2

Desni
ekstremizam
SADRAJ:
Obnova povijesnog faizma /4/
Povratak faista u slubu /6/
elavi nacisti i nacisti u odijelima /16/
Karakteristike suvremene ekstremne desnice /22/
Primjeri suvremene zapadnoeuropske ekstremne desnice /26/
Primjeri suvremene istonoeuropske ekstremne desnice /29/
Opasnost desnog ekstremizma u Hrvatskoj i regiji /36/
Teorija ekstremizma /44/
Desni
ekstremizam
3
Antifaistiki pokret se danas nalazi pred velikim izazovima koji
izmeu ostalog ukljuuju i postavljanje pitanja gdje je taj faizam pro-
tiv kojeg se bori i moe li se cijeli politiki pokret graditi na protivljenju
drugom pokretu bez jasnog nuenja alternative. Broura Desni eks-
tremizam ima za cilj davanje osnovnih informacija o povijesti, kara-
kteristikama i izvorima ekstremne desnice nakon Drugog svjetskog
rata. Prouavanje tog fenomena kljuno je za razumijevanje nunosti
antifaistikog pokreta u suvremenom svijetu. Ova broura nije sveo-
buhvatna enciklopedija desnog ekstremizma nego uvodna i edukativna
broura namijenjena prije svega mladima koji ele bolje razumjeti svi-
jet oko sebe. Nadamo se da e u njoj neke odgovore nai ve aktivni
antifaisti, kao i oni koji e to tek postati.
4
Desni
ekstremizam
Kada se prije gotovo cijelog stoljea pojavio pokret koji je sam sebe
prozvao faizmom, on u zemljama koje su se nazivale demokratskim
svijetom nije izazvao nikakvu posebnu paniku. Osim izravno ugroenih
skupina, politike ljevice i sindikata protiv kojih je taj faizam primarno
bio usmjeren, nije bilo gotovo nikoga tko bi u novom politikom pokretu
vidio novog i posebno opasnog neprijatelja. Vlade i politiari zemalja
koji su zadrale parlamentarni oblik vla-
davine, bilo da su dolazili iz liberalnih
ili konzervativnih stranaka, ne samo da
su prihvaali faistike pokrete i reime
kao legitimne sudionike politike, nego
su povremeno izraavali i divljenje nji-
hovom efkasnou. Ratni britanski
premijer i simbol britanskog otpora Si-
lama osovine u Drugom svjetskom ratu,
Winston Churchill, za osnivaa prvog
faistikog reima Benita Mussolinija
izjavio je uinio uslugu cijelom svi-
jetu i pokazao kako se treba nositi sa
subverzivnim elementima. ak i nakon
najkrvavijeg rata u povijesti, Churchill
je izraavao aljenje zbog toga to su se
faistika Italija i Britanija nale na su-
protstavljenim stranama.
Ali grozote nacizma, Holokausta
i drugih genocida koji su provoeni ti-
jekom Drugog svjetskog rata iz temelja
su promijenili svijet. U tom ratu stvoren
je antifaizam kao pokret. Kada ovdje
govorimo o antifaistikom pokretu,
onda ne mislimo na anti-Hitlerovski
savez, dakle ne govorimo o vojnim
Obnova povijesnog faizma
Desni
ekstremizam
5
saveznitvima velikih sila, nego govorimo o drutvenom pokretu koji je
bio izraz velike averzije masa prema faistikim reimima koji su vladali
gotovo cijelom Europom. Taj pokret zadrao je veliku mobilizacijsku
snagu koja je bila vrsta brana obnovi faistikih pokreta. To naravno
nije znailo da nisu postojale podzemne grupe i organizacije simpatizera
povijesnog faizma. Dio njih uspio se obnoviti kao politiki faktor svega
nekoliko godina nakon kraja rata. Tako su u Njemakoj postojale Stranka
njemakog carstva (Deutsche Reichspartei) i Socijalistika stranka carst-
va Njemake (Sozialistische Reichspartei Deutschlands). Ove stranke
imale su odreen, ali vrlo kratkotrajan uspjeh.
6
Desni
ekstremizam
Puno vanije od tih grupa bili su oni faisti koji su ukljueni u posli-
jeratni politiki poredak zemalja koje su se predstavljale kao demokratske,
bilo kao pojedinci, bilo kao cijele organizacije. Tako je gotovo cijela
struktura zapadnonjemakih tajnih slubi u stvari preuzeta od nacista.
Jo prije kraja rata, vojne strukture zapadnih saveznika, prije svega Bri-
tanaca i Amerikanaca, poele su iskoritavati naklonost bivih faista
prema njihovim zemljama kao antikomunistikim silama. Anticipirajui
budui Hladni rat, pretea CIA-e, Ofce of Strategic Services (OSS), kao
suradnike je regrutirao iste ljude koji su posao antikomunistikih tajnih
slubi odraivali i u faistikim reimima. Neka od najpoznatijih imena
koji su promijenili poslodavca bez da su promijenili politika uvjerenja su
Talijani Pino Rauti, Junio Valerio Borghese i posebno Nijemac Reinhard
Gehlen, ovjek kojeg su amerike tajne slube regrutirale 1946. Gehlen
je dobio mandat da od bivih nacistikih agenata stvori novu sigurnosnu
mreu koja je pedesetih bila osnova stvaranju zapadnonjemake Savezne
obavjetajne slube (BND) na ijem je elu Gehlen bio sve do 1968.
Te nacistike strukture nakon zavretka hladnog rata postale su
javnosti poznate kao mrea Gladio, osmiljena kao tajna organizacija
NATO-a u zemljama ija je slubena zadaa bila organizirati sabotere u
sluaju dolaska komunista na vlast. Gladio je postojao tijekom cijelog
Hladnog rata i osim starih faista preuzetih izravno iz poraenih reima,
regrutirao je i velik broj novih neonacistikih grupa i organizacija.
U hladnoratovskom periodu, osnovni zadatak sigurnosnih slubi
zapadnoeuropskih drava i njihovih amerikih saveznika bila je borba
protiv onog to su doivljavali kao utjecaj neprijatelja u njihovoj zem-
lji. Optuba za suradnju s neprijateljem tako se prihodno mogla proiriti
na cijelu ljevicu, ak i onu koja nije imala veze sa Sovjetskim savezom
ili jo ire na sve pokrete koji su upozoravali na nedemokratske prakse
vlada u zapadnim dravama. Tako je ameriki agencija za sprjeavanje
domae subverzije COINTELPRO djelovala ne samo protiv komunista
(prosovjetskih ili antisovjetskih), nego i protiv cijelog pokreta za ljudska
prava, prava crnaca, enskih prava itd... Na listi opasnih osoba te agencije
Povratak faista u slubu
Desni
ekstremizam
7
nali su se i Martin Luther King i studenti koji su prosvjedovali protiv
rata u Vijetnamu. U nekim zemljama Europe ili Latinske Amerike, borba
protiv subverzivnih elemenata ukljuivala je i poticanje i podupiranje
vojnih pueva i uspostavu drugih autoritarnih reima koji e imati slo-
bodnije ruke provoenju nacionalne sigurnosti. Osnovna legitimacija
za pojaavanje represije bila je strategija tenzije.
Danas je poznato kako su neonacistike grupe povezane s tajnim
slubama zemalja kao su Italija, Grka i Turska izvodile itav niz akcija,
ukljuujui i teroristike napade za koje su okrivljavale ljevicu kako bi
pojaale ovlasti. Neki od najpoznatijih od tih napada su napad na banku
na Piazza di Fontana 1969. u Milanu za koji je tek devedesetih dokazano
da ga je izvela neonacistika grupa Novi poredak, iako je za njega optuen
ljeviar Giuseppe Pinelli koji je prilikom ispitivanja u policiji ispao kroz
prozor. Ovi dogaaji tema su poznate drame Sluajna smrt jednog anar-
hista nobelovca Darija Foa.
