1

BerinaCocali
1. Logikisud/iskaz jeosnovnipojamumatematikojlogici.Tojesvakasmislenaizjavakojamoebitiiliistinitaili
neistinita.Skupsvihiskazanajeeseobiljeavasa,apojedininiiskazimalimslovima, , , U matematici
se istinit iskaz naziva stav, tvrdnja ili teorema.

2. Broj je djeljiv sa . U toj reenici nisu odreeni i , pa ta reenica nije iskaz. Ako zamjenimo za i
odreene brojeve, dobit emo iskaz (Booleovu funckiju). Za i kaemo da su predmetne veliine, a za odnos
izmeu njih predikat. U naem sluaju predikat je ...je djeljiv sa..., oznaimo ga sa , pa se navedna iskazna
funckijamoepisatiuobliku(, .

3. Na skupu iskaza definiraju se relacije:
a. Negacija iskaza , (ne p) je iskaz koji je neistinit akko je iskaz istinit, a istinit akko je iskaz
neistinit. Za negaciju iskaza koriste se i oznake i .
b. Konjunkcija iskaza i , u oznaci (p i q je sloeni iskaz koji je istinit akko su i iskaz i iskaz
istiniti, u protivnom je neistinit.
c. Disjunkcija iskaza i , u oznaci (piliqjesloeniiskazkojijeistinitakkomakarjedanodiskaza
i istinit, u protivnom je neistinit.
d. Implikacija iskaza i , u oznaci (p implicira q je sloeni iskaz koji je neistinit akko je iskaz
istinit, a iskaz neistinit, u suprotnom je istinit.
e. Ekvivalencija iskaza i , u oznaci (pjeekvivalentnosaqjesloeniiskazkojijeistinitakkoiskazi
i imaju istu istinitosnu vrijednost, u suprotnom je neistinit.

4. U relejno-prekidakojinterpretaciji iskazna slova , , , ...interpretiramokaorelejneprekidae,asimbole,
interpretiramo redom kao ukljuen,iskljuen. Negacije iskaznih slova, tj. formule , , . .. interpretiramotakoer
kaorelejneprekidae.Iskaz kojiodgovaraelektrinomkoluukojempripoloajuprekidaanaiskljueno
gorisijalica,iobrnuto,predstavljajunegacijuiskazakojemodgovarajuelektrinakolanaslikama:

Ako su , iskazna slova, onda i redominterpretiramokaosljedeerelejnemree(strujnakola,
strujni/elektrinikrugovi:

5. Skup jepojamkojisenedefinie.Tojeobjedinjenjenekogmnotvaelemenataunekucjelinu.Sinonimizaskup
su mnotvo,mnoina,klasa,familija,kolekcija...Objektiodkojihjesainjenskupnazivajuse
elementi/take/lanoviskupa,ikaemodajeskupodreensvojimelementima.

6. Dva skupa X i Y su jednaki akko su sastavljeni od istih elemenata.
(
7. Neka su X i Y skupovi takvi da je svaki elementskupaXujednoielementskupaY.TadakaemodajeXpodskup
odY,odnosnodajeYnadskupodX.Piemo: odnosno . Relaciju , odnosno nazivamo relacija
inkluzije.
((
Iz relacija jednakosti i inkluzije slijedi (

8. Partitivni skup (buleanskupaXjeskupsvihpodskupovaskupaX.Obiljeavamogasa(ili

.

Kako je i , sigurno je , (.

9. Prazan skup (vakuumjeskupkojinemaelemenata,ioznaavamo ga sa .

10. Univerzalni skup (oznaavamogasaUiliIjezadani/fiksiraniskupukojemsusadranisviskupovikoje
koristimo u nekom razmatranju.

2
BerinaCocali
11. Neka su , .TadajepotpunoodreenpodskupoviodI:
koji nazivamo unija skupa X i skupa Y, u oznaci .
koji nazivamo presjek skupa X i skupa Y, u oznaci .
koji nazivamo razlika (diferencija) skupa X i skupa Y, u oznaci .

12. Komplement skupa A u odnosu na skup X obiljeavamosa

je razlika .Piemo:

Oznake za komplement su: (,

.

13. Osnove osobine operacija unije, presjeka i komplementa su:
zakoni asocijacije
( (
( (

zakoni komutacije



zakoni apsorpcije
(
(

zakoni distribucije
( ( (
( ( (

zakoni idempotencije



svojstvo praznog i univerzalnog skupa



De Morganova pravila
( ( (
( ( (

involucija: (

(
(
(



14. Neka su A i B neprazni skupovi. Svaki podskup Dekartovog proizvoda je binarna relacija izmeu
elemenata skupa A i elemenata skupa B. Ako su elementi i u relaciji ,piemo(, ili . Ako
je , tada je

binarna relacija na skupu A.

15. Za binarnu relaciju kaemodajerelacija poretka akko je:
a. refleksivna: ( (

b. tranzitivna: ( (

16. Ureenskup je skup na kojem je zadana relacija poretka. Ako su svaka dva elementa nekog skupa A u relaciji
poretka,tojestemeusobno uporediva, kaemo da je skup A totalno ureen skup. Za skup prirodnih brojeva
(, kaemodajediskretan ili diskretno ureen ako za svaki ( vrijedi : . Za neki
skup, recimo ,kaemodajedobro definisan (odreenakkozasvaki objekt moemoustanovitijeli ili
nije.

17. Kaemodasuskupovi i ekvipotentni (iliekvivalentniipiemo, ako postoji bijekcija : . Za skup
kaemodajekonaan akko ( . Za skup kaemodajebeskonaan akko nijekonaanskup.
Za skup kaemodajeprebrojiv (izbrojiv) akko je konaan.Beskonaanskupkojinijeekvivalentansa
skupom prirodnih brojeva je neprebrojiv.

18. Ureenparredom elemenata a i b, u oznaci (, , jeste skup , , . U ureenomparu(, , element a se
zove prva komponenta, a element b druga komponenta.

19. NekasuAiBskupovi.Skupsvihureenihparova(, , kod kojih je , oznaavamosaAB i nazivamo
Dekartov (ili Kartazijev) proizvod skupa A i u skupa B, tj.:
(,
20. Za binarnu relaciju kaemodajerelacija ekvivalencije akko je:
a. refleksivna: ( (

b. simetrina: (

c. tranzitivna: ( (

21. Kvantifikatori,odnosnozamjenice'neki'i'svaki'supomonosredstvozadobijanjenekihiskaza.Univerzalni
kvantifikator, u oznaci , nam govori da je predikat istinit za sve vrijednosti neke od varijabli. Egzistencijalni
kvantifikator, u oznaci ,namgovoridapostojinekavrijednostvarijablezakojujeodreenipredikatistinit.U
sluajukadajeizborjedinstven,koristiseoznaka. Kvantifikatori se nekada kombiniraju kako bi se od datog
predikata formirao iskaz.

3
BerinaCocali
22. Neka je (, ureen(parcijalnoureenskupiA neprazan podskup od X.Kaemodajesvakielement
minoranta ilidonjeogranienjeskupaA u (X,) ako za svaki vrijedi .Odmahslijedidanajviejedna
minoranta pripada skupu A, a kada ona postoji, zovemo je najmanjim elementom skupa A. Minimalni(poetni
element

skupa A definira se formulom: ( (

.ZaskupAkaemodajeogranien
odozdoakopostojibarjednaminorantaskupaAuureenom skupu (, .
Majoranta, najveielement i maksimalni element se definiraju kao minoranta i najmanji u odnosu na dualno
ureenje(, .ZaskupAkaemodajeogranienodozgoakopostojibarjednamajorantaskupaA.
Ako je ogranienodozgoiodozdo,kaemodajeskupAogranienskup.
Skup svih minoranti skupa A u (, moedaimanajveielemet.Tadajetajelementjedinstveninazivase
infinum skupa A u (, , u oznaci inf . Element inf ( ima svojstva:
a. inf je minoranta skupa A
b. za svaku minorantu skupa A vrijedi inf .
Ako skup majoranti skupa A u (, nije prazan i ima najmanji element, onda je ovaj element jedinstven i zove
se supremum skupa A u (, , u oznaci sup. AkozanekiskupApostojinajveielement ma u (, , onda je
oitosup ma .
23. Neka su A i B neprazni skupovi, a zakonpokojemusesvakomelementuApridruujejedanisamojedan
elementskupaB.Ureenutrojku(, , nazivamo funkcija skupa A na skup B, ili preslikavanje iz skupa A u
skupB.Piemo:: ili

.

24. Za preslikavanje : kaemodaje
a. sirjekcija (ili preslikavanje na) ako je (
b. injekcija (ili 1-1 preslikavanje) ako je (

(
c. bijekcija (iliobostranojednoznanopreslikavanjeakoje sirjekcija i injekcija.

25. Neka je dato preslikavanje (funkcija) : . Za preslikavanje : kaemodajeinverzno preslikavanje (ili
inverzna funkcija) za ako je:

.

26. Neka su : : dva preslikavanja (dvije funkcije), takva da je ( . Tada preslikavanje
: definirano formulom ( (, oznaavamosa ili gf i zovemo kompozicija
preslikavanja (kompozicija funkcija ili sloena funkcija) i .

