Izmjene I Dopune Posebnog Strucnog Dijela Nastavnog Plana I Programa - Tehnicar Za Mehatroniku

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
IZMJENE I DOPUNE
POSEBNOG STRUNOG DIJELA
NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA
TEHNIAR ZA MEHATRONIKU
Lipanj, 2011.
1.1. Nastavni plan

NASTAVNI PLAN TEHNIAR ZA MEHATRONIKU
A. ZAJEDNIKI OPEOBRAZOVNI DIO
Tjedni i godinji broj nastavnih sati
1. razred
PREDMETI
3. razred
2. razred
4. razred
Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje

HRVATSKI JEZIK
105
105
105
96
STRANI JEZIK
70
70
70
64
POVIJEST
70
70
VJERONAUK / ETIKA
GEOOGRAFIJA
1
2
35
70
1
1
35
35
35
32
TZK
70
70
70
64
MATEMATIKA
105
105
105
96
FIZIKA
70
70
RAUNALSTVO
70
70
70
19
665
18
630
13
455
POLITIKA I GOSPODARSTVO
UKUPNO SATI A.
64
13
416
B. POSEBNI STRUNI DIO

B1. STRUKOVNO-TEORIJSKI PREDMETI
1. razred
I. OBVEZNI STRUKOVNI PREDMETI
2. razred
4. razred
3. razred

Tehniko crtanje i dokumentacija
105
Elementi strojeva
35
70
Mehatronike konstrukcije
70
Digitalna elektronika
70
Mikroupravljai
70
Pneumatika
70
Upravljanje i regulacija
105
Senzorika
70
Tehniki materijali
70
Tehnika mehanika
70
Osnove elektrotehnike
140
70
Elektrine instalacije
70
Elektrini strojevi i ureaji
70
Elektroniki sklopovi
105
Hidraulika
Voenje procesa raunalom

Robotika
Kontrola i mjerenje
UKUPNO SATI OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA
11
385
12
420
13
455
96
2
2
64
64
64
288

1. razred
II. IZBORNI STRUKOVNI PREDMETI
3. razred
2. razred
4. razred

3
96
Mikro i nano mehatronika
32
Automatizacija procesnih postrojenja
96
Mehanika fluida
32
Obnov ljiv i izv ori energije
96
Numeriki uprav ljani strojev i
96
PLC-ov i i mikrouprav ljai
Sloene mehatronike konstrukcije
70
Termodinamika
70
UKUPNO SATI IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA
140
256
UKUPNO SATI B1.
11
385
12
420
17
595
17
544
B2. PRAKTINA NASTAVA

1. razred
PRAKTINA NASTAVA
2. razred
3. razred
4. razred

Radionike v jebe
70
70
70
UKUPNO SATI B2.
70
70
70
64
64
UKUPNO SATI B1 + B2
13
455
14
490
19
665
19
608
SVEUKUPNO SATI A + B
32
1120
32
1120
32
1120
32
1024
Napomena:
U treem razredu uenici biraju dva izborna predmeta. U etvrtom razredu uenici od
ponuena etiri izborna predmeta koji se izvode po 3 sata tjedno i ponuena dva izborna
predmeta koji se izvode po 1 sat tjedno biraju izborne predmete tako da njihov ukupan
tjedni broj sati iznosi osam. Ukupno u etvrtom razredu izborni predmeti izvode se 8 sati
tjedno.
1.2. Nastavni program posebnog strukovnog dijela

1.2.1.
Strukovno-teorijski predmeti
Obvezni strukovni predmeti
Naziv predmeta:

Cilj predmeta je:
da nakon uenja uenik grafiki prikazuje dijelove strojeva i
ureaja kao nune podloge za rad na izradi i montai strojeva i
ureaja, odnosno sudjelovanju na projektiranju i razradi
tehniko-tehnoloke dokumentacije.
Zadae:
- objasniti osnove tehnikog komuniciranja
- crtati presjeke i skicirati
Cilj i zadae:
- pokazati kotiranje predmeta

- objasniti odstupanja od pravila nacrtne geometrije u predoavanju
oblika
- objasniti tolerancije i kvalitet povrine
- crtanti na raunalu
- primjeniti ovo gradivo za uspjeno savladavanje gradiva iz ostalih
strunih predmeta
-razvijati smisao za urednost i estetiku prilikom grafikog prikazivanja
predmeta.
Naziv predmeta
Prvi razred
Kroz ovaj
predmet u prvom
razredu uenik
e postii
sljedee ishode
uenja
Primijeniti standarde tehnikog crtanja na raunalu

Izraditi tehniki crte
Pripremiti crte za ispis
Razrada
Nastavne cjeline
Uvod
Nastavni sadraji
Znaenje i zadaci tehnikog crtanja
Tehniki crte
Vrste crta
Mjerilo
Formati crtea
Tehniko pismo
Kotiranje, svrha i elementi kote
Raspored projekcija
Osnove nacrtne
geometrije
Osnovne geometrijske konstrukcije

Tehnike krivulje
Projekcije toke i pravca
Ortogonalna projekcija tijela
Presjek geometrijskih tijela, plat i prodori
Prostorno
predoavanje
Kosa projekcija
Dimetrijska projekcija
Izometrijska projekcija
Vrste i oznaavanje presjeka
Puni presjek
Polupresjek
Djelomini i zaokrenuti presjek
Nepravilan smjetaj projekcija
Djelomine i zaokrenute projekcije
Crtanje razvijenih pogleda
Crtanje pominih dijelova
Pojednostavljenja pri crtanju
Pravila i greke kotiranja

Naini kotiranja
Nerastavljivi spojevi
Rastavljivi spojevi
Rotirajui dijelovi
Pojam kvalitete povrine
Simbol kvalitete povrine
Veza kvalitete i obrade povrine
Pojam tolerancije
Tolerancije slobodnih mjera
Dosjedi i oznaavanje dosjeda
Tolerancije oblika i poloaja
Osnove nacrtne
geometrije
Osnovne geometrijske konstrukcije

Tehnike krivulje
Presjek geometrijskih tijela, plat i prodori
Prostorno
predoavanje
Prostorno predoavanje mehatronikih struktura

(cijevi,oienja)
Norme za izradu
crtea
Presjeci sloenih
geometrijskih
tijela
Predoavanje
oblika
odstupanjem od
pravila nacrtne
geometrije
Kotiranje
Predoavanje
strojnih dijelova
Hrapavost
povrina
Tolerancije
Vjebe
Presjeci
Crtanje pomou
raunala
Napomena
Ortogonalna projekcija uz primjenu presjeka
Postavke na raunalu u skladu s normama tehnikog crtanja

Geometrijske konstrukcije
Crtanje tehnikih krivulja pomou raunala
Prostorno predoavanje mehatronikih struktura (cijevi,
oienja) pomou raunala
Modeliranje objekata 3D
Crtanje presjeka pomou raunala
Kotiranje
Generiranje oznaka hrapavosti povrina i tolerancija
Nastavni proces 33% vremena izvodi se kao teorijska nastava, a 33%
slui za vjebe koje se izvode crtanjem pomou pribora za crtanje i
33% vjebe crtanjem uz podrku raunalnih programa
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
Koludrovi, .: Vjebe iz tehnikog crtanja s

kompjutorskim aplikacijama, Koludrovi, Rijeka, 1999.
Hercigonja, E.: Tehnika grafika, kolska knjiga, Zagreb,
2001.
Pandi, J.: Tehniko crtanje 1, Neodidacta, Zagreb 2007.
Pandi, J.: Tehniko crtanje 1 radna biljenica,
Neodidacta, Zagreb 2007.
unar, M.: Tehniko crtanje, Puko otvoreno uilite,
Zagreb, 2001.
Tehniko crtanje, folije, Neodidacta, Zagreb, 2007.
Tehniko crtanje, multimedija, Neodidacta, Zagreb, 2007.
Internetski izvori
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i
porta.

Naziv predmeta
Drugi razred
Kroz ovaj
predmet u
drugom razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Vjebe
Crtanje podrano
raunalom
Skiciranje rukom i tehnika skica

Radioniki crte prema uzorku i iz sklopnog crtea
Shematski crte i CAD blokovi mehatronikih struktura
Jednostavni sklopni crte i sastavnica
Crte za sastavljanje (za servisiranje i odravanje)
Nastavni proces se 100% vremena izvodi kao vjebe koje se izvode
crtanjem pomou raunala uz podrku raunalnih programa
Napomena
Razraditi tehniko-tehnoloku dokumentaciju za odreeni

postupak izrade i/ili montae.
Nastavni sadraji
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
Koludrovi, .: Vjebe iz tehnikog crtanja s kompjutorskim

aplikacijama, Koludrovi, Rijeka, 1999.
Hercigonja, E.: Tehnika grafika, kolska knjiga, Zagreb,
2001.
Pandi, J.: Tehniko crtanje 2, Neodidacta, Zagreb 2007.
Pandi, J.: Tehniko crtanje 2 - radna biljenica, Neodidacta,
Zagreb 2007.
unar, M.: Tehniko crtanje, Puko otvoreno uilite, Zagreb,
2001.
Tehniko crtanje, folije, Neodidacta, Zagreb, 2007.
Tehniko crtanje, multimedija, Neodidacta, Zagreb, 2007.
Internetski izvori

nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.

Naziv predmeta:
Tehniki materijali
Cilj predmeta je:
da uenik nabroji vrste i objasni svojstva i standarde te primjenu
tehnikih materijala u podruju elektrotehnike i strojarstva.
Zadae:
Cilj i zadae:
klasificirati tehnike materijale prema vrstama, svojstvima,

nainom dobivanja i primjenom.
izabrati materijal prema zahtjevu tehnikog crtea, prema

standardima i trgovakim oznakama.
sluiti se standardima, podacima o materijalima u tehnikoj

literaturi i katalozima.
racionalno koristiti materijal
procijeniti utjecaj tehnikih materijala na ekologiju i izabrati

ekoloki najprihvatljivija rjeenja .
Naziv predmeta
Prvi razred
Kroz ovaj
predmet u prvom
razredu uenik
e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Struktura i
svojstva
materijala
Metali
Tehniki materijali
Navesti podjelu tehnikih materijala
Razlikovati naine dobivanja tehnikih materijala
Koristiti standardne oznake materijala (HRN, ISO, EN)
Odabrati odgovarajui materijal za izradu strojnog elementa
Nastavni sadraji
Osnovne strukture
Mehanika svojstva materijala
Elektrina svojstva materijala
Sistematizacija i podjela
eljezo (modifikacije eljeza, primjena u strojarstvu i
elektrotehnici)
elik (svojstva elika kao konstrukcijskoga materijala,
oznaavanje elika, norme, podjela i primjena elika)
Lijevana eljeza i elini ljevovi (primjena u strojarstvu i
elektrotehnici)
Bakar (svojstva bakra kao konstrukcijskog elementa,
svojstva bakra kao vodia, slitine bakra, norme
oznaavanja)
Aluminij (svojstva aluminija kao konstrukcijskog materijala
i vodia, slitine aluminija, norme oznaavanja)
Cink, olovo, kositar (svojstva, primjena, norme
oznaavanja)
Mangan, krom, nikal i kobalt (svojstva, primjena, norme
oznaavanja)
Molibden, volfram, vanadij, titan (svojstva, primjena,
norme oznaavanja)
Polimerni
materijali
Ostali materijali
u strojarstvu
Ostali materijali
u elektrotehnici
Otpad tehnikih
materijala i
zatita okolia
Napomena
Elastomeri (gume), plastomeri i duromeri

Struktura polimera, podjela i norme oznaavanje polimera
Prepoznavanje i primjena polimera u strojarstvu i
elektrotehnici
Kompozitni materijali
Pjene
Sinterirani materijali tvrdi metali i tehnika keramika
Materijali za bruenje i poliranje (abrazivi)
Vatrostalni materijali
Staklo
Prirodni materijali drvo i koa
Ljepila i kitovi
Sredstva za podmazivanje i hlaenje
Poluvodiki materijali (silicij, germanij, poluvodike
komponente)
Materijali za hlaenje, antikorozivnu zatitu i impregniranje
Plinovi i tekuine u elektrotehnici
Kemijski izvori EMS
Vrste otpada i upravljanje otpadom
Mogunost recikliranja, oznaavanje prema EU i vrste
recikliranja
Oznaavanje utjecaja proizvoda na okoli
Nastavni proces 100% vremena izvodi se kao teorijska nastava.
Nastava se provodi u uionici uz vjebe prepoznavanja i izbora
materijala u sklopu teorijske nastave, a nuno je usklaenje s
radionikim vjebama gdje se uenici susreu sa svim materijalima.
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
Skupina autora, Praktiar 1, 2 i 3, kolska knjiga, Zagreb,

1972.
Titan, S.: Osnove tehnikih materijala, Neodidacta, Zagreb,
2007.
Gaji, B., Senti, M.: Ispitivanje tehnikih materijala, Puko
otvoreno sveuilite, Zagreb, 1997.
Gudelj G., Buha K.: Elektrotehniki materijali i
komponente, Tehnika kola za elektroniku, Zagreb, 1993.
Hrgovi, D.:Tehniki materijali, kolska knjiga, Zagreb,
1990.
Kraut, B., Strojarski prirunik, Tehnika knjiga, Zagreb,
1992.
Internetski izvori
Naziv predmeta:
Tehnika mehanika
Cilj predmeta je:
interpretirati znanstvene spoznaje o fizikalnim i tehnikim
veliinama i zakonitostima mehanike i nauke o vrstoi koja su
potrebna u rjeavanju odreenih tehnikih problema.
Zadae:
Cilj i zadae:
- objasniti pojmove, fizikalne veliine i zakone statike, kinematike,

dinamike i nauke o vrstoi i njihovu primjenu u rjeavanju stvarnih
tehnikih zadaa,
- rjeavati raunske zadatke i vjebe ravnotee i gibanja dijelova
konstrukcija i mehanizama, te njihove vrstoe, da bi lake i
temeljitije savladali sadraje elemenata strojeva i konstrukcija i
drugih strukovnih nastavnih predmeta te da bi kvalitetno i struno
obavljali zadae koritenja i odravanja finomehanikih i elektronikih
strojeva i ureaja iz djelokruga rada tehniara za mehatroniku.
Naziv predmeta
Prvi razred
Kroz ovaj
predmet u prvom
razredu uenik
e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Uvod
Statika
Tehnika mehanika
1. Primijeniti zakonitosti statike stabilnosti.
2. Proraunati statiku konstrukcije, punih ravnih i reetkastih
nosaa.
3. Definirati kinematske veliine za strojne elemente i/ili
mehanizme.
Nastavni sadraji
Znaenje i zadaci tehnike mehanike
Sila (pojam i prikaz sile), naela statike

Sastavljanje sila - grafiki i analitiki
Rastavljanje sila - grafiki i analitiki
Odreivanje rezultante i reakcija - grafiki i analitiki
Statiki moment, Varignonov teorem, spreg sila
Odreivanje rezultante za nekonkurentni sustav sila
Uvjeti ravnotee sila u ravnini - grafiki i analitiki
o konkurentni sustav sila
o nekonkurentni sustav sila
Uvjeti ravnotee sila u prostoru
Teite linije i povrine
Nosai
o vrste nosaa prema optereenju i osloncima
o odreivanje reakcija-grafiki i analitiki
o uzdune i poprene sile na nosau
o momenati savijanja
Trenje
o trenje klizanja - horizontalna podloga, kosina, klin
Kinematika tijela
i jednostavnih
mehanizama
Vjebe
Statika
Kinematika tijela
i jednostavnih
mehanizama
Napomena
Komplanarno gibanje tijela

o translacija tijela
o rotacija tijela
o ravninsko gibanje
Sloeno gibanje
o apsolutno, relativno i prijenosno gibanje
Sastavljanje sila - grafiki i analitiki

Rastavljanje sila - grafiki i analitiki
Odreivanje rezultante i reakcija - grafiki i analitiki
o konkurentni sustav sila
o nekonkurentni sustav sila
Teite linije
Teite povrine
Nosai - odreivanje reakcija i momenata savijanja
o Obini nosa
o Konzola
o Nosa s prepustom
Trenje
o sila trenja klizanja - kosina, klin
Komplanarno gibanje - odreivanje brzina pojedinih toaka
tijela
Sloeno gibanje - odreivanje brzina i ubrzanja
Nastavni se proces 50% vremena izvodi kao teorijska nastava, a 50%
slui za rjeavanje raunskih zadataka i vjebe koje se izvode
raunski i uz podrku raunalnih programa u raunalnoj uionici s
pola razrednog odjela. Na nastavi vjebi izvoditi jednostavnije
zadatke, a sloenije pripraviti za samostalan rad uenika u obliku
programskih zadataka.
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Meter, V.: Tehnika mehanika - statika, Birotehnika, Zagreb,

1993.
Mii, Z.: Tehnika mehanika, statika, Puko otvoreno uilite,
Zagreb, 2001.
Mii, Z.: Tehnika mehanika, statika, zbirka zadataka, Puko
otvoreno uilite, Zagreb, 2001.
Mufti, O.: Mehanika I. Statika, Tehnika knjiga, Zagreb,
1989.
Jeci, S.: Mehanika II. Kinematika,i dinamika, Fakultet
strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1989.
Kraut, B.: Krautov strojarski prirunik, Axiom, Zagreb, 1997.
Kulii, B.: Tehnika mehanika statika s vjebama, Element,
Zagreb, 2000.
Kulii, B.: Tehnika mehanika kinemtika i dinamika s
vjebama, Element, Zagreb, 2001.
Kulii, B.: Mehanizmi, Puko otvoreno uilite, Zagreb, 2001.
Makovi, B., Pasanovi, B., utalo, V.: Tehnika mehanika za
mehatroniare 1, Neodidacta, Zgb., 2008.
Makovi, B., Pasanovi, B., utalo, V.: Tehnika mehanikaradna biljenica 1, Neodidacta, Zgb., 2008.
Literatura za
uenike
Naziv predmeta
Drugi razred
Kroz ovaj
predmet u
drugom razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Znanost o
vrstoi
Dinamika
Dinamika i
mehanizmi
Vjebe
piranec, V., Tehnika mehanika, kolska knjiga, Zagreb,