Reinhard Gehlen s pripadnicima Wermahtove protuobavjetajne slube
8
Desni
ekstremizam
Osamdesetih godina dolazi do neke vrste ob-
nove popularnosti desnog ekstremizma, to je
djelomino, iako ne sasvim povezano s struk-
turama Gladio. S jedne strane pojavila se moda
neonacizma meu mladima u radnikoj klasi
zapadne Europe. Taj obnova izravno je vezana
uz nestanak tzv. drave blagostanja i agresivniju
primjenu neoliberalnih mjera. Zapadnoeuropske
drave suoavale su se s tadanjom krizom kapi-
talizma rezanjem socijalnih prava, privatizacijom i
zatvaranjem dravnih poduzea. Te mjere proizvele
su masovnu nezaposlenost, porast privremene za-
poslenosti, uskraivanje velikom dijelu radnike
klase dostupnost kvalitetnog zdravstvene zatite,
kolovanja itd... Ukratko, vrijeme uspostave neo-
liberalizma dovelo je veliki dio zapadnoeurop-
ske radnike klase u situaciju velike nesigurn-
osti. Te mjere bile su najizrazitije provoene
prvo u Britaniji i izazvale su logian otpor
radnike klase. To je doba velikih rudar-
skih i eljezniarskih trajkova protiv
konzervativne vlade Margaret Tatcher.
Istodobno, dolo je do rasta n o v i h
nacistikih pokreta kojima je glavni cilj podijeliti radniku
klasu na prave Engleze i migrante. Nacisti su uvjeravali bri-
tansku radniku klasu da uzrok njihove sve tee situacije nije poli-
tika vlade, nego da su to njihovi kolege druge boje koe ili drugog
porijekla. Nacisti su tu svoju prljavu agitaciju provodili meu mladim
ljudima radnikog porijekla i za taj cilj su preuzimali upravo one sup-
kulture za koje su mladi radnici bili najvie zainteresirani - skinhead i
navijaku supkulturu.
Skinhead supkultura poznata je po karakteristinim
elavi nacisti i nacisti u odijelima
Desni
ekstremizam
9
kratkim frizurama i izmama. Iako je medijskom propagandom skinhead
kultura proglaavana nacistikom, nita ne moe biti dalje od istine. Skin-
head supkultura kao izraz ponosa na pripadnost radnikoj klasi ne
samo da nije rasistika, nego su je u Britaniju
donijeli upravo imigranti s Jamajke koji su
kasnije bili glavne rtve nacistikih napada.
U dobrom dijelu istonoeuropskih zem-
alja upravo su elavi nacisti prvi doni-
jeli elemente skinhead supkulture, to
je prouzroilo potpuno pogreno
izjednaavanje te supkulture s naciz-
mom. Taj veliki nesporazum u zem-
ljama kao to je Hrvatska naalost
traje do danas iako nacisti vie
ne dominiraju ak ni na toj sceni.
Ovaj pokuaj otimanja skinhead
supkulture svoje najsnanije izraze
imao je u glazbenom pokretu Rock
Against Communism i povezanim
meunarodnih politikim grupama
Krv i ast (Blood&Honour) i Combat
18.
Kroz skinhead i navijaku supkult-
uru razvijao se rasistiki huliganizam koji je
karakteriziralo nasilno iskljuivanje migranata
iz javnog ivota u radnikim naseljima i napos-
ljetku pokuaj istjerivanja migranata razbijanjem
njihove imovine i fzikim napadima na njih. Ot-
por takvom obliku nasilja moglo je biti samo
fziko suprotstavljanje nacistikim huliganima
to je potaknulo obnovu Antifaistikih akcija
kao borbenih organizacija za suprotstavljanje nacis-
tima. Povijest razvoja ovih organizacija biti e detaljnije
objanjena u nekim buduim publikacijama.
S druge strane, osim ovih elavih nacista, osam-
10
Desni
ekstremizam
desete su i godine upliva desnog ekstremizma u mainstrem politiku, tj.
pojave nacista u odijelima. Ovdje prije svega mislimo na ono to se naziva
desnim populizmom, koji je ponegdje bio izravno povezan s nacistikim
huliganima, ali je
imao i druge strate-
gije koje su vie po
ukusu konzerva-
tivno orijentirane
srednje klase. Po-
java novih stranaka,
koje su odbijale
izravnu identifkac-
iju s povijesnim
faizmom, ali su
uvelike preuzimale
neke funkcije pov-
ijesnih faistikih
pokreta, osnovna je
manifestacija ovog
desnog populiz-
ma. Najistaknutiji
primjeri ovakvih
stranaka su bri-
tanska i francuska
Nacionalna fronta
i Stranke pro-
gresa u Danskoj i
Norvekoj koje su
doivjele i neke
znatne parlamen-
tarne uspjehe.
Ovaj pokret bio
je velika inovacija
za desne ekstrem-
iste. On je oznaio uvoenje politika povijesnog faizma u graansku
politiku tadanje Europe. Desni populisti su izravno odbijali identifkaci-
Britanski nacisti osamdesetih imitiraju skinhead modu
Desni
ekstremizam
11
ju s faizmom, iako su ga u stvari samo prilagodili novoj situaciji. Dakako,
oni vie nisu marirali u vojnim uniformama i zagovarali novi svjetski
poredat, oni nisu bili antisemiti niti su bili antiameriki raspoloeni.
Oni su zagovarali
uvanje europ-
skih vrijednosti
za prave Europl-
jane, veu represiju
prema radnikoj
klasi i posebno
naj pot l aeni j em
dijelu te klase - mi-
grantskim radnici-
ma.
Od perioda
osamdesetih, desni
populizam proirio
se i postao relevant-
na snaga u gotovo
svim zapadnoeu-
ropskim dravama.
O osnovnim kara-
kteristikama, poli-
tikama i meto-
dama ovog pokreta
biti e detaljnije
rijei u narednom
poglavlju. Poseb-
no je meutim
zabrinjavajue da je
desni populizam
uvelike utjecao
i na druge, vee
stranke, koje su
htjele preuzeti dio birakog tijela ekstremne desnice tako da su ekstremne
politike u velikoj mjeri postale dio legitimne politike Zapadne Europe.
Britanski nacisti osamdesetih imitiraju skinhead modu
12
Desni
ekstremizam
Jedna od potencijalno najveih zamki antifaistikog pokreta
je koncentracija na borbu samo protiv manifestacija simpatija prema
povijesnog faizmu. Iako supkulturne grupice elavih nacista ili ulinih
bandi Hitlerovih fanova jo uvijek ine ozbiljan problem manjinama ili
ljeviarskim aktivistima u veini zemalja, oni su ipak samo dio mnogo
ireg problema. Dobar dio lukavijih nacista, s mnogo veom politikom
moi, davno je odustao od izravne identifkacije s Mussolinijem ili Hit-
lerom, kao i dijelovima njihovog programa koji ne mogu biti sredite
politikih sukoba u suvremenoj Europi. Ipak, njihove prilagodbe faizma
suvremenim uvjetima na neizravan nain pokazuju istu funkciju koju su
imali i povijesni faizmi. Ovo su neke od njih.
1) Zagovaranje podjela i irenje mrnje
Povijesni faizmi svoje su uspjehe zasnivali na irenju paranoidne
panike od onih drugih i drugaijih koji ne trebaju biti dio nae zajed-
nice. Ti drugi esto su ukljuivali lanove zajednice, susjede koji su zbog
svojeg porijekla, seksualne orijentacije ili pripadnosti lijevim politikim
pokretima trebali biti izbaeni da bi zajednica ostala ista i skladna. Kao
to je poznato, najizrazitiji primjer toga je Holokaust, pokuaj istrebljenja
europske idovske zajednice od strane nacista i njihovih saveznika. Daka-
ko, poto idovske zajednice u suvremenoj Europi ine znatno manji dio
stanovnitva suvremene Europe nego to je to bilo prije Drugog svjetskog
rata, antisemitizam ne moe imati istu mobilizaciju ulogu koju je igrao
tada. Stoga suvremeni desni ekstremizam ne inzistira toliko na antisemi-
tizmu, koliko na islamofobiji. Uvjerljivo najvea vidljiva manjina u suvre-
menoj Zapadnoj Europi upravo su migranti iz zemalja s muslimanskom
veinom. Zapadna Europa desetljeima je imala politiku privlaenja mi-
granata iz svojih bivih kolonija kako bi nalazila dovoljno jefine radne
snage za svoj poslijeratni ekonomski bum. Problem je nastao kada ta
radna snaga vie nije mogla ostati u statusu gastarbajtera, tj. privre-
menih radnika poto je dobar dio njih ostao i izgradio svoj ivot u zemlji
Karakteristike suvremene ekstremne
desnice
Desni
ekstremizam
13
doseljenja. Nekad radnici bez ikakvih politikih i ekonomskih prava sada
postaji sastavni dio drutva koji naravno eli ravnopravnost s ostatkom
drutva. Borba protiv ravnopravnosti tih ljudi jedna je od osnovnih kara-
kteristika zapadnoeuropske ekstremne desnice. Ta borba esto se prika-
zuje kao borba protiv ilegalne imigracije. Ti ilegalci u stvari su takoer
sastavni dio radne snage zemlje, njihov status preutno se tolerira dok
god nemaju zahtjeve za politikim i ekonomskim pravima, tj. dok bez
graanskih prava odrauju najtee poslove za najnie nadnice. Islamofo-
bija i rasizam osnovni su mehanizmi zadravanja tog dijela radnike klase
u obespravljenom poloaju.
