Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci

Kolegij: MEDICINSKA GENETIKA

Voditelj: prof.dr.sc. MILJENKO KAPOVI
Katedra: Katedra za biologiju i medicinsku genetiku
Studij: MEDICINA
Godina studija: 6.godina
Akademska godina: 2016./2017.

IZVEDBENI NASTAVNI PLAN

Podaci o kolegiju (kratak opis kolegija, ope upute, gdje se i u kojem obliku organizira nastava, potreban
pribor, upute o pohaanju i pripremi za nastavu, obveze studenata i sl.):

Kolegij MEDICINSKA GENETIKA je obvezni predmet na estoj godini Integriranog preddiplomskog i

diplomskog sveuilinog studija Medicina koji se odrava u I trimestru, a sastoji se od 22 sati predavanja, 11
sati seminara i 12 sati vjebi, ukupno 45 sati (4 ECTS). Studenti moraju redovito pohaati nastavu i aktivno
sudjelovati u svim oblicima nastave. Opravdano, uz predoenje lijenike isprinice, student moe izostati
do 30% nastave. Ocjenjivanje studenata provodi se prema vaeem Pravilniku o studijima Sveuilita u
Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Rad studenata
vrednovat e se i ocjenjivati tijekom izvoenja nastave te na zavrnom ispitu. Od ukupno 100 bodova,
tijekom nastave student moe ostvariti 70, a na zavrnom ispitu 30 bodova.

Tijekom ovog kolegija studenti e biti upoznati s problematikom vezanom uz kromosomske, genske i
epigenetike poremeaje te mogunostima i metodama njihovog dijagnosticiranja.

Sadraj kolegija:
-Kromosomske mutacije
Numerike i strukturne aberacije kromosoma. Uzroci kromosomskih aberacija. ISCN nomenklatura.
Kromosomski sindromi.

-Klasine i molekularno citogenetike tehnike

Tehnike klasine citogenetike (G, R, C-pruge za identifikaciju kromosoma) i molekularno citogenetike
tehnike (FISH, mFISH, CGH).

-Genske mutacije
Tipovi genskih mutacija. Spontane i inducirane mutacije. imbenici koji induciraju mutacije (fiziki, kemijski i
bioloki mutageni).

-Tipovi nasljeivanja
Mendelsko nasljeivanje (autosomno i spolno vezano) i ne-mendelsko nasljeivanje (mitohondrijsko,
uniparentna disomija i fenomen genomskog upisa, dinamike mutacije , mozaicizam). Poligensko i
multifaktorijalno nasljeivanje.

-Tehnike molekularne genetike

Restrikcijske endonukleaze i vektori. Knjinice cDNA i DNA. Izolacija nukleinskih kiselina, hibridizacija,
Southern i Northern blot, sekvencioniranje. Polimorfizam duljine restrikcijskih fragmenata (RFLP). Lanana
reakcija polimerazom (PCR). Hibridizacija s DNA-mikroipovima. Nova generacija sekvenciranja gena.

-Onkogenetika
Genetska osnova maligne transformacije. Protoonkogeni i mehanizmi njihove aktivacije. Tumor-supresorski
geni. Poremeaji kontrole staninog ciklusa. Evolucija malignog procesa.

1
 -Populacijska genetika
Karakteristike populacije u ravnotei. Hardy-Weinbergovo naelo. Faktori koji mijenjaju genetsku
ravnoteu. Genski polimorfizmi. Znaaj populacijsko-genetikih istraivanja u medicini.

-Prenatalna dijagnostika
Invazivne metode (biopsija korion frondozuma, amniocenteza, kordocenteza), indikacije za invazivnu
dijagnostiku, neinvazivne metode: ultrazvuk (ultrazvuni biljezi za kromosomopatije), biokemijski probir u
prvom i drugom tromjeseju trudnoe (biokemijski biljezi MS-AFP, hCG/slobodni -hCG, nE, PAPP-A,
inhibin-A), analiza fetalnih stanica u majinom serumu, preimplantacijska dijagnostika, organizacija
prenatalne skrbi (nisko rizine/visoko rizine trudnoe).

