SVRHA I NAMJENA

Kada je rije o svrhi odnosno namjeni cijevnih radijatora kao izvora

toplote njegova rasprostranjenost i uloga je veoma bitna u dananjosti. Da
bi prenos toplote od kotlovnica, toplana putem cijevnih razvoda doao do
krajnjeg odredita ugrauju se radijatori. Radijatora zavisno od proizvoaa
i potrebe imamo vie vrsta: gusani ploasti, cijevni, limeni ploasti, gusani
lankasti te aluminijski radijatori. Bez obzira na vrstu odnosno dimenziju
svaki radijator ima jedan zadatak a to je da odaje tolotu u prostorijama za
koje su namjenjeni. Radijatori se po mogunosti postavljaju pod prozore
odnosno na malo skrovitija mjesta, a da bi istovremeno mogli sluziti svojoj
namjeni. Ako ipak nemamo tu mogunost tvorniki su dobro izvedeni tako
da su estetski uklopivi u prostorijama i nisu tako na udaru kritike. Ako
uporedimo radijatore sa ostalim izvorima toplote imaju neke prednosti a i
mane. Najvie se koriste limeni radijatori, jer su od ostalih laki, estetski
bolji, bre se zagriju, a mana im je isto tako i to se brzo hlade.
Najpogodniji radijatori za due zadravanje toplote su gusani radijatori oni
su svojim sastavom i tei od drugih pa ih se manje trai kao izvor toplote
odnosno manje se koriste pogotovo u stanovima ili kancelarijama, dok su u
halama ili tvornicama dobrodoli zbog svoje otpornosti na razne gasove
kiseline ili udare.

Slika 1. Cijevni radijator

TEHNIKA I TEHNOLOKA DOKUMENTACIJA

Tehnika dokumentacija je sadraj dokumenata vezanih za tehnoloki

proces rada i obrade. Ovom dokumentacijom pratimo sve aktivnosti
neophodne za realizaciju odreene proizvodnje, uz postupnost primjene i
sa jasnim sadrajem svakog dokumenta. Tehnoloka dokumentacija se
ispoljava kroz dokumente, koji svaki za sebe sadri podatke o materijalu,
alatu postupku i redosljedu operacija, reim obrade i sve podatke za
uspjean rad na radnom zadatku. Skupinu ovih dokumenata ine sljedei
dokumenti: radni nalog, radna lista, trebovanje materijala, tehnoloka karta,
povratnica materijala i trebovanje.

Radni nalog je osnovni dokumenat vezan za konkretan posao

kkonkretnog izvrioca, opis poslova i obim trokova proizvodnje. Trokovi
naloga proizilaze iz predvienog zadatka prikazanog u vidu elementa
izrade ili usluga. Zato bilo koji obim poslova ili konkretan zadatak nemogu
poeti u radioici bez radnog naloga. Sadrajni elementi radnog naloga
moraju biti jasni i razumljivi za lice koje izvrava opisane poslove po
radnom nalogu: naziv zadatka-posla, radne operacije, vrste
materijala,odreeno vrijeme za realizaciju posla, vrijeme poetka i
zavretka poslate pratee pojedinosti.
Radna lista kao dokument ili pratei obrazac slui da se u nju uneu
podaci o izvrenoj operaciji n abroju komada u seriji. Na osnovu tih
podataka se vri obraun plate radniku je te poslove obavio. U sluaju da
operaciju rade dva ili vie radnika svakom od radnika daje se posebna
radna lista. Radna lista kao dokument za konkretan rad, moe se izdati
pored uslova u proizvodnji i za reijske poslove. Po zavrenom poslu radnu
listu preuzima obraunski radnik i na osnovu podataka iz liste vri obraun
plate radnika.
Trebovanje materijala je dokument na kome je navedena vrsta i
koliina materijala za preuzimanje iz skladita. Materijal koji se preuzima
potreban je za izradu trazenog proizvoda. Sadraj podataka trebovanja
proizilazi iz podataka radnog naloga za koji treba osigurati potreban
materijal.
Tehnoloka karta je dokument koji daje opis, nain i redoslijed
izvoenja tehnolokog procesa po operacijama za odreeni radni predmet.
Tehnoloka karta daje podatke o kvaliteti obrade, radnom mjestu,alatu i
pribou,razimima obrade, vremenskoj normi,materijalu i drugim podacima
vezanim za obradu.

