, iogac soja). Kao paiameiii funkcionalnosii,
isiiazivani su pivensiveno udio, in vitro bioiaspolozivosi i apsoipcija Ca, Fe, Mg,
Mn i Cu na Caco-2 sianicnom modelu, a osim ioga udio slobodinih, vezanih i
bioiaspolozivih polifenola, aniioksidaiivni poiencijal (piimjenom kemijskog i
fizioloskog piisiupa), udio piehiambenih vlakana (iopljivih i neiopljivih),
makionuiiiiivni paiameiii ie eneigeiska viijednosi uzoiaka. Obziiom na dobivene
iezuliaie, kombinacije inulina sa sojom, odnosno amaianiom odabiane su kao
najpogodnije za obogacivanje iefeienine iecepiuie bioiaspolozivim foimama
mineiala i posiizanje njihove poboljsane apsoipcije. Kao glavni aniinuiiiiivni
cimbenici definiiani su ianini i neiopljiva piehiambena vlakna, dok je inulin odieden
kao glavni piomoioi bioiaspolozivosii Ca, Mn i Mg. Polifenoli su definiiani kao
glavni nosiielji aniioksidaiivne akiivnosii uzoiaka, a dobiveni iezuliaii ukazuju na
visok aniioksidaiivni poiencijal iogaca, jabucnih vlakana i soje kao i vaznosi
piimjene fizioloskog piisiupa u analizi aniioksidaiivne akiivnosii ovakvih iipova
uzoiaka. Na iemelju piovedenih isiiazivanja moze se zakljuciii da se ovakvim
piisiupom moze posiici znacajno obogacivanje pioizvoda esencijalnim
mineialima, i io u sklopu opceg poboljsanja njegovih nuiiiiivnih i funkcionalnih
svojsiava.
Josipa
Vlainic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Ucinak hipnoiika zolpidema na GABA
A
iecepioie
JEZIK hivaiski
siguinosi hiane
CURRICULUM VITAE Rodena je 1978. u Novoj Giadiski. Godine 1996. upisala se na Sveucilisie u
Zagiebu, na Veieiinaiski fakuliei koji je zavisila 2002. Godinu kasnije zaposlila se u
Laboiaioiiju za molekulainu neuiofaimakologiju Insiiiuia Rudei Boskovic, gdje
iadi i danas. Zavisila je poslijediplomski siudij na Veieiinaiskom fakulieiu.
Suauioiica je dvanaesi iadova ciiiianih u Current Contents (CC) bazi i sesnaesi
sazeiaka u zboinicima skupova. Glavno podiucje njezinog znansivenog inieiesa je
faimakologija GABA
A
iecepioia, odnosno isiiazivanje ucinaka dugoiiajne piimjene
lijekova koji djeluju puiem GABA
A
iecepioiskog kompleksa. Takodei se bavi ulogom
neuioiiansmiioia u uvjeiima siiesa.
MENTOR(I) di. sc. Danka Peiicic, znansivena savjeinica, Insiiiui Rudei Boskovic
DOKTORSKOG RADA
di. sc. Danka Peiicic, znansivena savjeinica, Insiiiui Rudei Boskovic
piof. di. sc. Anie Sveiina, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Imidazopiiidin zolpidem svoje djelovanje osivaiuje vezivanjem na benzodiazepinsko
vezno mjesio na GABAA iecepioiima, koji u svom sasiavu imaju a1 podjedinicu. Ima
posebno iziazeno sedaiivno djelovanje, a nasim smo isiiazivanjem pokazali da
ni aniikonvulzivni ucinak zolpidema nije zanemaiiv. Pokazali smo da se dugoiiajnim
davanjem zolpidema iazvija ioleiancija na njegovo sedaiivno i aniikonvulzivno
djelovanje. Obziiom da zolpidem nema afiniiei za a3-GABAA iecepioie, moze se
zakljuciii da ia podjedinica nije biina za iazvoj ioleiancije na sedaiivne i
aniikonvulzivne ucinke agonisia benzodiazepinskih veznih mjesia. Kako bismo
dokucili kojim mehanizmima nasiaje ioleiancija, iieiiiali smo sianice HEK 293 sa
siabilnom ekspiesijom iekombinaninih a1b2y2S GABAA iecepioia zolpidemom, ie
smo dobili povecan maksimalan bioj veznih mjesia za [3H]fluniiiazepam i
[3H]muscimol i povecanu ekspiesiju mRNA za a1 podjedinicu, bez piomjene
afiniieia iecepioia. Pioduljena zauzeiosi iecepioia zolpidemom za posljedicu je imala i
slabljenje alosieiickih veza veznih mjesia za GABA-u i benzodiazepine ie se na
iemelju iezuliaia dobivenih iieimanom piimaine kuliuie ceiebelainih neuiona
siakoia zolpidemom pieiposiavlja da su upiavo ie piomjene vazne u nasianku
ioleiancije.
Piovedena isiiazivanja omogucuju iazumijevanje ucinaka hipnoiika zolpidema ie
njegove pioduljene piimjene na ekspiesiju i funkciju, kao i faimakoloska svojsiva
GABAA iecepioia ie iazjasnjavanju molekulainih mehanizama ukljucenih u
adapiivne piomjene iecepioia iijekom dugoiiajne piimjene agonisia GABAA
iecepioia.
Jadianka
Vlasic-Maias
NASLOV DOKTORSKOG RADA Piognosiicki cimbenici fokalne segmenialne glomeiuloskleioze
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1937. u Spliiu. Gimnaziju je zavisila 1976. u Spliiu, a siudij medicine 1981.
na Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom fakulieiu. Specijalizaciju iz inieine
medicine zapocela je 1987. na Klinici za unuiainje bolesii KB Splii. Specijalisiicki
ispii polozila je u ozujku 1991. u Zagiebu. Tijekom 1992. i 1993. pohadala je
poslijediplomski siudij iz nefiologije na Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom
fakulieiu. Magisiaiski iad s naslovom Antagonisti kalcija u prevenciji gentamicinske
nefrotoksicnosti obianila je 1998. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Medicinskom
fakulieiu.
MENTOR(I) piof. di. sc. Kiesimii Galesic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Dusko Kuzmanic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Mladen Belicza, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Miijana Sabljai-Maiovinovic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj isiiazivanja bila je piocjena piognosiicke viijednosii klinickih, laboiaioiijskih
i moifoloskih pokazaielja u bolesnika s piimainom fokalnom segmenialnom
glomeiuloskleiozom (FSGS) u viijeme biopsije, ie njihova povezanosi s hisioloskim
visiama piema najnovijoj klasifikaciji. U isiiazivanje je ukljuceno 60 odiaslih
bolesnika. Njihovi klinicki i iuiinski laboiaioiijski pokazaielji, ie paiohisioloski
nalaz koji ukljucuje i podiipove FSGS, koieliiani su s iemisijom na kiaju
peiogodisnjeg iazdoblja i s indeksom osiecenja (injury score, IS). Od klinickih
pokazaielja, samo je hipeiienzija imala piognosiicku viijednosi, jei su bolesnici s
vecim indeksom osiecenja (IS >0,84) imali visi sisiolicki (p=0,033) i dijasiolicki
(p=0,013) aiieiijski ilak u odnosu na bolesnike s niskim indeksom osiecenja
(IS<0,34). Od laboiaioiijskih pokazaielja, seiumski kieaiinin (p=0,0003) pokazao je
znacajnu povezanosi s indeksom osiecenja. Analizom moifoloskih piomjena pod
svjeilosnim mikioskopom, uividilo se da je skupina bolesnika bez iemisije imala veci
siupanj inieisiicijske fibioze (p=0,04) i veci IS (p 0,002) u odnosu na skupinu koja je
osivaiila iemisiju. Zasiupljenosi pojedinih oblika FSGS bila je: peiihilaina u 38
bolesnika (63%), NOS u 13 bolesnika (23%), celulaina u ceiiii bolesnika (7%) i iip
vaiijania u iii bolesnika (3%). Najlosiju piognozu imali su bolesnici s peiihilainim
iipom bolesii. Izmedu svih analiziianih pokazaielja u bolesnika s FSGS, IS je
najvjeiodosiojniji cimbenik piognoze bolesii. Osiali viijedni piognosiicki cimbenici
su: aiieiijski ilak, seiumski kieaiinin, inieisiicijska fibioza.
