LOGOPEDSKE VJEBE

2) Akustine vjebe
Skretati djetetu panju na jake zvukove i umove kao to su:
- zvuk automobila,
-automobilska sirena
zvono na ulaznim vratima
zvono telefona
grmljavina
djeje dozivanje, jak smijeh ili pla
utanje vode
zveckanje kljuevima
lave pasa
mjaukanje make
mukanje krava
glazba s televizora ili radija
lupa ekia
tapanje dlanovima
izazivanje zvuka na bubnju ili malim glazbenim instrumentima
kucanje na vrata ili lupanje po stolu
glas majke, oca
pljutanje kie
grgotanje vode u flai
kripa vrata
sluanje malih, ritmikih recitacija uz takt i melodiju
sluanje dozivanja vlastitog imena, imena djece
sluanje naziva nekih predmeta koje dijete esto upotrebljava
prepoznavanje istih zvunih instrumenata prema zvuku.
Djetetu naglo skrenuti panju na zvukove koji se spontano javljaju, a one koje sami
proizvodimo planiramo tako da ih dijete uje sa razne udaljenosti i da budu razliitog
intenziteta. Akustike vjebe koje slue kao opomena od opasnosti moraju se
strpljivo ponavljati i strogo vezati za situaciju: Pec!, Stani!, Bjei!, Ne diraj!
Igrice:
- Na stolu je vie zvunih instrumenata. Sijete je okrenuto i ne vidi. Treba pokazati joji
je instrument proizveo zvuk.
- Poredati samo jednu vrstu zvunih instrumenata (npr. zvono), ali razliitih veliina.
Zazvoniti jednom. Dijete treba zapamtiti zvuk, redom oprobati zvona dok ne doe do
onog kojim smo zvonili.
-Zavezati djetetu oi pa zazvoniti, zatrubiti Djetetu skinuti povez i traiti da pokae
koji je predmet izazvao zvuk.
3) Vjebe vizualnog (vidnog) opaanja
Zajedno sa djejom rukom prekidati prekida za svjetlo da bi dijete naizmjenino bilo
u svijetlu ili u mraku.
Odabirati kocke iste veliine.
odabirati predmete istog oblika (krugove, kvadrate)
Odabirati predmete iste boje.
Poredati predmete po veliini (najvei, manji, najmanji)
Promatrati sliku koju mu objanjavamo: kua, maca, brat, seka
Traiti da dijete pronae isti predmet ili sliku vodei djeju ruku ili prst.

Uiti ga da obraa prisutnost drugih osoba, njihov ulazak u prostoriju i njihov izlazak
(Vidi tko je doao!, Izaao je!, Nema ga!)
Pronalaziti duplikate predmeta istih boja, veliina prema pokazanom uzoru.
Za vizualno pamenje, zajedno s djetetom sakriti igraku, poslije nekog vremena
pomagati mu u pronalaenju.
Staviti igraku pred dijete da je fiksira, zatim je pomijeati sa ostalim igrakama pa
traiti da je pronae i ponovno stavi na stol ili doda.
Uiti dijete da paljivo promatra cijepe slike i boju
Navikavati ga da gleda i osobu dok mu se govori.
Uiti ga da promatra drugu djecu dok se igraju komentirajui njihovu igru.
Nauiti ga da prepoznaje djevojice i djeake.
4) Vjebe shvaanja rijei
Shvaanje upozorenja i zabrane.
Svaanje rijei vezanih uz konkretne predmete, osobe ili neposrednu akciju: mama,
tata, teta, voda, mlijeko, daj, daj mi, neu, hou to, hou tamo, idemo, beba spava,
doi, vidi, rua, jede, nema, bjei, ne dam, tko je?, obuci, mala beba, lijepa, kupa se,
hodi, evo, moja, pusti, uzmi
Pokazujemo mu puno puta spomenutu osobu ili predmet. Dijete ga dodiruje dok ga
imenujemo. Dijete sudjeluje u izvoenju akcija idemo: spavamo, ruamo, kupamo
bebu
Shvaanje dijelova tijela: oko, uho, usta, glava, ruke, noge.
Nauiti ga da shvati imenovanje igraaka.
Shvaanje naziva odjee i obue i izraze u vezi s oblaenjem i oobuvanjem.
Nazive posteljine i izraze u vezi sa spavanjem.
Sve u vezi s fiziolokim potrebama.
Predmete u kupatilu, kuhinji, trpezariji
Predmete i osobe u dnevnoj sobi, prepoznavanje njihovih imena, tko je tko.
Identificiranje domaih ivotinje, prijevoznih sredstava, ulice
Razvijati osjetljivost na vremenske promjene: toplo, hladno, zima, pada kia, pada
mrak, sija sunce
Razvijati shvaanje za senzibilitet koe: boli, grebe, bode
5) Vjebe za gruba tjelesna reagiranja
Navikavati dijete da ga pitanje Hoe li to? ili Hoe li tamo? klimne glavom.
Da svako negiranje pokae glavom.
Da pokae predmet koji eli: loptu, kapu
Da pokae prema vratima ako eli van ili WC ako mu treba.
Da objasni rukama kako se pije voda ako je edno.
Da pokae pokretima usta ako je gladno.
Da rukama pokae malo ili puno.
Da slegne ramenima ako ne zna da kae.
Dijete navikavamo na gestu pokazujui mu i izmjenjujui predmet i pokazujui mu to
se s njim radi. Odvikavamo ga od geste im je dijete spremno da oblikuje (formira)
rije. Tada emo svaku djeju gestu prevesti u glasan, verbalni govor ne zahtijevajui
u poetku da dijete ponovi rije.
6) Vjebe izvravanja naredbi

