LISTA MOTIVATORA

1.Recite djetetu Idemo se igratii povucite dijete prema sebi za rub majice. Uinite to nekoliko puta.
To obino potie osmijeh i mnogo puta kada dijete ne primite za majicu dijete de vas pitati da to uinite.

2. Pojest du ti prstide! uzmite djetetovu nogu i povucite je prema svojim ustima s glumljenim ugrizom i
popratnim zvukovima.-svako dijete s kojim sam radila voli ovu igru.-izgleda da nema razlike da li dijete
ima razvijene govorne sposobnosti ili ne.stvar je u iekivanju. Nakon to par puta pokuaja odvlaena
noge s smijehom, dijete vam obino prui i drugu nogu.

3.Recite djetetu Uini ovo! i napravite zvuk reanja.Kada dijete to uini pretvarajte ste da ste
prestravljeni i padnite s stolice. Moe trebati par pokuaja, ali vedina djece voli ideju navoenja vas na
reakciju.

4.Stavite glavu na djetetov trbuh i kakljate ga.- Prava zona smijeha.-

5.Savinite ruku kao da je igraka dok vas runi zglobovi ne zabole(zamalo)--Upotrijebite zvukove
pucanja--Tada je pustite i naizmjenino okreite ruke s dlanovima okrenutim prema gore i dolje iznad
djeteta i stola.

6. Zaspite i glasno hrite na djetetovom krilu i tada se iznenadno probudite na zvuk kolskog zvona-
ding ding ding.

7.Stvorite emocije i popratite ih zvukovima..

Ljute---rrrrrr

Tune--- blesavi tuni uzdasi boo hoo hoo i polijte lice vodom umjesto suza(sve vrlo lano)

Sretne---sa sretnim pjesmicama i plesom.

Tune emocije su bile prvi zahtjev za mene posljednje tri godine, valjda sam dobro pogodila dramu.

8.Recite djetetu daj mi pet! ali izgubite svoju ruku u rukavu.Neka vam dijete pomogne da naete
svoju ruku, a zatim izgubite i drugu ruku u rukavu, itd..

9. Stavite plastinu bocu s vodom iznad djetetove glave. Naginjite je polagano s neizvjesnodu ( o, hode
li se proliti?) i pustite par kapljica da padnu. Vedini djece se ovo svia veoma. Tada dajte djetetu bocu.
Potena igra im omoguduje da vas srede i oni su vedinom manje oprezni u vezi koliine vode koju
isputaju.

10.Nagnite se dok vas se dijete ne nagne na lea. Tada ga podignute, tako da visi iza vas. Recite Gdjee
jee (djetetovo ime)? ( djetetovo ime), gdjeee siiii?.

11.Obucite majicu s kapuljaom s trakama i uinite da vam glava nestane stegnuvi trake. Traite od
djeteta da vam pomogne da izaete.

12.vakada guma.- veliki balon vakade gume koji puca djeluje poticajno na vedinu djece.

13.Dostava rune granate. umjesto da date djetetu bombon, pretvarajte se da ga aljete kroz zrak sa
zvukom kao zvidukom dok ne doe u djetetova usta i eksplodira. ( Vi napravite zvuk eksplozije)

14. Pomiriite djetetova stopala i dramatino padnite u nesvijest. Vedina djece de reagirati tako da ubrzo
priblii stopala vaem nosu.

15.Stavite dijete na stol za malo brake dance plesa. Stavite djetetov trbuh na stol s glavom prema vama i
nogama prema dolje. Stavite lijevu ruku kraj nogu i desnu kraj glave da napravite poprilino dobar desni
okret.

16.Navedite dijete da vam leti na nogama. Zatim uzmite igraku i s njom uinite isto. Tada ponovo
ponovite igru s djetetom.

17. Podignite telefon. Za tebe je, (djetetovo ime)-dodajte dijalog.

18. Recite djetetu da podigne ruke tada ga kakljajte.

19. Neka vam dijete pritisne nos, vi isplazite jezik. Povue vas za lijevo uho, va jezik ide desno i
obrnuto.

20. Napravite da igraka ili lutka vaeg djeteta radi pokuse.

21.Traite kakljiva mjesta. Kada djeca kau O, kaklja. priekajte neka dijete potrai kakljivo mjesto.

22. Okrenite stol u stranu s nogama prema vama i sakrijte se iza njega, dok vas dijete ne pronae tada ili
zareite ili se pretvarajte da ste jako prestraeni.

23.Disco

24.Primite dijete u ruke i podignute ga. Recite Nadam se da mi nede ispasti. S djetetom u rukama.
Tada ga sputajte prema podu kao da dete ga ispustiti. Uzdahnite Hvala, Bogu. I opet ga podignite.

25.Stol moe biti ator kada prebacite deku preko njega i uvuete se unutra tijekom igre hvatanja ili
skrivanja.

26. Savinite papir ispred djeteta da stvorite vjetar.

27.Stavite arape na djetetove ruke i recite mu pljeska rukama ili smislite neku drugu otkaenu naredbu.

28. O, eli li hrane u svom uhu? Neeeee. U svom nosu? Neeee. Na svojoj glavi? Neeeee.

Aha, u tvoja usta!

29. Stavite dijete na krilo i recite Gospodin aba sjedi na stijeni, dolazi instruktor

i aba skoi! zatim bacite dijete na kau ili fotelju.

30. Hrvanje palcima.

31. Pjevajte pjesmu Barry Manilowa Copa Cabana, izvlai plesnu stranu u svima nama..(hajde,
priznajte)

32. Stavite trenje na trbuh ili radite kakljive poljupce na kakljivom dijelu vrata.

33. Tortura kosom- legnite dijete i njeno mu preite kosom preko lica s zvukom oh, ne ili s neim
drugim ali tako da zna da kosa dolazi.