1992.
Internetski izvori
Tehnika mehanika
1. Primijeniti utjecaj mase na realne uvjete pri rjeavanju tehnikih
problema.
2. Dimenzionirati strojne elemente koristei meuovisnost svojstava
tehnikih materijala i funkcionalnosti odreenog strojnog elementa.
Nastavni sadraji
Zadaci znanosti o vrstoi
Vrste optereenja i vrste naprezanja
Osnovna stanja naprezanja
o vlak-tlak
o odrez ili smik
o momenti inercije i otpora
o savijanje
o uvijanje
o izvijanje
Odreivanje maksimalnog optereenja, provjera
doputenog naprezanja, dimenzioniranje i odreivanje
progiba za osnovna stanja naprezanja
Sloena naprezanja
o ekscentrini vlak-tlak
o savijanje i uvijanje
Zakoni mehanike
Dinamike sile i momenti
o D Alambert sila
o koliina gibanja
o dinamiki moment ili zamah
Dinamike karakteristike tijela
o dinamiki moment inercije-tap, okrugla ploa
Energija, rad i snaga
o energija pravocrtnog i rotirajueg gibanja tijela
o energija i rad opruge
o odnos snage i okretnog momenta
Dinamika ravnotea
Snaga i stupanj iskoristivosti
Dinamika jednostavnih mehanizama
Odreivanje sila na jednostavnim mehanizmima
Osnove vibracija - uzrok pojave i vrste vibracija,
rezonancija
Znanost o
vrstoi
Odreivanje maksimalnog optereenja, provjera doputenog

naprezanja, dimenzioniranje i odreivanje progiba za:
o vlak - tlak
o odrez ili smik
o savijanje ili fleksiju
o uvijanje ili torziju
o izvijanje
Dinamika
Energija pravocrtnog gibanja tijela

Energija rotirajueg gibanja tijela
Energija i rad opruge
Odnos snage i okretnog momenta
Snaga i stupanj iskoristivosti
Odreivanje sila na jednostavnim mehanizmima
Napomena

raunski i uz podrku raunalnih programa u raunalnoj uionici s
pola razrednog odjela. Na nastavi vjebi izvoditi jednostavnije
zadatke, a sloenije pripraviti za samostalan rad uenika u obliku
programskih zadataka.
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
Esterajher, .: Tehnika mehanika - znanost o vrstoi,

Birotehnika, Zagreb, 1994.
Esterajher, .: Tehnika mehanika - vjebe iz vrstoe
materijala, POU, Zagreb, 1999.
Jeci, S.: Mehanika II. Kinematika i dinamika, Fakultet
strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1989.
Kraut, B.: Krautov strojarski prirunik, Axiom, Zagreb, 1997.
Kulii, B., Tehnika mehanika kinemtika i dinamika s
vjebama, Element, Zagreb, 2001.
Kulii, B., Tehnika mehanika znanost o vrstoi, Element,
Zagreb, 2002.
Makovi, B., Pasanovi, B., utalo, V.: Tehnika mehanika za
mehatroniare 2, Neodidacta, Zagreb, 2008.
Makovi, B., Pasanovi, B., utalo, V.: Tehnika mehanikaradna biljenica 2, Neodidacta, Zagreb., 2008.
piranec, V., Tehnika mehanika, kolska knjiga, Zagreb,
1992.
Internetski izvori
Naziv predmeta:
Cilj predmeta je:
pripremiti kod uenika vrstu podlogu za svladavanje strunih
sadraja iz elektrotehnike u daljnjem obrazovanju.
Zadae:
- objaniti osnovne elektrine pojave i zakonitosti,
- razlikovati i mjeriti osnovne veliine u elektrotehnici ( napon, struju,
otpor, snagu, ),
Cilj i zadae:
- primijeniti osnovne zakone u elektrotehnici (Ohmov, Kirchhoffov-e)

na krugove istosmjerne strujne,
- uvjebavati rjeavanje istog problema primjenom razliitih metoda
iz podruja elektrotehnike
- objasniti osnovna znanja o elektrinom i magnetskom polju
- odabrati i dimenzionirati odgovarajui elektroniki element
(otpornik, kondenzator, zavojnicu)za traene zahtjeve,
- objasniti osnovna znanja o krugovima izmjenine struje,
- provjeriti teorijska znanja mjerenjima u labaratoriju.
Naziv predmeta
Prvi razred
Kroz ovaj
predmet u prvom
razredu uenik
e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Uvod u
elektrotehniku
Krugovi
istosmjerne
struje
1. Primijeniti temeljne zakone elektrotehnike na jednostavne
elektrine sklopove.
2. Dimenzionirati jednostavne strujne krugove za realnu primjenu.
3. Odabrati i spojiti odgovarajue elemente prema postojeoj shemi.
4. Izmjeriti elektrine veliine na pripadajuim elementima strujnoga
kruga.
5. Izraditi elektrinu shemu.
Nastavni sadraji
Elektrina osnova grae tvari
Elektrini napon i elektrina struja
Elektrini otpor (otpor vodia, el. otpornost, el. vodljivost i
provodljivost, el. otpornici, ovisnost otpora o temperaturi)
Ohmov zakon
Elementi strujnog kruga (linearni i nelinearni elementi, idealni i
realni elementi, , kratki spoj, prazan hod)
Serijski spoj otpornika (dijeljenje napona, Kirchhoffov zakon za
napone, ukupni otpor serijskog spoja)
Paralelni spoj otpornika (dijeljenje struje, Kirchhoffov zakon za
struje, ukupni otpor paralelnog spoja)
Mjeoviti spojevi otpornika (nadomjesni otpor, potenciometarski
spoj, mosni spoj)
Elektrina energija i snaga
Izvori istosmjernog napona (vrste naponskih izvora, idealni i
Elektrino polje
Magnetsko polje
Izmjenine
struje
realni izvori, osnovni spojevi naponskih izvora, prilagoenje

snage)
Mree istosmjerne struje ( izravna primjena Kirchhoffovih
zakona, metoda konturnih struja, metoda superpozicije,
Thevenenov teorem)
Znaajke elektrinog polja
Tvari u elektrinom polju (el. influencija, el. polarizacija, proboj
u dielektriku)
Kapacitet i kondenzatori (pojam elektrinoga kapaciteta,
ploasti kondenzator, serijski i paralelni spoj kondenzatora,
znaajke kondenzatora, izvedbe kondenzatora)
Nabijanje i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta,
energetski odnosi.
Znaajke magnetskog polja
Magnetizam tvari (feromagnetiki materijali, HB karakteristika,
petlja histereze, magnetski krug)
Magnetske sile (sila na vodi protjecan strujom, sila izmeu dva
ravna vodia, sila na strujnu petlju, sila na naboje u gibanju)
Elektromagnetska indukcija (indukcija gibanjem vodia,
indukcija promjenom toka, samoindukcija, meuindukcija,
transformator)
Svitak u krugu istosmjerne struje (prikaz svitka, energija svitka,
ukapanje i iskapanje RL kruga
Znaajke sinusoidnih veliina i vektorski prikaz sinusoidnih
veliina
Otpor, kapacitet i induktivitet u krugu izmjenine struje,
izmjenina snaga
Jednostavni RLC spojevi (serijski RL spoj, serijski RC spoj,
serijski RLC spoj, paralelni RL spoj, paralelni RC spoj, paralelni
RLC spoj, rezonancija)
Trofazni izmjenini napon.
Nesinusoidni izmjenini naponi.
Odziv RC i CR-mrea na nesinusoidni izmjenini napon.
Vjebe
Uvod u
elektrotehniku
Krugovi
struje
istosmje
Izmjenine struje
Mjerenje elektrinih veliina: napona, struje i otpora

univerzalnim instrumentom
Indirektno mjerenje otpora U-I metodom
Mjernje otpora temperaturno ovisnih otpora (PTC i NTC
otpornici)
Serijski spoj otpornika
Paralelni spoj otpornika
Mjeoviti spojevi otpornika
Djelilo napona ( optereeno i neoptereeno )
Serijski spoj naponskih izvora
Paralelni spoj naponskih izvora
Mjerenje elektrine snage
Mjerenje jednofaznog i trofaznog izmjeninog napona
Snaga na omskom otporu (djelatna snaga)
Katodni osciloskop (mjerenje izmjeninih signala, valni oblici,
amplituda, period i frekvencija)
Fazni pomak izmeu napona i struje na svitku
Fazni pomak izmeu struje i napona na kondenzatoru
Napomena
Serijski spoj RL
Paralelni spoj RL
Serijski spoj RC
Paralelni spoj RC
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teoretski radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui za povezivanje
usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
Glamuzina, A.: Elektrini, elektrostatski i magnetski krugovi,

zbirka zadataka, kolska knjiga, Zagreb, 1996.
Hubscher, Klaue, Pfluger, Appelt, Osnove elektrotehnike,
Tehnika knjiga, Zagreb, 1981.
Jelakovi, T.: Uvod u elektrotehniku i elektroniku, kolska
knjiga, Zagreb, 1985.
Kari, S.: Osnove elektrotehnike I. i II., kolska knjiga,
Zagreb, 1985.
Kari, S.: Rijeeni zadaci iz osnova elektrotehnike, kolska
Meluzin, H.: Elektrotehnika na lak nain, Tehnika knjiga,
Zagreb, 1982.
Pavi, A.: Osnove elektrotehnike 1. dio, Element, Zagreb, 1998.
Pinter, V.: Osnove elektrotehnike, Tehnika knjiga, Zagreb,
1978.
Stani, E.: Osnove elektrotehnike, kolska knjiga, Zagreb,
1998.
Stojanovi, R.: Zbirka zadataka iz osnova elektrotehnike,
kolska knjiga, Zagreb, 1985.
Tomi, B.: Osnove elektrotehnike I. i II., kolska knjiga,
Zagreb, 1985.
Furi, N., Vasilj, V., eri, A.: Osnove elektrotehnike 1,
Neodidacta , Zagreb, 2008.
Furi, N., Varga, Z.: Osnove elektrotehnike 2, Neodidacta ,
Zagreb, 2008.
Pavi, A.: Osnove elektrotehnike 2. dio, Element, Zagreb,
1998.
Pavi, A., Felja, I.: Osnove elektrotehnike 1, zbirka zadataka,
Element, Zagreb, 2006.
Internetski izvori
Naziv predmeta:
Elementi strojeva
Cilj predmeta je:
da nakon uenja uenik protumaiti osnovna svojstva
elemenata strojeva koja se odnose na funkciju, materijal,
postupak izrade, optereenje i naprezanje, ugradnju i
odravanje.
Zadae:
Cilj i zadae:
Klasificirati elemente strojeva i objasniti njihovu funkciju u

podsklopovima i sklopovima
Navesti materijale za izradu elemenata strojeva, opisati

postupke izrade, objasniti naine ugradnje u podsklopove i
sklopove i pokazati odravanje u eksploataciji
Primjeniti standarde i koristiti tehniku literaturu koja obrauje

elemente strojeva
Razviti radne navike za tonost, urednost i sustavnost u

podruju izrade, ugradnje i odravanja elemenata strojeva.
Naziv predmeta
Drugi razred
Kroz ovaj
predmet u
drugom razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Osnovni pojmovi
Nerastavljivi
spojevi
Elementi strojeva
Izabrati standardni strojni element prema zadanim parametrima.
Opisati funkciju strojnog elementa
Povezati elemente strojeva u funkcionalnu cjelinu
Objasniti naine ugradnje u podsklopove i sklopove
Prikazati naine odravanja u eksploataciji
Nastavni sadraji
Stroj, sklop stroja, strojni dio, element stroja
Podjela elemenata strojeva prema funkciji
Elementi strojeva
za rastavljive
spojeve
Elastini spojevi i
spremnici
Spojevi nastali dodavanjem materijala

o zavareni spoj elektroluno i pritiskom
o lemljeni meko i tvrdo
o ljepljeni spojevi
Neposredni spojevi
o utaljeni i spojevi ulaganjem
o spojevi plastinom deformacijom -porubljeni, utisnuti,
zakovani, preklapanje i presavijanje
o spojevi elastinom deformacijom - stezni i spojevi
Spojevi zaticima cilindrini, elastini, zasjeeni , konusni
Spojevi klinovima i profilirani spojevi
Spojevi navojem vijci, matice, elementi osiguranja
Pojam, zadatak i podjela spremnika mehanike energije
o statiki spremnik mehanike energije - opruga i uteg
energije
Nosivi i osloni
elementi strojeva
Podmazivanje i
brtvenje
Elementi strojeva
za uputanje i
granienje
gibanja
Elementi strojeva
za prijenos
gibanja
Elementi strojeva
za pretvaranje
gibanja
Elementi strojeva
za protok i
regulaciju
Napomena
dinamiki spremnici mehanike energije - zamanjak,

njihalo i nemirnica
Pojam, zadatak i podjela elastinih spojeva
o fleksijske, torzijske i gumene opruge primjena i
optereenje
Nosivi elementi okretnog gibanja
o osovine
o vratila
Osloni elementi okretnog gibanja
o klizni i valjni leajevi vrste, primjena i oznaavanje
Osloni elementi pravocrtnog gibanja
o klizne, valjne i kombinirane vodilice
Podmazivanje trenje, maziva i naini podmazivanja
Brtvenje statiko i dinamiko
Pojam, zadaci i podjela elementa
o prekidai, uskonici i zapinjae
o ustavljai, graninici i
o spojke, konice i prigunice
Pojam , primjena i podjela
Rotacijski prijenosi
o Prijenos trenjem
tarni
uetni
remeni
o Prijenos oblikom
zupani
zupastim remenom
lanani
Translacijski - klin
Navojni pogoni - klizni i valjni
Poluni mehanizmi stapni i motorni mehanizam
Krivuljni mehanizmi
Cijevi
Zaporni i regulacijski elementi
o ventili
o zasuni
o pipci
o zaklopke
Nastavni se proces 100% vremena izvodi kao teorijska nastava.
Nastava se provodi u uionici uz vjebe prepoznavanja elemenata
strojeva u sklopu teorijske nastave, a neophodno je usklaenje s
radionikim vjebama gdje se uenici susreu sa svim elementima
strojeva.
o
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Grupa autora, Praktiar II. i III., kolska knjiga, Zagreb,

1972.
Grupa autora, Tehnika enciklopedija, svezak 5 i 8, HLZ,
Zagreb
Hercigonja, E.: Elementi strojeva, I. dio i II. dio, kolska
Pandi, J., Pasanovi, B.: Elementi strojeva, Neodidacta,
Zagreb, 2008.
Literatura za
uenike
Pandi, J., Pasanovi, B.: Elementi strojeva radna biljenica,

Neodidacta, Zagreb, 2008.
Reep, A. i suradnici: Elementi finomehanike, kolska knjiga,
Zagreb, 1998.
Internetski izvori
Naziv predmeta:
Cilj predmeta je:
planirati i izvesti intervenciju u postojeoj (energetskoj i/ili
informacijskoj) mrei ili izgraditi nove instalacije, kako bi
ugradili upravljaki element ili ureaj (PLC, mikroupravlja,
sklopnik, ) potreban za automatiziranje rada nekog stroja,
ureaja, sustava ili procesa.
Zadae:
- objasniti elemente i dijelove energetskih i informacijskih instalacija,
Cilj i zadae:
- projektiranje elektrinih energetskih i informacijskih instalacija

primjenom zakonskih propisa,
- izvedba elektrinih instalacija prema shemi instalacija,
- izrada sheme izvedenog stanja,
- izvoenje oienja meusklopova (mikroupravlja oprema, PLC
oprema) prema (zadanoj ili vlastitoj) shemi,
- otkrivanje i otklanjanje nepravilnosti na elektrinim instalacijama,
- navikavanje uenika na stalno korienja mjera zatite na radu.
Naziv predmeta
Drugi razred
Kroz ovaj
predmet u
drugom razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Elektrotehniki
simboli
Energetske
instalacije
(instalacije
visokog napona)
Sklopni aparati i
ureaji
1. Projektirati jednostavne elektrine instalacije prema zadanim
parametrima.
2. Koristiti kataloge i prirunike za odabir potrebnih materijala i
elemenata.
3. Spojiti elemente i dijelove instalacije prema elektrinoj shemi.
4. Otkriti nepravilnosti u izvedbi elektrinih instalacija.
Nastavni sadraji
Elektrotehniki simboli
Elektrine montae i blok sheme i ostali elementi tehnoloke
dokumentacije
Tehniki propisi i norme
Vodovi
o vrste vodova
o oznaavanje vodova
o dimenzioniranje vodova za elektrine instalacije
Instalacijske cijevi i pribor ( polaganje vodova, preporuke za
polaganje)
Spajanje i prikljuivanje vodia
Zatitni elementi
o osigurai (s taljivim umetkom, automatski
o FID sklopka (KZS kontrolna zatitna sklopka)
Razvodne ploe (jednofazne i trofazne)
Indukcijska motorna brojila za izmjeninu struju
Podjela sklopnih aparata prema funkciji i namjeni
Sklopke ( instalacijske sklopke)
Zatita
elektrinih
instalacija i
naprava
Iformacijske
instalacije
(instalacije
niskog napona)
Vjebe
Elektrotehniki
simboli
Spojevi instalacijskih sklopki ( jednopolne, viepolne sheme):

o jednopolna sklopka,
o serijska sklopka
o izmjenina sklopka
o krina sklopka
releji
sklopnici
IP zatita
Kratki spoj i preoptereenje - zatita elementi zatite
Nulovanje, uzemljenje
Sustavi zatite od neizravnog dodira
Izjednaenje potencijala
TT, TNS, TN-C, TN-C/S, IT
Naponi, pravila postavljanja instalacije niskog napona, zatita
(interferencija)
Prilagodba signala (pojaanje, ogranienje i priguenje),
regulacija razine signala
Oienje meusklopova (mikroupravlja oprema, PLC
oprema)
Vrste instalacija: telefonska instalacija, informatika mrea,
vatrodojavna instalacija, kabelska i satelitska televizija,
parlafoni, detetekcija ugljikova monoksida (CO)
Crtanje elektrinih shema u CAD programu
Polaganje elektrinih vodova (u CS cijevi, buku i na odstojne

obujmice )
Provjera ispravnosti rada osiguraa (s taljivim umetkom,
automatskog osiguraa)
Energetske
Provjera rada FID -ove sklopke (KZS sklopke)
instalacije
Projektiranje jednostavnih elektrinih instalacija
(instalacije
(dimenzioniranje) vodova
visokog napona)
Jednofazna razvodna ploa
Trofazna razvodna ploa
Mjerenje potroka elektrine energije pomou indukcijskog
motornog brojila (spajanje uklopnog sata)
Upravljanje troilima jednopolnom sklopkom
Upravljanje troilima serijskom sklopkom
Upravljanje troilima izmjeninim sklopkama
Sklopni aparati i
Upravljanje troilima krinim sklopkama
ureaji
Spajanje releja (upravljanje samoodranjem, serijski, paralelni
spoj)
Spajanje sklopnika
Bimetalna zatita rada motora
Iformacijske
Izrada meusklopova (strujnonaponsko prilagoenje;
Instalacije
Darlingtonov spoj, opto-coupler,)
Spajanje el.zvona
(instalacije
niskog napona
Detekcija CO
Zatita elektrine
Zatita nulovanjem
instalacije
Zatita uzemljenjem
Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja
Napomena
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
Naziv predmeta:
Srb, V.: Elektrine instalacije i niskonaponske mree, Tehnika

