SVRAHA I NAMJENA

Klupe u parku slue za odmor prolaznika odnosno ljudi koji

dou u park radi rekreacije, odmora ili slino. Postoje
razliite vrste parkovskih klupa a najei oblici su klupe
sa naslonjaem i klupe bez naslonjaa.

TEHNIKA I TEHNOLOKA DOKUMENTACIJA

Svakoj proizvodnji koja se eli uspjeno rezultirati,

neophodno je formirati prateu dokumentaciju, prije
nego ona pone. Glavne smjernice za uspjean tok i
zavretak
planirane
proizvodnje
daje
upravo
dokumentacija, kojom se prate sve aktivnosti i daju
informacije o realizaciji planskih zadataka. Skupina ove
dokumentacije ini vie razliitih dokumenata, kako po
obliku, tako po sadraju ili namjeni.
Gledano sa stanovita maino-gradnje znaaja za
proizvodnju, dokumentacija po prioritetu se svrstava u tri
osnovne grupe:
tehniko-konstrukcijska dokumentacija,
tehnoloka dokumentacija i
proizvodna dokumentacija.
1

Prvi od dokumenata jeste tehniki crte. Svaki tehniki

crte mora da sadri niz podataka koji moraju biti lahko
uoljivi, a vrlo su vani za primjenu crtea. Da se neki od
bitnih podataka ne bi ispustiti pri izradi crtea, oni se
unose u posebna mjesta na crteu (zaglavlja). Svako
poglavlje u okviru zaglavlja ima i odreeni element,
odnosno podatak koji dopunjava crte.
Najee primjenjivani format za izradu crtea koji se
koriste u procesu proizvodnje jeste A4 format. Svaki
tehniki crte radi se u vie primjeraka, a u skladu sa
svim propisanim standardima za izradu tehnikih crtea.

TEHNOLOKA DOKUMENTACIJA

Sama rije tehnoloka, govori da se radi o dokumentaciju

koja sadri skup dokumenata vezan za tehniki proces
obrade. Rani nalog je osnovni dokument vezan za
konkretan posao, konkretnog izvrioca, opis poslova i obim
trokova proizvodnje.
Radna lista, kao dokument ili pratei obrazac, slui da se
u nju unesu podaci o izvrenoj operaciji na broju komada
u seriji.

Trebovanje materijala je dokument na kome je navedena

vrsta i koliina materijala za preuzimanje iz magacina.
Tehnoloka karta je dokument koji daje opis, nain i
redosljed izvoenja tehnolokog procesa po operacijama
za odreeni radni promet.

POSTUPAK RADA I NAIN IZRADE PO REDOSLJEDU

RADNIH OPERACIJA

Prilikom izrade parkovske klupe posebnu panju trebam

obratiti na pravilan odabir materijala, zatim na debljinu
stijenke materijala od kojeg elimo izraditi klupu.
U zavisnosti od mjesta gdje e klupa biti postavljena klupu
emo izraditi sa naslonjalem ili bez njega.
Kada odredimo dimenzije klupe pristupamo sjeenju
odnosno savijanju cijevi od kojih izraujemo klupu a taj
postupak u neto kasnije objasniti.
Ako je klupa sa naslonjaem, onda trebamo voditi
rauna i o vrsti materijala ko emo koristiti kao naslonja a
to je najee drvo.

Nakon zavretka zavarivanja pristupam zatiti stalka za

cvijece od korozije ime sam i zavrio izradu dobivenog
zadatka.
Koroziju i zatitu od korozije u naknadno objasniti.

SJEENJE, SAVIJANJE I NAIN SPAJANJA CIJEVI

Sjeenje cijevi je postupak obrade gdje se predmet vee

duine odvaja na manje komade, pomou raznih noeva,
kara, testera, sjekaa a ponekad i brusilicom.
Sjeenje cijevi moe se raditi runim i mainskim putem
obrade. Kod runog sjeenja cijevi koristi se runa pila.
Pri rezanju runom pilom pilni list testere mora biti
zategnut do te mjere, da pri rezanju ne dolazi do
uvijanja, dok suvie zategnuta testera pri radu dovodi do
kidanja reznog dijela testere. Zupci na testeri moraju
biti razmetnuti da ne bi dolo do trenja izmeu
materijala i testere. To se postie na taj nain to su
zubi naizmjenino razmaknuti ili je list testere izraen
talasasto. List testere moe biti nazubljen sa jedne ili
obje strane.
Kod rada sa testerom pri rezanju cijevi pritiskivanje
testere vri se samo kod pokreta naprijed, dok kod
pokreta nazad testeru treba voditi tako da zupci
slobodno klize po povrini cijevi.
4