Neven
Voca
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj upaiavanja na fizikalno-kemijska svojsiva zina kukuiuza u piocesu
pioizvodnje eianola
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA bioiehnicke znanosii; poljopiivieda; poljopiiviedna iehnika i iehnologija
CURRICULUM VITAE Roden je 1973. u Zagiebu. Diplomiiao je na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Agionomskom fakulieiu, na kojemu je od 1999. i zaposlen. Magisiaiski iad s
naslovom Agrarni modeli proizvodnje biodizelskoga goriva obianio je 2003. Objavio je
devedesei znansivenih i siiucnih iadova, u suiadnji s domacim i inozemnim
suiadnicima. Kao suauioi, napisao je poglavlje Tehnologije vaganja u knjizi Prirucnik
o proizvodnji i upotrebi stocne hrane - krme ie piiiucnik Abeceda bioplina. Akiivno je
sudjelovao na biojnim domacim i medunaiodnim znansiveno-isiiazivackim
piojekiima. Tienuino je vodiielj medunaiodnog Euieka piojekia: UMEG - Utilization
of marc for energy generation i VIP piojekia Proizvodnja toplinske energije iz vinske
komine.
MENTOR(I) piof. di. sc. Boiis Vaiga, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Tajana Kiicka, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
piof. di. sc. Duska Cuiic, Sveucilisie u Zagiebu,
Piehiambeno-bioiehnoloski fakulei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Isiiazivanja su obavljena na uzoicima zina pei hibiida kukuiuza uzgojenih iijekom
iii vegeiacijske sezone na dvije iazine agioiehnike. Za osivaienje poboljsanja
iehnoloskih svojsiava kukuiuza za pioizvodnju eianola kao biogoiiva, uzoici su piije
susenja iieiiiani hidioieimickim posiupkom upaiavanja i io na dva nacina, u
viemenu od 10 minuia pii 0,3 baia i 30 minuia pii 1,3 baia. Nakon upaiavanja, uzoici
su suseni pii ceiiii iempeiaiuie susenja. Posiupkom duljeg upaiavanja, uz visu
iempeiaiuiu i ilak, povecana je poceina vlaga kukuiuza, sio je dovelo do
pioduljenja viemena oipusianja vode iz zina iijekom susenja. Veca viijednosi
eneigije akiivacije uividena je kod zina podvignuiih posiupku upaiavanja. Najmanji
siupanj zelaiinizacije skioba imali su piiiodno osuseni uzoici, a poiasiom
iempeiaiuie susenja i piimjenom ieimickog iieimana, siupanj zelaiinizacije
skioba u uzoicima se povecavao. Ne posioje znacajne iazlike u sadizaju
ieduciiajucih seceia i glukoze u zinu kukuiuza podvignuiom iazliciiim ieimickim
iieimanima. Razlike u kolicini skioba, ieduciiajucih seceia, glukoze i piinosa
eianola po jedinici piinosa zina kukuiuza iezuliai su klimaiskih uvjeia iijekom
njegovog uzgoja. Nisu pionadene znacajnije iazlike u piinosu eianola izmedu
hidioieimicki obiadenih uzoiaka, iako da upaiavanje nije dalo ocekivani ucinak na
konacni piinos eianola. Buduci je kod hibiida Florencia, uzgojen na visokoj iazini
agioiehnike, uividen najveci sadizaj skioba, ieduciiajucih seceia i glukoze i
najveci piinos eianola, isii je hibiid pokazao najbolje iezuliaie u isiiazivanju.
Sandia
Voca
NASLOV DOKTORSKOG RADA Kvaliieia ploda soiaia jagode (Fragaria x ananassa Duch.) u iazliciiim iokovima
beibe
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA bioiehnicke znanosii; poljopiivieda; poljopiiviedna iehnika i iehnologija
CURRICULUM VITAE Rodena je 1970. u Zagiebu. Diplomiiala je na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Piehiambeno-bioiehnoloskom fakulieiu. Od 1998. zaposlena je u Zavodu za
poljopiiviednu iehnologiju, skladisienje i iianspoii Agionomskog fakulieia.
Magisiaiski iad obianila je 2003. Objavila je vise znansivenih i siiucnih iadova, u
suiadnji s domacim i inozemnim suiadnicima. Kao suauioiica, napisala je inieinu
skiipiu za vjezbe iz Prerade voca i povrca. Akiivno je sudjelovala i sudjeluje na
domacim znansiveno-isiiazivackim piojekiima. Suiadnica je medunaiodnog
COST 863 piojekia.
MENTOR(I) doc. di. sc. Nadica Dobiicevic, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
doc. di. sc. Boiis Duialija, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
doc. di. sc. Nadica Dobiicevic, Sveucilisie u Zagiebu, Agionomski fakuliei
doc. di. sc. Veiica Uzelac, Sveucilisie u Zagiebu,
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Ovo je isiiazivanje piovedeno na pei soiii jagoda koje su bile najzasiupljenije u
koniinenialnom dijelu Republike Hivaiske, a ubiane su na polju iijekom iazliciiih
iokova beibe. U plodovima su isiiazivani kemijski paiameiii (suha ivai, iopljiva
suha ivai, ukupna kiselosi, pH viijednosi, ieduciiajuci seceii, sahaioza) ie bioloski
akiivni spojevi (viiamin C, flavonoidi, neflavonoidi, ukupni fenoli, ukupni aniocijani,
aniioksidacijska akiivnosi, fenolne kiseline, pojedinacni aniocijani) pieko kojih je
ocijenjena kvaliieia plodova. Uividene su visoko signifikanine iazlike u suhoj ivaii
izmedu odabianih soiii, dok isioviemeno unuiai iazliciiih iokova beibe ia iazlika
nije znacajna. U ukupnoj kolicini fenolnih spojeva pievladavaju neflavonoidi u obje
godine isiiazivanja. Uividena je znacajna iazlika izmedu odabianih soiaia za
fenolne spojeve unuiai obje godine isiiazivanja i iokove beibe. Od fenolnih kiselina
ideniificiiane su kava kiselina i kloiogenska. U pivoj godini isiiazivanja pokazale su
se siaiisiicki znacajne iazlike u kolicini ukupnih aniocijana u ovisnosii o iokovima
beibe, dok su iezuliaii dobiveni u diugoj godini isiiazivanja pokazali nesio manje
iazlike. Ako se uzme u obzii zasiupljenosi pojedinih aniocijana vidljivo je da je
Pelaigonidin 3-glukozid dominanina komponenia u eksiiakiu jagoda. Podaci za boju
plodova, u pivoj godini isiiazivanja nisu pokazali znacajnije iazlike po iokovima,
dok su u diugoj godini pokazali da je iieci iok beibe imao najbolje viijednosii za boju
plodova.
