Solarni Sistemi

Ljubomir Majdandi
SOLARNI SUSTAVI
Teorijske osnove, projektiranje, ugradnja i
primjeri izvedenih projekata
SADRAJ
PREDGOVOR ....................................................................................................X
XVII
1. UVOD ...............................................................................................................1
1
1.1. Uvod u energiju Sunca .............................................................................3
2. ENERGIJA SUNEVA ZRAENJA .............................................................1

11
2.1. Sunce kao izvor zraenja i energije ........................................................13
2.1.1. Suneva aktivnost.........................................................................14
2.2. Elektromagnetsko zraenje ....................................................................16
2.2.1. Planckov zakon zraenja ...............................................................17
2.2.2. Stefan-Boltzmannov zakon zraenja.............................................17
2.2.3. Wienov zakon pomaka .................................................................18
2.3. Sunevo zraenje izvan atmosfere i na povrini Zemlje ........................19
2.3.1. Ekstraterestriko Sunevo zraenje .............................................19
2.3.2. Solarna konstanta .........................................................................20
2.3.3. Suneva energija na povrini Zemlje............................................21
2.3.4. Ukupno, izravno i raspreno zraenje ..........................................21
2.3.5. Koeficijent zrane mase i utjecaj atmosfere ................................25
2.4. Globalna energija i uinak staklenika .....................................................27
2.4.1. Ravnotea globalne energije i energetska bilanca.......................27
2.4.2. Temperatura Zemlje i uinak staklenika .......................................30
2.5. Prividno gibanje Sunca ...........................................................................35
2.5.1. Deklinacija Sunca..........................................................................36
VII
S O L A R NI S U S TAVI
2.5.2. Satni kut Sunca.............................................................................37

2.5.3. Visina Sunca .................................................................................37
2.5.4. Zenitni kut Sunca ..........................................................................38
2.5.5. Sunev azimut ..............................................................................39
2.5.6. Kut izlaska odnosno zalaska Sunca..............................................39
2.5.7. Vrijeme Suneva izlaska odnosno zalaska ...................................39
2.5.8. Trajanje Suneva dana ..................................................................39
2.5.9. Dijagram kretanja Sunca po nebu ................................................42
2.5.10. Ekstraterestrika ozraenost vodoravne plohe ..........................44
2.6. Mjerenje Suneva zraenja i mjerni ureaji.............................................46
2.6.1. Mjerenje ukupnog (globalnog) Suneva zraenja ........................47
2.6.2. Mjerenje izravnog (direktnog) Suneva zraenja..........................50
2.6.3. Mjerenje rasprenog (difuznog) Suneva zraenja ......................51
2.6.4. Mjerenje odbijenog (reflektiranog) zraenja.................................52
2.6.5. Mjerenje osunavanja (trajanje insolacije) izravnog Suneva
zraenja.........................................................................................53
2.7. Utjecaj poloaja ozraene plohe.............................................................57
2.7.1. Izravno i raspreno zraenje na vodoravnu plohu........................57
2.7.2. Zraenje na nagnutu plohu...........................................................59
2.7.3. Optimalni kut nagiba kolektora ....................................................62
2.8. Ispitna referentna godina (IRG) ..............................................................66
3. PASIVNO KORITENJE SUNEVOM ENERGIJOM .................................7

71
3.1. Energetska uinkovitost i pasivno koritenje Sunevom energijom .....73
3.1.1. Pasivna zgrada ..............................................................................75
3.1.2. Princip rada prozirne toplinske izolacije (TWD fasada) ................76
3.1.3. Modularni sustavi TWD fasada ....................................................79
3.2. Eksergijsko-entropijski postupak pasivnog koritenja Sunevom
energijom ................................................................................................80
3.3. Energetski uinkovita arhitektura ...........................................................83
3.4. Niskoenergetski standard.......................................................................85
3.4.1. Niskoenergetska arhitektura u Hrvatskoj .....................................85
3.5. Niskoenergetski trolitarski standard....................................................86
3.6. Pasivni jednolitarski standard ..............................................................88
3.6.1. Pasivne kue u Europi ..................................................................88
3.6.2. Pasivne kue u Hrvatskoj..............................................................90
4. SOLARNI TOPLINSKI KOLEKTORI ..............................................................9

93
4.1. Glavne komponente solarnoga toplinskog sustava ...............................95
4.1.1. Pojam selektivnosti apsorbera .....................................................95
4.2. Solarni ploasti kolektori.........................................................................97
4.2.1. Toplinski gubici ploastog kolektora ..........................................105
4.3. Vakuumski kolektori ..............................................................................110
4.4. Vakuumski kolektori s toplinskim cijevima...........................................115
VIII
SADRAJ
4.5. Poloaj, usmjeravanje i razmak kolektora.............................................117

4.5.1. Solarni doprinos i poloaj solarnih kolektora .............................117
4.5.2. Mogue izvedbe postavljanja solarnih kolektora .......................118
4.5.3. Primjeri postavljanja solarnih kolektora u Hrvatskoj ..................118
4.5.4. Razmak izmeu redova kolektora...............................................120
4.6. Hidrauliko povezivanje solarnih kolektora ..........................................121
4.6.1. Obujamski protok u kolektorskom polju ....................................121
4.6.2. Hidrauliko povezivanje ploastih kolektora ..............................122
4.6.3. Hidrauliko povezivanje vakuumskih kolektora ..........................125
4.6.4. Hidrauliko povezivanje vakuumskih kolektora s toplinskim
cijevima.......................................................................................126
4.6.5. Brzina strujanja u cjevovodu.......................................................126
4.7. Matematiki model solarnog kolektora................................................127
4.7.1. Energetska bilanca kolektora .....................................................127
4.7.2. Stupanj djelovanja kolektora ......................................................129
4.8. Trite solarnih kolektora u Europskoj uniji ..........................................131
5. ISPITIVANJE KOLEKTORA ..........................................................................1

141
5.1. Metode ispitivanja kolektora ................................................................143
5.2. Ispitivanje kolektora ..............................................................................144
5.2.1. Ispitivanje kolektora prema metodi ASHRAE.............................144
5.2.2. Ispitivanje kolektora prema normi DIN V 4757-4 ......................145
5.3. Mjerna linija i zahtjevi za mjerne ureaje .............................................146
5.3.1. Mjerenje jakosti zraenja............................................................146
5.3.2. Mjerenje protoka ........................................................................147
5.3.3. Mjerenja temperature.................................................................147
5.3.4. Pad tlaka nosioca topline u kolektoru ........................................147
5.3.5. Mjerenje brzine zraka..................................................................147
5.3.6. Umjeravanje ................................................................................148
5.4. Postupak provoenja ispitivanja ...........................................................148
5.4.1. Mjerne i kontrolne veliine .........................................................149
5.4.2. Zahtjevi za stabilnou mjernog perioda ...................................149
5.4.3. Ispitni uvjeti ................................................................................150
5.4.4. Mjerenje korekturnog faktora kuta zraenja ..............................150
5.4.5. Toplinski kapacitet ......................................................................151
5.4.6. Pad tlaka .....................................................................................151
5.4.7. Odreivanje obujma nosioca topline .........................................152
5.5. Obrada rezultata mjerenja ....................................................................152
5.5.1. Odreivanje stupnja djelovanja ..................................................152
5.6. Izvjee o ispitivanju .............................................................................153
5.7. Odreivanje maksimalne temperature mirovanja ................................157
5.8. Mjerna nesigurnost i granina pogreka..............................................156
5.8.1. Temeljni pojmovi mjerne tehnike ...............................................156
5.8.2. Mjerna nesigurnost srednje vrijednosti .....................................157
5.8.3. Granina pogreka mjernog ureaja ..........................................160
IX
5.9. Odreivanje sastavljene (sloene) normalne nesigurnosti...................160

5.9.1. Procjena mjerne nesigurnosti ....................................................160
5.9.2. Standardno odstupanje sloene funkcije ...................................161
5.9.3. Sastavljena (sloena) normalna nesigurnost..............................162
5.9.4. Proirena nesigurnost.................................................................162
5.9.5. Granina pogreka sloene funkcije ..........................................163
5.10. Postupnik za procjenu i iskaz nesigurnosti .........................................164
6. SOLARNI SPREMNICI TOPLINE ..............................................................1

177
6.1.
6.2.
6.3.
6.4.
6.5.
6.6.
Izrada i presjek spremnika topline........................................................179

Temperaturni gradijent spremnika topline ...........................................180
Energetska bilanca spremnika topline .................................................181
Monovalentni spremnik topline............................................................188
Bivalentni spremnik topline ..................................................................189
Kombinirani spremnici topline..............................................................190
6.6.1. Multivalentan meuspremnik ogrjevne vode s integriranim
zagrijavanjem potrone tople vode ............................................191
6.6.2. Multivalentan meuspremnik ogrjevne vode s punjenjem po
slojevima i integriranim zagrijavanjem potrone tople vode .....192
6.6.3. Otpori protoka ............................................................................192
6.7. Prikljuak sa strane hladne vode ..........................................................194
6.8. Dimenzioniranje solarnih spremnika ....................................................195
7. SOLARNI TOPLINSKI SUSTAVI ................................................................1

199
7.1. Solarni sustavi za pripremu potrone tople vode ................................201
7.1.1. Termosifonski solarni sustavi ...................................................202
7.1.2. Solarni sustavi s prisilnom cirkulacijom .....................................204
7.1.3. Solarni sustav s isputanjem i povratom tekuine
(Drain-Back-System) ....................................................................206
7.2. Solarni sustavi za pripremu potrone tople vode veih kapaciteta .....207
7.2.1. Solarni sustav za pripremu potrone tople vode
kombinacijom dvaju spremnika i preslojavanjem ......................207
7.2.2. Solarni sustav za pripremu potrone tople vode kombinacijom
dvaju spremnika .........................................................................209
7.3. Solarni sustavi za grijanje vode u bazenu ............................................210
7.3.1. Solarni sustav za grijanje vode u bazenu s plastinim
apsorberom ................................................................................210
7.3.2. Solarni sustav za zagrijavanje potrone tople vode i vode
u bazenu .....................................................................................213
7.4. Solarni sustavi za grijanje i pripremu potrone tople vode..................214
7.4.1. Solarni sustav za grijanje i pripremu potrone tople vode s
pomou kombiniranog spremnika .............................................214
7.4.2. Solarni sustav za grijanje i pripremu potrone tople vode
kombinacijom dvaju spremnika..................................................216
SADRAJ
7.5. Sigurnosno-tehnika oprema solarnih sustava ....................................218

7.5.1. Odzrani ventil.........................................................................219
7.5.2. Odvaja zraka ..........................................................................220
7.5.3. Ekspanzijska posuda ...............................................................220
7.5.4. Toplinski medij .........................................................................223
7.5.5. Upute o stagnaciji ...................................................................223
7.5.6. Cirkulacijska crpka ...................................................................224
7.5.7. Sigurnosni ventil ......................................................................225
7.5.8. Nepovratni ventil .....................................................................225
7.5.9. Sigurnosni graninik temperature ...........................................225
7.5.10. Armatura za punjenje i pranjenje...........................................226
7.5.11. Toplinska izolacija ....................................................................226
7.5.12. Izmjenjiva topline ...................................................................227
7.5.13. Solarna regulacija ....................................................................227
7.5.14. Termostatski mijeajui automat ............................................228
7.5.15. Recirkulacijski krug..................................................................228
7.5.16. Mjerna linija i ispitivanje solarnog sustava .............................229
7.6. Iskoristivost solarnog sustava ..............................................................231
7.7. Eksperimentalna mjerenja i simulacije solarnih sustava......................231
7.7.1. Cilj eksperimentalnih mjerenja ................................................233
7.7.2. Cilj simulacija...........................................................................233
7.7.3. Povezanost simulacije i eksperimenta ....................................234
7.7.4. Programi za simulacije ............................................................235
7.8. Postupak f-Chart za proraun solarnih sustava ....................................237
7.8.1. Osnove postupka f-Chart.........................................................237
7.8.2. Polazni podaci i proraunski rezultati solarnog sustava za
grijanje i pripremu potrone tople vode .................................241
7.9. Metodiki pristup proraunu solarnog sustava postupkom f-Chart ....242
7.10. Primjeri izvedenih solarnih sustava u Republici Hrvatskoj ................250
7.10.1. Solarni sustav za grijanje i pripremu potrone tople vode,
Risika, otok Krk ......................................................................251
7.10.2. Solarni sustav za grijanje i pripremu potrone tople vode u
kombinaciji s kotlom na loivo ulje, Rude, Zagreb .............252
kombinaciji s kotlom na loivo ulje, Pisarovina, Zagreb .........254
kombinaciji s kotlom na biomasu i kotlom na loivo ulje,
Stupnik, Zagreb .....................................................................257
7.10.5. Solarni sustav za pripremu potrone tople vode u kombinaciji
s kotlom na biomasu, Vodostaj, Karlovac ............................260
kombinaciji s plinskim kondenzacijskim kotlom, pansko,
Zagreb......................................................................................262
7.10.7. Solarni sustav za grijanje, pripremu potrone tople vode i
grijanje vode u bazenu u kombinaciji s plinskim
kondenzacijskim kotlom, Sveta Nedelja, Zagreb ....................265
XI
7.10.8. Solarni sustav za pripremu potrone tople vode i po potrebi

dogrijavanja na elektrinu energiju, Pula ...............................267
7.10.9. Solarni sustav za pripremu potrone tople vode i po potrebi
dogrijavanje prirodnim plinom, Jankomir, Zagreb..................269
7.10.10. Solarni sustav za pripremu potrone tople vode za stambeno
naselje u Slavonskom Brodu..................................................271
kombinaciji s kotlom na loivo ulje, kotlom na biomasu i
dizalicom topline, Glavnica Donja Sesvete, Zagreb............277
7.11. Energetsko-ekoloki doprinos izvedenih solarnih sustava u Republici
Hrvatskoj ............................................................................................284
7.12. Primjeri svjetskih solarnih sustava za grijanje i pripremu potrone
tople vode ............................................................................................285
7.12.1. Najvei svjetski solarni sustav za grijanje i pripremu potrone
tople vode...............................................................................287
7.13. Posebne pretvorbe Suneve energije u toplinu ..................................289
7.13.1. Solarna pe.............................................................................289
7.13.2. Solarna kuhala ........................................................................290
8. SOLARNO HLA\ENJE ................................................................................2

