16.10.2014.

1

ERGONOMIJA I
BIOMEHANIKA SLAJDOVI
Uvodni dio





Prof.dr.Veljovi Fikret

Nazivi i definicije
Nazivi (1)
Human Factors HF
Ergonomics E
Human Engineering
Engineering Psychology
Nazivi (2)
Human Factors
SAD
Ergonomics
prvenstveno Europa
moe se smatrati ekvivalentom nazivu HF
esto se primarno bavi fizikim
zahtjevima
karakteristikama
sposobnostima
ogranienjima
Nazivi (3)
Human Engineering
naziv za HF u vojsci SAD
Engineering Psychology
u SAD
bavi se perceptivnim i kognitivnim faktorima
inenjerska psihologija
u zemljama biveg Sovjetskog Saveza
Ergonomija
gr. ergon + nomos
(djelo, in, rad) + (obiaj, red, zakon)

16.10.2014. 6
Fokus ergonomije
interakcija ovjeka s
proizvodima, opremom i postupcima koje koristi
pri radu i svakodnevnom ivotu
radnim i ivotnim okoliem

E eli promijeniti stvari koje ljudi koriste i okoli u
kojem ih koriste tako da budu bolje usklaeni sa
sposobnostima, ogranienjima i potrebama ljudi

16.10.2014. 7
Svrha ergonomije
povedati djelotvornost (engl. effectiveness) i
uinkovitost (engl. efficiency) rada i drugih aktivnosti
naini: olakavanje uporabe, smanjivanje broja pogreaka,
povedanje produktivnost

omoguditi ostvarivanje ljudskih vrijednosti
veda sigurnost, manji umor i stres, veda ugoda, vede
zadovoljstvo poslom, bolja kvaliteta ivota

16.10.2014. 8
Pristup ergonomije
Primjena
informacija o ljudskim sposobnostima,
ogranienjima, karakteristikama, ponaanju,
motivacij
na
dizajn stvari i postupaka koji ljudi rabe te dizajn
okolia u kojem rabe te stvari i postupke.

16.10.2014. 9
Definicije (1)
sustav: set povezanih dinamikih elemenata koji
ima svrhu
ponaanje: ulaz, stanje, izlaz
cilj: oblici ponaanja koji se u sustavu ele
ostvariti, postidi
funkcija: aktivnost koja se izvodi u svrhu
postizanja cilja
rezultat sustava (engl. system performance)
tonost
brzina
troak
potronja energije i drugo
Definicije (2)
sustav ovjek-stroj: sustav u kojem je barem jedna
komponenta ovjek
suelje/veza (engl. interface) izmeu ovjeka i stroja:
upravljala (engl. controls), obavjesnici (engl. displays)
i drugi elementi sustava koji prenose informacije i
energiju izmeu ljudi i strojeva
Definicije (3)
zadatak: funkcija ovjeka
rezultati sustava ovjek-stroj
proizvodi sustava
sigurnost
zdravlje
udobnost
zadovoljstvo
16.10.2014. 13
16.10.2014. 14
ERGONOMIJA




OBLIKOVANJE SIGURNOST RADA



FIZIOLOGIJA BIOMEHANIKA
ANTROPOLOGIJA STUDIJ RADA

Primjeri sustava ovjek - stroj
drvosjea i sjekira
radnik koji upravlja tokarskim strojem
automobil
zrakoplov
zrani prijevoz
tvornica
nuklearna elektrana
prezentacija na raunalu
pacijent na spirometru


Uloga ovjeka u sustavu ovjek-stroj


osjet, percepcija i obrada informacija
promatranje / procjenjivanje stanja sustava i ponaanja
usporedba opaenog s eljenim stanjem i ponaanjem
rasuivanje
planiranje
rjeavanje problema
donoenje odluka
upravljanje, odnosno kontrola
upravljanje
mijenjanje stanja sustava
komuniciranje
prenoenje energije
imbenici odreeni ovjekom
(engl. human factors)
atributi ovjeka i zahtijevane karakteristike
radnog okolia koji utjeu na rezultate sustava
ovjek-stroj
fiziki faktori
senzorni faktori
kognitivni faktori
Fiziki faktori
geometrija
teina, masa
snaga
zahtjevi u pogledu temperature
zahtjevi u pogledu osvjetljenja

16.10.2014. 19
Osjetilni faktori
pouzdanost senzorne detekcije
pouzdanost senzorne diskriminacije
Kognitivni faktori
perceptivne mogudnosti i ogranienja
pamdenje
rasuivanje

16.10.2014. 22
16.10.2014. 23
Pokazatelji dobrog sustava ovjek-
stroj

tonost
vrijeme potrebno za uenje
zadovoljstvo
sigurnost i zdravlje
Pokazatelji loeg sustava ovjek-
stroj
pogreke s obzirom na namjeru
omaka (engl. slip): ispravna namjera, kriva izvedba
pogreka (engl. mistake): kriva namjera, izvedba = namjera
propust (engl. lapse): propust da se se izvede namjera,
primjerice propustiti izvedu zbog pospanosti
pogreke s obzirom na ishod
propust (engl. ommision)
lana uzbuna (engl. commission)
krivi redoslijed
krivo vrijeme izvedbe, prebrza ili prespora izvedba
Definicija
Ergonomija je disciplina koja ispituje znaajke
ponaanja, sposobnosti, ogranienja i druge
karakteristike ljudi i primjenjuje otkrivene
informacije na dizajn alata, strojeva, sustava,
zadataka, poslova i okolia kako bi se oni mogli
produktivno, sigurno, ugodno i djelotvorno
rabiti.
Chapanis, A. (1985)
Podruja ergonomije
istraivanja
znaajke ljudi
odgovori ljudi na predmete i okoli
dizajn
preporuke
predvianje djelovanje alternativnih oblikovanja
evaluacija
kako bi se osiguralo da stvari slue svojoj svrsi
16.10.2014. 28
HARMONIJSKA KRUNICA



Ljepota je neto ugodno to osjeamo, a esto ne
znamo izrei to je. Zasigurno moemo pretpostaviti, da
je u ljepotu ukljuena harmonija. Mnotvo je ideja vezanih
uz razliite omjere duina bilo pokuajem da se utvrdi
nekakav odnoaj koji bi bio harmonian. Meu tim je
pokuajima i znameniti zlatni rez, ili neki drugi, donekle
mistini brojevi. Jedan djelotvoran nain jest harmonijska
krunica Zederbaurea iz poetka ovog stoljea.

16.10.2014. 29
Na slici 1. su prikazane geometrijske veze izmeu
harmonijske krunice s kanonom osam visina glava,
koja je konstrukcija povezana s ravninskim
konfiguracijama temeljnog kostura ovjeka.


b b



R
a

Slika 1. Harmonijska krunica

16.10.2014. 30




a
b
R
b
16.10.2014. 31
a R b 1
5
2
2
2
; ; .
r b
a
d R
a
b r

2 1
2 2
5 1
2 2
2 2 1
2
,
,
.







