U V O D

SVRHA I NAMJENA

Kanal za klimatizaciju se mora ispravno privrstiti radi

neeljenih posljedica koje se mogu deavati nakon
zavrenog i potpuno kompletiranog toka, i nakon putanja
odreene mree u zavrni rad. Ako to privrivanje ne
bude uraeno kako treba moe doi do ne eljenih
posljedica kao to su: zujanje, umovi i tako dalje. Pri
privrivanju cijevi treba voditi rauna da cijevi nisu
previe privrene.
Cijevi se mogu privrivati raznim kukama i
obuhvatima (obujmicama). One mogu biti raznih tipova
to zavisi od utora i mjesta privrivanja cijevi.
Privrivanje cijevi moe biti na patosu horizontalno i
vertikalno na zid. Privrivanje cijevi slui da se cijevi
nikada ne dodiruju i moraju biti izolovane. Spojevi takoer
ne smiju da trpe bilo kakvo optereenje pa ak ni ono koje
nastaje usljed vlastite teine cjevovoda. Treba omoguiti
dovoljnu dilataciju cijevi. elne se ne smiju stezati niti
ostaviti previe zazora. Na mjestima gdje se smjer
kretanja vode iz vertikalne u horizontalnu, postavljaju se
razni profili koljena, ventila itd.

Smetnje mogu biti i umovi od vode koja otie,

umovi od raznih ureaja, umovi od dilatacije cijevi ili
utjecaja toplote. to se tie spajanja cijevi, sama rije
spajanje znai spojiti dva dijela odnosno kraja u jednu
cjelinu. Bez spajanja cijevi bi bilo nezamislivo izvesti ili
napraviti neku mreu i pustiti je u funkciju radi raznih
Admir Paji

emil Meki prof

prirodnih i vjetakih problema koje sreemo prilikom rada

na nekoj mrei.

TEHNIKA I TEHNOLOKA DOKUMENTACIJA

Svakoj proizvodnji koja se eli uspjeno rezultirati,

neophodno je formirati prateu dokumentaciju, prije nego
ona pone. Glavne smjernice za uspjean tok i zavretak
planirane proizvodnje daje upravo dokumentacija, kojom
se prate sve aktivnosti i daju informacije o realizaciji
planskih zadataka. Skupina ove dokumentacije ini vie
razliitih dokumenata, kako po obliku, tako po sadraju ili
namjeni. Gledano sa stanovita maino-gradnje znaaja za
proizvodnju, dokumentacija po prioritetu se svrstava u tri
osnovne grupe:

- tehniko-konstrukcijska dokumentacija,
- tehnoloka dokumentacija i
- proizvodna dokumentacija.
Prvi od dokumenata jeste tehniki crte. Svaki
tehniki crte mora da sadri niz podataka koji moraju biti
lahko uoljivi, a vrlo su vani za primjenu crtea. Da se
neki od bitnih podataka ne bi ispustiti pri izradi crtea, oni
se unose u posebna mjesta na crteu (zaglavlja). Svako
poglavlje u okviru zaglavlja ima i odreeni element,
odnosno podatak koji dopunjava crte. Najee
primjenjivani format za izradu crtea koji se koriste u
procesu proizvodnje jeste A4 format. Svaki tehniki crte
radi se u vie primjeraka, a u skladu sa svim propisanim
standardima za izradu tehnikih crtea.
Admir Paji

emil Meki prof

Tehnoloka dokumentacija

Sama rije tehnoloka, govori da se radi o

dokumentaciju koja sadri skup dokumenata vezan za
tehniki proces obrade. Rani nalog je osnovni dokument
vezan za konkretan posao, konkretnog izvrioca, opis
poslova i obim trokova proizvodnje.

Radna lista, kao dokument ili pratei obrazac, slui da

se u nju unesu podaci o izvrenoj operaciji na broju
komada u seriji.
Trebovanje materijala je dokument na kome je
navedena vrsta i koliina materijala za preuzimanje iz
magacina.
Tehnoloka karta je dokument koji daje opis, nain i
redosljed izvoenja tehnolokog procesa po operacijama
za odreeni radni promet.