Islamofobija se esto prikriva iza toboe progresivne i legitimne
kritike islama i njegove konzervativnosti. Jedan od najpoznatijih primjera
takve islamofobije je objava karikatura proroka Muhameda u zapadnim
medijima. Zapadnoeuropski desniarski listovi objavu tih karikatura
pravdaju slobodom govora i koriste bijes muslimana kako bi dokazali
uroenu netrpeljivost i agresivnost islama. No, bijes muslimana nije
manifestacija njihove vjere, nego nepristajanja na poniavanje i diskrimi-
naciju njihove zajednice. Unato pokuajima zamuivanja cijele prie,
Rasistiki plakat vicarske narodne stranke
14
Desni
ekstremizam
nema nikakve razlike izmeu karikature muslimana kao terorista i kar-
ikature idova kao amoralnog kamatara ili Afrikanca kao divljaka. Ovdje
je rije o klasinom govoru mrnje, a govor mrnje nije i ne moe biti
sloboda govora - on je hukanje na jednu zajednicu, u ovom sluaju na
manjinsku i ugroenu zajednicu.
Istonoeuropska ekstremna desnica pak esto nalazi novu-staru
rtvu u Romima, takoer tradicionalno najobespravljenijem dijelu
drutva. Ovi posebno vrijedi za zemlje kao to su eka, Maarska i
Rumunjska. Poto migracije u te zemlje s visokom nezaposlenou nisu
uzele maha, Romi su bili logine rtve optubi za kvarenje utopijske
organske nacionalne zajednice.
2) Red i zakon
I uz migrante i uz Rome, u ekstremno desnim krugovima vee se
optuba za kriminal. Oni se ne gledaju samo kao stranci koji ne ra-
zumiju obiaje veine, nego kao oni koji izravno ugroavaju sigurnost
obinih ljudi svojim kriminalnim ponaanjem. Svakome tko ne pati od
rasistikih predrasuda poznato je kako kriminalno ponaanje nije posljedi-
ca neije rase ili porijekla, nego neijeg socijalnog statusa u drutvu u
kojem ivi. Uvijek i svugdje u povijesti kriminal je bio najraireniji
meu najsiromanijima i najiskljuenijima iz drutva. Borba protiv imi-
grantskog ili romskog kriminala jo je jedna osnovna karakteristika
suvremenog desnog ekstremizma koji dijeli s povijesnim faizmom.
Osim borbe protiv kriminalnih manjina, ekstremno desniarski
zagovor reda i zakona ponekad je usmjeren i protiv onog to smatra koru-
mpiranim politiarima. Mnogi liberalni teoretiari u tome vide dokaz da
je ekstremna desnica zapravo populistika, tj. da staje na stranu obinog
ovjeka protiv elita. Meutim, ekstremna desnica gotovo nikad ne do-
vodi u pitanje sam politiki sustav, ona ne predlae neki sustav u kojem
bi obian ovjek imao vei utjecaj na elite. Upravo suprotno, ona sve
politiki problematine odluke svodi na pitanje korupcije, a njezin pri-
jedlog za rjeavanje korupcije je vrsta ruka, tj. manji utjecaj obinog
ovjeka na politiku autoritarnih voa. Umjesto populizma ili nekog an-
tisistemskog prijedloga, ona zagovara ograniavanje graanskih prava i
vru kontrolu elita.
Desni
ekstremizam
15
3) Antikomunizam
vrsta ruka nema zadatak samo da dovede u red upravljae ili man-
jine, ve je jedan od njenih temeljnih zadataka da eliminira subverzivne
elemente, sve one koji postojeem sistemu vide neku demokratiniju al-
ternativu. Kao to smo vidjeli u povijesnom pregledu ranije, antisubver-
zivna djelatnost bila je neizostavni dio uloge desnog ekstremizma i jedan
od glavnih poticaja njezinom irenju u hladnoratovskom periodu. Iako
Sovjetskog saveza vie nema, borba protiv ljevice koju desnica vidi kao
protivnika tradicije, prirodnog poretka i disciplinirane hijerarhijske za-
jednice ostaje pri vrhu samoproklamiranih zadataka ekstremne desnice.
U poznatom manifestu Andersa Breivika, norvekog masovnog ubojice
upravo se islam i kulturni marksizam prepoznaju kao kljuni neprijatelji
Europe. Osim toga, ekstremna desnica koja se pokuava distancirati od
povijesnih faizama takoer aktivno sudjeluje u reproduciranju onih
teorija koje marksizam prikazuju kao totalitarnu ideologiju suprotnu
demokraciji (o teoriji totalitarizma biti e govora u posljednjem poglav-
lju).
Jo vie nego na zapadu, antikomunizam je sredinja tema
istonoeuropske ekstremne desnice. Daleko od mogue opravdane
kritike bivih istonoeuropskih reima, ekstremna desnica nastoji
ponititi upravo one progresivne politike koje su donijeli tamonji tzv.
realsocijalistiki sustavi. Zbog toga, istonoeuropska desnica neodjeljiva
je od pokuaja rehabilitacije predsocijalistikih reima, vrlo esto onih
koji su bili suradnici nacista (ustae u Hrvatskoj, etnici, ljotievci i
nedievci u Srbiji, Horthy ili strelasti krievi u Maarskoj, eljezna garda
u Rumunjskoj, SS divizije baltikih zemalja i druge snage kolaboracije)
ili onih autoritarnih reima koji su prethodili drugom svjetskom ratu, a
koji su imali simpatije prema faizmu (Pisudski u Poljskoj, Stojadinovi
ili kralj Aleksandar u Jugoslaviji, kralj Zogu u Albaniji...).
Pokuaj brisanja antifaistike i socijalistike tradicije
istonoeuropskih zemalja slui potkrepljivanju teorije kako su ti reimi
bili samo sistem nasilja nametnut izvana ije rezultate treba iz temelja
iskorijeniti. To se dakako ne odnosi na progon politikih protivnika ili
demokratske defcite, nego na onaj dio progresivnih politika kao to su
sekularizacija, poboljanje nacionalne i socijalne ravnopravnosti, kao i
16
Desni
ekstremizam
prava ena koje su realsocijalistiki reimi uz sve nune kritike bez sum-
nje ostavili u nasljee. Takoer, u situaciji kada proces tranzicije koji je
trebao dovesti do demokracije i opeg blagostanja oito pokazuje kako
nije uspio ispuniti obeanja, ekstremna desnica slui kao brana nekoj
mogunosti socijalistike alternative.
4) Nacionalizam
U zemljama bive Jugoslavije, ali i drugdje, nacionalizam je prva
asocijacija na faizam. Meutim, ovdje bismo trebali napraviti jasnu
razliku izmeu onog to smo u prvoj toci objasnili kao zagovaranje
podjela i irenje mrnje s jedne i nacionalizma s druge strane. Ovdje
pod nacionalizmom ne mislimo samo na irenje nacionalne mrnje,
nego na zagovaranje onih politika koje provode interese ne jednog
naroda, nego jedne drave i prije svega kapitala na utrb drugih
drava. Britanska ekstremna desnica kao jedan od glavnih ciljeva
vidi izlazak iz EU, ne zato da bi predloila neki ravnopravniji odnos
meu narodima Europe i svijeta, nego zato da bi Britanija uspostavila
vre odnose sa svojih nekadanjim kolonijama gdje su uostalom
i primarni interesi britanskog kapitala. Slino je s francuskom ek-
stremnom desnicom. Obje svoju kritiku baziraju na injenici da je
njemaki kapital najvie proftirao od eurointegracija i posebno od
izvoza kapitala. U svim sluajevima, ekstremna desnica zagovara van-
jsku politiku koja e od njihove zemlje napraviti svjetsku silu iznad
ostalih. No, ekstremna desnica u pravilu nije anti-europska jer vidi
Europu (pri emu obino misli na Zapadnu i Sjevernu Europu) kao
posebnu civilizaciju vredniju od drugih civilizacija, to je u konanici
bili i vizija povijesnih faizama, posebno nacista koji su sebe vidjeli
kao branitelje ujedinjene Europe.