Povratnica materijala kaoi dokument formira se u sluaju kada se

pojavi viak materijalau procesu proizvodnje. Uz koliinu materijala koji se
vraa na ovom dokumentu moraju biti navedeni tano utvreni razlozi kako
je dolo do vika materijala. Poto su materijali skupi ovakve pojave se
trebaju svoditi na minimum odnosno na vrijme otklanjati nedovodei do
poveanja cijene proizvoda kroz viak materijala.
Narubenica materijala je dokument kojim se na zahtjev odreene
radionice od nabavne slube trai da za potrebe ove radionice porui
odreene koliine materijala, sirovina, alata i pribora za proizvodnju. Ovaj
dokument izdaje sluba operativne pripreme, i to udva primjerka, jedan
primjerak ide nabavnoj slubi a drugi operativnoj pripremi. Nabavljena
sredstva po narubi prpisno se provjere i skladite u magacine. Prema
potrebi ta se sredstva izdaju u skladu sa zahtjevima proizvodnje.

POSTUPAK RADA I NAIN MONTAE PO REDOSLIJEDU

RADNIH OPERACIJA

Da bi izvrio izradu cijevnog radijatora sa prikljucima na mreu od

postupkom gasnog zavarivanja iz magacina sam izuzeo alat koji mi je
neophodan za uspjeno obavljanje radnog zadatka. Takoe sam pripremio
cijev koja je namjenjena za izradu cijevnih radijatora. Poto sam pripremio
alat i pribor dao sam se na savijanje cijevi na nain koji u poslije objasniti
u posebnoj oblasti. Cijev sam savio tako da pokrijem to je mogue bolje
povrinu koju elim da radijator zagrijava a za privrivanje cijevnog
radijatora sam kotistio letve koje su namjenjene za to, koristio sam i razne
niplove i drae a sve u cilju to boljeg privrivanja radijatora na
povrinu. ( na slici 1 prikazan je cijevni radijator koji slui za zagrijavanje
povrine zida a za privrivanje je koritena upravo uzubljena letva).
4

Nakon postupka savijanja cijevi pristupio sam postavljanju ventila i

ostalih prikljuaka koji prate siguran i funkcionalan rad radijatora. Da bi
pustio vodu u radijator holender podventila sam dotegao maksimalno, a
holender ventila sam ostavio malo poputen da bi ispustio zrak iz
radijatora, zatim sam imbus kljuem odvrnuo podventil i samim tim napunio
radijator vodom do ventila. Poto sam ozraio radijator na kratko sam
zavrnuo podventil da bi dotegao holender ventila i zatim odvrnuo ventil i
podventil radijatora pratei spojeve koje sam radio da bi provjerio
ispravnost obavljenog posla. Dok sam istio i pakovao alat kojim sam radio
provjerio sam ponovo spojeve i ustanovio da nema curenja ime je i sam
tok posla zadatka zavren. Radijator je u sistemu za zagrijavanje. Za ovaj
zadatak sam koristio sljedei alat:

Set viljukastih kljueva 6 32 mm,

Set imbus kljueva 2 10mm,
arafciger ili odvija ravni,
Vodovodna klijeta 2
Alat za praenje i raspreavanje radijatora.

Materijal koji sam izuzeo iz magacina za izradu cijevnog radijatora je:

kudelja, farba, novi dihtunzi za spajanje radijatora kao i niplove-spojnice.
Po zavretku radnog zadatka alat sam oistio i vratio u fioke radnog stola,
a samo mjesto gdje sam radio sam oistio i pozvao odgovornu osobu da
pregleda posao i potpie urednost i kvalitetu uraenog posla.