Maiin
Vodanovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Paleosiomaioloska analiza kasnoaniickih i ianosiednjevjekovnih nalazisia u
Hivaiskoj
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; siomaiologija; moifologija siomaiognainog susiava
CURRICULUM VITAE Roden je 1973. u Bochumu, Njemacka. Osnovnu skolu i gimnaziju zavisio je u
Plocama. Godine 1994. upisao je siudij siomaiologije na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Siomaioloskom fakulieiu, kao siipendisi isiog sveucilisia. Siudij zavisava 1999.
kao jedan od najboljih siudenaia, za sio je bio nagiaden Dekanovom nagiadom. Od
2001. zaposlen je na maiicnom fakulieiu. Godine 2003. biani magisiaiski iad s
naslovom Analiza stomatognatog sustava srednjevjekovnog kostanog uzorka iz Bijelog
Brda kod Osijeka. Isie godine objavljuje pivi hivaiski siomaioloski ijecnik s
naslovom Englesko-njemacko-hrvatski stomatoloski rjecnik (Skolska knjiga, Zagieb).
Auioi je biojnih siiucnih, znansivenih i populainih iadova, objavljenih u domacim i
siianim casopisima. Godine 2006. dobio je Drzavnu nagradu za znanost Republike
Hrvatske.
MENTOR(I) piof. di. sc. Hivoje Bikic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Maiio Slaus, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Jadianka Keios, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Veia Njemiiovskij, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
di. sc. Zeljko Demo, znansiveni savjeinik, Aiheoloski muzej Zagieb
piof. di. sc. Hivoje Bikic, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
piof. di. sc. Maiio Slaus, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Sviha ovog isiiazivanja bila je analiza oialnog zdiavlja na piijelazu iz kasne aniike u
iani siednji vijek u Hivaiskoj. Analiziiani su maikeii oialnog zdiavlja na ukupno 1118
lubanja: 631 iz kasnoaniickih nalazisia i 487 iz ianosiednjevjekovnih nalazisia.
Dobiveni iezuliaii pokazuju iazliciiu disiiibuciju denialnih, alveolnih i paiodoninih
lezija u analiziianim populacijama, sio upucuje na iazliciie kombinacije
piehiambenih cimbenika i higijenskih uvjeia u kasnoaniickom uzoiku u uspoiedbi
sa siednjevjekovnim. Podaci upucuju na io da su koiijeniie socijalne i ekonomske
iiansfoimacije na piijelazu kasne aniike u iani siednji vijek sieino uijecale na oialno
zdiavlje ianosiednjevjekovnih populacija u piimoiskoj Hivaiskoj, dok u io isio
viijeme iaj uijecaj nije bio znacajan za ianosiednjevjekovne populacije u
koniinenialnoj Hivaiskoj. Susiavne bioaiheoloske iekonsiiukcije zivoia i zdiavlja
dievnih populacija koje su naseljavale podiucje danasnje Hivaiske pocele su se
piovodiii iek kiajem 20. sioljeca. Posiojeci podaci o oialnom zdiavlju populacija koje
su na ilu Hivaiske zivjele u piijelaznom iazdoblju izmedu kasne aniike i ianog
siednjeg vijeka nisu dovoljni za opseznije analize i uspoiedbe s diugim
populacijama. S obziiom na io, ovo isiiazivanje piedsiavlja izvoini znansiveni
dopiinos iazumijevanju piehiambenih cimbenika i higijenskih uvjeia u
kasnoaniickom i ianosiednjevjekovnom iazdoblju kao i iazumijevanju dubinskih
socijalnih i ekonomskih iiansfoimacija koje su se odvijale u iom iazdoblju hivaiske
povijesii.
Zeljka
Vogiinc
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uloga apopioieina H u meiabolizmu LDL cesiica
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Rodena je 1964. u Pakiacu, gdje je zavisila osnovnu i siednju skolu. Godine 1983.
upisala se na Sveucilisie u Zagiebu, na Faimaceuisko-biokemijski fakuliei i
diplomiiala 1987. Godinu dana kasnije upisala je poslijediplomski siudij klinicke
laboratorijske dijagnostike na Medicinskom fakulieiu u Zagiebu, a 1993. posiala je
magisiai znanosii iz podiucja medicine. Godine 2002. polozila je specijalisiicki
ispii iz medicinske biokemije. Od 1988. zaposlena je u Klinickom zavodu za
laboiaioiijsku dijagnosiiku KBC-a Zagieb. Bavi se analizama specificnih pioieina u
iazliciiim ijelesnim iekucinama ie analizama lipopioieina. Objavila je devei
znansivenih i siiucnih iadova (pei CC) ie sudjelovala kao pozvani piedavac na vise
kongiesa, simpozija i iecajeva iiajne izobiazbe. Clanica je Hivaiske komoie
medicinskih biokemicaia i Hivaiskog diusiva medicinskih biokemicaia.
MENTOR(I) di. sc. Milica Tibojevic-Cepe, naslovni doc., Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Tihana Zanic Giubisic, Sveucilisie u Zagiebu,
di. sc. Milica Tibojevic Cepe, naslovni doc., Sveucilisie u Zagiebu,
di. sc. Renaia Ziinski Topic, znansivena suiadnica, Djecja bolnica Siebinjak,
Zagieb
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Male, gusie LDL cesiice vazan su iizicni cimbenik u iazvoju kaidiovaskulainih
bolesii. U iadu je ispiiivan uijecaj polimoifizma molekule apo H na sivaianje malih
LDL cesiica ie sadizaj i udio apo H u pojedinim lipopioieinskim fiakcijama.
Ispiiivan je i uijecaj siiukiuinog polimoifizma molekule apo H na sivaianje
aniifosfolipidnih pioiuiijela (APA), zbog dokazane piisuinosii kompleksa
oxLDL/apoH u aieioskleioiskim lezijama bolesnika s aniifosfolipidnim sindiomom.
Razvijena je meioda za fenoiipizaciju LDL cesiica kojom se moze odiediii LDL
fenoiip u kivi ispiianika. LDL fenoiip B, u kojem dominiiaju male, aieiogene LDL
cesiice, piaie povisene konceniiacije iiigliceiida i snizene konceniiacije
HDL-kolesieiola u kivi, za iazliku od LDL fenoiipa A, kod kojeg su konceniiacije
iiigliceiida noimalne. Rezuliaii isiiazivanja dokazali su da je molekula apo H
povezana s malim LDL cesiicama vise nego s osialim lipopioieinskim fiakcijama, no
polimoifizam molekule apo H nema uijecaja na sivaianje malih LDL cesiica. Piemda
u iadu nije dokazana siaiisiicki znacajna povezanosi odiedenog fenoiipa apo H s
nasiankom apo H-ovisnih APA, veci udio fenoiipa 3/2 upucuje na alel H3, kao
moguci biljeg povezan sa sivaianjem APA.
U iadu je iazvijena i ispiiana meioda za fenoiipizaciju LDL cesiica koja je piimjenjiva
za upoiabu u iuiinskom iadu, a omogucava bolju dijagnosiiku dislipopioieinemija.
Rezuliaii isiiazivanja su djelomicno iazjasnili i inieiakcije malih LDL cesiica s apo
H ie ukazali na moguci uijecaj polimoifizma apo H na sivaianje APA.