Kiefer, G.: VDE 0100 und die Praxis, Berlin, 2001.
Keler, D., Marievi, M., Srb, V.: Elektromonterski prirunik,
Brechmann, G.: Westermanov elektrotehniki prirunik,
Mileusni, E.: Ispitivanja elektrinih instalacija niskog napona,
ZIRS- Zagreb, 2007.
Tomi, B.: Elektrine instalacije, kolska knjiga, Zagreb, 1987.
Mileusni, E.: Mjere sigurnosti i zatite na radu kod primjene
elektrine energije, ZIRS- Zagreb, 2004.
Rode, V.: Elektrine instalacije 1. i 2. dio, Elektrostrojarska
kola Varadin, 2005.
Internetski izvori

Cilj predmeta je:
protumaiti ueniku izvedbu, fizikalnu sliku rada, ponaanje,
karakteristike u pogonu i primjenu elektrinih strojeva i
ureaja.
Zadae:
- objasniti grau i principe rada elektrinih strojeva i ureaja,
- objasniti radne karakteristike elektrinih strojeva i ureaja,
- objasniti odabir vrste elektromotornog pogona,
Cilj i zadae:
- provjeriti ispravnost rada elektrinih strojeva mjerenjem elektrinih

veliina
- spajiti i pustiti u rad elektromotorni pogon prema elekrinoj shemi,
- izraditi sheme izvedenog stanja;
- objasniti problematiku eksploatacije elektrinih strojeva,
- objasniti elekrine sklopne elemente,
- objasniti mogue smetnje i kvarove, koje radni mehanizmi ili
napojna mrea mogu uzrokovati u elektrinim strojevima,
- objasniti postupake regulacije i zatite elektrinih strojeva.
Naziv predmeta
Drugi razred
Kroz ovaj
predmet u
drugomrazredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Transformatori
Elektrini
strojevi
Elektrini sklopni
elementi
Sheme spajanja i
pokretanja
elektrinih
motora
Zatita
elektrinih
ureaja

1. Odrediti elektromotorni pogon prema odgovarajuoj namjeni.
2. Odabrati odgovarajui nain upravljanja elektromotornog pogona.
3. Spojiti elektromotorni pogon prema elektrinoj shemi.
4. Pustiti u pogon elektromotor i provjeriti ispravnost u razliitim
reimima rada.
5. Izraditi elektrinu shemu izvedenog stanja.
Nastavni sadraji
Konstrukcijski dijelovi i funkcije
Fizikalna slika rada idealnog i realnog transformatora
tedni transformator
Zagrijavanje i zatita transformatora
Vrste i primjena elektrinih strojeva u praksi
Asinkroni motori (trofazni motori, uputanje motora, trofazni
motor u jednofaznom spoju, jednofazni motor)
Istosmjerni elektrini strojevi
Kolektorski motori za izmjeninu struju
Sinkroni strojevi ( generatori i motori)
Korani motori
Servomotori
Linearni i momentni motori
Zatita elektromotora
Zatitne sklopke
Elektromagnetske spojke i konice
Osnovne sheme spajanja elektrinih motora
Sheme pokretanja jednofaznih asinkronih motora
Osnovne sheme pokretanja trofaznih elektromotora
Sheme pokretanja istosmjernih motora
Sheme pokretanja univerzalnih motora
Upravljanje koranim motorima
Upravljanje servomotorima, linearnim i momentnim motorima
Zatita elektrinih ureaja od proboja i pojave dodirnih
napona
Zatita od neizravnog napona dodira
Metode zatite od neizravnog dodira
Zatita izolacijom, zatita pomou odvojnih transformatora,
zatita uzemljenjem, zatita s nul-vodiem.
Automatska zatita od dodirnih napona
Zatita od preoptereenja (bimetalni relej)
Zatita od kratkog spoja (rastalni i automatski osigurai)
Vjebe
Elektrina
mjerenja
Transformatori
Elektrini
Mjerenje kapaciteta, induktiviteta zavojnice sa i bez jezgre

Mjerenje djelatne snage izmjenine struje u jednofaznom i
trofaznom, trovodnom i etverovodnom sustavu (sa
simetrinim i nesimetrinim optereenjem)
Pokus praznog hoda jednofaznog transformatora
Pokus kratkog spoja jednofaznog transformatora
Optereenje jednofaznog transformatora
Spajanje namota trofaznog transformatora
Prazni hod i kratki spoj sinkronog stroja
strojevi
Elektrini
sklopni
elementi
Sheme spajanja
i pokretanja
elektrinih
motora
Napomena
Snimanje vanjske karakteristike sinkronog stroja

Prazni hod, kratki spoj i optereenje asinkronog jednofaznog
motora
Prazni hod i kratki spoj asinkronog trofaznog motora
Optereenje asinkronog trofaznog motora
Pokus praznog hoda istosmjernog generatora
Prazni hod i optereenje istosmjernog motora
Snimanje karakteristike kolektorskog motora izmjenine struje
Snimanje karakteristika univerzalnog motora
Zatitne motorne sklopke
Pokretanje trofaznog asinkronog motora (trokut-zvijezda)

Pokretanje jednofaznog asinkronog motora
Promjena smjera vrtnje jednofaznog, trofaznog asinkronog
motora
Regulacija brine vrtnje jednofaznog, trofaznog asinkronog
motora
Polagani zalet asinkronog motora
Regulacija brine vrtnje istosmjernog motora
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
Hartl, V.: Elektrini strojevi I. i II., kolska knjiga, Zagreb,

1991.
Jaarevi, Z.: Elektrini strojevi, radni listovi, pripreme za
vjebe, Tipex, Zagreb, 1998.
Jurekovi, J.: Elektrini strojevi, kolska knjiga, Zagreb, 1994.
Marinovi, N., Elektromotorna postrojenja, kolska knjiga,
Zagreb, 1986.
Meluzin, H., Elektrotehnika na lak nain, Tehnika knjiga,
Zagreb, 1982.
Raji, F., Osnove automatike III. (Elementi
elektroautomatike), Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb,
1988.
Varga, Z.: Elektrini strojevi i ureaji, Neodidacta, Zagreb,
2009.
Zeli, A., Elektrini strojevi, Tehnika kola, ibenik, 2000.
idovec, E., Singer, I.: Mjerenja na elektrinim strojevima I. i
II., mapa za vjebe, kolska knjiga, Zagreb, 1991.
Internetski izvori
Naziv predmeta:
Cilj predmeta je:
da nakon uenja uenik nabroji i prepozna vrste i objasni primjenu
elektonikih komponenti kako bi bio u stanju samostalno
projektirati i izraditi jednostavan elektroniki sklop, te pronai i
zamjeniti neispravni elekroniki element.
Zadae:
- Nabrojati naziva, prepoznati i objasniri funkcije elektronikih
komponenata (diode, bipolarni i unipolarni tranzistori, tiristori,
operacijska pojaala, optoelektroniki elementi),
Cilj i zadae:
- objasniti znaenja pojmova karakteristinih parametara

komponenati i njihove praktine vanosti,
- razlikovanjevanje elektronikih komponenata u elektrinim
shemama,
- uporabu tvornikih podataka za elektronike komponente (nalaenje
vrijednosti karakteristinih parametara i izbor elemenata za pojedine
namjene),
- izraditi elektroniki sklop ;
- mjeriti elektrine veliine na elektronikom sklopu,
- zamjeniti i/ili popravaiti elektroniki elementa ili sklop,
- objasniti uloge sklopova u sloenijim ureajima i sustavima,
- razvijanje sposobnosti samostalnog rada uporabom literature.
Naziv predmeta
Drugi razred
Kroz ovaj
predmet u
drugom razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Poluvodike i
optoelektronie
komponene
1. Projektirati jednostavni elektroniki sklop prema zadanim
parametrima.
2. Koristiti kataloge i prirunike za izbor odgovarajuih elemenata.
3. Izraditi samostalno elektroniki sklop i implementirati ga u sustav.
4. Izmjeriti elektrine veliine na pripadajuim elektronikim
elementima.
5. Zamijeniti i/ili popraviti elektroniki element i/ili sklop.
6. Izraditi tehniko-tehnoloku dokumentaciju.
Nastavni sadraji
Komponente
o dioda
o bipolarni tranzistor
o unipolarni tranzistor
o tiristor
o fotootpor
o fototranzistor
o fotodioda
o LED
o Svjetlosni vezni elementi
Ispravljai i
stabilizatori
napona
Pojaala s
diskretnim
komponentama
Operacijska
pojaala
Oscilatori
Generatori
pilastog napona
Vjebe
Poluvodike i
optoelektronie
komponene
Ispravljai i
stabilizatori
napona
Pojaala s
diskretnim
komponentama
Multivibratori
Tiristori
Optoelektroniki
elementi
Operacijska
pojaala
Napomena
Simboli, karakteristike, namjena

Tranzistorska sklopka
Poluvalni ispravlja
Punovalni ispravlja
Serijski stabilizator
Integrirani stabilizatori
Spojevi i svojstva pojaala
o Statiki uvjeti rada
o Povratna veza (negativna i pozitivna)
Pojaala snage
Svojstva i upotreba
o Invertirajui spoj
o Neinvertirajui spoj
o Diferencijalno pojaalo
o Naponsko slijedilo
o Zbrajalo
o Integrator
o Derivator
Oscilatori i vrste
o RC oscilator
o LC oscilator
o Oscilator s kristalom kvarca
1. Generatori pomou izvora stalnog napona i stalne struje
Primjena
Nain rada u laboratoriju, mjere zatite, obaveze

Snimanje karakteristika poluvodikih dioda
Konstrukcija ispravljaa: mjerenja na ispravljau, poluvalni,

punovalni, filtriranje
Stabilizator napona s diskretnim elementima
Integrirani stabilizatori 78xx i 79xx
Snimanje karakteristika bipolarnih i unipolarnih tranzistora
Konstrukcija tranzistorske sklopke, utjecaj razliitih
optereenja, mjerenje valnih oblika karakteristika pojaala u
spoju zajednikog emitera, mjerenje
Pojaalo s unipolarnim tranzistorima
Bistabil
Astabil
Monostabil
Regulacija struje tiristorom
Fotootpornik, fotodioda
Fotoizvori (LED)
Konstrukcija pojaala s operacijskim pojaalom
Invertirajue pojaalo
Neinvertirajue pojaalo
Diferencijalno pojaalo
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teoretski radi zadovoljenja
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
Biljanovi, P.: Elektroniki sklopovi, kolska knjiga, Zagreb,

1993.
Brodi, T.: Analogna integrirana elektronika, Svjetlost,
Sarajevo 1989.
Brodi, T.: Energetska elektronika, Svjetlost, Sarajevo, 1990.
Brodi, T.: Elektroniki elementi i osnovni sklopovi, kolska
Liman, O.: Elektronika na lak nain, Tehnika knjiga, Zagreb,
1990.
Paunovi, S.: Elektroniki sklopovi, Element, Zagreb, 2000.
Paunovi, S.: Elektroniki sklopovi, vjebe s analognim
integriranim sklopovima, kolska knjiga, Zagreb, 1994.
Paunovi, S., imunec, Z.: Raunalni elektroniki laboratorij
Uporaba programa Electronics Workbench, CadCam Design
Centar, Zagreb, 1997.
Szabo, A.:, Impulsna i digitalna elektronika I., Tehnika kola
Ruera Bokovia, Zagreb, 1973.
Szabo, A.: Industrijska elektronika, Tehnika kola Ruera
Bokovia, Zagreb, 1975.
arevi, A.: Elektronike komponente i analogni sklopovi,
Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb, 1987.
Internetski izvori
Naziv predmeta:
Cilj predmeta je:
oblikovanje 3D modela mehatronikog sklopa pomou raunala.
Cilj i zadae:
Zadae:
- objasniti mehatronike konstrukcije
- objasniti sklopovi za prijenos gibanja
- oblikovati mehatroniki sklop
Naziv predmeta
Trei razred
Kroz ovaj
predmet u
treem razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Osnovni pojmovi
Nosivi dijelovi
mehatronikih
konstrukcija
Uleitenja i
voenja
Konstrukcijske
veze spojkama
Sklopovi za
prijenos gibanja
Sklopovi za
pretvaranje
gibanja
1.
2.
3.
4.
5.
Opisati mehatronike strukture sklopova prema funkciji.

Razlikovati naine generiranja 3D modela pomou raunala.
Primijeniti datoteke standardnih elemenata.
Simulirati rad mehatronikog sklopa.
Dimenzionirati mehatroniki sklop za odreene parametre rada.
Nastavni sadraji
Kriteriji konstruiranja
Karakteristike i primjena
o prema konstrukciji (postolja, kuita i ukrute)
o prema tehnologiji (zavarene izvedbe i spojevi
vijcima)
Uleitenja - izvedbe i karakteristike
o vrsta, slobodna i kombinirana uleitenja
Pravocrtna voenja
o klizna, kotrljajua i kombinirana
Konstrukcija spojki i izbor prema funkciji.
o vrste
o elastine
o sigurnosne
o ukljuno-iskljune
Podjela i karakteristike
o tarni prijenos
o zupani prijenos
o planetarni zupani prijenos
o harmoniki prijenos (harmonic drive)
o prijenos utornim remenom
o prijenos zupastim remenom
o lanani prijenos
Zupanik - ozubnica
Navojni pogoni - klizni i kuglini
Poluni mehanizmi
Krivuljni mehanizmi
Vjebe
Oblikovanje
mehatronikog
sklopa
Napomena
Proraun kinematskih veliina i dimenzioniranje
Izrada 3D modela pomou raunala i simulacije
Izrada sastavnog crtea

raunski i crtanjem pomou raunala uz podrku raunalnih programa
u raunalnoj uionici s pola razrednog odjela.
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
Grupa autora, Praktiar II. i III., kolska knjiga, Zagreb,

1972.
Zagreb
Hercigonja, E.: Elementi strojeva, I. dio i II. dio, kolska
Pandi, J., Pasanovi, B.: Elementi strojeva, Neodidacta,
Zagreb, 2008.
Pandi, J., Pasanovi, B.: Elementi strojeva radna biljenica,
Neodidacta, Zagreb, 2008.
Reep, A. i suradnici: Elementi finomehanike, kolska knjiga,
Zagreb, 1998.
Internetski izvori
Naziv predmeta:
Cilj predmeta je:
da uenik nakon uenja nabroji vrste i objasni primjenu

digitalnih elektonikih komponenti kako bi bio u stanju
samostalno projektirati i izraditi jednostavan digitalni sklop, te
pronai i zamijeniti neispravne digitalne elemente.
Zadae:
Cilj i zadae:
- objasniti osnovne karakteristike i vrste digitalnih elektronikih

elemenata i sklopova,
- izraditi i implementirati digitalnog sklopa u sustav;
- mjeriti elektrine veliine na digitalnom elementu ili sklopu;
- zamjeniti neispravni digitalni element i/ili sklop
- izraditi tehniko tehnoloku dokumentaciju.
Naziv predmeta
Trei razred
Kroz ovaj
predmet u
treem razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Brojevni sustavi i
kodovi
Logiki sklopovi
Porodice
integriranih
digitalnih
sklopova
Multivibratori
Sekvencijalni
sklopovi
Kombinacijski
sklopovi
1.
2.
3.
4.
5.
Projektirati digitalni sklop prema zadanim parametrima.

Razlikovati odgovarajue digitalne elemente.
Izraditi samostalno digitalni sklop i implementirati ga u sustav.
Zamijeniti digitalni element i/ili sklop.
Izraditi tehniko-tehnoloku dokumentaciju.
Nastavni sadraji
Brojevni sustavi
o Dekadski
o Binarni
o Oktalni
o Heksadecimalni
Pretvorbe
Kodovi, paritet
Osnovni sklopovi i povezivanje
Logika algebra i univerzalnost
Sloeni logiki sklopovi i realizacija
Karakteristine veliine
TTL
CMOS
Meusobno povezivanje
Bistabilni
Monostabilni
Astabilni
Vremenski sklop
Registri
Brojila
Aritmetiki sklopovi
Koderi i dekoderi
Multipleksori i demultipleksori
Analogno
digitalni i
digitalno
analogni
pretvornici
Vjebe
Brojevni sustavi i
kodovi
Logiki sklopovi
Porodice
integriranih
digitalnih
sklopova
Multivibratori
Sekvencijalni
sklopovi
Kombinacijski
sklopovi
Analogno
digitalni i
digitalno
analogni
pretvornici
Napomena
Pokaznici (zasloni)
Programabilne logike komponente
A/D pretvornici
D/A pretvornici
Uvod u laboratorijski rad, mjere zatite, instrumenti i pribor,

obveze uenika, uvjebavanje pretvorba i kodiranja
Ispitivanje logikih sklopova (7408,7432,7404,7400,7402)
Meusobno povezivanja osnovnih logikih sklopova
Izvedba sloenih sklopova upotrebom NI i NILI logikih
sklopova
Ispitivanje logikog sklopa iskljuivo ILI 7486
Sklopovi s otvorenim kolektorom 7405
Sklopovi sa Schmittovim okidnim ulazom 7414
Sklopovi s tri stanja 74126
Ispitivanje sklopova 4001 i 4011
Spajanje CMOS ulaza na izlaze TTL
Ispitivanje sklopa 7473
Ispitivanje sklopa 7474
Ispitivanje monostabila bez svojstva ponovnog okidanja 74121
Ispitivanje monostabila sa svojstvom ponovnog okidanja
74123
Ispitivanje vremenskog sklopa 555
Posmani registar (7496)
Registar za posmak u oba smjera 74194
Asinkrona brojila 7493, 7490
Sinkrona brojila 74193, 74192
Sklop za dekodiranje7442
Multipleksor 74153
Demultipleksor 74139
Sedam segmentni pokaznici (zajednika katoda, zajednika
anoda)
A/D pretvornik
D/A pretvornici
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi zadovoljenja

Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Budin, L.: Mikroraunala i mikroupravljai, Element,

Zagreb,1997.
Paunovi, S.: Digitalna elektronika 1, kolska knjiga, Zagreb,
1996.
Paunovi, S.: Digitalna elektronika 2, kolska knjiga, Zagreb,
1995.
Paunovi, S.: Digitalna elektronika 1, Zadaci za praktian rad i
Literatura za
uenike
uvjebavanje, kolska knjiga, Zagreb, 1996.