Broj pokreta testerom kod sjeenja tvrih materijala ne

treba da budu vei od 50 pokreta u minuti, dok kod
mekih taj broj moe da bude i vei. Testeru treba voditi
i rezati pod uglom od pet stepeni.
Krune testere na mainski pogon imaju sjeivo u obliku
cirkulatora ili glodala, dok okvirne testere imaju okvir za
pilni list koji je slinog oblika kao list rune testere samo
to je po dimenzijama vei i na motorni pogon preko
ekscentra, dok kod trakastih testera je mainski pogon i
pilni list se okree oko dvije vodilice tako da je njegovo
kretanje u obliku trake i ono je beskonano.

SAVIJANJE CIJEVI

Savijanje cijevi moe se vriti u toplom i hladnom stanju,

a takoer se moe vriti runim i mainskim putem.
Savijanje cijevi mainskim putem vri se pomou maine
tzv. motalice koja se sastoji od:
elektro motora
rune stege
ablona za razne profile cijevi.

Ako metalnu cijev pokuamo saviti bez odgovarajue

pripreme, ona e se spljotiti na savijenom mjestu. Da bi
se izbjeglo spljotavanje cijevi od topljenog elika, ona
se prvo napuni sitnim prosijanim pijeskom. Prije tog cijev
moramo dobro zatvoriti drvenim epom, i zatim
kucanjem, npr. drkom ekia pijesak se zbije, dobro
rasporedi i ispuni unutranjost cijevi. Ako se pijesak
vrsto ne zbije kucanjem, cijev se spljoti na savijenom
mjestu. Pijesak mora biti suh jer se inae prilikom
savijanja zagrijanih debljih cijevi stvori vodena para koja
moe da izbaci epove.
Cijev tankih zidova od mehkog bakra, aluminija ili mesinga
prije savijanja se napune tenim kalofonijem. Nakon
zavrenog savijanja kalofonij se istoi, a preostali ostaci
u cijevi se mogu isprati benzinom. Savijanje cijevi se
moe vriti u kripu ili pomou posebnih naprava za
savijanje cijevi. Jdna takva naprava se sastoji od ablona
za savijanje sa potrebnim radijusom, ija ivica za
savijanje ima lijeb koji odgovara spoljanjem zidu cijevi.
Pijeskom ili kalofonijem napunjena cijev se postepeno
pritiskuje u lijeb ablona pomou takica sa lijebom
koji se vodi runom polugom.
Na mainama za savijanje cijevi nije potrebno punjenje
pijeskom jer na mjestu savijanja pokretni trn prati
proces savijanja i sprijeava spljotavanje cijevi.

SPAJANJE CIJEVI

Od same namjene spajanja kao i od vrste materijala

spojevi mogu biti razdvojivi i ne razdvojivi. Sama rije
spajanje znai spojiti dva dijela odnosno kraja u jednu
cjelinu. Spajanje cijevi moe se vriti na vie naina:
eline cijevi moemo spojiti varenjem i to se naziva ne
razdvojivi spoj,
Narezivanjem navoja na krajevima cijevi a iste te spojiti i
raznim armaturama nazivamo ih razdvojivim spojevima.
U nerazdvojivu vezu spadaju :
zavarivanje,
lemljenje i
zakivanje,
Dok u razdvojivu vezu ubrajamo spajanje pomou navoja i
pomou naglavka.
Spajanje cijevi prirubnicom je oblik spajanja primjenjuje se
uglavnom kod spajanja cijevi veih profila (promjera).
Spajanje cijevi navojem se najee primjenjuje kod
elinih cijevi manjeg prenika.
7

