Sveuilite u Zagrebu

Filozofski fakultet
Ivana Luia 3
Odsjek za kroatistiku
Katedra za hrvatski standardni jezik
Kolegij !rvatski standardni jezik " fonologija
#k$ god$ %&&'$(%&)&$
Diftong e i stavovi Ive Pranjkovia ii
(Seminarski rad)
*entori+a: prof.Ivan Markovi Studenti+a: Katarina Krolo
agre!" prosina# $%%&
%
,vod
' ovom seminarskom rad( pok()at ( sistemati*irati stavove profesora Ive Pranjkovia
koji se ti+(" ne(tralno re+eno" diftonga ie. ,jegove stavove ( o!jasniti ( odnos( na stavove
Stjepana -a!ia i* polemike .dgovor koji i*a*iva m(+nin(" ali ( se vi)e !aviti radikalnijim
stavovima Dali!ora -ro*ovia. Kona+no ( se osvrn(ti i na to kako se Pranjkovievi stavovi
reflektiraj( ( gramati#i Sili/Pranjkovi. Prije svega ( pok()ati ( sljedeem poglavlj( kratko
prika*ati lingvisti+k( povijest fonema jer ( se ( seminarskom rad( +est( sl(0iti tim
terminom(oso!ito ( kontekst( Pranjkovieva stava je li refleks jata fonem ili morfonem).
1
Lingvistika -ovijest fone.a i njegovog definiranja
2an -ado(in de 3o(rtena4 i* Ka*anjske )kole je oko 1565. svojim predstr(kt(ralisti+kim
ra*mi)ljanjima po+eo stvarati teorij( o fonemima. .n prvi ra*lik(je govor i je*ik odnosno
glas i fonem. a njega je glas re*(ltat titranja *raka i govorni7 organa" a fonem odre8(je kao
isklj(+ivo je*i+ni element koji ima ra*likovn( (log(. 9%/i7 godina devetnaestog stoljea"
fran#(ski je foneti+ar D(fri#7e/Desgenettes skovao termin fonem koji postaje sastavni dio
lingvisti+ke terminologije. ,jegov je prijedlog pri7vatio fran#(ski latinist i 7elenist :. ;avet
te )vi#arski str(kt(ralist <. de Sa(ss(re. Prema de Sa(ss(re( fonem tre!a promatrati kao onaj
element koji se !e* o!*ira na svoj( artik(la#ij(" n(0no ra*lik(je od ostali7 elemenata i ( tome
se vidi (tje#aj Ka*anjske )kole. 2e*i+ni *nak pove*(je pojam(o*na+eno) i predod0!( o
glasovnom ostvaraj( imen((o*na+itelj). <ran#(ska lingvisti+ka )kola je povodei se de
Sa(ss(reom fonem definirala kao a(ditivno/fi*iolo)ki element koji se mo0e reali*irati kao
glas" ali mo0e postojati i nereali*iran ( svijesti pojedin#a i tom se defini#ijom (daljila od
7ipote*e de 3o(rtena4a. ' Pra)koj fonolo)koj )koli djel(je ,ikolaj Sergejevi+ =r(!e#koj"
osniva+ s(vremene fonologije. <. de Sa(ss(e je (tje#ao na njega" a pose!no oprekom je*ik/
govor. <onem je prema =r(!e#koj( sk(p fonolo)ki7 pertinentni7 #rta(istovremeno i*mjena (
sadr0aj( je*i+ne jedini#e koja je (vjetovana i*mjenom fonema) ( ak(sti+koj sli#i. >oman
2ako!son (temelj(je pojam distinktivno o!ilje0je" a to je o!ilje0je kojim se (tvr8(je ra*lika
me8( fonemima. Prema tome" *a 2ako!sona je fonem prije svega sk(p distinktivni7 o!ilje0ja.
' dvadesetom stolje(" ?ndr@ Martinet (tvr8(je da je lj(dski je*ik artik(liran i da se jedini#e
vi)i7 ra*ina mog( podijeliti na manje jedini#e koje *atim s(djel(j( ( tvor!i dr(gi7 jedini#a.