27. Princip (potpune) matematikeindukcije proizilazi iz Aksioma indukcije:
Ako je S podskup od koji ima svojstva: , ( ( , onda je .
Ako neki iskaz ( ima ove dvije osobine:
1. ( jetaaniskazza
2. Implikacija ( ( vrijedi za svaki prirodan broj
onda je iskaz ( taanzasveprirodnebrojeve.
Uprimjenama,akoelimodokazatidanekatvrdnja( vrijedi za ( ,radimosljedee:
I. baza indukcije ( ,ili,openitije

:Provjerimo/pokaemodatvrdnja( vrijedi za
(odnosno za

)
II. induktivna pretpostavka ( , odnosno

): Pretpostavimo da tvrdnja ( vrijedi za

svaki prirodan broj k
III. korak indukcije ( :Koristeiinduktivnupretpostavkupokaemodatvrdnja( vrijedi i za
prirodan broj .
Tadapremaprincipumatematikeindukcijezakljuujemodatvrdnja( vrijedi za ( , odnosno za svaki
,

.
28. Za svaki prirodan broj i za sve , vairelacija
(

koja se zove Newtonova binomna formula ili binomni razvoj, a koeficienti sa desne strane jednakosti nazivaju se
binomnim koeficientima.
29. Osnovna svojstva binomnih koeficienata su (za sve ,

, ):
a.

b.

c.

(ovo svojstvo se zove Pascalova jednakost)

4
BerinaCocali

30. Dokaz Newtonove binomne formule izvestemometodom matematikeindukcijepo. Za lijeva strana
formule je izraz , a njena desna strana svodi se na izraz

, odnosno na binom , pa je za
tvrdnjaistinita.Pretpostavimosadadatvrdnjavaizaneki .Pomnoimosadatu jednakost sa .
Dobijemo
(

Koristeijednakosti

tegrupiuipodvalanagornjesumeuzidentine
stepene, i primjenom Pascalove jednakosti dobijemo:

(

todokazujedaBinomnaformulavrijediizaeksponent .Pa,poprincipumatematikeindukcije
zakljuujemoda tvrdnja vrijedi za svaki ,itimejedokazzavren.


31. Neka je ,

i neka je preslikavanje

: dato formulom

( ( . Tada, prema
principuindukcije,zakljuujemodapostojijedinstvenopreslikavanje: takvo da je
( , (

( ( (
To preslikavanje zovemo funkcija faktorijel i ( oznaavamosa. Dakle, funkcija ( je potpuno
odreenasvojstvom , ( ( .Obinosefunkcija definira i za pomoujednakosti
.

32. Osnovne sredine su harmonijska, geometrijska, aritmetika i kvadratna sredina, i vrijedi (, :

5
BerinaCocali
33. Polje realnih brojeva je skup u kome su definirane dvije binarne operacije i (koje zovemo sabiranje i
mnoenjerestriktivno) i jedna binarna relacija (manje ili jednako) tako da vrijede aksiomi realnih brojeva:

asocijacijazasabiranjeimnoenje
(, , ( (
(, , ( (

komutacijazasabiranjeimnoenje
(,
(,

egzistencija nule i jedinice
( (
( (

egzistencija inverznih elemenata za sabiranje i
mnoenje
( (( ( (
(

tranzitivnost i antisimetrija relacije
(, , ( (
(, ( (

distribucijamnoenjapremasabiranju
(, , (
(, , (

kompatibilnost relacije premamnoenjuisabiranju
(, , (
(, ( (
usporedivost
(, ( (

Aksiom neprekidnosti: Ako su A i B neprazni podskupovi skupa takvi da je za sve , , onda
postoji element , takav da je za sve , .
Elementi skupa zovu se realni brojevi.

34. Svojstva realnih brojeva izvedena iz aksioma su - Za sve , , , , vrijede svojstva:
(
( (
( ( ( ( (
( (
( (
(

(,

( (

za sve ( (

35. Posljedice aksioma neprekidnosti su:
a. teorema o supremumu:Svakineprazanodozgoogranienpodskupskupa realnih brojeva ima supremum u
.
b. Arhimedov aksiom: Neka su dati brojevi , , . Tada postoji broj takav da je
c. Cantorov aksiom: Neka je za svaki dat segment

( i neka povlai

,
tj.

. Tada je

odnosno preciznije, vrijedi

gdje je sup

, inf

.

36. Peano jepomousvojihteoremadaopotpunukarakterizacijuprirodnihbrojeva,takodaseskupprirodnih
brojeva moeidefiniratikaoneprazanskup koji zadovoljava te aksiome:
a. Definirano je preslikavanje : (tj. Postoji funkcija sa u )
b. Postoji barem jedan element u (oznaavamogasa
c. ( (
d. Ako je ( ( za neke , , onda je , tj. je bijekcija
e. Aksiom indukcije: Ako je podskup od , koji ima ova dva svojstva:
, ( (
Onda je .
6
BerinaCocali
37. Radi jednostavnije formulacije nekih svojstava/teorema u analizi se uvodi proireniprostor/skuprealnihbrojeva

. Po definiciji je

, , gdje su dvije meusobnorazliitetake.Ureaj seproirujesa

na

stavljajui za svaki .

38. Za svaki realan broj definira se modul (apsolutna vrijednost) realnog broja formulom:





Iz toga neposredno slijedi da je ,
Iz svojstva relacije odmah slijedi da za svaki vrijede nejednakosti:
1.
2.
3. (
4. (
Apsolutna vrijednost, tj. Funkcija : ima svojstva:
1. (
2. (,
3. (
4. ( ,
5. (,
6. (,
7. (,

(

39. Sabiranjem nejednakosti
a.
b.
dobijemo nejednakost ( koja je ekvivalentna sa relacijom .
Dobijenu relaciju nazivamo nejednakost trougla iimavanuuloguumnogimdokazimauanaliziiunjenim
primjenama.
40. Neka su u skupu ureenihparovarealnihbrojevadvijeoperacije,kojeemooznaitisai i zvati
sabiranje odnosno mnoenje, definirane formulama:
((, , , (, (, ( ,
((, , , (, (, ( ,
Skup (, : , u kome su definirane operacije + i kao u ( i ( zove se skup kompleksnih
brojeva,inajeeseoznaavasa , a njegovi elementi se zovu kompleksni brojevi.Najeeseoznaavaju
slovima z, w... .

41. Kompleksne brojeve kod kojih je prva komponenta jednaka 0, odnosno elemente (, , ( zovemo
isto imaginarnim brojevima. Specijalno, element (, zovemo imaginarna jedinica i oznaavamo sa i (ili j),
tj., po definiciji: (, i.

42. Naosnovu(i(iaksiomazasabiranjeimnoenjeu skupu , lako se provjeri da je (, ,polje. Pri tome je
kompleksni broj (, neutralni element za sabiranje, (, (, , (, jedininielement,dokje
(,

za (, (,.
Akoobratimopanju na kompleksne brojeve (, (skuptihbrojevaoznaimosa) kod kojih imaginarna
komponentanula,lakosezakljuujedaje polje u odnosu na operacije i u skupu , pa je polje (, ,
podpolje polja (, ,.
Slijedi da je preslikavanje : dato formulom ( (, bijekcija za koju vrijedi (

, (

, pa se svako bijektivno preslikavanje : za koji vrijede ova dva

identiteta zovu izomorfizam polja (, , i (, ,.

43. Neka je , kompleksan broj. Tada za broj kaemodajekonjugovan/spregnut
kompleksan broj broju . Iz ove definicije slijedi da je i konjugovan broju. Otuda je (

, tj. operacija
konjugovanja (tj. preslikavanje koje svakom dodjeljuje involutivna. Operacija
konjugovanja ima svojstva:
(

( , Im(z)

7
BerinaCocali
44. (, pridruujeseupravouglomsistemu taka(, (slika broja , a broj afikstakeM.
Dakle,taku(, identifikujemo sa tim brojem. Ravan nakojusu,naopisannainpreslikani kompleksni
brojevi naziva se kompleksna/Gaussova ravan. Realni brojevi (, preslikavaju se na x-osu (te je zovemo
realnaosa,aistoimaginarnibrojevi (, preslikavaju se na y-osu i zbog toga se zove imaginarna
osa.
Neka je M(, takakojapredstavljakompleksanbroj , ( . Svaki mjerni broj orijentisanog
ugla ,

kojiiniradijus-vektor

sa osom , tj. svaki realan broj odreenpomoucos

zove se argument (arkus ili amplituda) kompleksnog broja ioznaavasesaArgz(Arcz,Ampz.Argument

broja koji zadovoljava uslov zove se glavna vrijednost agumenta broja ioznaavasesaargz(arc
z, amp z).
Glavna vrijednost argumenta broja dataje(usluajukadaseuzima arg sa:
arg

(
(



45. Izraz (cos sin naziva se trigonometrijskim oblikom kompleksnog broja , a izraz

naziva se
eksponencijalnim oblikom kompleksnog broja . Relacija (cos sin

naziva se Eulerova formula.

46. Realan nenegativan broj

zove se apsolutna vrijednost ili modul kompleksnog broja (,

ioznaavasesa, tj.

.Specijalno, ako je realan, tj. ako je , onda je

.
Grafikiiraunomlakosedobijedazasve

vainejednakost trougla

.
Osnovna svojstva modula kompleksnog broja su:
a. (z b. c.

d.

e.

f.