293
8.1. Apsorpcijski rashladni ureaji..............................................................295
8.1.1. Shematski prikaz i naelo rada...............................................295
8.1.2. Binarne smjese u apsorpcijskim rashladnim ureajima ........297
8.1.3. Bilanca tvari i topline ..............................................................297
8.2. Stvarni apsorpcijski rashladni ureaji ..................................................299
8.2.1.Shematski prikaz i naelo rada...................................................299
8.3. Solarni apsorpcijski rashladni ureaji ..................................................303
8.3.1. Solarni apsorpcijski rashladni ureaji s kontinuiranim
pogonom ................................................................................304
8.3.2. Solarni apsorpcijski rashladni ureaji s otvorenim krunim
tokom......................................................................................306
8.3.3. Solarni apsorpcijski rashladni ureaji u povremenom radu...308
8.3.4. Smjese kod solarnih apsorpcijskih rashladnih ureaja..........308
8.3.5. Termodinamiki proraun solarnih apsorpcijskih rashladnih
ureaja ....................................................................................309
8.3.6. Usporedba solarnih kompresijskih i apsorpcijskih rashladnih
ureaja ....................................................................................310
8.4. Solarni adsorpcijski i drugi rashladni ureaji.......................................312
8.4.1. Solarni adsorpcijski rashladni ureaji.....................................312
8.4.2. Pasivno hlaenje zgrada.........................................................314
8.4.3. Termoelektrino hlaenje .......................................................315
8.5. Solarni rashladni ureaji sa suhim isparivanjem .................................315
8.6. Istodobno dobivanje rashladne, toplinske i elektrine energije
(trigeneracija) .......................................................................................318
XII
SADRAJ
8.7. Utjecaj radnih tvari na okoli ................................................................323

8.7.1. Utjecaj radnih tvari na ozonski sloj ...........................................323
8.7.2. Utjecaj radnih tvari na uinak staklenika ....................................324
8.7.3. Zamjena radnih tvari ...................................................................325
9. SOLARNE TERMOELEKTRANE ...............................................................3

329
9.1. Naelo rada solarne temoelektrane .....................................................331
9.1.1. Temelji koritenja energije Suneva zraenja u solarnim
termoelektranama ......................................................................333
9.1.2. Mogunosti primjene solarnih termoelektrana u opskrbi
elektrinom energijom Europe...................................................336
9.2. Solarne termoelektrane s parabolinim ljebastim kolektorima ..........340
9.2.1. Karakteristini parametri parabolinih ljebastih kolektora........343
9.2.2. Hibridne solarne termoelektrane sa spremnicima topline i
parabolinim ljebastim kolektorima..........................................344
9.2.3. Hibridne solarne termoelektrane na prirodni plin i parabolinim
ljebastim kolektorima................................................................345
9.2.4. Hibridne solarne termoelektrane s plinsko-parnom turbinom i
parabolinim ljebastim kolektorima..........................................346
9.2.5. Primjeri solarnih termoelektrana s parabolinim ljebastim
kolektorima .................................................................................347
9.3. Solarne termoelektrane s centralnim prihvatnikom na tornju i poljem
heliostata ..............................................................................................349
9.3.1. Hibridne solarne termoelektrane s otvorenim volumetrijskim
prihvatnikom na tornju i poljem heliostata.................................351
9.3.2. Hibridne solarne termoelektrane s plinsko-parnom turbinom i s
volumetrijskim tlanim prihvatnikom na tornju i poljem
heliostata ....................................................................................352
9.3.3. Primjeri solarnih termoelektrana s centralnim prihvatnikom na
tornju i poljem heliostata............................................................353
9.4. Solarne termoelektrane s parabolinim tanjurastim kolektorima ........354
9.4.1. Primjeri solarnih termoelektrana s parabolinim tanjurastim
kolektorima .................................................................................356
9.5. Parametri usporedbe nekih solarnih termoelektrana ...........................357
9.6. Solarne dimnjane elektrane ................................................................358
9.7. Solarne termoelektrane solarno jezero..............................................362
9.8. Investicije u solarne termoelektrane i cijene elektrine energije.........363
10. SOLARNI FOTONAPONSKI SUSTAVI .....................................................3

367
10.1. Fotonaponski sustavi ...........................................................................369
10.2. Kristali i materijali.................................................................................370
10.2.1. Kristali i podjela ........................................................................370
10.2.2. Podjela materijala prema provodljivosti elektrine struje ........371
10.3. Poluvodii .............................................................................................372
XIII
10.4.
10.5.
10.6.
10.7.
10.8.
10.9.
10.10.
10.11.
10.12.
XIV
10.3.1. isti poluvodii ...................................................................372

10.3.2. Poluvodii s primjesama .....................................................373
Poluvodika dioda (PN-spoj) ..............................................................375
Solarne elije .....................................................................................376
10.5.1. Poetak razvoja solarnih elija ..........................................376
10.5.2. Fotonaponski efekt..............................................................377
10.5.3. Izravna pretvorba Suneva zraenja u elektrinu
energiju................................................................................377
10.5.4. Model solarne elije ............................................................380
10.5.5. Parametri solarne elije .......................................................381
10.5.6. Snaga solarne elije ............................................................381
10.5.7. Djelotvornost solarne elije.................................................382
Izrada solarnih elija ..........................................................................388
Stanje i perspektive koritenja solarnih elija ...................................392
10.7.1. Solarne elije od monokristalnog silicija.............................392
10.7.2. Solarne elije od polikristalnog silicija ................................393
10.7.3. Providne (transparentne) solarne elije...............................395
10.7.4. Solarne elije tankog filma od amorfnog silicija (a-Si)........396
10.7.5. Solarne elije tankog filma od bakar-indij-diselenida (CIS) .397
10.7.6. Solarne elije tankog filma od kadmijeva telurida (CdTe) ...398
10.7.7. Visoko koncentrirajui optiki moduli i fotonaponski
sustavi koji prate kretanje Sunca (Tracking) ........................398
10.7.8. Paralelno-serijski nizovi solarnih elija ................................400
Stanje i oekivani razvoj fotonaponske tehnologije ..........................402
Fotonaponski sustavi u Europi i svijetu.............................................402
Fotonaponski sustavi koji nisu prikljueni na mreu (samostalni) ....406
10.10.1. Temeljne komponente i pretvorbe energije samostalnog
fotonaponskog sustava .......................................................406
10.10.2. Model samostalnoga fotonaponskog sustava....................407
10.10.3. Fotonaponski moduli...........................................................410
10.10.4. Regulatori punjenja .............................................................413
10.10.5. Nove generacije akumulatorskih baterija............................415
10.10.6. Izmjenjivai samostalnih fotonaponskih sustava................419
10.10.7. Troila samostalnih fotonaponskih sustava ........................420
10.10.8. Hibridni fotonaponski sustavi..............................................429
Posebne izvedbe manjih pokretnih fotonaponskih sustava .........431
10.11.1. Primjena fotonaponskih sustava u nautici .......................433
10.11.2. Primjena fotonaponskih sustava u prometu .....................435
10.11.3. Primjena solarne energije u prometnoj signalizaciji ...........436
10.11.4. Primjena solarne energije za rasvjetu ..............................437
Fotonaponski sustavi prikljueni na javnu elektroenergetsku
mreu .................................................................................................439
10.12.1. Fotonaponski sustav s centralnim izmjenjivaem dc/ac i
transformatorom .................................................................439
SADRAJ
10.13.
10.14.
10.15.
10.16.
10.17.
10.18.
10.19.
10.20.
10.21.
10.22.
10.23.
10.24.
10.12.2. Fotonaponski sustav s centralnim izmjenjivaem dc/ac

bez transformatora ..............................................................440
10.12.3. Fotonaponski sustav sa serijski spojenim modulima .........441
10.12.4. Fotonaponski sustav s paralelno spojenim modulima .......442
10.12.5. Shema montae fotonaponskih modula .............................443
10.12.6. Znaaj premosne (bypass) diode ........................................444
Fotonaponski sustavi prikljueni na javnu elektroenergetsku mreu
preko kune instalacije ......................................................................445
10.13.1. Fotonaponski sustavi prikljueni na javnu elektroenergetsku
mreu preko kune instalacije snage do 30 kW.................447
mreu preko kune instalacije snage od 30 kW do
100 kW ................................................................................448
mreu preko kune instalacije snage vee od 100 kW ......448
Fotonaponski sustavi izravno prikljueni na javnu elektroenergetsku
mreu .................................................................................................449
10.14.1. Fotonaponski sustavi izravno prikljueni na javnu
elektroenergetsku mreu snage do 10 MW .......................450
elektroenergetsku mreu snage od 10 MW do 30 MW....450
elektroenergetsku mreu snage vee od 30 MW ..............451
Ugradnja fotonaponskih modula od tankog filma.............................451
Fotonaponski moduli na proelju graevina .....................................452
Stakleni krovovi graevina s fotonaponskim modulima ...................454
Nadstrenice za vozila od fotonaponskih modula ............................456
Fotonaponski moduli ugraeni na autocestama ...............................456
Fotonaponski moduli na kulturno zatienim graevinama..............457
Fotonaponski sustavi u Republici Hrvatskoj prikljueni na javnu
elektroenergetsku mreu preko kune instalacije ............................458
Potrebna povrina za proizvodnju elektrine energije iz
fotonaponskih sustava.......................................................................460
Sigurnosna zatita fotonaponskih sustava........................................462
10.23.1. Gromobranska instalacija ....................................................462
10.23.2. Izjednaavanje potencijala...................................................464
10.23.3. Odvodnici prenapona ..........................................................465
10.23.4. Uzemljivai i sustavi uzemljenja ..........................................466
Programi za simulaciju, dimenzioniranje i oblikovanje
fotonaponskih sustava.......................................................................467
11. ENERGETSKI NEOVISNE GRA\EVINE ..................................................4

475
11.1. Energetski neovisne solarne graevine ............................................477
XV
11.2.
11.3.
11.4.
11.5.
11.6.
Solarna kua Jenni, Oberburg, vicarska..........................................478

Energetski neovisna solarna kua u Freiburgu, Njemaka ...............479
Koncept modela energetski neovisne solarne zgrade, Hrvatska......480
Solarni krov pansko Zagreb, Hrvatska..........................................482
Energetska neovisnost graevina .....................................................490
12. ZAKONI, POTICAJI I PROMIDBA SOLARNIH SUSTAVA ....................4

493
12.1. Pitanja glede energetske strategije ...................................................495
12.2. Ukupna potronja energije u privatnoj kui i mogunosti utede ....496
12.3. Solarizacija Republike Hrvatske .........................................................498
12.3.1. Poticaji i promidba solarnih sustava za pripremu
potrone tople vode ............................................................500
12.3.2. Poticaji i promidba fotonaponskih sustava prikljuenih na
javnu elektroenergetsku mreu preko kune instalacije.....502
12.3.3. Poticaji i promidba fotonaponskih sustava koji nisu
prikljueni na mreu (samostalni) .....................................504
12.4. Tvornice solarnih modula u Republici Hrvatskoj ...............................506
12.5. Obrazovanje i znanstveno-struna istraivanja u podruju
koritenja Suneve energije ..............................................................509
12.6. Promidba projekta Solarizacija Republike Hrvatske .....................511
DODATAK
A: Vrijednosti spektralnog zraenja za normirani Sunev spektar
AM 1,5 .....................................................................................................515
B: Karte ozraenosti vodoravne plohe ukupnim Sunevim zraenjem u
Republici Hrvatskoj ..................................................................................521
C: Poloaj Sunca i faktori Rb i Rb za kut nagiba plohe jednak kutu
zemljopisne irine .................................................................................535
D: Klimatoloki podaci i podaci o Sunevom zraenju za nekoliko gradova
u Republici Hrvatskoj ...............................................................................539
E: Simulacija rada solarnog sustava za pripremu potrone tople vode
postupkom f-Chart za nekoliko gradova u Republici Hrvatskoj..............741
POPIS OZNAKA ................................................................................................7