Prvom artik(la#ijom nastaj( monomi ili dana)njim rje+nikom morfemi" dok dr(gom
artik(la#ijom nastaj( fonemi. a Martineta to s( najmanje je*i+ne jedini#e koje nemaj(
sadr0aj" ali (*rok(j( promjene ( sadr0aj(. Atnolingvisti+ko definiranje fonema je (temeljio
?merikana# AdBard Sapir" tvrdei da je fonem idealna i psi7olo)ka kon#ep#ija glasa. <onem
je (gra8en ( s(stav (*oraka ( lj(dskoj psi7i. Da !i se ti (*or#i spo*nali na fonolo)koj ra*ini"
najva0nije je da se spo*na #ivili*a#ija ( kojoj se koriste. ' dr(goj polovi#i dvadesetog stoljea
,oam 37omsk4 i Morris ;alle ra*vijaj( apstraktnije poimanje fonema" a nji7ov sl(0!eni
termin je s(stavski fonem. <onem vi)e nije najmanja nedjeljiva jedini#a" ve se dijeli na
ra*likovna o!ilje0ja. =akvo poimanje fonema se nastavilo i 5%/i7 godina kada mnogi lingvisti
od!a#(j( foneme smatraj(i ra*likovna o!ilje0ja i*vornim i pravim fonolo)kim jedini#ama. '
$
gramati#i Sili/Pranjkovi" fonem je jednostavno o!ja)njen kao glas kojem( pripadaj(
odre8eni *v(kovi odnosno:
<onemi nemaj( *na+enja" ali (*rok(j( promjen( *na+enja C npr. *na+enja rije+i m ti od i
*na+enja rije+i ! ti. i
D
/ole.ika sa Stje-ano. 0abie. o diftongu ie
.dgovor koji i*a*iva m(+nin( Ive Pranjkovia je polemika ( kojoj odgovara na napade
Stjepana -a!ia. Ivo Pranjkovi s(vislo i arg(mentirano odgovara -a!i( i pri tome m(
ponekad *adaje vrlo niske (dar#e" pose!no ( onom dijel( kada (plie -a!iev( ker ili dio (
kojem pri+a vi# o -a!i( i na)em( poeti faber Ivan( Slamnig(. Polemi*ira o velikom !roj(
tema: o naglas#ima" pisanj( velikog i malog slova"(ne)potre!noj (potre!i strani7 rije+i i
p(ri*m(" t*v. pokrivenome r i dr(gome" no ja ( se ( ovome seminarskome rad( osvrn(ti
samo na dio koji se ti+e diftonga ie.
Pranjkovi smatra da je -a!iev stav kontradiktoran jer se *ala0e *a to da se dvoglas
ie(ije) smatra jednim fonemom" a kad se skra(je isti dvoglas onda imamo dva fonema. =ako
je ije ( dijete jedan fonem" ali dok se taj isti slog skra(je ( djeteta onda se prema njem( taj
jedan fonem skraivanjem dijeli na dva fonema: j i e. amjera -a!i( )to i*!jegava odgovor" i
to vrlo diplomatski rekav)i da je to ve o!jasnio akademik -ro*ovi:
'mjesto da o!jasni" on pri+a kako je to o!jasnio -ro*ovi i tvrdi da je to o!ja)njenje jasno
svakom laik(. 2a mislim da to nije o!jasnio ni -ro*ovi" a i da jest" -a!i to nije ra*(mio jer
m( ina+e to ne !i !ilo te)ko ponoviti i ( odgovor(.
-a!i tako8er vje)to skree s teme napadaj(i Pranjkovia )to koristi i*ra* jat jer to nije
prikladan i*ra* kojim !i se opisalo s(vremeno stanje. Ivo Pranjkovi se i*ra*ito ogra8(je od
in*istiranja na pisanj( troglasni+kog slijeda ije. .n smatra da je !olje rje)enje pisanje d(goga
je( kao ( *asjedati)na mjest( troglasni+koga slijeda jer !i se (kin(le nepotre!ne je*i+ne
*avr*lame i ( krajnjem sl(+aj( !i se !arem podigla ra*ina pismenosti.