47. Cauchy-Schwarzova nejednakost - Za svako

vrijedi:

48. Moivierova formula koristi se za stepenovanje kompleksnih brojeva (u trig. obliku), i glasi:

(cos sin

(cos n sinn
Formule za jednostavnije mnoenjeidijeljenjekompleksnihbrojeva date su sa:
a.

cos(Arg

Arg

sin(Arg

Arg

b.

cos(Arg

Arg

sin(Arg

Arg

49. Aritmetikejednakostizakorijene kojevaeuskupukompleksnihbrojevasu:

ako su
relativno prosti, definira se

, gdje je
najmanjizajednikisadralac
brojeva m i n, tj. , , a
su relativno prosti
Nevae:

,
, ,

50. Binomnajednaina:

a. za , u trigonometrijskom obliku (cos sin itraeizabroj trigonometrijski oblik
(cos sin nalazimo da je

( ).
Rjeenjajednainesudataformulama:

cos

sin

gdje je

aritmetikavrijednostkorijena.
b. za jednainaimajednorjeenje , a

ima svega jednu vrijednost .

8
BerinaCocali
51. Zataku

kaemodajetakagomilanjaskupa ( akousvakojokolinitakeapostojibarjednataka
skupaArazliitaodsametakea.Takanagomilavanjaskupa( moesedefiniratiikaotaka

uijoj
svakojokolinipostojibeskonanomnogotaakaskupaA.

52. Bolzano-Weierstrassova teorema za skupove Svakibeskonaniogranieniskup u imabarjednutaku
gomilanja u .Svakibeskonaniskupu imabarjednutakugomilanjau

.

53. Konaniniz elemenata (nepraznog skupa) je svako preslikavanje (funkcija) : gdjejeMnekikonaan
podskup skupa . Beskonaniniz, tj. niz u (nepraznom) skupu X je svako preslikavanje : skupa prirodnih
brojeva u skup X. Vrijednost ( preslikavanjautaki zove se n-tilannizaiobinoseoznaava
sa

.Akojesprecifinazavisnost

od , onda se

naziva optilanniza.
Ako je X skup , onda dobijemo niz realnih brojeva (niz u , a ako je X skup , govorimo o nizu kompleksnih
brojeva. Ako je X skup nekih funkcija, onda je (

funkcionalni niz (niz funkcija). Ako je X neki skup brojeva,

onda je niz : brojni/numerikiniz.

54. Podokolinomtake,odnosnobroja

podrazumijevamo bilo koji interval podskupova kojisadri

otvoreni interval skupa kojemtatakapripada.Specijalno,svakiotvoreniintervalu kojisadritaku

zovemo okolinatake (u take

ioznaavamosa(

ili (

. Pri tome, za svaki okolinutake

datu sa (

zovemo -okolinatake

.
Takeskupa

razliiteod i , tj. svetakeskupa zovemo konanim,atake i beskonanim

takama skupa

.
Okoline (u

) taakau

se definiraju analogno kao i okoline (u taaka.Jedinoodstupanjejetose

take i neukljuujuseusopstveneokoline(dakleposmatraju se okoline u taakaiz

, i pod
njihovim okolinama se podrazumijevaju skupovi oblika:
(, : (, :

(, : , :
Dva navedena skupa nazivamo beskonanim/neogranienimrazmacima.

55. Za niz (

u kaemodajekonvergentan (u ) ako postoji broj ( takav da za svaki realan broj

postoji prirodan broj

takav da za sve prirodne brojeve veeod

vrijedi

.
U tom broj zovemograninavrijednost/limesniza(

ipiemolim(

(ili lim

; lim

.
Tadakaemodanizkonvergira ka a ili teikaa kad ipiemo

( .
Usluajukadajelimesbeskonaan ili ,kaemodaniz(

divergirauuemsmislu, a ako limes

nepostoji,tadakaemodaniz(

divergirauiremsmislu.

56. Za niz

u kaemodajenula-niz ilibeskonanomalaveliina(iliinfinitezimalauodnosuna kad

ako je lim

.

57. Osnovnasvojstvagraninihvrijednostinizova u :
a. akonizimagraninuvrijednost,onajejednoznanoodreena
b. svakikonvergentannizjeogranien
c. jednakost lim

, gdje je vrijedi akko

,priemuje(

) nula niz
d. zbir i razlika dva nula-niza su nula-nizovi
e. proizvodogranienognizainula-niza je nula-niz
f. vezaizmeualgebarskihoperacijauskupu igraninogprelaza neka su (

i (

konvergentni nizovi u
neka je lim

i lim

. Tada je:
i. lim

ii. lim

iii. lim

iv. lim

g. svojstva limesa koja su u vezi sa relacijom poretka u
i. ako je lim

i lim

i , onda je

,poevodnekog.Analognovaikada
se znak < zamijeni znakom >
ii. ako za svaki (ilipoevodnekog

i nizovi (

i (

imajugraninuvrijednost,onda
je i lim

lim

.Analognovaikadaseznak zamijeni znakom .

iii. Teoremaodvaandara/policajcailiSendviteoremiliTeoremaoukljetenju:
Neka su (

, (

i (

tri niza u takva da je:

za svaki (ilipoevodnekogn
lim

lim

Tada je lim

9
BerinaCocali
Dokaz:Pretpostavimo,suprotnotvrenju,danekiniz(

ima dvijegraninevrijednosti, koje su

konane.Nekaje

, Tada se okolinenesijeku,pajeoitonemoguedaiujednojiudrugojbudu
skorosvilanoviposmatranogniza(

.Timejedokazzavren.

h. ako je lim

, onda je lim

58. Dokaimodajelim

. Neka je

. Tada je

za .Koristeisebinomnimrazvojem
u kom su svi sabirci pozitivni, dobijemo:

(

Otuda je

( pa vrijedi

( , odatle je lim

, tj. lim

.

59. Neka je : ,

niz prirodnih brojeva takav da je

, i neka je : niz
elemenata proizvoljnog skupa ( . Tada za niz : salanovima

( kaemodajepodniz
/djelomininiz niza (

.

60. Zataku

kaemodajetakagomilanjaniza

ako postoji podniz (

tognizakojiteikakad
.

61. Bolzano-Weierstrassova teorema za nizove
a. svakiograniennizrealnihbrojevaimabarjednutakugomilanjau
b. svakinizrealnihbrojevaimabarjednutakugomilanjau

.

62. Za niz (

u kaemodajeCauchyjev ili fundamentalan ako za svaki postoji indeks

takav da je

imsuindei veiod

.
Cauchyjev niz ima svojstva:
a. svaki konvergentan niz je Cauchyjev
b. svakiCauchjevnizjeogranien
c. Ako Cauchyjev niz ima konvergentan podniz, on je i sam konvergentan
Kako vrijedi i obrat osobine a., vrijedi i Cauchyjev princip konvergencije: Svaki Cauchyjev niz u je konvergentan
u .

63. Za niz (

u kaemodajeneopadajui ako je

za svaki , a da je (strogorastuiako je

za svaki . Za niz (

u kaemodajenerastui ako je

za svaki , a da je (strogo)
opadajuiako je

za svaki .etirinavedenatipanizanazivajusemonotoni nizovi.

64. Kriterij konvergencije monotonih nizova: Svakimonotoniograniennizu je i konvergentan u . Stoga vrijedi
teorem konvergencije monotonih nizova:
a. neka je (

neopadajuinizu. Tada (

konvergira u

akkojeogranienodozgo
b. svakineopadajuinizu imagraninuvrijednostu
Analogneizjavevrijedeizanerastuenizove.

65. Dokaimodajeniz(

realnihbrojevadefiniranoptimlanom(

, , konvergentan. U tu
svrhu dovoljno je dokazati da je ovaj niz (strogo) rastuiiogranienodozgo.NaosnovuBernulijeve
nejednakosti, imamo (za svaki ):

tj.
(

odakle slijedi da je niz (

(strogorastui.
Dokaimodajeniz(

ogranienodozgo.Za primjenom Newtonove formule imamo:

10
BerinaCocali

( (

Iz nejednakosti

, ,iformulezazbirprvihnlanovageometrijskognizadobijemo:

tj. niz (

jeogranienodozgo.
Odavdje slijedi da niz (

imakonanugraninuvrijednost.Tugraninuvrijednost(premaEuleruzovemo
broj e (Eulerov broj). Dakle:
lim

( ,
Brojejetranscedentan,tj.nezadovoljavanikakvualgebarskujednainusracionalimkoeficientima.Imaveliki
znaajumatematikojanalizi,aestoiprirodnoseuzimazabazulogaritma(prirodni logaritam ln.

66. Neka je dat niz (

u i neka je

za svaki . Beskonaanred ili,kraeredu jeureenpar

((

, (

koji se sastoji od dva niza (

, (

, odnosno (

su lanovireda, a

( parcijalne sume reda. Niz (

nazivamo nizom parcijalnih suma datogreda.Samredsekrae

oznaava:

ili

ili

.
Za

sekraekaedaje n-ti lanreda

, a ako je specifina zavisnost

od n, onda se

naziva optilan
reda

.