783
LITERATURA .....................................................................................................7
793
KAZALO POJMOVA..........................................................................................8
805
ZAHVALA ...........................................................................................................8
810
O AUTORU ........................................................................................................8
811
POPIS POKROVITELJA ....................................................................................8
812
XVI
PREDGOVOR
Zapitajmo se kako to ve tisuama i tisuama godina vlada savren red i sklad
u svemiru i u organizmima svih biljnih i ivotinjskih vrsta. Kako to da nas ve pet
milijardi godina Sunce grije ogromnom energijom? Ako je jedan sat vremena
Suneva zraenja dovoljno za podmirenje svih energetskih potreba na planetu
Zemlji, a Hrvatska uvozi vie od 50 % primarne energije, gdje je na dio Sunca?
Zaobiu li Republiku Hrvatsku Suneve zrake i na udio padne u Njemaku,
Dansku ili Austriju?
Uzmemo li u obzir da Sunce samo u jednoj sekundi oslobodi vie energije
nego to je naa civilizacija tijekom svojeg razvoja iskoristila, vanost istraivanja
energije Sunca i pretvorbe energije Suneva zraenja u elektrinu, toplinsku ili
energiju hlaenja poprima sasvim novu dimenziju. Zbog toga se intezivno ulae,
kao opu korist i gospodarski isplativo ulaganje, u znanstveno-struna istraivanja
procesa pretvorbe Suneve energije u korisne oblike energije s velikom mogunou rjeavanja problema energetske krize, a time ekoloke i ekonomske koja je
u svijetu sve prisutnija.
Veina zemalja eli se osamostaliti u opskrbi energijom, ele postati to manjim ovisnikom o uvozu energije. Zbog toga su zemlje Europske unije, tj. zemlje
ekoloki osvijetene Europe donijele niz mjera i smjernica prema kojima se eli
smanjiti uvoz energije i zatititi okoli. Prema njima se planira do 2020. godine
poveati uporaba obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji energije na 20 %,
smanjiti emisija tetnih plinova za 20 %, poveati uinkovitost koritenja energije
za 20 % te 10 % goriva u cestovnom prometu zamijeniti s alternativnim gorivima,
tzv. biogorivima. Taj plan od 2020. godine (20-20-20-10) iznosio bi u 2050. godini
(50-50-50-50).
Slijedom navedenog niza mogli bismo zakljuiti da e 2100. godine udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji energije iznositi 100 %, da e se smanjiti emisija tetnih plinova za 100 % u odnosu na sadanju razinu, da e se poveati uinkovitost koritenja energije za 100 % i da e 100 % biogoriva, kao biodizel,
bioplin i bioetanol te vodik sudjelovati u cestovnom prometu. Na temelju dosadanjega tehniko-tehnolokog razvoja te budueg predvianja navedeni udjeli mogu se ostvariti uz preduvjete jasne politike potpore svake zemlje te poveanja fi-
XVII
nancijske potpore za znanost i istraivanja u podruju novih energetskih tehnologija i zatite okolia. Bez sumnje, tomu treba teiti ili e planet Zemlja nestati.
Dakle, valja razumno troiti prirodna bogatstva, a mudro i utemeljeno na novim
znanstvenim spoznajama, tehniki i tehnoloki pokazanim i dokazanim, dobivati
energiju kao to je npr. pretvorba energije Suneva zraenja u elektrinu, toplinsku ili energiju hlaenja, to e biti objanjeno i pokazano u ovoj knjizi.
Ne koristiti se mudro i razumno svojim prirodnim resursima, najuinkovitije s
novim energetskim tehnologijama koje e obiljeiti ovo 21. stoljee u skladu s
odrivim razvojem i dugoronim ciljevima zatite okolia, kao to su Sunce, isto
more, zrak i voda, to su Bogom dani kao raj na Zemlji u Republici Hrvatskoj, a u
cilju ouvanja raznolikoga prirodnog bogatstva i ljepote svoje zemlje, bila bi doista
znanstvena izolacija i profesionalna sljepoa odgovornih ljudi u naoj zemlji koji se
bave problemima energije i zatite okolia.
Ne zaboravimo da nam djeca nae djece nikada nee oprostiti ako oneistimo,
unitimo ili ne daj Boe prodamo prirodna bogatstva i ljepotu svoje zemlje Hrvatske, a to su: prekrasno i isto more, obala i otoci, ista voda i zrak. Stoga, upuujem poziv svima, osobito akademskoj zajednici svih znanstvenih podruja (prirodnih, tehnikih i biotehnikih znanosti, biomedicine i zdravstva, drutvenih i humanistikih znanosti) kojima je dano, ali e se i desetostruko od njih traiti, da svi zajedno
intelektualni dar, dar pune slobode misli i djela, usmjerimo prema opem dobru.
Svima onima koji doista djeluju na svim razinama drutva nastojei ivjeti u skladu s odrivim razvojem i zatitom okolia, osobito u podruju koritenja Suneve
energije, elim da ustraju i ostanu "sol ove zemlje" i "svjetlo ovoga svijeta".
U pripremi knjige mnogo su mi koristili materijali s kongresa, simpozija i teajeva irom svijeta na kojima sam sudjelovao u posljednjih 20 godina. Na temelju
smjernica za projektiranje gotovo svih veih svjetskih proizvoaa solarnih sustava te dostupne navedene literature nastalo je nekoliko projekata koritenja Suneve energije koje sam projektirao, pustio u pogon, odravao i proveo mjerenja,
a to drim da je dalo velik doprinos strunom dijelu ove knjige.
Knjigom elim osvijetliti i rasvijetliti velike mogunosti uporabe energije Suneva zraenja. Knjiga je namijenjena u prvom redu studentima tehnikih i prirodnih
usmjerenja, ali i projektantima u podruju arhitekture, graditeljstva, elektrotehnike
i strojarstva. Takoer moe posluiti investitorima i izvoaima radova iz podruja
graditeljstva te raznim fondovime i dravnoj upravi.
Veliko hvala recenzentima prof. dr. sc. Igoru Balenu (FSB, Zagreb), prof. dr. sc.
Sreti Nikolovskom (ETF, Osijek), prof. dr. sc. Davoru krlecu (FER, Zagreb) i uredniku prof. dr. sc. Zvonku Beniu (FER, Zagreb) to su pregledali rukopis knjige i
dali znanstveno utemeljene primjedbe. Takoer se zahvaljujem prof. Ljubomiru
Mieviu, dipl. ing. arh. na pregledu i poboljanju 3. poglavlja (Pasivno koritenje
Sunevom energijom) i doc. dr. sc. Vladimiru Soldi na pregledu i poboljanju 8.
poglavlja (Solarno hlaenje).
doc. dr. sc. Ljubomir Majdandì}
Zagreb, lipnja 2010. godine
XVIII
1.
UVOD
1.1. Uvod u energiju Sunca

Sunce je glavni izvor elektromagnetskog zra~enja koje prolazi atmosferom i
neiscrpan je obnovljivi izvor energije. Ono daje energiju koja odràva ìvot, pokre}e atmosferu i razli~itim sustavima njezina gibanja oblikuje vrijeme i klimu.
Danas se smatra da je Sunce nastalo od nakupine me|uzvjezdanog plina koja
se po~ela saìmati zbog gravitacijskog privla~enja. To je prouzro~ilo rast temperature te se prvotni izvor energije naziva gravitacijsko saìmanje. Zbog zagrijavanja
plin je po~eo zra~iti i nastalo je prasunce. Potvrdu takvoj hipotezi moèmo na}i
u zvijezdama koje tek nastaju u oblacima me|uzvjezdanog plina (tzv. protozvijezde). Kako se prasunce saìmalo, u jezgri je rasla gusto}a i temperatura te su
u odre|enoj fazi saìmanja nastali uvjeti za po~etak termonuklearne fuzije vodika
u helij. Tako je stvoren nov izvor energije, Sunce.
Plin koji se u nuklearnim reakcijama po~eo jo{ vi{e zagrijavati dostigao je dovoljan pritisak da izbalansira gravitacijsko privla~enje i tako zaustavi daljnje saìmanje. Tim procesom nastalo je Sunce. Procjene starosti Sunca pokazuju da se
to zbilo prije oko 5 milijardi godina, a ostaje mu jo{ toliko dok ne potro{i sav raspoloìvi vodik za fuziju, a to je oko 10 % ukupne koli~ine vodika na Suncu.
O tome kako su burne reakcije na Suncu najbolje govori to {to svake sekunde
sa Sun~eve povr{ine u obliku solarnog vjetra odlazi tvar ukupne mase 3 000 tona.
Ako bi na taj na~in sa Sunca oti{la cjelokupna tvar, bilo bi potrebno 200 000 milijardi godina.
Tako dobivena ogromna koli~ina energije termonuklearnim reakcijama u unutra{njosti Sunca ne samo da je stvorila nu`ne uvjete za nastanak i razvoj ìvotnog
ciklusa na Zemlji, nego nam je podarila i zalihe energije kojima se svakodnevno
koristimo kao ugljen, naftu i prirodni plin.
Uzmemo li u obzir da Sunce samo u jednoj sekundi oslobodi vi{e energije
nego {to je na{a civilizacija tijekom svojeg razvoja iskoristila, va`nost istraìvanja
energije Sunca i pretvorbe energije Sun~eva zra~enja u korisne oblike energije
poprima sasvim novu dimenziju s velikom mogu}no{}u rje{avanja problema energetske krize, koja je u svijetu sve prisutnija.
2.
ENERGIJA
SUNÊVA
ZRAÊNJA
2.1. Sunce kao izvor zraenja i energije

Sunce, rimski naziv sol, grki helios, sredinja je zvijezda naeg planetnog sustava i jedna od mnogobrojnih zvijezda u galaksiji Mlijeni put. Sunce je velika
uarena kugla nastala neto prije 5 milijardi godina i prema znanstvenim procjenama jo e toliko dugo zraiti svoju energiju. Ono se sastoji od 75 % vodika,
23 % helija, te od 2% vie od esdeset razliitih tekih elemenata (ugljik, duik,
kisik, neon, magnezij, natrij, kalcij, eljezo, silicij, aluminij itd.) utvrenih spektroskopom. Duboko u unutranjosti Sunca odvijaju se termonuklearne reakcije fuzije
jezgara, u kojima atomi vodika (etiri protona) postaju atomi helija (jedan helijev
nuklein) te nastaju druge tee jezgre. Masa helijeva nukleina manja je od mase
etiriju protona, gubitak mase m (kg) pretvara se u energiju E, koja se preko
brzine svjetlosti co (3 10 8 m/s) prema Einsteinu moe proraunati na sljedei
nain:
E = m co2 J
(2.1)
ENERGIJA (kWh) = MASA (kg) x 25 000 000 000

Jedan gram mase odgovara energiji od 25 milijuna kilovatsati, odnosno tu koliinu energije dobili bismo ako jedan gram mase na neki nain pretvorimo u
energiju. To naelo, dakle, objanjava kako i relativno male mase ostvaruju ogromne koliine energije. Tako osloboena energija nezadrivo se prenosi prema povrini da bi buknula u meuplanetarnom prostoru.
Osnovne su veliine, neposredno izvedene iz promatranja, koje odreuju nae
Sunce kao zvijezdu:
polumjer; R = 6,96 108 m, a odreen je jednostavnom trigonometrijskom
metodom, iz poznavanja udaljenosti Zemlja Sunce (150 milijuna kilometara) i
kutne veliine Sunca na nebu.
masa; 2 1030 kg koja se odreuje iz dinamikih jednadbi gibanja Zemlje oko
Sunca. Masu Sunca bilo je mogue odrediti nakon to je Newton spoznao da se
sva tijela u prirodi uzajamno privlae silom koju je nazvao gravitacija. Masa Sunca
13
3.
PASIVNO
KORITENJE
SUNEVOM
ENERGIJOM
3.1. Energetska uinkovitost i pasivno koritenje Sunevom

energijom
Sektor zgradarstva odgovoran je za preko 40 % ukupne potronje energije. Primjenom suvremenih metoda energetske uinkovitosti u zgradarstvu koji objedinjuju urbanizam, arhitekturu i graditeljstvo uz primjenu visokokvalitetne toplinske zatite, aktivne solarne sustave, koncepte pasivne sunane arhitekture te
primjenu energetski efikasnih ureaja i sustava u zgradama, ukupna se potronja
energije u promatranoj zgradi moe smanjiti i do 80 %.
Sektor ope potronje u energetskoj bilanci obuhvaa sektore kuanstva,
usluge, poljoprivredu i graevinarstvo. Najvei pojedinani potroai u tom su
sektoru zgrade, pa zauzimaju posebno mjesto mogue energetske uinkovitosti
osobito u pogledu pasivnog i aktivnog koritenja Sunevom energijom.
Energetska uinkovitost u zgradarstvu prepoznata je danas kao podruje koje
ima najvei potencijal za smanjenje ukupne potronje energije, ime se izravno
doprinosi zatiti okolia i smanjenju emisija tetnih plinova. Mjere energetske
uinkovitosti u zgradarstvu, ukljuuju cijeli niz razliitih mogunosti utede
toplinske i elektrine energije, uz primjenu obnovljivih izvora energije u zgradama,
gdje je to funkcionalno izvedivo i ekonomski opravdano za due razdoblje [43].
Meu skupinama velikih potroaa energije, kuanstva biljee najveu potronju i najbri rast potronje elektrine, toplinske i rashladne energije. Potronja
elektrine energije daleko premauje druge sektore, a potronja toplinske i
rashladne energije posljednjih godina sve vie raste. Podruja isplative primjene
mjera energetske uinkovitosti kod toplinske energije vezana za toplinsku zatitu
zgrada i efikasnije sustave grijanja uz pravilan odabir energenata, a kod elektrine
energije odnose se na odabir efikasnijih kuanskih ureaja i sustava hlaenja.
Tijekom razdoblja od 2001. do 2006. godine potronja ukupne energije u kuanstvima rasla je s prosjenom godinjom stopom od 2,3 % [44].
Ako promatramo potronju energije u sektoru ope potronje, u kojem su
najvei potroai zgrade (kuanstva) i usluge, moemo primijetiti udio kuanstva
73
4.
SOLARNI
TOPLINSKI
KOLEKTORI
4.1. Glavne komponente solarnoga toplinskog sustava