SIJEENJE, SAVIJANJE, ZAVARIVANJE I NAIN

SPAJANJA CIJEVI

Sijeenje cijevi

Sijeenje cijevi moemo vriti runim i mainskim putem. Kod runog

sijeenja cijevi najee koristimo bonsek platu, runu pilu i rosnajder.
Runa pila se sastoji od: rama drke, pilnog lista, osiguraa, etvrtaste
voice sa zavrtnjem, podmetaa i krilaste navrtke. Kod postavljanja pilnog
lista u ram namjerno doteemo krilastu navrtku do odreene elastinosti
pilnog lista, jer slabo dotegnut pilni list se uvija prilikom rezanja, a i moe
doi do pucanja pilnog lista, dok previe dotegnut pilni list dolazi do kidanja
reznog dijela pilnog lista. Zupci pilnog lista su klinastog oblika pod uglom
od 50 , a prilikom postavljanja u ram zupci se okreu vrhu od onog ko
izvodi rezanje odnosno sijeenje. Kao druga alatka za runo sijeenje cijevi
koristi se ronajder. Ronajder se sastoji od: glava ronajdera sa voicom,
noa ronajdera, valjka sa utorom (lijebom), pokretna ruka sa navojem,
rukohvatom drke koji moe biti drveni ili plastini. Prilikom rezanja cijevi
ronajderom vodimo rauna da nam valjak bude ravno naslonjen na cijev, a
utor (lijeb) valjka da se podudara sa obiljeenom crtom na mjestu rezanja.
Lagano dotegnemo ruku sa navojem tako da ronajder priljubi za zidove
cijevi i vrimo okretanje ronajdera, tokom rezanja ee puta doteemo
ruku sa navojem, kako bi dovodili no u njegovu funkciju jer je no taj koji
vri sijeenje svojom otricom prilikom okretanja ronajdera oko cijevi. No
je klinastog oblika, a izraen je od specijalnog elika. Kod mainskog
sijeenja cijevi koristimo brusilicu stolne rune kao i druge maine
predviene za sijeenje cijevi.

Savijanje cijevi

Kod savijanja cijevi koristimo se runim i mainskim putem u hladnom i

toplom stanju. Kod savijanja cijevi runo koristimo (za plastine cijevi) let
lampu, a kod elinih cijevi zagrijavanje vrimo aparatom za autogeno
zavarivanje (plin+kisik). Kod savijanja plastinih cijevi pored lampe
koristimo jo i sitan pijesak tako to sa jedne strane cijev zaepimo
papirom, a sa druge usipamo dobro suh i sitan pijesak povremeno
kuckajui po cijevi da bi dolo do ravnomjernog rasporeda pijeska u
unutranjosti cijevi. Prilikom zagrijavanja cijevi vodimo rauna da unutranji
dio cijevi vie zagrijemo nego vanjski da ne bi dolo do prekomjernog
zagrijavanja vanjskog dijela cijevi i samim time i kidanja estica u tom dijelu
cijevi kao i samog pucanja cijevi. Kod savijanja elinih cijevi manjeg profila
koristzimo autogeni aparat i plamenom kroz brener ravnomjerno zagijemo
duinu cijevi predvienu za savijanje, dok zagrijani dio steemo runom
mangelom, stegom ili u stolni krip da cijev ne bi prvobitni oblik odnosno da
zadri vanjsku i unutranji oblik. Za eline cijevi veih profila za mainsko
savijanje koristi se motalica sa elektrini pogon, a sastoji se od:
elektromotora, postolja,kripa za stezanje cijevi, graninika sa
elektroprekidaem i ablonima za rezne profile cijevi. Cijev steemo u krip
n amotalici i postavljamo odgovarajui ablon za profil cijevi, zatim
aktiviramo sklopku, a cilindar elektromotora potiskuje ablon i istovremeno
vrei i samo motanje cijevi do graninika koji na dodir cijevi iskljuuje
motor i samim tim dovodi do kraja faze motanja cijevi. Ove motalice se
koriste u veim fabrikama i preduzeima koja se bave ugradnjom cijevi
odnosno cjevarvrstvom.