Paunovi, S.: Digitalna elektronika 2, Zadaci za praktian rad i
uvjebavanje, kolska knjiga, Zagreb, 1995.
Paunovi, S., imunec, Z.: Raunalni elektroniki laboratorij
Uporaba programa Electronics Workbench, CADCAM Design
Centar, Zagreb, 1997.
Peruko, U.: Digitalna elektronika, kolska knjiga, Zagreb,
1991.
Szabo, A.: Impulsna i digitalna elektronika II., Tehnika kola
Ruera Bokovia, Zagreb, 1973.
Szabo, A.: Impulsna i digitalna elektronika, Sveuilite u
Zagrebu, Zagreb, 1976.
Ribari, S.: Naprednije arhitekture mikroprocesora, Element,
Zagreb, 2000.
Internetski izvori

Naziv predmeta:
Mikroupravljai
Cilj predmeta je:
nabrojati osnovne dijelove mikroupravljaa i objasniti njihove
funkcije s ciljem rjeavanja jednostavnih problemskih zadataka sa
mikroupravljaima.
Zadae:
Cilj i zadae:
- objasniti grau mikroupravljaa,

- programirati mikroupravlja prema zadanoj namjeni,
- povezati druge elektronike elemenate i/ili sklopove s
mikroupravljaem,
- izraditi elektrine sheme mikroupravljakih sklopova.
Naziv predmeta
Trei razred
Kroz ovaj
predmet u
treem razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Graa mikroupravljaa
Programska
oprema
Digitalni izlazi
Digitalni ulazi
Analogni ulazi i
izlazi mikroupravljaa
Unutarnja brojila
Serijska
komunikacija
Mikroupravljai
1. Programirati mikroupravlja za zadanu namjenu.
2. Zamijeniti digitalni element i/ili sklop.
Nastavni sadraji
Funkcionalni opis jednoipnog mikroupravljaa
Procesori
Memorije
Pristupni i periferni sklopovi
Postavljanje mikroupravljaa u poetno stanje
Vii programski jezici
Prevoditelj i asembler
Operacijski sustav
Aplikacijski programi
Prikljuivanje i ispis na 7 segmentni pokaziva, LED
Tranzistorke sklopke i releji
Prikljuivanje digitalnih sklopova
Prikljuivanje i itanje stanja tipki
Fotovezni elementi
Binarni senzori
Digitalni senzori
Povezivanje mikroupravljaa s A/D i D/A pretvornikom
itanje vrijednosti s analognog ulaza
Postavljanje vrijednosti na izlaz D/A pretvornika
Nain rada unutarnjih brojila
Konfiguriranje brojila za mjerenje vremenskih intervala
Koritenje prekida
Povezivanje mikroupravljaa i ostalih ureaja pomou RS 232
ili USB komunikacije
Upravljanje
procesom
Vjebe
Obavljanje kombinacijskih i sekvencijalnih zadataka
Programiranje
binarnih ulaza i
izlaza
Programiranje
analognih ulaza i
izlaza
Napomena
Logike funkcije i logiki sklopovi

o I, ILI, NE i njihove kombinacije
memorijske funkcije i sklopovi
o bistabil
vremenske funkcije i sklopovi : kanjenje ukapanja i
iskapanja
Pozitivan i negativan brid
Spajanje otpornika ili otpornikih senzora
Spajanje troila (arulje i DC motori)
Spajanje 7 segmentnog pokazivaa
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
Crnekovi, M.: Raunalno voenje procesa i sustava, skripta

FSB, Zagreb
Budin, L.:
Mikroraunala i mikroupravljai, Element,
Zagreb, 2009.
Mitrovi, V., Mikeln, J.: Programiranje mikrokontrolera
programskim jezikom BASCOM, AX elektronika, 2002.
Verle, M.: Arhitektura i programiranje 8051 mikrokontrolera,
MikroElektronika, Beograd, 2007.
Verle, M.: PIC mikrokontroleri, MikroElektronika, Beograd,
2007.
asopisi: Elektor
Prirunici i materijali proizvoaa opreme
Internetski izvori:
http://www.stanford.edu/class/ee281/materials.html
Naziv predmeta:
Cilj predmeta je:
upravljanje i regulacija sustavima.
Cilj i zadae:
Naziv predmeta
Trei razred
Kroz ovaj
predmet u
treem razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Osnovni pojmovi
automatizacije
Upravljaki
elementi
Rjeavanje
upravljakih
zadataka
Zadae:
- razlikovanje vrste primjenu upravljanja i regulacije,
- samostalno izraditi jednostavan upravljaki sustav,
- snimiti karakteristiku sustava,
- odabrati regulator prema vrsti sustava i oekivane pobude,
- spojiti upravljaki i regulacijski sustav prema shemi spajanja,
- odravati instaliranu upravljaku/regulacijsku opremu prema planu
odravanja.
1. Projektirati jednostavne upravljake sklopove koritenjem logikih
funkcija, dijagrama kretanja (put-korak i put-vrijeme), dijagrama
toka i funkcijskog blok dijagrama.
2. Spojiti razne izvrne elemente prema dokumentaciji u upravljaki
sklop (relejski, PLC) i provjeriti njegovu funkcionalnost.
3. Snimiti karakteristiku sustava.
4. Odabrati odgovarajui regulator.
5. Spojiti elemente regulacijskog sklopa prema dokumentaciji te uz
ugaanja regulacijskih elemenata postii njegovu funkcionalnost.
6. Odravati instaliranu upravljaku/regulacijsku opremu prema planu
odravanja.
7. Unijeti izmjene u sheme i popratnu dokumentaciju.
Nastavni sadraji
Pojam sustava
o element, podsustav, sustav
o primjeri sustava
o prikazivanje sustava blok dijagramom
Metode automatizacije
o upravljanje
o regulacija
Dijelovi automatiziranog sustava
o senzori
o procesor
o izvrni ureaji
o bistabil
vremenske funkcije i sklopovi
o kanjenje ukapanja
o kanjenje iskapanja
Logike jednadbe
o disjunktivni oblik logike jednadbe
o konjuktivni oblik logike jednadbe
Logike i relejne sheme
o izrada logikih shema iz logikih jednadbi
Vrste sustava
Vrste regulatora
Regulirani
sustavi
Ostale metode
automatizacije
Vjebe
Upravljaki
elementi
o izrada relejnih shema iz logikih

Minimiziranje
o minimiziranje primjenom matematikih pravila
o minimiziranje K- tablicama
Podjela sustava prema odzivu:
o sustavi s izjednaenjem
o sustavi bez izjednaenja
Podjela sustava prema matematikom obliku:
o sustavi 1. reda
o sustavi 2. i viih redova
Stacionarni regulatori:
o P, I, PI, D, PD I PID regulator
o statike i dinamike karakteristike regulatora
Nestacionarni regulatori:
o dvopoloajni i tropoloajni regulator
o statike i dinamike karakteristike regulatora
Primjeri reguliranih sustava
o sustav 1. reda s izjednaenjem, P i PI regulatorom
o sustav 2. reda s izjednaenjem i P, PI i PID regulatorom
o sustav 1. reda bez izjednaenja i P regulatorom
Iskustvene metode optimiranja regulatora
Sloeni regulirani sustavi
Kombinirani, upravljako-regulirani sustavi
2. Neizrazita logika (Fuzzy)
3. Neuronske mree
Rjeavanje
upravljakih
zadataka
Vrste sustava
Vrste regulatora
Regulirani
sustavi

o bistabil
vremenske funkcije i sklopovi
Logike jednadbe
o disjunktivni ili konjuktivni oblik logike jednadbe
Logike i relejne sheme
o izrada logikih shema iz logikih jednadbi
o izrada relejnih i spajanje shema iz logikih shema
o simulacija i provjera ispravnosti logikih shema na
procesoru
Minimizacija
o minimizacija K- tablicama
Primjeri sustava
o sustav 1. reda s izjednaenjem
o sustav vieg reda s izjednaenjem
o sustav 1. reda bez izjednaenja
Stacionarni regulatori:
o P, I, PI, D, PD I PID regulator
o snimanje dinamike karakteristike regulatora
Nestacionarni regulatori:
o dvopoloajni
o snimanje dinamike karakteristike regulatora
Primjeri reguliranih sustava
o sustav 1. reda s izjednaenjem, P i PI regulatorom
Napomena
o sustav 2. reda s izjednaenjem i P, PI i PID regulatorom

o sustav 1. reda bez izjednaenja i P regulatorom
o sustav 1. Reda s dvopoloajnim regulatorom
Iskustvene metode optimiranja regulatora
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
Anonimus: Einfrung in die Regelungstechnik, HPS System

Technik, Lehr+Lernmittel GmbH, Berg bei Ravensburg, 1995.
Anonimus: Regelstrecken/Regelkreise, HPS System Technik,
Lehr + Lernmittel GmbH, Berg bei Ravensburg, 1995.
Matika, D. i Brnobi, D.: Osnove regulacijske tehnike, Tehniki
fakultete Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2004.
Nikoli, G.: Osnove automatizacije strojeva za proizvodnju
odjee, Sveuilini udbenik, Zrinski, TTF, akovec 2001.
Nikoli, G.: Upravljanje i regulacija, 1. dio, Upravljanje,
kolske novine, Zagreb, 2005.
Boievi, J.: Temelji automatike I., kolska knjiga, Zagreb,
1986.
Raji, F.: Automatizacija postrojenja, kolska knjiga, Zagreb,
2001.
Ravli, V.: Automatika, Ravel, Zagreb, 2004.
urina, T.: Automatska regulacija, kolska knjiga, Zagreb,
1996.
Internetski izvori

Naziv predmeta:
Senzorika
Cilj predmeta je:
objasniti konstrukcije, karakteristika i nain rada pojedinih
vrsta senzora
Zadae
-
objasniti fizikalna naela na kojima se temelji za gradnja senzora,
objasniti nain rada, karakteristike i konstrukciju senzora tlaka,
objasniti nain rada, karakteristike i konstrukciju senzora

temperature,
objasniti nain rada, karakteristike i konstrukciju senzora za

dimenzije,
objasniti nain rada, karakteristike i konstrukciju senzora protoka,
objasniti nain rada, karakteristike i konstrukciju optikih senzora

poloaja (blizine),
objasniti nain rada, karakteristike i konstrukciju senzora sile

odnosno momenta,
objasniti nain rada, karakteristike i konstrukciju ostalih vrsta

senzora,
objasniti naine koritenja senzora i pokazati njihovo ukljuivanje

u sheme upravljanja.
Cilj i zadae:
Naziv predmeta
Trei razred
Kroz ovaj
predmet u
treem razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Vrste signala
Karakteristike
senzora
Oznaavanje i
vrste senzora
Kontaktni senzori
Senzori blizine
Senzorika
1. Protumaiti djelovanje i karakteristike razliitih vrsta senzora
(binarnih, analognih i digitalnih).
2. Odabrati odgovarajue senzore za odreeni radni zadatak.
3. Spojiti odabrane senzore u upravljake i/ili regulacijske sustave
jednostavnih automatiziranih strojeva ili ureaja.
4. Uoiti kvar na senzoru i zamijeniti neispravne senzore.
5. Dokumentirati izmjene.
Nastavni sadraji
Analogni, binarni i digitalni signali
Statika karakteristika: linearnost, histereza, osjetljivost,
ponovljivost, podruje rada senzora, razluivost,
Dinamika karakteristika: brzina odziva
Uvjeti okruja: temperature, tlak i vlanost
Mjesta primjene
Klasa zatite (IP)
Dvoilni, troilni, etveroilni, NPN i PNP
Tip: A, B, C i D senzora
Mehaniko-elektrini kontarktni senzori
Pneumatsko-elektrini kontaktni senzori
Magnetski: magnetski-indukcijski, Reed senzori
Indukcijski
Senzori
udaljenosti
Senzori sile i
tlaka
Senzori
temperature
Senzori razine
Senzori protoka
Kapacitivni
Optiki
Ultrazvuni
Linearni potenciometar
LVDT
Kapacitivni analogni senzori
Induktivni analogni
Optiki analogni
Ultrazvuni analogni
Senzori sile i tlaka
Otporniki (Pt 100)

Termoparovi
Termistori
Senzori s plovkom
Ultrazvuni
Senzori volumenskog protoka
Senzori masenog protoka
Ultrazvuni senzori
Vjebe
Kontaktni senzori
Senzori blizine
Senzori
udaljenosti
Senzori sile i
tlaka
Senzori
temperature
Senzori razine
Senzori protoka
Napomena
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Mehaniko-elektrini kontaktni senzori

Pneumatsko-elektrini kontaktni senzori
Spajanje senzora ( dvoilni, troilni , etveroilni)
Serijski i paralelni spoj senzora
Magnetski:
o magnetski-indukcijski,
o Reed senzori
Indukcijski
Kapacitivni
Optiki
Ultrazvuni
Linearni potenciometar
LVDT
Induktivni analogni
Optiki analogni
Ultrazvuni analogni
Otpornike trake
Deformacijski senzori tlaka
Otporniki (Pt 100)
Termoparovi
Termistori
4. Senzori s plovkom
5. Ultrazvuni
Senzori volumnog protoka
Ultrazvuni senzori
Bischoff, H.; Hoffmann, D.; Terzi E. V.: Temperature, flow and

level control, Festo Didactic AG, Esslingen, 2000.
Literatura za
uenike
Boievi, J.: Temelji automatike II., kolska knjiga Zagreb,

2001.
Dahlhoff, H.; Rupp, K.; Werner, H.; Schul, R.; Nestel, S.:
Sensors for handling and processing technology, Festo Didactic
AG, Esslingen, 1993.
Dahlhoff, H.; Rupp, K.; Werner, H.; Schul, R.; Nestel, S.:
Sensors for distance and displacement, Festo Didactic AG,
Esslingen, 1992.
Ebel, F.; Nestel, S.: Proximity sensors, Festo Didactic AG,
Esslingen, 2003.
Elgar, P.: Sensors for Measurement and Control, Addison
Wesley Longman Limited, Essex, 1998.
Fraden, J.: Handbook of Modern Sensors, Advanced Monitors
Corporation, Springer-Verlag 2004.
Hesse, S.: Sensors in Production Engineering, Festo AG,
Esslingen, 2001.
2001.
Schulle, R., Waiblinger, P.: Sensors for force and pressure,
Festo Didactic AG, Esslingen, 1993.
Sinclair, I. R.: Sensors and Transducers, A guide for
technicians, Butterworth-Heinemann Ltd, Oxford, 1997.
Stenerson, J.: Fundamentals of Programmable Logic
Controlers, Sensors and Communications, Prentice Hall, New
Jersey, 1999.
Internetski izvori:
www.sensorsmag.com
Naziv predmeta:
Pneumatika
Cilj predmeta je:
objasniti konstrukciju, karakteristike i nain rada pojedinih vrsta
pneumatskih elemenata te upravljanje i odravanje pneumatskih
sustava
Zadae
- objasniti teorijske osnove strujanja i termodinamike potrebne za
dobivanje stlaenoga zraka, te rad pneumatskih elemenata,
- objasniti razliite naine i ureaje za dobivanje stlaenog zraka,
prijenosom i razvoenjem energije stlaenoga zraka, te znaaj i
izvedbu pripreme stlaenoga zraka,
- objasniti funkcije pneumatskih upravljakih i izvrnih elemenata,
- crtanje simbola pneumatskih shema,
- objasniti osnovne logike funkcije pneumatskih elemenata,
postavljanje uvjeta rada, blokada i vremenskih funkcija na rad jednog
cilindra,
- objasniti funkcije elektromagnetskih ventila, optikih, induktivnih,
kapacitivnih, tlanih senzora i vremenskih releja,
Cilj i zadae:
- objasniti osnovne logike jednadbe elektropneumatskih sustava,

odrediti dominantne prekidae, elektrine sheme s raznim uvjetima,
vremenske sheme, (sve s jednim cilindrom),
- objasniti jednostavni rad dva ili vie cilindara, izveden pneumatskim
i elektropneumatskim elementima
- objasniti bezkontaktne pneumatske elemente (refleksna sapnica,
pneumatska brana, pneumatska kontaktna sapnica), pneumatske
brojae, transportere traka, ispuhivae, pneumatske okretne stolove i
sl.,
- objasniti postojanje blokirajueg signala kod rada vie cilindara,
- objasniti razliite metode izrade pneumatskih shema upravljanja,
VDMA, kaskadna, korana (takt) metoda, kao i njihove kombinacije,
- objasniti razliite naine prezentacije problema, odnosno prikaze
naina odvijanja procesa (tablini nain, dijagramski: put-vrijeme,
put-korak, funkcijski plan), kao i nain obiljeavanja elemenata u
shemi,
-objasniti samodranje kao i ruenje grane kod elektrinih shema,
- rjeenja s monostabilima i bistabilima,
- objasniri elektrine kaskadne i korane metode kod rjeavanja s
elektropneumatskim shemama (povui paralelu s pneumatskim
metodama),
- objasniti nain otkrivanja kvara na sustavu i njegovo otklanjanje.
Naziv predmeta
Trei razred
Kroz ovaj predmet
u treem razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Osnovni pojmovi
pneumatike
Sustav za dobavu i
razvod stlaenog
zraka
Priprema stlaenog
zraka
Pneumatski izvrni
elementi
Pneumatski
upravljaki elementi
Specijalni
pneumatski
elementi
Pneumatsko
upravljanje
Pneumatika
1. Izraditi jednostavne sheme spajanja.
2. Specificirati potrebne pneumatske elemente prema shemi
spajanja.
3. Odabrati specificirane pneumatske elemente iz kataloga.
4. Spojiti odabrane elemente prema shemama spajanja uz
provjeru funkcionalnosti.
5. Otkriti kvarove na opremi i zamijeniti oteene elemente.
Nastavni sadraji
Definicija pneumatike
o prednosti i nedostaci stlaenog zraka
o podruja primjene pneumatike
o opis pneumatskog sustava
Osnovna svojstva zraka i zakoni plinova
o veliine stanja u pneumatici
o promjene stanja (p-V dijagram)
Kompresori
o tehniki proces stlaivanja zraka
o izvedbe kompresora (klipni, rotacijski)
Kompresorske stanice
Tlane posude (spremnici)
Suenje zraka
Razvodna mrea stlaenog zraka
o cijevi i spojni elementi
Elementi pripreme zraka
o filter zraka
o odjeliva kondenzata
o regulator tlaka
o zauljiva (nauljiva)
Pripremna grupa zraka
Translacijski izvrni elementi
o jednoradni cilindri
o dvoradni cilindri
o specijalni cilindri
o odabir cilindara
Rotacijski izvrni elementi (pneumatski motori)
o zaokretni cilindri
o rotacijski strojevi
Ventili
o Pneumatski razvodnici
o Zaporni ventili
o Protoni ventili
o Kombinirani ventili (vremenski lan)
o Tlani ventili
o Cijevni zatvarai
Vakuumski ureaji za prihvat
Pneumatski bezkontaktni senzori
Pneumatski indikatori
Metode pneumatskog upravljanja
Blokirajui signal
VDMA - metoda
Elektro-pneumatika
Odravanje
pneumatskih
sustava
o funkcijski dijagram
Kaskadna metoda
o funkcijski krug
Korana metoda (taktna metoda)
o taktni moduli
Opis elektropneumatskog sustava
Elektrini elementi za obradu signala
o tipkala, sklopke
o releji, sklopnici
o bezkontaktni davai signala (senzori)
Elektropneumatski razvodnici
o konstrukcijske izvedbe
Elektropneumatske metode (korana, taktna)
Pneumatsko elektrini pretvornik signala (tlana sklopka)
Razvojni pravci pneumatike i elektropneumatike
Odravanje pneumatskih sustava
Tehniko odravanje
o tekue odravanje
o preventivno odravanje
Dokumentacija
o funkcijski plan
o grafcet
o sheme spajanja
Lista pogreaka
Akcijski plan
FMEA standard (failure modes effect analysis)
Vjebe
Crtanje pneumatskih shema s komponentama obraenim u
teorijskom dijelu nastave, ispitivanje sheme na raunalnom
programu i spajanje istih na didaktiku plou te putanje u rad
Pneumatsko
upravljanje
Uvjeti kretanja cilindra