POSTUPAK I NAINA RADA PO REDOSLJEDU

RADNIH OPERACIJA
Pri postupku rada po redosljedu operacija bilo je
potrebno prvo privrstiti cijevi i cijevna mree a nakon
toga spajanje cijevi raznim elementima i zatvaraima.
Cijevi za odvod fekalnih otpada moraju se privrstiti u
zidove i druge konstrukcije metalnim kukama ili ogrlicama,
a one mogu biti otvorene i zatvorene. Ovo privrivanje
cijevi dolazi otuda to je vod prvo lake postavljati, a
Admir Paji

emil Meki prof

ukoliko ne bi dolo do privrivanja moglo bi doi do

smetnji instalacija.
Pri privrivanju cijevi ne smiju biti vrsto
privrene.

Spajanje zatvaraima
Cijevni zatvarai imaju zadatak da sprijee proticanje
tenosti, gasova, pare itd. Razlikuju se etiri vrste
zatvaraa:
- ventili,
- priklopci,
- zasuni i
- slavine.

SJEENJE, SAVIJANJE I NAIN SPAJANJA CIJEVI

Sjeenje cijevi je postupak obrade gdje se predmet

vee duine odvaja na manje komade, pomou raznih
noeva, kara, testera, sjekaa a ponekad i brusilicom.
Sjeenje cijevi moe se raditi runim i mainskim
putem obrade. Kod runog sjeenja cijevi koristi se runa
pila. Pri rezanju runom pilom pilni list testere mora biti
zategnut do te mjere, da pri rezanju ne dolazi do uvijanja,
dok suvie zategnuta testera pri radu dovodi do kidanja
reznog dijela testere. Zupci na testeri moraju biti
razmetnuti da ne bi dolo do trenja izmeu materijala i
testere. To se postie na taj nain to su zubi naizmjenino
razmaknuti ili je list testere izraen talasasto. List testere
moe biti nazubljen sa jedne ili obje strane.

Admir Paji

emil Meki prof

Kod rada sa testerom pri rezanju cijevi pritiskivanje

testere vri se samo kod pokreta naprijed, dok kod pokreta
nazad testeru treba voditi tako da zupci slobodno klize po
povrini cijevi. Broj pokreta testerom kod sjeenja tvrih
materijala ne treba da budu vei od 50 pokreta u minuti,
dok kod mekih taj broj moe da bude i vei. Testeru treba
voditi i rezati pod uglom od pet stepeni.
Krune testere na mainski pogon imaju sjeivo u
obliku cirkulatora ili glodala, dok okvirne testere imaju
okvir za pilni list koji je slinog oblika kao list rune testere
samo to je po dimenzijama vei i na motorni pogon preko
ekscentra, dok kod trakastih testera je mainski pogon i
pilni list se okree oko dvije vodilice tako da je njegovo
kretanje u obliku trake i ono je beskonano.

SAVIJANJE CIJEVI

Savijanje cijevi moe se vriti u toplom i hladnom

stanju, a takoer se moe vriti runim i mainskim
putem. Savijanje cijevi mainskim putem vri se pomou
maine tzv. motalice koja se sastoji od:

- elektro motora
- rune stege
- ablona za razne profile cijevi.
Ako metalnu cijev pokuamo saviti bez odgovarajue
pripreme, ona e se spljotiti na savijenom mjestu. Da bi
se izbjeglo spljotavanje cijevi od topljenog elika, ona se
prvo napuni sitnim prosijanim pijeskom. Prije tog cijev
moramo dobro zatvoriti drvenim epom, i zatim kucanjem,
npr. drkom ekia pijesak se zbije, dobro rasporedi i
Admir Paji