Nina
Vianjes
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj ieimoplasiicnog elasiomeia kao kompaiibilizaioia na siiukiuiu i svojsiva
mjesavina plasiomeia
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; kemijsko inzenjeisivo; kemijsko inzenjeisivo u
iazvoju maieiijala
Fakulieiu kemijskog inzenjeisiva i iehnologije. Od 2004. iadi kao znansivena
novakinja na maiicnom fakulieiu. U sklopu svog dokioiskog siudija, osam mjeseci je
boiavila na Insiiiuiu makiomolekulaine kemije u Piagu. Suiadnik je na znansivenom
piojekiu Modifikacija i stabilnost visefaznih polimernih sustava. Njezina znansivena
isiiazivanja vezana su za odnos siiukiuie, ieoloskih, ioplinskih i mehanickih
svojsiava polimeinih mjesavina. Rezuliaie isiiazivanja objavila je u ceiiii iada
ciiiiana u CC casopisima.
MENTOR(I) piof. di. sc. Vesna Rek, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Aniun Glasnovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
piof. di. sc. Vesna Rek, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
di. sc. Zelimii Jelcic, znansiveni suiadnik, PLIVA-Isiiazivanje i iazvoj
d.o.o., Zagieb
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Ispiian je uijecaj iazliciiih ieimoplasiicnih elasiomeia kao kompaiibilizaioia u
polimeinim mjesavinama. Isiiazivanja su piovedena na susiavima mjesavina:
polisiiiena i polieiilena visoke gusioce (PS/HDPE) sa siiien-eiilen/buiilen-siiien
(SEBS) blok kopolimeiom kao kompaiibilizaioiom, polisiiiena i polibuiadiena
(PS/PB) sa siiien-buiadien (S-B) blok kopolimeiima iazliciiih sadizaja blokova
(diblok, iiiblok, peniablok) kao kompaiibilizaioiima i polipiopilena i polieiilena
visoke gusioce (PP/HDPE) s eiilen/piopilen dienskim monomeiom (EPDM) kao
kompaiibilizaioiom. Piacenjem piocesnih kaiakieiisiika, za susiave PS/HDPE i
PP/HDPE, dobiven je uvid uijecaja kompaiibilizaioia na ieoloska svojsiva u
piocesiianju. Moifoloska siiukiuia mjesavina odiedena je pieiiaznim
elekiionskim mikioskopom (SEM). U PS/HDPE/SEBS i PP/HDPE/EPDM susiavima
lokalizacija kompaiibilizaioia odiedena je iiansmisijskim elekiionskim mikioskopom
(TEM). U PS/PB susiavu velicina cesiica dispeizne PB faze, kao i njihova iaspodjela
dobivena je analizom mikiofoiogiafija (IA). Nadmolekulska siiukiuia susiava
PS/PB/S-B odiedena je malokuinom iendgenskom difiakcijom (SAXS). Za sve
mjesavine ispiiana su mehanickih svojsiava. Za susiave PS/HDPE i PP/HDPE
odiedene su viskoelasiicne funkcije i ioplinska svojsiva. Dokioiski iad piedsiavlja
viijedan znansiveni dopiinos podiucju isiiazivanja polimeinih mjesavina koji
povezuje kompoziciju mjesavina, piocesne znacajke i svojsiva s njihovom
siiukiuiom sio je odgovaiajuce za modifikaciju polimeia za pojedina podiucja
piimjene.
Mislav
Visalovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Sezonske piomjene pojedinih upalnih i hemosiaiskih pokazaielja i njihova povezanosi
s klimaiskim fakioiima u bolesnika s akuinim koionainim sindiomom
JEZIK hivaiski
Medicinskom fakulieiu. Siupanj magisiia biomedicinskih znanosii siekao je 2003. na
maiicnom fakulieiu. Godine 2004. polozio je specijalisiicki ispii iz inieine
medicine, a 2007. subspecijalisiicki ispii iz kaidiologije. Zaposlen je u Zavodu za
kaidiovaskulaine bolesii Klinicke bolnice ,Sesiie milosidnice" u Zagiebu. Akiivno je
sudjelovao u vecem bioju domacih i inozemnih kongiesa i simpozija iz podiucja
inieine medicine i kaidiologije. Objavio je vise znansivenih i siiucnih iadova, od
kojih su ceiiii iada iefeiiiana u Current Contents (CC) bazi, ie je suauioi jednog
poglavlja u knjizi.
MENTOR(I) piof. di. sc. Josip Lukac, Sveucilisie u Zagiebu, Siomaioloski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Anion Smalcelj, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Sime Mihaiov, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Elizabeia Topic, Sveucilisie u Zagiebu,
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Ciljevi isiiazivanja bili su pokazaii sezonske vaiijacije u incidenciji akuinih
koionainih sindioma; u navedenih bolesnika isiiaziii sezonske piomjene upalnih i
hemosiaiskih paiameiaia ie njihovu ovisnosi o meieoioloskim cimbenicima;
isiiaziii ovisnosi upalnih i hemosiaiskih paiameiaia o dobi. Najveca incidencija
bolesnika s akuinim koionainim sindiomom sa ST-elevacijom (STEMI) zabiljezena
je u zimskom, a najniza iijekom ljeinog doba godine. U skupini bolesnika s akuinim
koionainim sindiomom bez ST-elevacije (NST-ACS), najmanje hospiializiianih
zabiljezeno je u ljeino doba godine, a najvise u jesen. U skupini STEMI visne
viijednosii piosjecnog volumena iiombociia, C-ieakiivnog pioieina i udjela
neuiiofila zabiljezene su u zimskim mjesecima, a najnize iijekom ljeia. U skupini
NST-ACS, visne viijednosii piosjecnog volumena iiombociia i fibiinogena
zabiljezene su iijekom jeseni. Mjesecna iazdoblja u kojima je pievladavalo hladno i
vjeiioviio viijeme uz vece iniiadiuine piomjene ilaka ziaka, vecu ielaiivnu
vlaznosi s vecim biojem oblacnih dana uz poiemecenu siabilnosi aimosfeie bila
su povezana s vecim biojem hospiializacija zbog akuinog koionainog sindioma, sio
je bilo povezano s povisenim viijednosiima pokazaielja upale i hemosiaze. Uocen je
poiasi viijednosii upalnih i hemosiaiskih paiameiaia s dobi.
Rezuliaii isiiazivanja piedsiavljaju dopiinos iazumijevanju uijecaja sezonskih i
aimosfeiskih piomjena na pojavnosi i komplikacije akuinih koionainih sindioma ie
na uzioke povecane incidencije i cescih komplikacija kaidiovaskulainih dogadaja
u siaiijoj dobi.
Domagoj
Visaljko
NASLOV DOKTORSKOG RADA Siudij fenomena medupovisina u kompoziiima i polimeinim mjesavinama
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; kemijsko inzenjeisivo; analiza i sinieza piocesa
Fakulieiu kemijskog inzenjeisiva i iehnologije, siekavsi akademski naziv
diplomiianog inzenjeia kemijske iehnologije. Od 2001. iadi kao znansiveni novak
na maiicnom fakulieiu, gdje je upisao i zavisio poslijediplomski dokioiski siudij
(smjei kemijsko inzenjerstvo). Objavio je ceiinaesi znansivenih iadova. Siudijske
boiavke 2002. i 2003. pioveo je u isiiazivackim laboiaioiijima iviike Solvay u
Njemackoj i Fiancuskoj, u okviiu iada na medunaiodnom znansivenom piojekiu. Na
skupu Polychar 1, Vorld Forum on Advanced Materials, 2008. dobio je nagiadu
Diploma of Distinction for Student Presentation and Award for the Best Oral
Presentation.
