Napredni postupci oblikovanja

deformiranjem
Drugo predavanje
Mikrooblikovanje
Mikrooblikovanje
Unutar poslijednjih 10 godina dogaa se minijaturizacija
proizvodnih tehnologija.
Ova pojava dovodi do inovativnih proizvoda koji se koriste
u automobilskoj industriji, zdravstvu, monitoringu okolia,
vojnoj industriji itd.
MIKROOBLIKOVANJE se definira kao proizvodnja dijelova
ije najmanje dvije dimenzije dimenzije ne prelaze 1mm.
Istraivanja u podruju mikrooblikovanja pokazala su
znaajne razlike u karakteristikama kako materijala, tako i
proizvodnog procesa izmeu mikrodimenzija i
konvencionalnih dimenzija.
Ove razlike rastu u zavisnosti o razliitim faktorima kao
to su veliina kristalnog zrna te hrapavost povrine.
Mikrooblikovanje
Mikrooblikovanje
Kada proces oblikovanja deformiranjem skrene u
podruje mikrodimenzija, mikrostruktura radnog
komada i topologija povrine ostaju
nepromijenjene.
Meutim, materijal radnog komada se vie ne
moe smatrati kontinuumom budui da je veliki
udio volumena zauzet pojedinanim kristalnim
zrnom.
Zbog toga su ogranienja proizvodnog procesa
uvelike odreena dimenzijama radnog komada
to se u literaturi naziva size effect.
Mikrooblikovanje
Ponaanje materijala tijekom
procesa nije openito opisano kao
to je to sluaj sa konvencionalnim
procesima oblikovanja, nego se
ispituje svaki proces zasebno.
Mikrooblikovanje
Nekoliko je znanstvenika nastojalo istraiti utjecaj
dimenzija obratka na ponaanje materijala i
meudjelovanje povrina:
Tiesler i Engel prouavali su utjecaj
minijaturizacije na volumensko oblikovanje kroz
seriju pokusa ekstruzije CuZn15 legure. Koriteni
uzorci varirali su u dimenzijama izmeu 0.5 i
4mm, ali su meusobno zadravali geometrijsku
slinost. Rezultat:autori su otkrili da je smanjenje
dimenzija uzorka povealo faktor trenja do 20
puta. Takoer su bili u mogunosti odrediti da je
poveanje hrapavosti povrine i poveanje
veliine kristalnog zrna ~150m naspram 50m
uzrokovalo i poveanje faktora trenja.
Mikrooblikovanje
Raulea je istraivao efekte koji se odnose
na omjer veliine zrna kod aluminija u
odnosu na debljinu lima u dva
eksperimenta: jednoosni tlani test u kojem
je veliina zrna bila konstantna, a mijenjala
se debljina lima i pokus savijanja u kojem
se mijenjala veliina zrna, a debljina uzorka
je ostajala konstantna. Rezultati su
pokazali smanjenje naprezanja na granici
teenja materijala sa smanjenjem broja
kristalnih zrna po debljini uzorka. Ali, s
druge strane, za veliinu zrna veu od
debljine uzorka, naprezanje na granici
teenja raste sa poveanjem veliine
kristalnog zrna.
Mikrooblikovanje
Cao: Istraivanje utjecaja veliine zrna na
ekstruziju malih zakovica Cu/Zn:70/30.
Materijal je zagrijavan 1h na temperaturi
610C i 700C. Ova toplinska obrada
provedena je kako bi se uklonio utjecaj
hladnog oblikovanja na materijal te
proizvela nova kristalna zrna
odgovarajue veliine. Toplinska obrada
na 610C rezultirala je prosjenom
veliinom zrna od 87 m, a obrada na
700C prosjenom veliinom zrna od 211
m.
Mikrooblikovanje
Uzorci su propremljeni u dvije veliine. Vea zakovica
imala je poetni promjer 2mm, a ekstrudirani 1.2mm, dok
je manja zakovica imala poetni promjer 0.8mm, a
ekstrudirana je na 0.48mm. Ove dimenzije su izabrane na
nain da zakovice budu geometrijski sline te je vea
umanjena za faktor 2.5 kako bi se postigle dimenzije
manje.