Provjeravamo djetetovo shvaanje govora i pripremamo ga na suradnju na govornom

planu.
Daj mi lutku!
Daj mi loptu!
Uzmi Lutku!
Uzmi loptu!
Nosi lutku!
Nosi loptu!
Baci loptu!
Nai loptu!
Nai lutku!
Nema lutke.
Nema lopte.
Tko je uzeo Loptu?
No no braco.
Tko je uzeo lutku?
No no seko.
Evo lutka! Plae, daj joj mlijeka!
Svi emo piti mlijeko!
Ostavi bebu!
Daj mi ruku!
Idemo van!
Pokazivanje veeg broja predmeta, ali jednom naredbom obuhvatiti samo po jedan
predmet, pa jedno za drugim prelaziti na razliite.
Pokai oko!
Pokai uho!
Pokai nos!
Pokai mamino oko!
Pokai oko na slici!
Namjesti stolicu!
Napuni au vodom!
Sviraj trubu!
Lupaj u bubanj!
Baci kamen!
Ostavi, to je prljavo!
Idi operi ruke!
Uzmi sapun!
Obrii ruke!
Pokai svima kako su iste!
Daj lutku seki!
Daj loptu bratu!
Sloi kocke u kutiju!
Sloi igrake na policu!
Dvostruke naredbe:
Donesi kapu i kaput!
Daj mami medu, a tati auto!
Idi prvo do stola, a poslije do ormara!
Donesi trubu i bubanj!
Pokai koku i pilie!
Zovi brata i seku!
Skupi stvari sa stola i stavi ih na policu!

7) Vjebe govornih organa

Disanje na nos.
Imitiranje pokreta vakanja.
Jako otvaranje usta i snano stezanje usana, naizmjence.
Pokretanje donje vilice lijevo desno.
Puenje usana, poljubac, imitiranje sisanja, usisavanje usana.
Grickanje donje usne.
Isturanje i uvlaenje jezika.
irenje vrha jezika i skupljanje u otar vrh.
Dodirivanje donje i gornje usne vrhom jezika.
Pranje zubia.
Lizanje ruba zuba vrhom jezika.
Presavijanje vrha jezika prema dolje i prema gore.
Podizanje lea jezika.
Podizanje korijena jezika.
Naprezanje mekog nepca.
Gutanje tekuine kroz cjevicu (slamku, pretpostavljam).
Puhanje u trubu, zvidaljku
Napuhavanje balona, papirnatih vreica
Pravljenje mjehuria od sapunice.
Puhanje vode kroz cjevicu (slamku).
Puhanje papiria.
Gaenje svijee ili ibice.
Podraivanje zvuka motora brm, brmmmm.
Punjenje obraza zrakom, zadravanje i postupno zvidanje.
Grgotanje vode.
Usisavanje i ispuhivanje zrane struje.
Uvjebavanje pokreta govornih organa i ruku istovremeno.
8) Vjebe fonetike, govorne imitacije i poetnog progovaranja
Kada dijete spontano pokazuje podraavamo njegov glas i habrimo ga da glas
ponovi.
Sputamo u djetetovo krilo kockice ili kuglice ujednaenim ritmom kao da brojimo i pri
tome izgovaramo jedan vokal ili slog (a, ma). Dijete imitira postupak, u poetku mu
vodimo ruku i hrabrimo ga da usporedno (paralelno) s akcijom proizvodi glas. Glas
treba odmah osmisliti i povezati ga sa situacijom (npr. glas A sa plaem djeteta).
Jenim glasom ili slogom do kojeg dijete doe vjebati neke od suprasegmentnih
osobina govora: razliite jaine, duine i visine.
Izazvati glas E pri smijehu i vezati ga uz smijeh bebe.
Izazvati glas U i vezati ga uz sviranje trube, vlaka
Izazvati dvoslonu rije ma-ma dajui joj odmah znaenje, odnosno, dovesti u vezu
znaenje te rijei koje je dijete ve i ranije shvaalo.
Izazvati dvoslonu rije pa-pa i vezati ju uz pozdrav rukom.
Nauiti dijete da kae TA.
Nauiti dijete da usvoji slog Ta-Ta s oivljavanje znaenja rijei tata.
Nauiti dijete da izgovara vokal O i koristiti ga kao sredstvo za dozivanje.
av-za kuu
pu za pucanje
bu-za igru skrivaa iza vrata i zastraivanje

