knjige: FUNKCIONALNI STILOVI - Sili (bitno); Hr !t"ki i#go or i Hr !t"ki go orili$ (%k!ri) - #! & i 'l!nke (o(enit! (it!nj!

) - to su posebni alofoni? i#go orn! in!'i)! ( !rij!nt!) nekog *one+! , -r !t"ko+ i#go or,; gl!"ni)i koji "e #! t!j *one+ o"t !r,j, "!+o , o.re/eno+ +e/,",gl!"ni'ko+ okoli0,1 ! .r,g.je ne i #!to ni", (o"ebni *one+i - Od kojeg fonema nastaje alofon n? k1g 2 n (+ekone('!ni ( el!rni)okl,#i i 2 n) - 3 tipa hrvatskog, opii ih, definiraj svaki, razlike na svim razinama* K !"#$%# &#' .etiri naglaska/ kratkosilazni (ka), dugosilazni (lst), kratkouzlazni 0gra1, dugouzlazni (psmo) nedoputeno mjesto silaznih naglasaka na nepo.etnom slogu u govornoj rije.i, npr2 % jd2 ktr, 3 jd2 kotra zanaglasni dugi i kratki slogovi prijenos silaznih naglasaka na prednaglasni5u, npr2 u knjizi !knjizi" '(#)*!& +#*# &#' .etiri naglaska/ kratkosilazni (ka), dugosilazni (lst), kratkouzlazni 0gra1, dugouzlazni (psmo) nedoputeno mjesto silaznih naglasaka na nepo.etnom slogu, to uklju.uje i zavrni slog, ali uz doputenje brojnih iznimaka zanaglasni dugi i kratki slogovi uz skra4enje dugih i .esto neutraliziranje razlika neobvezan, ali podosta .est prijenos na prednaglasni5u '(#)*!,-%# &#' &(# naglaska/ kratki(ka), dugosilazni (lst), dugouzlazni (psmo ugaena zabrana silaznih naglasaka na nepo.etnim slogovima, to uklju.uje i zavrni slog, npr2 % jd2 ktr, 3 jd2 ktara / %2 paticda bez zanaglasnih dugih slogova

bez prijenosa silaznih naglasaka na prednaglasni5u osim iznimaka, npr# u knjizi u knjzi" dvoslo6ni 7ije7 kratkih dvofonemski dugi slog dvofonemski dugi slogova u sljedniku 7j87 ili dvoglasnik 7i87 slog 7j87 kao sljednik staroga dugog jata duga izgovora kao naglaenoga starog sljednik staroga dugog dugog jata, npr2 jata $ij%lo, mlij%ko " $j%lo, mlj%ko samoglasni.ki 797 dugi i samoglasni.ki 797 dugi i samoglasni.ki 797 samo kratki kao i ostali kratki, ali .esto kratak, npr2 t(g, p('i, samoglasni5i, npr2 skra4en $($lja'ac itd2 zadr&', zad(&' prozodijski likovi rije.i prozodijski likovi nedosljedno preuzeti preuzeti pojedina.no iz preslika novotokavski sustavi klasni.nih kad su u novotokavskih .estoj uporabi, ali su razvojnih slabo preuzeti obras5i po sustavnih pro5esa
kojima bi se dedu5irali

pojedina.ni rje:i prozodijski likovi; < dominira novo pravilo da se ne mijenja pri preobli5i ili tvoreni5i izvorno mjesto naglaska 0rdnja ) z*mljordnja1, a ako da, onda naglasak preska.e na .elno mjesto 0asistrati ) asst*nt1

- razlika neutralizacije i poeljnosti

Ne,tr!li#!)ij!: k!.! , rije)nik, (i"e je.!n n!gl!"!k #! rije)1 ! e)in! lj,.i kori"ti .r,gi - ne,tr!li#ir! t!j 34 5o#eljno"t: K!.! , rije)nik, (i", 6 n!gl!"k! #! rije)1 ! +i bir!+o on!j koji je n!+! (o#eljiji