Glavne su komponente aktivnoga solarnog sustava za grijanje i/ili pripremu
potrone tople vode solarni kolektor, spremnik topline, crpna stanica, automatika
i regulacija te eventualno pomoni grija. Ostali su sastavni dijelovi solarnog
sustava polazni i povratni vod, sigurnosni ventili, ekspanzijska posuda, zaporni
ventili, nepovratni ventili, manometar, termometar, sigurnosni graninik temperature (ako je potreban), osjetnici temperature kolektora i spremnika, armatura za
punjenje i pranjenje, odzranici te po potrebi termostatski mijeajui ventil. Ipak
dvije najvanije komponente solarnog sustava (cijenom do 60 % sustava) solarni
su toplinski kolektori (ploasti ili vakuumski) i spremnik topline. Stoga emo te
komponente posebno opisati i dati njihove energetske bilance.
4.1.1. Pojam selektivnosti apsorbera

Gotovo sva energija od Sunca koja dolazi na Zemljinu povrinu nalazi se u
podruju valnih duljina od 0,3 m do 2,5 m, s maksimumom intenziteta zraenja
u vidljivom podruju ( = 0,48 m). Predmeti na Zemljinoj povrini apsorbiraju tu
energiju i reemitiraju je u infracrvenom podruju, tj. u podruju valnih duljina od
priblino 2 m do oko 30 m. injenica da se spektar Sunca i spektar kolektora
preklapaju u vrlo uskom podruju valnih duljina iskoritava se za dobivanje selektivnih apsorbera.
Optika svojstva apsorbera, opisana s pomou apsorpcijskog i transmisijskog
faktora, jako utjeu na rad i efikasnost kolektora. Idealni selektivni apsorber trebao bi gotovo popuno apsorbirati upadno Sunevo zraenje, a minimalno emitirati toplinsko (infracrveno) zraenje. Bilo bi poeljno proizvesti to bolje selektivne
apsorbere koji bi jako apsorbirali krae valne duljine, a bili bi slabi emiteri duljih
(infracrvenih) valnih duljina.
Od = 0,3 m do toke u kojoj se Sunev spektar i toplinski spektar apsorbera presijecaju (s), refleksijski je faktor = 0, apsorpcijski je faktor = 1, a za
> s apsorpcijski bi faktor trebao biti nula. Naravno, karakteristike stvarnih selektivnih apsorbera samo se, vie ili manje, pribliavaju toj idealnoj karakteristici.
95
5.
ISPITIVANJE
KOLEKTORA
5.1. Metode ispitivanja kolektora

U literaturi je opisano vie metoda odnosno standardnih postupaka za ispitivanje kolektora, tj. odreivanje njihovih svojstava, a slue za usporedbu razliitih
kolektora. Takve metode ve se primjenjuju i karakteristike komercijalnih kolektora
odreuju se prema nekoj od tih metoda.
Ispitivanje kolektora potrebno je ne samo zbog dobivanja slubenog atesta
nego i zbog detaljnijeg upoznavanja toplinsko-optikih svojstava kolektora, to
moe koristiti proizvoaima i projektantima solarne opreme.
Postoji vie metoda za ispitivanje kolektora, meu kojima postoje znatne razlike, iako se temelje na istim teorijskim naelima. U SAD-u metoda ASHRAE (engl.
The American Society of Heating, Refrigerating and Air Conditioning Engineers)
[62], u Velikoj Britaniji (BS) standard, u zapadnoj Europi BSE metoda (njem.
Bundesverband Solar Energie), u Njemakoj norma DIN V 4757-4: 1995-11 [63] te
u novije vrijeme u vicarskoj ispitivanje kvalitete prema SPF-u. Postoje jo neke
metode koje su zapravo modifikacije gore navedenih metoda.
Solarni kolektori trebali bi ispunjavati zahtjeve ekolokog znaka Plavi aneo i
imati oznaku CE koja odgovara postojeim smjernicama EU-a. Takoer mogu biti
ispitani prema Solar-KEYMARK.
Ispitivanje se moe obavljati vani koristei se Sunevim zraenjem, kombinacijom mjerenja vani i mjerenja toplinskih gubitaka u laboratoriju ili samo u laboratoriju koristei se Sunevim (solarnim) simulatorom.
Pri ispitivanju kolektora odreuju se razliite karakteristike, kao na primjer stupanj djelovanja kolektora, ukupni toplinski gubici, toplinski kapacitet, pad tlaka fluida izmeu izlaza i ulaza, apsorpcijski faktor i emisijski faktor apsorbera, ispitivanje
u mirovanju itd. Pritom je najvaniji podatak, koji se primarno odreuje, stupanj
djelovanja kolektora iz kojeg se mogu utvrditi toplinska svojstva i rad kolektora.
Usporedni rezultati mjerenja vie metoda za ispitivanje kolektora (engl. round
robin test) ukazuju na zadovoljavajuu ekvivalentnost rezultata dobivenih mjere-
143
6.
SOLARNI
SPREMNICI
TOPLINE
6.1. Izrada i presjek spremnika topline

Spremnici topline izrauju se od elika, betona, plastinih materijala i sl. eline rezervoare treba obloiti zatitnim slojem s unutranje strane da bi se sprijeilo korozivno djelovanje vode.
Obino se kao spremnik topline koristi toplinski izolirani rezervoar napunjen
vodom. esto se toplina iz kolektora u spremnik prenosi preko izmjenjivaa topline tako da se tekuina u kolektorskom krugu ne mijea s vodom u spremniku.
Izmjenjiva je svakako potreban ako je u kolektorskom sustavu otopina antifriza ili
kojega drugog sredstva protiv smrzavanja.
Obino se spremnik dobro izolira tako da mu je koeficijent gubitaka topline ks
to manji. Tako je npr. za staklenu vunu toplinska provodnost = 0,038 W/mK.
1
2
3
4
5
6
7
plat (obloga) spremnika

toplinska izolacija
izmjenjiva topline solarnog kruga
izmjenjiva kruga dogrijavanja
dovod hladne vode
polaz tople vode
zatitna anoda
Slika 6.1. Presjek spremnika tople vode
179
7.
SOLARNI
TOPLINSKI
SUSTAVI
7.1. Solarni sustavi za pripremu potrone tople vode

Koritenje Sunevom energijom za pripremu potrone tople vode ima dosta
iroku primjenu. Topla voda, najee u kupaonici i kuhinji, potrebna je tijekom
itave godine, pa se tako instalirani solarni sustav stalno koristi, a time i bre
amortizira.
Nakon energetske krize 1973. godine kada je prihvaena injenica da su ogranieni i iscrpljivi konvencionalni izvori energije i da e opskrba energijom postati
velikim problemom u budunosti, ubrzano poinju istraivanja, razvitak tehnologije i proizvodnja solarnih sustava za pripremu potrone tople vode koji su se
poeli komercijalno nabavljati i sve vie ugraivati irom svijeta.
Republika Hrvatska na takvom je zemljopisnom poloaju koji daje velik potencijal za pretvorbu energije Suneva zraenja u toplinsku za pripremu potrone
tople vode i/ili grijanja [72].
U priobalnom podruju i na otocima Hrvatske zbog poveane potronje elektrine energije, naroito zbog porasta ugradnje sustava klimatizacije, vrno optereenje elektroenergetskog sustava raste i pomie se u ljeto. Kako se za pripremu
potrone tople vode u priobalju i na otocima gotovo uvijek koriste elektrini bojleri, njihovom zamjenom solarnim toplinskim sustavima mogu se ostvariti znatne
utede elektrine energije i smanjiti vrno optereenje distribucijske mree.
Na temelju Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti
u zgradama (Narodne novine br. 110/08 i 89/09) od 31. prosinca 2015. godine za
grijanje zgrada nije doputeno rabiti sustave elektrootpornog grijanja.
Zamjenom sustava elektrootpornog zagrijavanja potrone tople vode i grijanja
prostora ugradnjom solarnih toplinskih kolektora za pripremu potrone tople vode
i/ili grijanja moe se djelovati na manju potranju za elektrinom energijom, a time
e se smanjiti i optereenje elektroenergetskog sustava. Da bi se to i ostvarilo, a
Hrvatska uvozi vie od 35 % elektrine energije, prijeko su potrebne dosljedne
aktivne mjere drave u zakonodavnim, organizacijskim, financijskim i ostalim poticajnim mjerama.
201
8.
SOLARNO
HLA\ENJE
8.1. Apsorpcijski rashladni ureaji

8.1.1. Shematski prikaz i naelo rada
Veina ne samo velikih apsorpcijskih ureaja nego i veina malih kunih hladnjaka, kada rade na apsorpcijskom naelu, koriste smjesu vode i amonijaka H2ONH3. Ciklus apsorpcijskog ureaja zasnovan je na termodinamikim svojstvima binarnih (dvojnih) smjesa, a openita promatranja kao i bilance tvari i topline mogu
se primijeniti openito na razliite binarne smjese [94].
Jednostavni apsorpcijski ureaj prikazan je na slici 8.1., a sastoji se od kuhala
(generatora), kondenzatora, isparivaa, apsorbera, pumpe i prigunih ventila. Kapljevita dvojna smjesa (na primjer H2O-NH3) isparava u kuhalu pri tlaku pg dovoenjem topline grijanja Qg. Pri tom nastaje manje ili vie ista para (rashladna tvar)
sudionika koji lake vri, u ovoj smjesi para amonijaka NH3. Za ist amonijak vrijedi
=1, a za istu vodu =0. Tlak p mora biti tako visok da se proizvedena para
moe u kondenzatoru ukapljiti odvoenjem topline pomou rashladne vode. Ukapljeni se amonijak, kondenzat s koncentracijom d, priguuje u prigunom (regulacijskom) ventilu RV I na nii tlak po, pri emu se snizuje temperatura isparavanja. Time je stvorena mogunost da rashladna tvar temperature isparavanja
o
prima na sebe toplinu s hlaenog medija ostvarujui rashladni uin Qo. Hladna
para stanja 8, koja izlazi iz isparivaa, odvodi se u apsorber gdje se apsorbira
(upija) pomou nezasiene otopine a. Ta otopina dolazi iz kuhala (generatora)
kroz priguni (regulacijski) ventil RV II. U apsorberu je razrijeena dvojna smjesa
pri temperaturi koja je via od temperature u isparivau (a > ), dok je tlak isti
(pa=po). Apsorpcija je egzotermna reakcija, pa se osloboena toplina Qa odvodi
rashladnom vodom.
Bogata (jaka) otopina koncentracije r, koja je nastala u apsorberu, odvodi se
pomou pumpe u kuhalo (generator) koji se nalazi pod veim tlakom. U generatoru (kuhalu) isparava zasiena amonijakova smjesa pomou topline Qg koja se
dovodi izvana najee parom iz turbine ili parnog kotla. O uporabi solarnih kolektora odnosno solarnih sustava za dobivanje topline Qg, koja je potrebna kuhalu
(generatoru) kako bi se ciklus kontinuirano provodio, bit e kasnije govora.
295
9.
SOLARNE
TERMOELEKTRANE
9.1. Naelo rada solarne temoelektrane

U odnosu na konvencionalnu termoelektranu, gdje se toplinska energija dobiva izgaranjem nekoga fosilnog goriva, na primjer ugljena, nafte ili plina, kod solarne termoelektrane toplinska se energija dobiva iz energije Suneva zraenja i
zatim se u nekom od poznatih termodinamikih procesa, kao i kod konvencionalne termoelektrane, prvo potencijalna energija dobivene pare (toplinska unutranja
energija) pretvara u kinetiku energiju mlaza pare, a zatim se kinetika energija u
turbini pretvara u korisni mehaniki rad, tj. mehaniku energiju, i na kraju mehanika energija u elektrinom se generatoru pretvara u elektrinu energiju koja se
vodovima visokog, srednjeg i niskog napona prenosi i distribuira do potroaa.
Naelo rada solarne temoelektrane, kao i konvencionalne termoelektrane na
fosilna goriva, temelji se na toplinskom stroju koji pretvara toplinu, koju daje neki
energetski izvor (npr. Sunce, biomasa ili kemijska energija pohranjena u fosilnom
gorivu), u mehaniku energiju i pritom daje otpadnu toplinu, koja je gubitak pri
koritenju energije.
Najjednostavnije reeno, toplinski stroj ureaj je koji s pomou energije dobivene u obliku topline, koja moe biti iz obnovljivih i/ili neobnovljivih izvora energije,
proizvodi rad (kao na primjer motor s unutarnjim izgaranjem, parni stroj, parna turbina, plinska turbina itd.).
Toplinski stroj sastoji se od triju osnovnih dijelova, slika 9.1.: radnog medija
(plin ili para), toplinskog spremnika na vioj temperaturi (neki obnovljivi ili neobnovljivi energetski izvor) i toplinskog spremnika na nioj temperaturi (atmosfera,
rijeka, more).
U toplinskom stroju radni medij se zagrijava, isparava i eventualno pregrijava,
zatim ekspandira u turbini i konano ponovo kondenzira. Kao termodinamiki procesi za pretvorbu topline u mehaniku energiju koriste se Rankineov, Stirlingov ili
Braytonov proces.
Stupanj djelovanja toplinskog stroja:
Q
W Q1 Q2
=
=
= 1 2
Q1
Q1
Q1
(9.1)
331
10.
SOLARNI
FOTONAPONSKI
SUSTAVI
10.1. Fotonaponski sustavi