Mikrooblikovanje
Mikrooblikovanje
Rezultati
Mikrooblikovanje
Mikrooblikovanje
Superplastinost
Superplastinost
Dvadesetih i tridesetih godina prolog stoljea u
Engleskoj zapoinje istraivanje superplastinosti
kada je primjeena neuobiajena duktilnost jedne
ternarne eutektike legure Zn-Al-Cu te isto takovo
ponaanje eutektikih legura Pb-Zn i Bi-Zn. Nakon
II.svj.rata zapoeto je istraivanje ovog fenomena
na legurama Al-Zn, a poetkom 70-ih u cijelom
se svijetu poinje istraivati superplastinost u
tehnolokoj primjeni. Cilj ovih istraivanja je
ustanovljavanje proizvodnih uvjeta pod kojima se
moe oblikovati materijal u superplastinom
stanju.
Superplastino oblikovanje (SPF)
U znanosti o materijalima superplastinost
podrazumijeva stanje u kojem se vrsti
kristalinini materijal moe deformirati vie od
njegove uobiajene toke loma, obino vie od
200% (i do 1000%) u jednoosnom vlanom
pokusu. Takovo stanje obino se postie na
visokoj temperaturi kod eutektikih ili
eutektoidnih legura, obino na polovici
temperature taljenja. Tipini superplastini
materijali jesu sitnozrnati metali i neke vrste
keramikih materijala.
Superplastino oblikovanje
Superpalstino deformirani materijali u
vlanom testu ne pokazuju vidljivu
kontrakciju presjeka, tj. nema pojave vrata
na epruvetama koji bi doveo do loma.
Takoer, formiranje unutarnjih upljina,
koje su takoer uzrok ranijeg pucanja, je
usporeno.
Superplastino oblikovanje
Superplastino oblikovanje
Spreavanje stvaranja izrazite kontrakcije kod poveanih
izduenja pripisuje se jakoj zavisnosti naprezanja
plastinog teenja i brzine deformacije. Ova zavisnost
utjee tako da kod prirasta brzine deformacije stalno
raste ovrenje pa zbog toga nema daljnje kontrakcije.
Pojava superplastinosti karakteristina je za vrlo male
brzine deformacije.
Superplastino oblikovanje
Superplastino ponaanje karakterizirano
je eksponentom m koji je odreen
relacijom:
) (log
) (log

&

=
f
k
m
Superplastino oblikovanje
Neki materijali razvijeni za
superplastino oblikovanje:
- bizmut-kositar (200% istezljivost)
- cink-aluminij
- titan (Ti-6Al-N)
- aluminij (2004, 2419, 7475)
- aluminij-litij (2090, 2091, 8090)
- nehrajui elik (2205 serije)
Superplastino oblikovanje
Superplastino oblikovanje je danas
najee u svojoj primjeni proces
oblikovanja lima.
Odvija se u skladu s teorijom
superplastinosti, to znai da
istezljivost koritenog materijala
(metala) iznosi vie od 100%.
Superplastino oblikovanje
Kako bi se omoguilo superplastino
oblikovanje, materijal mora imati vrlo
malu veliinu kristalnog zrna (obino se
radi o veliini zrna manjoj od 20 m). On
se tada zagrijava, titan na temperaturu
oko 900 C , aluminij na temperaturu
izmeu 450 C i 520 C . Pod tim
temperaturama vrstoa materijala je
smanjena pa se koriste u procesima kao
to je oblikovanje stlaenim zrakom
(obino se radi o argonu), oblikovanje uz
pomo vakuuma, te duboko vuenje.