- pravila naglasaka 1.naglasak moe stajati na svim slogovima osim na zadnjem 2. na prvom slogu mogu stajati sva 4 naglaska 3.na unutarnjim slogovima ( kod troslonih i vieslonih rijei) stoje samo uzlazni naglasci 4.u jednoslonim rijeima mogu stajati samo silazni naglasci .zanaglasna duljina nalazi se uvijek iza sloga s naglaskom -silazni naglasci mogu !iti na nepoetnom slogu u rijeima stranog porijekla" u sloenicama i u nekim o!licima (neprelaenje naglaska na proklitiku s o!lika u genitivu" akuzativu i lokativu # npr. preko mora" iz kole" !ez majke$ uz vodu" za oko" u grad" u kino$ na jezeru" na kamenu" silazni naglasci u enskim mocijskim parovima" npr. %merikanka) - razlika fonema i glasnika &lasnik je najmanji govorni lanak koji se moe hotimino (nadzirano i ponovljivo) dodavati"isputati i zamjenjivati. 'a(" '!(" 'c(" ')(*+anje jedinice od glasnika su razlikovna o!iljeja. (Glasnik je najmanji cjelovit hotimian izgovoran pokret # odvojiv" ponovljiv" izostavljiv" dometljiv i zamjenjiv u cjelosti. ,zgovoren znai da je izveden u rjei" koja ne moe !iti manja od jednoga sloga. -n toj rjei daje odre.en prepoznatljiv o!lik.) /onem je najmanji jezini lanak koji sam nema znaenja" ali njegovom se zamjenom tvori razlika u znaenju. /onem je jezina predod!a glasnika. 0a0" 0!0" 0c0" 0)0* - govorna rijec i jezicna rijec &ovorna rije je niz slogova okupljenih oko jednog naglaenog sloga. &ovornu rije pojavno odre.uje njezina prozodija1 !roj slogova" odnos naglaenih i nenaglaenih slogova. 2 govornom nizu lako je odrediti njezinu jezgru 3 naglaeni slog" a teko granice me.u govornim rijeima. &ovorna rije 3 sinonimi1 )onetska rije" prozodijska rije" govorni takt" naglasna cjelina 4ezina rije je dio teksta koji pri sintagmatskim preinakama umetanjem ili premetanjem ostaje nerazdvojna cjelina. 5ijelovi jezine rijei su mor)emi1 znaenjska jezgra" pre)iksi" in)iksi i su)iksi.

- funkcionalni stilovi (o svakom nesto, orjentiraj se na to)* -znanstveni stil -administrativno#poslovni #novinarsko#pu!licistiki #knjievno#umjetniki ili !eletristiki #razgovorni stil Funkcionalni stilovi: 1) znanstveni: 1. osnovni zadatak1 donoenje novih o!avijesti 2. apstraktnost koja se prepoznaje na vie razina1 leksikoj (dominira apstraktni leksik1 pojam" ustroj" struktura)" gramatikoj (!ezline i pasivne konstrukcije dokazano je" dokazuje se itd.) 3. lanana veza me.u reenicama1 svaka reenica slijedi iz prethodne kao njezina posljedica