ne- za neto to odbija

mu za kravu
mau za macu
au za medu
to - za pokazivanje raznih stvari uz pokret prsta
am za jelo
baba za baku
beba za lutku ili malo dijete
da za odobravanje i potvrivanje.
Ima:
Ima to. To ima.
Ima auto. Auto ima.
Ima av-av. Av-av ima.
Ima bebu. Bebu ima.
Ima pi-pi. Pi-pi ima.
Ima mu. Mu ima.
Ima babu. Babu ima.
Ide (tko, gdje?).
Mama ide. Ide mama.)
Teta ide. Ide teta.
Tata ide. Ide tata.
Av-av ide. Ide av-av.
Mu ide. Ide mu.
Spava:
Beba spava. Spava beba.
Mama spava. Spava mama.
Tata spava. Spava tata.
Hou (elim):
Hou to. to hou.
Hou (elim) vode. Vode hou.
Hou tamo. Tamo hou.
Hou auto. Auto hou.
Poetni razgovori s djetetom:
Tko je lijep? Ja.
Tko voli tetu? Ja.
Tko ima bebu? Ja.
Tko ima auto? Ja.
Hoe to? Da.
dada za seku
deda za djeda
pu za pile
tu za oznaku mjesta
tutu za auto
buba za bubu
ga i ga-ga za gusku
tko za pitanje tko je?
ko-ko-ko-ko za imitaciju kokojeg glasa

koka za koko
ti za direktno pokazivanje na roditelja ili drugu djecu
ja za sebe
daj za traenje neega
ona za skakanje
jaje za jaje
braco za sebe i drugu djecu
neu za odbijanje
nema za skrivani predmet u igri
Daj to.
Daj auto.
vvvvvvvvv za vjetar
voda
vidi
teto, vidi!
kapa
moja, moje za oznaku svojih predmeta i odijela
moja mama.
moja teta.
moja beba
To je moja beba.
Toj je moja buba.
Nema beba.
Nema bube.
Auto.
Moj auto.
Nema auto.
Nema braco auto. Braco nema auto. Auto nema braco.
Odmah praviti sve mogue okrete rijei pomou pitanja Tko nema?. Ima braco
auto? to ima braco?.
Dijete odgovara samo jednom rijeju, ali roditelj odmah poslije njega formulira itavu
reenicu kao neku vrstu potvrivanja onoga to je dijete reklo.
Pokazati predmete za koje znamo da dijete voli ili ne voli i pitati:
Hoe to? Ne.
Hoe to? Da. Roditelj dodaje Hou.
Hoe to? Ne. Roditelj dodaje Neu.
Gdje je braco. Tu
Gdje je seka? Tu.
Gdje je auto? Tamo.
Tko ima bracu? Ti.
Tko voli bracu? Ti.
Tko spava? Beba.
Tko lupa? Braco.
Tko plae? Zna li? Ne. Ne. Idi vidi!
Doi. Tko plae?? Braco? Braco.
Nauiti dijete da kae svoje ime makar i tepajui.
Nauiti ga da pjeva la-la-la.

Nauiti ga da odgovara na male zagonetke:

Tko mili? Buba.
Tko leti? Ptica.
Tko jo? Avion.
Tko ima dug rep? Mi.
Nauiti ga da doda pridjev ili radnju:
Auto. Kakav auto?
Mali.
Teta. ta radi teta?
Pie.
Djed. ta radi djed?
Pui.
Lutka. Kakva lutka?
Lijepa.