Istonoeuropska ekstremna desnica obino ima manje ambiciozne
planove, ali vizije njihovih zemalja kao regionalnih sila, svakako daleko
znaajnije od najbliih susjeda, u pravilu su prisutne. I ovdje ekstremna
desnica vidi svoju naciju kao naciju sliniju velikim zapadnim silama nego
susjedima i naciju iju je povijesnu sudbinu poremetio neki neprave-
dan dogaaj u povijesti, pri emu se esto misli na politiko djelovanje
manjina ili komunista. No upravo integracijom u svjetsko kapitalistiko
trite, istonoeuropske zemlje zapravo gube korak u razvoju, a ovis-
Nova desnica (Noua Dreapt) Rumunjska
Desni
ekstremizam
17
nost i neravnomjerna trgovinska razmjena izmeu tih zemalja i dananje
Njemakoj zapravo je znatno vea nego to je ikada bila prema Sov-
jetskom savezu. Poto su u takvoj situaciji planovi o stvaranju nekakve
regionalne sile u Istonoj Europi iluzorne, ekstremna desnica zadovol-
java se obraunom s povijesnim neprijateljima manjinama i politikom
ljevicom.
Dakle, openito gledajui, europska ekstremna desnica promi-
jenila je i prilagodila retoriku uvjetima suvremenost, no njene politike
i njezina uloga se sutinski ne razlikuju od onog to je bila uloga pov-
ijesnih faizama. Iako imamo keltski umjesto kukastog kria, islamofobi-
ju umjesto antisemitizma, antidemokratski i antinarodni karakter njenih
politika nije se promijenio.
Nova desnica (Noua Dreapt) Rumunjska
20
Desni
ekstremizam
Iako je nakon Drugog svjetskog rata Njemaka usvojila neke od
najrigoroznijih antinacistikih zakona, ukljuujui i zakonsku zabranu
osporavanja Holokausta, ve smo vidjeli do koje je mjere nova njemaka
drava ovisila o strukturama izravno preuzetim od nacistikog reima.
Osim toga, njemaki neonacizam zadrao je veliku snagu izvan
slubene politike. Njemaki nacisti su ve desetljeima ukljueni
u stvaranja Volksgemeinschafa, ili nacionalnih osloboenih
zona, etniki istih zajednica u ruralnim dijelovima Njemake
u kojima se ivi, radi i poduava djecu mitovima o rasnoj supe-
riornosti Nijemaca. Te zajednice imaju snanu institucionalnu
potporu najznaajnije ekstremno desne stranke u Njemakoj
Nacionaldemokratske stranke Njemake (NPD). Ova stranka,
iako ne osobito uspjena na saveznom nivou, prisutna je u ne-
kim parlamentima saveznih drava, prije svega na istoku zemlje.
To prisustvo u bivoj Istonoj Njemakoj nije nimalo sluajno.
Odmah nakon raspada tamonjeg realsocijalizma, nacisti su
organizirano premjetali svoju agitaciju tamo kako bi popunili
politiki vakuum i raspirivali mrnju meu radnicima pogoenim
nezaposlenou i privatizacijama. 1992. nacisti su organizirali
poznati pogrom u Rostocku protiv traitelja azila. Veliki ne-
boder u kojem su bile smjetene izbjeglice zapaljen je molotov-
ljevim koktelima uz prisutnost policije koja nije reagirala, a vie
od etvrtine poinitelja bili su zapadnonjemaki nacisti koji su
samo za taj zloin doputovali u Rostock. Posljednjih godina u
Klnu je pokrenuta nova neonacistika stranka pod imenom PRO-Kln
koja je preuzela vie graanski izgled. U meuvremenu se proirila go-
tovo po cijeloj Njemakoj, a istie se provokativnom i otvorenom islamo-
fobnom propagandom. Obje stranke regrutiraju velik dio ulinih neon-
acista, posebno na prosvjedima i slinim manifestacijama.
Osim tih stranaka i ostatak politike scene opasno se kree prema
Primjeri suvremene
zapadnoeuropske ekstremne desnice
Suvremeni njemaki nacisti
Desni
ekstremizam
21
ekstremnoj desnici. Kancelarka Angela Merkel nedavno je izjavila kako je
eksperiment multikulturalizma u Njemakoj propao, to je desetljeima
bila teza upravo ekstremne desnice. S druge strane dugogodinji socijal-
demokratski politiar Tilo Sarrazin 2010. objavio je knjigu Njemaka
se samounitava u kojoj iznosi sve klasine rasistike mitove o superior-
nosti Nijemaca i inferiornosti muslimana, a ukljuuje i pseudoznanstvene
mitove o posebnim genima koji odreuju karakter pojedinih nacija. Ova
knjiga postala je jedna od najprodavanijih knjiga na njemakom jeziku
posljednjih nekoliko desetljea.
Ulini neonacisti u Njemakoj koriste prikrivene znakove raspoz-
navanja meu kojima se istie modna marka Tor Steinar. Na toj sceni
posljednjih godina takoer dolo je do odreenih promjena pa tamonji
nacisti sve rjee pristaju uz modu elavih nacista iz devedesetih, a sve
vie uz tzv. Autonome Nationalisten modu. Autonomni izravno preuz-
imaju naine djelovanja, retoriku i modu od ljevice i prikazuju se kao
neku vrstu nehijerarhijskog pokreta otpora (otpor bez voe) koji se
Suvremeni njemaki nacisti
22
Desni
ekstremizam
bori protiv kapitalizma, a za socijalni nacionalizam, a na prosvjedima
izgledom pokuavaju imitirati tzv. Black Blok. Posljednjih godina ova
nova nacistika moda proirila se gotovo po cijeloj Europi.
Puno opasniji od ovih dezorijentiranih demagoga su prave teroristike
elije neonacista. Jedna od njih pod nazivom Nacionalsocijalistiko
Jean-Marie Le Pen prilikom posjete Vojislavu eelju
podzemlje (NSU) otkrivena je nedavno i sasvim sluajno. Ova grupa je
poinila barem deset rasno motiviranih ubojstava tijekom dvijetisuitih,
a svojim zlodjelima hvalila se propagandnim flmovima koji su kruili
meu simpatizerima. Nakon prvotnog oka injenicom da je ova gru-
pa tako dugo bila neotkrivena, pritisak javnosti na istragu pomogao je
Desni
ekstremizam
23
curenju informacija koje jasno sugeriraju kako je postojala izravna veza
izmeu sigurnosnih struktura i ove grupe.
Francuska ekstremna desnica usko je povezana s ve spomenutom
Nacionalnom frontom, strankom koju je desetljeima vodio Jean-Marie
Le Pen koji je devedesetih prijateljevao s etnikim vojvodom Vojislav-
om eeljem. Tu stranku sada vodi njegova ker Marine Le Pen koja je
na posljednjim predsjednikim izborima dobila visokih
17,9% glasova, uglavnom na rasistikoj i islamofob-
noj platformi. Veliki izborni uspjeh ove ekstremistike
stranke negativno je utjecao na ostatak politike scene,
pa se i ona sve vie pribliava retorici ekstremne desnice
kako bi joj preotela dio glasova. Jedan od najjasnijih
primjera tog pribliavanja je bivi predsjednik Nicolas
Sarkozy koji je izbore dobio na valu rasistikog senti-
menta nakon pobune mladih migranata u predgraima
francuskih gradova tijekom 2005. Kao tadanji ministar
policije, Sarkozy je davao izjave o tome kako smee tre-
ba mrkovima poistiti s ulica. Namjerna dvoznanost
ovih izjava poigravala se s rasistikim zahtjevima za izba-
civanjem rasno inferiornih migranata iz Francuske. Dio
tih obeanja je i ispunio protuzakonitom deportacijom
Roma u Istonu Europu.