-Genetiko savjetovanje
Postavljane dijagnoze, odabir dijagnostike metode, izraunavanje rizika i davanje genetike informacije u
skladu s osnovnim etikim principima i metodama genetikog savjetovanja. Specifini problemi u
genetikom savjetovanju (nepenetrantnost gena, varijabilna ekspresija, fenokopije, genetika heterogenost,
konsagvinitet, lano oinstvo).

Popis obvezne ispitne literature:

Peter Turnpenny, Sian Ellard: Emeryjeve osnove medicinske genetike. Ur. hrv. izdanja: Buli-Jaku F. i
Barii I. Medicinska naklada, Zagreb 2011.
Genetiko informiranje u praksi. Ur.: Vida uli, Jasminka Paveli, Radman Maja. Medicinska naklada,
Zagreb 2016.

Popis dopunske literature:

Robert L. Nussbaum, Roderick R. McInnes, Huntington F. Willard (2007): Thompson & Thompson genetics
in medicine, 7th edition, Saunder Elsevier.

Nastavni plan:
Popis predavanja (s naslovima i pojanjenjem):
P 1. Osnove medicinske genetike
Ishodi uenja:
Objasniti osnovne principe medicinske genetike i njenu primjenu u dijagnostici i terapiji danas.

P 2. Numerike aberacije kromosoma

Ishodi uenja:
Opisati kariotip ovjeka. Opisati vrste kromosoma s obzirom na poloaj centromere.
Nabrojati i objasniti vrste numerikih aberacija kromosoma (poliploidije: triploidije, aneuploidije: trisomije i
monosomije). Objasniti znaaj ISCNomenklature. Znati osnove pisanja ISCN kariotipa

P 3. Uzroci numerikih aberacija kromosoma

Ishodi uenja:
Objasniti mehanizam nastajanja numerikih aberacija.

P 4. Fenomen genomskog upisa na razini kromosoma

Ishodi uenja:
Objasniti znaaj genomskog upisa (engl. genomic imprinting).
Objasniti pojam uniparentna disomija.
Objasniti mehanizme nastanka uniparentne disomije.

P 5. Strukturne aberacije kromosoma

Ishodi uenja:
Opisati i analizirati mehanizme nastanka intrakromosomskih i interkromosomskih aberacija (terminalne

2
delecije, intersticijske delecije, prstenasti kromosom, izokromosom, pericentrine i paracentrine inverzije,
reciprone i Robertsonove translokacije).
Objasniti i analizirati posljedice razdvajanja trivalenata i kvadrivalenata u mejozi kao i rjeenje inverzijske
petlje u mejozi.

P 6. Arhitektura genoma ovjeka

Ishodi uenja:
Upoznati arhitekturu genoma ovjeka i mehanizme nastanka mikrodelecija, mikroduplikacija, bisatelitnih
marker kromosoma i drugih submikroskopskih strukturnih promjena u genomu.
Opisati i objasniti mehanizam nealelne homologne rekombinacije.

P 7. Varijabilnost humanog genoma

Ishodi uenja:
Objasniti podjelu i poloaj nekodirajuih DNA sljedova (alfa satelitni DNA sljedovi, klasini satelitni DNA
sljedovi, telomerni DNA sljedovi, mikrosateliti, minisateliti, pokretni genetiki elementi - SINE i LINE).
Opisati i raspraviti znaenje i primjenu polimorfizama jednog nukleotida, varijacija broja kopija i ulogu
retrotranspozona.
Objasniti i ralaniti ulogu varijacija u genomu ovjeka u ekspresiji normalnih mendelskih i sloenih
svojstava te sloenih bolesti.

P 8. Molekularna osnova genskih mutacija.

Ishodi uenja:
Znati opisati osnovne tipove genskih mutacija (missense, nonsense, silent, frameshift).
Znati razlikovati spontane i inducirane genske mutacije te vrste njihovog popravka (izravni popravak,
ekscizijski -popravak, popravak sklon pogrekama, rekombinacijski popravak).

P 9. Tipovi nasljeivanja i najee nasljedne bolesti humane populacije: Mendelsko nasljeivanje

Ishodi uenja:
Znati prepoznati razlike izmeu tipova nasljeivanja monogenskih bolesti (autosomno-dominantno,
autosomno-recesivno, X-dominantno i X-recesivno). Znati izraunati rizike ponavljanja kod razliitih tipova
monogenskih bolesti.