34.Borbe jastucima.

35. Stavite dijete na krilo, pogledom nasuprot vama, za vonju motociklom. Upotrijebite svoje rune
zglobove kao ruke za vonju i vozite se po okukama s naginjanjem djeteta lijevo ili desno s svim vanim
motoristikim zvukovima. Tada se sudarite.

36. Dlan kao udovite. Nacrtajte udovite na svom dlanu. Upotrijebite drugu ruku da pridri runi zglob
ruke s udovitem tako da vas ne moe dohvatiti. Kako bilo, svi znamo da je dlan s udovitem jai.
Zamolite djetetovu pomod da se rijeite udovita.

37. Neka vas dijete hrani.

38. Napravite ples Hodemo li zaplesati iz kralj i Ja s plesom gdje hodate u jednom smjeru, a tada
okrenete tijelo i obraze i hodate u drugom. Ne mogu se sjetiti imena plesa.

39. Stavite traku preko svojih usta i pokuajte govoriti.Ili se pretvarajte da pokuavati zadrati svoju
ruku da vam prekrije usta ali ne moete.

40.Macarena

41. Ja imam tajnu, tada stavite vinje u uho.

42. Pjesma Jump od Van Halena. (Rock-energina pjesma) Ja i moje dijete ne znamo ima li jo pjesma
neki tekst, samo skaemo kad nam on kae.

43. Postavite svoje stolice jednu pored druge i krenite na vonju. Zaveite pojaseve. Provjerite lijevo i
desno u prometu.

44. . Achey breaky hart ( Stara kaubojska pjesma koja moe biti smijena kad se pjeva djetetu)

45. Zamotajte dijete vrsto u deku i recite doi ovdje!. Nemojte ovo raditi s djetetom koje nede
shvatiti blesavost situacije.

46.Povucite dijete za deku zamotanu oko njenog/njegovom struka u krugovima tada Ne, mi moramo idi
lijevo, ne desno, lijevo..

47. Ja sam ajnik i voda izlazi iz mene ako me prevali na stranu i istoi vodu.

48. Alladinov magini sag. Stavite dijete na runik ili deku i povucite ga po podu.

49. Pritisnite prsa djeteta (njeno molim) prilagoavajudi dlanove tako da dijete uje razliku smijenu
razliku u zvuku koji se stvara udarcem po prstima.

50. Igrajte se udari limenku.

51.Zalijevajte biljke

52. Oponaajte dijete- dijete kae:Uh i stavi ruke na stol i vi uinite isto. Nakon nekog vremena dijete
shvada da moe voditi predstavu i to djeluje poticajno na njega.

53. Vonja dizalom : podignite dijete. Kaete : Prvi kat! vie-Drugi kat!- eli li idi na tredi kat? tada
Oh ne, dizalo ide u stranu!

54.Vonje stolicom : Zavei svoj pojas! Dri se za stolicu! ponite polagano dizati stolicu sa poda.
Pogledajte dijete, ako se boji podiite je polako, gledajudi njegovo lice- biti dete iznenaeni kako brzo de
pitati za jo. Upozorenje, ovo moe rezultirati ozljedom vas oboje- samo za jake!

55. Ljuljanje stolice (ista upozorenja!) Zavei pojas! Dri se za stolicu!

56. Vonja na krkae: Idite na neko mjesto( zamiljeno). Pazite na rupe u cesti!

57. Pauci na vaoj ruci-pustite dijete da ih UDARI!

58. (Pretvarajte se) Uzimanja dijelova tijela. Imam tvoj nos- Stavit du ga u svoj dep!eli ga nazad?
Pomijeajte svoj nos s djetetovim, ui, zamijenite prste s makom.

59. Ugurajte pliane igrake u djetetovu majicu , u nogavicu hlaa, u rukave.

60. Primite dijete ispod pazuha za veliki okret. ( nemojte pasti!)

61. Takoer naueno od majstora.-Napuhano lice. Recite djetetu Napumpaj me! ( Kao mimiar
upotrijebite pumpu za bicikl dok napuhujete obraze.) sada ne moete priati, ali primite djetetove ruke i
neka ono pljesne i ispue vae obraze. Sljededi put se pretvarajte da imate rupu koja curi i neka ono
zatvori curenje.

62. Vrude ruke. djetetove ruke na vaima , ono ih mora odvudi prije nego ih pljesnete.

63. Igra rukama: ruka preko ruke preko ruke.

64. Razbijete jaje na njegovoj glavi. Ne pravo jaje! Stavite jednu aku na glavu, razbijete je s drugim
dlanom, tada s obje ruke spustite jaje niz glavu. Bljak!

65.Posudite znanstvene trikove: Soda za kuhanje baena u ocat pravi zanimljiv efekt.

66. Glazbene stolice ili smijeno plesanja tada se ZAMRZNITE kada glazba prestane.

67. Posudite maioniarske trikove: izvucite slatki iz njegovog uha.

68. Elektrookovi ( simulirani molim) : upotrijebite svoje ake kao aparate za ok bilo gdje na
djetetovom tijelu. Ili neka ono to napravi vama i postanite vrlo luckasti.

69. Glomulator: Nacrtajte prekidae na papir, neka dijete pritisne jedan. To vas tjera na glom
(izmislite neto!), pritisne drugi prekida, vi stanete, drugi, vi skoite. Ono nikad ne zna to de se tono
dogoditi.