16.10.2014. 32
16.10.2014. 33
16.10.2014. 34
16.10.2014. 35
16.10.2014. 36
h
H
L
b
a/2
R
16.10.2014. 37



16.10.2014. 38
Vlastiti doprinos primjeni harmonijske krunice jest njezino povezivanje s
antropolokim mjerama u ovjeka. Ako uz harmonijsku krunicu ucrtamo
mreu koja je podijeljena tako, da je njezina ukupna visina jednaka
promjeru harmonijske krunice, nakon ega mreu podijelimo na osam
dijelova, onda emo imati situaciju prikazanu na slici 6. U slici je ucrtan
polumjer krunice R i oznaene su stranice prikazanog trokuta a i b/2.
Treba napomenuti, da je u slici ucrtana samo jedna polovina harmonijske
krunice.
16.10.2014. 39
HARMONIJSKA RASLAMBA
ANTROPOMETRIJSKIH PODATAKA


Slika 7. Ravninski model geometrijskog kostura ovjeka
uinjenog putem definicija karakteristinih toaka A, B, ......H.
Sve su definirane toke uzete s fotografije osobe ija je visina bila
181 cm.
16.10.2014. 40
16.10.2014. 41
Tablica 6. Mase segmenata tijela usporeene prema ukupnoj masi tijela

Segment Relativna vrijednost
mase
%
Harmonijski brojevi za polumjer R =
11
Glava 6,94 b = 6,95
gornji dio
Trup srednji dio
donji dio
15,956
16,327 43,457
11,174
4a + (r+d)/2 = 43,415
nadlaktica
Ruka podlaktica
aka
2,707
1,615 4,936
0,614
a / 2 = 4,936
natkoljenica
Noga potkoljenica
stopalo
14,165
4,33 19,866
1,371
2 a = 19,68
Iz provedene analize relativnih vrijednosti masa dijelova tijela proistjee, da je
raspodjela segmentalnih masa odraslog ovjeka, a i ene u vrlo dobrom skladu s harmonijskim
brojevima s vrlo visokom sigurnou. Te su vrijednosti toliko bliske harmonijskim vrijednostima,
da se moe rei da su antropomjere linearnih veliina kao i segmentalnih masa harmonijske
vrijednosti.


16.10.2014. 42
16.10.2014. 43
METODE ODREIVANJA SEGMENTALNIH MASA


Jedna od suvremenih metoda za odreivanja raspodjela
masa i dinamikih znaajki segmenata jest metoda Donskog i
Zacijorskog ( ). Ova je metoda utvrena na 100 mukih i 100
enskih subjekata, a temeljila se je na procjeni volumena
utvrenog radioizotopnom metodom. Iz statistike obrade tako
utvrenih rezultata autori su za svaki segmentalni dio definirali
pravce regresije i odatle utvrdili odgovarajue koeficijente putem
kojih se mogu raunati eljene mase. Mase se segmenta prema
njima raunaju putem slijedee regresijske jednadbe:

mi = B0 + B1 M + B2 h , kg

Gdje su B0, B1, B2 regresijski faktori izraunati statistikim
metodama iz provedenih mjerenja na spomenutih 100 subjekata
kako za mukarce tako i za ene, M ukupna masa tijela subjekta ,
h je stojea visna subjekta u cm, a mi masa analiziranog
segmenta ( Donskij, Zacjorskij, ).

16.10.2014. 44
Tablica 2. Regresijski faktori za mukarce
prema Donskom i Zacijorskom

Segment
B
0
B
1
B
2
R
Stopalo -0,829 0,0077 0,0073 0,702 0,101
Potkoljenica -1,592 0,031616 0,0121 0,872 0,219
Natkoljenica -2,649 0,1436 0,0137 0,891 0,721
aka -0,1165 0,0036 0,00175 0,516 0,036
podlaktica 0,3185 0,01445 -0,00114 0,786 0,101
nadlaktica 0,25 0,03012 -0,0027 0,837 0,178
glava 1,296 0,0171 0,0143 0,591 0,322
gornji* 8,2144 0,1862 -0,058 0,798 1,142
Srednji* 7,181 0,2234 -0,0663 0,828 1,238
donji* -7,498 0,0976 0,04896 0,743 1,02
)* dio trupa, R - regresijski koeficijent, - standardna devijacija

16.10.2014. 45
16.10.2014. 46
Tablica 4. Kroemerove vrijednosti antropomjera u cm za
mukarce uz koje su upisani i rezultati naih mjerenja

Br. Dio tijela Kroemer Varijacije nai podaci
1. Stojea visina subjekta 172 160-184 175
2. Razina oiju, stojei 161 150-172 164
3. Visina ramena, stojei 142 131-153 144
4. Vrh glave iznad sjedala 90 84-96 91,5
5. Razina oiju, sjedei 79 73-85 80,5
6. Visina ramena iznad sjedala 59 54-64 59,5
7. Visina laktova, stojei 106 98-114 107
8. Visina laktova iznad sjedala 24 20-28 25
9. Ipsruena ruka, dohvat 82 75-87 83
10. Duina podlaktice i ake 47 45-51 45
11. Raspon ruku 175 159-191 178
12. Udaljenost od stranjice do vrha koljena 59 54-64 60
13. Visina koljena iznad stopala 55 51-59 52
14. Visina ispod koljena od stopala 45 42-48 43
15. irina ramena 45 41-49 46
16. irina u bedru 35 31-39 33
17. Debljina potkoljenice 14 12-17 13
18. Duina od lea do ispod koljena 50 46-54 50
16.10.2014. 47
16.10.2014. 48
Tablica 5. Kroemerove antropomjere u cm za enske odrasle subjekte usporeene
s rezultatima naih mjerenja enskog subjekta visine 163 cm.

Br. Dio tijela Kroemer Varijacije nai podaci
1. Stojea visina 161 150-172 165
2. Razina oiju, stojei 150 138-162 154
3. Visina ramena, stojei 131 120-142 134
4. Vrh glave iznad sjedala 85 79-91 86
5. Razina oiju iznad sjedala 74 68-80 73
6. Visina ramena iznad sjedala 54 49-59 54
7. Visina lakta, stojei 97 89-105 99
8. Visina lakta iznad sjedala 24 20-28 23
9. Ispruena ruka, dohvat 70 63-77 71
10. Duina podalaktice i ake 42 38-46 43
11. Raspon ruku 155 139-171 163
12. Udaljenost od stranjice do vrha koljena 57 52-62 58
13. Visina koljena iznad stopala 50 46-54 49
14. Visina ispod koljena od stopala 43 40-46 44
15. irina ramena 41 37-45 40
16. irina bedra 37 33-41 34
17. Debljina potkoljenice 14 12-17 13
18. Udaljenost od lea do ispod koljena 46 43-50

47
16.10.2014. 49
Sigurnost je strojeva, a uz to i ljudi koji su uz
njih i napokon ueg (pa i ireg) okolia
sadrana u svjesnom poduzimanju mjera
spreavanja bilo kakvih pojava, koje bi mogle
natetiti na bilo koji nain. Spominjanjem
ljudi, strojeva i okolia izravno smo ih povezali
u jednu cjelinu koja se u postojeem stanju
suvremenog strojarstva (mainstva) i naziva

SISTEM OVJEK STROJ OKOLI
16.10.2014. 50
Iz gornjeg, bez puno nepotrebnog
objanjavanja, proistjee i uloga a i znaaj
sigurnosti kako u sistemu, tako i u cijelom
strojarstvu ( a naravno i ire). U obrnutom
smislu, oito je da e pojam sigurnosti i u tvorbi
strojeva biti od posebnog znaaja. A tvorba je
strojeva ovdje pretpostavljena glavnom
zadaom industrijskog dizajna. Reklo bi se,
nita novo.
16.10.2014. 51
Meutim, u svijetu i u nas se je
pojavila upravo ta struka
industrijskih dizajnera, koja po
svojem nainu djelovanja nije ono
to podrazumijevamo pod
zadacima strojarskog konstruktora
ili projektanta.