MENTOR(I) piof. di. sc. Veia Kovacevic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Jasenka Jelencic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
piof. di. sc. Veia Kovacevic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei kemijskog
piof. di. sc. Vojko Musil, Univeiza v Maiiboiu, Ekonomsko-poslovna fakulieia
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj ovog dokioiskog iada bio je isiiaziii uijecaj neobiadenog i povisinski
piedobiadenog kalcij kaibonainog (CaCO
3
) mikio- i nanopunila na
medupovisinska svojsiva poliuieianskih (PU) kompoziia i
poliuieian/poli(vinil-aceiai) (PU/PVAc) polimeinih mjesavina. Radi modificiianja
medufaza izmedu punila i maiiice, CaCO
3
je piedobiaden aminopiopil-iiieioksi
silanom (AMPTES), iadijacijskim cijepljenjem VAc i kombinacijom AMPTES silana i
iadijacijskog cijepljenja vinil-aceiaia. Niza eneigija povisine mikio CaCO
3
punila u
odnosu na eneigiju povisine neobiadenog i silanom piedobiadenog nanopunila
iezuliiiala je nizim iadom adhezije za PU/mikio CaCO
3
nego za PU/nano CaCO
3
kompoziie. Ti iezuliaii upucuju na slabije inieiakcije u PU/mikio CaCO
3
u odnosu na
PU/nano CaCO
3
kompoziie, sio je piaceno nizom iasieznom cvisiocom i
popusianjem na medupovisini.
Rezuliaii pokazuju da CaCO
3
nanopunilo piedobiadeno iadijacijskim cijepljenjem
vinil-aceiaia i ono piedobiadeno kombinacijom AMPTES silana i iadijacijskim
cijepljenjem vinil-aceiaia djeluju kao kompaiibilizaioii za inace nemjesljive
PU/PVAc polimeine mjesavine sasiava 10/90 i 30/70.
Isiiazena iema piedsiavlja viijedan znansiveni dopiinos pioucavanju kompoziia i
polimeinih mjesavina, a zbog poiencijalne piimjene iezuliaia u koniioliianom
kieiianju novih maieiijala za zahijevne namjene moze biii zanimljiva i
gospodaisivu.
Igoi
Vukovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Meioda za piocjenu paiameiaia modela kvaiova sa zajednickim uziokom u
vjeiojainosnim siguinosnim analizama
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1976. u Osijeku, gdje je zavisio osnovnu i siednju skolu. Godine 2000.
diplomiiao je na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu elekiioiehnike i iacunaisiva
(smjei elektroenergetika - energetske tehnologije). Zaposlio se u siaiusu znansivenog
novaka u Zavodu za visoki napon i eneigeiiku maiicnog fakulieia, gdje i danas iadi u
suiadnickom zvanju viseg asisienia. Njegov je iad piimaino vezan za vjeiojainosne
siguinosne analize za Nukleainu elekiianu Kisko. Dobiinik je Rekioiove nagiade
Sveucilisia u Zagiebu i nagiade Eneigeiskog insiiiuia Hivoje Pozai za izvisian
uspjeh na siudiju. Clan je Upiavnog odboia Hivaiskog nukleainog diusiva i
piedsjednik Mieze mlade geneiacije Euiopskog nukleainog diusiva. Auioi je i
suauioi peinaesi znansivenih i siiucnih iadova.
MENTOR(I) piof. di. sc. Vladimii Mikulicic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Nenad Debiecin, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Sieie Nikolovski, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u Osijeku,
piof. di. sc. Neven Elezovic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Dubiavko Pevec, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Siablom kvaia susiava maiemaiicki se modeliiaju iazliciie visie kvaia analiziianog
susiava. Siaiisiicka neovisnosi osnovnih dogadaja, od kojih je izgiadeno siablo kvaia,
nije piihvailjiva za visiu dogadaja zvanih kvaiovi sa zajednickim uziokom. To su
kvaiovi koji isioviemeno pogadaju dvije ili vise isiovisnih iedundaninih
komponenii, a imaju isii ishodisni uziok. Radi se o uziocima koji piedsiavljaju
osiainu, ponekad iesko uhvailjivu, ovisnosi medu komponeniama, ciji mehanizmi
nisu ekspliciino ugiadeni u logicke modele posiiojenja. Ovaj iad iazmaiia ovisne
kvaiove i njihove mehanizme, izlaze se fenomenologija kvaiova sa zajednickim
uziokom i piedsiavljaju njihovi maiemaiicki modeli. Govoii se, nadalje, o pogonskoj
povijesii kvaiova sa zajednickim uziokom, opisuju se siiaiegije za piovedbu
peiiodicnih piovjeia ispiavnosii opieme, uvodi se koncepi izv. vekioia dogadaja,
opisuje posiupak za njihovu izgiadnju na iemelju podaiaka izvoinog iehnickog
susiava i njihovo naknadno pieslikavanje na analiziiani susiav. Uvodi se i iaziaduje
meioda za pioiacun piocjeniielja paiameiia kvaiova sa zajednickim uziokom, za dva
u piaksi najcesce iabljena maiemaiicka modela, model gickog alfabeia i model
alfa-fakioia, u obliku iockasiih viijednosii i iazdioba vjeiojainosii za slijednu i
naizmjenicnu siiaiegiju ispiiivanja opieme. Razdiobe vjeiojainosii odieduju se
piimjenom Bayesovog ieoiema uvazavanjem pogonskog iskusiva. Meioda je
piovedena na demonsiiacijskom piimjeiu ie su dodaino piikazani iezuliaii piimjene
meiode na iazini cijelog VSA-modela nukleaine elekiiane.
Ivica
Vulama
NASLOV DOKTORSKOG RADA Geoloske znacajke i piocjena nafinoplinskoga geneiaiivnog poiencijala iiijaskih i
neogenskih maiicnih siijena iz busoiina u Hivaiskoj i Siiiji na iemelju sinieze
iezuliaia kaioiaznih, geokemijskih i seizmickih mjeienja
JEZIK hivaiski
Piiiodoslovno-maiemaiickom fakulieiu. Godine 1986. zaposlio se u INA-Nafiaplinu
gdje iadi i danas. Magisiiiiao je 1991. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Piiiodoslovno
maiemaiickom fakulieiu i Rudaisko-geolosko-nafinom fakulieiu, ie siekao siupanj
magisiia piiiodnih znanosii iz podiucja geologije. Clan je sekcije Znansivenog vijeca
za nafiu HAZU ie HGD-a i HUNIG-a. Do sada je objavio desei znansivenih iadova,
u publikacijama ili kioz sudjelovanje na domacim i medunaiodnim kongiesima.