70. Smijeni zvukovi, popratite ih dizanjem djeteta.

71. Puhanje ili prianje u alicu da se uje jeka.

72. kakljanje

73. Poljupci

73. Dranje njegovih glenjeva i njeno zaustavljanje noga na podu.

75. Trenje na njegovom dlanu.

76. Pjevanje stiha najdrae pjesme.

77. Ljuljanje njegove stolice kao da je potres.

78. to god ga navodi na sudjelovanje: puzanje pauka uz njegovu ruku, tada brzo kakljanje ispod
brade dok radite zvukove koji ukazuju Dolazim po tebe!

79. Pomicanje djetetovih ruku i nogu tako da pliva ili radi stolicu za sebe.

81. Pretvaranje djetetove stolice u raketu.

82. Pjevanje luckastih pjesmica dok ljuljate dijete u krilu.

83. Pjevanje luckastih pjesama s koritenjem djetetovog imena u njima.

84. Neka pliane igrake skau i navijaju za dijete.

85.Upotreba lutke koja gricka djetetove rune i none prstide.

86.Rezanje rajica na djetetovim leima.

87. apdite neto luckasto u djetetovo uho.

89. Oponaajte reenice ili karaktere iz djetetovih omiljenih filmova ili crtida, npr. Puumba (Kralj Lavova)
kada kae : Hakuka matata ili Pako Patak kada kae: Ma to je ba divno.

90. Neka dijete pritisne izmiljeni prekida i ukljui Ureaj za poljupce.

91. Igranje hvatanja.

92. Stavite dijete izmeu svojih nogu okrenuto nasuprot vama i pretvarajte se da veslate u amcu dok
pjevate Veslaj,veslaj u svom brodu povedajte tempo veslanja dok ne postane vrlo luckasto.

93. Stavite deku preko stola i idite kampirati. Provedite vrijeme u atoru ili-ili krenite u kakljanje dok je
dijete ispod stola a vi ispred, iz razliitih smjerova. Neka dijete ne zna odakle dolazite.

94.Crtanje koristite kao poticaj. Npr. dijete nacrta etverokut prikladno a instruktor nacrta karaktere od
slova djetetovog imena ili napravi papirnate avione.

95. duga kosa moe biti plus. Prebacite je preko lica i stavite naoale.

96. Upotrijebite markere koji se ispiru i nacrtajte nasmijeena lica na nonim prstima.

97.SMIJENE TRAKICE

98. Napunite kantu s vodom i unutra stavite jabuke. Zatim ih hvatajte bez pomodi ruku ustima.

99. Stavite rupid na lice i puhnite u njega. Neka dijete uini isto.-Ovo zapravo moe biti vrlo zabavno!

100. Stavite pramen kose koji je velik na dlan svoj ili djetetov i napravite zube kao da ste lav ili tigar
takoer pramenovi kose mogu biti zabavni za prianjekada ih stisnete i pustite kao lutku.

101. Ovo zvui okrutno, ali imam deka koji to voli. Zaveem njegove arape zajedno i tada mu kae,
Doi ovdje!Ostanem u udaljenosti u kojoj ga mogu dohvatiti.

102.Napuite balon,krenite da dete ga dati djetetu, tada ga pustite da ludo leti po sobi.

103.Napravite kutiju i mijenjajte to stavljate unutra, neka bude zabavno osjetiti riu ili grah.

104.Povucite djetetovu stolicu na zadnje noge( samo na tapetu i sa plastinim djejim stolicama i tada
(dredi stolicu ili majicu) pretvarajte se da ga elite uzeti ali ne moete Oh, ne, uhvati me, pouri (ovu
pokuavam zapisati na papir ali nije jednostavno)

105. Prikvaite dvije doda boce zajedno sa plastikom da napravite tornadoubacite boje hrane, ljokice
ili ak malu plastinu kravu ako elite uhvatiti Twister efekt.

106. Sjedate se kada smo uzimali crayon (kao marker, raeno od voska) i bojali par razliitih boja na
papir tada sve pokrili sa crnim crayonom i uzeli kovanicu i s tim skidali crayon. Preporuila bih pripremu
unaprijed pet listova i tada je zabavno zajedno strugati crayon.

107. Prebacite dijete preko svog ramena i pustite ga da sklizne dok ga ne uhvatite za noge, tada se
pretvarajte da ga ne moete nadi i dok ga tako drite pretvarajte se da ga traite.

( Ne, nemam 2 metra i 180 kg, imam 48 kg ali nije teko s malenima ali imajte krevet ili naslonja u
blizini za spustiti ih za svaki sluaj.

108. Stavite cipelu na glavu i pokuajte se ponaati kao da je sve u redu.

109. Dim iz vrhova vaih prstiju-- to moete kupiti u trgovini,onakvoj kakva prodaje i vakadu gumu od
koje vam usta poplave i jastuke sa zvukovima.

110. Imam tvoj nos! zgrabite djetetov nos i tada stavite svoj palac izmeu prstenjaka i prsta
pokazivaa i pokaite djetetu da imate njegov nos.

111. Opljakajte banku sa bonanza glazbom u pozadini.

112. Posebno na mekanom kauu ili na stranjem dijelu starog naslonjaa, sjednite na dijete.
(rasporedite svoju teinu na ruke) i recite : Gdje si (djetetovo ime)?.

113. Igrajte se ludog znanstvenika. Nabavite boce i stvari koje izgledaju ili miriu zanimljivo i natoite ih.-
-Ja volim one tablete za kupanje.

114.Bob Marley( trebam li redi vie- - reggae je pozadina zabavljanja.)

115. Tekudina za grkljanje

116. Budite hrabri- - prepolovite vode s ekidem ( samo vanjska terapija).

117. Klamaricom zaklamajte papir, djeca to vole, mi samo zaboravimo koliko je to cool.

118. Daj mi visoki pet! postavite ruku vie. Dijete vas pljesne po ruci. Daj mi niski pet, postavite
ruku dolje i kada vas dijete ide pljesnuti povuete je i kazete Ne, ne presporo!