16.10.2014. 52
Pratei postojeu literaturu, ali i uspjehe
obrazovanja industrijskih dizajnera uoeni su
neki nedostaci koji su prvenstveno sadrani u
injenici nepostojanja jednog saetog i
preglednog skupa spoznaja o industrijskom
dizajnu, a posebno s motrita sigurnosti.
Drugim rijeima, u literaturi ne postoji nigdje
otvoreno izreena spoznaja o sigurnosnoj teoriji
industrijskog dizajna.
16.10.2014. 53
I upravo je to bilo i poticajem za istraivanja
veza i odnoaja pojavnog u toj struci, kako bi se
barem za poetak postavila kakva takva poetna
teorija. Traei takve odnoaje utvreno je
postojanje relativno velikog broja metoda
dizajna (odnosno metoda konstruiranja ), ali od
kojih, osim jednog izuzetka, ne sadri u sebi
izriaj smisla teorije.

16.10.2014. 54
Meu najvanije imbenike koji ograniavaju
trajnost i pouzdanost strojeva spadaju: lomovi
dijelova, troenje dodirnih plotina radi trenja,
oteenja dodirnih plotina uzrokovana
dodirnim naprezanjima, ovrsnue, korozija,
plastine deformacije nastale radi lokalnih ili
opih naprezanja kada ona premae granicu
poputanja, puenje materijala u visokih
temperatura itd.
Svi su spomenuti imbenici u izravnoj vezi sa
sigurnou.

16.10.2014. 55
vrstoa u brojnim primjerima nije sigurnosna
granica. U suvremenoj se openamjenskoj uporabi
zahtjevi koji se postavljaju na strojni dio zajedno uz
postojee metode proizvodnje, kao i uz trenutno
stanje inenjerske teorije vrstoe, veoma esto
ostaju neispunjeni. Problemi postaju tim sloeniji to
se radi o znaajnije napregnutim strojevima, a
pogotovo kada se pojavljuju i pitanja vezana s
povienim (ili ekstremno niskim) temperaturama.
vrstoa materijala primjerice znaajno opada s
poveanjem radnih temperatura.

16.10.2014. 56

Elementi strojeva, koji rade pod visokim
temperaturama imaju ogranienu trajnost. Radni se
vijek takvih dijelova moe poveati metodama
dizajna (za smanjenje naprezanja treba osigurati
odgovarajue hlaenje) ili s uporabom
visokootpornih materijala, kao i s odgovarajuom
toplinskom obradom. Uz ovo se moe rei i to, da
je i konstruiranje novih materijala, takoer jedan od
izlaza. Meutim, ovo su istodobno i strogo uvane
tajne.

CILJ I ZADACI
Ova predavanja
imaju za cilj uiniti
uvod u spoznaju o
vanosti ergonomije
u svekolikim
tehnologijama i
suvremenim
kretanjima u razvoju
dizajna
16.10.2014. 57
Sadraj predavanja

Analiza postojeih metoda dizajna;
Utvrivanje mogunosti tvorbe jedne
jedinstvene metode;
Gdje se u toj moguoj metodi nalazi
sigurnost u radu ovjeka?
To je zapravo izvor potreba za
zatitu na radu
16.10.2014. 58
16.10.2014. 59
STUPNJEVI DIZAJNA
STUPANJ ANALIZE
STUPANJ SINTEZE
STUPANJ OCJENE

DIVERGENCIJA
TRANSFORMACIJA
KONVERGENCIJA

8 1 2

2 3 3 4 5 6
1
7 7 8
4 6
5
16.10.2014. 60
GRAFIKA PREDODBA
KONVERGENCIJSKOG PROCESA
METODA GOTOVE
STRATEGIJE

METODA USPOREDBENOG
TRAENJA

METODA NAGOMILAVAJUE
STRATEGIJE
16.10.2014. 61
16.10.2014. 62

CRNA
KUTIJA

ULAZ
IZLAZ
(MATERIJAL)
ENERGIJA
SIGNALI
16.10.2014. 63

CRNA KUTIJA

ANALOGIJE

ULAZ IZLAZ
DOPUNSKA FUNKCIJA CRNE KUTIJE
to je sadraj crne
kutije?
1. Ideje; Metode rjeavanja
nekih zadaa;
2. Rjeenja (jednadbe,
matematiki sistemi)
Algoritmi;
3. Zna se to, ali se ne zna
na koji nain.
16.10.2014. 64
Primjer: Dimenzioniranje
odnosno dizajn jednog
reetkastog sustava
16.10.2014. 65
Zglobovi bez trenja Sile djeluju u pravcu
tapa!
STUPNJEVI DIZAJNA
Misaoni se i organizacijski procesi u proizvodnim djelatnostima,
koje obino nazivamo zajednikim imenom dizajn, temelje se na
razliitim oblicima iskustva, koja moemo jednostavnije ili
sloenije svrstati u naizgled, (a i sadrajno) u skupine spoznaja
koje oevidno imaju svaka za sebe posebne znaajke. Ovo se
pitanje dizajna, a u emu se slau brojni autori, jest shvadanje
da se dizajn sastoji od tri temeljna stupnja i to:

- stupnja analize
- stupnja sinteze i
- stupnja ocjene.


16.10.2014. 66
16.10.2014. 67
Drugaije reeno, dizajn se moe odrediti kao raslanjivanje
zadatka na dijelove i nakon toga sastavljanje lanova po
novom smislu i napokon utvrivanje posljedica praktinog
znaenja tog novog ustrojstva. Valja naglasiti, da se veina
teoretiara dizajna slau u tome, da se ti stupnjevi zbivaju s
viekratnim ponavljanjem, a neki od njih smatraju da se svaki
naredni ciklus dizajna razlikuje od prethodnog s veim brojem
pojedinosti a time i s manjom openitou. Tri navedena
stupnja ne ine uvijek jednu univerzalnu vjetinu djelovanja,
jer se ona u svojem nastavku sastoji od niza jo niih
stupnjeva.

Sada, stani malo!!!

16.10.2014. 68















Tri se navedena stupnja nalaze u literaturi i pod slijededim
nazivima:
-divergencija
-transformacija
-konvergencija.