67. Neka je (

niz u .Kaemodajeniz(

sumabilan u ili da je red

konvergentan u ako je niz

parcijalih suma (

reda

konvergentan u . Limes lim

se naziva suma reda

ioznaavasesa

.Ako red

nije konvergentan u ,kaesedajedivergentan.

Potreban uslov za konvergenciju reda (test n-toglana:Akojered

konvergentan, onda niz (

njegovih
lanovakonvergirakanuli,tj. lim

.

68. Cauchjevoptikriterijumzakonvergencijuredova:Red

konvergira akko za svaki postoji

,
takav da iz

slijedi

.
Simboliki,

( (

(, (

69. Ako je red

konvergentan, onda se lako vidi da je konvergentan i red

za svaki i vrijedi
jednakost

. Za sumu

kaesedajeostatak poslije p-toglana.

70. Za red

kaemodajepozitivan (tj.dajeredsapozitivnim/nenegativnimlanovimaakoje

za svaki
,ili(optijeakopostojiprirodanbroj

takav da je

za svaki

.

71. Pozitivni red

je konvergentan akko je niz (

njegovihparcijalnihsumaogranienodozgo.Primjenom
navedenog stava dokazuje se da je

, gdje je fiksan realan broj, konvergentan ako je , a divergentan

ako je . Ovaj red naziva se hiperharmonijski red. Ako je , dobijemo tzv. harmonijski red.

72. Za date redove

, red (

naziva se njihovim zbirom, a red (

razlikom tih redova.

73. Red

, ( , , naziva se geometrijskim redom. Parcijalna suma

tog reda predstavlja sumu prvih

klanovageometrijskeprogresijeidatajesa

, odnosno sa:

Za je lim

, pa tada geometrijski red

imakonanusumusdatusa lim

tj. konvergentan je. Ako je geometrijskireddivergiraitouodreenomsmisluza , a oscilira za
.

11
BerinaCocali
74. Pretpostavimo da postoji prirodni broj

,takavdazalanovepozitivnihredova

vaenejednakosti

za sve

(ili nejednakosti

za svaki i za svaki ). Tada iz konvergencije reda

slijedi konvergencija reda

, a iz divergencije reda

slijedi divergencija reda

. Uovomsluaju
kaemodajered

majoranta reda

, a red

minoranta reda

.

75. Dalamberov kriterijum
Jaaformakriterija:Ako za pozitivni red

postoji

i , tako da je

za

, onda on
konvergira. Ako pak postoji

, tako da je

za n

, onda pozitivni red

divergira.
Slabija / granina forma kriterija: Nekazalanovepozitivnogreda

postoji

. Tada za
red

konvergira, a za on divergira. (Za ovajkriterijjeneodluiv.

Najjaa forma kriterija: Ako je

, onda pozitivni red

konvergira, a ako je

,
pozitivni red

divergira.

Dokaz:Iznejednakosti

, dobijemo:

,...,

.
Kako red

konvergira, to konvergira i red

. Dakle konvergira i red

.
Na osnovu potrebnog uslova za konvergenciju, ako je

za svaki

ondaoptilan

neteikanuli,
pa red

divergira.

Akoje

i .Oznaimosa . Tada postoji n

tako da je

za svaki

.Naosnovudokazanogdijelaovogstavadobijemodared

konvergira.
Ako je

tada je

poevodnekogn

pa tvrdnja opet slijedi iz prvog dijela stava.

Nekaje>0, takav da je . Tada postoji

( takav da vrijedi:

Otuda je

, za svaki

, , . Kako red (

konvergira, to konvergira i red

.

76. Koijev korijeni kriterijum
Ako za pozitivni red a

postoji n

i q , tako da je

q za n

n, onda on konvergira. Ako pak

postoji n

, tako da je

za n n

, onda pozitivni red a

divergira.
Neka postoji lim

l. Tada za l red a

konvergira, a za l on divergira.
Ako je lim

a

, onda pozitivni red a

konvergira, a ako jelim

a

, pozitivni red a

divergira.
Ako za pozitivni red a

vrijedi: lim

a

l, onda l a

konvergira, a za l a

.

77. Rabeov kriterijum
Ako,poeviodnekogn,vainejednakost

, odnosno

, onda red

konvergira, odnosno divergira. Ako je lim

, onda red konvergira, a divergira za r>1 i r<1.

78. Integralni kriterijum
Neka je ( nenegativnainerastuarealnafunkcijana, ( ) za neki a>0 i neka je

(. Tada red

(
konvergira akko konvergira nesvojstveni integral (

, tj. ovaj red i ovaj integral su

ekvikonvergentni.

79. Gaussov kriterijum
Pretpostavimo da se odnos

lanovareda

moenapisatiuobliku

tojeekvivalentnosarelacijom:

, ( ), gdje su , i (>1) konstante, a (

je
ograniennizu. Tada:
a. za , odnosno red konvergira, odnosno divergira
b. za , , odnosno , red konvergira, odnosno divergira
c. za , red divergira



12
BerinaCocali

80. Dirichletov kriterij
Neka je zadan red

(u inekasuzadovoljenisljedeiuslovi:
a. niz (

monotonoteinuli
b. niz (

) parcijalnih suma reda

jeogranien
Tada je red

konvergentan (u )

81. Primjenom Dirichtletovog kriterijuma dobije se Abelov kriterijum za konvergenciju redova u (redova sa
lanovimaproizvoljnogpredznaka,saoptimlanomoblika

):
Neka je zadan red

i neka su zadovoljeni sljedeiuslovi:

a. niz (

jemonotoniogranien
b. red

je konvergentan
Tada je red

konvergentan.

82. Posmatrajmoposebnuvrsturedovasakonstantnimlanovimapromjenjivogznaka.
Red (

gdje su realni brojevi

, svi istog znaka (odnosno red

sa osobinom da za svaki
vrijedi

)naziva se alternativnim redom.

83. Leibnizov kriterijum
Ako je

, ( i lim

, onda alternativni red (

konvergira. Osim toga, stavi li

se

, (

, onda je

, (, . (vrijednost sume S alternativnog

reda nalazi se u intervalu susjedne parcijalne sume, tj.

ili

). Ostatak ovog reda ima

sumu

poapsolutnojvrijednostimanjuodprvogizostavljenoglana,tj.

te

.

84. Ako red

konvergira, onda i red

konvergira (u ). Ako red

konvergira,ondasekaedared

apsolutno konvergira.Zaredsekaedauslovno konvergira (da je semikonvergentan) ako konvergira, ali pri tom
ne konvergira apsolutno.

85. Neka je (

niz realnih brojeva. Formalan izraz:

zove se beskonaniproizvod saoptimlanom

.
Proizvod

prvihnlanovatogproizvodajen-ti parcijalni proizvod.

13
BerinaCocali
86. Svako preslikavanje : definirano na nekom podskupu X skupa realnih brojeva i sa vrijednostima iz
nekog podskupa Y skupa zove se realna funkcija jedna realne nezavisno promjenjive. Dakle, realna funkcija
realnepromjenjivejesvakaureenatrojka(, , koja se sastoji od skupa ( , kojeg zovemo oblast
definiranosti, skupa ( , kojeg zovemo podrujevrijednosti, te nekog pravila pomoukojegsvakom
elementu pridruujemotanojedanelement (kojiovisio.Pridruenielementzovesevrijednost
funkcijenaelementuioznaavasesa(.

87. Oblast definiranosti (domen,definicionopodrujerealnefunkcijerealnepromjenjive oznaavamosa( ili
(, ili samo D ako se iz konteksta zna o kojoj se funkciji radi.
Ako nije drugaijenaznaeno(reeno,pod(prirodnim) domenom realne funkcije realne promjenjive date
analitikimizrazom( obinosepodrazumijevamaksimalan(usmisluinkluzijepodskupskupa koji taj
izrazdoputa,tj.domen( funkcije zadane analitikimizrazom( zadan je formulom: (
(deinirano(imasmisla
Podrujevrijednosti(kodomen) realne funkcije estooznaavamosaK,dokskup( ( (
(skup vrijednosti funkcije, rang funkcije) : oznaavamosa(.

88. Neka je : realnafunkcijajednerealnepromjenjive.Tadaseskupsvihonihtaaka(,

kod kojih je
i ( naziva grafikom ili grafom funkcije .Oznaavamogasa(. prema tome, po definiciji je:
( (, ( (

.

89. Neka su date realne funkcije jedne realne promjenjive, tj. preslikavanja kod kojih su domeni D i kodomeni K
podskupovi skupa ,papiemo: . za takve dvije funkcije definiramo:
a. zbir : funkcije i funkcije : ( ( ( (
b. razlika : funkcije i funkcije : ( ( ( (
c. proizvod : funkcije i funkcije : ( ( ( (
d. kolinik

funkcije i funkcije :

(
(
(
,

: (

90. Za skup ( kaemodajesimetrian uodnosunanultutaku(tj.takuakozasvaki broj takoer
pripada skupu .Kaemodajefunkcija: K (, definirananasimetrinomskupu, parna ako je
( ( za svaki , a neparna ako je ( ( za svaki .

91. Kaemodajefunkcija: periodinaakopostojibroj (koji se naziva periodom funkcije ), takav
davai:
a. (
b. ( ( (
Najmanji pozitivan broj p (ako postoji) za koji su ispunjeni uslovi a., i b. naziva se osnovni (temeljni) period
funkcije iobinoseoznaavasa.