emil Meki prof

ispuni unutranjost cijevi. Ako se pijesak vrsto ne zbije

kucanjem, cijev se spljoti na savijenom mjestu. Pijesak
mora biti suh jer se inae prilikom savijanja zagrijanih
debljih cijevi stvori vodena para koja moe da izbaci
epove.
Cijev tankih zidova od mehkog bakra, aluminija ili
mesinga prije savijanja se napune tenim kalofonijem.
Nakon zavrenog savijanja kalofonij se istoi, a preostali
ostaci u cijevi se mogu isprati benzinom. Savijanje cijevi se
moe vriti u kripu ili pomou posebnih naprava za
savijanje cijevi. Jdna takva naprava se sastoji od ablona
za savijanje sa potrebnim radijusom, ija ivica za savijanje
ima lijeb koji odgovara spoljanjem zidu cijevi. Pijeskom ili
kalofonijem napunjena cijev se postepeno pritiskuje u
lijeb ablona pomou takica sa lijebom koji se vodi
runom polugom. Na mainama za savijanje cijevi nije
potrebno punjenje pijeskom jer na mjestu savijanja
pokretni trn prati proces savijanja i sprijeava
spljotavanje cijevi.

SPAJANJE CIJEVI

Od same namjene spajanja kao i od vrste materijala

spojevi mogu biti razdvojivi i ne razdvojivi. Sama rije
spajanje znai spojiti dva dijela odnosno kraja u jednu
cjelinu. Spajanje cijevi moe se vriti na vie naina:
- eline cijevi moemo spojiti varenjem i to se naziva
ne razdvojivi spoj,
- Narezivanjem navoja na krajevima cijevi a iste te
spojiti i raznim armaturama nazivamo ih razdvojivim
spojevima.
U nerazdvojivu vezu spadaju :
- zavarivanje,
- lemljenje i
- zakivanje,
Admir Paji

emil Meki prof

Dok u razdvojivu vezu ubrajamo spajanje pomou

navoja i pomou naglavka.
Spajanje cijevi prirubnicom je oblik spajanja
primjenjuje se uglavnom kod spajanja cijevi veih profila
(promjera).
Spajanje cijevi navojem se najee primjenjuje
kod elinih cijevi manjeg prenika.

Spajanje cijevi naglavkom primjenjuje se kod cijevi

od sivog liva.
Najjednostavnije i najsigurnije su cijevi sa naglavkom
koje slue za spajanje umjesto prirubnica. Naglavak
treba izraziti samo na jednoj strani cijevi dok se drugi
ravni kraj uvlai u naglavak susjedne cijevi.
Zaptivanje se vri kudeljom namoenom u katran
koja se utisne u prstenasti zazor. Spojeve treba izvesti i
na mjestima gdje se ugrauje armatura radi spajanja
cijevi sa armaturom.
Kao to smo ve rekli postoje razdvojivi i nerazdvojivi
spojevi.
Nerazdvojivi spojevi se primjenjuju uvijek na
mjestima gdje ne treba razdvajati ih poslije ugradnje.
Ovi spojevi kao i to smo rekli izvode se najee
zavarivanjem, ti zavareni spojevi su eoni sa: I, V, U ili
nekim drugim avom. Ovakvi spojevi se najvie koriste
za velike pritiske i temperature.
Razdvojivi spojevi primjenjuju se tamo gdje zbog
zamjene, odravanja, ienja ili nekog drugog razloga
cijevni vod treba rastavljati. Razdvojivi spojevi izvode
se:
- prirubnicama,
- naglavcima,
- navojima i

Admir Paji

emil Meki prof

- kao specijalni spojevi.