119. Pretvarajte se telefonskog razgovora s bananom halo! Ovo je za tebe.

120. Stavite loptu ili jastuk u djetetovu majicu i priekajte da je izvadi.

121. Krema za brijanje moe biti zbilja zabavna kao planina na stolu u koju je zalijedu autidi ili za samo
diranje.

122. Holografski papir ili diskovi.

123. Napravite roendansku tortu od blokova i pjevajte i puite u svjedice od blokova.

124. Usne od voska ili naoale kojima oi iskau van.

125.Karaoke- Sada i vedina jeftinijih linija dolazi s utikaem za karaoke i mikrofoni su jeftinivrijedi
nabaviti.

126. Ona toka malo iznad koljena koju kada pritisnete ne moete pomodi a da ne kaklja


ORALNA MOTORIKA - vjebe za govorne miide



PUHANJE
maslaak
vata, kokice, perje
maramice u zrak
mjehuride od sapunice, kade i sl.
zvidaljka
slamka (raditi mjehuride)

VAKANJE vjebanje jakosti eljusti

vakanje slatkog korjena i igra povlaenja iz usta a dijete ga pokuava zadrati zubima
grickanje zubima
stavljanje gumenih bonbona na kutnjake

LIZANJE
sladoled
lizaljka
na imitaciju kao maka

ZVUKOVI JEZIKOM
imitacija ritma
la, la, la, la na muziku
''cmakanje'' jezikom

MICANJE JEZIKA
micanje hrane s jezikom od jednog do drugog obraza
dodirivanje uglova usta jezikom
oblizivanje ostataka hrane na usnicama

USNICE
drati hranu usnicama
''Mmmmmmm''
drati papir usnicama
fukati
zujati, brujati

USISAVATI
kroz slamicu po mogudnosti neto gusto
na imitaciju kao da se hrani lutka


FUNKCIJSKO UENJE I KOMUNIKACIJA


U normalnom toku razvoja kod djeteta bez potekoda, postoji period prije 2. godine kada dijete
samostalno proava svijet oko sebe na veoma specifian nain. Dijete bez poticaja okoline ili verbalnih
uputstava od strane odraslih uzima predmete, istrauje ih na razne naine (trenjom, bacanjem itd),
preslaguje ih, razvrstava, uparuje Ispoetka, dok su mlai, djeca te radnje rade u tiini, dok s
odrastanjem svaku svoju radnju poprate s verbalnom komunikacijom. Takoer s odrastanjem i uenjem
svijeta oko sebe, radnje postaju sloenije, povezanije.
Kod djece s potekodama u razvoju (Down sindrom, CP, autizam, emocionalni problemi, mentalna
retardacija itd) izostaje takva spontanost u samostalnom uenju okoline. Problemi su jo i vedi kada
takva djeca prohodaju jer nemaju mogudnost odravanja koncentracije za due igranje jedne igre. Takvu
djecu treba uiti kako se ispravno, prirodno igra da bi na taj nain dola do istog stadija razumjevanja i
povezivanja radnji kao i zdrava djeca.
Radna okolina : Jedna odrasla osoba (roditelj) sjedi ili iza ili sa stane djeteta za stolom. Na taj nain je
dijete fokusirano na radnju ispred sebe, a ne na nau mimiku lica. Tokom izvoenja Funkcionalne treba
koristiti to manje rijei jer dijete treba shvatiti to se od njega trai putem pokazivanja i ako treba
voenja djetetove ruke u eljenom smjeru.
Nain izvoenja: NIKADA ne smijete prekinuti vjebu ako se dijete pone buniti zahtjevajte od njega da
se vjeba do kraja izvede. Naravno da u sluaju velikog otpora se vjeba moe skratiti, ali ne smije se
prekinuti i poeti nova sve to se zapone, treba i dovriti. Funkcionalna treba trajati 45-60 minuta.
Redoslijed izvoenja pojedinih vjebi je vaan samo u poetku dok dijete ne shvati to se od njega
oekuje. Svaku vjebu treba raditi energino, s ujednaenim tempom. Ako dijete ima motorikih
problema, prvo demo priekati njegov pokret, pa tek onda demo mi voditi njegovu ruku u eljenom
smjeru. Kod velikih motorikih problema, odrasla osoba radi kompletnu radnju, tj. dredi djetetovu
nadlanicu uzima predmete i radi s njima to vjeba trai. Postepeno, s razvojem motorike, kontrola
odraslog se pomie sve vije, od podlaktice, lakta, do ramena. Nema prekoravanja ako se radnja loe
napravi, nema odobravanja ako je dobro obavljena. Ako je loe napravljena, radnja se ponavlja.
Samo funkcionalno uenje se bazira na 4 osnovne radnje ijom kobinacijom se mogu izvesti sve sloene
radnje u naem svakodnevnom ivotu (Learning Tools).
1. STAVLJANJE
Osnova razvoja alata za uenje je stavljenje, tj. popunjavanje prostora s objektom. Usko je povezano s
motorikim razvojem hvata i usmjeravanjem percepcije izvan vlastitog tijela. Takoer se vjeba i voljno
isputanje objekta iz ruke.



VIZUALNE TERAPIJE


Djeca s autizmom obino su jaka u ovom podruju. Kada dijete uite novoj vjetini promislite kako bi ga
nauili toj vjetini na vizualan nain. Veda je vjerojatnost da de primjena vizualnog pristupa dovesti do
uspjeha nego neki drugi naini.