92. Neka je . Za funkciju : K ( kaemodaje:
a. neopadajuanaskupu ako (

b. rastuanaskupu ako (

c. nerastuanaskupu ako (

d. opadajuanaskupu ako (

Za funkciju koja zadovoljava bilo koji od uslova a-d kaemodajemonotona, a za funkciju koja zadovoljava
uslov b. ili uslov d. da je strogo monotona na skupu E.

93. Osnovne elementarne funkcije realne promjenjivesu(konstanteiidentikafunkcijaeksponencijalnei
logaritamske funkcije, stepene funkcije, trigonometrijske funkcije i inverzne trigonometrijske funkcije.

94. Stepensarealnimizloiocem(eksponentom i osnovom (bazom) a, (a>1), je izraz

definiran sa

sup inf . Funkcija

zove se eksponencijalna funkcija sa osnovom (bazom) a.

95. Inverzna funkcija

: (, funkcije : (, date sa (

( , tj. funkcije
ep

naziva se logaritamska funkcija saosnovom(bazomaioznaavasimbolomlog

. Pri
tome log

zovemo logaritam broja x po bazi a. Dakle log

.
Logaritamsku funkciju, ili logaritam sa osnovom a=e zovemo prirodni logaritam ioznaavamogasaln:

.

96. Cauchyjeva teorema o egzistenciji limesa funkcije: Zaegzistencijukonanevrijednostifunkcije: K
(, utaki

(kojajetakagomilanjaskupaD,alimunemorapripadatipotrebnojeidovoljnodaza
svaki postojiokolinaUtakeatakodavrijedi
(

14
BerinaCocali

97. Neka je : K (, neopadajuafunkcijainekasu inf i sup takegomilanjaskupaD.Tada
postoje lim

( i lim

(. Da bi limes lim

( bio konaan potrebno je i dovoljno da funkcija na

skupu budeogranienaodozdo,aanalognovaiizafunkcijulim

(.

98. Kaemodajefunkcija beskonanomala u odnosu na funkciju kad (iliutaki , odnosno u okolini
takeaipiemo:( ( . (( je malo od (akopostojitakvaokolinatake da je
( ( ( za svaki

gdje je ( beskonanomalafunkcijakad , tj. lim

( .
AkopostojiUokolinatake i funkcija kojajeogranienana

( ( ( za svaki

,piemo
( ( (f(x) je veliko O od (). Ako je istovremeno ( (( (
kaemodasufunkcijefigistog reda.
NekapostojiokolinaUtakeaifunkcija, takve da je lim

( i ( ( ( za svaki

. Tada
kaemodasefunkcija asimptotskiponaa kao funkcija kada (tj. i su ekvivalentne funkcije kad
ipiemo(( (( je ekvivalentno sa g(x) kada .

99. Neka su , podskupovi od i: K funkcija.Kaemodajefunkcija neprekidna (neprekinuta,
kontinuirana) u taki

akozasvakuokolinuVtake(

uKpostojiokolinaUtake

u D takva da je
( .Uprotivnomsluajukaemodaje prekidna (prekinuta,nekontinuiranautaki

,izataku

kae
se da je takaprekida (takadiskonitnuitetafunkcije.
Kaesedajeutaki

:
a. prekid prve vrste funkcije akopostojekonanegraninevrijednosti(

i (

,priemusezahtijeva
postojanje samo prvog (odnosno samo drugog) od tih limesa ako je

samo lijeva (odnosno samo desna)

takagomilanjaskupaDspecijalno,kaesedajetakavprekidotklonjivakojejo(

= (

, tj. ako
postoji(konaanlim

(
b. prekid druge vrste funkcije ako nije prve vrste (tj. ako barjednaodgraninihvrijednosti(

i (

nepostojiilijebeskonana
Kaesedajeutaki

:
a. otklonjiv prekid funkcije akopostojikonanagraninavrijednostlim

(
b. pol funkcije akopostojibeskonanagraninavrijednostlim

(
c. esencijalni prekid funkcije akograninavrijednostlim

( ne postoji
i. esencijalni prekid I vrste :Akopostojekonanegraninevrijednostilim

( i lim

(
ii. esencijalni prekid II vrste: Ako nije esencijalni prekid I vrste

100. Svakatakagomilanja

domena funkcije : K(, naziva se singularnataka/singularitet

funkcije ako

.
a. akopostojikonaanlim

( ondasetaka

( naziva singularnomtakom funkcije koja se moe

otkloniti.
b. ako je lim

( ondasetaka

( naziva pol funkcije

c. akograninavrijednostfunkcije utaki

( ne postoji, ondasesingularnataka

naziva esencijalnim
singularitetom funkcije , i to:
i. singularitetIvrsteakopostojekonanilim

( i lim

(
ii. singularitet II vrste ako nije singularitet prve vrste

101. Svako svojstvo neprekidnefunkcijekojejeuvezisaponaanjemtefunkcijeunekojokolininjenetake
neprekidnosti nazivamo lokalno svojstvo (neprekidne funkcije).
a. Neka je funkcija : K(, neprekidnautaki

. Tada:
i. postoji takva okolina

take

da je ogranienana

tj. postoje realni brojevi i takvi da

(

((
ii. ako je (

postoji takva okolina

take

da je ( istog znaka kao (

za svaki

;
zapravo postoji takav da
(

((

odnosno
(

((

b. Pravilaoaritmetikimoperacijamasaneprekidnimfunkcijama: Neka su na skupu ( definirane realne
funkcije , i neka je svaka od funkcija , neprekidnautaki

. Tada su i funkcije , ( ,
,

(uz dodatnu pretpostavku (

) i neprekidneutaki

.
c. Pravilooneprekidnostisloenefunkcije: Neka je realna funkcija definirana na skupu( i neka je
realna funkcija definirana na skupu ( kojasadrisliku( funkcije tako da je kompozicija
definirana. Ako je funkcija neprekidnautaki

i funkcija neprekidnautaki( ,ondajesloena

15
BerinaCocali
funkcija .Neprekidnautaki

.Krae kompozicijadvijeneprekidnefunkcijejetakoer
neprekidna funkcija.

102. Za funkciju : K (, kaemodajeneprekidnanaskupu ako je ona neprekidna u svakoj
taki

iz S. Skup svih funkcija : K (, kojesuneprekidnenaskupuDoznaavatemosa(.

a. Prva Weierstrassova teorema o neprekidnim funkcijama na segmentu: Ako je realna funkcija
neprekidna na segmentu , , ondajeonanatomsegmentuiograniena
b. Druga Weierstrassova teorema o neprekidnim funkcijama na segmentu: Ako je realna funkcija
neprekidna na segmentu , ,onanatomsegmentupostiesvojinfimumisupremum,tj.postoje
brojevi , itake

, takvi da je ( za svaki , , (

i
(

.
c. Bolzanova teorema: Neka je realna i na segmentu , neprekidna funkcija. Ako na rubvima
toga segmenta ima suprotne predznake, tj. ako je ( ( ,ondapostojibarjednataka (,
takva da je ( .
d. Bolzano-Cauchjevateoremaomeuvrijednostima: Neka je realna i na segmentu , neprekidna
funkcija. Ako su

dvijetaketogsegmentatakvedaje(

, onda za ma koji realan broj C

izmeu(

postojibarjednatakacizmeu

takva da je ( , tj. neprekidna

funkcijanasegmentuprimasvakumeuvrijednost.
e. Cantorova teorema: Ako je : , (, , ) neprekidna funkcija na segmentu , , onda
je ona i uniformno neprekidna na tom segmentu.

103. Elementarnerealnefunkcijejednerealnepromjenjivesusveonefunkcijekojeinenajmanjuklasu realnih
funkcija jedne realne promjenjive sa sljedeimsvojstvima:
a. Ako je iz , tj. ako je f osnovna elementarna funkcija, onda je iz
b. Ako su , iz , onda su i , ,

iz priemusutefunkcijedefiniranenazajednikomdijeludomena
funkcija i , s tim da za funkciju

iskljuujutakezakojeje(
c. ako su : , : dvije funkcije takve da je ( i f, g iz , onda je i funkcija : iz
Svaka elementarna funkcija je neprekidna gdje je definisana.
o Funkcija ( cos
(
je elementarna funkcija, jer se dobije kao kompozicija osnovnih
elementarnih funkcija: logaritamske funkcije, inverzne trigonometrijske funkcije, eksponencijalne
funkcije i trigonometrijske funkcije. Primjeri funkcija koje nisu elementarne su: Dirichletova funkcija ,
, ...

104. Svako preslikavanje : , gdje je i , a (, ,) polje kompleksnih brojeva, zove se
kompleksna funkcija kompleksne promjenjive. Ako je pak i , onda za : kaemoadaje
kompleksna funkcija realne promjenjive.
PolazeiodEuleroveformule(cos sin

(, , i imaginarnajedinica,moesedefinirati
eksponencijalna funkcija u kompleksnom domenu:
(cos sin

(
a. kompleksna eksponencijalna funkcija

b. kompleksne trigonometrijske funkcije (hiperbolikefunkcije sin i cos definiraju se
jednakostima sin

, cos

c. kompleksna logaritamska funkcija -

,vieznanafunkcija:Log log (k, , a njena

glavna vrijednost log log , , gdje je log logaritam u realnom domenu.