Ovdje se koriste ovi izrazi, jer oni pokazuju izraeniju vezu s
novim zadacima povezanim s dizajniranjem sistema, nego to
to ima s tradicijskim metodama konstruiranja. Treba naglasiti,
da ovi stupnjevi tvore temeljne pretpostavke za unoenje
metodolokih izmjena u svim stupnjevima dizajna i radi toga ih
je potrebno ukljuivati u jedinstven proces koji bi obuhvadao
sve razine sistema.
16.10.2014. 69
OPIS SADRAJA STUPNJEVA DIZAJNA

D I V E R G E N C I J A

Ovaj stupanj dizajna sadri rairenje njegova stanja, kojega je
glavni cilj osiguranje dovoljno irokog i plodotvornog prostora za
odreivanje rjeenja. Zanimljivo je primjetiti da se najvei broj
dosada razvijenih metoda procesa dizajna odnosi upravo na ovaj
stupanj.



Glavne su znaajke divergencijskog stupnja slijedee:

16.10.2014. 70
-Ciljevi su nestabilni i neodreeni;

-Ocjena i sve to se moe odnositi na rjeenje ostavlja se za kasnije;

-Sve se uvaava i pamti, s ime se izbjegavaju proturjeja;

-Tehniki se zadaci, i oni se takoer odgaaju za zavrno razdoblje,
no pri tome se smatra, da se zadaci mogu podvrgnuti promjenama
i razvoju u hodu divergencijskog traenja;

- Zadatak se dizajnera sastoji u proirenju i uveanju vlastitih
saznanja, kao i u oslobaanju od ranije izvedenih rjeenja, te u
izmjeni vlastite vjetine djelovanja ( uz ovo se napominje, da je to
veoma teko) i misaonog procesa (ovo je jo tee), a sve se
zamilja da bude na temelju mnotva podataka, koji se mogu
odnositi i na sam zadatak. Teko je biti dizajner!


16.10.2014. 71


-Jedan je od ciljeva istraivanja u ovom stupnju dizajniranja i
utvrivanje reagiranja naruioca, potroaa, trita, proizvodnje
itd., a sve radi odreivanja pravaca i opsega stupnja. Za ovo treba
rei, da pravac ovih istraivanja uvelike ovisi od nesuglasja i
proturjeja, koja se mogu pojaviti.

Nadalje, divergencijsko se traenje moe razmatrati i kao provjera
stabilnosti svega onoga to se odnosi na rjeenje zadatka, kako bi
se utvrdila hijerarhija socijalnih vrijednosti, sistema, izrade i
detalja koji se mogu mijenjati, to se obino smatra vrstim
tokama granica. Treba naglasiti da se i stabilne i nestabilne toke
podjednako susreu na svim razinama promatranog stupnja.

16.10.2014. 72
Rad u ovom stupnju dizajna ukljuuje pored logike i
intuicijsko djelovanje to obino za posljedicu ima i vie
lutanja, nego razmiljanja u naslonjau. Zanimljivo je
napomenuti jednu karakteristinu pogreku koja se u ovom
stupnju deava mladim i jo neiskusnim dizajnerima.Oni se
usmjeravaju prema spektakularnim razmiljanjima, mislei da
su u stanju preskoiti prethodne jednostavne injenice koje su
potrebne za rjeenje, a ijom bi im spoznajom bilo lake da
shvate to ele
16.10.2014. 73
Zanimljivo je i to, da se navikama radu u tom
preddizajnerskom razdoblju bolje prilagouju ljudi koji
imaju iskustvo u novinarstvu, znanstveno-istraivakom
radu ili statistikoj analizi, nego ljudi sa specijaliziranim
znanjima nieg stupnja obrazovanja, kao to su inenjeri,
umjetnici-konstrukteri (ovo se misli na neobrazovane
dizajnere) i slini.

Gore spomenuta lutanja mogu za posljedice imati tete
(katkada i velike tete). Da se izbjegnu tete, kao i gubici u
vremenu i radu, treba to realnije procijeniti samostalnost
moguih poetnika. Izgleda, da je najbolji indikator za to, da
se prosude postavljanja nepravilnih pitanja koja dolaze od
poetnika.


16.10.2014. 74
STANJE TRANSFORMACIJE

Ovo je stanje dizajna stanje utvrivanja naela i naina
razmatranja. To je stanje stvaranja i kreacije koje ini radost rada
u dizajnu. Istodobno je to stanje najodgovornijeg razdoblja kada
se mogu pojaviti i krupne greke, kada kroz neobuzdanost
optimizma ili pak kroz uskogrudnost miljenja dizajnera, kroz
skupe i nedovoljno promiljene pokuse, dizajner moe uzrokovati
ozbiljne trokove. Ovo je takoer stanje, kada se procjenjuju
vrijednosti rjeenja koja se trebaju objediniti u konanom rjeenju.
Iz ovih razmatranja treba proistei opa shema koncepcije objekta
koji se dizajnira, to je razlogom, da se rjeenje treba preispitati
kako s ekonomskog tako i s drutvenog stajalita
16.10.2014. 75
. Uz ovo treba rei, da je opa potekoa kod ocjenjivanja
upravo u tome, da se optimalno rjeenje ne moe nikada postii,
nego je mogue samo provesti optimalno traenje. Takoer nije
mogue ostvariti i potpuno uvjerenje to e se na kraju pojaviti
kao "najbolje".

I ovo se stanje pojavljuje u mnotvu razvijenih metoda
dizajna, a posebno je istaknuto, kako e se kasnije i vidjeti u tzv.
"metodi traenja ideja" i "metodi traenja strukture zadatka".


16.10.2014. 76
Sutinski je cilj ove metode, da se na rezultatima
divergencijskog stanja pronae povoljna shema neke
koncepcije, koja je dovoljno tona da se nadovee na nju, te da
se usmjeri u jednom jedinom projektu prema
konvergencijskom stanju. Tvorba je koncepcijske sheme
kreacijski dio pretvorbe sloene zadae u to jasniji oblik
rjeenja s posebnim isticanjem onoga to treba prihvatiti ili
odbaciti.

Na ovoj se razini stanja uvruju ciljevi, tehniki zadaci i
ogranienja, prouavaju se mogunosti i po potrebi se vre
ocjenjivanja. Ovo posljednje radi toga to se u primjeru
izbjegavanja konvergencijskog stanja ovdje vri i ocjena.

16.10.2014. 77
Svakako treba naglasiti, da se vanim uvjetima ovog stanja
kao uspjenost transformacije javlja sloboda promjene podciljeva,
ostvaruju se izbjegavanja ozbiljnih gubitaka, zatim se izravno
procjenjuju mogunosti promjene podcilja to je u stvari naelni
prijelaz prema drugom projektu.

Ako za trenutak to usporedimo s konvencionalnim
tradicijskim nainom, onda se uoava razlika koja se sastoji u
tome, da se u tradicijskom nainu to deavalo promjenom skice ili
crtea, a ovdje budui da se radi o sistemu to se ne moe tako
ocijeniti, jer se transformacija vri jezinim i matematikim
putem. Radi toga ovdje kljunu ulogu ima, nazovimo to glavni
dizajner, koji razumije prostor manevriranja s cijelim sistemom.
tovie, ovakve se procjene i odluke najbolje ostvaruju
razgovorima s ostalim timom dizajnera.