Sortiranje i usporeivanje

1. Prva stvar koju dijete ui u ovom podruju je koordinacija vizualnih vjetina s motornim vjetinama
(oko-ruka). Vjeba se sastoji u ubacivanju predmeta u kutiju koja ima rupu na vrhu.

2. Nakon toga dijete treba nauiti razlikovati predmete. To je prvi korak u uenju sortiranja. Jedan od
najboljih naina uenja te vjetine je zadatak sortiranja u kojem nema mogudnosti pogreke. Npr.
moete napraviti kutiju s uskim otvorom za ubacivanje karata i kutiju s pravokutnim otvorom za
ubacivanje kocaka.

3. Sortiranje predmeta u sline kutije. Npr. lice u jednu kutiju, a loptice u drugu kutiju. Ovaj zadatak je
lake nauiti ako koristite oigledno razliite predmete, ako je u kutiji ved smjeten predmet pa dijete
moe vidjeti koji ide u koju kutiju. Zadatak de takoer olakati sortiranje predmeta koji su identini (npr.
sve teniske loptice su ute, sve lice su plastine i bijele boje). Kada dijete naui sortirati na taj nain,
moete promijeniti neke karakteristike zadatka. Meutim, vano je zapamtiti da se smije promijeniti
samo jedan aspekt zadatka kako dijete ne bi bilo frustrirano ili zbunjeno. Npr. moete poticati dijete da
slae predmete koji su slini (umjesto lica i loptica, lice i noeve) ali ne smijete uvesti ovu promjenu u
isto vrijeme kad ponete koristiti neprozirne kutije.

Drugi tip zadataka koji se ui dosta rano je sposobnost sortiranja na temelju konkretnih karakteristika
predmeta kao to su boja i oblik. Potrebno je poeti s najjednostavnijim zadacima. Npr. bolje je poeti sa
sortiranjem predmeta po boji, a ne slika. Lake je sortirati predmete jer se oni razlikuju po vie obiljeja
nego slike. Razlike izmeu predmeta imaju vedi smisao za dijete nego razlike meu slikama. to
predmeti postaju sliniji to de dijete u vedoj mjeri obradati pozornost na boju kao obiljeje koje ih
razlikuje. Npr. moete poeti sa sortiranjem bijelih lica i utih loptica za tenis, zatim predi na ute tenis
loptice i crvene gumene loptice, a na kraju sortirati crvene i ute tenis lopte (dakle lopte iste po veliini,
a razliite boje).

5. Puzzle. Ponite s najjednostavnijim kod kojih svaki komad moe stati samo na jedno mjesto. Nastavite
sa sloenijim zadacima.

6. Zahtjevniji vizualni zadatak je usporeivanje. Usporeivanje je vizualno manje jasno jer ne ukljuuje
smjetanje predmeta u kutije. Usporeivati se moe slike, slova, brojeve, identinost predmeta ili
predmeta i crtea ili fotografija.

7. Nakon toga slijedi provjera razumijevanja slika. Jedan od naina da se to ispita je usporeivanje slika i
predmeta. Prvi korak je usporeivanje predmeta sa slikom koja je iste veliine i boje kao i predmet. Taj
zadatak je jo jednostavniji ako je dan u obliku puzzlea. Kad jednom dijete naui stavljati predmete u
kutiju na kojoj je identina slika, moe se predi na slike koje su neto manje ili drugaije boje (ili npr.
crno-bijele). Nakon toga prelazi se na usporeivanje slika. Neka djeca razumiju fotografije, a neka imaju
tekoda. Za neku djecu bolje je koristiti crtee jer fotografije shvadaju previe konkretno. S vremenom se
mogu koristiti sve apstraktnije slike. Npr. treba usporediti predmete odreenog oblika s crteom
razliitih oblika.

8. Kad budete sigurni da dijete razumije slike prijeite na zadatke koji ukljuuju sortiranje slika, polazedi
od najjednostavnijih. Npr. slike u svakoj grupi trebaju biti iste i na kutiji treba biti primjer slike. Da bi
zadatak bio laki moete slike iz razliitih grupa nalijepiti na razliite kartone.

Zato je sortiranje vano?

Mnogi se roditelji pitaju zato provesti toliko vremena uedi djecu sortiranju predmeta i slika. Kao prvo,
sortiranje je lako za djecu s autizmom jer se koriste njihove dobre vizualne sposobnosti. Kada dijete tek
ui sjediti i raditi, pomae koritenje smislenih zadataka koje je lako nauiti. Drugo, sortiranje usmjerava
djetetovu panju na razlike izmeu predmeta. Neautistina djeca ue o tih razlikama putem upotrebe
jezika. Pitati de to je to? i odrasli de ih nauiti verbalne oznake koje ine smislenim razlike meu
predmetima. Oznake nisu toliko smislene djeci s autizmom, ali vizualne razlike jesu. Trede, kada dijete
naui sortirati predmete i slike na temelju vizualnih razlika, spremno je uiti tee pojmove putem
postupka sortiranja. Spremno je i za uenje imena predmeta jer su razlike meu predmetima ved
zaokupile njegovu pozornost, pa verbalne oznake dobivaju vedi smisao.

Sloenije tehnike sortiranja i usporeivanja

9. Sortiranje predmeta koji nisu isti, ali spadaju u istu kategoriju npr. lice razliitih veliina ili oblika. To
usmjerava djetetovu panju na injenicu da stvari pripadaju razliitim kategorijama: da lice nisu samo
bijele plastine lice. Uenje kategorija je pojmovna vrst uenja. Gotovo svaka kategorija ili pojam moe
se nauiti vizualno. Pojam boje moe se nauiti tako da dijete svrstava slike koje su razliite, ali iste boje.