Solarni fotonaponski sustavi (FN) mogu se podijeliti na dvije osnovne skupine:
fotonaponski sustavi koji nisu prikljueni na mreu (engl. off-grid), koji se esto
nazivaju i samostalnim sustavima (engl. stand-alone systems), i fotonaponski sustavi prikljueni na javnu elektroenergetsku mreu (engl. on-grid) [120], slika 10.1.
fotonaponski (FN) sustavi
samostalni sustavi
bez pohrane
sa pohranom
priklju~eni na mreù
hibridni sustavi
obi~ni
ure|aji
pomo}u
vjetroagregata
male
primjene
pomo}u
kogeneracije
AC samostalni
sustavi
pomo}u dizel
generatora
DC samostalni
sustavi
pomo}u
gorivnih ~lan.
izravno
priklju~eni
na javnu mre ù
priklju~eni na
javnu mreù preko
ku}ne instalacije
Slika 10.1. Osnovna podjela fotonaponskih sustava
Fotonaponski sustavi koji nisu prikljueni na mreu, odnosno samostalni

sustavi mogu biti sa ili bez pohrane energije, to e ovisiti o vrsti primjene i nainu
369
11.
ENERGETSKI
NEOVISNE
GRA\EVINE
11.1. Energetski neovisne solarne graevine

Energetski neovisne solarne graevine (objekti) nastale su na temelju saznanja
i iskustva rada na postavljenim matematikim modelima, provedenim simulacijama i eksperimentalnim mjerenjima na pojedinim energetskim podsustavima
energetski neovisnih graevina kao to su dobivanje elektrine, toplinske i rashladne energije, pohrane energije itd. Govorimo o energetski neovisnim solarnim
graevinama jer veina dobivene energije dolazi od energije Suneva zraenja.
Na temelju rezultata rada prve solarne kue u Europi, izgraene u vicarskoj
1990. godine, koja je zamiljena sa stopostotnim energetskim doprinosom od
Sunca, uoili su se veliki nedostaci pogotovo u pogledu pohrane energije. Dvije
godine poslije, 1992. godine, na energetski neovisnoj solarnoj kui u Freiburgu,
Njemaka, problem pohrane energije rijeen je s pomou vodika, tj. dobivanjem
vodika elektrolizom vode s pomou Suneve energije i koritenjem tog vodika,
uglavnom zimi, u gorivnim lancina za dobivanje elektrine i toplinske energije. To
se pokazalo veoma povoljnim, pogotovo u pogledu pohrane energije. To je kasnije
i potvreno, pogotovo u pogledu ukupnog stupnja djelovanja, na demostracijskom sustavu u istraivakom centru Jlich, Njemaka, gdje su rezultati simulacija potvreni opsenim rezultatima mjerenja [143].
Postoji nekoliko pilot projekata energetski neovisnih zgrada irom Europe
[144147]. Veina tih zgrada nosi naziv energetski neovisna iako u njima nije osigurana potpuna energetska neovisnost, naime uvijek mora postojati neki dodatni
izvor energije kao npr. akumulator ili dizelski generator. Udio se pokrivanja iz obnovljivih izvora energije, tzv. energetski doprinos obnovljivih izvora energije, kree
od 50 % pa do 100 %. Svaka je zgrada uzela specifinosti svoje lokacije gdje je
graena i raspoloivo do tada tehnoloko dostignue. Koriteni su razliiti solarni
koncepti [148149].
Sva navedena istraivanja, simulacije i mjerenja pokazala su i potvrdila da je mogue pasivnim i aktivnim koritenjem Suneve energije ili u kombinaciji s nekim drugim obnovljivim izvorima energije zadovoljiti 100 % energetske potrebe neke graevine a da se istodobno osigura pouzdanost i dostatna raspoloivost svih oblika
energije potrebnih za sve vee zahtjeve upotrebe energije i udobnost 21. stoljea.
477
12.
ZAKONI,
POTICAJI I
PROMIDBA
SOLARNIH
SUSTAVA
12.1. Pitanja glede energetske strategije

U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko ozbiljnih pitanja glede energetske
strategije i njezina utjecaja na zatitu okolia, a koja se nameu sama po sebi, i to
su:
to donosi nova energetska strategija u Hrvatskoj glede smanjenja globalnog zatopljenja i ublaavanja klimatskih promjena (to su prioriteti u Europskoj uniji)?
Je li to Odriva energetska strategija za odriv razvitak Republike Hrvatske?
Je li mogu neki drugi scenarij energetskog razvitka prihvatljiviji za turizam
i poljoprivredu kao strateki vane grane hrvatskog gospodarstva?
Koliko bi se otvorilo novih radnih mjesta u Hrvatskoj glede dobivanja energije iz novih energetskih tehnologija, tj. obnovljivih izvora energije, to je iznimno vano za regionalni razvoj Republike Hrvatske, a to potie i Europska
unija?
to i kako to rade zemlje u naem okruenju, ponajprije zemlje Europske
unije?
Republika Hrvatska zemlja je iznimno siromana fosilnim energentima, uvozi
vie od 50 % primarne energije, vie od 40 % elektrine energije, vie od 40 %
plina, vie od 85 % nafte i naftnih derivata i 100 % ugljena. Stoga se s pravom
postavlja pitanje, je li onda razumno graditi termoelektranu na ugljen iz uvoza?
Republika Hrvatska ima veliki potencijal u koritenju svih obnovljivih izvora
energije, poglavito Suneve energije [191], stoga bi Solarizacija Republike Hrvatske bila mudra i razumna odluka Vlade Republike Hrvatske. Na tome je gleditu
i lanak 14. Zakon o energiji (Narodne novine br. 68/01 i 177/04) koji izrijekom
kae: Koritenje obnovljivih izvora energije i kogeneracija u interesu je Republike
Hrvatske.
S obzirom na to da je Republika Hrvatska potpisnica protokola iz Kyoto [192],
po kojem je obvezna smanjiti emisiju ugljikova dioksida za 5 % u odnosu na emisije iz 1990. godine, ona mora sve uiniti da to doista i ostvari.
495
DODATAK A
Vrijednosti spektralnog zraenja za normirani Sunev
spektar AM 1,5
i
m
Gi
Wm2
m1
G0i
Wm2
Fi
Gi'
Wm2
m1
G0i'
Fi'
Wm2
0,3050
9,2
0,05
0,0000
9,5
0,05
0,0000
0,3100
40,8
0,25
0,0003
42,3
0,26
0,0003
0,3150
103,9
0,77
0,0008
107,8
0,80
0,0008
0,3200
174,4
1,64
0,0017
181,0
1,70
0,0017
0,3250
237,9
2,83
0,0029
246,9
2,94
0,0029
0,3300
381,0
4,74
0,0049
395,4
4,92
0,0049
0,3350
376,0
6,62
0,0069
390,2
6,87
0,0069
0,3400
419,5
8,71
0,0090
435,4
9,04
0,0090
0,3450
423,0
10,83
0,0112
439,0
11,24
0,0112
0,3500
466,2
14,33
0,0149
483,8
14,87
0,0149
0,3600
501,4
19,34
0,0201
520,4
20,07
0,0201
0,3700
642,1
25,76
0,0267
666,4
26,73
0,0267
0,3800
686,7
32,63
0,0339
712,7
33,86
0,0339
0,3900
694,6
39,57
0,0411
720,9
41,07
0,0411
0,4000
976,4
49,34
0,0512
1013,3
51,20
0,0512
0,4100
1116,2
60,50
0,0628
1158,4
62,79
0,0628
0,4200
1141,1
71,91
0,0746
1184,3
74,63
0,0746
0,4300
1033,0
82,24
0,0854
1072,1
85,35
0,0854
0,4400
1254,8
94,79
0,0984
1302,3
98,37
0,0984
0,4500
1470,7
109,50
0,1136
1526,3
113,64
0,1136
0,4600
1541,6
124,91
0,1296
1599,9
129,63
0,1296
0,4700
1523,7
140,15
0,1454
1581,3
145,45
0,1454
0,4800
1569,3
155,84
0,1617
1628,6
161,73
0,1617
0,4900
1483,4
170,68
0,1771
1539,5
177,13
0,1771
0,5000
1492,6
185,60
0,1926
1549,0
192,62
0,1926
0,5100
1529,0
200,89
0,2085
1586,8
208,49
0,2085
0,5200
1431,1
215,20
0,2233
1485,2
223,34
0,2233
0,5300
1515,4
230,36
0,2391
1572,7
239,07
0,2391
0,5400
1494,5
245,30
0,2546
1551,0
254,58
0,2546
0,5500
1504,9
267,87
0,2780
1561,8
278,00
0,2780
0,5700
1447,1
296,82
0,3080
1501,8
308,04
0,3080
0,5900
1344,9
323,71
0,3360
1395,8
335,96
0,3360
0,6100
1431,5
352,34
0,3657
1485,6
365,67
0,3657
0,6300
1382,1
379,99
0,3944
1434,4
394,36
0,3944
516
DODATAK B
Karte ozraenosti vodoravne plohe ukupnim Sunevim zraenjem u Republici Hrvatskoj
Srednja godinja ozraenost
zraenjem
Srednja dnevna ozraenost
zraenjem u sijenju
zraenjem u veljai
zraenjem u oujku
zraenjem u travnju
zraenjem u svibnju
zraenjem u lipnju
zraenjem u srpnju
zraenjem u kolovozu
zraenjem u rujnu
zraenjem u listopadu
zraenjem u studenom
zraenjem u prosincu
vodoravne plohe ukupnim Sunevim

Srednja godinja ozraenost vodoravne plohe ukupnim

Sunevim zraenjem
522
D O DATA K B
Srednja dnevna ozraenost vodoravne plohe ukupnim

Sunevim zraenjem u sijenju
523
DODATAK C
Poloaj Sunca i faktori Rb i Rb za kut nagiba plohe
jednak kutu zemljopisne irine
dan
17. I.
n = 17
sat
= 42 N
/
/
2,05
12
23,05
0,00
2,39
11
25,53
15,54
2,09
11
21,68
15,08
2,44
10
21,21
30,06
2,24
10
17,73
29,36
2,66
14,56
43,02
2,63
11,62
42,39
3,28
6,18
54,44
4,34
3,85
54,15
Z =8,89 h
6,96
Rb =2,89
34,64
0,00
1,71
12
30,64
0,00
1,91
11
32,94
17,46
1,73
11
29,11
16,75
1,93
10
28,13
33,48
1,79
10
24,77
32,40
2,01
20,89
47,42
1,93
18,16
46,39
2,21
11,94
59,45
2,35
9,88
58,79
2,83
1,86
70,10
7,76
0,50
70,02
29,10
12
45,48
0,00
1,40
12
41,48
0,00
1,51
11
43,45
20,87
1,40
11
39,70
19,64
1,51
10
37,85
39,24
1,41
10
34,71
37,42
1,52
29,71
54,42
1,43
27,33
52,67
1,54
19,99
67,02
1,46
18,39
65,75
1,58
9,37
77,97
1,59
8,51
77,35
1,75
Rb =1,91
Z =10,1 h
Rb =1,43
Z =11,65 h
Rb =2,17
Rb =1,55
12
57,32
0,00
1,17
12
53,32
0,00
1,23
11
54,75
26,27
1,17
11
51,13
24,02
1,22
10
48,02
47,54
1,15
10
45,24
44,49
1,20
38,82
63,59
1,11
36,95
60,83
1,16
28,36
76,20
1,04
27,34
74,16
1,07
17,35
86,96
0,86
17,09
85,72
0,87
6,22
96,95
0,00
6,69
96,50
Rb =1,08
Z =13,3 h
Rb =1,12
12
66,72
0,00
1,0
12
62,72
0,00
1,07
11
63,46
33,27
1,0
11
60,04
29,40
1,06
10
55,52
56,77
1,00
10
53,19
52,22
1,02
45,44
72,62
0,94
44,12
68,87
0,96
34,52
84,55
0,84
34,05
81,84
0,85
23,39
85,34
0,62
23,65
87,08
0,61
12,40
101,14
0,0
13,35
106,25
0,0
1,87
113,75
3,48
113,58
Z =14,37 h
536
Rb =2,44
12
Z =13,13 h
15. V.
n = 135
Rb
0,00
Z =11,7 h
15. IV.
n = 105
= 46 N
/
/
27,05
Z =10,35 h
16. III.
n = 75
sat
12
Z =9,31 h
15. II.
n = 46
Rb
Rb =0,88
Z =14,74 h
Rb =0,89
DODATAK D
Klimatoloki podaci i podaci o Sunevom zraenju za
nekoliko gradova u Republici Hrvatskoj
Klimatoloki podaci (trajanje sijanja Sunca, temperatura,
tlak i relativna vlanost zraka, koliine oborina itd.)
Srednja dnevna ozraenost prema jugu nagnute plohe za
optimalni godinji, sezonski i mjeseni kut
Srednja dnevna ozraenost prema jugu nagnute plohe od 0
do 90 u koracima od po 10
Srednja dnevna ukupna ozraenost nagnute plohe od 0 do
90 u koracima od po 10 za orijentacije (azimut) 15,
30, 45, 60, 75 i 90
Srednji dnevni hod satne ozraenosti vodoravne plohe
(ukupno, raspreno i izravno zraenje).
80,4
133,7
173,9
215,7
224,9
272,2
253,0
191,3
143,0
68,1
46,7
155,0
velja~a
oùjak
travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
listopad
studeni
prosinac
prosje~no
1859,9
57,0
sije~anj
Srednje mjese~no
trajanje sijanja
Sunca [h]1
Mjesec
Relativno trajanje
sijanja Sunca1
0,415
0,204
0,249
0,439
0,550
0,583
79,6
6,6
16,3
12,1
6,6
3,1
1,4
1,3
1,6
0,521
0,614
2,3
4,4
6,2
9,6
14,7
0,490
0,442
0,382
0,279
0,222
Srednji broj dana