Spajanje cijevi naglavkom primjenjuje se kod cijevi od sivog

liva.
Najjednostavnije i najsigurnije su cijevi sa naglavkom
koje slue za spajanje umjesto prirubnica. Naglavak
treba izraziti samo na jednoj strani cijevi dok se drugi
ravni kraj uvlai u naglavak susjedne cijevi.
Zaptivanje se vri kudeljom namoenom u katran koja se
utisne u prstenasti zazor. Spojeve treba izvesti i na
mjestima gdje se ugrauje armatura radi spajanja cijevi
sa armaturom.
Kao to smo ve rekli postoje razdvojivi i nerazdvojivi
spojevi.
Nerazdvojivi spojevi se primjenjuju uvijek na mjestima
gdje ne treba razdvajati ih poslije ugradnje. Ovi spojevi
kao i to smo rekli izvode se najee zavarivanjem, ti
zavareni spojevi su eoni sa: I, V, U ili nekim drugim
avom. Ovakvi spojevi se najvie koriste za velike pritiske
i temperature.
Razdvojivi spojevi primjenjuju se tamo gdje zbog zamjene,
odravanja, ienja ili nekog drugog razloga cijevni vod
treba rastavljati. Razdvojivi spojevi izvode se:
prirubnicama,
naglavcima,
navojima i
kao specijalni spojevi.
8

NAREZIVANJE NAVOJA NA KRAJEVIMA CIJEVI

Narezivanje navoja vri se na sljedei nain: stavljamo

cijev u krip i maksimalno je stegnemo, zatim
provjeravamo da li nam je kraj cijevi ravno odrezan, ako
nije popravljamo ga testerom zatim pristupamo
narezivanju navoja. Za narezivanje navoja na cijev
koristimo runu nareznicu i bilo kakva maziva (najbolje je
da koristimo motorno ulje). Motorno ulje ima veliku ulogu
kada je u pitanju narezivanje navoja, jer podmazujemo
materijal koji narezujemo, a takoer vrimo i
podmazivanje noeva na nareznici. Tokom narezivanja
navoja potrebno je nareznicu dva do tri hoda vratiti
nazad da bi se oistila pena sa reznog materijala. Navoj
na cijevi obino se narezuje do dva centimetra.

Narezivanje navoja na mainski nain je veoma bri i

jednostavniji nain u odnosu na runo narezivanje. To
narezivanje se vri raznim mainama i strojevima i mogu
se narezivati razne veliine i profili cijevi. Te maine
mogu biti na razne pogone, a najee se koriste maine
na elektrini pogon. U tim mainama naravno postoje
razni noevi i nareznice koje se mogu mijenjati u
zavisnosti od potrebe noa koji nam treba za narezivanje
raznih vrsta cijevi. I kod mainskog narezivanja ima
podmazivanje odreenom tenou prilikom narezivanja
navoja.

ZATITA CIJEVI OD KOROZIJE

Da bi znali kako korozija nastaje moramo prvo znati ta je

korozija i kako nagriza materijal i dijelove od metala.
Korozija je nagrizanje i razaranje materijala koje poinje na
povrini a izazvano je hemijskim, elektrinim i prirodnim
pojavama. Do korozije dolazi kad se materijal ne odrava
i kad nije zatien. Zatim dolazi do korizije kad je
materijal izloen due vrijeme kii, vlazi i drugim tetnim
utjecajima.

10

Nagrizanje je ili po cijeloj ili mjestimino ogranieni

progrizanje. Uzrok je najee agresivni ugljen dioksid i
kisik u vodi a i mehka je voda esto agresivna. Nagrizanje
se odrava poveanjem temperature i pritiska a razlog je
poveanje brzine proticanja vode. Cijevi i posude mogu
biti izloeni koroziji spolja i iznutra. Vrlo vanu ulogu pri
koroziji metala imaju elektro hemijske pojave.
Inkrustacija je jedna vrsta korzije koja nastaje
izluivanjem kamenca iz vode naroito kad se ono zagrije
preko 60 stepeni. Uzrok izluivanja kamenca je sadraj
soli u vodi.
Kamenac je mjeavina kamena koji se satoji od krenjaka,
magnezijum karbonata, gipsa i kalcijum silkata.

Najlaka zatita je zatita farbanjem materijala i

termohemijskom obradom metala kao to je niklovanje,
pjearenje, alitiranje i sl. da bi zatitili cijev od korozije
potrebno je cijev dobro oistiti elinom etkom zatim
je premazati temeljnom bojom a po potrebi i zavrnom.
Postoje i zatite kao to su prevlake i premazi.