P 10. Tipovi nasljeivanja i najee nasljedne bolesti humane populacije: Ne-Mendelsko i multifaktorsko
nasljeivanje.
Ishodi uenja:
Znati razlikovati monogenske i poligenske bolesti s aspekta izrauna rizika i davanja genetike informacije u
sklopu genetikog savjetovanja.
Upoznati se i usvojiti znanje o specifinim problemima u genetikom savjetovanju (nepenetrantnost gena,
varijabilna ekspresija, fenokopije, genetika heterogenost, mitohondrijsko nasljeivanje, uniparentna
disomija i fenomen genomskog upisa, dinamike mutacije, mozaicizam).
Razumijeti osnovne principe multifaktorskog nasljeivanja te razliite pristupe u istraivanju gena kandidata
u sloenim bolestima (studije genetike povezanosti, asocijacijske studije).

P 11. Primjena sekvenciranja nove generacije u klinikoj medicini 1

Ishodi uenja:
Opisati i objasniti najee metode sekvenciranja nove generacije.
Opisati klinike smjernice i indikacije za primjenu sekvenciranja nove generacije.

P 12. Genetiko testiranje

Ishodi uenja:
Definirati, razlikovati i usporediti vrste genetikog testiranja
Argumentirati indikacije za genetiko testiranje
Koristiti slobodno dostupne internetske baze podataka genetikih laboratorija

P 13. Genetiko savjetovanje

3
 Ishodi uenja:
Definirati temeljna etika naela
Opisati i definirati postavljanje dijagnoze, odabir dijagnostike metode, izraunavanje rizika i davanje
genetike informacije u skladu s osnovnim etikim principima i metodama genetikog savjetovanja.

P 14. Prenatalna dijagnostika

Ishodi uenja:
Opisati organizaciju prenatalne skrbi.
Objasniti pojam visoko/nisko rizina trudnoa.
Opisati i objasniti prenatalne testove probira za sindrom Down (testovi probira prvog i drugog tromjeseja).
Opisati i objasniti neinvazivno prenatalno testiranje analizom slobodne fetalne DNA u majinoj krvi.
Nabrojati i objasniti indikacije za invazivnu prenatalnu dijagnostiku.
Opisati i objasniti invazivne metode prenatalne dijagnostike (biopsija korionskih resica, amniocenteza,
kordocenteza). Opisati i objasniti brze testove za dokazivanje najeih aneuploidija (interfazni FISH, QF-
PCR).
Opisati i objasniti primjenu array CGH u prenatalnoj dijagnostici

P 15. Preimplantacijska genetika dijagnostika

Ishodi uenja:
Opisati i objasniti proceduru PGD
Navesti i objasniti indikacije za PGD
Opisati i objasniti najee primjenjivane metode genetike analize u sklopu PGD

P 16. Diferencijalna dijagnostika u medicinskoj genetici

Ishodi uenja:
Primijeniti smjernice za pravilno koritenje genetikih baza podataka u evaluaciji pacijenata s kongenitalnim
anomalijama.

P 17. Genetika raka

Ishodi uenja:
Opisati genetiku osnovu maligne transformacije.
Opisati poremeaje kontrole staninog ciklusa.
Razlikovati onkogene i protoonkogene kao i mehanizme njihove aktivacije.
Definirati gene predispozicije: BRCA 1 i BRCA2 (tumori dojke i jajnika); nasljedni oblik tumora debelog
crijeva.

P 18. Bioetika u medicinskoj genetici

Ishodi uenja:
Primijeniti bioetika naela u medicinsko genetikoj praksi.

Popis seminara s pojanjenjem:

S1. Kliniki primjeri numerikih kromosomskih aberacija
Ishodi uenja:
Prepoznati i opisati kliniku sliku sindroma uzrokovanih numerikim aberacijama kromosoma (Down, Patau,
Edwards, Klinefelter, Triplo X i Turner sindromi).
Objasniti uzroke njihovog nastanka.
Odabrati prikladnu dijagnostiku metodu

S2. Kliniki primjeri strukturnih kromosomskih aberacija

Ishodi uenja:
Prepoznati i interpretirati ISCN kariotip reciprone i Robertsonove translokacije (homologne i heterologne).