NAREZIVANJE NAVOJA NA KRAJEVIMA CIJEVI

Narezivanje navoja vri se na sljedei nain:

stavljamo cijev u krip i maksimalno je stegnemo, zatim
provjeravamo da li nam je kraj cijevi ravno odrezan, ako
nije popravljamo ga testerom zatim pristupamo
narezivanju navoja. Za narezivanje navoja na cijev
koristimo runu nareznicu i bilo kakva maziva (najbolje je
da koristimo motorno ulje). Motorno ulje ima veliku ulogu
kada je u pitanju narezivanje navoja, jer podmazujemo
materijal
koji
narezujemo,
a
takoer
vrimo
i
podmazivanje noeva na nareznici. Tokom narezivanja
navoja potrebno je nareznicu dva do tri hoda vratiti nazad
da bi se oistila pena sa reznog materijala. Navoj na cijevi
obino se narezuje do dva centimetra.
Narezivanje navoja na mainski nain je veoma
bri i jednostavniji nain u odnosu na runo narezivanje. To
narezivanje se vri raznim mainama i strojevima i mogu
se narezivati razne veliine i profili cijevi. Te maine mogu
biti na razne pogone, a najee se koriste maine na
elektrini pogon. U tim mainama naravno postoje razni
noevi i nareznice koje se mogu mijenjati u zavisnosti od
potrebe noa koji nam treba za narezivanje raznih vrsta
cijevi. I kod mainskog narezivanja ima podmazivanje
odreenom tenou prilikom narezivanja navoja.

PROVJERA KVALITETA I
FUNKCIONALNOSTI

Admir Paji

emil Meki prof

Nakon svih odreenih poslova koji se urade na bilo

kojoj vodovodnoj mrei mora se izvriti odreena provjera i
funkcionisanje bilo koje mree nakon putanja u odreen i
zavren rad. Prije nego to pustimo mreu u funkciju
moramo provjeriti kvalitet i funkcionalnost te mree to jest
da li ima nekih smetnji i nedostataka koji se mogu
deavati u mrei. Mreu moramo tako dobro uraditi tko
dobro da ne bi dolo do raznih smetnji koji mogu biti
veoma tetni za mreu ako nije kvalitetno uraena.
tetni utjecaji na vodovodnu mreu mogu biti:
-

utjecaj vlage,
hladnoa,
toplota,
hemijski utjecaj okoline u kojoj je montirana cijev i dr.

Da bi mrea bila kvalitetna i dobro funkcionisala moraju

se uraditi sve zatite za cijevnu mreu koje su neophodne
za dobro funkcionisanje mree a naravno i zbog
dugotrajnosti te mree. Zbog znojenja cijevi treba voditi
rauna da cijev ne lei uz zid ve je treba odmaknuti 0,02
m.

Cijev moemo zatiti raznim zavojima, a kada protie

topla voda, cijevi se mogu zatiti i oblagati pamukom,
filcom, azbeestom, staklenom vunom i dr.
Ima jo mnogo naina zatite cijevi kao to su: zatita
od elektrine energije, zatita od smrzavanja, zatita od
raznih umova, od mehanikog udara, od hemijskih
utjecaja i td.
Jo samo da napomenem moda i glavnu zatitu koja
je esto potrebna i esta je pojava u kunim instalacijama
a to je smrzavanje. Da bi izbjegli smrzavanje mogu swe
uzeti sljedee mjere:
Admir Paji

emil Meki prof

1.
2.

Izbjegavati
provoenje
cijevi
po
hladnim
spoljanjim zidovima.
Ne provoditi cijevi kroz hladne ne zagrijane
prostorije do koje moe prodrijeti dejstvo hladnoe.

Ako elimo da mrea dobro radi i funkcionie, a i da

nam due traje, moramo se drati prethodnih uputa i
raznih zatita mree. Ove prethodne uslove moramo
ispuniti i uraditi da bi mrea bila uspjeno uraena i
moemo je sa sigurnou pustiti u rad.