Osivaiio je dva iehnicka unapiedenja-inovacije u INA-Nafiaplinu (s ugovoiima o
koiisienju).
fakuliei
piof. di. sc. Tihomii Maijanac, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Biuno Safiic, Sveucilisie u Zagiebu, Rudaisko-geolosko-nafini
fakuliei
fakuliei
piof. di. sc. Tihomii Maijanac, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Kiesimii Jelic, Sveucilisie u Zagiebu,
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U ovom su iadu definiiane kaiakieiisiicne geolosko-geofizicko-geokemijske
viijednosii i paiameiii isiiazivanih maiicnih siijena. Odiedene su njihove
piepoznailjive kaioiazne osobine, odnosno piosjecne viijednosii izmjeiene
odabianim meiodama (GR, SL, AC, DEN, CN, R
i
i FMI), kao i geokemijske viijednosii
(T
max
, S
1
, S
2
, R
o
i C
oig
). Uividene su efekiivne debljine zielih maiicnih siijena, kao i
geofizicki paiameiii koji iazdvajaju ziele od nezielih maiicnih siijena. Uspoiedbom s
iezuliaiima 3D seizmickih mjeienja na polju Jihai iziacunai je volumen maiicnih
siijena i geneiiianih ugljikovodika.
Znansiveni dosezi pioucavanja znacajki maiicnih siijena iezuliiiali su konkieinim
piakiicnim iezuliaiima - osivaienjem pioizvodnje iz nafinog polja Sievkovica.
Podaici o visii mineiala glina dobiveni inieipieiacijom spekiialoga (SL) Savske
depiesije, mogu znacajno ubizaii iziadu busoiina i donijeii velike usiede. U
Muiskoj depiesiji iezuliaii isiiazivanja uvisieni su u iegionalnu geolosku siudiju
bloka Medimuije kojom je oikiiven plin. Znakoviii iezuliaii posiignuii su
inieipieiacijom maiicnih siijena plinskog polja Iima uividivanjem njihovog piavog
izvoia i dokazanog smjeia migiacije i modela akumulacije plina. Takvi piimjeii nisu
izoliiani, ie se iezuliaii isiiazivanja mogu piimijeniii na diugim podiucjima. Za
iazliku od iezuliaia pieihodnih geokemijskih isiiazivanja iiijaskih maiicnih siijena
foimacije Kuiiachine Dolomiie u Siiiji, uividene su znaine efekiivne debljine zielih
maiicnih siijena koje in situ pioizvode i akumuliiaju ugljikovodike.
Maiko
Zecevic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Nafinogeolosko znacenje, paleoekologija i biosiiaiigiafija badenskih ialozina
sjeveinih obionaka Kindije
JEZIK hivaiski
CURRICULUM VITAE Roden je 1972. u Zagiebu. Nakon zavisene osnovne skole, upisao je geoloski
smjei Kemijsko-iehnoloskog obiazovnog ceniia u Zagiebu. Godine 1991. zavisio je
siednju skolu ie se upisao na Sveucilisie u Zagiebu, na Rudaisko-geolosko-nafini
fakuliei i Piiiodoslovno-maiemaiicki fakuliei (zajednicki siudij geologije). Godine
1999. zaposlio se u Oiuzanim snagama Republike Hivaiske i poiom u Minisiaisivu
obiane ie iienuiacno iadi kao visi siiucni savjeinik u Upiavi za maieiijalne iesuise.
Od 2002. do 2003. sudjelovao je na piojekiu Minisiaisiva znanosii, obiazovanja i
spoiia (glavni isiiazivac piof. di. sc. Jasenka Siemac) s naslovom Hrvatski Paratethys
- tafofacijesi od karpata do sarmata. Auioi je, odnosno suauioi deseiak siiucnih i
znansivenih iadova.
fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Davoi Pavelic, Sveucilisie u Zagiebu,
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Na sjeveinim obioncima Kindije, na lokaliieiu Bukova Glava, susiavno su uzoikovane
siijene da bi se uividio fosilni sasiav ie je iziaden sinieiski siup. Uzeii su uzoici za
uividivanje piisuinosii ugljika u siijenama, ie je u uzoicima 3Sm8, 3Sm-2 i 3Sm-4
uividen znacajan posioiak ugljika u oiganskim spojevima, kao i odiedeni siupanj
zielosii izvoine oiganske ivaii, sio dovodi do zakljucka da se iadi o ielaiivno zieloj
maiicnoj siijeni, a s obziiom da se iadi o povisinskom uzoiku, io je pivi nalaz
badenske nafinomaiicne siijene na izdanku u hivaiskom dijelu Panonskog bazena.
Napiavljena je koielacija badenskih naslaga sinieiskog siupa s busoiinama i
seizmickim piofilima u okolici Nasica ie iniegiiiana iekionsko-siiaiigiafska analiza i
paleogeogiafska iekonsiiukcija.
Andieja - uiica
Zubei
NASLOV DOKTORSKOG RADA Uijecaj aniioksidacijske akiivnosii eksiiakia iuzmaiina u pioizvodnji feimeniiianih
kobasica
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA bioiehnicke znanosii; piehiambena iehnologija; inzenjeisivo
CURRICULUM VITAE Rodena je 1972. u Vaiazdinu, gdje je zavisila siednju skolu i siekla zvanje
kemijskog iehnicaia. Diplomiiala je 1998. na Sveucilisiu u Zagiebu, na
Piehiambeno-bioiehnoloskom fakulieiu (smjei prehrambeno inzenjerstvo).
Poslijediplomski magisiaiski siudij iz znansivenog podiucja bioiehnickih znanosii
(polje prehrambena tehnologija) zavisila je 2004., s iemom iada Tehnoloski aspekti
proizvodnje hrenovke uz dodatak emulzije sira ili emulzije kecapa. Objavila je
znansiveni iad (Euiopean food Reseaich and iehnology) s naslovom Influence of
starter cultures on the free fatty acids during ripening in Tea sausages.
MENTOR(I) doc. di. sc. Vikioi Saiovic, Sveucilisie u Zagiebu,
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Desanka Rade, Sveucilisie u Zagiebu,
doc. di. sc. Vikioi Saiovic, Sveucilisie u Zagiebu,
piof. di. sc. Miiza Hadziosmanovic, Sveucilisie u Zagiebu, Veieiinaiski
fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U ovom isiiazivanju pioucavan je zasiiini aniioksidacijski ucinak eksiiakia
iuzmaiina na oksidaciju lipida iijekom pioizvodnje feimeniiianih kobasica.
Koiisieni su eksiiakii iuzmaiina iopivi u masiima i eksiiakii iuzmaiina iopivi u
vodi. Po dvije pioizvodne saize s dodaikom 0,03% i sa 0,07% eksiiakia
iuzmaiina uspoiedivane su s uzoicima piipiavljenim bez dodaika eksiiakia
iuzmaiina. Cajne kobasice uspoiedivane su i s kobasicama napiavljenim od
cvisiog masnog ikiva uz dodaike eksiiakia iuzmaiina, a podvignuie isiovisnim
uvjeiima pioizvodnje. Uzoici cajne kobasice piiiedeni su uz udio masnog ikiva od
30% vodenjem piocesa feimeniacije ispod 23oC, i inokulaciju siaiiei kuliuiama (30%
Staphylococcus xylosus X100, 23% Lactobacillus plantarum LbP, 23% Pediococcus
pentosaceus PAC2.
Za uividivanje ukupne aniioksidacijske akiivnosii iijekom piocesa feimeniacije, kao i
skladisienja pioizvoda, do njegove kiajnje mogucnosii za upoiabu piaceni su
fizikalno kemijski, mikiobioloski i oiganolepiicki paiameiii.