16
BerinaCocali
105. Neka je na otvorenom intervalu ( (, definirana realna funkcija jedne realne promjenjive. neka je

proizvoljnafiksiranatakaizJ.Oznaimosa takav realan broj da

. Broj (

(0) nazivamopriratajfunkcije utaki0 kojiodgovarapriratajuargumenta.tadamoemo

formiratikolinik
(

Pustimo sada da teinuli.Akosepritomedesidakolinikteikonanombroju,ondatajbrojnazivamo
izvodom ili derivacijom funkcije ( utaki

(poargumentu.Uovomsluajukae se da funkcija ( ima

(konaanprviizvod utaki

. Izvod funkcije ( utaki

(akopostojioznaavamosa(. Dakle, po
definiciji je

( lim

.
Funkciju takoernazivamoizvodom (ili derivacijom) funkcije f, ili izvodnom funkcijom.

106. Fizikalna interpretacija izvoda: Neka je ( bilokojaveliinakojazavisiodnezavisnopromjenjive. tada
izvod ( oznaavabrzinukojomsemijenjaveliina( u odnosu na promjenu veliine.
Broj
(

nazivaseprosjenombrzinommaterijalnetakeuvremenskomintervaluod

do

.
prosjenabrzinaokretanjunaematerijalnetakedajesljedeuinformaciju.Onapokazujekojombrzinomtreba
jednolikodasekreematerijalnatakadabiodmomenta

do

prelaput (

. No,
ta brzina ne daje informaciju o tome kakvo je bilo stanje kretanja u pojedinim momentima

. Zbog toga
je prirodno pustiti da itraitilimes.

lim

Ovajlimesnazivasetrenutnombrzinomnaematerijalnetakeumomentu

. S druge strane, mi znamo da je

ovaj limes jednak (

, odnosno izvodu funkcije ( utaki

.
Dakle, trenutna brzina materijalnetakesedefinira kao izvod puta po vremenu.

107. Graninevrijednosti
a.

( lim

lim

((

b.

( lim

lim

((

ako postoje, nazivaju se lijevim i desnim izvodom funkcije utaki

. Lijevi i desni izvod nazivamo

jednostranim izvodom.

108. Za funkciju : (, kaemodautaki

jetakagomilanjaskupaDimabeskonaan
izvod koji je jednak (ili ako je lim

((

= (ili lim

((

=).

109. Da bi funkcija bila diferencijabilna u taki

, potrebno je i dovoljno da postoji (

, tj. da funkcija ima

konaanizvod(

.Skupsvihtaaka ( u kojima funkcija ima(konaanizvodinidomen funkcije

(.
110.
Dokaz:
- Dokaimodajeuslovpotreban.Izpretpostavke da je funkcija diferencijabilnautaki

imamo:
o
((

(
Za svaki i

.Izovejednakosti,prelaskomnagraninuvrijednost

dobijemo:
lim

((

pa je ovim potreban uslov dokazan.

- Dovoljan uslov slijedi iz prethodnog dokaza.

111. Osnovna pravila diferenciranja: Ako su funkcije i oblika : (E diferencijabilneutaki ,
onda su funkcije , ,

, diferencijabilneutakiipritomevaejednakosti:
a. (

( ( (
b. (

( (, gdje je c proizvoljna konstanta

c. (

(( ((
d.

((((
(

17
BerinaCocali
112. Neka je funkcija neprekidna, strogo monotona na intervalu (, kojaimaizvodrazliitodnuleutaki

(, . Tada inverzna funkcija

ima izvod utaki

((, koji je jednak

, tj. (

.

Dokaz: Neka su ispunjeni uslovi teoreme. Tada, kako znamo, postoji inverzna funkcija

koja je
neprekidna i strogo monotona na intervalu (

, pa je ( (

za

. Kako je po pretpostavci
funkcija diferencijabilnautaki

, to je ( (

(,
priemujelim

( (

.
Iz posljednje jednakosti slijedi da je

((

((, jer za ( je
(, a za (

je

,priemujelim

(( ((

Iz posljednje jednakosti imamo da je
((

((
za

.
Prelaskomnagraninuvrijednostza

dobijemo da je

tojeitrebalodokazati.

113. Neka je funkcija definirana na intervalu (, , a funkcija definirana na intervalu (

koji je
sadranu((, . Ako je funkcija diferencijabilnautaki

iz intervala (, , a funkcija diferencijabilna u

taki(

, onda je i sloenafunkcija diferencijabilnautaki

, i njen izvod je jednak

((

.

114. Izvod n-tog reda funkcije kojegoznaavamosa
(
ili sa

.Njegovavrijednostutaki

E je vrijednost
izvoda (prvog izvoda) funkcije
(
u taki

.

115. Ako funkcija oblika : (E diferencijabilnautaki

, onda se izraz (

, preciznije, funkcija
(

, odnosno linearna funkcija po x: (

naziva se diferencijalom funkcije utaki

i
oznaavasesa:
a. (

b. (,

Diferencijal funkcije utaki

geometrijski predstavlja prirast funkcije utaki

, tj. prirast ordinate tangente

utaki

na grafik funkcije (.

116. Diferencijalsloenefunkcije jednakjeproizvoduizvodatefunkcijepomeuargumentuidiferencijala
meuargumenta.

117. Ako je argument funkcije ( direktnanezavisnopromjenljiva,anemeuargument,ondaseuzimapo
dogovoru da je diferencijal argumenta jednaknjegovomprirataju,tj. .Usvajajuiovajdogovor
jednakost ( (vaiuvijekbezobziradalije direktno nezavisno promjenljiva ili
meuargument.Naprijedkazanopredstavljainvarijantnost forme diferencijala (prvog reda).

118. Diferencijal n-tog reda funkcije utaki

, koji odgovara po vrijedosti definira se kao diferencijal

funkcije

uposmatranojtaki

ioznaavasesa

(. Slijedi da je

( za ( . Svojstvo invarijantnosti forme diferencijala viegredauoptemsluajunijeouvano.

119. Fermantov stav: Neka funkcija : (, , (, , ima lokalni maksimum (lokalni minimumutaki

,inekaonaimautojtakikakodesnitakoilijeviizvod.Tadaje

). Ako je pri tome funkcija diferencijabilnautaki

, onda je

.

120. Darbouxov stav: Neka je funkcija : , , , , neprekidna na segmentu , i neka ima u svakoj
takiintervala(, (konaanilibeskonaanizvod.Tadaizvod uzimasvevrijednostikojesuizmeu

( i

( zakojepretpostavljamodatakoerpostoje.

121. Rolleov stav: Neka je funkcija : , , , , neprekidna na segmentu , inekaimausvakojtaki
intervala (, (konaanilibeskonaanizvodi( (,ondapostojibarjednataka iz intervala (,
takva da je ( .

Dokaz: Ako je ( . za , ,ondajetanostRolleoveteoremeoigledna.Nekafunkcija na
segmentu , uzimavrijednostirazliiteod(,npr.veeod( pa i od (, ondapostojitaka iz
18
BerinaCocali
intervala (, takva da je ( sup( za , .Kakoutaki funkcija ima lokalni maksimum, to
prema Fermantovoj teoremi imamo ( , pa je Rolleov stav dokazan.

122. Lagrangeov stav: Neka je funkcija : , , , , neprekidna na segmentu , i neka ima u svakoj
takiintervala(, (konaanilibeskonaanizvod,ondapostojibarjednataka iz intervala (, takva da je
( ( (( .

Dokaz:Definirajmo na segmentu , funkciju formulom ( ( , gdje je . . Odredimo
tako da bude ( (. Iz ovog uslova dobijemo da je:

((

pa je ( (
((

Funkcija na segmentu , zadovoljava usloveRolleoveteoreme,papostojibarjednataka iz intervala
(, takva da je

( , tj.

(
((

ili ( (

(( .

123. Posljedice Lagrangeove teoreme:
a. Ako funkcija imaizvod(konaanilibeskonaanusvakojtakirazmaka , , onda za proizvoljne

, ,

,vaijednakost:(

(, gdje je brojizmeu

.
b. Ako funkcija : , zadovoljava uslove Lagrangeove teoreme i pri tome je
i. sup( za ,
ii. inf ( za ,
ondavaenejednakosti
((

.
c. Ako je funkcija neprekidna na razmaku , i ima izvod jednak nuli na tom razmaku, onda je
( . na tom razmaku.

124. L'Hospitalovo pravilo: Neka su i realnefunkcijekojezadovoljavajusljedeeuslove:
a. jedan od ova dva:
i. lim

( lim

(
ii. lim

( (ili i lim

( (ili
b. i su definirane i neprekidne u nekoj okolini (

take

osim,moda,utaki

c. postoje(konaniilibeskonaniizvodi( i ( za svaki (

,osim,moda,za

d. bar jedan od izvoda ( i ( jerazliitodnulezasvakizasvaki (

,osim,modaza

e. postoji lim

(
(
(

. Tada postoji i lim

(
(
ivaijednakost lim

(
(
lim

(
(

125. Neka realna funkcija jednerealnepromjenjiveutaki , imakonaann-ti izvod
(
(.Oznaimosa

( razlikuizmeufunkcije( iodgovarajuegTaylorovog polinoma

( (

(
(

n-togstepenautakia,tj.