Spajanje cijevi
7

Spajanje cijevi moemo vriti zavarivanjem elektro, CO 2, autogenim

zavarivanjem, a moemo ih spajati i spojnicama sa unutranjim navojem
narezavajui navoj na kraju cijevi. Kod plastinog spajanja cijevi koristimo
mainu za spajanje cijevi kao i razne fazonske komade za meusobno
spajanje krajeva cijevi. Samo kod narezivanja navoja koristimo kudelju koju
namotamo po navoju koja im azadatak da prilikom stezanja popuni zazore
navoja da nebi dolo do tenog fluida koji je u cijevi.

Narezivanje navoja na krajevima cijevi

Narezivanje navoj ana kraju cijevi moe se vriti runom nareznicum ili
mainskim putem, elektrinom nareznicom tokarskim strojem i sl. Kod
runog narezivanja navoja koristimo runu nareznicu kkoja se sastoji od:
glava nareznice sanoevima za svaki profil cijevi imamo i odgovarajuu
glavu sa paknama. Zatim tijelo nareznice i ruke. Narezivanje navoja
runom nareznicom treba da imamo odgovarajui radni sto sa kripom ili
takozvani tronoac sa kripom u koje steemo cijevi. Cijev steemo u krip
a kraj cijevi nauljim mainskim uljem radi lakeg narezivanja a i uvanja
noeva nareznice od prekomjernog zagrijavanja. Nareznicu postavljamo na
kraj cijevi tako da desnom rukom drimo ruku nareznice dok lijevom
lagano potiskujemo nareznicu da prednji dijelovi noa ponu rezati
odnosno formirati poetak navoja, poslije tog objema rukama vrimo
narezivanje i povremeno podmazivanje a isto tako okretanjem nareznice
unazad da bi oistilki nagomilanu penu iz glave nareznice, tako sebi
olakavamo tok narezivanja i uvamo noeve nareznice.

OBILJEAVANJE MJESTA I POSTAVLJANJE GRIJNIH TIJELA

Kada elimo postaviti grijno tijelo odnosno radijator na ve projektom

predvienom mjestu vrimo premjeravanje duine zida ili prozora tako da
nam radijator doe na sredinu tog prostora zbog estetskog izgleda i
iskoritenosti prostora. Kada smo to obavilimjerimo duinu i visinu
radijatora da bi se uklopili u predvieni prostor na zidu. Zavisno od tipa
radijatora koriste se i odreene konzole odnosno nosai radijatora. Gornja
taka radijatora nesmije striti,odnosno biti starija od klupice prozora jer bi
to smetalo otvaranju prozora. Kod postavljanja radijatora vodimo jo i
rauna o stranama radijatora jer poznato nam je da radijator ima lijevi i
densni zbog prilagoavanja prikljuaka na razvedenu mreu. Za
obiljeevanje nam je potrebno imati: vaservagu, metar i olovku ili kredu za
obiljeavanje mjesta buenja zida za nosae radijatora to jest konzole.

PROVJERA KVALITETE I FUKCIJONALNOSTI

Za provjeru kvaliteta i funkcijonalnosti uraenog zadatka ili dijela posla

koji smo obavili treba obratiti panju na vie faktora, a osnovni je da u
ovom sluaju spojevi lanaka na radijatoru ne proputaju vodu odnosno da
nema curenja ili kapanja vode na sastavima lanaka. Vizualnim pregledom
sam provjerio sastave, spojeve lanaka sa spojnicama (niplovima) dok sam
vrio i samo punjenje radijatora vodom. Kada sam radijator napunio vodom
i uspostavio rad saekao sam izvjesno vrijeme da bi mogao jo jednom
provjeriti pod pritiskom i pojaanom temperaturom.

Da bi kvalitet i funkcionalnost datog zadatka bili efikasni i uradili se sa

to manj etroka treba voditi rauna i o kvalitetnom materijalu odnosno
dijelovim akoje mjenjamo, a za to su odgovorne slube nabavke odnosno
komercijale.