16.10.2014. 78
STANJE KONVERGENCIJE

Posljednje od tri stanja, jest stanje konvergencije. Ovo se
je stanje primjenom automatizacije dizajna jednostavno poelo
djelomino ignorirati. No poto sve nije u automatizaciji treba ga
poznavati. Ovo stanje dolazi u trenutku kada je zadatak odreen,
kada su pronaene promjene i utemeljeni ciljevi. U ovom stanju
dizajner treba korak po korak rijeiti proturjeja drugog stupnja i
to sve dotle, dok iz moguih raspoloivih rjeenja ne ostane
samo jedno - konano rjeenje.

Na ovo se stanje dizajna posebno veu slijedee
funkcionalne dizajnerske metode o kojima e kasnije biti rijei:

- Metoda gotove strategije
- Metoda usporedbenog traenja i
- Metoda nagomilavajue strategije.

16.10.2014. 79
Znaajke su spomenutih metoda, da su one logikog tipa tzv.
"providne kutije", koje su naelno automacijske. Ovdje treba
upozoriti na to, da su smetnje u ovom stanju u tome to pri
konvergenciji nekih od podzadaa nije mogue zadatak rijeiti bez
promjene ranije utvrenih rjeenja pa se pojavljuje ciklinost. Da
se izbjegne ta petlja ciklinosti, treba ustanoviti poredak rjeenja
da ne doe do ciklinosti, a on je naalost u pravilu nelogian. To je
jedna od najteih zadaa u ovom stupnju dizajna. Radi gornjega
modeli u stanju konvergencije trebaju biti to manje apstraktni i to
vie dovedeni do svojih potankosti. Ostvarivanje se stanja
konvergencije moe u pravilu rjeavati s dvije dijametralno
suprotne strategije. Jedna je od njih po znaajkama eksterna a
druga je interna, tj. u prvoj se pristupa ciljevima izvana prema
unutra, a u drugoj iz unutra prema napolju. Kao najilustrativniji
primjer su za to:



16.10.2014. 80

- Arhitekt odreuje vanjski izgled zgrade , a odatle slijedi
unutarnji izgled;
- Graditelj tvornice - strojar odreuje nutarnji izgled, a odatle
proistjee vanjski oblik.

Cilj je konvergencije skraivanje polja moguih varijanti
izabranog projekta s minimalnim gubicima vremena i sredstava.

Konvergencijsko je stanje oit neprijatelj originalnosti radi
svoje neelastinosti i sklonosti podlijeganju drugih utjecaja. Ako se
eli izrei saeto, konvergencijsko je stanje pretvorba sloenih
zadataka u to jednostavnije. Kao ilustracija o tome to se radi u
razdoblju ovoga stanja, najbolje nam moe posluiti grafika
predodba na slici 3.


POJAM CRNE I OSTALIH KUTIJA

U dizajnerskoj se literaturi esto javlja pojam kutija, a posebno
crne kutije, pa je radi toga potrebno redi i rije dvije o
znaenju tih pojmova.

Pojam se crne kutije, a iza toga i bijele kutije i napokon
prozrane kutije javio ved kod Jonesa ( 17 ), a poslije i kod
Rodenackera i mnogih drugih, gdje ima gotovo magino
znaenje. Opisi su esto dosta nejasni, i oslanjaju se na
nekakvu nerazumljivu sloenost ( a moe biti i da su
jednostavni?!) pa ih se teko razumije. ini se, katkada, da su
ovi pojmovi uvedeni radi prikrivanja naeg neznanja o
neemu.
16.10.2014. 81
16.10.2014. 82
Prelaskom na shematizirani prikaz procesa miljenja u
dizajniranju, oito se pred nas prije poetka rjeavanja
javlja spoznaja o poetnim podacima i o onome to bi smo
eljeli na kraju poluiti. Stanje je tada slijedee: znamo
ulazne podatke i izlazne podatke, a ne znamo kako i na
koji nain emo ih razrijeiti i ostvariti. Ovakva shema
stanja je prikazana na slici :








Shema dopunske funkcije crne kutije

16.10.2014. 83
Nae openito neznanje kako i na koji nain emo to rijeiti
jest tehniki zadatak, koji oznaavamo crnom kutijom.

Kasnije, kada proces djelovanja nad materijom
raslanjujemo u korake koje ta proizvodnja zahtijeva,
pretvaramo crnu kutiju u nove sisteme kutija, primjerice u
providnu kutiju, koji nam znae odreene operacije.

U koncepciji crne kutije mogue je promatrati metodu
Sinektike, kao predaju ulaznog signala u crnu kutiju po petlji
obrnutog djelovanja u odnosu na njegov ponovni ulaz, kod ega
se za pretvorbu izlaznog signala koriste odgovarajue analogije
kako je prikazano na slici.


16.10.2014. 84
U ovome je mogue pretpostaviti, da primjena
analogije, u kojoj sudjeluju svi lanovi sinektike
skupine, omoguuje u nekoj mjeri podjelu i
transformaciju proturjeja strukture ulaznih signala i to
sve do tada, dok se u njima ne nae takva struktura,
koja nije proturjena i koja omoguuje nekonfliktno
rjeenje. Ovaj se postupak zasniva na biolokoj i
anatomskoj analogiji, navodei nas na pomisao da cilj
tog dijela ivanog sustava koji upravlja primjerice
gibanjem tijela, obino ne upravlja saznanjem.

16.10.2014. 85
U takvom primjeru shema koja prikazuje takav nain
miljenja je prikazana slici 8. 4












Slika 8. 4 Crna kutija s prozranom kutijom


Crna kutija

1
2 3 4
5
16.10.2014. 86
Skraeno reeno, cilj je divergentnog traenja u
prestrojavanju ili ruenju prve varijante rjeenja tehnikog
zadatka iskazujui pri tome stanje dizajna, koje doputa
mogue izmjene na objektu. Istodobno, provoditi
divergentno traenje, znai takoer i utroak najkraeg
vremena za prouavanje novog pokusa uz minimalne
trokove, koji je dovoljan da se djeluje protiv svih
pogrenih stavova, iz kojih su prije nas izlazili brojni
projektanti, konstruktori i dizajneri a i njihovi potroai.

16.10.2014. 87
OBLICI STRATEGIJA

U strukturalnom smislu razmiljnja u dizajnu,
razlikujemo nekoliko oblika strategije. Prema literaturnim
podacima ima ih pet a to su:

1. Linearni tip strategije u koje se ide iz etape u
etapu serijskim putem, kako je prikazano na slici 8. 5 :

ETAPA 1 ETAPA 2 ETAPA 3


Slika 8.5




16.10.2014. 88

Oito je da svako djelovanje etape zavisi od izlaznih
rezultata prethodne etape, a ne zavisi od rezultata pojedinanih
djelovanja.