E
/ranjkovievi stavovi u odnosu na 0rozovieve
' +asopis( 2e*ik" ( r(!ri#i .svrti" Ivo Pranjkovi polemi*ira s jo) jednim po*natim
7rvatskim je*ikoslov#em Dali!orom -ro*oviem. =a je polemika nije m(+na kao ona s
-a!iem i jasnoga je naslova: 2e li d(gi refleks jata fonem ili morfonem.' tom je +lank( na
tapeti ponovno Stjepan -a!i i -a!i/<inka/Mog()ev pravopis ( kojem se d(gi jat tretira
kao dvoglasnik. -ro*ovi komentira da se o dvoglasnik( ie mo0e raspravljati )to m(
Pranjkovi *amjera jer ( svojoj fonologiji d(gi jat opis(je kao i dr(ge foneme. Postavlja m(
pitanje kao i -a!i(: kako je mog(e da se deklina#ijom mijenja kvaliteta tematskoga vokala"
tako da je ie ( vrijeme jedan fonem" a ve ( genitiv( jednine !(de dr(gi fonem / e ( vremena.
Pranjkovi nagla)ava da on nikako ne sla0e da je diftong ie pose!an fonem )to potkreplj(je
sljedeim arg(mentima:
1.,e postoji 7rvatski samoglasnik koji !i dola*io samo ( d(gim slogovima ili pak da
kraenje s(glasnika re*(ltira d(gim fonemom kao )to je ( -ro*ovievom primjer(:
vrijeme/vremena
$. ,emog(e je da kraenje s(glasnika re*(ltira fonemskim sk(pom: dijete/djeteta
D. >ije+ ne mo0e po+eti diftongom ie(osim rije+i pop(t ijekavi#a) i javlja se samo (
leksi+kim morfemima odnosno taj diftong ima vrlo ograni+en( distri!(#ij(.
E.Dvoglasnik ie alterira s dr(gim refleksima jata )to *na+i da s( alterna#ije e i i polo0ajno
(vjetovane.
F.?ko ( ( v(kovi i ije ( vijekovi +ine minimalni par" Pranjkovi se pita *a)to i dr(gi
refleksi jata pop(t: je" je" e i i.
6.Dvoglasnik ie nije ( slo!odnoj distri!(#iji.
9. ,ema fonolo)ki !itne ra*like i*me8( d(gog jata(ije) ( *alijetati i prod(0enoga(je) (
*amjerati i o!i+noga tromorfemskoga slijeda ije i dvoglasnika ie( .na dr0i dijete. .na
dr0i dijet(.)
' posljednjem arg(ment( kona+no ka*(je )to (ope misli da dvoglanik ie jest:
5. >eflekse jata tre!a opisivati prvenstveno na morfonolo)koj ra*ini pa ( sklad( s time
reflekse jata tre!a promatrati kao morfoneme.
Morfonemi s( elementi osnovni7 o!lika morfema i kada se ti morfemi s(sretn( (
stvarnome govor(" morfonemi se *amjenj(j( fonemima.
F
Morfofonem" dakle nije samo dvoglasnik ie" ve i je" je" e i i. Pranjkovi predla0e i dr(g(
mog(nost kategori*a#ije dvoglasnika ie" da se sve alterna#ije tog dvoglasnika smatraj(
morfonemom" a reflekse same *a se!e alomorfonemima. Smatra da je to rje)enje naj!olje
jer se tako i*!jegavaj( mnoge nelogi+nosti pop(t kraenja jednog fonema kojim nastaj(
dva.
' +asopis( Gijena# 1&&&. Ivo Pranjkovi o!javlj(je reak#ij( na -ro*ovievo
predlaganje pisanja ie na mjest( d(gog jata ( +lank( .dgovori na -ro*ovieva pitanja.
-ro*ovi postavlja tri pitanja +lanovima Mati#e te i7 moli da odgovore na nji7 i tako se
(jedno (vjere da je pisanje ie pravo rje)enje. 'sprkos tome" Ivo Pranjkovi se nikako ne
sla0e s time i to jasno i*la0e ( svojim odgovorima ( +lank(. Pitanja s( sljedea:
1. 2e li sada)nji 7rvatski pravopis fonolo)kiH
Pranjkovi tvrdi da jo) (vijek jest" ali ne strogo jer ima dosta i morfonolo)ki7 na+ela.
