-U V O D

HISTORIJKI RAZVOJ MOTORA I DOSADANJA

DOSTIGNUA

Pod motornim vozilima podrazumjevaju se vozila koja se

snagom vlastitog motora kreu drumom. Tu uglavnom
spadaju vozila koja pokree motor sa unutranjim
sagorijevanjem, a to su: automobili, autobusi, teretna vozila,
te traktor i vozila specijalne namjene. Brz i dinamian
prijevoz robe i putnika preduvjet je razvoja ljudskog drutva
u cjelini.
Prvi oblici organiziranog prijevoza bazirali su se na
koritenju ivotinjske i ljudske vue to se na
nekim
podrujima i u nekim vidovima zadrala i danas. Meutim,
tenja da se prevozi bre i vie postojala je jo od davnina i
stalna je preokupacija niza istraivaa u razliitim pravcima,
a jedan od njih je vezan i za ubrzanje kretanja primitivnih
sredstava koja su se kretala posebno za to izgraenim
putovima, pa otud i naziv DRUMSKA PREVOZNA
SRESTVA.
Uloga i znaaj motornih vozila danas su ogromna u
cjelom svijetu. Praktino je nemogue prebrojati gdje se sve
koriste , u kakvoj formi i koliki im je znaaj u sadanjim
uvjetima i daljem razvoju svake zemlje u svijetu i svake
privredne grane. Najvei dio saobraaja obavlja se drumom i
to ba drumskim prijevoznim sredstvima-motornim
vozilima.

Prosjanovi Eldin

prof. Sejad LUIJA

Sa stanovita odbrane svake zemlje u svijetu,

mehanizirane jedinice su elitni dio svih armija a to su
ustvari specijalna vozila pokretana motorom sa unutranjim
sagorijevanjem.
Meutim, u sluaju potrebe se sva motorna vozila
iskoriste u svrhu odbrane u smislu prijevoza MTS-a, MS-e,
razne robe, putnika i drugih razliitih sredstava shodno
njihovoj konstrukciji i namjeni.
Historijski razvoj motornih vozila tijesno je povezan sa
razvojem motora pogonskih maina pa stoga sasvim je
razumljivo da razvoj motora u mnogome uspostavlja i razvoj
motornih vozila.
Ta uvjetnost vezanosti karakterizira prave pokuaje
realizacije motornih vozila, pri emu su baza za vozilo bili
koije na konjsku vuu, a uz odreena poboljanja koija,
konjsku vuu je trebalo zamijeniti motorom. Prvobitna vozila
su bila neto preureene koije sa vlastitim pogonom, i od
tada se paralelno razvijaju vozila i motori.
Prvo samostalno vozilo realizira francuski oficir KINJO
1769. godine a bilo namijenjeno za vuu topova. Brzina mu
je bila veoma mala, svega oko 5 km/h, a pogon je parni.
Iskoriten je u stvari motor sa vanjskim sagorijevanjem koji
je neto ranije realizirao DEMS VAT. Parni pogon nije
imao respektabilnu primjenu na vozilima zbog sloenosti,
glomaznosti, neefikasnosti i sloenog posluivanja u
Prosjanovi Eldin

prof. Sejad LUIJA

historiji, ali je dao stimulansa istraivaima da ga usavre i

poboljaju. Znaaj mu je ipak u tome da je to prvi realizirani
motor. Iz toga doba je i naziv automobil to je sloenica od
grke rijei AUTOS sam i latinske rijei MOBILIS to
znai pokretan.