2. Cikliki tip strategije, jest onaj u kojega se za
razliku od prethodnog tipa, u nekim djelovanjima pojavljuju
zavisnosti posljedinih djelovanja na prethodna rjeenja. Shema je
prikazana na slici 8. 6:
ETAPA 1 ETAPA 2 Dalje ili natrag ETAPA 3

Slika 8.6
16.10.2014. 89
3. Razgranati tip strategije, koji u odnosu na dvije prethodne
ima u paralelnom spoju podetape kako je prikazano na crteu
slike 8. 7.

Slika 8. 7

ETAPA 2 A
ETAPA 1 ETAPA 2 B ETAPA 3 4 ILI 5
ETAPA 2 C







16.10.2014. 90


4. Adaptivna se strategija odlikuje time to od samog
poetka odreuje samo prvo djelovanje, a kasniji izbor
svakog djelovanja zavisi od prethodnih djelovanja. Po
logici stvari se ini da je ovo najrazumnija strategija,
ukoliko se sheme temelji na najpotpunijoj informaciji,
kako je pokazano na slici 8. 8.



16.10.2014. 91
5. Poseban je oblik strategije traenja tzv. strategija prirasta,
koja se temelji na tradicionalnom dizajniranju, gdje se na
uobiajene metode dodaju nove spoznaje. Na slici 8. 9
prikazana shema strategije prirasta.






Slika 8. 9 Shema strategije prirasta
16.10.2014. 92


Po izgledu ove strategije se vidi da je ona relativno
primitivna, jer se teko oslobaa noviteta u dizajniranju.

6. Pored gornjih strategija postoje jo neke od kojih bi
samo spomenuli nazive dviju, i to: strategija sluajnog traenja
i napokon strategija upravljanja strategijom.


Kako je iz dosadanjih strategija prikazano, u pojedine se
cjeline postavljaju odgovarajue etape, koje same po sebi
sadre odgovarajue potrebe za razmiljanjima a time i
znanjima, i koji se meusobno povezuju, pri emu neke vie
ili manje zahtijevaju odgovarajuu memoriju i vjetinu.

16.10.2014. 93
KLASIFIKACIJA METODA DIZAJNA


U V O D

Literatura to se odnosi na teoriju dizajna, na metode u
dizajnu i to u smislu kako bi je oekivali, kako inozemna a
pogotovo domaa nije odve obilna. Ovo je uvjetovano i
injenicom, da se u brojnim tehnikim strukama razlikovalo
i danas razlikuje shvaanje pojmova i dizajna i projektiranja
odnosno i konstruiranja. Pored toga, mnotvo je stvari koje
se interdisciplinarno upliu u dizajn, a da su naslovno a ak
i po izgledu neto drugo.


16.10.2014. 94
Gornje navodimo, i kao ispriku a isto tako i kao svjestan
nedostatak nadolazeeg teksta, jer zaista nije bilo jednostavno
svrstati metode dizajniranja u jasno razgraniene skupine radi
njihova nekad vidljivog, a ee nevidljivog mijeanja.


Neto, to se moe bezrezrevno tvrditi jest injenica, da
prema prikazanoj klasifikaciji, opa teorija dizajna (ili
konstruiranja) zasad ne postoji. Mogue je rei, to vrijedi za
ovaj tekst o klasifikaciji, da postoji suma postojeih metoda ,
dok i dalje naizgled nedostaje redukcija tih metoda na temelje
koji bi obuhvaali sutinu onog to bi trebalo biti zajedniko
svim vrstama dizajnera, inenjera ili umjetnika.

16.10.2014. 95
Naalost, ostaje otvorenim pitanje, kako iskristalizirati jednu
od metoda, koja e se spomenuti u klasifikaciji kao
generalizacija teorije dizajna, a pogotovo ako se ona usvoji na
nekoj razini, koja bi mogla biti prihvatljiva mladim i jo
neiskusnim inenjerima tj. dizajnerima, i koja bi najsaetiji
nain mogla posluiti kao osnova za njihov vlastiti razvitak,
naravno u dizajnerskom poslu.

ini se, da je u tom smislu najdjelotvornije, prvo dati skraeni
prikaz postojeih poznatijih metoda dizajna, da se uoe
njihove znaajke koje su sutinske u svim metodama.
Napominjemo da pokuaj, da se generaliziraju popratne
pojave, nisu generalizacija teorije.
16.10.2014. 96
KLASIFIKACIJA POSTOJEIH
POZNATIJIH
METODA DIZAJNA

Prema literaturi, danas opstoji oko pedeset poznatijih
metoda dizajna, za koje se moe rei da se po neemu
razlikuju. Upravo ovakav broj metoda nas izazovno
usmjerava na njihovu klasifikaciju, koja se prema svojim
znaajkama moe provesti na vie naina. Mi smo se
naprosto odluili za, po nama malo modificiranu, Jones-
ovu klasifikaciju ( 17 ), premda i ona posjeduje neke
nejasnoe. Prikazana se klasifikacija radi saetosti u
nekim mjestima svodi samo na naslove.

Metode su dizajna podijeljene ovdje u pet skupina.

16.10.2014. 97
I Metode temeljene na gotovoj strategiji

1 Metode temeljene na gotovoj strategiji konvergirajueg tipa

1.1 Metoda utvrivajueg traenja. Ova se metoda temelji na
primjeni Teorije rjeenja. Cilj je metode u rjeavanju
dizajnerskih zadataka s posebnim uvaavanjem logike
pouzdanosti.


1.2 Metoda vrijednosne analize. Ova se metoda temelji na
ubrzanom traenju putova snienja cijene kotanja proizvoda u
proizvodnom procesu dizajna.

16.10.2014. 98
1.3 Metoda usklaivanja. Ova se metoda usmjerava na traenje
veza uskladivosti meu elementima sistema s vanjskim
elementima i okoliem.

1.3 Metoda usklaivanja. Ova se metoda usmjerava na traenje
veza uskladivosti meu elementima sistema s vanjskim
elementima i okoliem.

1.4 Metoda Sistem ovjek-stroj-okoli. Cilj je ove metode u
iznalaenju veza izmeu ljudskih i strojnih komponenata i
njihovom slaganju s okoliem u kojem sistem djeluje.

1.5 Metoda traenja granica. Ova se metoda esto naziva i
Granina metoda. Cilj je ove metode u iznalaenju granica
unutar kojih lee prihvatljiva rjeenja.

16.10.2014. 99
1.6 Metoda kumulativne strategije. Cilj je da se dizajn
ostvari analizom i ocjenom, a ne da se dizajner postepeno
ui radei sve bolje i bolje projekte. Ova je metoda
poznata i kao Peidge-ova metoda.

1.7 Metoda strategije kolektivne razrade. Ova se metoda
odnosi posebno na arhitekturu pod nazivom CASA -
Collaborative Strategy for Adaptable Architecture. Cilj
je ove metode da se svakome, tko je u bilo kakvoj vezi
povezan s projektiranjem zgrade dade mogunost da moe
utjecati na rjeenje. Funkcionalizam.

1.8 Hubkin proces konstruiranja putem sistema strojeva.
Ova se metoda temelji na shvaanju strojeva kao
sveukupnog sustava na koji se veu ljudi i okoli.