Superplastino oblikovanje
Superplastino oblikovanje
Superplastino oblikovanje
Superplastino oblikovanje
Superplastino oblikovanje
Kod SPF aluminija:
- zagrijavanje na 70-90% temperature taljenja
- brzina deformacije 10**-4 do 10**-2 mm u
sekundi
- vrijeme trajanja proizvodnje jednog komada 30-
120 min.
- temperatura mora biti vrlo paljivo odreena i
regulirana
- mogua pojava upljina i pukotina ukoliko tlak
nije primjenjen na obje strane lima
- smanjenje tlaka i dalje uzrokuje teenje
materijala.
Superplastino oblikovanje
Glavne prednosti procesa:
Proces se odvija u jednoj fazi.
Moe se koristiti za oblikovanje
kompleksnih komponenti na oblik koji je
vrlo blizak konanoj dimenziji.
Poveana istezljivost materijala.
Eliminacija suvinih spojeva i zavara.
Smanjenje naknadne potrebe za obradom.
Minimizacija koliine karta.
Superplastino oblikovanje
Upotreba:
Proces se uestalo koristi u avioindustriji
kao nain proizvodnje vrlo kompleksnih
geometrija.
U automobilskoj industriji za dijelove
karoserija.
U oblikovanju polimernih materijala.
Za oblikovanje sloenih dijelova kao to
su okviri prozora te sjedala.
Povrinska plastina obrada
Mikrokovanje (samarenje)
Povrinska plastina obrada
Zavrnom obradom metodama odvajanja estica
postie se potreban oblik i zadana tonost
dimenzija no esto se nee postii optimalna
kvaliteta povrinskog sloja.
Povrinskom plastinom deformacijom (PPD), bez
odvajanja estica stvara se tanki deformirani sloj
metala. Budui da se to obavlja u hladnom stanju
rezultat je ovrenje tog sloja, a posljedice su
otpornost na troenje, smanjenje povrinskih
unutarnjih naprezanja te poveanje
antikorozivnosti.
Zamjetno je znaajno poveanje trajnosti u
uvjetima promjenljivog optereenja.
Povrinska plastina obrada
Takovo povrinsko tretiranje mogue je
realizirati statikim ili dinamikim
(udarnim) nainom.
U statike spadaju postupci hladnog
razvaljavanja, provlaenje trna kroz
otvor, zaglaivanje, a u dinamike
samarenje, obrada ultrazvukom, udarno
razvaljivanje, vibraciono udarna obrada
povrine,...
Svi udarni naini koriste se za serijsku i
masovnu proizvodnju.
Povrinska plastina obrada -
Samarenje
Razmotrit e se djelovanje kugle koju utiskujemo
u povrinu.
Bez obzira da li je utiskivanje kugle (sada alat)
izvreno statikim ili udarnim djelovanjem na
povrini e se javiti otisak kugle.
Tvrda kugla pod djelovanjem sile F u poetku
izaziva elastinu a zatim plastinu deformaciju
materijala povrine. Prestankom djelovanje sile F,
a zbog djelovanja elastinih sila, ostaje trajna
plastina deformacija otiska kugle promjera d i
dubine h1. Plastino deformirana zona ispod
povrine utisnine je uniformno rasporeena.
Povrinska plastina obrada -
Samarenje
Strukture elinog materijala imaju
razliite sposobnosti ovrenja.
Kod martenzita je dubina plastino
deformirane zone vea nego kod drugih
struktura.
Sorbit daje najmanju dubinu.
Stupanj ovrenja razliitih struktura
izraen relativnim prirastom tvrdoe
HV/HV, a postignut pod inae jednakim
uvjetima, za razliite strukture prikazan je
kvalitativno:
Povrinska plastina obrada -
Samarenje
Povrinska plastina obrada -
Samarenje
Dubina deformirane zone praktiki je ista bez obzira
da li je postignuta statikim ili udarnim nainom uz
uvjet da je promjer kugle jednak.
Povrinska plastina obrada -
Samarenje
Udarno optereenje povrine odreeno je
energijom udara alata i brzinom deformacije.