( (

( . Tada je (

(, ili:
( (

(
(

(
tozovemoTaylorova formula funkcije ( utakia(odnosnouokolinitakea,priemuje

( njen
ostatak.
Taylorova formula sa ostatkom u Peanovom obliku (

( ((

),( ) :
(

(+((

),( )
Taylorova formula sa ostatkom u Lagrangeovom obliku (

(
(

( , (
( (

(
(

(
Taylorova formula sa ostatkom u Cauchyjevom obliku

(
(

( , (

( (

(
(

(
Formula koja se dobije iz Taylorove formule za
( ( (

(
(

(
ivrijediunekojokolinitakenazivaseMaclaurinova formula sa ostatkom

(:
a.

(
(, ( u Lagrangeovom obliku
b.

(
(

- (

u Cauchyjevom obliku
19
BerinaCocali
126. Globalne ekstremne vrijednosti: Da bi funkcija ,kojaimakonaanilibeskonaanizvodurazmaku
, , ,bila(strogorastua(odnosnostrogoopadajuautomrazmaku,potrebnojeidovoljnodazasvaki
, vrijedi

( (odnosno

( ,priemurelacija

( nemoebitiispunjenaniukom
razmaku , , kojijesadranu, .

127. Lokalna ekstremne vrijednosti: Neka je ( neprekidna u nekoj okolini takecidiferencijabilnau. tada
jeutakiclokalni ekstrem funkcije ( ako ( mijenja znak kada x prolazi kroz c. Ako ( ne mijenja znak
kadaprolazikrozc,ondautakicfunkcija( nema ekstremnu vrijednost. Pri tom:
a. ako je

( za (, i

( za (, ,ondajeutakicstrogi lokalni
minimum
b. ako je

( za (, i

( za (, ,ondajeutakicstrogilokalni
maksimum

128. Bez izvoda: Funkcija : (, naziva se konveksnom ako za proizvoljne (

(, vai:
(

gdje je

. Ako za

umjesto vai
znak , za funkciju kaesedajestrogo konveksna. Ukoliko umjesto znaka vrijedi znak (odnosno , za
funkciju kaesedajekonkavna (odnosno strogo konkavna).

Sa prvim izvodom: Neka je funkcija : (, diferencijabilna. Da bi bila konveksna (strogo konveksna) u
(, , potrebno je i dovoljno da je neopadajua(strogorasteu(, .
Sa izvodomviegreda: Neka funkcija : (, imausvakojtaki (, drugi izvod. Da fi bila
konveksna (konkavna) na (, , potrebno je i dovoljno da bude ( (( ) za (, .

129. Neka je funkcija ( definirana u nekoj okolini take

i diferencijabilna u . Neka je, dalje, neprekidna

utaki

injengrafikutojtakiimatangentu.Taka(

, (

naziva se prevojnomtakom krive ( ako

je funkcija strogo konveksna (konkavna) u skupu

i strogo konkavna (konveksna) u skupu

. Ako kriva ( imaprevojnutaku(

, (

i funkcija ima neprekidan drugi izvod u

taki

, onda je
(

.

130. Ako prvi izvod posmatrane funkcije ne postojiunekojtakinjenogdomena,trebaizraunati(akopostoje
lijeviidesniprviizvodutojtaki,kaoilijevuidesnugraninuvrijednostprvogizvodatefunkcijeusvakojod
eventualnihnjenihsingularnihtaaka,dabiseustanoviougaopodkojimgrafik zadane funkcije "ulazi" i "izlazi"
iztetake.Usluajukadaje

,priemusu

konani,taka(

, (

naziva se
uglovna (ili ugaonataka ili prelomnataka), dok u sluajukadaje

i bar jedan od izvoda

jebeskonaanzataku(

, (

kaemodajepovratnataka(ili iljak) grafika funkcije

(razlikujusejednostraniidvostraniiljci.Zaovakvetakekaesejoidasupicevi grafika funkcije . Lijevi
izvod

predstavlja koeficijent pravca lijeve tangente (odnosno lijeve polutangente), a desni izvod

koeficijent pravca desne tangente (odnosno desne polutangente,akoseumjestoodgovarajuepraveposmatra
odgovarajuapoluprava.Kaorezultatispitivanja(tokafunkcijetrebanacrtatigrafik(uDekartovom
pravouglomkoordinatnomsistemunakomesunaznaenesvekarakteristine (kritinetakeiasimptote (sve
koje postoje).

131. Neka funkcije i preslikavaju razmak , u skup . Ako je funkcija diferencijalna na razmaku i ako
je

( ( za ,ondakaemodajefunkcija tana/striktnaprimitivnafunkcija funkcije na

razmaku , . Ako je tanaprimitivnafunkcijafunkcije na razmaku , .,ondasvakadrugatana
primitivna funkcija funkcije na razmaku , . ima oblik , gdje je realna konstanta, tj. .

20
BerinaCocali
132. Funkcija : , naziva se primitivna funkcija funkcije : , (, na(konanomili
beskonanomrazmaku, ako je funkcija neprekidna na razmaku , i ima izvof koji je jednak
funkciji na razmaku , ,osim,moda,naprebrojivomskuputaakaizrazmaka, . Neka funkcija F oblika
na razmaku , . Tada se familija: :, podudara sa
familijom funkcija : .
Neka funkcija f oblika : , (, ima na razmaku , primitivnu funkciju. Tada se
neodreenimintegralom funkcije f na razmaku , naziva skup
:, svih njenih primitivnih funkcija na razmaku , .
Neodreeniintegralfunkcijefnarazmaku, oznaavasesimbolom( . proizvod ( nazive se
podintegralni izraz, a funkcija ( podintegralna funkcija.

133. Osnovnasvojstvaneodreenihintegrala:
a. Izvodneodreenogintegralafunkcijefoblika: , (, postojiusvakojtaki ,
saiskljuenjemmodaprebrojivogskupataakaiztograzmakaipritomevaijednakost

( (
b. Diferencijalneodreenogintegralafuncijefoblika: , (, postojiusvakojtaki
, saiskljuenjemmodaprebrojivogskupataakaiztograzmakaipritomevaijednakost
( (
c. Ako je F diferencijabilna funkcija na razmaku , ,ondavaijednakost:
( (
d. Neka funkcije f i g oblika , (, restriktivno imaju funkcije

kaotaneprimitivne
funkcije na razmaku , . tada funkcija

ima na razmaku , primitivnu funkciju i pri tome

vaijednakost:

(d

(
priemusu

proizvoljne realne konstanteodkojihjebarjednarazliitaodnule.

134. etiriosnovna pravila integriranja:
a. Ako je

( (, onda je ( ( , gdje je proizvoljna realna konstanta,

b. ( (, gdje je konstanta
c. (( ( ( (
d. Ako je ( ( i (, onda je ( ( . Specijalno za (

( ,

135. Pri integriranjupredhodnimsvoenjemna oblik diferencijala koristimosljedeetransformacijediferencijala:
a.

( ,
b.

c.

(
(

, ( ,
Natajnainzadaniintegralsvedemonaoblik:
(( ( ((( ((, (

136. Nekatrebaizraunatiintegral(.Akopomouzamjene ( dobijemo jednakost (
(((,lahkoseraunaintegral( ( , i onda vrijedi jednakost
( ((( (
gdje je C proizvoljna realna konstanta, i dobijebnu formulu nazivamo formula zamjene promjenjive u
neodreenomintegralu.

137. Neka su funkcije i oblika , (, neprekidne funkcije na razmaku , i diferencijabilne
usvakojtakutograzmakaosimmodautakamaprebrojivogskupataakaizrazmaka, . Tada su funkcije
i primitivnefunkcijenekihfunkcijakojeemoobiljeitisa i na razmaku , . Otuda slijedi da je funkcija
, kao proizvod neprekidnih funkcija, neprekidna i ima izvod izvod na razmaku , ,osimmodana
prebrojivomskuputaaka , ,ipritomevaijednakost:( (

(( (

(,
, .
Tako je funkcija primitivna funkcija funkcije + na razmaku , ,pa je

((( (

( (( , ,
21
BerinaCocali
Polazeiodtogadafunkcije i imajuprimitivnefunkcijeikoristeisvojstvodajeintegralzbira jednak
zbiruintegrala,posljednjujednakostmoemonapisatiuobliku
(

( ((

((
kojavaiza , ,priemusekonstantaCnepieeksplicitnovesepodrazumijevadajesadranau
integralu

((.
Posljednja jednakost naziva se formulom za parcijalnu integraciju.

138. Zaogranienufunkciju: , (, , kaemodajeintegrabilnapoRiemannuna
segmentu , ako je

( (. Tada se broj

( ( naziva odreeni
(Riemannov) integral funkcije f na segmentu , ,ipiese (

,priemusua,odnosnobdonja,odnosno
gornja granica integrala.

139. Kriterij integrabilnosti funkcije:Dabiogranienafunkcija : , (, , ) bila integrabilna
na segmentu , , potrebno je i dovoljno da za svaki postoji takva podjela segmenta , da je:

(

140. Prvateoremaosrednjojvrijednostiodreenogintegrala: Neka su , , i ( (ili ( ) za
svaki , , te neka je inf
,
(,
,
(. Tada postoji broj , ( , takav da je
((

(1).