10. Sortiranje brojeva i slova. Npr. rijei koje poinju s B ili T sortiraju se u kutije. Brojeve se moe uiti
tako da se usporeuje kartone s odreenim brojem nacrtanih znakova s kartonima na kojima su napisani
brojevi. Jednostavni pojmovi se takoer mogu nauiti na taj nain: npr. isto i razliito. Moete
djetetu dati nekoliko vreda ili kutija od kojih neke sadravaju iste, a neke razliite predmete. Uenjem
obradanja panje na razlike izmeu dva predmeta dijete ui da su neki predmeti isti, a neki razliiti.

11. Sortiranje i usporeivanje korisno je za razvoj jezika jer djetetu daje mogudnost da uje verbalne
oznake (nazive) povezane s vizualni znakom, kao to je predmet ili slika. Svaki put kada dijete stavi
predmet u kutiju moete izgovoriti ime tog predmeta. Npr. kada vae dijete sortira lice i loptice moete
redi lica ili loptica svaki put kada ubaci predmet u kutiju. Zapamtite da koristite onu rije za koju
oekujete da de je i dijete koristiti dakle radije upotrijebite rije loptica nego teniska loptica. Djeca koja
govore, kada vie puta uju rije tijekom izvravanja zadatka konano de poeti koristiti tu rije u
prirodnom kontekstu. Veda je vjerojatnost da de neverbalna djeca koja uju razumjeti tu rije kad je uju
u drugim situacijama.

Vjetine vizualnog miljenje smo detaljno opisali zato to je to veoma znaajan nain uenja kod
autistine djece. Gotovo sve to uimo, na neki nain ukljuuje vizualne vjetine. Kada dijete uite
pojmovima morate biti sigurni da zadatak ima smisla za dijete. Koritenje vizualnih uputa najbolji je
nain da to postignemo.


KOMUNIKACIJA

Sva djeca prolaze odreene faze dok ue komunicirati. Djeca s autizmom prolaze iste faze, ali ili dulje
ostaju u jednoj fazi ili prolaze faze drugaijim redoslijedom.

Faze razvoja komunikacije:

1. Izraavanje potreba

To je osnovni oblik komunikacije. Izraavanje potreba obuhvada ukazivanje na postojanje potrebe bez
nunog usmjeravanja komunikacije prema drugoj osobi. U toj fazi dijete moe samo na jedan nain
iskazivati mnotvo razliitih potreba. Npr. beba plae i kad je gladna i kad je edna i kad je mokra ili joj se
spava.

2. Izraavanje specifinih potreba
To je obino motorna komunikacija koja moe ukljuivati posezanje za predmetom, voenje osobe do
predmeta, noenje predmeta do osobe ili stavljanje ruke osobe na predmet. U toj fazi dijete ima
specifinu misao o vlastitim potrebama i pokuava je izraziti. Meutim, djetetove namjere odraslima ne
moraju uvijek biti jasne. Ako Vae dijete ima tekoda s pomicanja iz prve faze u drugu, moete mu
pomodi kreiranjem situacija u kojima moe vjebati komuniciranje specifinih potreba. Iskoristite svoje
znanje o tome to dijete voli, a to ne voli i osmislite situacije u kojima de Vae dijete biti motivirano za
komunikaciju. Smisao ove vjebe je pruiti velik broj prilika za ukljuivanje u komunikaciju koja je
uspjena i motivirana. ak i kada dijete nije u stanju uspjeno komunicirati vi trebate pokazati kako
komunicirati i dati djetetu ono to eli.

Evo nekoliko primjera:
Stavite djetetovu omiljenu hranu u kutiju koju ono ne moe otvoriti. Pokaite mu kutiju tako da vidi
hranu i onda je stavite na mjesto koje dijete moe dohvatiti. Dijete de ili dohvatiti kutiju ili staviti vau
ruku na kutiju. Prihvatite svaku od ovih gesti kao komunikaciju i dajte djetetu hranu. Ako vae dijete
uopde ne komunicira, pokaite mu kako komunicirati uzimanjem njegove ruke i stavljanjem ruke na
kutiju te mu nakon toga dajte hranu. Zapamtite, neka te situacije budu zabavne i nagraujude za dijete.
Kad dijete spozna da komunikacija moe dovesti do nagrade veda je vjerojatnost da de eljeti
komunicirati.

Druga situacija koja moe motivirati vae dijete je stavljanje igrake na neko mjesto na visini, tako da
dijete treba komunicirati s vama da bi dolo do nje. Moete djetetu dati omiljene puzzle, ali uzmite
jedan dio tako da se mora vama obratiti da bi ga dobilo.

Stvorite socijalnu rutinu, kao to je igra kakljanja. Recite npr. 1,2,3 ili Ulovit du te i nakon toga
ponite kakljati dijete sve dok ne pone predviati da dete ga kakljati im uje tu reenicu. Konano,
kad dijete naui rutinu prestanite i promatrajte hode li dijete neto uiniti da bi opet zapoeli sa
kakljanjem.

3. Koritenje gesti kao to su pokazivanje, naizmjenino gledanje u predmet i drugu osobu, podizanje
ramena i druge. To je tip komunikacije koji je obino teak za djecu s autizmom i najede se javlja tek u
kasnijoj razvojnoj dobi. Geste su teke za tu djecu jer obino prenose socijalne informacije ili informacije
o unutranjim stanjima. Npr. dijete esto pokazuje da bi iskazalo interes za neto ili slijee ramenima kad
neto ne zna. Znanje i interes su unutranje misli. Mnoga djeca s autizmom preskau tu fazu ili je usvoje
nakon to su razvili sloenije oblike komuniciranja.