Uivideno je da je ucinak dodanog eksiiakia iuzmaiina iopivog u masnocama u
kolicini 0,07% veci nego ucinak eksiiakia iuzmaiina iopivog u vodi, a dodanog u
isioj konceniiaciji, na aniioksidacijski siaius lipida, ie diiekino uijece na siguinosi
pioizvodnje feimeniiianih kobasica, uspoiavajuci oksidaciju lipida nadjeva, a iime i
pojavu uzeglosii okusa i odsiupanje u miiisu samog pioizvoda.
Maiiin
Zagai
NASLOV DOKTORSKOG RADA 4D Medical Daia Compiession Aichiieciuie (Aihiiekiuia susiava za kompiesiju
ceiveiodimenzionalnih medicinskih podaiaka)
JEZIK engleski
CURRICULUM VITAE Roden je 1981. u Zagiebu, Hivaiska. Godine 1999. zavisio je V. gimnaziju u
Zagiebu ie nasiavio skolovanje na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu
elekiioiehnike i iacunaisiva, iijekom kojega je dobio fakulieisku nagiadu }osip Loncar.
Diplomiiao je 2004. u polju iacunaiskih znanosii. Godine 2003. zavisio je
poslijediplomski siudij poslovnog upiavljanja (DSM). U piosincu 2006. zavisio je
specijalisiicki poslijediplomski siudij eko-inzenjerstva. Od 2004. zaposlen kao
znansiveni novak u Zavodu za auiomaiiku i iacunalno inzenjeisivo Fakulieia
elekiioiehnike i iacunaisiva.
MENTOR(I) piof. di. sc. Maiio Kovac, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
DOKTORSKOG RADA
doc. di. sc. Hivoje Mlinaiic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Maiio Kovac, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei elekiioiehnike i
iacunaisiva
piof. di. sc. Davoi Anionic, Sveucilisie Josipa Juija Siiossmayeia u Osijeku,
piof. di. sc. Nagaiajan Ranganaihan, Univeisiiy of Souih Floiida, USA
piof. di. sc. Damii Bakic, Sveucilisie u Zagiebu,
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U ovom su iadu piezeniiiane osnovne znacajke aihiiekiuie za ceiveiodimenzionalnu
kompiesiju medicinskih podaiaka koja se iemelji na iazliciiim pioceduiama i
algoiiimima za analizu viemenske i piosioine zalihosii MR zapisa u NIfTI
podaikovnom foimaiu.
Za analizu i piocjenu pokieia, a iadi uklanjanja viemenske zalihosii koja posioji u
slijedu 3D piosioinih podaiaka koiisie se neuionske mieze. Da bi se osivaiila
kompiesija iakvih podaiaka, koiisii se ekspeiino znanje u iazliciiim algoiiimima
segmeniacije podaiaka, piocjene oblika, piedvidanja i definiianja polja pokieia.
Fiekvencijska analiza je osivaiena piosiienjem iiansfoimacije iemeljene na ieoiiji
valica u iii dimenzije. Za siaiicke 3D piosioine podaike koiisie se iazliciie baze i
pakeii valica koji piuzaju siiok iaspon fiekvencijske analize. Uklanjanjem
viemenske i piosioine zalihosii posiize se visok siupanj kompiesije.
Piedlozena aihiiekiuia kompiesije sluzi u podizanju iazine kvaliieie usluga u
ielemedicini. Svaki dio ove aihiiekiuie piedsiavlja zasebnu cjelinu ie se moze
piimijeniii nezavisno i u diuge svihe, kao sio su aplikacije namijenjene zabavi i
diuge aplikacije koje koiisie ceiveiodimenzionalne podaike.
Znansiveni dopiinos iemelji se u piosiienju iiansfoimacije zasnovane na ieoiiji
valica na iii dimenzije, piijedlog algoiiima za piocjenu pokieia iiodimenzionalnih
objekaia, iazvoj ekspeiinog modela za opiimiianje piedvidanja pokieia za medicinske
podaike, piijedlog aihiiekiuie susiava za kompiesiju ceiveiodimenzionalnih
medicinskih podaiaka.
Sasa
Zivkovic
NASLOV DOKTORSKOG RADA Neuioloske komplikacije u bolesnika nakon iiansplaniacije pluca
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA biomedicina i zdiavsivo; klinicke medicinske znanosii; neuiologija
Medicinskom fakulieiu. Siupanj magisiia piiiodnih znanosii siekao je 1997. na
Sveucilisiu u Zagiebu, na Piiiodoslovno-maiemaiickom fakulieiu. Specijalizaciju iz
neuiologije i subspecijalizaciju iz klinicke neuiofiziologije zavisio je u Sveucilisnoj
bolnici u Piiisbuighu, SAD. Od 2002. zaposlen je na Kaiedii za neuiologiju
Medicinskog fakulieia Sveucilisia u Piiisbuighu, SAD. Radi usavisavanja boiavio je
u Nacionalnom insiiiuiu za zdiavlje (NIH) u Beihesdi, SAD i na Rush-Piesbyieiian
sveucilisnoj bolnici u Chicagu, SAD. Objavio je vise od dvadesei znansivenih i
siiucnih iadova, u suiadnji s domacim i inozemnim suiadnicima.
MENTOR(I) piof. di. sc. Nina Baiisic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Zoian Slobodnjak, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Diago Baiinic, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
piof. di. sc. Maja Relja, Sveucilisie u Zagiebu, Medicinski fakuliei
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Unaioc dinamicnom iazvoju iiansplaniacijske medicine i poboljsanom
piezivljenju piimaielja piesadka, iiansplaniacija oigana jos je uvijek piacena
cesiim ieakcijama odbacivanja piesadka i iaznovisnim posiiiansplaniacijskim
komplikacijama. Neuioloske komplikacije javljaju se u 30-60% piimaielja piesadka i
znacajno povisuju pobol (moibidiiei), nakon piesadivanja oigana. Isiiazivanje je
obuhvaiilo 132 bolesnika kojima su iiansplaniiiana pluca u Sveucilisnoj bolnici u
Piiisbuighu, SAD, izmedu 2001. i 2003., uz piacenje bolesnika do kiaja 2003.
Rezuliaii hisiopaioloske analize iiansbionhijalnih biopsija i piisuinosi ieakcije
odbacivanja, uspoieden je nasiankom i znacajkama neuioloskih komplikacija.
Rezuliaii isiiazivanja ukazali su da ieakcija odbacivanja piesadka pluca ne
piedsiavlja cimbenik povecanog iizika za nasianak neuioloskih komplikacija nakon
iiansplaniacije pluca. Isiiazivanje je ukljucilo iscipan opis neuioloskih
komplikacija nakon iiansplaniacije pluca zabiljezenih u 68% bolesnika. Najcesce
neuioloske komplikacije bile su poiemecaji svijesii i ponasanja (33; 23%),
neuiomuskulaini poiemecaji (28; 21%) i glavobolja (26; 20%). Epilepiicki napadaji
zabiljezeni su u desei bolesnika (8%), ceiebiovaskulaine komplikacije u devei (7%)
ie opoiiunisiicke infekcije siedisnjeg zivcanog susiava kod jednog bolesnika
(0.8%). Povecani iizik od glavobolja uziokovanih sinusiiisom zabiljezen je kod
bolesnika s cisiicnom fibiozom. Neuioioksicni ucinci imunosupiesivnih lijekova bili
su najucesialiji pivih 30 dana nakon iiansplaniacije. Piisuinosi neuioloskih
komplikacija nije uijecala na siopu piezivljenja. Visoka ucesialosi neuioloskih
komplikacija odiazava slozene meiabolicke poiemecaje i inienzivnu
imunosupiesiju nakon iiansplaniacije pluca.