bez sijanja Sunca1
35,6
3,0
1,3
1,7
4,4
4,7
4,7
4,5
2,0
2,9
3,1
3,1
1,6
1,6
5,2
4,7
2,1
1,8
0,9
1,7
2,8
2,4
3,0
3,7
4,2
5,7
I.
5,7
5,6
2,9
2,0
1,0
1,4
1,9
2,4
3,3
3,9
4,6
5,0
II.
7,0
4,6
3,3
2,1
2,5
1,8
1,5
2,6
2,8
3,4
3,1
5,3
III.
0,6
0,9
2,7
3,1
4,2
2,2
1,2
1,2
1,9
1,4
0,6
0,7
I.
0,8
0,7
2,6
2,8
3,7
3,2
1,7
1,9
1,7
1,2
1,2
1,4
II.
0,9
0,9
2,6
3,2
2,9
3,5
2,5
1,6
1,2
1,5
1,3
0,9
III.
Srednji broj obla~nih Srednji broj vedrih

dana po dekadama1 dana po dekadama1
10,7
1,4
5,8
10,9
16,1
19,7
20,6
18,9
15,7
11,0
6,2
2,1
877,7
73,1
66,4
82,2
63,7
64,5
90,8
85,6
99,4
85,5
76,9
58,4
49,4
54,9
razdoblje od 1961. do 1980. godine

razdoblje od 1961. do 1990. godine
0,4
Srednje mjese~ne
temperature zraka
[C]2
Klimatoloki podaci
Srednje mjese~ne
koli~ine oborine
[mm]2
@upanija: VII. Bjelovarsko-bilogorska

Zemljopisna {irina [N]:
45 36
Zemljopisna duìna [E]: 17 14
Nadmorska visina [m]:
161
Srednji broj dana
s neprekidnim
sijanjem Sunca1
Broj dana grijanja (prag 10 C): 158,1

33,0
48,4
51,7
51,2
85,0
76,0
53,0
63,8
43,2
38,0
28,7
29,6
Maksimalne
dnevne koli~ine
oborine [mm]2
Stupanj dani grijanja (prag 10 C): 2755,4