Energiju udara postiemo razliitim nainima:
komprimiranim zrakom (u struji kojeg se nalazi
sama), tlakom tekuine ili koritenjem
centrifugalne sile.
Pri tome treba voditi rauna da mora biti na
raspolaganju do 30% vie energije od one koja je
nuna za plastinu deformaciju. Gubici nastaju
zbog elastinog odraza alata i savladavanja sile
trenja.
Povrinska plastina obrada -
Samarenje
Oprez!
Kod obrade PPD stvara se toplina deformacijskog rada
uloenog za plastinu deformaciju i savladavanje
trenja. Toplina deformacije stvara se u zoni
deformacije, a trenje u povrinskoj zoni kontakta.
Razumljivo je da e na brzinu zagrijavanja biti od
najznaajnijeg utjecaja ne samo brzina, nego i tlak te
dimenzije alata za PPD.
Kod intenzivnih reima obrade lokalne temperature
povrinskih slojeva dosiu ak 800 do 1000C.
Takovo zagrijavanje moe izazvati termoplastinu
deformaciju i sve one pojave koje smanjuju efekt
ovrenja.
Povrinska plastina obrada -
Samarenje
Obrada PPD izaziva vrlo sloene strukture i fazne
pretvorbe u povrinskom sloju. On je definiran
nizom geometrijskih i fizikalno-kemijskih
parametara. Geometrijski su hrapavost i valovitost,
a fizikalno kemijski su struktura, sastav faza,
kemijski sastav, deformacija, zaostala naprezanja.
Povrinska plastina obrada -
Samarenje
U poetku deformacionog procesa nastaje
usitnjavanje kristalnog zrna na blokove, tj.
poligonizacija.
Daljnjim djelovanjem sile zbog smicanja po
kliznim plohama nastaje znaajno usitnjavanje
zrna kristala. Pri tom kristaliti gube svoj globoidi
oblik, spljotavaju se i isteu u pravcu
deformacije. Stvara se ureena orijentirana
struktura vlaknastog karaktera s anizotropnim
mehanikim svojstvima.
Plastinost je du vlakana via nego u poprenom
smjeru.
Povrinska plastina obrada -
Samarenje
Osnovni uzrok ovrenja je razvoj dislokacija koje
se nagomilavaju u blizini linija smicanja, a gibanje
im je oteano zaprekama stvorenim u toku
deformacije.
Povrinska plastina obrada -
Samarenje
Deformacijom prezasienih tvrdih otopina nastupa
djelomino njihov raspad, a rezultat je izluivanje
sitnih estica novih strukturnih tvorbi.
Kad se one nau na kliznim plohama, blokiraju
smicanje.
Povrinska plastina obrada -
Samarenje
Specifini volumeni strukturnih komponenata su
razliiti.
Ako ih poredamo po veliini, redoslijed bi bio
slijedei: martenzit, perlit (sorbit, troostit),
austenit (najmanji).
Ako dakle kod PPD nastaje strukturna pretvorba
koja rezultira poveanjem specifinog volumena
(npr. austenit prelazi u martenzit), nastat e
tlano naprezanje koje se onda identificira kao
zaostalo naprezanje. Obrnuti proces dao bi vlano
naprezanje.
Povrinska plastina obrada -
Samarenje
Pretjerana hladna povrinska deformacija s
prekomjernim ovrenjem izaziva u povrinskom
sloju opasne mikropukotine, stvara povrinske
ljuske deformiranog metala i snano spljotava
povrinska kristalna zrna.
Hrapavost povrine se jako poveava.
Dok se ovrenje moe djelomino ukloniti
odgovarajuim arenjem, prekomjerno ovrenje
se arenjem ne uklanja, dakle ne postie se
prvobitna struktura i mehanika svojstva.
Povrinska plastina obrada -
Samarenje
Na temelju ovih saznanja slijedi nunost paljivog
odabira reima izvoenja PPD s obzirom na
obraivani materijal i stanje u kojem se on nalazi.
Povrinska plastina obrada -
Samarenje