KOROZIJA I ZATITA OD KOROZIJE

Do korozije kod metalnih dijelova ili opreme dolazi obino ako se

materijali ili oprema neodrava i ako nije na vrijeme zatiena od korozije.
Do korozije jo dolazi ako je materijal izloen due vrijeme kii, vlagi i
drugim nepovoljnim uticajima koji e ako se nepoduzmu odreene radnje i
unititi materijal. Koroziju moemo sprijeiti ako na vrijeme materijal
ofarbamo zatitnom farbom ili termohemijskom obradom materijala kao to
su: niklovanje, lakiranje i sl. Kod zatite cijevi, radijatora, raznih profila od
eljeza premaz zatitnom farbom je najrasprostranjeni stim to materijal
trebamo predhodno dobro oistiti od fabrikih masti, praine ili ve
povrinske korozije koja je nastala dok je materijal bio u skladitima a nije
bio zatien od vanjskih uticaja. Alat koji koristimo pa je u dodiru sa vlagom
poslije zavrenog posla obavezno je da se alat posui suhom krpom a
zatim lagano prebrie sa krpom ili pucvalom koji je malo natopljem
mainskim uljem i samim tim produili vijek trajanja alata.

MJERE ZATITE NA RADU

10

Da bi proces rada bio obezbijeen, a time postigla i sigurnost radnika na

radnom mjestu, svaki radnik treba da ispunjava odreene uslove koji su
jedan od preduslova uspjenog rada. Kada je rije o obavljanju poslova na
radnim mjestima radnik se moe rasporediti sa odgovarajuim
sposobnostima, odnosno radnik za koga je utvreno da moe raditi
samostalno bez opasnosti za svoj ivot ivote i zdravlje drugih radnika u
okolini kao i bez opasnosti za sredstva kojima posredno ili neposredno
rukuje. Da bi ispunio ove uslove radnik treba da ispunjava sljedece:
a) Da je psihiki i fiziki zdrav,
b) Da poznaje tehnoloki proces preduzea, a naroito proces u svojoj
jedinici odnosno radnom mjestu,
c) Da poznaje radne uslove,
d) Da poznaje nain rada koji prua dovoljnu garanciju za sigurnost na
radu,
e) Da poznaje pravila i propise preduzea,
f) Da poznaje sredstva rada i sredstva line zatite na radu i nain
njihove upotrebe,
g) Da poznaje sve opasnosti koje proistiu iz procesa rada na njegovor
radnom mjestu,
h) Da koristi i upotrebljava sredstva line zatite na radu.

KALKULACIJA TROKOVA

11

Trokovi nastali izradom cijevnog radijatora,

montaom i ugradnjom su prikazani u sljedeoj tabeli:

MATERIJAL
Cijev za
radijator
Nipl 5/4
Klingeritni
dihtung
5/4
Kudalja
Utroeno
radno vrijeme

njegovom

KOLIINA

JEDININA
CIJENA

UKUPNA
CIJENA

Kom 1
Kom 2

55,00 KM
1,00 KM

55,00 KM
1,00 KM

Kom 4

0,50 KM

2,00 KM

0,20 kg

2,50 KM

2,50 KM

6 h00

15, 00 KM

90,00 KM

UKUPNI TROKOVI

150, 50 KM

SADRAJ

12

1. Svrha i namjena ............................................................................1 str.

2. Tehnicka i tehnoloka dokumentacija..........................................2 str.
3. Postupak rada i nain montae po redoslijedu radnih
operacija........................................................................................3 str.
4. Sijeenje, savijanje, zavarivanje i nain spajanja cijevi..............5 str.
5. Obiljeavanje mjesta i postavljanje grijnih tijela...........................9 str.
6. Provjera kvaliteta funkcijonalnosti................................................7 str.
7. Korozija i zatita od korozije........................................................10 str.
8. Mjere zatite na radu...................................................................11 str.
9. Kalkulacija trokova.....................................................................12 str
10.Sadraj.........................................................................................13 str

13