Standardna vanjska projektna temperatura [C]:
77
85
83
81
79
75
71
72
71
69
73
79
84
Srednja mjese~na
relativna vla`nost
zraka [%]2
540
10,7
5,9
7,8
10,7
14,3
17,1
17,4
16,0
12,7
9,0
7,0
5,8
5,2
Srednji mjese~ni
tlak vodene pare
[hPa]2
DARUVAR
4,96
36,62
50,26
56,90
59,89
rujan
listopad
studeni
prosinac
prosje~no
[MWh/m2]
1,52
lipanj
17,27
8,36
svibanj
kolovoz
22,78
travanj
srpanj
3,74
39,76
1,43
3,91
1,26
1,81
3,39
4,90
5,29
6,35
5,99
5,50
4,63
2,21
50,20
oùjak
1,71
velja~a
Kut []
60,08
Ukupno
sije~anj
Mjesec
Raspreno
0,58
1,58
0,45
0,63
1,06
1,55
2,29
2,55
2,77
2,61
2,10
1,48
0,88
0,55
Izravno
0,83
2,29
0,77
1,12
2,24
3,26
2,98
3,80
3,22
2,88
2,50
2,20
1,26
1,11
Kut []
Odbijeno
0,02
0,04
0,04 50,42
0,06 50,42
0,09 50,42
0,08 14,30
0,02 14,30
0,00 14,30
0,00 14,30
0,01 14,30
0,03 14,30
0,07 50,42
0,06 50,42
0,05 50,42
Ukupno
1,41
3,87
1,25
1,80
3,39
4,63
5,28
6,33
5,93
5,49
4,59
3,70
2,21
1,69
Raspreno
0,58
1,59
0,49
0,67
1,05
1,70
2,31
2,52
2,73
2,58
2,15
1,37
0,88
0,60
Izravno
0,82
2,24
0,73
1,09
2,24
2,92
2,96
3,79
3,19
2,89
2,43
2,22
1,26
1,06
Odbijeno
0,01
0,04
0,03 25,33
0,04 25,33
0,09 25,33
0,01 25,33
0,02 25,33
0,02 25,33
0,02 25,33
0,02 25,33
0,01 25,33
0,11 25,33
0,06 25,33
0,04 25,33
1,38
3,77
1,11
1,62
3,15
4,83
5,27
6,17
5,75
5,39
4,63
3,66
2,07
1,49
Ukupno
Godi{nji optimalni kut
0,59
1,62
0,57
0,78
1,23
1,64
2,23
2,43
2,64
2,50
2,08
1,59
1,03
0,69
Raspreno
Sezonski optimalni kut
0,77
2,12
0,53
0,83
1,90
3,15
2,99
3,68
3,06
2,84
2,51
2,04
1,03
0,79
Izravno
Mjese~ni optimalni kut
Kut []
Srednja dnevna ozraenost prema jugu nagnute plohe [kWh/m2]
Odbijeno
0,01
0,03
0,01
0,01
0,02
0,04
0,05
0,06
0,06
0,05
0,04
0,03
0,02
0,01
D O DATA K D
541
Nagib 40
1,23 0,82 0,41 0,00 1,41 0,81 0,59 0,00 1,55 0,79 0,75 0,01 1,67 0,76 0,89 0,02 1,76 0,72 1,00 0,03
studeni
[MWh/m2]
1,28 0,62 0,66 0,00 1,34 0,62 0,72 0,00 1,37 0,60 0,76 0,01 1,38 0,58 0,78 0,02 1,36 0,55 0,78 0,03
3,50 1,70 1,80 0,00 3,66 1,69 1,97 0,01 3,75 1,65 2,08 0,02 3,77 1,59 2,14 0,05 3,72 1,50 2,13 0,08
2,49 1,29 1,20 0,00 2,80 1,28 1,51 0,00 3,05 1,25 1,78 0,01 3,23 1,20 2,00 0,03 3,35 1,14 2,15 0,06
listopad
0,82 0,60 0,23 0,00 0,95 0,59 0,36 0,00 1,06 0,58 0,47 0,00 1,15 0,56 0,58 0,01 1,21 0,53 0,66 0,02
4,18 1,72 2,46 0,00 4,51 1,71 2,80 0,01 4,75 1,67 3,05 0,03 4,87 1,61 3,21 0,06 4,89 1,52 3,27 0,10
rujan
prosinac
5,11 2,34 2,77 0,00 5,25 2,33 2,92 0,01 5,29 2,27 2,99 0,03 5,23 2,19 2,97 0,07 5,07 2,07 2,88 0,12
prosje~no
6,33 2,56 3,78 0,00 6,35 2,54 3,81 0,01 6,26 2,48 3,75 0,04 6,06 2,38 3,60 0,08 5,76 2,26 3,35 0,15
Ukupno
kolovoz
Raspr{eno
srpanj
Izravno
5,99 2,77 3,22 0,00 5,97 2,75 3,21 0,01 5,85 2,69 3,13 0,04 5,64 2,58 2,98 0,08 5,33 2,45 2,75 0,14
Odbijeno
lipanj
Ukupno
5,45 2,63 2,83 0,00 5,50 2,61 2,89 0,01 5,46 2,55 2,88 0,03 5,32 2,45 2,79 0,07 5,08 2,32 2,63 0,13
Raspr{eno
svibanj
Izravno
4,38 2,18 2,19 0,00 4,54 2,17 2,37 0,01 4,62 2,12 2,48 0,03 4,61 2,04 2,52 0,06 4,51 1,93 2,48 0,10
Odbijeno
3,14 1,67 1,48 0,00 3,40 1,66 1,74 0,00 3,59 1,62 1,95 0,02 3,71 1,56 2,11 0,04 3,74 1,47 2,20 0,07
Ukupno
travanj
Odbijeno
oùjak
Ukupno
1,67 1,08 0,59 0,00 1,85 1,07 0,78 0,00 2,00 1,04 0,95 0,01 2,11 1,00 1,09 0,02 2,18 0,95 1,19 0,04
Odbijeno
velja~a
Ukupno
1,09 0,73 0,36 0,00 1,27 0,72 0,54 0,00 1,42 0,71 0,71 0,01 1,54 0,68 0,85 0,01 1,64 0,64 0,97 0,03
Raspr{eno
Nagib 30
Odbijeno
sije~anj
Mjesec
Izravno
Nagib 20
Raspr{eno
Nagib 10
Izravno
Nagib 0
Raspr{eno
542
Izravno
4,80 1,93 2,70 0,18 4,45 1,76 2,44 0,26 4,02 1,57 2,11 0,34 3,53 1,38 1,73 0,42 2,99 1,17 1,30 0,51
4,80 1,41 3,24 0,15 4,60 1,29 3,10 0,21 4,31 1,16 2,88 0,28 3,92 1,01 2,56 0,35 3,45 0,86 2,17 0,42
3,39 1,06 2,24 0,09 3,35 0,97 2,26 0,12 3,24 0,86 2,21 0,16 3,06 0,76 2,10 0,21 2,81 0,64 1,92 0,25
1,80 0,67 1,08 0,04 1,81 0,61 1,13 0,06 1,78 0,55 1,15 0,08 1,71 0,48 1,13 0,10 1,60 0,41 1,07 0,12
1,25 0,49 0,73 0,03 1,26 0,45 0,77 0,04 1,25 0,40 0,80 0,05 1,21 0,35 0,79 0,07 1,14 0,30 0,76 0,08
3,59 1,40 2,07 0,13 3,40 1,28 1,95 0,18 3,14 1,14 1,77 0,23 2,83 1,00 1,54 0,29 2,47 0,85 1,27 0,35
1,31 0,51 0,76 0,05 1,24 0,47 0,71 0,06 1,15 0,42 0,64 0,08 1,03 0,36 0,56 0,11 0,90 0,31 0,46 0,13
kolovoz
rujan
listopad
studeni
prosinac
prosje~no
[MWh/m2]
Ukupno
5,34 2,10 3,02 0,23 4,84 1,92 2,61 0,32 4,27 1,71 2,14 0,42 3,64 1,50 1,62 0,52 2,99 1,28 1,08 0,63
Raspr{eno
srpanj
Izravno
4,94 2,27 2,45 0,21 4,47 2,08 2,09 0,30 3,94 1,86 1,69 0,39 3,37 1,63 1,25 0,50 2,79 1,38 0,80 0,60
Odbijeno
lipanj
Ukupno
4,75 2,16 2,40 0,19 4,35 1,97 2,11 0,27 3,88 1,76 1,76 0,36 3,36 1,54 1,37 0,45 2,81 1,31 0,95 0,55
Raspr{eno
svibanj
Izravno
4,32 1,79 2,37 0,16 4,05 1,64 2,19 0,22 3,70 1,47 1,95 0,29 3,29 1,28 1,65 0,36 2,83 1,09 1,30 0,44
Odbijeno
3,70 1,37 2,22 0,11 3,58 1,25 2,18 0,16 3,39 1,12 2,07 0,21 3,13 0,98 1,89 0,26 2,81 0,83 1,66 0,31
Ukupno
travanj
Odbijeno
oùjak
Ukupno
2,21 0,88 1,26 0,06 2,18 0,81 1,29 0,08 2,12 0,72 1,28 0,11 2,01 0,63 1,24 0,14 1,86 0,54 1,15 0,17
Odbijeno
velja~a
Ukupno
1,69 0,60 1,06 0,04 1,71 0,55 1,11 0,05 1,69 0,49 1,13 0,07 1,64 0,43 1,12 0,09 1,55 0,36 1,07 0,11
Raspr{eno
Nagib 90
Odbijeno
sije~anj
Mjesec
Izravno
Nagib 80
Raspr{eno
Nagib 70
Izravno
Nagib 60
Raspr{eno
Nagib 50
Izravno
D O DATA K D
543
544
3,65 3,74 3,76 3,71 3,59 3,39 3,14 2,84 2,49 3,64 3,72 3,74 3,69 3,57 3,39 3,15 2,86 2,54
prosje~no
1,33 1,37 1,37 1,35 1,31 1,24 1,15 1,04 0,91 1,33 1,36 1,36 1,35 1,30 1,24 1,15 1,04 0,93
0,95 1,05 1,13 1,19 1,23 1,24 1,23 1,18 1,12 0,93 1,02 1,10 1,15 1,17 1,18 1,15 1,11 1,04
prosinac
[MWh/m
1,40 1,54 1,65 1,73 1,77 1,78 1,74 1,67 1,57 1,38 1,51 1,60 1,66 1,69 1,68 1,64 1,57 1,46
studeni
2]
2,78 3,02 3,20 3,30 3,34 3,29 3,18 2,99 2,75 2,75 2,97 3,12 3,20 3,22 3,17 3,05 2,86 2,62
listopad
90
4,50 4,73 4,86 4,88 4,79 4,60 4,31 3,94 3,48 4,47 4,68 4,80 4,81 4,73 4,55 4,28 3,93 3,51
80
rujan
70
5,25 5,29 5,23 5,08 4,83 4,49 4,07 3,59 3,07 5,24 5,28 5,24 5,10 4,87 4,57 4,18 3,74 3,26
60
kolovoz
50
6,35 6,27 6,08 5,78 5,38 4,90 4,34 3,73 3,10 6,35 6,28 6,12 5,85 5,49 5,05 4,53 3,97 3,38
40
5,97 5,86 5,65 5,36 4,97 4,51 4,00 3,44 2,87 5,97 5,88 5,69 5,42 5,07 4,65 4,16 3,64 3,10
30
srpanj
20
lipanj
10
5,50 5,46 5,32 5,10 4,78 4,39 3,93 3,43 2,89 5,50 5,47 5,35 5,14 4,86 4,50 4,07 3,61 3,11
90
svibanj
80
4,54 4,62 4,61 4,52 4,33 4,07 3,74 3,34 2,90 4,53 4,60 4,60 4,51 4,35 4,10 3,79 3,43 3,01
70
travanj
60
3,39 3,58 3,69 3,72 3,68 3,56 3,36 3,11 2,79 3,37 3,53 3,63 3,65 3,60 3,49 3,30 3,05 2,75
50
oùjak
40
1,84 1,99 2,09 2,16 2,18 2,15 2,08 1,97 1,82 1,83 1,95 2,04 2,09 2,10 2,06 1,98 1,87 1,72
30
1,26 1,41 1,53 1,61 1,66 1,68 1,66 1,60 1,51 1,24 1,37 1,47 1,54 1,58 1,59 1,56 1,50 1,40
20
velja~a
10
Kut nagiba plohe
Kut nagiba plohe
sije~anj
Mjesec
Azimut plohe 30
Azimut plohe 15
Srednja dnevna ukupna ozraenost nagnute plohe [kWh/m2]
20
30
40
50
60
70
80
90
10
20
30
40
50
60
70
80
90
1,80 1,90 1,96 1,99 1,99 1,94 1,86 1,75 1,61 1,76 1,83 1,87 1,88 1,86 1,81 1,72 1,62 1,48
3,33 3,46 3,53 3,55 3,49 3,37 3,20 2,96 2,69 3,27 3,36 3,41 3,40 3,34 3,22 3,05 2,83 2,58
4,50 4,56 4,55 4,47 4,32 4,10 3,81 3,48 3,10 4,46 4,50 4,48 4,40 4,25 4,04 3,78 3,47 3,12
5,49 5,46 5,36 5,18 4,93 4,60 4,22 3,79 3,34 5,48 5,44 5,35 5,19 4,96 4,66 4,31 3,92 3,50
5,98 5,90 5,74 5,50 5,19 4,82 4,38 3,91 3,41 5,98 5,90 5,76 5,56 5,28 4,94 4,55 4,11 3,65
6,35 6,29 6,16 5,93 5,62 5,22 4,76 4,26 3,72 6,34 6,29 6,16 5,96 5,69 5,34 4,93 4,47 3,97
5,21 5,25 5,21 5,09 4,89 4,61 4,26 3,86 3,42 5,18 5,20 5,15 5,04 4,85 4,60 4,28 3,92 3,51
4,42 4,59 4,69 4,69 4,61 4,45 4,20 3,88 3,49 4,35 4,47 4,53 4,52 4,43 4,27 4,04 3,75 3,41
2,70 2,88 3,00 3,06 3,06 3,00 2,88 2,70 2,47 2,64 2,76 2,84 2,87 2,85 2,78 2,66 2,50 2,29
1,35 1,45 1,52 1,57 1,58 1,56 1,51 1,43 1,33 1,32 1,38 1,43 1,45 1,45 1,42 1,37 1,29 1,19
0,91 0,98 1,04 1,07 1,08 1,08 1,05 1,00 0,93 0,89 0,93 0,97 0,99 0,99 0,97 0,93 0,88 0,82
3,61 3,68 3,69 3,64 3,53 3,36 3,14 2,87 2,57 3,58 3,62 3,61 3,56 3,45 3,29 3,08 2,84 2,56
1,32 1,34 1,35 1,33 1,29 1,23 1,14 1,05 0,94 1,31 1,32 1,32 1,30 1,26 1,20 1,13 1,04 0,93
velja~a
oùjak
travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
listopad
studeni
prosinac
prosje~no
[MWh/m2]
1,21 1,32 1,39 1,44 1,46 1,45 1,42 1,35 1,26 1,18 1,25 1,30 1,33 1,33 1,31 1,26 1,20 1,11
10
Kut nagiba plohe
Kut nagiba plohe
sije~anj
Mjesec
Azimut plohe 60
Azimut plohe 45
D O DATA K D
545
546
3,54 3,54 3,51 3,39 3,33 3,17 2,98 2,75 2,49 3,49 3,45 3,39 3,59 3,17 3,01 2,83 2,61 2,38
prosje~no
1,29 1,29 1,28 1,24 1,22 1,16 1,09 1,00 0,91 1,27 1,26 1,24 1,31 1,16 1,10 1,03 0,95 0,87
0,86 0,88 0,89 0,89 0,88 0,86 0,82 0,77 0,71 0,82 0,82 0,82 1,08 0,78 0,75 0,71 0,66 0,60
prosinac
[MWh/m
1,28 1,31 1,33 1,32 1,31 1,27 1,21 1,14 1,05 1,23 1,23 1,22 1,58 1,16 1,12 1,06 0,98 0,90
studeni
2]
2,57 2,63 2,66 2,64 2,62 2,54 2,42 2,26 2,08 2,49 2,48 2,46 3,07 2,35 2,26 2,14 2,00 1,84
listopad
90
4,27 4,32 4,33 4,25 4,19 4,03 3,82 3,55 3,24 4,17 4,15 4,09 4,67 3,88 3,72 3,51 3,27 2,99
80
rujan
70
5,14 5,12 5,06 4,85 4,76 4,52 4,22 3,89 3,51 5,09 5,03 4,92 5,00 4,59 4,36 4,08 3,77 3,42
60
kolovoz
50
6,32 6,26 6,13 5,83 5,69 5,37 5,00 4,57 4,11 6,30 6,21 6,06 5,78 5,61 5,30 4,95 4,56 4,13
40
5,97 5,89 5,76 5,44 5,31 5,00 4,64 4,23 3,80 5,96 5,86 5,72 5,36 5,27 4,97 4,63 4,25 3,84
30
srpanj
20
lipanj
10
5,45 5,40 5,30 5,04 4,93 4,66 4,33 3,97 3,57 5,43 5,35 5,22 5,06 4,83 4,57 4,26 3,92 3,55
90
svibanj
80
4,41 4,41 4,37 4,21 4,13 3,93 3,68 3,40 3,08 4,36 4,31 4,23 4,41 3,95 3,75 3,52 3,25 2,96
70
travanj
60
3,21 3,25 3,25 3,18 3,14 3,02 2,85 2,65 2,42 3,14 3,12 3,07 3,53 2,91 2,78 2,62 2,43 2,22
50
oùjak
40
1,71 1,74 1,76 1,73 1,71 1,65 1,57 1,46 1,34 1,66 1,66 1,64 2,00 1,55 1,49 1,40 1,30 1,19
30
1,14 1,17 1,19 1,19 1,18 1,15 1,10 1,04 0,96 1,09 1,09 1,08 1,46 1,04 1,00 0,95 0,88 0,81
20
velja~a
10
Kut nagiba plohe
Kut nagiba plohe
sije~anj
Mjesec
Azimut plohe 90
Azimut plohe 75
srpanj
kolovoz
rujan
listopad
studeni
prosinac
travanj
23
oùjak
lipanj
velja~a
svibanj
45
sije~anj
Mjesec
55
129
134
97
20
91
178
256
249
213
136
43
67
56
13
96
219
297
379
360
324
248
152
50
78
46
83
192
334
404
490
460
425
348
250
124
68
89
94
139
270
428
491
580
541
507
430
330
185
124
128
179
326
494
552
643
599
565
488
386
228
164
145
200
355
529
584
676
629
595
518
416
250
184
145
200
355
529
584
676
629
595
518
416
250
184
128
179
326
494
552
643
599
565
488
386
228
164
94
139
270
428
491
580
541
507
430
330
185
124
46
83
192
334
404
490
460
425
348
250
124
68
13
96
219
297
379
360
324
248
152
50
91
178
256
249
213
136
43
55
129
134
97
20
23
910 1011 1112 1213 1314 1415 1516 1617 1718 1819 1920
Pravo Sun~evo vrijeme [h]
Ukupno zra~enje
Srednji dnevni hod satne ozraenosti vodoravne plohe [W/m2]
824
1229
2478
4188
5121
6319
5992
5449
4374
3152
1672
1079
D O DATA K D
547
548
11
velja~a
oùjak
travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
listopad
studeni
prosinac
45
sije~anj
Mjesec
25
52
62
47
10
56
37
82
103
115
102
68
23
67
50
90
136
153
167
156
124
81
32
78
33
55
99
137
185
198
213
205
174
133
80
45
89
68
93
140
176
225
234
250
244
214
175
119
83
92
119
169
203
253
260
277
272
243
205
147
109
105
133
184
218
268
273
291
286
258
220
162
123
105
133
184
218
268
273
291
286
258
220
162
123
92
119
169
203
253
260
277
272
243
205
147
109
68
93
140
176
225
234
250
244
214
175
119
83
33
55
99
137
185
198
213
205
174
133
80
45
50
90
136
153
167
156
124
81
32
37
82
103
115
102
68
23
25
52
62
47
10
11
910 1011 1112 1213 1314 1415 1516 1617 1718 1819 1920
Raspreno zra~enje
597
818
1283
1724
2349
2550
2770
2623
2182
1672
1081
720
srpanj
kolovoz
rujan
listopad
studeni
prosinac
travanj
12
oùjak
lipanj
velja~a
svibanj
45
sije~anj
Mjesec
30
77
72
50
10
53
97
153
134
110
68
20
67
56
46
129
161
226
194
168
124
71
18
78
13
28
93
196
218
292
247
220
174
117
44
23
89
26
47
130
252
266
346
291
263
215
155
65
41
35
60
157
291
299
384
322
293
244
181
80
55
40
67
171
311
316
403
338
308
259
195
88
61
40
67
171
311
316
403
338
308
259
195
88
61
35
60
157
291
299
384
322
293
244
181
80
55
26
47
130
252
266
346
291
263
215
155
65
41
13
28
93
196
218
292
247
220
174
117
44
23
46
129
161
226
194
168
124
71
18
53
97
153
134
110
68
20
30
77
72
50
10
12
910 1011 1112 1213 1314 1415 1516 1617 1718 1819 1920
Izravno zra~enje
227
411
1195
2464
2773
3768
3223
2826
2192
1480
591
360
D O DATA K D
549
DODATAK E
Simulacija rada solarnog sustava za pripremu potrone tople vode postupkom f-Chart za nekoliko gradova
u Republici Hrvatskoj
Simulacija rada solarnog sustava za pripremu potrone tople vode postupkom f-Chart s godinjim tijekom solarnog
stupnja pokrivanja f i stupnja djelovanja za kolektore nagnute prema jugu s godinjim optimalnim kutom
Simulacija rada solarnog sustava za pripremu potrone tople vode postupkom f-Chart s godinjim tijekom solarnog
stupnja pokrivanja f i stupnja djelovanja za kolektore nagnute pod kutom i orijentacije (azimut) 45
741
Simulacija rada solarnog sustava za pripremu potrone tople vode postupkom f-Chart za podruje grada Daruvara za kolektore nagnute prema jugu s godinjim optimalnim kutom
sijeanj
31
0,4
5,36
1,168
= 25,33
o=FR()n
0,79
kef=FRk, W/m2K 3,9
Qk
Qd
X
Y
f
GJ
GJ
5,051 0,449 0,133 0,155 1,013 0,233
veljaa
28
2,1
7,45
1,055
4,844 0,625 0,280 0,295
0,760 0,354
oujak
31
6,2
13,18
1,168
4,504 1,105 0,611 0,714
0,455 0,437
travanj
30
11,0
16,67
1,130
4,105 1,398 0,782 0,884
0,247 0,442
svibanj
31
15,7
19,4
1,168
3,715 1,627 0,902 1,053
0,115 0,438
lipanj
30
18,9
20,7
1,130
3,450 1,736 0,958 1,083
0,048 0,436
srpanj
31
20,6
22,21
1,168
3,309 1,862 1,010 1,180 0,012 0,428
kolovoz
31
19,7
18,97
1,168
3,383 1,591 0,904 1,056
0,112 0,449
rujan
30
16,1
17,39
1,130
3,682 1,458 0,831 0,940
0,191 0,450
listopad
31
10,9
11,34
1,168
4,114 0,951 0,539 0,629
0,539 0,447
studeni
30
5,8
5,83
1,130
4,537 0,489 0,189 0,214
0,917 0,306
prosinac
31
1,4
1,168
4,902 0,335 0,043 0,050
1,118 0,101
10,7
162,5
13,754
0,600 8,252
5,502 0,417
lokacija Daruvar
= 45,36
= 17,14
tv, C
hv, C
Vs, L
60
15
300
godina
br. os.
4
Ak, m2
4,0
t.v., L/os. 50
H
Qptv
MJ/m2d
GJ
Godinji tijek solarnog stupnja pokrivanja f i stupnja djelovanja navedenoga solarnog