4
 Objasniti mehanizam nastanka balansiranih i nebalansiranih gameta u mirnih nositelja translokacija.

S3. Kliniki primjeri monogenskih i poligenskih bolesti

Ishodi uenja:
Razlikovati monogenske i poligenske bolesti.
Prepoznati i opisati odabrane klinike primjere monogenskih i poligenskih bolesti.
Definirati dijagnostiku metodu prikladnu za detekciju odabranih primjera bolesti.
Primijeniti dosadanje znanje u interpretaciji nalaza u sklopu genetikog informiranja.

S4. Kliniki primjeri neklasinog nasljeivanja

Ishodi uenja:
Opisati tipove neklasinog nasljeivanja.
Prepoznati i opisati odabrane klinike primjere neklasinog nasljeivanja (mitohondrijsko, uniparentna
disomija i fenomen genomskog upisa, dinamike mutacije).
Definirati dijagnostiku metodu prikladnu za detekciju odabranih primjera bolesti.
Primijeniti dosadanje znanje u interpretaciji nalaza u sklopu genetikog informiranja.

S5. Nasljedni oblici raka

Ishodi uenja:
Opisati gensku osnovu maligne transformacije odabranih klinikih primjera.
Definirati dijagnostiku metodu.
Primijeniti dosadanje znanje u interpretaciji nalaza u sklopu genetikog informiranja.

Popis vjebi s pojanjenjem:

V1. Citogenetike tehnike i analiza humanog kariotipa
Ishodi uenja:
Nabrojati tehnike klasine i molekularne citogenetike.
Razlikovati G, R i C pruge za identifikaciju kromosoma.
Klasificirati metode molekularne citogenetike.
Opisati metodu fluorescentne in situ hibridizacije (FISH) .
Razlikovati DNA probe koje se koriste u FISH metodi.
Nabrojiti podruja primjene FISH metode.
Opisati princip metode komparativne hibridizacije genoma (CGH).
Usporediti tehnike klasine i molekularne citogenetike.

V2. Pristup pacijentu s genetikim poremeajem

Ishodi uenja:
Definirati razvojne anomalije.
Razlikovati negenetike i genetike uzroke razvojnih anomalija.
Definirati osobitosti obrade pacijenta s genetikim poremeajem.
Definirati mentalnu retardaciju i razvojno zaostajanje.
Opisati dismorfoloki pregled pacijenta.
Prepoznati minor anomalije te opisati major anomalije odabranih klinikih primjera.
Koristiti elektronike genetike baze podataka.

V3. Tehnike molekularne genetike u klinikoj praksi

Ishodi uenja:
Nabrojati molekularne tehnike i podruja njihove primjene.
Opisati metodu lanane reakcije polimeraze (PCR), PCR-RFLP i multipleks PCR i njihovu primjenu u
dijagnostici genskih bolesti.
Objasniti ulogu restrikcijskih enzima i znati interpretirati rezultate gel-elektroforeze.
Opisati primjenu genskih biljega u otkrivanju mikrodelecija gena.

5
 Usporediti primjenu konvencionalnog i Real-time PCR.
Znati odabirati prikladnu dijagnostiku metode za detekciju pojedinih genskih mutacija.

V4. Genetike baze podataka

Ishodi uenja:
Razlikovati genetike baze podataka (OMIM, Orphanet i dr.).
Koristiti genetike baze podataka u diferencijalnoj dijagnostici.

Obveze studenata:
Studenti tijekom nastave polau dva meuispita (test I i II) na kojima mogu sakupiti do maksimalno 70
bodova. Test I i II sadre 40 pitanja. Na meuispitu I provjeravat e se znanje steeno kroz sve oblike
nastave izvedene zakljuno s predavanjem br. 7, vjebom br. 2 i seminarom br. 2. Drugi meuispit e, po
istom principu, biti provjera znanja koje slijedi nakon prvog testa.
Bodovi steeni na testovima pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedei nain:

0 19 = 0 bodova
20 - 22 = 20
23 25 = 23
26 28 = 26
29 31 = 29
32 34 = 31
35 37 = 33
38 40 = 35

Studenti koji su negativno rijeili test na meuispitu imaju pravo ponovo pristupiti testiranju nakon zavrene
nastave. Pravo na ponovno polaganje meuispita imaju i studenti koji iz opravdanog razloga nisu bili u
mogunosti pristupiti provjeri znanja tijekom nastave te oni koji su proli test, ali nisu zadovoljni postignutim
rezultatom. U potonjem sluaju priznaju se rezultati ponovljenog testiranja. Na prvom roku popravnog
testiranja polae se prvi meuispit, a na drugom roku drugi meuispit.