Neki do glavnih predstavnika britanske ekstremne
desnice danas su Britanska nacionalna stranka (BNP),
nasljednica bive Nacionalne fronte koja se osamdesetih
u velikoj mjeri oslanjala na nasilne uline elave naciste,
i Stranka nezavisnosti Ujedinjenog Kraljevstva (UKIP).
Od njih dvije, BNP ima znatno jau vezu s povijesnih
faizmom koje se teko rjeava, a uspjeh temelji na pot-
pori otvorenih rasista i na irenju teorija o inferiornosti
Nebritanaca. BNP nema gotovo nikakav suvisao program koji bi ponudio
alternativu ekonomskim politikama, pa se njihova popularnost iskljuivo
temelji na zagovaranju vrste ruke i poticanju neravnopravnosti migra-
nata s ostalim graanima. UKIP je slubeno stranka znatno vie orijen-
tirana britanskom nacionalizmu, odnosno projektu obnavljanja Britanije
Jean-Marie Le Pen prilikom posjete Vojislavu eelju
24
Desni
ekstremizam
kao svjetske sile nego rasizmu, meutim, izmeu stavova njenih pristal-
ica i pristalica BNP po pitanju rasizma, homofobije i simpatija prema
povijesnom faizmu postoje jako male razlike. S obzirom na rastue pod-
jele meu zemljama Ujedinjenog Kraljevstva, mnogi engleski ekstremni
desniari trae isto englesku alternativu probritanskom BNP-u i UKIP-u
u Engleskim demokratima (ED). Van parlamenta, ulina ekstremna
desnica zadnjih godina najvie se organizirala kroz Engleski obrambeni
savez (EDL), organizaciju koja je ukljuila znatan dio ekstremno desnih
navijaa. Ova organizacija orijentirala se organizaciji nasilnih demon-
stracija protiv muslimana koje esto zavravaju napadima na migrante.
EDL je u meuvremenu organizirao sestrinske organizacije u drugim eu-
ropskim zemljama kao to su Norveka i Danska. Ekstremisti iz EDL-a
pokuavaju napraviti odmak prema povijesnim faizmima i cijeli svoj
program usmjeriti prema nasilnoj islamofobiji. Nedavno su se povezali i
s malom Strankom britanskih sloboda (BFP).
Italija ima dugu tradiciju otvoreno faistikih parlamentarnih
stranaka. Dugo godina, jedna od najveih parlamentarnih stranaka bio je
Talijanski socijalni pokret (MSI) koji se slubeno deklarirao kao faistiki
da bi se devedesetih preimenovao u Nacionalni savez i pribliio pozici-
jama desnog populizma. Ta stranka se kasnije spojila s vladajuom
strankom tadanjeg premijera Berlusconija koja je i danas najvea stranka
u parlamentu. Postoje i mnoge stranke koje su eljele sauvati vru pov-
ezanost s faistikim nasljeem od kojih je danas najznaajnija Desnica
(LD) i Trobojna vatra (FT), a po ulinom nasilju istie se Nova snaga
(FN). Nezavisno od te tradicije ranih devedesetih nastao je Sjeverni savez
(LN), ije se politike izravno poklapaju sa politikama parlamentarne eks-
tremne desnice u drugim europskim zemljama, ali je orijentirana na vea
prava bogatijeg sjevera zemlje. Osim parlamentarne scene u Italiji postoje
i vane otvorene faistike kulturne organizacije koji uivaju veliku pot-
poru drava. Najvanija od njih je CasaPound, nazvana po faistikom
pjesniku Ezri Poundu. Nastala je kao faistiki skvot ili socijalni centar
u Rimu, ali se u meuvremenu uz potporu institucija proirila po cijeloj
Italiji.
I manje zapadnoeuropske zemlje imaju vrlo relevantnu
desnoekstremistiku scenu. U Austriji su Slobodarska stranka (FP) i
Desni
ekstremizam
25
Savez za budunost (BZ), obje osnovane od pokojnog Jrga Heidera,
postale sklonite kako za simpatizere nacista, tako i za suvremenije ek-
stremne desniare i zajedno imaju gotovo treinu mjesta u austrijskom
parlamentu. Nizozemska Stranka slobode (PVV) nasljednica je duge
tradicije nizozemske ekstremne islamofobije koja se skriva iza toboe
progresivnih ideja liberalizma. Njen voa Geert Wilders jedna je od
najveih zvijezda europskog desnog ekstremizma. Ekstremna desnica u
Norvekoj (stranka progresa, FrP) i Danskoj (Danska narodna stranka,
DF) postoji jo od sedamdesetih. Te stranke odbijaju bilo kakvu vezu
s povijesnim faizmom, ali preuzimaju jedan dio politika ekstremne
desnice posebno po pitanju migracija, reda i zakona i po svom protiv-
ljenju radnikim i socijalnim pravima. Slina njima je najvea stranka u
vicarskom parlamentu, vicarska narodna stranka (SVP) iako ona ima
znatno izrazitiju islamofobnu agendu, a njena propaganda se ne libi koke-
tirati s rasizmom. Od nedavno i druge skandinavske zemlje imaju snane
parlamentarne desno ekstremistike stranke, vedske demokrate (SD) i
Prave Fince (PS).
Zemlja Godina Stranka Postotak
Njemaka 2009 NPD 1,5%
Francuska 2012 FN 13,6%
Britanija 2010 UKIP 3,1%
BNP 1,9%
Italija 2008 LN 8,3%
LD 2,4%
Austrija 2008 FP 17,5%
BZ 10,8%
Nizozemska 2012 PVV 10,1%
Norveka 2009 FrP 22,9%
Danska 2011 DF 12,3%
vicarska 2011 SVP 26,6%
vedska 2010 SD 5,7%
Finska 2011 PS 19,1%
Izborni rezultati ekstremno desnih stranaka na posljednjim
izborima:
26
Desni
ekstremizam
Desni
ekstremizam
27
28
Desni
ekstremizam
Istonoeuropska ekstremna desnica pokazuje neke jasne razlike u
usporedbi sa svojim zapadnim kolegama. Iz razumljivih razloga, ovdje je
Primjeri suvremene istonoeuropske
ekstremne desnice
Maarska garda, paravojna formacija Jobbika
naglasak znatno manje na islamofobiji (osim u nekim balkanskim zem-
ljama) ili protivljenju migracijama, a znatno vie na antikomunizmu i
vezama sa povijesnim faizmom.
Desni
ekstremizam
29
Moda najistaknutiji primjer je Pokret za bolju Maarsku (Job-
bik). Ova antiromska, antisemitska i velikomaarska stranka uspela se u
vrh maarske politike tijekom prosvjeda protiv socijaldemokratske vlade
koja je provodila do tad najekstremnije neoliberalne mjere to je dovelo
do kolapsa kako te stranke, tako i gospodarskog sustava zemlje. Jobbik je
popularnost stekao antikomunistikom retorikom (pri emu je vladajuu
liberalnu politiku izjednaavao s komunizmom), te nasiljem prema man-
jinama na koje je prebacivao odgovornost za socijalne
probleme. Njihova orijentacija ulinom nasilju vaan
je element njihove snage. Organizirali su ve nekoliko
paravojnih formacija koje sudjeluju u napadima prije
svega na Rome.
Slina stranka samo manje uspjena je eka
Radnika stranka socijalne pravde (DSSS). Ova stranka
izravno povezana s ekim ulinim nacistima pokuava
koristiti socijalnu demagogiju, ali njezin program i
djelovanje se u konanosti svodi samo na antiromski
rasizam i fzike napade na tamonju romsku zajed-
nicu. Poljska ekstremna desnica uspjela je u prolom
desetljeu ak formirati i vlast. Danas najvea opozici-
jska stranka Pravo i pravda (PiS) izbore je osvojila na
snanoj platformi reda i zakona i ultrakonzervativiz-
ma uz veliku potporu katolike crkve. Iako je njihova
platforma danas znatno ublaena, zagovaranje vrste
ruke, te snaan konzervativizam, homofobija i antiko-
munizam jo su uvijek najvanije karakteristike PiS-a.