4. strogo znanstveni i znanstveno#popularni (pedagoki) . ustaljene )raze" povezivai (dakle" me.utim)" !iljeke" autorska mnoina # 6ili7 znanstveni stil odre.uje kao stil oznaen apstraktno7u i o!jektivno7u" u kojemu leksik i sintaksa imaju prevagu nad )onologijom i mor)ologijom" stil koji je o!iljeen upora!om prezenta svrenih glagola (stran mu je svaki glagolski o!lik kojim se izraava !ilo kakav su!jektivan stav) i prevagom pasivnih lica kao vrilaca glagolske radnje. 2 tome stilu znanstvena rije (naziv) i reenica izva.ene iz konteksta ne gu!e svoj temeljni smisao" njemu je u naelu stran emocionalni izraz (u njemu ima meta)ora" ali tzv. 8suhih meta)ora8)" redoslijed strukturnih sastavnica sloene re9enice uvijek je u slu!i redoslijeda 8tvrdnja 3 odnos prema tvrdnji8" znanstveni je sadraj organiziran prema kriterijima nezavisne sintakse" on je najotporniji na utjecaje ostalih )unkcionalnih stilova. :ekstovi koji podlijeu normama znanstvenog stila su 8normativno rigoroznije stvarani i kontrolirani8" a autor upozorava i na veoma vanu injenicu o potre!i tijesne suradnje autora takva teksta (znanstvenika) i lektora.

a!ministrativni stil1

1. slu!ena komunikacija izme.u pojedinca i ustanove" izme.u ustanova" izme.u drava i dravnika 2. zadana pravila i sheme #; komunikacija mora !iti uinkovita u kratkome vremenu 3. preciznost" tonost i )aktogra)ija

4. odsutnost )igurativnosti i ekspresivnosti . naje7e se ostvaruje u pismenome o!liku <. este su stilske i jezine pogreke =. gomilanje stereotipnih izriaja pojednostavnjuje komunikaciju1 tono se zna to je primjereno odre.enomu dokumentu" anru ili situaciji" ali i pojaava dojam krutosti" >suho7e?" to se esto navodi kao jedna od negativnih znaajka administrativnoga stila uop7e. @. nominalnost1 prevladavaju imenice A. dekomponiranost predikata1 donijeti odluku, izvriti pregled, podnijeti izvjetaj, izraziti prosvjed, uputiti estitke... 1B. reenice su u pravilu duge" s nizom zavisnih (pogod!ene ako*) ili nezavisnih reenica

"!ministrativni pak stil opisuje kao nominalni stil" dakle kao stil kojemu je svojstven 8predmet8 (za razliku od ver!alnih stilova kojima je svojstvena 8radnja8). Cjegove su znaajke npr. upora!a tvarnih imenica u gramatikoj mnoini" zamjena punoznanih glagola poluznanima i odglagolnim imenicama" popra7ivanje svake upravne djelatnosti rijeima sustav, mehanizam, politika, reim, problem, pitanje, upora!a eksplicitnih struktura izraenih leksiko#gramatikim sredstvima na mjestu implicitnih struktura izraenih gramatikim sredstvima (npr. umjesto veznika radi upotre!ljava se veznika skupina s ciljem da" sa svrhom da, s namjerom da)" upora!a pleonazama (za koje autor pie da su jedna od 8najteih !olesti8 tog stila 3 ali samo kad je rije o nenamjernim pleonazmima)" nerazlikovanje kategorije ivoga i neivoga kad je rije o zamjenicama koji i kakav" sklanjanje pridjeva na #ov0 #ev i #in po pridjevnoj sklonid!i" upora!a kra7ih padenih o!lika (npr. hrvatskom 3 a ne hrvatskome ili hrvatskomu)" upora!a )utura na #ti i ispred o!lika glagola htjeti" redukcija glagolskih vremena na prezent" per)ekt i )utur itd. Da poruke koje se alju elektronikom potom autor uzima da su pisane administrativnim stilom$ smatramo me.utim da te poruke mogu !iti pisane !ilo kojim od )unkcionalnih stilova1 elektronikom potom moe se komunicirati i posve privatno" njome mogu i znanstvenici izmjenjivati misli o kojoj znanstvenoj teoriji" njome se mogu slati i o!avijesti" dakle ona ne pripada nuno i uvijek administrativnome )unkcionalnom stilu.