Trebalo je da proe vie od stotinu godina pa da,

prvenstvenom zaslugom AUEUSTA NIKOLAISA-OTTA
(Nikolaus Otto), doe do pravih realizacija motornih vozila sa
pokretanjem na motor sa unutranjim sagorijevanjem.
Manifestovalo se boljim iskoritavanjem energije, proces u
samom motoru i male dimenzije motora dali su mogunosti
njegovog ugraivanja u vozilo. Godine 1875, austrijski
mehaniar Markus realizira automobil sa dvotaktnim
motorom, kojim se prvi put kao pokretako gorivo
primjenjuje benzin. Slinih konstrukcija je bilo oko 1800.
godine i u Francuskoj. Svoj konaan oblik motora dobivaju
u konstrukcijama GOTFRIDA DAJMLERA I KARLA
BENCA.
Dajmler u razdoblju izmeu 1885.-1900. godine
surauje sa Ottom i Langenom, a kasnije sa Majbahom i
Bencom i konstruira motocikl uglavnom od drveta a neto
kasnije automobil. Godine 1886. Benc realizira krajnje lagan
automobil na tri toka mase svega 300 kg.
Pogon se prenosio na zadnje kotae sa dva kaja i
kajnika, razliitog radijusa ime su omoguene dvije brzine
kretanja automobila. Vozilo se zaustavljalo premjetanjem
Prosjanovi Eldin

prof. Sejad LUIJA

kajnika na slobodan kajinik, a na slinom principu je

radio Dajmlerom automobil na etiri toka.
Godine 1893 Dizel patentira motor koji se umjesto
benzinom ili gasom napaja tekim uljem i koji se znatno
razlikovao od Otto motora. 1879 godine Dizel konstruira
motor sa ubrizgavanje goriva u cilindar pomou kompresora
i komprimiranog zraka. Ovaj motor imao je snagu 15 kw, a
broj okretaja 1700/min. Kao pokretako gorivo koristio je
kerozin, a potronja goriva je bila 330 g/kwh.

Ti motori su imali veliku snagu i dimenziju to se

smatralo za najvee nedostatke. Poetkom XX vijeka naglo
se razvijaju SUS motori, a time se poveava i njihova
upotreba. Istovremeno izumitelji poboljavaju karakteristike
motora i vozila, to doprinosi njihovoj eksponaciji.
Suvremeniji razvoj ljudskog drutva uistinu je
nezamiljiv bez motornih vozila, a strunjaci za motore
svakim danom rade na njihovom usavravanju. Zahtjevi
korisnika motornih vozila vezani su , s jedne strane za
namjenu motora i uvjete eksploatacije, a sa druge strane za
ekonominost rada, lahkog opsluivanja jednostavno i
jeftino odravanje. Posebni uvjeti su zagaivanje okoline pri
sagorijevanju gasova. Ispitivanja se vre u odreenim
laboratorijima gdje se pokuavaju pri raznim okolnostima
ukloniti nedostaci. Pokazatelji pokazuju da su motori svaki
dan sve savreniji i da su u veini zadovoljavaju zahtjeve
korisnika.

Prosjanovi Eldin

prof. Sejad LUIJA

Dosadanja dostignua pokazuju da u cijelome svijetu

pokazatelji bjee vitalnim usponom po veoma visokoj stopi
rasta i modernizacije kao i ekonominosti na svim motornim
vozilima cijeloga svijeta. U ovom periodu savremenog svijeta
prednost ima AMERIKA, EVRPOSKA I JAPANSKA
industrija proizvodnje svih tipova motornih vozila.

PROIZVODNJA I STANJE MOTORNIH

VOZILA U SVIJETU I KOD NAS

Od savremenih tvornica automobila u Evropi vanije

mjesto zauzimaju Atkinson, Bed Ford, Lejaland, Moris i dr.
U Engleskoj Reno (Renault), Citroen, Berlie , Panord i
Peo (Peugeot) u Francuskoj. Izuzetan znaaj dobila je
Njemaka automobilska industrija poslije II svjetskog rata.
Tu se istiu : Auto-Unio, BMW, Dajmler-Benc, Opel, Pore,
Wolksvagen-Verg, Bising, Krup i dr.

Prosjanovi Eldin

prof. Sejad LUIJA

U posljednje vrijeme dolazi do zastoja do izvjesne

stanacije proizvodnih motornih vozila. Tome su doprinjela:
zasienost trita zemlje, velikih proizvoaa, energetska
kriza, problemi zagaivanja ovjekove okoline.