16.10.2014. 100
II Metode temeljene na upravljanju strategijom

2.1
Metoda komutacije strategija. Cilj je ove metode da se spontanim
miljenjem utjee na organizirano miljenje i obratno.


2.2
Matchettova metoda projektiranja. Cilj je obrazovanje
projektanata do razine shvaanja i upravljanja vlastitog naina
projektiranja, s izraenim stajalitima prema projektnoj situaciji.



16.10.2014. 101
III Metode divergencijskig tipa

3.1 Metoda divergencije, cilj joj je da se okarakteriziraju
vanjski uvjeti, koji objektu mogu dati odgovore.
3.2 Metoda traenja literature. Obrazovanje do razine
shvaanja, kroz odgovarajue najnovije podatke iz literature za
budua rjeenja. Ova se utvruju pravodobno i bez ikakvih
gubitaka.
3.3 Metoda razgovora s korisnikom. Ova se metoda sastoji u
sabiranju informacija koje su poznate samo korisnicima danog
proizvoda ili sustava.
3.4 Metoda anketnog sasluavanja. Ova metoda koja je slina
prethodnoj ali se razlikuje u tome, da se informacije sabiru u
velikim naseljenim grupacijama.



16.10.2014. 102
3.5 Metoda istraivanja ponaanja korisnika. Ovoj je metodi cilj u
utvrivanju ponaanja korisnika prema novom proizvodu s
pretskazivanjem njihovih graninih znaajki.

3.6 Metoda sistemskih istraivanja. U ovoj se metodi vri
odreivanje djelovanja i sposobnosti, kako bi se mogle izvriti
promjene u sloenoj dizajnerskoj situaciji.

3.7 Metoda izbora mjerne ljestvice. U ovoj se metodi vre
raunanja i mjerenja, a zatim se utvruju nagomilane greke to
se onda usporeuje sa zadaama projekta.

3.8 Metoda sakupljanja i ograniavanja podataka. Cilj je ove
metode u slaganju i predoavanju u vizuelnom obliku modela
ponaanje ovjeka, od ega ovise kritina projektna rjeenja.



16.10.2014. 103
IV Metode zajednike divergencije i transformacije
4 Atak na mozak
4.2 Sintetika metoda. Cilj je ove metode, da se ostvari spontana
djelatnost mozga i ivanog sustava u istraivanju i
preformuliranju projektnog zadataka. Tu se koriste izravne
analogije, simbolike i fantastine analogije.
4.3 Metoda odbacivanja bezizlaznih situacija. Cilj je ove metode
u traenju novih pravaca istraivanja, u onim primjerima, gdje je
oevidno podruje prethodnog traenja dalo negativne rezultate.
4.4 Metoda morfologijskih tablica. Ova je metoda poznata i
pod nazivom Zwickyeva metoda, a smisao joj je u traenju svih
moguih rjeenja to proistjeu iz skupine pretpostavljenih
razreda prouavanog objekta. U tom se traenju prouavaju i
razrauju i poznate i nepoznate varijante, koje se inae u sputanoj
analizi vjerojatno ne bi zapazile. Cilj je, dakle, ulaenje u podruja
to lee izvan uobiajenih granica.



16.10.2014. 104
V Skupina transformacijskih metoda

5.1 Matrina metoda uzajamnog djelovanja. Metoda se sastoji
u sustavnom traenju uzajamnih djelovanja u okvirima
zadanog zadatka.

5.2 Metoda mree uzajamnog djelovanja. Ova se metoda
sastoji u risanju mree (reetke, tablice) meusobnih veza iz
kojih se onda vizualno trae najpodobniji oblici tih veza.

5.3 Analiza podruja uzajamnih veza. Ova se metoda sastoji u
prikazu i ocjeni svih nazonih djelominih rjeenja koja
dolaze u obzir za sklapanje u cjelinu.


16.10.2014. 105
SISTEM LJUDI - STROJEVI - OKOLI


DOPUNSKI UVOD

Sada kad smo analizirali stanja i dali prikaz nekih
najvanijih metoda dizajna, ostaje nam da utvrdimo, da li je
sveukupnost iznesenog dovoljna za oblikovanje teorije, koju
bi nazvali teorijom dizajna. No prije tog koraka, elimo
ovdje da iskaemo jednu potrebnu razliku, koja je vana
radi dva razloga. Naime, rije je o uporabi rijei sistem i o
njezinom figurativnom znaenju. Naime, postalo je
uobiajeno da se u klasinom smislu rije sistem u nas
prevodi u rije sustav, poredak ili ureenje pa i u ureaj.
Slaemo se s time, kada se ta rije odnosi na materijalne
objekte
16.10.2014. 106
. Meutim, treba nam jedna zasebna rije, koja ograniava
uporabu rijei sustav na misaone ili apstraktne pojmove. Da ne bi
uvijek trebali govoriti ili pisati sustav - pri emu se misli na
misaoni pojam, uvodimo radi toga rije sistem. Jer, kako bi onda
napisali Sustav, pri emu se misli na misaoni pojam, ovjek -
stroj- okoli

Gore spomenuti Sistem ljudi, strojeva i okolia, treba biti
shvaen kao misaoni, dakle apstraktni pojam, koji dobiva svoj
materijalni znaaj kada rije sistem zamijenimo rijeju sustav.
Ovaj je razlog teorijski i radi toga rije sistem zadravamo.
Pored toga, na brojnim je mjestima u literaturi takoer uinjena
razlika i u engleskom jeziku, kada umjesto SLJSO, kada se on
podrazumijeva kao misaono ureenje, koriste i naziv Designing
of Man Machine System, to proistjee iz nedostatka
odgovarajue rijei u engleskom jeziku.

16.10.2014. 107
Ovdje treba spomenuti i to, da se u literaturi najee
sree naziv Sistem ovjek-stroj-okoli, to je nia
razina naslovljenog sistema. Nadalje, s obzirom na
razvitak ovog sistema koji je preteno bio u podruju
strojarstva, i u nazivu se zadrava rije stroj to u
openitom smislu moe zavisno od podruja uporabe
biti zamijenjeno s pojmovima, zgrada kada je rije o
arhitekturi ili graevinarstvu, ili brod kada se odnosi
na brodogradnju itd.


16.10.2014. 108
SMISAO SISTEMA OVJEK STROJ
OKOLI

Sistem ovjek - stroj - okoli je postao univerzalna
teorija bez te poetne namjere. Prije svega, on je prije
tridesetak godina bio metoda konstruiranja s relativno
uskim sadrajem, predstavljajui jednu od metoda to
je bila temeljena na gotovoj strategiji. Meutim,
vrstim oslanjanjem metode na brojne druge
discipline i znanstvena podruja, a posebice na
ergonomiju i teoriju sistema, s vremenom je prerastao
svoj poetni oblik. tovie, po svemu sudei s
razvitkom podrke Sistema putem raunala uz
nastanak CAD/CAM-a, Sistem se je transformirao u
teoriju.