Ispit (nain polaganja ispita, opis pisanog/usmenog/praktinog dijela ispita, nain bodovanja, kriterij
ocjenjivanja):

ZAVRNI ISPIT
Na zavrnom (pismenom) ispitu provjeravaju se kljune, specifine kompetencije koje se utvruju za svaku
cjelinu. Zavrni test ima 60 pitanja, a kriterij za dobivanje bodova je 50% tono rijeenih pitanja. Bodovi
steeni na zavrnom testu pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedei nain:

0 - 29 = 0 bodova
30 = 15
31 = 15,5
32 = 16
33 = 16,5
....................
60 = 30 bodova
Tko moe pristupiti zavrnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 50 - 70 bodova
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 40 - 49,9 bodova (kategorija FX;nedovoljan)
Student koji tono rijei 50% testa dobiva maksimalno 10 bodova i zavrnu ocjenu dovoljan (2); E.

6
 Tko ne moe pristupiti zavrnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 - 39,9 bodova. U tom sluaju zavrna je ocjena
nedovoljan (1) F, a student mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.

KONANA OCJENA je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na zavrnom ispitu:

Konana ocjena na zavrnom ispitu

A (90-100%) izvrstan (5)
B (80-89,9%) vrlo-dobar (4)
C (70-79,9%) dobar (3)
D (60-69,9%) dovoljan (2)
E (50-59,9%) dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili nedovoljan (1)
manje od 40 bodova ili nisu poloili zavrni
ispit)

Kolegij: MEDICINSKA GENETIKA

Voditelj: prof.dr.sc. MILJENKO KAPOVI
Katedra: Katedra za biologiju i medicinsku genetiku
Studij: MEDICINA
Godina studija: 6.godina
Akademska godina: 2016. / 2017.

SATNICA IZVOENJA NASTAVE

Datum Predavanja (vrijeme i Seminari Vjebe Nastavnik

mjesto) (vrijeme i mjesto) (vrijeme i mjesto)
Ponedjeljak
03.10. 2016. P1 (10.15-11.00) Prof.dr.sc. Miljenko Kapovi
03.10. 2016. P2 (11.12-10.00) Prof.dr.sc. B. Brajenovi-Mili
03.10. 2016. P3 (12.15-13.00) Prof.dr.sc. B..Brajenovi-Mili
V1 I / II / III / IV Dr.sc. Jadranka Vranekovi
(13.15-15.30) Doc.dr.sc. N. Starevi izmarevi
Dr.sc.Ivana Babi Boovi
Anita Barii, dr.med

Utorak
04.10. 2016. P4 (10.15-11.00) Prof.dr.sc. B. Brajenovi-Mili
04.10. 2016. P5 (11.15-12.00) Prof.dr.sc. B. Brajenovi-Mili
04.10. 2016. S1 I / II / III Dr.sc. Nina Pereza
(12.15-13.45) Dr.sc. Sergej Nadalin
Dr.sc. Jadranka Vranekovi

7
Srijeda
05.10. 2016 P6 (10.15-11.00) Prof.dr.sc. A .Bureti-Tomljanovi
05.10.2016. P7 (11.15-12.00) Prof. dr. sc. A .Bureti-Tomljanovi
S2 I / II / III Doc.dr.sc. N. Starevi izmarevi
(12.15-14.30) Dr.sc. Jadranka Vranekovi
Dr.sc. Nina Pereza

etvrtak
06.10. 2016. V2 I / II / III /I V Dr.sc.Jadranka Vranekovi
(12..15-14.30) Dr.sc. Nina Pereza
Anita Barii, dr.med
Dr.sc. Sergej Nadalin