ZATITA OD KOROZIJE

Da bi znali kako korozija nastaje moramo prvo znati ta

je korozija i kako nagriza materijal i dijelove od metala.
Korozija je nagrizanje i razaranje materijala koje
poinje na povrini a izazvano je hemijskim, elektrinim i
prirodnim pojavama. Do korozije dolazi kad se materijal ne
odrava i kad nije zatien. Zatim dolazi do korizije kad je
materijal izloen due vrijeme kii, vlazi i drugim tetnim
utjecajima.
Nagrizanje je ili po cijeloj ili mjestimino ogranieni
progrizanje. Uzrok je najee agresivni ugljen dioksid i
kisik u vodi a i mehka je voda esto agresivna. Nagrizanje
se odrava poveanjem temperature i pritiska a razlog je
poveanje brzine proticanja vode. Cijevi i posude mogu biti
izloeni koroziji spolja i iznutra. Vrlo vanu ulogu pri
koroziji metala imaju elektro hemijske pojave.
Inkrustacija je jedna vrsta korzije koja nastaje
izluivanjem kamenca iz vode naroito kad se ono zagrije
Admir Paji

10

emil Meki prof

preko 60 stepeni. Uzrok izluivanja kamenca je sadraj soli

u vodi.
Kamenac je mjeavina kamena koji se satoji od
krenjaka, magnezijum karbonata, gipsa i kalcijum silkata.

Najlaka zatita je zatita farbanjem materijala i

termohemijskom obradom metala kao to je niklovanje,
pjearenje, alitiranje i sl. da bi zatitili cijev od korozije
potrebno je cijev dobro oistiti elinom etkom zatim je
premazati temeljnom bojom a po potrebi i zavrnom.
Postoje i zatite kao to su prevlake i premazi.
Prevlake i premazi se prave od materijala koji su ne
korozivni ili otporni na koroziju a da bi se sprijeio
neposredan dodir sa vodom i izbjegla korozija najee se
upotrebljavaju sljedee metalne i ne metalne prevlake:
toplo cinkovanje, metalizacija, galvanizacija, fosfatiranje,
emajliranje, plastificiranje, bitumeniziranje, brumiranje,
niklovanje i prelazi uljnim bojama i lakovima.
Postoji jo i elektro hemijska zatita. Vrlo vanu ulogu
pri koroziji metala imaju elektro hemijske pojave. Korizja
nastaje gdje struja sa anoda prelazi u rastvor. Elektrolit je
obojena voda jer u njoj uvijek ima soli a takoer i vlana
zemlja. Da bi se neki materijal zatitio od korozije vri se
tzv katodna zatita sa upotrebom manje plemenitog
materijala npr. Magnezija ili pomou ukljuivanja
spoljanje struje.

Admir Paji

11

emil Meki prof

MJERE ZATITE PRI RADU

Kod bilo kojeg rada ili aktivnosti, pri primjeni i koritenju

tehnikih sredstava rada i energije mogu nastati razne
negativne posljedice, i ukoliko se proces ne odvija onim
redom kako je to propisima regulisano. Zbog mogunosti
razliitih povreda u toku rada obaveza svakog radnika je
da pravilno i odgovorno izvrava posao i da se brine o
svojoj i zatiti svojih suradnika. Danas svako dobro
organizovano preduzee u okviru svoje organizacione
sheme ima formiranu slubu o zatiti na radu. Na osnovu
razliitih postupaka rada razliiti su i vidovi povreda i
opasnosti koje su opet osnova za definisanje i
odgovarajuih sredstava za zatitu pri radu. Da bi se
proces rada obezbijedio a time postojala i puna sigurnost
radnika na radnom mjestu, radnik treba da ispunjava
odreene uslove koji e biti jedan od osnovnih pred uslova
za uspijean rad.
Bez obzira to je svako mjesto izvor opasnosti, to se i
svaki ulazak u krug industrijskog preduzea moe smatrati
opasnim, ukoliko se ne pridravamo propisa, uputa i mjera
zatite, dati kroz kolektivni oblik zatitnih sredstava, ova
grupa sredstava stoji na raspolaganju radnika na radnom
mjestu i on ih je obavezan koristiti u datom momentu kad
obavlja odreeni posao.