sustava za pripremu potrone tople vode
742
D O DATA K E
Simulacija rada solarnog sustava za pripremu potrone tople vode postupkom f-Chart za podruje grada Daruvara za kolektore nagnute pod kutom i orijentacije (azimut) 45
sijeanj
31
0,4
5,00
1,168
=30
o=FR()n
0,79
kef=FRk, W/m2K 3,9
Qk
Qd
X
Y
f
GJ
GJ
5,051 0,419 0,108 0,126 1,043 0,203
veljaa
28
2,1
7,06
1,055
4,844 0,592 0,255 0,269
0,786 0,340
oujak
31
6,2
12,71
1,168
4,504 1,066 0,588 0,687
0,481 0,436
travanj
30
11,0
16,38
1,130
4,105 1,374 0,770 0,871
0,260 0,443
svibanj
31
15,7
19,3
1,168
3,715 1,618 0,898 1,049
0,119 0,438
lipanj
30
18,9
20,66
1,130
3,450 1,732 0,956 1,081
0,049 0,436
srpanj
31
20,6
22,18
1,168
3,309 1,860 1,009 1,179 0,011 0,429
kolovoz
31
19,7
18,76
1,168
3,383 1,573 0,897 1,048
0,121 0,450
rujan
30
16,1
16,88
1,130
3,682 1,416 0,812 0,918
0,213 0,453
listopad
31
10,9
10,8
1,168
4,114 0,906 0,510 0,596
0,572 0,445
studeni
30
5,8
5,47
1,130
4,537 0,459 0,165 0,186
0,944 0,284
prosinac
31
1,4
3,74
1,168
4,902 0,314 0,024 0,028
1,140 0,060
158,94 13,754
0,584 8,037
5,717 0,416
lokacija Daruvar
= 45,36
= 17,14
10,7
tv, C
hv, C
Vs, L
60
15
300
godina
br. os.
4
Ak, m2
4,0
t.v., L/os. 50
H
Qptv
MJ/m2d
GJ
Godinji tijek solarnog stupnja pokrivanja f i stupnja djelovanja navedenoga solarnog

sustava za pripremu potrone tople vode
743
POPIS OZNAKA
Oznaka
Mjerna
jedinica
m2
povr{ina
Ak
m2
povrina apsorbera kolektora
Am
povrina modula
As
vanjska povrina spremnika
Azg
m2
J/K
toplinski kapacitet kolektora
J/kgK
specifini toplinski kapacitet
cs
J/kgK
specifini toplinski kapacitet spremnika
cv
J/kgK
specifi~ni toplinski kapacitet vode
do
vanjski promjer prijamne cijevi
energija
procjenjena preostala sustavna pogreka
energija doputenog stanja
EA
J, kWh
izgubljena energija
EB,iz
J, kWh
izlazna energija iz baterije (akumulatora)
EB,ul
J, kWh
ulazna energija u bateriju (akumulator)
EFN
J, kWh
dobivena energija iz fotonaponskih modula
EGB
J, kWh
gubici baterije
ET
J, kWh
energija tro{ila
EZ
J, kWh
upadna energija Suneva zraenja na module
Ec
W/m3
zraenje crnog tijela
Opis
vanjska povrina zgrade

potronja tople vode po osobi i danu
783
LITERATURA
[1] Alfirevi, I., i dr.: Inenjerski prirunik: Temelji inenjerskih znanja,, kolska knjiga,
Zagreb, 1996.
[2] Penzar, B., i suradnici: Meteorologija za korisnike, kolska knjiga, Zagreb, 1996.
[3] Brezinak, M.: Mjerenje i raunanje u tehnici i znanosti, Tehnika knjiga, Zagreb,
1970.
[4] Goetzberger, A., Voss, B., und Knobloch, J.: Sonnenenergie, Photovoltaik, B. G.
Teubner, Stuttgart, 1994.
[5] J. R. Howell, R.B. Bannerot, and G. C. Vliet, Solar-Thermal Energy Systems, McGrawHill Book Company, New York, 1982.
[6] Kleemann, M., Meliss, M.: Regenerative Energieguellen, Springer-Verlag, Berlin,

1993.
[7] Kulii, P.: Novi izvori energije,, kolska knjiga, Zagreb, 1991.
[8] Goetzberger, A., Wittwer, V.: Sonnenenergie, Thermische Nutzung, B. G. Teubner,
Stuttgart, 1993.
[9] Ramanathan, V., Barkstrom, B. R., Harrison, E. F.: Climate and the Earth Radiation
Budget, Physics Today, 1989.
[10] Wurfel, P.: Physik der Solarzellen, Spektrum Akademischer Verlag GmbH,Heidelberg,
1995.
[11] WBGU: Politikpapier; Die Chancen von Johannesburg: Eckpunkte einer

Verhandlungs-strategie, Bonn 2001.
[12] Papoutsis, C.: European Policy: A message from the European Commissioner for
Energy, Sustainable Energy, Vol. 3, No. 2, 7, 1998.
[13] IPCC - Final Report, IPCC = Intergovernmental Pannel on Climate Changes

[14] Mati, Z.: Sunevo zraenje na podruju Republike Hrvatske Prirunik za energetsko koritenje Sunevog zraenja, Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb, 2007.
793
KAZALO POJMOVA
A
aerosol, 25
akceptor, 373
akumulator, 406, 416
albedo, 22, 52
albedometar, 53
amorfne tvari, 370
apsorber, 95
povrina, 106
selektivnost, 96
apsorpcija plinova, 25
apsorpcijski rashladni ureaji, 295
apsorbent (otapalo), 297
apsorber, 295, 299
bilanca topline, 297
bilanca tvari, 297
binarne smjese, 297
bogata (jaka) otopina, 295
ispariva, 295, 299
kondenzator, 295, 299
kuhalo (generator), 295, 298
pojas uparivanja, 297
rashladna tvar, 297
slaba otopina, 295
arhitektura
energetski uinkovita, 83
jednolitarski standard, 88
niskoenergetska, 85
trolitarski standard, 86
armatura za punjenje i pranjenje, 226
Boltzmannova konstanta, 373

brojila elektrine energije, 488
brzina svjetlosti, 13, 378
bypass crpka, 263
C
centralizirana proizvodnja elektrine
energije, 505
CFC-spojevi, 323
cirkulacijska crpka, 224
CO2 u atmosferi, 32
D
decentralizirana proizvodnja elektrine
energije, 505
desalinizacije morske vode, 482
Direktiva Europskog parlamenta, 496
donor, 373
E
eksergija, 82
ekspanzijska posuda, 220
elektrina vodljivost, 374
elektrini izolatori, 371
elektrini vodii, 371
805
O AUTORU
Doc. dr. sc. Ljubomir Majdandi roen je 4. srpnja 1960.

godine u Ivanjskoj, BiH. Nakon to je diplomirao 1985. godine u Banja Luci na pogonsko-energetskom smjeru, zavrava dva poslijediplomska studija: godine 1999. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu, s
radom Simulacija rada solarnog sustava za pripremu potrone tople vode, a 2001. godine na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, s radom Marketing obnovljivih
izvora energije u Republici Hrvatskoj. Od 2001. do 2003.
godine boravi na Fraunhofer Institutu za solarnu energiju, u
odjelu elektro-energetski sustavi, u Freiburgu, Njemaka,
uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije, Zaklade
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Njemake
katolike akademije. Na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu obranio je 2004. godine doktorsku disertaciju pod nazivom
Sustav upravljanja obnovljivim izvorima energije u zgradi. Izabran je za znanstvenog
suradnika u znanstvenom podruju tehnikih znanosti polje elektrotehnike i docent je na
Elektrotehnikom fakultetu Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku. Autor je 54 znanstvena i struna rada iz podruja energetike, obnovljivih izvora energije i odrivog razvoja, u
zemlji i inozemstvu. Odrao je vie od 70 pozvanih predavanja i radionica iz podruja
obnovljivih izvora energije, energetske uinkovitosti, zatite okolia, klimatskih promjena i
globalnog zatopljenja. Za projekt Opskrba obiteljske kue toplinskom i elektrinom
energijom pomou Suneve energije dobio je priznanje Ministarstva zatite okolia i
prostornog ureenja u podruju industrije i energetike za 2000. godinu prigodom Svjetskog dana zatite okolia. Dobitnik je nagrade Hrvoje Poar za 2004. godinu za podruje
unapreenja kvalitete okolia, vezano uz energetske objekte. Predsjednik je Hrvatske
strune udruge za Sunevu energiju (Croatian Professional Society for Solar Energy) i
Glavni urednik asopisa Solarna tehnologija. lan je Meunarodnog drutva za Sunevu
energiju (ISES), Njemakog drutva za Sunevu energiju (Deutsche Gesellschaft fr
Sonnenenergie e.V. DGS) i Hrvatskog energetskog drutva (HED).

Solarni Sistemi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Solarni Sistemi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ljubomir Majdandi

2. ENERGIJA SUNEVA ZRAENJA .............................................................1

2.5.2. Satni kut Sunca.............................................................................37

3. PASIVNO KORITENJE SUNEVOM ENERGIJOM .................................7

4. SOLARNI TOPLINSKI KOLEKTORI ..............................................................9

4.5. Poloaj, usmjeravanje i razmak kolektora.............................................117

5. ISPITIVANJE KOLEKTORA ..........................................................................1

5.9. Odreivanje sastavljene (sloene) normalne nesigurnosti...................160

6. SOLARNI SPREMNICI TOPLINE ..............................................................1

Izrada i presjek spremnika topline........................................................179

7. SOLARNI TOPLINSKI SUSTAVI ................................................................1

7.5. Sigurnosno-tehnika oprema solarnih sustava ....................................218

7.10.8. Solarni sustav za pripremu potrone tople vode i po potrebi

8. SOLARNO HLA\ENJE ................................................................................2

8.7. Utjecaj radnih tvari na okoli ................................................................323

9. SOLARNE TERMOELEKTRANE ...............................................................3

10. SOLARNI FOTONAPONSKI SUSTAVI .....................................................3

10.3.1. isti poluvodii ...................................................................372

10.12.2. Fotonaponski sustav s centralnim izmjenjivaem dc/ac

11. ENERGETSKI NEOVISNE GRA\EVINE ..................................................4

Solarna kua Jenni, Oberburg, vicarska..........................................478

12. ZAKONI, POTICAJI I PROMIDBA SOLARNIH SUSTAVA ....................4

POPIS OZNAKA ................................................................................................7

1.1. Uvod u energiju Sunca

2.1. Sunce kao izvor zraenja i energije

ENERGIJA (kWh) = MASA (kg) x 25 000 000 000

3.1. Energetska uinkovitost i pasivno koritenje Sunevom

4.1. Glavne komponente solarnoga toplinskog sustava

4.1.1. Pojam selektivnosti apsorbera

5.1. Metode ispitivanja kolektora

6.1. Izrada i presjek spremnika topline

plat (obloga) spremnika

Slika 6.1. Presjek spremnika tople vode

7.1. Solarni sustavi za pripremu potrone tople vode

8.1. Apsorpcijski rashladni ureaji

9.1. Naelo rada solarne temoelektrane

10.1. Fotonaponski sustavi

Slika 10.1. Osnovna podjela fotonaponskih sustava

Fotonaponski sustavi koji nisu prikljueni na mreu, odnosno samostalni

11.1. Energetski neovisne solarne graevine

12.1. Pitanja glede energetske strategije

vodoravne plohe ukupnim Sunevim

Srednja godinja ozraenost vodoravne plohe ukupnim

Srednja dnevna ozraenost vodoravne plohe ukupnim

Srednji broj dana

Srednji broj obla~nih Srednji broj vedrih

razdoblje od 1961. do 1980. godine

@upanija: VII. Bjelovarsko-bilogorska

Broj dana grijanja (prag 10 C): 158,1

Stupanj dani grijanja (prag 10 C): 2755,4

Godi{nji optimalni kut

Sezonski optimalni kut

Mjese~ni optimalni kut

Srednja dnevna ozraenost prema jugu nagnute plohe [kWh/m2]

Srednja dnevna ozraenost prema jugu nagnute plohe [kWh/m2]

Srednja dnevna ozraenost prema jugu nagnute plohe [kWh/m2]

Kut nagiba plohe

Kut nagiba plohe

Srednja dnevna ukupna ozraenost nagnute plohe [kWh/m2]

Kut nagiba plohe

Kut nagiba plohe

Srednja dnevna ukupna ozraenost nagnute plohe [kWh/m2]

Kut nagiba plohe

8.1. Apsorpcijski rashladni ureaji

11.1. Energetski neovisne solarne graevine