Na poljskoj ekstremnoj desnici vani su ulini nasilni
pokreti, esto vezani uz navijaki pokret. Oni su rijetko
otvoreni nacisti, iz oitih povijesnih razloga, ali su s
druge strane nisu nita manje autoritarni ni iskljuivi.
Najvaniji od njih je Poljski nacionalni preporod.
Dok je na Zapadu navijaki pokret danas preteno
apolitian ili antifaistiki, u Istonoj Europi stadioni ostaju jedno od
glavnih mjesta regrutacije mladih u desnoekstremistike krugove. Takva
je situacija i u Ukrajini koja od nedavno ima i znaajnog parlamentarnog
Maarska garda, paravojna formacija Jobbika
30
Desni
ekstremizam
predstavnika ekstremne desnice, paradoksalno
nazvanog Sveukrajinski savez Sloboda (Svobo-
da). Ova ksenofobna, antikomunistika i auto-
ritarna stranka ima snane veze s rasistikim
huliganima i izravno je ukljuena u ulino
nasilje. U baltikim zemljama ekstremna
desnica etablirana je u nominalno umjerenoj
desnici koja je u pravilu angairana u projekte
rehabilitacije nacistikih kvislinga iz tih zem-
alja ukljuujui i baltike SS divizije. Bugar-
ska ekstremna desnica zastupljena je u savezu
Ataka koji se istie po antiromskom i autori-
tarnom programu. Manja i nasilnija grupa je
VMRO - Bugarski nacionalni pokret koja je
poznata po napadu na zajednicu Jehovinih
svjedoka pri emu su prebili i tee ozlijedili
nekoliko osoba ukljuujui i djecu i starije
osobe. Njihov rumunjski pandan po koliini
nasilja prema manjinama je Nova desnica koja
je organizirana kao paravojna skupima i kao
uzor uzima eljeznu gardu, faistiku orga-
nizaciju i tridesetih zloglasnu po posebno gnjusnim klanjima idova i
politikih protivnika u mesnicama.
Iako je Grka imala sasvim razliitu povijest od istonoeuropskih
bivih realsocijalistikih zemalja, dananja Europa sve se manje dijeli na
istok i zapad, a sve vie na zemlje centra, izvoznice kapitala i zemlje per-
iferije sa zavisnom strukturom gospodarstva. Meu ove druge svakako
spada Grka. Veina Grka bi jo do prije par godina na pitanje postoji li
neonacizam u Grkoj odgovorila negativno. To se drastino promijenilo
posljednjih godina tijekom posljednje krize. Prilikom masovnih pros-
vjeda protiv antikriznih mjera, tijekom kojih je dolazilo i do sukoba s
policijom, pojavila se i jedna civilna grupa koja je bila angairana u razbi-
janju prosvjeda protiv mjera tednje. Ta grupa bila je do tad malo poznata
neonacistika stranka Zlatna zora (XA). Ta organizacija 2005. ak se i
slubeno raspustila jer nije mogla izdrati napade antifaistikog pokreta,
ali danas je jedan od kljunih politikih faktora u zemlji, sudjeluje kako u
Zlatna zora
Desni
ekstremizam
31
Zemlja Godina Stranka Postotak
Maarska 2010 Jobbik 16,7%
eka 2010 DSSS 1,1%
Poljska 2011 PiS 29,9%
Ukrajina 2012 Svoboda 10,5%
Bugarska 2009 Ataka 9,4%
Grka 2012 XA 6,9%
Izborni rezultati ekstremno desnih stranaka na posljednjim
izborima:
parlamentarnoj politici, tako i u ulinom nasilju, a na taj poloaj je dola
aktivnom suradnjom s policijskim strukturama i podrkom onih koji su
se najvie uplaili narodnim zahtjevima za socijalnijom politikom.
Zlatna zora
32
Desni
ekstremizam
Rat je u zemljama bive Jugoslavije donio i reime koji su bili autori-
tarni, iskljuivi prema manjinama, a nerijetko i nasilni prema nepoeljnima
i politikoj opoziciji. Dakle svi reimi devedesetih ukljuivali su elemente
ekstremne desnice u svoje politike. Ponekad tu vezu nisu osobito ni skri-
vali. Franjo Tuman otvoreno je isticao pokojnog panjolskog faistikog
diktatora Francisca Franca kao svoj uzor. Iako je slubeno zagovarao poli-
tiku nacionalne pomirbe, njegov reim znaio je i rehabilitaciju ustakog
pokreta to je pomoglo i donekle zakanjelom uvoenju mode elavih
nacista u Hrvatsku. Ti nacisti, koji su u Hrvatskoj pogreno identifcirani
kao skinheadi ili skinsi, bili su kljuni u provoenju nasilja prema alter-
nativcima, ljeviarima, homoseksualcima i manjinama.
ovinizam reima Slobodana Miloevia poznat je kao kljuni
uzronik svih ratova u bivoj Jugoslaviji. No, osim Miloevia, ni njegova
Opasnost desnog ekstremizma u
Hrvatskoj i regiji
Prosvjed protiv faizma, Novi Sad, studeni 2007. godine
Desni
ekstremizam
33
opozicija nije bila nita manje desnoekstremistiki orijentirana. Dok je
Miloevi svoj velikosrpski ovinizam skrivao iza toboe jugoslavenske
politike, njegova opozicija bilo je znatno vie orijentirana rehabilitaciji
etnitva i ultrakonzervativnim vrijednostima domainske Srbije. Slini
konzervativizam, samo islamski orijentiran, bio je takoer i sastavni dio
bonjake politike devedesetih, kao i drugih nacionalnih politika u BiH.
Takoer, kao i u ostatku Istone Europe, stadioni su ostali kljuno
mjesto indoktrinacije mladih desnoekstremistikim idejama. Veinu
navijakih grupa dugo su kontrolirali nacisti koji su svoje ideje nasilno
nametali cijeloj grupi. U velikom broju grupa, ta situacija je prisutna i da-
nas. Antikomunistiki pokuaji negiranja socijalistikog nasljea i jednog
dijela njegovih progresivnih politika danas je sastavni dio politika svih
crkava i drugih vjerskih institucija u regiji. U nekim zemljama, prije svega
u Srbiji, drava ne zaostaje za crkvom u rehabilitacijama kvislinga i faista
predstavljajui ih kao antikomuniste ili nacionalne heroje.
Prosvjed protiv faizma, Zagreb, travanj 2012. godine
34
Desni
ekstremizam
Moda ulinog nacizma, antiromski, antimanjinski, homofobno i
antiljeviarski orijentiranog i dalje je prisutna. Najsnanije je prisutna u
Srbiji gdje godinama postoji vie organizacija, manje ili vie proruski i
procrkveno orijentiranih (i fnanciranih), od Nacionalnog stroja, preko
Obraza, 1389, Naih do Srbske akcije. Hrvatski i bosanskohercegovaki
pokreti za sad nisu dostigli tu razinu organiziranosti, iako postoje pokuaji
i u tom smjeru. Parlamentarno orijentirana ekstremna desnica dugo go-
dina bila je zastupljena u Srbiji prije svega preko Srpske radikalne stranke
kojoj u posljednje vrijeme najveu konkurenciju pravi izrazito klerikalno
i tradicionalistiki Srpski sabor Dveri.
Kada govorimo o hrvatskoj parlamentarnoj sceni esto su
Jobbik, velikomaarski plakat
Desni
ekstremizam
35
glavni zastupnici
desnoekstremistikih ideja
bile tzv. pravake stranke.