Pneumatski cilindri - direktno upravljanje
o jednoradnim cilindrom
o dvoradnim cilindrom
Pneumatski cilindri - indirektno upravljanje
o jednoradnim cilindrom
o dvoradnim cilindrom
Mehaniki granini prekidai
o razvodnik 3/2 u funkciji graninog prekidaa
Logiki uvjeti (logike funkcije)
Zaporni ventili
o logika ILI - funkcija
o logika I funkcija
o kombinacija logikih funkcija
Protoni (strujni) ventili
o jednosmjerno priguni ventil
o brzoispusni ventil
Tlani ventili
o upravljanje proslijedno tlanim ventilom
Upravljanje ovisno o vremenu
o ventil s kanjenjem ukapanja
o ventil s kanjenjem iskapanja
Funkcijske metode
Elektro-pneumatsko
upravljanje
Napomena
Pneumatsko upravljanje s dva cilindra ovisno o putu

VDMA metoda
o metoda s kratkim izlaznim signalom
o funkcijski dijagram
o granini prekida s zglobnim aktiviranjem
Kaskadna metoda
o funkcijski krug
o kaskadni razvodnici
Taktna metoda
o taktni moduli
o funkcijski plan
Kombinacija metoda
o kaskadna i taktna
Direktno i indirektno upravljanje cilindrima
Granini elektrini prekida
Bezkontaktni granini prekidai - senzori
Relej s kanjenjem ukapanja i iskapanja
Krugovi samodranja (memorijski lan)
Upravljanje ovisno o putu i brzini
Upravljanje ovisno o putu s dva cilindra
Kaskadna metoda
Taktna metoda (koritenjem monostabila)
Taktna metoda (koritenjem bistabila)
Kombinacija metoda
Nastavni se proces 50 % vremena izvodi praktino radi
zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50 % slui za
povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i
praktinom primjenom.
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
Nikoli, G.: Pneumatika i hidraulika, I. dio, Pneumatika,

kolske novine, Zagreb 2008.
Nikoli, G.: Radni listovi, Pneumatika i hidraulika, I. dio,
Pneumatika, Tipex, Zagreb 2007.
Koroman, V., Mirkovi, R.: Hidraulika i pneumatika, kolska
knjiga, Zagreb 1991.
Katalozi i prospekti tvrtki: Festo, Linde, Danfos, BoschRexroth, Parker i dr.
Internetski izvori
Naziv predmeta:

Cilj predmeta je:
da nakon uenja urnik samostalno radi s jednostavnim
industrijskim raunalnim ureajima.
Cilj i zadae:
Naziv predmeta
etvrti razred
Kroz ovaj predmet
u etvrtom rzredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Upravljanje i
regulacija
Industrijska
komunikacija
Zadae:
- pravilno odabrati ureaj za voenje raunalom,
- napisati jednostavan program za voenje industrijskih procesa
razliitim raunalnim sustavima (mikroupravljaki, PLC, PC,..)
- spojiti opremu s raunalom,
- umreiti vie industrijskih raunala,
- postaviti jednostavan SCADA sustav,
- simulirati rad ureaja,
- pisati tehniku dokumentaciju prema vaeim normama,
- odravati automatizirani sustav.
1. Odabrati odgovarajuu opremu za automatizaciju sustava.
2. Napisati upravljaki program na raunalu za odabranu opremu
(mikroupravlja, PLC, CNC).
3. Simulirati rad sustava.
4. Spojiti opremu i pokrenuti automatizirani sustav.
5. Programirati jednostavan SCADA sustav.
6. Umreiti opremu.
7. Pokrenuti SCADA sustav.
Nastavni sadraji
Osnovni pojmovi automatizacije
o upravljanje
o regulacija
Dijelovi automatiziranog sustava
o senzori
o procesor
o izvrni ureaji
Serijska i paralelna komunikacija
Vrste serijske komunikacije:
o RS232
o RS485
o USB
o Profibus
o ProfiNet
o Industrial Ethernet,
Toplogija mree:
o Zvijezda
o Prsten,
o sabirnica
Vrste prijenosa signala:
o Vodiima
o Optikim vodovima
o Beini prijenos
o
Programiranje
mikroupravljaa
Programiranje
PLC-a
Povezivanje senzora i izvrnih ureaja

Programiranje mikroupravljaa u programskom jeziku C,
Struktura PLC-a:
o Processor,
o Ulazni moduli
o Izlazni moduli
o Funkcijski moduli
Struktura memorije PLC-a,
ciklus rada PLC-a
Programski jezici (KP, FBD, SL),
o Naredbe za programiranje logikih, vremenskih funkcija
i brojila
o Naredbe za pomicanje
o Naredbe za usporedbu
o Naredbe za aritmetiku obradu podataka
Vrste
Struktura
Naini programiranja
Dijelovi SCADA sustava

SCADA program
Objektno programiranje
Programiranje
numeriki
upravljanih
strojeva
Sustavi za nadzor,
voenje i
prikupljanje
podataka
(SCADA)
Raunalom
podrana
proizvodnja
Raunalom
upravljani poslovni
procesi
Vjebe
Programiranje
mikroupravljaa
Programiranje
PLC-a
Programiranje
numeriki
upravljanih
strojeva
Sustavi za nadzor,
voenje i
prikupljanje
podataka
(SCADA)
Napomena
6. CAD
7. CAM
8. CAE
9. CAP
10. CAQ i sl.
CIM
CIE
Programiranje logikih funkcija; I, ILI, NE

Programiranje memorijskih, vremenskih funkcija i brojila
Programiranje logikih funkcija; I, ILI, NE
Programiranje memorijskih, vremenskih funkcija i brojila
Rad s programskim blokovima (potprogramima)
Programiranje u koracima (FUP) sekvencijalno
Raunalna simulacije odabira i rada stroja
Povezivanje PLC-a, raunala i opreme

Programiranje jednostavnog SCADA sustava

Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
Anonimus: Einfrung in die Regelungstechnik, HPS System

Technik, Lehr+Lernmittel GmbH, Berg bei Ravensburg, 1995.
Anonimus: Regelstrecken/Regelkreise, HPS System Technik,
Lehr + Lernmittel GmbH, Berg bei Ravensburg, 1995.
Nikoli, G.: Osnove automatizacije strojeva za proizvodnju
odjee, Sveuilini udbenik, Zrinski, TTF, akovec 2001.
Nikoli, G.: Upravljanje i regulacija, 1. dio, Upravljanje,
kolske novine, Zagreb, 2005.
2008.
2001.
Ravli, V.: Automatika, Ravel, Zagreb, 2004.
1996.
Internetski izvori
Naziv predmeta:
Robotika
Cilj predmeta je:
da nakon uenja urnik samostalno radi s industrijskim robotom,
te dijelovima i naelima programiranja mobilnih robota.
Cilj i zadae:
Naziv predmeta
etvrti razred
Kroz ovaj
predmet u
etvrtom razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Definicija robota
i osnovni pojmovi
Tipovi
industrijskih
robota
Dijelovi
industrijskih
robota
Zadae:
- napisati upravljaki program na raunalu za industrijski robot i
prebaciti ga u raunalo robota.
- spojiti opremu i pokrenuti jednostavan automatizirani sustav s
robotom,
- pokrenuti robot s upisanim programom,
- izraditi jednostavan mobilni robot od normiranih dijelova.
- programirati mobilni robot za kretanje u prostoru pomou senzora.
Robotika
1. Napisati upravljaki program na raunalu za industrijski robot.
2. Upisati programe u upravljaki ureaj robota.
3. Simulirati rad robota.
4. Spojiti opremu i pokrenuti jednostavan automatizirani sustav s
robotom.
5. Izraditi jednostavan mobilni robot od normiranih dijelova.
6. Programirati mobilni robot za kretanje u prostoru pomou senzora.
7. Pokrenuti izvoenje programa.
Nastavni sadraji
Definicija robota - ISO 8373
Podjela robota
o industrijski roboti
o usluni roboti
Podjela industrijskih robota prema namjeni:
o roboti za zavarivanje
o roboti za obradu odvajanjem estica
o roboti za montau
o roboti za dodavanje
o roboti za mjerenje
Podjela industrijskih robota prema kinematskoj strukturi (IFR):
o zglobni/antropomorfni roboti
o cilindrini roboti
o linearni roboti (ukljuujui kartezijske i portalne
robote)
o paralelni roboti
o SCARA roboti
Kinematska struktura:
o robotska ruka
o postolje robota
o poluge robota
Pogoni (motori)
o elektromotori
o pneumatski pogoni
Dijelovi mobilnih
(uslunih) robota
Programiranje
industrijskih
robota
Programiranje
mobilnih robota
o hidrauliki pogoni
Prigoni
o zupaniki
o remeni
o lanani
Hvataljke i/ili alat
Senzori robota
o senzori stanja robota
o senzori okoline
Raunalo robota
Privjesak za uenje
Kuite robota
Motori
o istosmjerni motori
o servomotori
o korani motori
o H-spoj napajanja elektromotora
Prigoni
o zupaniki
o remeni
Izvori energije
o baterije i akumulatori
o stlaeni zrak (za alate i hvataljke)
Senzori robota
o senzori stanja robota
enkoderi, senzori sile, momenta, nagiba
o senzori okoline
kontaktni, ultrazvuni, optiki (IC i
svjetionik), kompas, GPS, senzor struje
kratkog spoja
Razine programiranja
o operativa, taktika, strateka
Naini programiranja
o pomou privjeska,
o pomou vanjskog raunala
o uenje kretnji pri pokretanju privjeskom
o uenje pokretanjem rukom
Programski jezici
o IRL
o jezici proizvoaa
Programiranje jednostavnih zadataka
Programiranje mikroupravljaa
Ponaajno programiranje
o kretanje, izbjegavanje, uzmak, slijeenje crte,
slijeenje/izbjegavanje zida
Vjebe
Dijelovi
industrijskih
robota
Uoavanje pojedinih dijelova na robotu u laboratoriju:

pogoni (motori)
prigoni
hvataljke i/ili alat
senzori robota
raunalo robota
Dijelovi mobilnih
(uslunih) robota
Programiranje
industrijskih
robota
Programiranje
mobilnih robota
Odravanje
robota
Napomena
privjesak za uenje.
Izrada i/ili montaa dijelova mobilnih robota obraenih u teorijskom
dijelu nastave.
Programiranje:
o pomou privjeska,
o pomou vanjskog raunala
Programski jezik proizvoaa robota
Programiranje jednostavnih zadataka
Programiranje mikroupravljaa
Ponaajno programiranje:
o kretanje, izbjegavanje, uzmak, slijeenje crte,
slijeenje/izbjegavanje zida ..
Preventivno odravanje prema uputama proizvoaa
Uklanjanje kvarova
Dokumentiranje servisa i kvarova
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
Braunl, T.: Embedded Robotics, Springer, Heildeberg, 2006.

Jones, L. J. i drugi: Mobile robots Inspiration to
Implementation, A. K. Peters, USA, MA, 1999.
Jones, L. J.: Robot programming Apractical Giude to
Behavour-Based Robotics, McGraw Hill, 2004.
Kovai, Z.; Bogdan S., Kraji V.: Osnove robotike, Graphis,
Zagreb 2002.
Nikoli, G., Katalini, B., Rogale, D., Jerbi, B., ubri, G.:
Roboti & primjena u industriji tekstila i odjee, sveuilini
udbenik, TTF-Zrinski, Zagreb 2008.,
Siegwart, R. Nourbakhsh, R. I.: Introduction to Autonommous
Mobile Robots
urina, T., Crnekovi, M.: Roboti i manipulatori, kolska
Yeralan, S.; Emery, H.: The 8051 Cookbook for Assembly and
C with Experiments in Mechatronics and Robotics, Rigel Corp,
2000.
Internetski izvori:
http://www.ifr.org/index.php
http://www.behaviorbasedprogramming.net/
Naziv predmeta:
Hidraulika
Cilj predmeta je:
objasniti konstrukciju, karakteristike i nain rada pojedinih vrsta
hidraulikih elemenata te upravljanje i odravanje hidraulikih
sustava
Zadae:
- objasniti teorijske osnove hidrostatike i hidrodinamike to je
potrebito za razumijevanje dobivanja ulja pod tlakom i rada
hidraulikih elemenata,
- Nabrojati vrste hidraulikih tekuina i objasniti njihove osnovne
karakteristika, te rjeavanje ekolokih problema u svezi s iscurenim i
otpadnim uljem,
- objasniti rad razliitih crpki za dobivanje ulja pod tlakom,
akumulatora, spremnikaa i hladnjaka, odnosno grijaa, te prijenos i
razvoenje hidraulike energije, pribor,
Cilj i zadae:
- objasniti hidraulike upravljake i izvrne elemente, hidraulike

crpne agregate,
- objasniti razliku izmeu pneumatskih i hidraulikih simbola za
crtanje shema,
- objasniti principe gradnje hidrosustava,
- objasniti jednostavne hidraulike funkcijske sklopova,
- upoznavanje s izvedbom elektrohidraulikog sustave,
- objasniti funkciju servohidraulikih razvodnika,
- opisati nain rjeavanja sinkronog rada hidraulikih izvrnih
elemenata,
- opisati nain rjeavanja sloenijih hidraulikih sustava,
- opisati nain rjeavanja servohidraulikih sustava,
- objasniri elektroproporcionalne hidraulike razvodnike,
- objasniti nain rjeavanja proporcionalnih hidraulikih sustava.
Naziv predmeta
etvrti
Kroz ovaj predmet
u etvrtom razredu
uenici e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Osnovni pojmovi
hidraulike
Hidraulika
1. Izraditi jednostavne hidraulike sheme spajanja.
2. Specificirati potrebne hidraulike elemente prema shemi
spajanja.
3. Proraunati i odabrati hidraulike elemente iz kataloga.
4. Spojiti odabrane elemente prema shemama spajanja uz
provjeru funkcionalnosti.
5. Otkriti kvarove na opremi i zamijeniti oteene elemente.
Nastavni sadraji
Definicija hidraulike
Podruja primjene hidraulike
Hidrauliki elementi
Hidrauliki izvrni
elementi
Hidrauliki
upravljaki elementi
Elektrohidraulika
Odravanje
hidraulikih sustava
Podjela hidraulike (industrijska, mobilna)

o hidrostatika
o hidrodinamika
Radne tekuine za hidraulike sustave
Dobivanje hidraulike energije
Hidraulike crpke
o izvedbe hidraulikih crpki (zupaste, vijane, krilne)
o klipno-aksijalne i klipno-radijalne crpke
o crpke s promjenjivim radnim volumenom
o izbor hidraulikih crpki (max. tlak, protok, broj
okretaja)
Hidrauliki crpni agregat
Hidrauliki akumulatori
o izvedbe hidraulikih akumulatora (mijeh,membrana)
o izbor hidraulikih akumulatora
Translacijski izvrni elementi
o jednoradni cilindri
o dvoradni cilindri
o teleskopski cilindri
Rotacijski izvrni elementi (motori)
o zupasti motori
o klipni aksijalni motori
klipni radijalni motori
Hidrauliki razvodnici
o osnovne karakteristike razvodnika
o konstrukcijska rjeenja
o preklapanja klipa
Tlani ventili
o upravljaki (sigurnosni i ukljuni ventili)
o regulacijski (dvograni i trograni ventili)
Protoni ventili
o priguni elementi (prigunice, blende)
o udesivi prigunici protoka
o regulatori protoka (dvograni i trograni)
Zaporni ventili
o nepovratni ventili
deblokirajui nepovratni ventili
Opis elektrohidraulikog sustava
Tipkala, sklopke, releji
Tlana sklopka
Elektrohidrauliki razvodnici
o elektrohidrauliki sustav s onoff elektromagnetom
Proporcionalna hidraulika
o konstrukcijske izvedbe elektrohidraulikih
proporcionalnih elemenata
o elektrohidrauliki sustav s proporcionalnim
razvodnicima
Servohidraulika
o konstrukcijske izvedbe elektrohidraulikih
servorazvodnika
Razvojni pravci hidraulike
Hidrauliki pribor
o cjevovodi, prikljuci i brtveni elementi
o spremnici i filteri
o ureaji za hlaenje i grijanje
Odravanje hidraulikih sustava
o tehniko odravanje
o prvo putanje u pogon hidraulikog sustava
o dokumentacija
o mjere sigurnosti pri uklanjanju kvara hidraulikog
sustava
o zatita okolia (ekologija)
Vjebe
Hidrauliki elementi
za dobivanje
hidraulike energije
Hidrauliko
upravljanje
Hidraulike
funkcijske sheme
Elektrohidrauliko
upravljanje
Proporcionalno
upravljanje
Napomena
Crtanje hidraulikih shema s komponentama obraenim u

teorijskom dijelu nastave, ispitivanje sheme koritenjem
raunalnog programa i spajanje istih na didaktiku plou te
putanje u rad
Hidrauliki agregat
o karakteristika crpke
o crpke s konstantnim radnim volumenom
Tlani upravljaki ventil (sigurnosni ventil)
o karakteristika ventila za ograniavanje tlaka
Hidrauliki cilindri (hidrauliki motori)
o hidrauliko upravljanje jednoradnim cilindrom
o hidrauliko upravljanje dvoradnim cilindrom
Tlani ventili
o hidrauliki sklop za regulaciju tlaka
Protoni ventili
o hidrauliki sklop za regulaciju brzine
o karakteristika regulatora protoka
Zaporni ventili
o hidrauliki sklop za blokiranje poloaja cilindra
Diferencijalno upravljanje
Trzaj proklizavanja "stik-slip" efekt
o hidrauliki uklijeten klip protudranje
Hidrauliki sklop za akumulaciju energije
o ugradnja akumulatora u hidrauliki sustav
Hidraulika sinkronizacija dva i vie cilindara
o ugradnja djelitelja protoka u hidrauliki sustav
Hidrauliko upravljanje s dva cilindra
o proslijedno tlano upravljanje
Direktno i indirektno upravljanje cilindrima
Granini prekidai
Krugovi samodranja
o dominira ukljuenje
o dominira iskljuenje
Tlana sklopka
Upravljanje ovisno o putu i brzini
Upravljanje ovisno o putu s dva cilindra
Proporcionalno upravljanje dvoradnim cilindrom ili hidraulikim
motorom
kontrola brzine - rampa
Nastavni se proces 50 % vremena izvodi praktino radi
zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui za
povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i
praktinom primjenom.
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
Nikoli, G., Novakovi J.: Pneumatika i hidraulika, II. dio,

Hidraulika, kolske novine, Zagreb 2008.
Koroman, V., Mirkovi, R.: Hidraulika i pneumatika, kolska
Katalozi i prospekti: Festo, Linde, Danfos, Bosch-Rexroth,
Parker i dr.
Internetski izvori
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i
porta.
Naziv predmeta:
Kontrola i mjerenje
Cilj predmeta je:
da uenik nakon uenja samostalno primjenjuje postupke
mjerenja, stalnog praenja i poboljavanje kvalitete vlastitoga
rada te prati i primjenjuje zakonske propise i norme iz
podruja osiguranja kvalitete
Zadae:
Cilj i zadae:
Naziv predmeta
etvrti razred
Kroz ovaj
predmet u
etvtom razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Metrologija
Mjerenje
dimenzija i oblika
objasniti postupke mjerenja dimenzija i oblika;
pokazati postupke mjerenja;
obraditi rezultate mjerenja;
funkcionalno ispitati ugraenu opremu;
navikavanje uenika na stalno praenje i poboljavanje

kvalitete vlastitoga rada.
razvijanje potrebe za praenjem i primjenom zakonskih

propisa i normi iz podruja osiguranja kvalitete;
razvijanje kulture i svijesti uenika za potrebom unapreenja i

osiguranja kvalitete.
Kontrola i mjerenje
1.
2.
3.
4.
5.
Opisati postupke kontrole i osiguranja kvalitete.