11

Prevlake i premazi se prave od materijala koji su ne

korozivni ili otporni na koroziju a da bi se sprijeio
neposredan dodir sa vodom i izbjegla korozija najee
se upotrebljavaju sljedee metalne i ne metalne prevlake:
toplo cinkovanje, metalizacija, galvanizacija, fosfatiranje,
emajliranje, plastificiranje, bitumeniziranje, brumiranje,
niklovanje i prelazi uljnim bojama i lakovima.
Postoji jo i elektro hemijska zatita. Vrlo vanu ulogu pri
koroziji metala imaju elektro hemijske pojave. Korizja
nastaje gdje struja sa anoda prelazi u rastvor. Elektrolit
je obojena voda jer u njoj uvijek ima soli a takoer i
vlana zemlja. Da bi se neki materijal zatitio od korozije
vri se tzv katodna zatita sa upotrebom manje
plemenitog materijala npr. Magnezija ili pomou
ukljuivanja spoljanje struje.

MJERE ZATITE PRI RADU

12

Kod bilo kojeg rada ili aktivnosti, pri primjeni i koritenju

tehnikih sredstava rada i energije mogu nastati razne
negativne posljedice, i ukoliko se proces ne odvija onim
redom kako je to propisima regulisano. Zbog mogunosti
razliitih povreda u toku rada obaveza svakog radnika je
da pravilno i odgovorno izvrava posao i da se brine o
svojoj i zatiti svojih suradnika. Danas svako dobro
organizovano preduzee u okviru svoje organizacione
sheme ima formiranu slubu o zatiti na radu.
Na osnovu razliitih postupaka rada razliiti su i vidovi
povreda i opasnosti koje su opet osnova za definisanje i
odgovarajuih sredstava za zatitu pri radu. Da bi se
proces rada obezbijedio a time postojala i puna sigurnost
radnika na radnom mjestu, radnik treba da ispunjava
odreene uslove koji e biti jedan od osnovnih pred
uslova za uspijean rad.
Bez obzira to je svako mjesto izvor opasnosti, to se i
svaki ulazak u krug industrijskog preduzea moe
smatrati opasnim, ukoliko se ne pridravamo propisa,
uputa i mjera zatite, dati kroz kolektivni oblik zatitnih
sredstava, ova grupa sredstava stoji na raspolaganju
radnika na radnom mjestu i on ih je obavezan koristiti u
datom momentu kad obavlja odreeni posao.
U zavisnosti od toga koji dio tijela treba titi, sredstva
dijelimo na:
sredstva zatite glave (ljem, kapa ili mrea)
13

sredstva zatite lica i oiju (naoale, maske, azbestne

zavjese, zatitna stakla)
zatita sluha (uni epovi ili zatitnici)
zatita organa za disanje (respiratori, maske i kisik aparati)
zatita ruku (rukavice od raznih materijala)
zatita nogu (cipele, koljenice)
zatita tijela (radno odijelo, mantil i kecelja i sl)

KALKULACIJA

Mateijal

Koliina Cijena
po
jedin
ici
Drvo za 2000
15
naslon
mm
KM/1
ja
m
cijev
2600
13
mm
KM/1
m
Drugi
/
/
eleme
nti
Ukupna
cijena

Ukupno Cijena
Ukupno
kom
utr
ada
vreme
na
1kom
5 KM
20 KM

1 kom

5 KM

30 KM

20 KM

70 KM

14

L I T E R A T U R A

Katalog vodovodno instalacionog materijala parne termike i

klima opreme
Praktina nastava Metalci
Tehnologija zanimanja za II i III razred mainske strune
kole
Te znanje koje sam stekao prilikom kolovanja.

15

S A D R A J

SVRHA I NAMJENA
TEHNIKA I TEHNOLOKA DOKUMENTACIJA
POSTUPAK I NAIN RADA POREDOSLJEDU RADNIH
OPERACIJA
SIJEENJE, SAVIJANJE I NAIN SPAJANJA CIJEVI
PROVJERA KVALITETA I FUNKCIONALNOSTI
ZATITA OD KORIZIJE
MJERE ZATITE NA RADU
KALKULACIJA TROKOVA
10.LITERATURA
16

11.SADRAJ

17