Petak
07.10. 2016. P8 (10.15-11.00) Prof.dr.sc. Smiljana Risti
07.10. 2016. P9 (11.15-12.00) Prof.dr.sc. Smiljana Risti
S3 I / II / III Dr.sc. Jadranka Vranekovi
(12.15-13.45) Doc.dr.sc.N.Starevi izmarevi
Dr.sc.Ivana Babi Boovi

Ponedjeljak
10.10. 2016. P10 (10.15-11.00) Prof.dr.sc. Smiljana Risti
V3 I / II / III / IV Doc.dr.sc. N.Starevi izmarevi
(11.15-13.30)
Dr.sc. Sergej Nadalin
V3 IV Dr.sc. Nina Pereza
(12.15 14.30) Dr.sc. Ivana Babi Boovi
MEUISPIT I (15.00-15.45)

Utorak
11.10. 2016. P11 (10..15-11.00) Prof.dr.sc. Borut Peterlin
P11 (11.15-12..00) Prof.dr.sc. Borut Peterlin
S4 I / II / III Dr.sc. Sergej Nadalin
(12..15-13.45) Dr.sc. Nina Pereza
Dr.sc. Jadranka Vranekovi
V4 I (14.15-16.30) Dr.sc. Nina Pereza
V4 II (16.30-18.45) Dr.sc. Jadranka Vranekovi

Srijeda
12.10. 2016 P12 (10..5-11.00) Prof.dr.sc. Saa Ostoji
P13 (11.15-12.00) Prof.dr.sc. Saa Ostoji
V4 III (12.15-14.30) Dr.sc. Nina Pereza
V4 IV (14.30-16.45) Dr.sc. Jadranka Vranekovi

etvrtak

8
 13.10. 2016. P14 (10.15-11.00) Prof.dr.sc.B. Brajenovi-Mili
P14 (11.15-12..00) Prof.dr.sc.B. Brajenovi-Mili
P15 (12.15-13.00) Prof.dr.sc.A. Radoji Badovinac
P16 (14.15-15.00) Dr.sc. Ivana Babi-Boovi
P16 (15.15-16.00) Dr.sc. Ivana Babi-Boovi

Petak
14.10. 2016. P17 (10.15-11.00) Prof.dr.sc. Saa Ostoji
P17 (11.15-12.00) Prof.dr.sc. Saa Ostoji
P18 (12.15-13.00) prof.dr.sc. Miljenko Kapovi
S5 I / II / III Dr.sc.Nina Pereza
(13.15-14.45) Dr.sc.Sergej Nadalin
Anita Barii, dr.med.

Ponedjeljak
17.10. 2016. MEUISPIT II

POPIS PREDAVANJA, SEMINARA I VJEBI:

Sva predavanja e se odravati u predavaonici Klinike za ginekologiju i opstetriciju, KBC Rijeka.

Broj sati Mjesto odravanja

PREDAVANJA (tema predavanja)
nastave
P1 Osnove medicinske genetike 1 Klinike za ginekologiju i opstetriciju

P2 Numerike aberacije kromosoma 1 Klinike za ginekologiju i opstetriciju

P3 Uzroci numerikih aberacija kromosoma 1 Klinike za ginekologiju i opstetriciju
P4 Fenomen genomskog upisa na razini kromosoma 1 Klinike za ginekologiju i opstetriciju
P5 Strukturne aberacije kromosoma 1 Klinike za ginekologiju i opstetriciju
P6 Arhitektura genoma ovjeka 1 Klinike za ginekologiju i opstetriciju
P7 Varijabilnost humanog genoma 1 Klinike za ginekologiju i opstetriciju
P8 Molekularna osnova genskih mutacija 1 Klinike za ginekologiju i opstetriciju
P9 Tipovi nasljeivanja i najee nasljedne bolesti humane populacije Klinike za ginekologiju i opstetriciju
1: Mendelsko nasljeivanje 1
Tipovi nasljeivanja i najee nasljedne bolesti humane populacije 1 Klinike za ginekologiju i opstetriciju
P10
2: Ne-Mendelsko i multifaktorijalno nasljeivanje
P11 Primjena nove generacije sekvenciranja u klinikoj praksi 2 Klinike za ginekologiju i opstetriciju
P12 Genetiko testiranje 1 Klinike za ginekologiju i opstetriciju
P13 Genetiko savjetovanje 1 Klinike za ginekologiju i opstetriciju
P14 Prenatalna dijagnostika 2 Klinike za ginekologiju i opstetriciju
P15 Preimplantacijska genetika dijagnostika 1 Klinike za ginekologiju i opstetriciju
P16 Diferencijalna dijagnostika u medicinskoj genetici 2 Klinike za ginekologiju i opstetriciju
P17 Genetika raka 2 Klinike za ginekologiju i opstetriciju
P18 Bioetika u medicinskoj genetici 1 Klinike za ginekologiju i opstetriciju
Ukup Ukupan broj sati predavanja 22