Primijeniti postupke mjerenja dimenzija i oblika.
Razlikovati dokumente koji se koriste u kontroli.
Obraditi rezultate mjerenja.
Primijeniti norme iz podruja osiguranja kvalitete.
Nastavni sadrajji
Osnovne jedinice i definicije SI
Dopunske i izvedene jedinice
Anglosaksonski sustav jedinica (pretvorba u SI sustav)
Pojmovi:
o mjerenje
o tonost mjerenja
o mjerna pogreka
o mjerni opseg
o mjerno podruje
Mjerenje dimenzija
o vrste mjerila i mjerni instrumenti
o jednostruka mjerila - paralelna granina mjerila,
tolerancijska mjerila
o viestruka mjerila ravnalo, pomino mjerilo,
mikrometar, komparator
o mjerenje duine optikim mjernim instrumentom
Kontrola oblika (pojmovi, oznaavanje, metode):
o kontrola krunosti

Mjerenja u optici
Mjerenja u
akustici
Kvaliteta i
kontrola kvalitete
Vjebe
Mjerenje
dimenzija i oblika
Kontrola
kvalitete
o kontrola hrapavosti
o kontrola ravnoe
Tolerancija oblika i poloaja
Povealo
Mikroskop
Spektrometar
Mjerenje brzine zvuka
Mjerenje buke
Pojam kvalitete i sustava kvalitete
Nazivi i definicije s podruja kvalitete
o planiranje, praenje i osiguranje kvalitete, pregled,
potvrda, ovjera
Razvoj sustava kvalitete
Normni niz ISO 9000
Europski model za TQM
Poslovna izvrsnost IQM
Ocjenjivanje kvalitete proizvoda i procesa
o naini ocjenjivanja, izvritelj ocjenjivanja, opseg
ocjenjivanja, ocjena indeksa kvalitete
Unutranje i vanjsko ocjenjivanje kvalitete
o ocjenske liste, upitnici za ocjenjivanje, frekvencija i
kriteriji ocjenjivanja
Statistiki alati za ocjenjivanje kvalitete
Alati za upravljanje kvalitetom
o mreni dijagram, dijagram tijeka, oluja mozgova,
gantogrami, mreni dijagram aktivnosti
Alati za praenje kvalitete
o ispitni list, histogram, Paretov dijagram, kontrolne
karte
Potvrivanje nabavljene robe
o ulazna kontrola i naini kontrole
Plan prijema
o jednostruki i dvostruki plan prijema
Zavrna kontrola
o osnovni pojmovi i cilj zavrne kontrole
Mjerenje dimenzija
o vrste mjerila i mjerni instrumenti
o jednostruka mjerila - paralelna granina mjerila,
tolerancijska mjerila
o viestruka mjerila ravnalo, pomino mjerilo,
mikrometar, komparator
Kontrola oblika (pojmovi, oznaavanje, metode):
o kontrola krunosti pomou komparatora i prizme
o kontrola hrapavosti pomou etalona
o kontrola ravnoe plan paralelnim staklima
Ocjenjivanje kvalitete proizvoda i procesa
Unutranje i vanjsko ocjenjivanje kvalitete
o ocjenske liste, upitnici za ocjenjivanje, frekvencija i
kriteriji ocjenjivanja
Alati za praenje kvalitete
o ispitni list, histogram, Paretov dijagram, kontrolne
Napomena
karte
Potvrivanje nabavljene robe
o ulazna kontrola i naini kontrole
Plan prijema
o jednostruki i dvostruki plan prijema
Zavrna kontrola
o osnovni pojmovi i cilj zavrne kontrole
Nastavni se proces 50% vremena izvodi na vjebama radi
povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom
primjenom.
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
Dusman, F., Stanec, R.: Odabrana poglavlja iz kontrole

kvalitete, Sveuilite Zagrebu, FSB, 1983.
Bakija, I.: Kontrola kvalitete, Tehnika knjiga, Zagreb 1978.
Bakija, I.: Osiguranje kvalitete po ISO 9000, Privredni vjesnik,
Zagreb 1994.
Feigenbaum, A. V.: Total quality control, McGraw Hill Book
Company, New York 1961.
Holman, J. P.: Experimental Methods for Engineers, McGrawHill Book Company, NY 1989.
Juran, J. M.: Quality Control Handbook, III. izdanje, McGraw
Hill Book Company, New York 1974.
Masing, W.: Handbuch Qualittsmanagement, Carl Hanser
Verlag, Mnchen, 1994.
Rovenjak, M.: Statistika kontrola kvalitete, Panorama,
Zagreb, 1966.
Stanec, R.: Teorija i principi mjerenja, Podloga za vjebe,
FSB Zagreb, 1994.
Internetski izvori
2.2.1.2. Izborni strukovni predmeti
Naziv predmeta:
PLC-ovi i mikroupravljai
Cilj predmeta je:
da nakon uenja uenik samostalno programira PLC-ove i
mikroupravljae.
Cilj i zadae:
Zadae:
- spojiti opremu na PLC i mikroupravlja,
- programirati mikroupravlja i PLC
- umreiti vie mikroupravljaa i PLC-ova,
- napisati tehniku dokumentaciju prema vaeim normama,
- odravati automatizirani sustav.
Naziv predmeta
etvrti razred
PLC-ovi i mikroupravljai
Kroz ovaj
predmet u
etvrtom razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
PLC
Mikroupravljai
Vjebe
PLC
1. Spojiti potrebne senzore na binarne ili analogne ulaze PLCa/mikroupravljaa.

2. Spojiti izvrne elemente preko releja ili direktno na digitalne ili
analogne izlaze.
3. Povezati i provjeriti funkcionalnost svakog senzora simulacijom.
4. Povezati i provjeriti funkcionalnost izvrnih elemenata simulacijom.
5. Uoiti uzroke i posljedice nepravilnog spajanja.
6. Programirati PLC i mikroupravlja.
7. Povezati vie PLC-a/mikroupravljaa serijskom vezom.
Nastavni sadraji
Opis rada programa za programiranje PLC-a
Vrste programiranja FBD, LAD, STL
Organizacija memorije kod PLC-a
Osnovne, vremenske, matematike i funkcije prijenosa
Podprogrami
Prekid programa (interrupt)
Umreavanje PLC-a
Rad s HMI ureajima
PWM regulacija istosmjernog motora
Rad s brzim brojaima
Opis ulaza i izlaza koritenog mikroupravljaa
Meusklop za povezivanje mikroupravljaa i motora
Povezivanje mikroupravljaa na LCD pokaziva
Princip rada matrine tastature
Beina komunikacija mikroupravljaima
Analogni ulazi i izlazi

Podprogrami
Prekid programa (interrupt)
Umreavanje minimalno 2 PLC-a i raunala
Rad s HMI ureajima
Rad s frekvencijskim pretvaraima
PWM regulacija istosmjernog motora
Rad s brzim brojaima
Mikroupravljai
Napomena
Upravljanje rada koranih motora

Upravljanje brzinom vrtnje DC motora PWM
Ispisivanje podataka na LCD pokaziva
itanje podataka s matrine tastature
Beina komunikacija mikroupravljaima
Nastavni se proces 50% vremena izvodi na vjebama radi
povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom
primjenom.
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
Crnekovi, M.: Raunalno voenje procesa i sustava, skripta

FSB, Zagreb
Ebel, F. i Schwarz , M.: Programmable logic Controllers, Festo
Didactic, Esslingen, 1995.
Mitrovi, V., Mikeln, J.: Programiranje mikrokontorlera
programskim jezikom BASCOM, AX elektronika, 2002.
Stenerson, J.: Fundamentals of Programmable Logic
Controlers, Sensors and Communications, Prentice Hall, New
Jersey, 1999.
Verle, M.: Arhitektura i programiranje 8051 mikrokontrolera,
MikroElektronika, Beograd, 2007.
Verle, M.: PIC mikrokontroleri, MikroElektronika, Beograd,
2007.
Yeralan, S., Emery, H.: The 8051 Cookbook for Assembly and
C with Experiments in Mechatronics and Robotics, Rigel Corp,
2000.
asopisi: Elektor, Mechatronik, Hanser Verlag
Prirunici i materijali proizvoaa opreme.
Internetski izvori
Naziv predmeta:
Termodinamika
Cilj predmeta je:
objasniti temeljne termodinamike veliine i procese te
konstrukciju i primjenu toplinskih strojeva i ureaja u svrhu
njihovog uinkovitog koritenja u radu i pravilnog odravanja
tijekom ivotnog vijeka.
Zadaci:
-
Cilj i zadae:
Naziv predmeta
Trei razred
Kroz ovaj
predmet u
treem razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Osnovne veliine
stanja
Toplinsko
rastezanje
plinova
Koliina topline i
spec.
Toplinsko
rastezanje
plinova
Termodinamika
1. Opisati osnovne toplinske veliine i zakone nauke o toplini.
2. Primijeniti zakone termodinamike u tehnikim sustavima.
3. Opisati osnovne veliine i zakone mehanike fluida.
4. Razlikovati tipove strujanja fluida kroz cijevi i opisati popratne
pojave.
5. Ustanoviti utjecaj ugraenih elemenata na strujanje.
Nastavni sadraji
Temperatura: temp. skale, mjerne jedinice i instrumenti za
mjerenje temperature
Tlak: definicija, dijagram tlaka, jedinice i instrumenti za
mjerenje
Volumen: definicija, mjerne jedinice i instrumenti za mjerenje
prostornog i protonog volumena
Linearno rastezanje
Povrinsko i prostorno rastezanje
Prvi glavni stalak
objasniti osnovne veliine stanja i toplinsko rastezanje krutih

tijela i tekuina
protumaiti pojam koliine topline i specifinog toplinskog
kapaciteta
ovladati teorijom i zakonima toplinskog rastezanja plinova
povezati prvi glavni stavak nauke o toplini sa zakonitostima
koje iz njega proizlaze
objasniti zakonitosti promjene stanja idealnih plinova.
protumaiti drugi glavni stavak nauke o toplini
objasniti transformacije vodene pare i tumaiti njihovo
prikazivanje u dijagramima
informiranje o stanju plinova i para, vlanom zraku i izgaranju.
Toplina i spec. topl. kapacitet: toplinski kapacitet definiranje i

mjerne jedinice
Temperatura izjednaenja
Molekularno-kinetika teorija topline
Plinski zakoni: Gay-Lussacov, Boyle-Mariotteov, Scharl-ov, i
opi plinski zakoni
Plinska konstantna jednadba stanja idealnih plinova
Normalno stanje i pojam mola, normalni kubni metar,
Avogardov zakon
Opa plinska konstanta i molarna jednadba stanja
Plinske smjese
Odnos topline i meh. rada: zakon o odravanju energije i
termodinamike
Promjene stanja
idealnih plinova
Drugi glavni
stavak
termodinamike
Vodena para
Primjena
tehnikih para
Prijelaz topline
Strujanje plinova
i para
Vlani zrak
Izgaranje
metode izraunavanja rada u p-v dijagramu

Specifini toplinski kapacitet za kg i kmol i njihova ovisnost o
promjeni temperature
Prva glavna jednadba termodinamike: unutarnja energija i
entalpija
Izohora, izobata, izoterma, adijabata, politropa
(deformacije, zakonitost i prikaz u p-v dijagramu)
Sutina 2. glavnog stavka: toplinski t-s dijagram, povratni i
nepovratni procesi i bit entropije
Kruni procesi u toplinskom dijagramu Carnot, Diesel, Otto,
procesi plinskih turbina, kompresora i motora SUI
Izmjenjivai topline
Isparavanje i kondenzacija: p-v i h-p dijagrami za mokru,
suhozorienu i pregrijanu paru
Toplinski dijagrami za vodenu paru: t-s i h-s dijagrami,
koritenje dijagrama i tablica
Promjene stanja mokre pare: izohora, izobata, izoterma,
adijabata i politropa
Kruni procesi parnih strojeva: izraunavanje snage, potroka
pare i stupnjeva djelovanja parnih turbina i parnih stapnih
strojeva
Odstupanja od zakona idealnih plinova: Von der Woalsova
jednadba stanja, priguivanje i Joule-Thomsonov efekt
Rashladni ureaji: Carnot ciklus, ciklus kompresorskog ureaja
i dizalice topline
Provoenje topline (konstrukcija) kroz jednostruke i sloene
ravne stijene i cijevi
Prijenos topline (strujanje ili konvekcija)
Prolaz topline (kondukcija konvekcija)
Zraenje topline (radijacija)
Tehniki izmjenjivai topline (hladnjaci, zagrijai, kondenzatori,
isparivai pregrijai)
Oblici i brzine strujanja
Jednadba neprekidnosti (kontinuiteta) strujanja
Energija strujanja; h-s i p-v dijagram
Strujanje kroz cijevi (usporeno i ubrzano)
Strujanje kroz proirenje i neproirenje sapnice sa i bez trenja
Strujanje kroz okretno lopatino kolo i transformacija kinetike
energije u mehaniku
Gubici pri transformaciji energije i stupnjevi djelovanja kod
parnih i plinskih turbina
Vlanost zraka: zasienost zraka, relativna i apsolutna vlaga
h-x dijagram za vlani zrak
Suenje zraka i mjeanje zranih struja; mjeanje s vodom i
parom
Ishlapljivanje
Temperatura zapaljenja i izgaranja
Stehiometrija izgaranja krutih , tekuih i plinovitih goriva
Gornja i donja ogrijevna vrijednost i njena ovisnost o
temperaturi
Odreivanje koliine kisika i zraka potrebnog za izgaranje
goriva
Napomena
Sastav i koliina dimnih plinova

slui za rjeavanje raunskih zadataka.
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
Bonjakovi, F.: Nauka o toplini 1. i 2., Tehnika knjiga,

Zagreb, 1986.
erne, B.: Nauka o toplini, Tehnika knjiga, Zagreb, 1966.
Kosteli, A.: Nauka o toplini, kolska knjiga, Zagreb, 1989.
god.
Njire, I.: Termodinamika, POUZ, Zagreb
Njire, I.: Termodinamika, radna biljenica, POUZ, Zagreb,
ivak, M.: Nauka o toplini, Savez energetiara Hrvatske,
Zagreb, 1980.
Internetski izvori
Naziv predmeta:
Mehanika fluida
Cilj predmeta je:
objasniti mehaniku fluida i uinkovito koritenje svojstava fluida
Cilj i zadae:
Zadae:
- objasniti znaajke fluida
- objasniti statiku fluida
- objasniti hidrodinamiku fluida
Naziv predmeta
etvrti razred
Kroz ovaj
predmet u
etvrtom razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Znaajke fluida
Mehanika fluida
Statika fluida
Hidrodinamika
Napomena
1. Opisati osnovne veliine i zakone mehanike fluida.

2. Razlikovati tipove strujanja fluida kroz cijevi i opisati popratne
pojave.
3. Izraunati utjecaj ugraenih elemenata na strujanje.
Nastavni sadraji
Fizikalne veliine i mjerne jedinice:
o tlak
o volumen
o gustoa
Svojstva fluida:
o stlaivost
o brzina prostiranja zvuka
o unutranje trenje
o utjecaj temperature na fluide
Hidrostatski tlak
Hidrostatiki paradoks
Tlaenje tekuine, Pascalov Zakon
Zakon spojenih posuda
Pretvorba sile
Pretvorba tlaka
Uzgon
Fizikalne veliine i mjerne jedinice:
o protok,
o brzina strujanja,
o viskoznost
Laminarno i turbulentno strujanje
Zakon kontinuiteta
Dinamiki tlak
Zakon o odranju energije Bernoulijeva jednadba
Zakon istjecanja
Gubici energije uslijed trenja
Pad tlaka u cijevima
Teorija slinosti
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
erne, B.: Hidraulika, kolska knjiga, Zagreb, 1971.