4. Zajednika panja:
Jedan aspekt gesti koji predstavlja tekodu za djecu s autizmom je koritenje zajednike panje.
Zajednika panja je sposobnost dijeljenja panje s drugom osobom dok obje osobe obradaju panju na
isti predmet. Npr. pokazivanje predmeta za koji su obje osobe zainteresirane. Jedan od naina
pomaganja djeci da razviju zajedniku panju je uiniti tu vrst komunikacije konkretnijom. Npr. moete
dodirnuti predmet na koji pokazujete, umjesto da pokazujete iz daleka. Aktivnost koja moe doprinijeti
razvoju zajednike panje je stvaranje situacija u kojima je veda vjerojatnost da de dodi do zajednike
panje. Npr. itanje slikovnica je aktivnost koja esto ukljuuje zajedniku panju. Za vrijeme itanja
slikovnice pokaite na sliku i imenujte je gledajudi naizmjenino u slikovnicu i u dijete. To pokazuje
djetetu kako izgleda zajednika panja i ono to moe imitirati. Stvaranje iznenaenja takoer moe
potaknuti zajedniku panju. To je mogude napraviti na vie naina. Moete staviti vie igraaka koje su
zanimljive djetetu u vredu i naizmjenino ih vaditi van. Ili moete sakriti osobite igrake po stanu i traiti
ih. Kada naete igraku ili je izvadite iz vrede preuveliajte svoju reakciju i gledajte dijete i igraku
naizmjenino ili pokaite na igraku i izgovorite jednostavnu reenicu, npr. Vidi! Zec!. Kada
preuveliate svoje iznenaenje i dijelite to iznenaenje s djetetom veda je vjerojatnost da de ono uoiti
taj oblik komunikacije. Konano, moete stvoriti situacije u kojima se neto neoekivano dogaa.
Potrebna je doza kreativnosti da bi se to izvelo, ali vi najbolje poznajete svoje dijete i najbolje to moete
napraviti. Npr., ako vae dijete voli okoladne bombone, a mrzi vodne karamele, moete se pretvarati da
ste iz vredice istresli vodne karamele, a u stvari ubacite okoladne bombone. Nakon toga istresete iz
kutije okoladne bombone. Ili ako imate igraku na daljinsko upravljanje, moete je aktivirati kad dijete
to ne oekuje. Osmiljavanje ovakvih situacija omoguduje vjebanje zajednike panje, umjesto ekanja
da se te situacije prirodno jave.

5.Slijededa komunikacijska faza je ona koja obino pomae djeci s autizmom, a obino se ne primjeduje
kod djece tipinog razvoja. Ta faza odnosi se na upotrebu vizualnih informacija u svrhu komunikacije.
Ovaj tip komunikacije najede se koristi kod zahtijevanja neeg to dijete eli. Iako elite da vae dijete
komunicira o praktinim stvarima, kao npr. odlazak na WC, najbolje je poeti s omiljenom hranom ili
predmetima jer to djeluje kao najbolja motivacija.
Djeca mogu koristiti razliite naine vizualnog komuniciranja. Npr. ako su edni mogu to izraziti tako da
daju predmet (npr. alicu) ili sliku (sliku alice), ili napisanu rije (koju je napisalo samo dijete ili izabere
karticu iz hrpe drugih kartica s napisanim rijeima). Kada vae dijete neto eli neka vam da predmet,
sliku ili rije, a onda mu dajte to to trai. U poetku mu pomaite da vam da vizualni simbol. To je
najlake ako dvoje ljudi zajedno radi. Jedna osoba pomae djetetu da da vizualni simbol, a druga osoba
reagira dajudi mu to to trai. To de pomodi vaem djetetu da koristi te vizualne strategije komunikacije
ako su vizualni simboli lako dostupni (npr. slike hrane privrdene na vratima hladnjaka). Svrha upotrebe
vizualnih naina komuniciranja je:
A. Vizualna komunikacija je obino jasnija djetetu s autizmom jer bolje razumiju vizualne nego
izgovorene stvari.
B. Bududi da je vizualna komunikacija jasnija, obino u vedoj mjeri motivira dijete. Koritenjem tog
sustava oni vide komunikaciju na djelu i to komunikacija uopde jest.
C. Fizikim davanjem drugoj osobi dijete se podsjeda da komunikacija ukljuuje druge ljude.
D. Vizualna komunikacija obino je most ka sloenijim ili simbolikim vrstama komunikacije, kao to su
rijei.

6. Znakovni jezik: Roditelji se esto pitaju je li znakovni jezik efikasan nain komuniciranja s djecom s
autizmom, bududi da je vizualan. Znakovi jesu vizualni, ali su opdenito vrlo apstraktni nain
komuniciranja, jednako kao i rijei. Npr. znak za kola nema nita oigledno s kolaem, to bi djetetu
ukazivalo na to o emu se radi. Autistina djeca mogu nauiti znakove, kao rutinu za postavljanje
zahtjeva, ali ne moraju razumjeti smisao zato ih koriste. Kada komunikacija nije smislena, manja je
vjerojatnost da de dijete komunicirati.