9
 Broj sati Mjesto odravanja
SEMINARI (tema seminara)
nastave
S1 I Kliniki primjeri numerikih kromosomskih aberacija 2 Klinika za ginekologiju i opstetriciju
S1 II Kliniki primjeri numerikih kromosomskih aberacija 2 Zavod za biologiju i medicinsku genetiku
S1III Kliniki primjeri numarikih kromosomskih aberacija 2 Predavaona br. 6
S2 I Kliniki primjeri strukturnih kromosomskih aberacija 3 Klinika za ginekologiju i opstetriciju
S2 II Kliniki primjeri strukturnih kromosomskih aberacija 3 Zavod za biologiju i medicinsku genetiku
S2 III Kliniki primjeri strukturnih kromosomskih aberacija 3 Predavaona br. 6
S3 I Kliniki primjeri monogenskih i poligenskih bolesti 2 Klinika za ginekologiju i opstetriciju
S3 II Kliniki primjeri monogenskih i poligenskih bolesti 2 Zavod za biologiju i medicinsku genetiku
S3 III Kliniki primjeri monogenskih i poligenskih bolesti 2 Predavaona br.6
S4 I Kliniki primjeri neklasinog nasljeivanja 2 Klinika za ginekologiju i opstetriciju
S4 II Kliniki primjeri neklasinog nasljeivanja 2 Zavod za biologiju i medicinsku genetiku
S4 III Kliniki primjeri neklasinog nasljeivanja 2 Predavaona br. 6
S5 I Nasljedni oblici raka 2 Klinika za ginekologiju i opstetriciju
S5 II Nasljedni oblici raka 2 Zavod za biologiju i medicinsku genetiku
S5 III Nasljedni oblici raka 2 Predavaona br. 8
Ukupan broj sati seminara 11

Broj sati Mjesto odravanja

VJEBE (tema vjebe)
nastave
V1 I Citogenetike tehnike i analiza humanog kariotipa 3 Klinika za ginekologiju i opstetriciju
V1 II Citogenetike tehnike i analiza humanog kariotipa 3 Zavod za biologiju i medicinsku genetiku
V1 III Citogenetike tehnike i analiza humanog kariotipa 3 Predavaona br. 6
V1 IV Citogenetike tehnike i analiza humanog kariotipa 3 Predavaona br. 7
V2 I Pristup pacijentu s genetikim poremeajem 3 Klinika za ginekologiju i opstetriciju
V2 II Pristup pacijentu s genetikim poremeajem 3 Zavod za biologiju i medicinsku genetiku
V2 III Pristup pacijentu s genetikim poremeajem 3 Predavaona br. 5
V2 IV Pristup pacijentu s genetikim poremeajem 3 Predavaona br. 6
V3 I Tehnike molekularne genetike u klinikoj praksi 3 Klinika za ginekologiju i opstetriciju
V3 II Tehnike molekularne genetike u klinikoj praksi 3 Zavod za biologiju i medicinsku genetiku
V3 III Tehnike molekularne genetike u klinikoj praksi 3 Predavaona br. 6
V3 IV Tehnike molekularne genetike u klinikoj praksi 3 Predavaona br. 7
V4 I Genetike baze podataka 3 Zavod za biologiju i medicinsku genetiku
V4 II Genetike baze podataka 3 Zavod za biologiju i medicinsku genetiku
V4 III Genetike baze podataka 3 Zavod za biologiju i medicinsku genetiku
V4 IV Genetike baze podataka 3 Zavod za biologiju i medicinsku genetiku
Ukupan broj sati vjebi 12

POPRAVNI TERMINI (meuispiti)

1.
2.

10
 TERMINI ZAVRNOG ISPITA
1.
2.
3.
4.
5.

11