Murson, R. B., Young, D. F.; Okiishi T. H.: Fundamentals of
Fluid Mechanics, John Wiley & Sons Inc., Hoboken, NY, 2006.
Peornik, M.: Tehnika mehanika fluida, kolska knjiga,
Zagreb, 1989.
Peornik, M.: Zbirka zadataka iz mehanike fluida, kolska
Internetski izvori
Naziv predmeta:

Cilj predmeta je:
objasniti naela automatskog voenja procesnih postrojenja te
rukovati procesnim sustavom i odravati ga.
Cilj i zadae:
Naziv predmeta
etvrti razred
Kroz ovaj
predmet u
etvrtom razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Elementi
procesnoenergetskih
postrojenja
Postupak
projektiranja
sustava
Procesorski dio
sustava
Praktina
primjena
dijagrama
Sinteza i analiza
regulacije
Zadae:
- poznavati norme PI i EMCS dijagram,
- izraditi jednostavan procesni sustav prema priloenoj dokumentaciji,
- odravati automatizirani procesni sustav.
1. Koristiti norme za oznaavanje procesnih sustava u projektnoj
dokumentaciji i raunalnim programima (PI i EMCS dijagrami).
2. Primijeniti osnovna naela termodinamike na nain rada procesnih
sustava.
3. Izraditi jednostavni procesni sustav (grupni rad na projektu).
4. Odravati procesni sustav.
5. Otkriti i otkloniti kvar na procesnom sustavu.
Nastavni sadraji
Pumpe
Ventili i ostala oprema cjevovoda
Procesna oprema:
o spremnici,
o mjealice,
o grijai
Senzori
Regulacijska oprema
Dijagram instalacija - PI dijagram
Dijagram toka i voenja procesa EMCS/MUR
Regulator:
o ulaz u regulator
statika karakteristika
skala stvarnih veliina
granice eljenih veliina
alarmi
o izlaz iz regulatora
izlazni signal
granice izlaznog signala
Normirani signali
popis opreme
izrada shema spajanja
oznaavanje opreme oznanim slovima
odreivanje potrebne energije za rad i pomone elektrine
energije
Provjera ispravnosti rjeenje (analiza)
statiki i dinamiki model
odreivanje parametara sustava
odabir komponenata regulacijskog kruga
Sigurnost rada
Putanje u rad
Odravanje
Vjebe
Standardna
regulacija
Regulacija s
vanjskom
eljenom
veliinom
Regulacija s
omjerima
Unapredna
regulacija
Kaskadna
regulacija
Putanje u rad
Odravanje
Napomena
Naela sigurnog rada

sigurnosna oprema
Strategija putanja u rad
Spajanje pomone energije
Provjera dijelova upravljakog i regulacijskog sustava
Odreivanje pripremnog stanja sustava
Otkrivanje i uklanjanje pogreaka
Definicija odravanja
Sustavni pristup odravanju
Pronalaenje pogreaka
Regulacija:
o protoka
o temperature
o razine
o tlaka
o protoka s grijaem na izlazu
o tlaka s grijaem na izlazu
o razine s grijaem na izlazu
Podeavanje parametara sustava
Regulacija protoka
Regulacija temperature
regulacija razine
Regulacija tlaka
Regulacija protoka
regulacija razine
Regulacija tlaka
Regulacija protoka
regulacija razine
Regulacija tlaka
Regulacija protoka
regulacija razine
Regulacija tlaka
Spajanje pomone energije
Provjera dijelova upravljakog i regulacijskog sustava
Odreivanje pripremnog stanja sustava
Otkrivanje i uklanjanje pogreaka
Pronalaenje pogreaka
slui za rjeavanje raunskih zadataka.
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Bischoff, H., Hofmann, D. i ostali: Process Control System

Workbook, Festo Didactic GmbH, Denkenorf, 1997.
2008.
Ebel, F.: Process Control System, Festo Didactic GmbH,
Denkenorf, 2006.
Literatura za
uenike
Liptk, B. G.: Instrument Engineers Handbook, Fourth Edition,

Three Volume Set: Instrument Engineers' Handbook, Fourth
Edition, Volume Two: Process Control and Optimization, ISA,
CRC Press, Boca Raton FL, 2006.
2001.
1996.
Von Terz , E., Williams, M.: Mastering Closed-loop Control,
Festo Didactic GmbH, Denkenorf, 2000.
Internetski izvori
Naziv predmeta:

Cilj predmeta je:
objasniti rad mikro i nano mehatronikih elemenata i ureaja te
njihovu primjenu
Cilj i zadae:
Naziv predmeta
etvrti razred
Kroz ovaj
predmet u
etvrtom razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Osnovni pojmovi
fluidike
Fluidiki strujni
elementi
Fluidiki statiki
elementi
Zadae:
- poznavati elemente i naela rada fluidikih elemenata,
- objasniti pojam MEMS-a,
- poznavati elemente i naela rada mikro i nano senzora
- upoznati se s mogunou primjene mikro i nano tehnologije u
svakodnevnom ivotu, medicini, tehnici i ostalim podrujima
ljudskog djelovanja.
Intepretirati rad mikro/nano mehatronikih elemenata i ureaja te
njihovu primjenu.
Nastavni sadraji
Pojam fluidike
Podruja primjene fluidike
Podjela fluidikih elemenata
o strujni ili dinamiki (bez pokretnih dijelova)
o statiki (s pokretnim dijelovima)
o kvazistatiki
o analogni
o digitalni
Vrste fluida za fluidike sustave
o Analogija karakteristinih veliina fluidikih i
elektrikih sustava
Naela rada fluidikih strujnih elemenata
Izvedba razliitih strujnih elemenata
o analogni strujni elementi
o digitalni strujni elementi
o gradnja sloenih sklopova
o nain izrade strujnih elemenata
Periferni elementi (davai signala. senzori i sl.)
Simboli i naini spajanja
Primjeri primjene
Razliita konstrukcijska rjeenja elemenata s pokretnim
dijelovima
o s klipovima
o s membranama
o s zavojnicom
o s folijom
o kombinirani
Periferni statiki elementi raznih konstrukcija
Simboli i naini povezivanja
Mikropneumatski
elementi
Mikroelektromehaniki sustavi
(MEMS)
Primjena
MEMS-ova
Napomena
Ostalo
Literatura
Primjeri primjene
Pravci razvoja minijaturnih pneumatskih elemenata
Minijaturni kompresori
Minijaturni upravljaki elementi
Novi naini aktiviranja elemenata (aktuatori)
o elektriki (elektrostatski, piezoeletrini,
elektrosomozni, elektroforezni)
o magnetski (magnetski, magnetostriktivni, ferofluidni)
o toplinski (toplinskim irenjem, promjenom strukture
faza-slitine koje pamte SMA)
o optiki, izravnom i neizravnom interakcijom
o mehaniki (translacijskim/rotacijskim pojaanjem,
akustino valovima i vibracijama)
o kemijski/ bioloki (kemijskom reakcijom, elektroaktivni
polimeri)
Primjeri mikro upravljakih elemenata temeljenih na novim
nainima aktiviranja
Usporedba razliitih naina aktiviranja
to su MEMS-ovi?
Mehaniki elementi MEMS-ova
Konstruktivni elementi MEMS-ova
Nain i postupci izrade
Tipini primjeri elementa realiziranih kao MEMS
o mikro crpke
elektrostatike crpke
piezoelektrine crpke
crpke s termoaktuatorima
crpke s pneumatskim/hidraulikim aktuatorima
magnetske crpke (elektromagnetske,
ferofluidne)
rotacijske hidrodinamike crpke
Utjecaj Casimirove sile
Minijaturni izvrni elementi
o minijaturni pneumatski aktuatori
o gumeni aktuatori
Nano aktuatori
Senzori
o tlani senzori
o akceleratori
o bioloki senzori
o senzori na prometalima
Primjena u medicini i biologiji
Primjena u telekomunikacijama i tv-industriji
Primjena kod robota (mikro i nano roboti)
Primjena u drugim podrujima ljudske djelatnosti
Razvoj i budunost MEMS-ova (NEMS-ova)
Literatura za
nastavnike
Nikoli, G., Rogale, D.: Mikropneumatika, TTF-Zrinski, Zagreb

2009.
Acar, C., Shkel, A.: MEMS Vibratory Gyroscops, 2009,
Nikoli, G., Stuek A.: Fluidika, Tehnika enciklopedija, tom 5,
Literatura za
uenike
Zagreb 1976., str. 469-487.

Internetski izvori
Naziv predmeta:

Cilj predmeta je:
oblikovati 3D model mehatronike konstrukcije pomou raunala
i istraiti primjenu mikro/nano elemenata u mehatronikim
konstrukcijama.
Cilj i zadae:
Zadae:
Naziv predmeta
Trei razred
Kroz ovaj
predmet u
treem razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Struktura
mehatronike
konstrukcija
Mehatronike
konstrukcije
translacije
Mehatronike
konstrukcije
rotacije
Vjebe
Projektni zadatak
modularnog
proizvodnog
sustava (MPS-a)
Oblikovanje
mehatronike
konstrukcije
objasniti strukturu mehatronikih konstrukcija
objasniti oblikovanje mehatronikih konstrukcija

1.
2.
3.
4.
Opisati mehatronike strukture prema funkciji.

Razlikovati naine generiranja 3D modela pomou raunala.
Primijeniti datoteke standardnih elemenata.
Simulirati mehatronike konstrukcije.
Nastavni sadraji
nosivi dijelovi i sklopovi
pogon
prigon
sklopovi voenja
izvrni elementi
mjerni sustav i senzori
upravljanje
Konstrukcije s izvrnim elementima pravocrtnog gibanja
o s neposrednim pogonom i mjernim sustavom
o s pretvorbom rotacijskog gibanja u pravocrtno
Konstrukcije rotacijskog gibanja izvrnog elementa
o kontinuiranog gibanja i upravljanja
o diskretnog gibanja indeksiranjem
o s pretvorbom pravocrtnog gibanja u rotacijsko
Stanica za distribuciju
Stanica za sortiranje
Stanica za kontrolu
Idejna rjeenja i kinematska shema uz izbor upravljakog

sustava
Proraun kinematskih veliina i dimenzioniranje
Izrada 3D modela pomou raunala i simulacije
Izrada dokumentacije
Izrada shema upravljanja
Izrada sastavnice dijelova i standardnih elemenata
Napomena

raunski i crtanjem pomou raunala uz podrku raunalnih programa
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike

Zagreb
Internetski izvori
Naziv predmeta:
Numeriki upravljani strojevi

Cilj predmeta je:
objasniti svrhu i namjenu razliitih numeriki upravljanih
strojeva (CNC) te servisati i odravati numeriki upravljane
strojeve i ureaje.
Cilj i zadae:
Naziv predmeta
etvrti razred
Kroz ovaj
predmet u
etvrtom razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Pojam numeriki
upravljanih
strojeva (NUS-a)
i namjena
Podjela NUS-a
Mehaniki
sklopovi NUS-a
Elektrosklopovi
NUS-a
Programiranje
NUS-a
Zadae:
-
objasniti podjelu i namjenu numeriki upravljanih strojeva

(NUS-a)
programiranje NUS-a
dijagnoza zastoja sklopa i stroja
odravanje NUS-a
Numeriki upravljani strojevi

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Opisati strukturu osnovnih mehanikih sklopova CNC strojeva.

Opisati strukturu elektrinih sklopova CNC strojeva.
Programirati upravljanje CNC strojem.
Izraditi korisniki program.
Dijagnosticirati zastoje u radu stroja.
Voditi knjigu odravanja stroja.
Servisirati i odravati stroj.
Nastavni sadraji
NUS stroj i namjena NUS strojeva
Prednosti i nedostatci
Podjela NUS strojeva

Karakteristike i nain rada numeriki upravljanih strojeva
Numeriki upravljane osi i sklopovi NUS
o glavni pogon
o pogoni osi s prigonom i voenjem
o spremnik alata
o ureaji automatske izmjene obradaka i dotura
materijala
o odvod strugotine
o podmazivanje i hlaenje
zatite
Elektro sklopovi NUS-a
o vrste CNC upravljanja (digitalno, analogno), proizvoai
o vrste servo motora
o vrste mjernih sustava NUS-a
o funkcija CNC upravljanja
o senzori na CNC strojevima
ISO G kod
pozicioniranje - inkrementalno, relativno i apsolutno
elementi pozicioniranja
interpolacija (linearna, kruna, helikoidalna...) - 2-osna i vie-
osna interpolacija
Vjebe
Sklopovi NUS-a
Upravljanje
NUS-om
Dijagnoza
jednostavnih
zastoja
stroja
Dijagnoza
zastoja sklopa
Programiranje
NUS-a
Odravanje
NUS-a
Napomena
Uoavanje pojedinih sklopova i konfiguriranje na simulatoru

Mehaniki sklopovi pogoni i prigoni
Elektrosklopovi elektroormar, mjerni sustavi, senzori
Upravljanje strojem u svrhu efikasnog dijagnosticiranja i
servisiranja
o procedura ukljuivanja i pokretanja stroja s provjerom
napona i provjerom senzora prema tablici alarma na CNC
upravljanju
o procedura nalaenja referentne toke stroja
o pokretanje stroja u runom, poluautomatskom i
automatskom reimu rada
Dijagnosticiranje zastoja na stroju
o postupak dijagnoze jednostavnijih zastoja prema uputama
proizvoaa stroja
o zastoji zbog senzora i izvrnih elemenata, hidraulike,
pneumatike, pomonih pogona
o zastoji uzrokovani zbog greaka softvera i hardvera
dijagnoza do razine sklopa (servo regulator, mjerni sistem..) ili
elementa (osigura, senzor)
itanje elektro dokumentacije, usporedba stanja elemenata na
stroju i na dokumentaciji
uspostava komunikacije PC- NU jedinica te usporedba
korisnikog softvera i stanja senzora i izvrnih elemenata
simulacija digitalnih izlaza i ulaza u svrhu testiranja izvrnih
elemenata i sklopa
Programiranje
o Programiranje jednostavnih obradaka na simulatoru tokarenje, buenje i glodanje
servisiranje i redovito odravanje na stroju
zamjena neispravnog sklopa ili elementa
izmjene u korisnikom softveru
svrha preventivnog i periodikog odravanja
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Literatura za
uenike
MTS, MTS, Berlin Sinumerik software, Programming &

Training, Siemens
Bonjakovi, M.: Numeriki upravljani alatni strojevi, kolska
Katalozi i prirunici tvrtki.
Internetski izvori
Naziv predmeta:
Obnovljivi izvori energije

Cilj predmeta je:
- protumai mogunosti koritenja obnovljivih izvora energije
kao to su energija sunca, energija vjetra, energija malih
hidroelektrana, geotermalna energija te energija biomase radi
izbora i montae odgovarajuih komponenata sustava te
izborom odgovarajue lokacije za montau istih.
Cilj i zadae:
Naziv predmeta
etvri razred
Kroz ovaj
predmet u
etvrtom razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne cjeline
Utjecaj izvora
energije na
okoli
Obnovljivi izvori
energije
Solarni toplinski
sustavi
Toplinske crpke
Fotonaponski
sustavi
Vjetroagregati
Zadae:
- objasniti vrste obnovljivih izvora energije i ureaje za spremanja
energije,
- objasniti prednosti i nedostatke pojedinog obnovljivog izvora
energije,
- samostalno spojiti sunani sustav za grijanje i PTV,
- samostalno spojiti fotonaponski sustav,
- samostalno spojiti vjetroagregat manje snage,
- odravati sunane sustave za grijanje i PTV, fotonapon i
vjetroagregat.
Obnovljivi izvori energije
1. Odabrati odgovarajui obnovljivi izvor energije.
2. Odabrati komponente energetskog sustava.
3. Pravilno dimenzionirati komponente sustava.
4. Napraviti trokovnik za izradu energetskog sustava i analizu
isplativosti.
5. Spojiti energetski sustav.
6. Pustiti energetski sustav u pogon.
7. Izraditi tehniku i tehnoloku dokumentaciju primjenjujui norme.
Nastavni sadraji
Izvori energije
Utjecaj izvora energije na razvoj staklenikih plinova i na
zagaenje okolia
Sunce kao izvor energije
Geotermalna energija
Energija plime i oseke
Komponente sustava
Projektiranje i dimenzioniranje sustava
Izrada trokovnika i analiza isplativosti
Spajanje sustava
Putanje sustava u pogon
Komponente sustava
Spajanje sustava
Komponente sustava
Spajanje sustava
Komponente sustava
Male
hidroelektrane
Biomasa
Spremnici
energije

Spajanje sustava
Komponente sustava
Biomasa kao izvor toplinske energije
Biomasa kao izvor pogonskog goriva
Bioplin
Akumulatori elektrine energije
Gorivni lanci
Ostali spremnici energije
Vjebe
Solarni toplinski
sustavi
Fotonaponski
sustavi
Toplinske crpke
Vjetroagregati
Spremnici
energije
Napomena
Komponente sustava
Spajanje sustava
Komponente sustava
Spajanje sustava
Komponente sustava
Spajanje sustava
Komponente sustava
Spajanje sustava
Akumulatori elektrine energije
o mjerenje karakteristike akumulatora
Gorivni lanci
o elektroliza
o ostali spremnici energije
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike
Barbir, F.: PEM Fule Cells, Elsevier, 2005.

Boyle, G.: Renewable Energy: Power for a Sustainable Future,
Second Edition, Oxford University Press, 2004.
Lenardi, D.: Fotonapetosni sistemi, Agencija poti, Ljubljana,
2009.,
Labudovi, B.: Osnove primjene Solarnih toplinskih sustava,
Energetika marketing d.o.o. , Zagreb, 2010.
Literatura za
uenike
Osnove primjene dizalica topline, Energetika marketing d.o.o. ,

Zagreb, 2009.
Majdani, Lj.: Obnovljivi izvori energije, Graphis d.o.o.,
Zagreb, 2009.
Majdani, Lj.: Solarni sustavi, Graphis d.o.o., Zagreb, 2010.
Potonik, V.; Lay, V. : Obnovljivi izvori energije i zatita
okolia u Hrvatskoj, MZOPU, Zagreb, 2003.
Shields, C.: Renewable Energy Facts and Fantasies, Clean
Energy Press, 2010.
Grupa autora: SUNEN - Program koritenja energije sunca,
Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb
Grupa autora: ENWIND - Program koritenja energije vjetra,
Grupa autora: BIOEN - Program koritenja energije biomase i
otpada, Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb
Grupa autora: MAHE - Program izgradnje malih hidroelektrana,
Grupa autora: GEOEN - Program koritenja geotermalne
energije, Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb
Materijali u sklopu IPA projekata (2011.)
Internetski izvori
1.2.2.
Praktina nastava
Naziv predmeta:
Radionike vjebe (iz strojarstva)

Cilj predmeta je:
-
da uenik samostalno izradi i montira strojni element prema

zadanim parametrima.
Zadae:
Cilj i zadae:
izvriti mjerenja
odabrati odgovarajui materijal i tehnoloki postupak
izraditi strojni element
sastaviti sklopove i ureaje
razvijati vjetinu kroz izvoenje praktinih zadataka,
navikavati se na koritenje pravila zatite na radu.
Naziv predmeta
Prvi razred
Kroz ovaj
predmet u prvom
razredu uenik
e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Organizacija rada
u radionici
Radionike vjebe (iz strojarstva)

1. Odabrati prikladan tehnoloki postupak za izradu odreenog
strojnog elementa.
2. Izabrati standardni strojni element prema zadanim
parametrima.
3. Izraditi plan montae za sloenije podsklopove i sklopove.
Nastavni sadraji
Organizacija radionice
Zatita na radu i
izvori opasnosti
Mjerenje
Runa obrada
Strojna obrada
Spajanje
elemenata
strojeva,
rastavljanje i
sastavljanje
sklopova i
Zatita na radu
Rad na siguran nain
Mjerni alati, postupci rukovanja mjerilima i njihova primjena
o Mjerenje pominim mjerilom
o Mjerenje mikrometrom
Postupci obiljeavanja i oznaavanja
Runa obrada materijala, postupci obrade, izbor i primjena
alata (piljenje, turpijanje, buenje, narezivanje navoja)
Obrada materijala mehaniziranim alatima, izvori opasnosti,
sigurnosne mjere i zatita od povreda
Runa obrada lima (rezanje i savijanje)
Rukovanje strojevima uz uvjete rada na siguran nain
Obrada materijala postupcima strojne obrade (tokarenje,
glodanje i buenje)
Izbor tehnolokog procesa, reima rada, alata i odreivanje
oblika otrice
Spajanje nerastavljivim spojevima (zavarivanje i lemljenje)
Spajanje rastavljivim spojevima (vijani spoj, spoj klinom) i
elastine veze
Postupci rastavljanja i sastavljanja pojedinih sklopova i
mehanizama (pogonski sklopovi, sklopovi za pretvorbu
gibanja, sklopovi pravocrtnog i rotacijskog voenja)
ureaja
Napomena
Nastavni proces 100% vremena izvodi se kao praktina nastava.