7. Posljednji stadij komunikacije je koritenje rijei. Naravno, potrebno je vremena da se od pojedinih
rijei pree na koritenje reenica. Potrebno je stvoriti takvu okolinu koja de upotrebu jezika uiniti
uspjenom. Treba imati na umu sljedede:
A. Kao prvo, vae dijete de moda nekonzistentno koristiti govor. Npr. ako zna rije kola, ali je koristi
samo povremeno, omogudite mu da koristi druge naine komuniciranja, npr. pokazivanje, u sluaju kada
se ne moe sjetiti rijei. Razvijanje rjenika znatno je jednostavnije nego uenje procesa komuniciranja.
Taj proces je ono to je najtee za autistino dijete. Ne davanje predmeta kada vae dijete ne izgovori
rije vrlo je frustrirajude i smanjuje motivaciju za komuniciranjem. Cijenite bilo kakav nain
komuniciranja, ak i kad mislite da vae dijete moe bolje. Neki se roditelji boje da de ih dijete
manipulirati i nastoje inzistirati na govoru. Ali, kad je govor jednom usvojen, to je obino najlaki nain
komuniciranja. Dakle, kada vae dijete naui govoriti, preferirati de govor, a ne druge naine
komuniciranja. Ali, taj de proces u poetku biti nekonzistentan, zato budite strpljivi.
B. Moete predstavljati dobar model djetetu tako da govorite jednostavno. Dajte djetetu govorni model
koji je u okviru njegovih kapaciteta. Npr., ako dijete ui traiti kola, recite kola svaki put kada pokua
govoriti. Sposobnost vaeg djeteta da izgovori fraze, reenice i druge tipove komunikacije, kao to su
hvala i molim, razviti de se kasnije. Izgovorite smo ono to oekujete da vae dijete izgovori tako da ono
moe uti rijei koje de zaista koristiti.
C. Konano, potiite spontanu komunikaciju. Vae de dijete lake nauiti imenovati stvari i slike nego
spontano neto traiti. ak i kad dijete pone govoriti, dobro je koristiti vizualne slike jer de ga oni
podsjetiti na rije i na razloge komuniciranja. To de umanjiti broj vaeg poticanja djeteta da najprije
izgovori rije. Ako kaete djetetu rije koju elite da ponovi, ponite od jednostavnijih naina
komuniciranja, tako da dijete ne treba podsjetnik. U protivnom, moe postati ovisno o vaem
podsjedanju kod komuniciranja.

Kad vae dijete pone uiti komunicirati, ne zaboravite slijedede:

1. Neka komunikacija bude jednostavna, tako da bude motivirajuda. Dijete uvijek kod komuniciranja
mora doivjeti uspjeh. Kad jednom postane uspjeno u komunikaciji, veda je vjerojatnost da de razumjeti
i razviti sloenije naine komuniciranja.
2. Otkrijte nain komuniciranja koji je smislen vaem djetetu. Ako vae dijete trai puno konkretnih
vizualnih informacija da bi komuniciralo, o da koristite predmete da bi mu pomogli. Ako razumije slike,
ali ne i rijei, koristite slike. Dijete nede biti u stanju uspjeno komunicirati sve dok ne razumije oblik
komunikacije koji vi koristite da bi ga nauili.
3. Komunikacijski razvoj vaeg djeteta najede nije ujednaen. Dijete moe poeti komunicirati tako da
uzme vau ruku i pokae to eli. Nakon toga moe poeti koristiti predmete, pa slike i rijei. Meutim,
moe u bilo kojoj fazi koristiti vie od jednog naina komuniciranja. Ako je tako, trebate reagirati na svaki
od tih naina, a ne "odravati" najvii nivo. Trebate poticati razvoj onog tipa komunikacije koji elite
postidi kod djeteta, ali potovati njegovu poetnu reakciju tako da komunikacija bude uspjena i
motivirajuda.
4. Najvaniji nain komuniciranja je onaj koji de dijete spontano koristiti. Ako de vam dijete pokazati
sliku, ali samo nakon to mu kaete "pokai mi kola", onda ono ne komunicira spontano. U tom sluaju
trebate koristiti jednostavniji nain komuniciranja i puno ga vjebati s djetetom. Uenje rjenika moe
pomodi. Ali, ako vae dijete ne koristi spontano rjenik, tada od toga nema koristi. Uvijek je potrebno
provesti vie vremena u uenju spontanog komuniciranja nego rjenika. Potrebno je vie kreativnosti da
bi se stvorilo okolinu u kojoj de dijete spontano komunicirati. Meutim, vi ste najbolja osoba za to jer
dobro poznate svoje dijete i s njim ste zajedno u mnogim situacijama te imate priliku poticati
komunikaciju.

Razumijevanje komunikacije:

Razumijevanje komunikacije podjednako je teko kao i uenje izraavanja potreba. Osnovne faze
razumijevanja komunikacije iste su kao i prethodno navedene. Dijete de prije nauiti jednostavne geste,
kao to je pruanje predmeta nego pokazivanje ili rijei. Trebati de mu vjerojatno slike ili predmeti da bi
mu pomogli u razumijevanju rijei.

1. Nemojte pretpostavljati da vae dijete razumije rijei samo zato to reagira na njih. Ono moe
reagirati na ton vaeg glasa, na jednu rije, a ne sve rijei, na vizualni znak (npr. kako uzimate kaput kad
kaete vrijeme je da krenemo), ili na obiteljsku rutinu. U nepoznatoj situaciji moda nede razumjeti te
iste rijei.
2. Razumijevanje vaeg djeteta ne mora biti na istom nivou kao i njegovo izraavanje komunikacije. npr.
dijete moe razumjeti neke rijei, ali je u stanju samo koristiti predmete da bi komuniciralo s vama. Ili
moe koristiti neke rijei, ali mnoge ne razumije i potreban mu je vizualni podsjetnik.
3. Vizualni znakovi pomodi de vaem djetetu u razumijevanju. Moete drati predmet o kojem govorite ili
koristiti jednostavne geste kao to je pokazivanje ili pokazati djetetu sliku.
4. Kada uite dijete da vas razumije, koristite jednostavne rijei i puno ponavljanja. Prije nego dijete
razumije reenicu "To je kola", nauiti de razumjeti rije "kola". Moete mu dati puno primjera te rijei
koristedi je uvijek kada zatrai kola i koristedi vizualne znakove dranja kolaa ili pokazivanja.