Smatra da je to ( red( jer je ( sklad( s 7rvatskom pravopisnom tradi#ijom( )to se ti+e
primjera kao pod#ijeniti" od#ijepiti)" ali !i svako radikali*iranje !ilo
pogre)no(neprovo8enje glasovni7 promjena ( promi+!a" svjedo+!a).
$. Smatrate li opravdanim da se jednako pi)( sekven#e fonema IiIj/eI ( rije+ima i o!li#ima
tipa pijemo i t*v. d(gi refleks jata kakav s(sreemo ( rije+ima i o!li#ima tipa mlijekoH
Pranjkovi ka0e da to nije n(0no pravopisno ra*likovati jer se rije+i tipa pijemo i mlijeko
ra*lik(j( ortoepski odnosno pro*odijski. -ro*ovi tim pitanjem naravno s(gerira potvrdan
odgovor" a i kad !i tako mislio" tvrdi Pranjkovi" imalo !i vi)e smisla pisati je nego ie.
'pravo tako i pi)( oni koji ne po*naj( dovoljno 7rvatski pravopis" (vijek pi)( je" a nikada
ie. 'kratko" Pranjkovi smatra ako je i nepismenima prirodnije pisati je (mjesto ie(iako
pogre)no)" to je samo po se!i dovoljno protiv njegova (vo8enja.
D. ?ko smatrate da postoji fonolo)ka opreka ( pitanj( pod $" kako predla0ete da se to
pitanje rije)iH
Pranjkovi smatra da nije pres(dno 7oe li se ta opreka i*ra*iti pravopisno i da je !olje da
se pisanje d(gog jata ne mijenja. ?ko !i se ono mijenjali " tada predla0e dr(ga+ija rje)enja
od -ro*ovia:
a)Pisanje ie !i dodatno ote0alo sit(a#ij( jer se !i se od korisnika pravopisa o+ekivalo da
to+no *na gdje je !io jat odnosno gdje nije !io jat.
!)Iako prista)ama pisanja ie ide ( prilog to )to se d(gi jat +ita dvoslo0no"a Pranjkovi se
pita kako *naj( da !i se ie sig(rno +italo jednoslo0no.
#),e sla0e se s time da pisanje ie (mjesto d(gog jata nema ve*e s korijenskim morfemom.
6
d) ,e sla0e se da je pisanje ie nepri7vaeno s prakti+noga stajali)ta nagla)avaj(i da se
ono ne mo0e pri7vatiti prvenstveno *!og str(+ni7 stajali)ta navodei svoje arg(mente
protiv s7vaanja d(gog jata kao pose!nog morfema i Jkarievo nera*likovanje ( i*govor(
tromorfemskoga slijeda i prod(0enog jata.
e)Protivi se pisanj( ie osvr(i se i na 7rvatsk( gramati+k( tradi#ij(. Pisanje ie kao ( rije+i
diete je normativno vrijedilo tek sedamnaest godina krajem devetnaestog stoljea te vrlo
kratko ra*do!lje ( ,D;.
f) Prakti+nost je prije svega najvei pro!lema pri event(alnom (vo8enj( pisanja ie jer !i
to *na+ilo mijenjanje pravopisa ( 7rvatskim knji0evnim djelima. =o !i se te)ko pri7vatilo
jer pretpostavlja i ne*amisliva preimenovanja npr. .sijek ( Osiek.
g) Pranjkovi govori da se isti taj prijedlog ra*matrao krajem1&&$. godine te je
jednoglasno od!ijen. Smatra da se njegovim ponavljanjem pok()ava i*manip(lirati
7rvatskom javno)(.
Detaljnim o!ja)njavanjem svoji7 arg(menata protiv" Ivo Pranjkovi *aklj(+(je da ne
postoji +vrst arg(ment ( korist pisanja tipa diete.