Nastava se provodi u radionici.
Naziv predmeta:
Radionike vjebe (iz elektrotehnike)

Cilj predmeta je:
-
Cilj i zadae:
da uenik samostalno izabere i spoji elemente i dijelove

instalacija prema zadanoj elektrinoj shemi i parametrima.
Zadae:
- koristiti teorijska znanja iz modula elektrotehnike,
- razvijati vjetine kroz izvoenje praktinih zadataka,
- navikavati se na koritenje pravila zatite na radu.
Naziv predmeta
Drugi razred
Kroz ovaj
predmet u
drugom razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Elektrine
instalacije jake
struje
Zatitne mjere
kod primjene
elektrine
energije
Napomena
Radionike vjebe (iz elektrotehnike)

1. Koristiti kataloge i prirunike za odabir potrebnih materijala i
elemenata.
2. Spojiti elemente i dijelove instalacije prema elektrinoj shemi.
3. Otkriti nepravilnosti u izvedbi elektrinih instalacija.
4. Izraditi dokumentaciju postojeeg stanja.
Nastavni sadraji
Spajanje i prikljuivanje vodia (stezaljke sa i bez
vijaka,spajane lemljenjem, upletanjem vodia)
Polaganje elektrinih vodova (oienja)
Izvedba elektrinih instalacija prema zadanim shemama
Provjera ispravnosti elektrinih elemenata, sklopova i ureaja
Mjerenje elektrinog otpora, napona, struje
Odravanje elektrinih sklopova, ureaja
Zatita elektrine instalacije (nulovanje, uzemljenje,
izjednaenje potencijala )
Izrada elektrinih shema
Djelovanje elektrine struje na ljudsko tijelo (toplinski,
mehaniki, kemijski, bioloki uinak)
Izvori opasnosti od elektrine energije: izravni (direktni ) i
neizravni (indirektni) dodir
Ostali izvori opasnosti: inducirani naponi, zaostali napon,
opasnost od visokog napona
kriterija izvedbe navedenog ishoda.
Naziv predmeta:
Radionike vjebe (iz elektronike)

Cilj predmeta je:
da uenik samostalno izradi elektroniki sklop i implementirati ga
u sustav.
Cilj i zadae:
Zadae:
- koristiti teorijska znanja iz modula elektronike,
- razvijati vjetinu kroz izvoenje praktinih zadataka,
Naziv predmeta
Trei razred
Kroz ovaj
predmet u
treem razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Elektrine i
elektronike
komponente
Projektiranje i
izrada
elektronikih
sklopova
Dokumentiranje i
ispitivanje
Mjere zatite
okolia i
zbrinjavanje
elekronikog
otpada
Napomena
Radionike vjebe (iz elektronike)

1. Izraditi samostalno elektroniki sklop i implementirati ga u sustav.
2. Izmjeriti elektrine veliine na pripadajuim elektronikim
elementima.
3. Zamijeniti i/ili popraviti elektroniki element i/ili sklop.
Nastavni sadraji
Otpornici vrste i oznaavanje
Kondenzatori vrste i oznaavanje
Induktiviteti
Fotoelementi, fotovezni elementi
Vrste kuita i raspored izvoda (diode, tranzistori, otpornici,
kondenzatori, induktiviteti)
SMD komponente - pregled
Crtanje elektrine sheme sklopa
Projektiranje jednostrane tiskane ploice
Izrada tiskane ploice direktnim i fotopostupkom
Montaa komponenata
Izrada i sistematiziranje dokumentacije za proizvodnju
elektronikog sklopa
Snimanje elektrinih karakteristika sklopa (napon napajanja i
njegove dozvoljene tolerancije, potronja)
Izrada dokumentacije za odravanje i servisiranje
Rad i zbrinjavanje opasnih tekuina
Zbrinjavanje starih elektronikih ureaja i komponenata

Naziv predmeta:
Radionike vjebe (iz automatizacije)

Cilj predmeta je:
da uenik samostalno projektira i izradi jednostavne upravljake i
regulacijske sklopove i implementirati ga u sustav.
Cilj i zadae:
Zadae:
- koristiti teorijska znanja iz modula automatizacije,
- razvijati vjetinu kroz izvoenje praktinih zadataka,
Naziv predmeta
etvrti razred
Kroz ovaj
predmet u
etvrtom razredu
uenik e postii
sljedee ishode
uenja
Razrada
Nastavne cjeline
Rjeavanje
upravljakih
zadataka
Regulirani
sustavi
Programiranje
mikroupravljaa
Programiranje
PLC-a
Sustavi za
nadzor, voenje i
prikupljanje
podataka
(SCADA)
Montaa mobilnih
robota
Programiranje
robota
Napomena
Radionike vjebe (iz automatizacije)

1. Projektirati jednostavne upravljake i regulacijske sklopove.
2. Koritenje upravljakih i izvrnih elemenata (elektrikih,
pneumatskih, hidraulikih).
3. Spojiti odabrane senzore u upravljake i/ili regulacijske sustave
jednostavnih automatiziranih strojeva ili ureaja.
4. Simulirati rad sustava.
5. Napisati upravljaki program na raunalu za industrijski robot.
6. Simulirati rad robota.
Nastavni sadraji
izrada logikih shema iz logikih jednadbi
izrada relejnih i spajanje shema iz logikih shema
simulacija i provjera ispravnosti logikih shema na procesoru
primjena reguliranih sustava
programiranje memorijskih, vremenskih funkcija i brojila
rad s programskim blokovima (potprogramima)
povezivanje PLC-a, raunala i opreme

programiranje SCADA sustava
izrada i/ili montaa dijelova mobilnih robota
programiranje mobilnih robota

programiranje industrijskih robota
1.2.3.
Izradba i obrana zavrnoga rada
Izradba i obrana zavrnoga rada propisana je Zakonom o odgoju i obrazovanju u

osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10-isp.) i
Pravilnikom o izradbi i obrani zavrnog rada (Narodne novine 118/09.).
1.2.4.
Kadrovski uvjeti
Nastavni predmet
1. TEHNIKO CRTANJE I
DOKUMENTACIJA
2.ELEMENTI STROJEVA
3.TEHNIKI MATERIJALI
4.RADIONIKE VJEBE (S)
Izobrazba
magistar inenjer strojarstva
magistar inenjer brodogradnje
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar/magistra
inenjer/inenjerka automatike
i sustava
sveuilini prvostupnik inenjer

strojarstva
tehniarska zanimanja
strojarske struke s najmanje
pet godina radnog staa u
struci
srednje strukovno obrazovanje
struci
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer automatike i

sustava
magistar inenjer elektronike i

raunalnog inenjerstva
magistar inenjer
komunikacjske i informacijske
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike i informacijske
tehnologije
magistar inenjer raunalstva
magistar inenjer
elektrotehnike
5.TEHNIKA MEHANIKA
6.OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
7.ELEKTRINE INSTALACIJE
8.RADIONIKE VJEBE (ET)

raunarstva
elektrotehnike
tehnologije
tehniarska zanimanja elektro
struke s najmanje pet godina
radnog staa u struci
elektro struke s najmanje pet
godina radnog staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike
9.ELEKTRINI STROJEVI I
UREAJI
10.ELEKTRONIKI SKLOPOVI
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava

magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije
11.RADIONIKE VJEBE (EL)

raunarstva
elektrotehnike
tehnologije
magistar inenjer mehatronike
magistar inenjer
12.MEHATRONIKE
KONSTRUKCIJE
13.DIGITALNA ELEKTRONIKA
elektrotehnike

magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
elektrotehnike

magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije
15.PNEUMATIKA

16.HIDRAULIKA

17.UPRAVLJANJE I REGULACIJA

magistar inenjer
elektrotehnike

sustava

magistar inenjer
elektrotehnike

sustava

magistar inenjer
14.MIKROUPRAVLJAI
18.SENZORIKA
19.VOENJE PROCESA
RAUNALOM
elektrotehnike
20.ROBOTIKA
21.RADIONIKE VJEBE (A)

sustava

magistar inenjer
elektrotehnike

sustava

raunarstva
elektrotehnike
tehnologije
strojarstva
tehniarska zanimanja
struci
struci
22.KONTROLA I MJERENJE
magistar inenjer
elektrotehnike

magistar inenjer
elektrotehnike
24.TERMODINAMIKA

25.MEHANIKA FLUIDA

23.PLC-ovi I MIKROUPRAVLJAI
26.AUTOMATIZACIJA PROCESNIH
POSTROJENJA
27.MIKRO I NANO MEHATRONIKA
28.SLOENE MEHATRONIKE
KONSTRUKCIJE
29.NUMERIKI UPRAVLJANI
STROJEVI
30.OBNOVLJIVI IZVORI
ENERGIJE


magistar inenjer
elektrotehnike

sustava

magistar inenjer
elektrotehnike

magistar inenjer
elektrotehnike

magistar inenjer
elektrotehnike

magistar inenjer
elektrotehnike
Nastavnici koji u pogledu vrste obrazovanja ne ispunjavaju uvjete utvrene ovim

izmjenama i dopunama posebnog strukovnog dijela nastavnog plana i programa, a
zateeni su u srednjokolskoj ustanovi u radnom odnosu na neodreeno vrijeme na dan
stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna, mogu nastaviti s obavljanjem poslova na
kojima su zateeni ako su ispunjavali uvjete za obavljanje tih poslova prema propisima
koji su vaili prije stupanja na snagu ovogih izmjena i dopuna.
5. Minimalni materijalni uvjeti za izvoenje programa

Nastavni predmet
1.TEHNIKO CRTANJE I DOKUMENTACIJA
2.ELEMENTI STROJEVA
3.TEHNIKI MATERIJALI
4.RADIONIKE VJEBE (S)
5.TEHNIKA MEHANIKA
6.OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
7.ELEKTRINE INSTALACIJE
8.RADIONIKE VJEBE (ET)
9.ELEKTRINI STROJEVI I UREAJI
10.ELEKTRONIKI SKLOPOVI
Oprema
- raunala, projektor i zaslon
- grafoskop i grafofolije za
tehniko crtanje
- raunalo, projektor i zaslon
- uzorci elemenata strojeva
- uzorci razliitih tehnikih
materijala
- oprema za runu obradu runi
alati
- oprema za strojnu obradu
(builica,glodalica, tokarilica)
- grafoskop,
- projektor i projekcijsko platno,
- uzorci elemenata strojeva i
mehanizama,
- raunalo i programski paketi iz
sadraja mehanike i vrstoe
- projektor i zaslon
- raunala
- radni stolovi s raunalom,
potrebnim softverom i
odgovarajuim prikljucima
- mjerni ureaji i instrumenti za
elektrotehniku s pripadajuim
komponentama
- montani paneli
- oprema za polaganje elektrinih
instalacija
- oprema za ispitivanje i kontrolu
elektrinih instalacija i
elektromotornih pogona
ureaja i elektromotornih
pogona
- transformatori i rotacijski
elektrini strojevi
odgovarajuim
prikljucima
elektronikih elemenata i
sklopova
-
11.RADIONIKE VJEBE (EL)
12.MEHATRONIKE KONSTRUKCIJE
13.DIGITALNA ELEKTRONIKA
14.MIKROUPRAVLJAI
15.PNEUMATIKA
16.HIDRAULIKA
17.UPRAVLJANJE I REGULACIJA
18.SENZORIKA
raunalo, projektor i zaslon

radni stolovi s raunalom,
elektronikih elemenata i
sklopova
- oprema za izradu tiskanih
ploica i sklopova
- radni stolovi s raunalom i
potrebnim softverom
digitalnih elemenata i sklopova
programatorima
- oprema za ispitivanje
funkcionalnosti
- radni stolovi s pneumatskim i
elektro pneumatskim
elementima te priborom i
raunalima te potrebnim
softverom
- didaktiki kompresori
- radni stolovi s hidraulikim i
elektro hidraulikim elementima
te priborom
i raunalima te potrebnim
softverom
- hidraulika crpka i spremnik
- radni stolovi s pneumatskim i
elektro pneumatskim
elementima te priborom i
raunalima te potrebnim softverom
- PLC-i i razni releji
- razliiti senzori
- moduli s razliitim tipovima
regulatora
- proporcionalni pneumatski i
hidrauliki elementi
- radni stolovi s pneumatskim i elektro
pneumatskim elementima te
19.VOENJE PROCESA RAUNALOM
20.ROBOTIKA
21.RADIONIKE VJEBE (A)
22.KONTROLA I MJERENJE
23.PLC-ovi I MIKROUPRAVLJAI
24.TERMODINAMIKA
25.MEHANIKA FLUIDA
26.AUTOMATIZACIJA PROCESNIH POSTROJENJA
priborom i raunalima te potrebnim

softverom
- razliiti senzori
softverom
- PLC-i i mikroupravljai
- SCADA sustavi
- razliiti senzori
regulatora
hidrauliki elementi
- industrijski robot
- mobilni robot
- umreena raunala s pripadajuim
softverima
softverom
- razliiti senzori
regulatora
hidrauliki elementi
- industrijski robot
- mobilni robot
- umreena raunala s pripadajuim
softverima
- mjerni instrumenti i ureaji za
neelektrine veliine
- projektor, zaslon iraunalo
- radni stolovi s raunalom, potrebnim
softverom i programatorima
- razni PLC-i i mikroupravljai
- oprema za ispitivanje funkcionalnosti
- projektor, zaslon i raunalo
- projektor, zaslon i raunalo
- mjerni instrumenti i ureaji za
mjerenje protoka
27.MIKRO I NANO MEHATRONIKA

28.SLOENE MEHATRONIKE KONSTRUKCIJE
29.NUMERIKI UPRAVLJANI STROJEVI
30.OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
priborom iraunalima te potrebnim
softverom
- PLC-i i mikroupravljai
- SCADA sustavi
- razliiti senzori
regulatora
hidrauliki elementi
- razliiti modeli automatiziranih
sustava
- raunalo
- umreena raunala s odgovarajuim
softverom
- umreena raunala s odgovarajuim
Softverom
- CNC stroj, tokarilica, glodalica
- fotonaponski moduli za otoni i
mreni nain rada
- potrebni ureaji za solarni toplinski
Sustav
- model vjetroagregata i
toplinske crpke

Izmjene I Dopune Posebnog Strucnog Dijela Nastavnog Plana I Programa - Tehnicar Za Mehatroniku

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Izmjene I Dopune Posebnog Strucnog Dijela Nastavnog Plana I Programa - Tehnicar Za Mehatroniku

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

1.1. Nastavni plan

Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje

B. POSEBNI STRUNI DIO

I. OBVEZNI STRUKOVNI PREDMETI

Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje

Elektrini strojevi i ureaji

Voenje procesa raunalom

Tjedni i godinji broj nastavnih sati

II. IZBORNI STRUKOVNI PREDMETI

Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje

Mikro i nano mehatronika

Automatizacija procesnih postrojenja

Obnov ljiv i izv ori energije

Numeriki uprav ljani strojev i

PLC-ov i i mikrouprav ljai

Sloene mehatronike konstrukcije

UKUPNO SATI IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA

UKUPNO SATI B1.

B2. PRAKTINA NASTAVA

Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje

UKUPNO SATI B2.

1.2. Nastavni program posebnog strukovnog dijela

Obvezni strukovni predmeti

Tehniko crtanje i dokumentacija

- pokazati kotiranje predmeta

Tehniko crtanje i dokumentacija

Primijeniti standarde tehnikog crtanja na raunalu

Kotiranje, svrha i elementi kote

Osnovne geometrijske konstrukcije

Pravila i greke kotiranja

Osnovne geometrijske konstrukcije

Prostorno predoavanje mehatronikih struktura

Ortogonalna projekcija uz primjenu presjeka

Postavke na raunalu u skladu s normama tehnikog crtanja

Koludrovi, .: Vjebe iz tehnikog crtanja s

Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

Tehniko crtanje i dokumentacija

Skiciranje rukom i tehnika skica

Razraditi tehniko-tehnoloku dokumentaciju za odreeni

Koludrovi, .: Vjebe iz tehnikog crtanja s kompjutorskim

Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

klasificirati tehnike materijale prema vrstama, svojstvima,

izabrati materijal prema zahtjevu tehnikog crtea, prema

sluiti se standardima, podacima o materijalima u tehnikoj

racionalno koristiti materijal

procijeniti utjecaj tehnikih materijala na ekologiju i izabrati

Elastomeri (gume), plastomeri i duromeri

Skupina autora, Praktiar 1, 2 i 3, kolska knjiga, Zagreb,

- objasniti pojmove, fizikalne veliine i zakone statike, kinematike,

Sila (pojam i prikaz sile), naela statike

Komplanarno gibanje tijela

Sastavljanje sila - grafiki i analitiki

Meter, V.: Tehnika mehanika - statika, Birotehnika, Zagreb,

piranec, V., Tehnika mehanika, kolska knjiga, Zagreb,

Odreivanje maksimalnog optereenja, provjera doputenog

Energija pravocrtnog gibanja tijela

Nastavni se proces 50% vremena izvodi kao teorijska nastava, a 50%

Esterajher, .: Tehnika mehanika - znanost o vrstoi,

- primijeniti osnovne zakone u elektrotehnici (Ohmov, Kirchhoffov-e)

realni izvori, osnovni spojevi naponskih izvora, prilagoenje

Mjerenje elektrinih veliina: napona, struje i otpora

Glamuzina, A.: Elektrini, elektrostatski i magnetski krugovi,