HLAENJE MOTORA (NAIN I VRSTE)

Sistem za hlaenje je zatvorenog tipa pod pritiskom.

Cirkulacija rashladne tenosti se postie pomou pumpe za
vodu, koju pokree nazubljeni remen povezan sa remenicom

Prosjanovi Eldin

prof. Sejad LUIJA

radilice. Protok vazduha kroz hladnjak se postie preko

ventilatora koga aktivira prekida za temperaturu ugraen
na hladnjak. Preporuuje se da se u sistemu za hlaenje
preko cijele godine koristi ne smrzavajua tenost-antifriz.
Da bi se izbjeglo slabljenje antifriza dolivanje treba
izvriti samo odgovarajuom mjeavinom vode i antifriza.
Poslije svake dvije godine treba ispustiti antifriz, isprati
sistem radi odstranjivanja taloga i ponovo napuniti sistem
antifriz mjeavinom.
Prekontrolisati da li su sve elne na cijevima stegnute i
da li je poklopac na ekspanzionom rezervoaru u dobrom
stanju i da li dobro zaptiva. Gubitak pritiska u sistemu zbog
proputanja poklopca na ekspanzionom rezervoaru moe
biti uzrok pregorijevanja. Redovno treba kontrolisati stanje i
zategnutost nazubljenog remena.

Prosjanovi Eldin

prof. Sejad LUIJA

Isputanje rashladne tenosti iz sistema za hlaenje

Isputanje tenosti iz sistema za hlaenje treba obaviti na

sljedei nain:
1. Regulaciju grijanja na instrument tabli potpuno
otvoriti,
2. Skinuti zatvara na konpezacionom sudu, odnosno
hladnjaku i tenost za hlaenje ispustiti preko donjeg
crijeva na hladnjaku (strelica na slici 1.).
3. ostatak tenosti od oko 1 litar ispustiti preko navojnog
epa na cilindarskom bloku, ispod izduvne cijevi,
4. Tenost za hlaenje izliti u posebnu posudu, jer se
moe ponovo upotrijebiti.

Slika 1. Isputanje tenosti za hlaenje motora

Prosjanovi Eldin

prof. Sejad LUIJA

Slika 2 Dijelovi sistema za hlaenje

1-gornje crijevo rashladne tenosti, 2-termostat, 3-cijev tenosti za hlaenje,
4-cijev prema usisnoj cijevi, 5-termo-prekida za start, 6 i 7-zaptivke, 8-cijev
prema grijanju, 9-pokaziva temperature, 10-zaptivni prsten, 11-startautomatik, 12-cijev prema usisnoj cijevi, 13-cijev prema grijanju, 14gumeno-metalni leaj, 15-zaptivni prsten, 16-zatvara poklopac hladnjaka,

Prosjanovi Eldin

prof. Sejad LUIJA

17-hladnjak,18-zaptivni prsten, 19-toak ventilatora, 20-crijevo rashladne

tenosti, 21-ventilator hladnjaka, 22-termo-prekida za ventilator, 23-cijev za
rashladnu tenost, 24-pumpa za rashladnu tenost, 25-zaptivka, 26-cijev za
rashladnu tenost.

Ispiranje sistema za hlaenje

1. Kada je sva rashladna tenost iscurila ponovo vezati

donje crijevo i vratiti ep za isputanje.
2. Napuniti sistem istom vodom i pustiti motor u rad,
dok gornje crijevo hladnjaka postane toplo, to ukazuje
da se termostat otvorio radi kompletne cirkulacije.
3. Ponovo isprazniti sistem prije nego to sediment ima
vremena da se nataloi.

