SREDNJOVJEKOVNA FILOZOFIJA 2

1. Kranska filozofija u sv !o"# Akvinsko$%

Filozofija Tome Akvinskog kree sa pozicije teologije, ona je orue za
teologiju. T. A. primarno je bio teolog, pa iako je razlikovao znanje teologije i
filozofije, nije izradio sustavno izlaganje filozofije kao takve. Njegova filozofija
se promatra u duhu odnosa prema teologiji.
Njegov problem je bio kako uvesti filozofiju da sauva objavu u teologiji !iako
se neke istine mogu spoznati i bez objave".
#od filozofije materijalni objekt je sva stvarnost, a formalni objekt !ono ime $
%uo& je razum, prirodni ljudski razum" u svjetlu zadnjih uzroka, a to je 'og,
dok druge znanosti tra(e bli(e uzroke.
#od teologije materijalni objekt je 'og i sva stvarnost povezana s njim, a
formalni objekt je u svjetlu 'oga !pod 'o(jim vidikom" odnosno $ vjera.
Teologija i filozofija se ne razlikuju u onome )to prouavaju, nego kako
prouavaju ka(e Toma.
T.A. ka(e da vjera poma(e filozofiji. Na pitanje postoji li 'og, on odgovor zna
po vjeri. *no )to se ne sla(e s vjerom je filozofski metodolo)ki krivo., jer se
filozofski rezultat mora slagati s rezultatom vjere. +ezultati filozofije i
teologije se moraju slagati jer je 'og ,-T,NA u seb. /jera ne daje pozitivne,
ve negativne odgovore !)to ne".
T.A. poima ',TA# kao A#T ',/-T/*/AN0A i daje filozofsku argumentaciju, a do
nje je do)ao po vjeri !0ahve& 0a sam koji 0esam" $ 'og 01-T, on je sam
subzistentni 'itak, do ega dolazi izriito filozofskim metodama. Njegova
metafizika je potpuno filozofska, ali rje)enje mu je do)lo od vjere.
#A+A#T1+ F,2*3*F,01 T*41 A#/,N-#*5A
Filozofija T.A. je realistika i konkretna. 6rihvatio je Aristotelovu tvrdnju da
metafizika izuava bie kao bie. *n nije polazio od pojma iz kojeg je trebalo
izvesti stvarnost, ve od svijeta i istra(ivao kako bivstvovanje, kako egzistira.
Njegova se filozofija koncentrira na vrhovno bivstvovanje !bie koje posjeduje
svoj vlastiti bitak, punina", na #*N#+1TN* bivstvujue. 7 tom smislu
ispravno je rei da je tomizam egzistencijalistika filozofija. 'og je slobodno
stvorio svijet, on je subzistentna egzistencija. 0edna od glavnih karakteristika
filozofije sv. Tome je njena 88objektivnost88 !nije stavio u prvi plan unutra)nji
(ivot du)e& odnos prema 'ogu" ve gradi svoju filozofiju na refleksiji o
osjetilnom iskustvu, jer je predmet ljudskog razuma bit materijalne stvari. 7
dokazima za bo(je postojanje argumentacija ide od osjetilnog svijeta prema
bogu. -matra da je metafizika upravljena spoznaji 'oga kao zadnje svrhe.
*bjava je nu(na kako bi se duh mogao uzdii do dublje spoznaje 'oga.
2. ODNOS VJERA I RAZ&'( FILOZOFIJE I !EOLO)IJE( !E
NARAVI I NADNARAVI & 'ISLI SV !O'E%
+azlika filozofije i teologije9 filozof primjenjuje naela spoznata ljudskim
razumom i ukazuje na zakljuke koji su plod ljudskog rasuivanja. A teolog
prihvaa naela na osnovi vjere, kao objavljena.
Filozof poinje od svijeta iskustva i umom zakljuuje od bia ka 'ogu. A
teolog poinje od 'oga, od objave !od 'og ka biima". +azlika izmeu fil. i
teolo)ke istine je razlika izmeu istina promatranih F*+4A2N*: teol. ,
filozofija prouavaju jednu istinu ali je prouavaju na drugaiji nain.
N7;N*-T *'0A/19 prema T.A. filozofija je upravljena spoznaji 'oga.
6rirodna teologija je dio filozofije koji treba uiti zadnji jer zahtjeva mnogo
prethodnog izuavanja, inzistira na moralnoj nu(nosti objave. -poznaja
'oga je od presudne va(nosti da bi se ovjek upravio svrsi, tako da je
nu(no da se te istine va(ne za (ivot daju objavom.
,N#*46AT,',2N*-T vjere i znanosti !razuma"9 nemogue je da isti ovjek
iste istine spoznaje i u isto vrijeme u njih vjeruje !ista stvar se ne mo(e
3NAT, i /01+*/AT,".
/jeruje se po svjedoanstvu neke osobe. 7 vjerovanje je ukljueno ono )to
se vjeruje i onaj kome se vjeruje. #ada se sami uvjerimo u ne)to to tada
postaje direktno znanje. Tako se mijenja osobni odnos i postaje jo) dublji
!prema 'ogu ili onome tko je rekao istinu"
/jerovanje ima najslabiju sigurnost. Nadnaravno vjerovanje ima najveu
sigurnost !jer je vjera u 'oga koji ne mo(e varati niti biti prevaren, pa je
apsolutno sigurna".
T.A, smatra da se mo(e dokazati da je svijet stvoren, ali ne misli da se
mo(e dokazati da je svijet stvoren od vjenosti, iako se mogu pobiti
dokazi. Ali iz objave znamo da je svijet iz vremena, a fil. to ne mo(e
dokazati.
*<N*- NA+A/, i NA<NA+A/,9 !vrhonarav& milost& dar bo(ji koji di(e
ovjeka do 'oga"9
6o sebi ne mo(emo znati da postoji nadnarav!to je podruje teologije&
pretpostavlja vjeru jer ne mo(e biti dokazana", filozofija o tome mo(e
samo fenomenolo)ki govoriti jer nije naravno, nedohvatljivo je to iskustvo.