Danas su te stranice podi-
jeljene i esto su si pri-
dodaju teko razumljive
i raspoznatljive nastavke
koji bi ih trebali razliko-
vati meusobno. Na toj
sceni vjerojatno
ni lanstvo poje-
dinih stranaka
nije sigurno s ko-
jom od drugih
stranaka su tre-
nutno u koaliciji, a
koju proglaavaju
za nacionalnog
izdajnika, jer se
njihove koalicije
i neprijateljstva
mijenjaju na tjed-
noj bazi. Sve one
dodue prije svega
kalkuliraju kako
da ugrabe neku
poziciju na vlasti, makar lokalnoj, zbog ega se ni jedna ne libi
suradnje s ostalim strankama koje inae nazivaju antihrvats-
kim. Neke od njih, suprotno proklamiranom patriotizmu
postale su praktiki sateliti velikomaarskog Jobbika koji ih
fnancira i kojem pomau pri organiziranju demonstracija za
Veliku Maarsku ak i u Hrvatskoj, u malim selima Slavonije s
maarskom veinom, iako Jobbikova propaganda u pravilu kao
maarske zemlje prikazuje i vie od pola Hrvatske. Jobbik je
aktivan i meu vojvoanskim Maarima gdje se svojim izdanim fnan-
cijskim sredstvima namee u organizaciji kulturnih manifestacija.
Jobbik, velikomaarski plakat
Ante api ispred slike Ante Pavelia
36
Desni
ekstremizam
U periodu nakon Hladnog rata sve ee se koristi termin ekstrem-
izam kako bi se oznaile one grupe, pokreti i pojedinci za koje se procjen-
juju da predstavljaju opasnost za ustavni poredak. Takvo koritenje ter-
mina nametnulo se prije svega kroz strukture njemakog Saveznog ureda
za zatitu Ustava (Verfassungsschutz). Ta teorija ekstremizma, jednako
lijevog i desnog zapravo je nasljednik hladnoratovske teorije totalitariz-
ma, koja je tvrdila da je jedino parlamentarni i antikomunistiki sustav
jamstvo sloboda, demokracije i sveopeg blagostanja.
Naalost, ta dogma pokazala se
kao prilino povijesno neutemeljena.
Antikomunistika orijentacija tzv. slobod-
nog svijeta znaila je i otvorenu potporu
faistikim reimima u panjolskoj i Por-
tugalu, a kasnije i vojnim diktaturama u
Grkoj, Turskoj, raznim latinoamerikim i
drugim zemljama. Takoer, ona je donijela
i vojne intervencije s elementima genocida
u zemljama kao to su Alir ili Vijetnam,
a visoka razina politike represije prema
ljevici i borcima za ljudska prava pokazala
je kako politika tih zemalja nije orijen-
tirana prema zatiti ljudskih prava, nego
prije svega prema nacionalnoj sigurnost.
Naposljetku, kao to smo vidjeli, obnova
poslijeratne ekstremne desnice izravno je
vezana uz potrebe nacionalne sigurnosti i
guenja unutarnje subverzije.
Dakle, dananja ekstremna desnica
u pravilu nije protiv politikog sustava,
nego prije svega za manju razinu ljudskih
i graanskih prava, a za vrstu ruku, auto-
ritarnu i represivnu dravu. Te tenje esto
Teorija ekstremizma
Desni
ekstremizam
37
se poklapaju sa eljama istih onih sigurnosnih slubi koji bi ekstremnu
desnicu trebale pratiti. Ovakva teorija ekstremizma omoguava da se
kao subverzivni i opasni elementi oznaavaju oni pojedinci i grupe koji
se zalau za demokratiniji, egalitarniji sustav, dok dobar dio autoritarne
desnice ostaje u okvirima onog to sigurnosne slube procjenjuju kao le-
gitimnu politiku. Ukratko, povijesno ekstremna desnica nikada nije funk-
cionirala kao antisistemski pokret, nego kao zagovornik i provoditelj ek-
stremnih politika sistema protiv borbe za demokratinije i ravnopravnije
ureenje. Antifaistiki pokret koji eli biti dosljedan svojoj tradiciji mora
ostati nositelj takvih tenji, ne da bi oivljavao sukobe u prolosti, nego
da bi sudjelovao u osiguravanju bolje budunosti.
38
Desni
ekstremizam
Desni
ekstremizam
39
40
Desni
ekstremizam
Faistiki simboli
Svastika je vrsta kria s obje preke jednakih dulji-
na (horizontalna dimenzija je jednaka vertikalnoj)
s dodanim rukama na sve etiri strane kria, koje
oblikuju kvadrat s upisanim kriem kojem fale
etiri polovice stranice. Za vrijeme nacistike
Njemake to je bio simbol nacistike partije, a da-
nas ga koriste neonacisti irom svijeta.
eljezni kri utemeljen kao vojno odlikovanje
nekadanje Pruske tijekom Napoleonskog rata,
poetkom 19. stoljea, postao je najpoznatije vojno
odlikovanje u Nacistikoj Njemakoj. Kao simbol
militarizma esto je koriten od strane ekstremno
desnih heavy metal i rock bendova, ali ne mora
nuno oznaavati politiku pripadnost benda.
SA je kratica za Sturmabteilung (njem. Jurini
odredi), koja je bila paravojna organizacija
nacistike stranke (NSDAP). SA odredi su bili jed-
na od najveih paravojnih organizacija u povijesti,
a openito su bili poznati kao Smee koulje zbog
boje uniformi. Unutar SA je kasnije nastao SS.
SS je kratica za Schutzstafel (njem. Zatitni
odredi), koja je bila golema paravojna organizacija
nacistike Njemake. Wehrmacht je bila slubena
vojska Treeg Reicha, a oni su bili paralelna vojska
koja je primala naredbe iskljuivo od svojih asnika.
Simbol koriste europski neonacisti.
Desni
ekstremizam
41
Keltski kri je vjerojatno najpopularniji simbol
meu europskim neonacistima, ak i vie od svas-
tike, zato to je upotreba svastike zabranjena u ne-
kim zemljama.
Odal runa je takoer popularni simbol meu neo-
nacistima. Odal runa je posljednje slovo furthar-
ka, modernog vikinkog pisma koje se sastoji od
16 slova. Odal su prvotno upotrebljavali etniki Ni-
jemci (Volksdeutsche), pripadnici SS regimente (7.
Freiwillingen SS-Gebirgs - Division Prinz Eugen)
koja je operirala u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj.
Wolfsangel runa (Vukodlak) je drevna njemaka
runa koja je u prolosti smatrana arobnom u bor-
bi protiv vukova. Vukodlak je naziv koji je Hitler
i nacistiki vrh koristio za teroriste koji su trebali
nastaviti borbu i nakon pada nacistike vlasti.
Ovaj simbol najee koriste neke skandinavske
neonacistike organizacije dok je u prolosti njega
koristila Wafen SS Divizija Das Reich.
Man runa, Yr runa su simboli ivota i smrti, koriste
ih neonacisti zajedno s drugim runama, posebno
famanski nacisti iz organizacije Vorpoost. U na-
cizam su ih uvele neke jedinice SA.
42
Desni
ekstremizam
Triskele je simbol apartheida i rasne podi-
jeljenosti. Slubeni je simbol Blood and Honour
neonacistike organizacije koja je osnovana radi
irenja neonacistike ideologije i buenja na-
cionalnog i rasnog ponosa kroz muziku. Takoer,
koristi se i kao simbol Junoafrike rasistike orga-
nizacije Afrikaaner Weerstandsbeweging.

Kri sa zavretkom u obliku strelica je bio simbol
maarske faistike stranke (NyilaskeresztesPart)
koja je dola na vlast 1944. godine u tadanjoj
okupiranoj Maarskoj. Simbol koriste moderni
Maarski elavi nacisti.

W - World Church of the Creator je simbol
bizarnog kvazi religijskog nacistikog pokreta
kreativista koji propovjeda superiornost bijele
rase. Kruna oznaava tobonju aristokratsku pozic-
iju bijele rase u prirodnom poretku vrsta. Aureola
oznaava vjerovanje da je bijela rasa jedinstvena i
sveta iznad svih ostalih vrijednosti.
Ku Klux Klan (KKK ili samo Klan) rasistiki pokret
na jugu SAD-a koji zagovara prevlast bijele rase
nad ostalim rasama, antisemitizam, mrnju prema
katolicima (ovo se osobito odnosi na imigrante iz
Poljske, Italije i Irske) i homofobiju. Odgovoran
za brojna ubojstva i napade, dugo godina uivao
zatitu policijskih i politikih struktura mnogih
saveznih drava na jugu SAD-a.
Desni
ekstremizam
43
Simbol ruske nacionalne unije prikazuje irilino
slovo P u kriu koje oznaava prvo slovo u ruskoj
rijei Rusija.
Naoruana ruka je simbol poljskih neonacista.