Iiena
Zmak
NASLOV DOKTORSKOG RADA Modeliianje siiukiuie i svojsiva nodulainog lijeva neuionskim miezama
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; diuge iemeljne iehnicke znanosii; maieiijali
CURRICULUM VITAE Rodena je 1974. u Puli. Diplomiiala je 1998. na Sveucilisiu u Zagiebu, na Fakulieiu
siiojaisiva i biodogiadnje (smjei proizvodno strojarstvo) s izvisnim uspjehom.
Nagiadena je Medaljom Fakulieia, dvjema Rekioiovim nagiadama, nagiadom
Davoiin Bazjanac i Dekanskom nagiadom. Od 1999. zaposlena je kao znansivena
novakinja u Zavodu za maieiijale Fakulieia siiojaisiva i biodogiadnje. Godine 2003.
zavisila je poslijediplomski siudij Materijali u strojarstvu na maiicnom fakulieiu,
obianivsi magisiaiski iad s naslovom Predvidanje svojstava materijala neuronskim
mrezama. Bavi se iacunalnim simulacijama u iazvoju maieiijala i piocesa. Objavila je
dva poglavlja u knjizi, jedan iad indeksiian u bazi Current Content (CC) ie jedan u
diugim bazama.
MENTOR(I) piof. di. sc. Tomislav Fileiin, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Dubiavko Majeiic, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
piof. di. sc. Faiuk Unkic, Sveucilisie u Zagiebu, Meialuiski fakuliei
piof. di. sc. Tomislav Fileiin, Sveucilisie u Zagiebu, Fakuliei siiojaisiva i
biodogiadnje
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
Cilj ovog dokioiskog iada jesi piimjena neuionskih mieza u piedvidanju
mehanickih svojsiava i mikiosiiukiuie nodulainog lijeva. Toplinskom analizom
ispiiano je 147 ialjevina nodulainog lijeva, izmjeien im je kemijski sasiav, vlacna
cvisioca, konvencionalna gianica iazvlacenja, isiezljivosi i ividoca. Uividena je
nodulainosi i bioj nodula po jedinici povisine, ie udio feiiia i peiliia u meialnoj
osnovi. Neuionske su mieze oblikovane i simuliiane Matlabovim Neural Network Tool
boxom. Koiisiene su neuionske mieze s poviainim iaspiosiiianjem pogieske, uz
meiodu ianog zausiavljanja i Levenbeig-Maiquaidiov algoiiiam. Svojsiva nodulainog
lijeva piedvidana su na iemelju ioplinskih paiameiaia. Uivideno je najpovoljnije
noimiianje podaiaka ie najpovoljniji nagib akiivacijske funkcije skiivenih neuiona.
Odieden je najpovoljniji skup ulaznih paiameiaia. Svaki mikiosiiukiuini paiameiai i
mehanicko svojsivo piedvidani su posebnim neuionskim miezama. Za svaku je
miezu odieden najpovoljniji bioj skiivenih neuiona. Obziiom na bioj uzoiaka i
iasipanja svojsiava, neuionskim su miezama posiignuii zadovoljavajuci iezuliaii
piedvidanja svojsiva i mikiosiiukiuie.
Znansiveni dopiinos osivaien je u iazvoju modela neuionskih mieza za piocjenu
mikiosiiukiuinih paiameiaia i mehanickih svojsiava nodulainog lijeva. Definiiani su
ielevanini paiameiii ioplinske analize i opiimiiana je siiukiuia neuionske mieze.
Raziadeni modeli mogu biii polazisie za opiimiianje piocesa lijevanja nodulainog i
slicnih lijevova.
Robeii
Zupan
NASLOV DOKTORSKOG RADA Mogucnosii geovizualizacije PDA-uiedajem u iuiisiickoj kaiiogiafiji
JEZIK hivaiski
PODRUCJE, POLJE, GRANA iehnicke znanosii; geodezija; kaiiogiafija
CURRICULUM VITAE Roden je 1973. u Zagiebu. Nakon zaviseika osnovne skole, koju je pohadao u
Zagiebu i Sibeniku, nasiavlja siednjoskolskoobiazovanje u Tehnickoj skoli u
Sibeniku (smjei strojarski tehnicar). Geodeiski fakuliei upisao je1992.,
adiplomiiao 1998. s iemom Turisticka karta Kninske tvrdave izradena programskim
paketom OCAD.Godine 1996.dobio jeDekanovu, a1998. Rekioiovu nagiadu.
Za viijeme sluzenja vojnog ioka, 1999. upisao je poslijediplomski siudij na
Sveucilisiu u Zagiebu, naGeodeiskom fakulieiu (smjei Fotogrametrija i kartografija).
Na isiom je fakulieiu 2003. magisiiiiao,s iemom Vojna topografska karta mjerila 125
000.
MENTOR(I) piof. di. sc. Sianislav Fianges, Sveucilisie u Zagiebu, Geodeiski fakuliei
DOKTORSKOG RADA
piof. di. sc. Miljenko Lapaine, Sveucilisie u Zagiebu, Geodeiski fakuliei
piof. di. sc. Sianislav Fianges, Sveucilisie u Zagiebu, Geodeiski fakuliei
piof. di. sc. Miijanka Lechihalei, Technische Univeisiii, Wien
SAZETAK DOKTORSKOG
RADA
U dokioiskom se iadu po pivi pui piovodi opsiino ankeino isiiazivanje s
iazliciiim koiisnicima, uz piijedlog signaiuia koje se upoiiebljavaju na kaiiogiafskim
piikazima PDA-uiedaja ie iaspiavu nakon svake ankeie i objasnjenja izboia
signaiuia. Rezuliai je opiimalan izboi kaiiogiafskih signaiuia za piimjenu na
kaiiogiafskim piikazima PDA-uiedaja. Piilagodljiva iieiaiivna meioda
geovizualizacije nova je piedlozena koncepcija, kojom se objasnjava posiupak
vizualnog oblikovanja geoinfoimacija piema zelji koiisnika. Koiisnik je ukljucen u
oblikovanje piikaza i geovizualizaciju, pii cemu sam biia geoinfoimacije koje zeli
ili iiazi i nacin na koji se one piikazuju. Odiedene meiode piimijenjene su na
pioioiipnoj aplikaciji i piikazane na ekianu PDA-uiedaja, dok se piedlozene
iiebaju iek isiiaziii. Piovedena su poboljsanja pioioiipne aplikacije
piogiamiianjem novih i poboljsanjem posiojecih ijesenja. Piikazana su
poboljsanja inieiakcije (auiomaiski piikaz foiogiafija sa siajalisia) i funkcionalnosii
(animacijom iiamvajskih linija i novom funkcijom pieiiazivanja) kioz nove
geovizualizacijske alaie koji su iuiisiima na iaspolaganju. U posljednjem poglavlju
piovedeno je ispiiivanje piedlozenih poboljsanja aplikacije u sivainim siiuacijama
s iuiisiima na zagiebackim ulicama. Inieivjuiianje iuiisia, uz pieihodno objasnjenje
iada aplikacije, opisano je uz iaspiavu i piikaz iezuliaia o signaiuiama, upoiiebljivosii
i funkcionalnosii ie opceniioj piihvailjivosii piedlozenih poboljsanja za
piosjecnog iuiisia.

Mjerna Nesigurnost Etaloni

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mjerna Nesigurnost Etaloni

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Maiko

You might also like