#. novinarski stil:

1. zastupljen u razliitim medijima1 tiskovine" televizija" radio 2. ostvaruje se i u pisanome i u govornome o!liku 3. !lii je stilski neutralnome standardu 4. rairena upora!a internacionalizama (militarizam" voluntarizam" mo!ilizacija" civilizacija" strategija" produktivnost" sta!ilnost...) . raznolikost podstilova i anrova1 vijest" komentar" kronika" prikaz" intervju" reportaa" kratka pria" humoreska" esej" )eljton itd <. E2FC%G,D+, H ustaljene rijei i izrazi u pu!licistikome stilu1 strateki interes" proraunska politika" nerijeeno pitanje" kuloarski razgovori" ukazati povjerenje" prediz!orna kampanja... 2 poglavlju o novinarskome )unkcionalnom stilu daje se vrijedan pregled )unkcija novinarskih medija i anrova toga stila. 2 in)ormativnim" prosvjetiteljskim" popularizatorskim i pedagokim anrovima prevlast imaju jezino neutralna sredstva" a u propagandnim" agitativnim i za!avnim prevlast imaju ekspresivna sredstva (donosi se i kratka analiza stilskih )igura" a oso!ita se pozornost posve7uje metonimiji). Fazlike se me.u anrovima pokazuju na ilustrativnim primjerima" a analiziraju se i naslovi (koji se dijele na nominativne" in)ormativne i reklamne). -d ostalih se znaajki novinarskoga stila spominje upora!a internacionalizama i urnalizama (npr. zahlaeni odnosi, nerijeeno pitanje, pod prijetnjom sankcija) te uprosjeivanje gramatike1 upora!a kra7ih padenih o!lika" sklanjanje pridjeva na #ov0#ev i #in po pridjevnoj sklonid!i" upora!a prijedloga pomou, putem, preko, posredstvom s genitivom umjesto upora!e !esprijedlonoga instrumentala" upora!a ustrojstva za vrijeme umjesto ustrojstva za I genitiv.

$. %azgovorni stil:1. svojstven ponajprije usmenoj komunikaciji" ali je est i u pismenoj 2. ostvaruje se u govoru 3. diskurs svakodnevne komunikacije J neslu!ena komunikacija 4. neusiljenost spontanost nepripremljenost" prirodnost

. K-L:%K%G,MN1 popunjavaju stanku u govoru" vrijeme potre!no za razmiljanje ili pokazuju (prikrivaju) z!unjenost i prestraenost govornika1 je li" uje" ovaj... <. )rekventnost glagola" u imenskim se sintagmama reducira nose7a imenica (Ca7i 7emo se kod Fo!ne. Oili smo na /ilozo)skom.)" uzvici" nepotpune" eliptine reenice =. elementi never!alne komunikacije1 geste" mimika1 a) kao pratnja ver!alnoj komunikaciji ili umjesto ver!alne komunikacije. @. P-G-PQ,4%G,D+,1 leksiki me.usloj1 izme.u standardnoga jezika i dijalekta ili argona H rijei ili izrazi karakteristini za razgovorni stil1 ki)la" klipan" knedla" krimi7" ala!ahter" cvje7arna" na!u!ati" kupaona" oping" peglati" o)er" volan" vemaina 2 poglavlju o razgovornome stilu (koji je tako.er polivalentan) donosi se mala 8razgovorna gramatika8" tj. kao osnovne se znaajke tog stila (kojemu je sadraj svakodnevni ivot" a ra!i se u svakodnevnome ljudskom sporazumijevanju) spominju1 upora!a kojekakvih 8izama8 (vulgarizama" dijalektizama" !ar!arizama itd.) koji su u tome stilu jednostavno kolokvijalizmi" izrazita komunikacijska tedljivost i upora!a izvanjezinih sredstava (gesta i grimasa)" redukcija glagolskih vremena na prezent" per)ekt i )utur (aorist i imper)ekt ra!e se samo u nekim speci)inim situacijama)" upora!a )utura prvog i tamo gdje norma zahtijeva )utur drugi" upora!a kra7ih padenih o!lika" sklanjanje pridjeva na #ov0#ev i #in po pridjevnoj sklonid!i" nerazlikovanje kategorije ivoga i neivoga kad je rije o zamjenicama koji i kakav" izjednaivanje instrumenta sredstva i instrumentala drutva" iz!jegavanje glagolskih priloga" upora!a posvojnih zamjenica na mjestu povratno#posvojne zamjenice" redukcija samoglasnika" esta upora!a !ezveznikih reenica" upora!a kliejiziranih izraza" prevaga jednostavnih reenica nad sloenima" upora!a !rojnih pleonazama" upora!a emocionalnoekspresivnih estica" upora!a augmentativa" pejorativa i hipokoristika" upora!a univerzalnih sredstava odo!ravanja (npr. super)" preo!lika naglaska" upora!a potapalica. &. knjievno-umjetni'ki stil: Pnjievnoumjetniki stil je najjezgrovitiji"ima najve7e mogu7nosti" a te mogu7nosti mu daje pjesnika slo!oda. 5ijeli se na podstilove1 prozni" dramski" pjesniki. 1. najslo!odniji )unkcionalni stil standardnoga jezika 2. dijalektizmi" argonizmi" kolokvijalizmi" vulgarizmi 3. K-N:,D+,1 mati, cjelov, pjev, vuci, snijezi 4. pose!an odnos prema gramatikoj i pravopisnoj