9
1efleks jata u gra.ati+i Sili"/ranjkovi
' gramati#i Sili/Pranjkovi ne postoji *ase!no poglavlje o refleks( jata" ve se
spominje ( sklop( poglavlja o glasovnim promjenama ( korijenskome morfem(. =im
post(pkom Ivo Pranjkovi potvr8(je svoj stav i* polemike s -ro*oviem kad je rekao da
se ne sla0e da pisanje ie (mjesto d(gog jata nema ve*e s korijenskim morfemom. '
gramati#i se naime govori da se refleksi jata ostvar(j( ( korijenskome morfem(. Ije se
reflektira ( d(gome slog(" a je i e ( kratkome slog(. E se tako8er reflektira kao re*(ltat
djelovanja pravila: s(glasnik ispred je *na+i da se je skra(je ( e.
' <onologiji 7rvatskoga je*ika" Marija =(rk se o+ito sla0e s Ivom Pranjkoviem.
Smatra da d(gi jat nije jedan fonem pa o!ja)njava da se jat reflektira na dva na+ina:
polifonemski: ije" je i monofonemski: e" i. Ponavlja Pranjkoviev stav i* polemike s
Dali!orom -ro*oviem pa i ona smatra da s( refleksi jata morfonemi odnosno
alomorfonemi. ?(tori#a navodi alterna#ije ijeIje, je/e, ije,je/i i je/ije s pripadaj(im
pravilima.
5
Zakljuak
Ivo Pranjkovi ima jednostavno rje)enje: prema njem( !i !ilo naj!olje da se (mjesto
troglasni+kog slijeda ije sv(da pi)e d(go je. ,ai*gled takvo se jednostavno rje)enje mo0e
(+initi !analnim oso!ito ako pogledamo silna pravila o pisanj( refleksa jata ( <onologiji
7rvatskog je*ika Marije =(rk. Ipak" tako !i se i*!jegle !rojne i*nimke i i*nimke i*nimaka
koji7 ionako ima previ)e ( gramatikama 7rvatskoga je*ika i prema rije+ima profesora
Pranjkovia" !arem !i porasla ra*ina pismenosti ( ;rvata. 2asnim arg(mentima" Ivo
Pranjkovi tvrdi da dvoglasnik ie nije ni)ta dr(go nego morfonem odnosno alomorfonem.
Prop(st ( -ro*ovievoj tvrdnji da je dvoglasnik ie jedan morfem je ni* nelogi+nosti.
,emog(e je da isti fonem ima istovremeno jedan +lan odnosno dva +lana" a to sve jo)
vi)e nema smisla kad govori da skraivanje monofonema ie re*(ltira dvama fonemima.
Pranjkovi se 0(stro protivi i -ro*ovievom prijedlog( pisanja ie (mjesto d(gog jata. =o
je Pranjkovi( ne*amislivo jer ni nepismeni ne pi)( tako i ie je *anemarivo kratko !io dio
7rvatske gramati+ke tradi#ije. Isto tako taj prijedlog smatra !e*o!ra*nim jer je isti ve
jednoglasno od!ijen 1&&$. godine.
&
Literatura
1. Pranjkovi (1&&6)" .dgovor koji i*a*iva m(+nin(" >ep(!lika F$ (1&&6)" !r. F/6.
$. Pranjkovi (1&&9)" 2e li refleks jata fonem ili morfonem" 2e*ik EF (1&&9)" !r. F.
D. Pranjkovi (1&&&)" .dgovori na -ro*ovieva pitanja" Gijena# 9 (1&&&)" !r. 1D6.
E. 2. Sili i I. Pranjkovi ($%%F)" Kramatika 7rvatskoga je*ika *a gimna*ije i visoka
(+ili)ta" Jkolska knjiga" agre!" $%%F.
F. >. Simeon (1&6&)" An#iklopedijski rje+nik lingvisti+ki7 pojmova" vol. I/II" Mati#a
7rvatska" agre!" 1&6&.
6. D. Jkiljan (1&&E)" Pogled ( lingvistik(" ,aklada -enja" >ijeka" 1&&E.
9. >. :. =rask ($%%F)" =emeljni lingvisti+ki pojmovi" Jkolska knjiga" agre!" $%%F.
5. M. =(rk (1&&$)" <onologija 7rvatskoga je*ika" I*dava+ki #entar >ijeka C =iskara
Gara0din" >ijeka C Gara0din" 1&&$.
1%