16.10.2014. 109


Naravno, to bi trebala biti Teorije dizajna. Meutim i
ovdje kao i u brojnim drugim primjerima, opet dolazi do
nesporazumijevanja, i to prvo od samog naziva. Nadalje i
od shvaanja, to je i na kakav nain na kojoj razini. Tako
na primjer, CAD/CAM sistemi zauzimaju veoma vano
mjesto u suvremenoj a i u buduoj proizvodnji. S druge
pak strane IFTOMM (International Federation of Theory
of Mechanisms and Machines) smatra i Sistem ovjek -
stroj - okoli, a i CAD/CAM pa i robotiku svojim
podrujem zanimanja.

16.10.2014. 110
Iz saetog smisla Sistema se moe vidjeti, da je jedan od
glavnih ciljeva sadranih u smislu teorije u utvrivanju
nutarnje suglasnosti izmeu ljudskih i strojnih (ili ostalih vrsti
objekata) sastavnica Sistema uz istodobno suglasje s najbliim
okoliem u kojem one djeluju.
Iz tako postavljene ideje proistjeu i djelovanja unutar
sistema a odatle i zadaci, koji se mogu izmeu mnotva drugih
naina prikazati i na slijedei nain:


1 Utvrivanje broja ulaza i izlaza u Sistemu;

16.10.2014. 111
2. Utvrivanje skupine funkcija, putem kojih je ulazne
sastavnice mogue preobraziti u izlazne sastavnice;

3. Odreivanje koje funkcije u Sistemu treba staviti u
dunost ljudima, a kojestrojevima i napokon okoliu;

4. Odreivanje nunih metoda obuke, oblika i vrsti
pomonih ureaja, zatim konstrukcija komunikacijskih
ureaja izmeu ovjeka i stroja kao i konstrukcija strojeva.

5. Odreivanje redoslijeda nunih promjena u Sistemu,
koje se moraju unijeti, da se osigura suglasje izmeu
elemenata cijelog Sistema.


16.10.2014. 112
Prema gornjem je oito, da se unutar svakog spomenutog zadatka
pojavljuju neka pitanja, koja su u izravnoj vezi s dizajniranjem,
koja se ovdje postavljaju kao misaoni oblik inenjerskog miljenja
u procesu proizvodnje, to je bez ikakve sumnje jedan od
temeljnih zadataka inenjerskog obrazovanja. Premda, moda u
prvi mah nejasno, ako se ne zadubimo malo dublje u smisao
zadataka, proistjee da je unutar sistema veoma naglaena
interdisciplinarnost. Tako su unutar Sistema, ali prema dosada ve
uvrijeenoj praksi koja se javlja gotovo svugdje u svijetu,
ukljuena: bioloka antropometrija, studij rada, biomehanika,
mehanika, fiziologija, fizioloka antrpologija, psihologija i itav
niz razliitih interdisciplina to se esto podrazumijeva ili pod
ergonomijom ili pak humanim inenjeringom ( to se danas
smatra malo zastarjelim pojmom ). Na kraju, to se tie ostalih
metoda, one sve bez iznimke i dalje ostaju jednako znaajne i
primjenjuju se u Sistemu.

16.10.2014. 113
ZAKLJUCI O TEORIJI DIZAJNA

Kao to je ve reeno sve emo okrenuti naopake, pa
emo zapoeti s krajem teorije, s njezinim saetim
zakljucima. Odmah treba napomenuti, da netko ne bi
pomislio da su to jedini mogui zakljuci i da je s tim
gotovo. Nikako! Ovo je samo pregled nekih zakljuaka, a
poto ova teorija nije poprimila svoj konani oblik,
zasigurno da je i broj zakljuaka bezgranian. I zaista, kako
e se i kasnije vidjeti, i dizajn i teorija dizajna su
bezgranini.

Teorija dizajna je misaoni dio procesa proizvodnog
procesa oblikovanja bilo runog bilo strojnog.

16.10.2014. 114
Smiljeno proizvedeni predmet jest objekt-predmet koji
ima uporabnu vrijednost, koji u postupku izrade podlijee
zakonima mehanike, ergonomije, ekonomije i estetike.

Opstojanjem objekta-predmeta nuno se javlja i objekt-
vrijednost.

Ljudski je dizajn (za razliku od prirodnog) lokalni
interdisciplinarni analitiki i sintetiki smiljen proces
ovjekova djelovanja nad materijom temeljen na
prirodnim uzorima odnosa, funkcije i raspodjele materije,
obogaen statistikom subjektivnou ocjenjivanja
estetikih i funkcijskih vrijednosti.


16.10.2014. 115
Iz poznavanja procesa dizajna u svim dosada opstojeim
metodama proistjee objektivizacija procesa miljenja, koje je
tradicionalni konstrukter drao u sebi u tri razliite kategorije, i to:

- intuicijsko miljenje ( crna kutija )
- logiko miljenje (providna kutija ) i
- metodologino ili proceduralno miljenje.

Danas se poznavanjem ove raspodjele, utvruje proces
miljenja dizajnera , koji je pomou poznavanja mnotva novih
injenica i ideja u stanju tvoriti nova saznanja, koja su potrebna na
razini dizajna kao sistema, dakle, onih koje se ne mogu zadrati
samo na razini individualnih pokusa ili dizajnera.


16.10.2014. 116
Dizajn kao proces nije individualan.


Iz gornjeg proistjee nunost timskog rada dizajnera s
drugim strunjacina, a posljedino tome i tvorbe
ekspertnog sistema za dizajn.


16.10.2014. 117
KRAJ ZAKLJUAKA

Na kraju ovih zakljuaka, moe se prikazati i ono to je vie
ili manje zajedniko u veini dosad poznatih metoda dizajna.
U svakom se dizajnerskom zadatku nalaze slijedei zahtjevi,
koji nisu uvijek poredani na nain kako su ovdje navedeni, a ne
moraju biti ni izreeni s istim rijeima :
1. Utvrivanje sastavnica (komponenata) zadatka
ukljuuje:
a)promjene koje je dizajner moe sam uiniti po vlastitom
uvjerenju ( koje se nazivaju faktorima rjeenja ili parametrima
dizajna);
b)promjene koje ne zavise od dizajnera ( to su faktori
okolia ili nezavisne varijable );
c)promjene koje se moraju odrediti projektom ( to su ciljevi
ili zavisne varijable );



16.10.2014. 118
d) svrstavanje ciljeva zadatka po rangu njihove vanosti.

e) Prognoziranje vjerojatnih znaenja faktora okolia.

f) Utvrivanje ogranienja ili graninih uvjeta, tj. graninih
vrijednosti svih varijabli.

g) Pridruivanje brojanih vrijednosti svakom faktoru rjeenja
( tj. provjera reda varijanata rjeenja) uz izraunavanje
vrijednosti zavisnih varijabli ( to jest izraunavanje tehnikih
zanaajki proizvoda).

h) Izbor vrijednosti faktora rjeenja, kod kojih se postie
najvei zbroj za sve ciljeve s udjelom njihovih ponderiranih
teina (to je optimalna varijanta projekta) ili prihvatljivo
rjeenje, koje ne mora nuno biti i optimalno.

16.10.2014. 119

Biti u stanju provoditi gore napisano
zahtijeva veliku strunost i poznavanje mnogih
znanja. To je oito neto, to nije za poetnike
niti priuene osobe.