normi1 prihvatljivi su i nerealni gramatiki o!lici i drukiji pravopis - prozo!ija (sto je, kako se ostvaruje)* prozodija$poznatija kao naglasak rijei$ oznauje suprasegmentalne oso!ine govorne rijei. -crtava o!rise rijei koji se uglavnom sastoje od me.uslogovnih odnosa" a dijelom i unutarslogovnih mijena. 4 govorna sredstvar iscrtvaju proz. o!rise1 ton" trajanje" jakost i izgovorna tonost. - razlika glas glasnik fonem grafem*
7l!" - "loj go or! !li ne n,#no go or 7l!"nik - +!terij!li#!)ij! *one+! (# ,)n! !lj.!) Fone+ - !("tr!kt!n1 , +o#g, 7r!*e+ - #!(i"!ni gl!"nik o.no"no *one+

- (iljeenje fonema i glasnika (zagra!e) )onemi- 0k0" 0g0$ glasnici 'k(" 'g( Ponvencija je u znanosti da se )onetski zapis stavlja me.u uglate zagrade" a da se )onoloki zapis stavlja izme.u kosih zagrada" pa su te zagrade i znak na to se gra)emi odnose 3 na glasnike ili na )oneme" npr. 'danas( oznaava nizove glasnika u izgovorenoj rjei" a 0danas0 oznaava nizove )onema u jezinoj rjei. - kako se ostvaruju fonemi*kao )onemski glasnici - prozo!ija svakog o! # tipa* valjda ona ta!lica gore - alofoni 'R(" 0h0 I zvuni okluzivi H" zvuni c$ cI zvuni okluzivi Hdz zvuni )$ )Izvuni okluziviH v dvousneni v$ v unutar vokalske okoline od u ili o$ v I u"o HS nosni v$ mIvH" mekonepani n$ n I mekonepani okluzivi k"g H " ( 'R( na poetku rijei ili u konsonantskoj okolini H 'h( klizni aproksimant i$ nastao od j$ ako su dva samoglasnika jedan do drugog a jedan od njih je 'i( ili 'e( umekano $ " zI7".H" $ umekano $ s"I 7". H")#; u Lkari7u se ova 4 ne navode kao alo)oni" ali ih je ona !ila uvrstila u alo)one -nefonemski glasnici polusamoglasnik va '"(

glotalni '"( i 'h( klizni aproksimant i$ nastao od j$ ako su dva samoglasnika jedan do drugog a jedan od njih je 'i( ili 'e( 3 u Lkari7u je navedena kao ne)onemski glasnik" a ne alo)on