Dvostruki kri i tit je bio simbol ruske Wafen SS
divizije. Simbol koriste ruski neonacisti.

HA simbol oznaava Hereditas Ambitusque
to znai nasljeivanje i opseg (tj. krv i zemlja).
Koristi ga panjolski neonacistiki Pokret za Indo-
Europska istraivanja.

Bljesak munje u bijelim krugu simbol je Britanske
unije faista i nacional- socijalista od 1935 1940.
godine, a danas ga koriste britanski neonacisti.
44
Desni
ekstremizam
Svastika sa otricama simbol koji prikazuje kom-
binaciju svastike i Andrijinog kria a koriste ga ruski
neonacisti.
Sunani znak, odnosno kri unutar kruga, je ko-
ristila norveka nacistika stranka kao slubeni
znak od 1933. do 1945. godine. Bugarski naciona-
lni socijalistiki pokret Ratnik takoer je koris-
tio sunanu kri kao slubeni simbol od 1936. do
1944. godine. Razne nacionalistike i neonacistike
skupine koristite sunani kri da predstavlja bijelu
rasu.
Zastava vojske Konfederacije simbol je
robovlasnikog drutva i rasne segregacije. Koriste
ju neonacisti irom svijeta.
Znak Zlatne zore, neonacistike organizacije
u Grkoj, koju je 1993. osnovao i danas vodi
Nikolaos Michaloliakos. Njihova ideologija je
ultranacionalistika, ksenofobna i usmjerena protiv
imigranata.

Desni
ekstremizam
45
Omladinski pokret 64 upanije je faistika
organizacija koja se zalae za Maarsku u granica-
ma u okviru nekadanje Austrougarske. Maarska
(Ugarska) tada je imala 64 upanije.

Jobbik (ma. Desnije) je maarska ultra-desna
antiromska, antisemitska i homofobna stranka. Tre-
nutno su trea najvea stranka u maarskom parla-
mentu, a usko su povezani i s ulinim rasistikim
grupama koje teroriziraju nepodobne. Osim
irenja mrnje prema manjinama, zalau se i za
obnovu Velike Maarske koja bi ukljuivala cijelu
Slovaku, etvrtinu Rumunjske i gotovo polovicu
Hrvatske.
Obraz (puno ime Otaastveni pokret Obraz) je ek-
stremno desniarska organizacija u Srbiji. Jedni od
njihovih glavnih programskih ciljeva su uspostavl-
janje pravoslavnog kranstva kao dravne religije
i voenje vlasti iskljuivo od strane etnikih Srba.
Obraz je klerofaistika organizacija, koja je 2005.
godine sudjelovala u razbijanju Beograd Pridea.
SNP Nai je srpska klero-faistika organizacija
zasnovana na ideologiji krvi i tla, ideji stvaranje
Velike Srbije, demagogiji kosovskog mita i pravo-
slavnom radikalizmu. Uestvovali su u svim nere-
dima sa Obrazom, a poznati po velianju srpskih
ratnih zloinaca iz rata 90-ih.
46
Desni
ekstremizam
etnici su bili lanovi srpske vojne organizacije s
izrazito nacionalistikim ovinistikim velikosrp-
skim ciljem. Simbol etnika je lubanja okruena
natpisom Za kralja i otadbinu, sloboda ili smrt.
etnici su za vrijeme Drugog svjetskog rata bili
kvislinzi i suraivali su sa okupatorom i borili se
protiv Narodnooslobodilakog pokreta, a nerijetko
suraivali i sa ustaama.

Nacionalni stroj je neonacistika organizacija koja
je formirana u Srbiji u svrhu promicanja antisemi-
tizma, rasizma i nacionalne mrnje.

U slubeni je znak UHRO-a (Ustaa hrvatska
revolucionarna organizacija). Znak se sastoji od
slova U unutar kojeg se nalazi gorua bomba.
UHRO je osnovao Ante Paveli u Italiji 1929. go-
dine. Njihova glavna djelatnost uz demonstracije
bile su teroristike akcije. U Hrvatskoj su doli na
vlast pomou faistike Italije i nacistike Njemake
1941. godine u proglasili NDH.
UM znak oznaava slubeni znak Ustake mladei,
a sastoji se od isprepletenog slova U i vitice
Desni
ekstremizam
47
Ustaka znaka se sastoji od slova U unutar trop-
lete vitice. Nalazila se na slubenoj zastavi NDH.
Dravni grb NDH se sastoji od ahiranog tita od
dvadeset i pet polja koja poinju bijelom bojom.

Trolist, ili Zvonimirov kri (prema hrvatskom
kralju Dmitru Zvonimiru koji je vladao 1075-1089)
bila je oznaka oruanih snaga NDH. Koristio se iz
tri razloga. Prvi kao znak hrvatskog domobranstva
(tako se htjelo pokazati da vojska NDH vue kori-
jene iz Austro - ugarske vojne povijesti a ne iz prve
Jugoslavije). Drugi kao kao dekorativni zbog ega
su stvoreni redovi i odlija. Trei u zrakoplovstvu
NDH trolist ulazi u tzv. njemaki vojni kri i tako
stvara novu insigniju na zrakoplovima.

NDH je kratica za Nezavisnu Dravu Hrvatsku,
zloinaku faistiku tvorevinu nastalu 1941. go-
dine na genocidnoj politici usmjerenoj protiv Srba,
Roma, idova i Hrvata antifaista.
48
Desni
ekstremizam
AP oznaava inicijale ustakog poglavnika Ante
Pavelia. Znak se koristio u poetku na kapama svih
pripadnika Ustake vojnice, a od kraja 1941. godine
za taborske kape vojniara i doasnika. Isti znak
nalazi s na naliju zastave 369. pjeake pukovnije.
Grb sa maem bio je slubeni simbol Hrvatskog
narodnog odpora, organizacije zamiljene jo 1944.
za borbu iza partizanskih linija. Ratne operacije su
onemoguile realizaciju, pa je HNO osnovan tek
1955. u emigraciji. Prvi zapovjednik je bio Vjekoslav
Maks Luburi. Organizacija se bavila teroristikim
napadima , otmicama i ubojstvima. Prema nekim
emigrantskim izvorima, otrica okrenuta prema
dolje oznaava borbu za granicu na Drini.
U sa kriem simbol je hrvatskih ekstrem-
nih desniara nakon viestranakih promjena
u Hrvatskoj koji veliaju ustatvo i NDH. Oni
promiu razne ideologije mrnje i esto koriste nji-
hove nasilne oblike: antisemitizam, ovinizam, ra-
sizam, ksenofobiju, seksizam, homo/bi/trans-fobi-
ju, partijarhat, etnocentrizam, vjerski ekstremizam
i ekspanzionalistiki nacionalizam.
Desni
ekstremizam
49
14: Oznaava citat amerikog neonacista Davida
Lanea od etrnaest rijei: We must secure the exis-
tence of our people and a future for white children.
U prijevodu: Moramo osigurati nae postojanje i
budunost za bijelu djecu.
18: Oznaava prvo i osmo slovo alfabeta: AH
Adolf Hitler. Kod koriste i neonacistike orga-
nizacije kao Combat 18 i Sturm 18.
28: Oznaava drugo i osmo slovo
alfabeta: BH Blood and Honour.
88: Oznaava osmo slovo alfabeta: HH Heil Hit-
ler.
168:1: Oznaava Bombaki napad u Oklahoma
Cityju 1995. godine kada je ivot izgubilo 168 ljudi.
Neonacistiki ekstremist Timothy McVeigh osuen
je na smrt i pogubljen 2001. godine. Kod simboliz-
ira rezultat ovog antisemitskog teroristikog ina.
50
Desni
ekstremizam
Desni
ekstremizam
51
Nakladnici:
Savez antifaistikih boraca i antifaista
Republike Hrvatske
i
Alerta - Centar za praenje desnog ekstremizma i
protudemokratskih tendencija
Za nakladnika:
Ratko Marii, dipl. iur.
Autori:
Nikola Vukobratovi
Mario imunkovi
Recenzent:
mr. sc. Miroslav Kirini
Grafka priprema i dizajn:
Mario imunkovi
Tisak:
Vjesnik d.d., 2012. godine
Naklada:
2500 primjeraka