Dokaz: Bez umanjenjaoptostimoemopretpostavitidajefunkcijagnenegativna(na, ). Tada iz
( za svaki , slijedi ( (( ( za svaki , . Kako je
, , to se integrisanjem dobije
(

((

Iz pretpostavke da je ( na , imamo da je (

,Posmatrajmosluajeve:
I. Ako je , onda iz nejednakosti (1') slijedi da je ((

, pa relacija (1) vrijedi za

svaki iz segmenta , .
II. Ako je onda iz nejednakosti (1') slijedi

((

pa se za broj u relaciji (1)

moeuzetidaje

((

,tojeitrebalodokazati.

141. Osobine integrabilnihfunkcijaiodreenihintegrala
a. Ako je , , ( , , i : , ( , onda je , .
b. Ako je , i proizvoljan realni koeficient, onda je i , ipritomevaijednakost:
(

.
c. Ako je

, , onda je (

, ,ipritomevaijednakost

d. Ako je , , tada je i , ,

, , uz uslov za svaki , i

,
e. Ako je , , onda njena restrikcija na proizvoljni segment , , jetakoerintegrabilna
funkcija na segmentu , .
f. Ako su , , , onda je ,
g. Neka su , , proizvoljni realni brojevi koji predstavljaju krajeve triju segmenata. Ako je funkcija
integrabilnananajveemodtihsegmenata,tada(vrijedisvojstvoaditivnosti: (

142. Osnovne osobine integrabilnih funkcija koje su zadane nejednakostima
a. Ako su , , i ( ( za svaki , , onda je (

b. Ako je , i ( za svaki , , funkcija nijeidentiki jednaka nuli na segmentu , i
barujednojtaki

, u kojoj je neprekidna je (

, onda je (

c. Ako je , i ( za svaki , , onda je ( (

(
d. Ako je , , ,ondavai: (

( sup
,
(
22
BerinaCocali
e. Nejednakost Bunjakovskog: Ako su , , ,ondavai:
((

((

((

143. Definiimofunkciju iz u formulom ( (

ijejedefinicionopodrujeskup kako
veihod tako i manjih od za koje funkcija integrabilna na segmentu , ili na segmentu , . Prema tome
funkcija predstavlja funkciju gornjegraniceodreenogintegrala.

144. Prvafundamentalnateoremaintegralnograuna: Ako je , , onda je funkcija ( (

za
diferencijalnafunkcijausvakojtaki , u kojoj je funkcija neprekidna,ipritomvai

(
( (utojtaki.

Posljedica:
I. Ako je : , (, , neprekidna funkcija, onda ona na segmentu , imatanu
primitivnu funkciju priemuje( (

za svaki , ifamilijusvihtanihprimitivnih
funkcija funkcije predstavlja skup : .
II. Ako je , iskupsvihtaakaprekidafunkcije najvieprebrojiv,ondafunkcija definirana sa
( (

za svaki , predstavlja primitivnu funkciju funkcije na segmentu , , a

familiju svih primitivnih funkcija funkcije funkcije na , predstavlja skup : .

145. Drugafundamentalnateoremaintegralnograuna: Ako je , iskuptaakaprekidafunkcije je
najvieprebrojivskup,afunkcija proizvoljna primitivna funkcija funkcije na segmentu , ,ondavai
formula (

( (.
a. Dokaz: Neka je proizvoljna primitivna funkcija funkcije na segmentu , . Znamo da je (
(

,priemuje proizvoljna realna konstanta. Kako je ( , za svaki , vai

jednakost ( (

(. Odavdje, za dobijemo da je (

( (, pa je
dokazzavren.
b. Vanost: Primijetimo da Newton Leibnizovaformulapredstavljavezuizmeuodreenogi
neodreenogintegralaionajeodvelikogznaaja,jerizraunavanjeodreenogintegralasvodisena
izraunavanjeneodreenogintegrala(tojemnogopraktinijenegopodefinicijipomoulimesa
integralnesume,odnosnopomoudonjegigornjegintegrala.No,postojefunkcijekojesunanekom
segmentuintegrabilne(uRiemannovomsmislu,alinatomsegmentu(ninanjegovojunutranjosti)
nemajutanuprimitivnufunkciju,niti,pak,primitivnufunkciju.

146. Osnovna formula integralnograuna: Ako je , iskuptaakaprekidafunkcije jenajvieprebrojiv
skup, a funkcija proizvoljna primitivna funkcija funkcije na segmentu , ,ondavaiformula(Newton-
Leibnizova formula):
(

( (
Taformulavaiiusluaju ,kaoiusluaju (promjenom mjesta a i b mijenja se istovremeno znak obje
strane jednakosti).
Dokaz: Neka je proizvoljna primitivna funkcija funkcije na segmentu , . Tada prema drugoj posljedici
prvefundamentalneteoremeintegralnograunaimamodaje( (

, gdje je C proizvoljna realna

konstanta. Kako je ( , to za svaki , vaijednakost ( (

(. Odavde, za
dobijemo da je (

( (,tojeitrebalodokazati.

147. Neka je (, , , , (, , , ( , ( i neka izvod ( postoji na
segmentu , osim,moda,najvienaprebrojivomskuputaakatogasegmentai (, .Tadavai
formula zamjene promjenjive: (

,priemujesa

oznaenizvodfunkcije u onim
takamasegmenta, u kojima on postoji.

148. Neka su funkcije , (, ,priemusufunkcije i diferencijabilneusvakojtakisegmena,
osim,moda,najvienaprebrojivomskuputaakatogasegmenta,teneka i predstavljaju funkcije koje
pripadaju klasi , ,priemusimboli( i ( predstavljaju izvode funkcija i restriktivno, u onim
takama ukojimaonipostoje.Tadavaiformula za parcijalnu integraciju: (

((

.
23
BerinaCocali

149. Neka je funkcija definirana na polusegmentu , i neka je integrabilna (u Riemannovom smislu)
na nekom segmentu , .Akopostojigraninavrijednostlim

,ondatugraninuvrijednost
nazivamo nesvojstveni integral prve vrste funkcije na polusegmentu ioznaavamosa (

. Ako
lim

postojiikonaanje,kaemodajefunkcija integrabilna u nesvojstvenom smislu na skupu , i

da nesvojstveni integral konvergira.

150. Neka je , ( priemujebsingularnatakainekajefunkcija: ( integrabilna na
proizvoljnom segmentu , . Ako postoji limes lim

, on se naziva nesvojstvenim integralom

druge vrstefunkcijefnapolusegmentuJioznaavasesa (

. Ako lim

postojiikonaan
je,kaemoda nesvojstveni integral konvergira.

151. Cauchjevoptikriterijumkonvergencijeintegrala: Da bi nesvojstveni integral (

koji ima singularitet

utaki ( konvergirao, potrebno je i dovoljno da za svaki postoji

(,

, tako da za par

,vai: (

. Ako pretpostavimo da je funkcija f

neprekidna gotovo svuda na polusegmentu , ,ondavainejednakost (

za sve

, ,

.

152. Ako konvergira integral (

,ondakaemodaintegral (

apsolutno konvergira. Za svaki

integralkojinekonvergiraapsolutno,kaemodajeuslovno konvergentan.

153. Dirichletov kriterijum za ispitivanje neapsolutne konvergencije: Neka su , realne funkcije definirane na
, i neka su ispunjeni uslovi:
a. na , imaogranienuprimitivnufunkciju (

b. monotonoteinulikad

Tada nesvojstveni integral ((

konvergira.

154. Abelov kriterijum za konvergenciju nesvojstvenih integrala: Neka su , realne funkcije definirane na
, i neka konvergira integral (

, a funkcija jemonotonaiograniena.Tadaintegral
((

konvergira.

155. Kaemodajefigura izmjerljiva ako je .Pritomzajednikuvrijednost nazivamo povrinom
figure ioznaavamosa(. ( d

156. Neka su ( i (, , neprekidne funkcije koje imaju i neprekidne izvode. Tada se kriva L,
odreenajednainama (, (, moerektificirati.Pritomnjenaduina iznosi

.
a. Zapremina obrtnog tijela:

( d

b. Povrinaobrnepovri: P (

157. Stepeni red je funkcionalni red oblika

gdje
su

, ,

, realne konstante (i ovdje se nazivaju koeficientima stepenog reda).

158. Taylorov red realne funkcije utaki

njenog domena D( ukojojonaimakonaanizvodproizvoljnog

reda je stepeni red: (

. Ako je

onda je taj red Maclaurinov

red.Tajlorovredutaki

realne funkcije konvergira na razmaku , ka funkciji akko niz ostataka

Taloroveformulekonvergirakanatomrazmaku.Dovoljanuslovdafunkcijufmoemoprikazatinjenim
Talorovimredomuokolinitake

je da postoje realni brojevi i takvi da vrijedi:

a. Funkcija f ima svoje derivacije

( u intervalu (

R,

+R)
b. Za svaki je

( ,

+R


24
BerinaCocali
159. Ako je

onda je taj red Maclaurinov red. Najpoznatiji Maclaurinovi razvoji su:

a.

(
b. sin (

c. cos (

d. ln( (

( (,
e. (

( ( (,