- )to je ortoepija* -rtoepija je pravilan standardan izgovor )onema i prozodema - naglasci po kakvo+i kvaliteta 3 uzlazni i silazni i kvantiteta 3 kratki i dugi - ka! !olazi zanaglasna !uljina zanaglasna duljina nalazi se uvijek iza sloga s naglaskom #genitiv mnozine seljakseljaaaka $ prezent# Tto radiU> # uiiim -asimilacije %similacije (preinake) su promjene koje se doga.aju za !arem jedno opaajno o!iljeje./onetske asimilacije doga.aju se na spojevima )onemskih rijei. 1.me,usamoglasni'ki i . izje!na'avanje u zvu'nosti #.izgovaranje je!noga umjesto !vajuje!naki- ili izje!na'eni- suglasnika $. neizgovaranje .t/ i .!/ ispre! afrikata (c,',+,!,,) &. neizgovaranje .t/ i .!/ u skupinama 0st0, 0)t0, 0z!0 i 0!0 1. izgovaranje 0n0 kao .m/ ispre! .p/ ili .(/ i .m/ 2. palatalizacija s, z, c ispre! , , , 3. !o!atno pravilo 4 sliven izgovor !vaju fonema 5. !o!atno pravilo 4 izgovaranje pose(ni- alofona 16. !o!atno pravilo 4 izgovaranje nefonemski- glasnika # 7u!ice, usvojenice i prilago!enice
tu,ice su rijei glasovnim sustavom prilago.ene hrvatskom" ali ne i raspodjelom glasova" mjestom naglaska" vrstom sklonid!e$ mogu se zamijeniti hrvatskima (ansam!l) usvojenice su rijei potpuno uklopljene u hrvatski jezik da se ne razlikuju izvorno od hrvatskih strane rije'i su rijei drugog jezika to se navode u hrvatskom" njihovo se porijeklo istie izvornim o!likom pisanja (jingle) prilago,enice su posu.enice koje su do!ro prilago.ene pravilima i tvor!i hrvatskog jezika" ali se ipak osje7a njihovo strano podrijetlo" uglavnom su to europeizmi" odnosno internacionalizmi # 8akonitosti jezika: 4ezika kao sustava ## lingvisticke 4ezika kao standardnog jezika ## sociolingvisticke 4ezika kao hrvatskog knjizevnog jezika ## sociolingvisticke 4ezika kao jezika hrvatske knjizevnosto 3 literarno#lingvisticke # 9rganski i!iom je jezini idiom koji je ovjeku u pravom smislu materinski" koji mu je prvotan i zato najprirodniji (tu spadaju dijalekti" mjesni govori" nelokalan govor koji je dijete slualo i !ilo njime okrueno dok je stvaralo svoj prvi govor). # :tan!ar!ni idiom je autonoman vid jezika" uvijek normiran. Castaje kada se neka etnika ili nacionalna )ormacija" ukljuivi se u internacionalnu civilizaciju pone u njoj sluiti svojim idiomom"

koji je do tada )unkcionirao samo za potre!e etnike civilizacije . - "inkopa je i#o"t! lj!nje "re.i"njeg nen!gl!"enog "!+ogl!"nik! , rije)i ('eli'!n! 8 'el'!n!) - =etatonija je (ro+jen! ton! (bio ,#l!#ni (! (o"t!o "il!#ni)4 9et!t!k"! je (ro+jen! +je"t! n!gl!"k! - -konomi5nost u jeziku 8 ekono+ij! je#ik! je te#nj! #! "to +!njo+ (otro"njo+ energije1 ! "to boljo+ ko+,nik!)ijo+1 o.no"no1 je#ik te#i "to je.no"t! nije+ o"t !ri !nj,1 #!to je ko!rtik,l!)ij! ti(i)n! #! brojne je#ike ((! i -r 4) jer "e "te.i n! re+en, i (okret, (otrebno+ #! i#go !r!nje nekog gl!"nik!4