U zavisnosti od toga koji dio tijela treba titi, sredstva

dijelimo na:
- sredstva zatite glave (ljem, kapa ili mrea)
- sredstva zatite lica i oiju (naoale, maske, azbestne
zavjese, zatitna stakla)
- zatita sluha (uni epovi ili zatitnici)
- zatita organa za disanje (respiratori, maske i kisik
aparati)
Admir Paji

12

emil Meki prof

- zatita ruku (rukavice od raznih materijala)

- zatita nogu (cipele, koljenice)
- zatita tijela (radno odijelo, mantil i kecelja i sl)
Kad se obavljaju poslovi koji povlae za sobom i
posebne opasnosti, tad se koriste specijalna zatitna
sredstva. Za samostalno obavljanje poslova na radnom
mjestu radnik se moe rasporediti sa odgovarajuim
radnim sposobnostima, odnosno radnik za koga je
utvreno da moe raditi bez opasnosti za svoj ivot, ivot i
zdravlje ostalih radnika u okolini, kao i bez opasnosti za
sredstva kojima neposredno ili posredno rukuje. Tad radnik
mora da ispunjava odreene uslove:
- da je fiziki i psihiki zdrav,
- da poznaje tehniki proces preduzea, a naroito
proces na svom radnom mjestu,
- da poznaje radne uslove,
- da poznaje nain rada koji prua dovoljnu garanciju
za sigurnost na radu,

- da poznaje pravila i propise preduzea,

- da poznaje sredstva rada i sredstva line zatite na
radu i nain njihove upotrebe,
- da poznaje sve opasnosti koje proistiu iz procesa
rada na njegovom radnom mjestu.
Pri zatiti na radu od postrojenja kao prvo prema linoj
zatiti naravno treba povesti rauna o ispravnosti strojeva
i raznim pripremama postrojenja radi zatite sebe i svojih
suradnika. Prije svakog poetka na nekom postrojenju
potrebno je izvriti sve pripreme i otkloniti neke
nedostatke ako se primijete prije poetka rada na
postrojenju.

Admir Paji

13

emil Meki prof

KALKULACIJA
(Materijal za izradu, cijena kotanja radnog vremena,
porez na rad, ukupna cijena prodaje)
Kalkulaciju emo prikazati na tabelarni nain:

Mateijal

Koliina Cijena po Ukupno Cijena utr

jedinici
komad vremena
a
30 m
4 KM
1kom
40 KM
10 kom
1 KM
10 kom
10 KM

Cijev
Obujmic
e
Tiplovi i 20 kom
vijci
Drugi
30 kom
elementi
Ukupna
cijena

Ukupno
120 KM
20 KM

0,50 KM

20 kom

10 KM

15 KM

0,10 KM

30 kom

15 KM

18 KM
173 KM

Tabelarni prikaz kalkulacije

Admir Paji

14

emil Meki prof

LITERATURA

- Tehnologija Zanimanja za III razred (Grujii Milovan

prof),
- Tehnologija Zanimanja za II i III razred (Nasuf Bonjak
prof),
- Katalog vodoinstalacionog materijala,
- Ostala literatura vezana za temu i
- Znanje koje sam stekao tokom kolovanja

SADRAJ
1. SVRHA I NAMJENA
Admir Paji

15

emil Meki prof

2. TEHNIKA I TEHNOLOKA DOKUMENTACIJA

3. POSTUPAK I NAIN RADA POREDOSLJEDU RADNIH
OPERACIJA
4. SIJEENJE, SAVIJANJE I NAIN SPAJANJA CIJEVI
5. NAREZIVANJA NAVOJA NA KRAJEVIMA CIJEVI
6. PROVJERA KVALITETA I FUNKCIONALNOSTI
7. ZATITA OD KORIZIJE
8. MJERE ZATITE NA RADU
9. KALKULACIJA TROKOVA
10.LITERATURA
11.SADRAJ

Admir Paji

16

emil Meki prof