Punjenje sistema rashladnom tenou

Punjenje sistema za hlaenje treba obaviti na sljedei nain:

1. Otvoriti potpuno regulaciju grijanja na instrument
tabli.
2. Preliveni konpezacioni sud, odnosno uliveno grlo
napuniti do oznake za hladno stanje.
3. Postaviti zatvara na prelivenoj posudi ili grlu.
4. Pustiti motor da kratko radi, da bi se eliminisao
vazduh.

Prosjanovi Eldin

10

prof. Sejad LUIJA

5. Ponovo prekontrolisati stanje tenosti i ukoliko je

potrebno dopuniti.
6. Kontrolu stanja tenosti treba vriti u ravnomjernim
vremenskim intervalima (npr. Svaki 4 nedjelje), a
preporuljivo je i prije svake duge vonje.
7. Kod hladnog motora rashladna tenost u prelivenoj
posudi (grlu) treba da bude izmeu oznake min i max.

Od 1975. godine ne koriste se posude za uravnoteenje

pritiska (konpenzacioni sud), a umjesto toga je proiren
hladnjak, da bi se obuhvatila vea koliina tenosti za
hlaenje. U ovom sluaju, u cilju kontrole stanja tenosti
treba skinuti poklopac hladnjaka. Bono lijevo, u pravcu
vonje, hladnjak posjeduje dvije utisnute oznake max i min.
Pri hladnom motoru tenost mora da bude najmanje na
donjoj oznaci, a pri toplom motoru srazmjerno vie, ali ne
preko gornje oznake. Kad je tenost nalivena, dovoljno je da
bude na donjoj oznaci.

PUMPA ZA VODU

Prosjanovi Eldin

11

prof. Sejad LUIJA

Pumpa za vodu odrava kruni tok cirkulacije tenosti

za hlaenje. Ona se ne moe demontirati, odnosno
opravljati, pa je treba zamijeniti ukoliko je oteena.
Prilikom izgradnje, odnosno ugradnje pumpe za vodu treba
voditi rauna da se zamijeni zaptivka pumpe. Takoer treba
obratiti panju na ispravan poloaj zupanika bregaste
osovine i remenice radilice.

Skidanje pumpe za vodu

1. Skinuti nazubljeni remen sa remenice radilice,

bregaste osovine i pumpe za vodu.
2. Ispustiti rashladnu tenost iz sistema za hlaenje.
3. Odviti vijke za fiksiranje ( slika 3.) i skinuti unutranji
poklopac (3), sklop pumpe za vodu (2) i zaptivni prsten
(1).

Montaa pumpe za vodu

1. Postaviti novi zaptivni prsten izmeu pumpe i bloka

motora, ukoliko orginalni nije u dobrom stanju.
2. Montirati pumpu za vodu i unutranji poklopac.
3. Namjestiti i zategnuti nazubljeni remen, vodei rauna
da reperne oznake budu pravilno poravnate.
4. Po zavretku ponovo napuniti sistem za hlaenje.

Prosjanovi Eldin

12

prof. Sejad LUIJA

Slika 3. Sklop pumpe za vodu

1-zaptivni prsten, 2-pumpa za vodu-komplet, 3-unutranji poklopac, 4ozubljeni remen, 5-spoljanji poklopac.

VENTILATOR

Kontrola ventilatora

Prosjanovi Eldin

13

prof. Sejad LUIJA

Ventilator za hlaenje je elektrini i ukljuuje se i iskljuuje u

zavisnosti od temperature motora, pomou jednog termikog prekidaa
koji se nalazi na hladnjaku. Ukoliko ventilator radi kada je motor hladan
to znai da je prekida u kvaru ili je instalacija ventilatora u kratkom
spoju. Ako ventilator uopte ne radi, prekontrolisati osigura. Provjeriti
da li je motor ispravan na taj nain to se polovi motora poveu jednim
kablom sa akomulatorom. Ukoliko je motor ispravan prekontrolisati
instalaciju do motora i termikog prekidaa. Ako su elektrina instalacija
i prikljuci u redu, provjeriti ispravnost termikog prekidaa.

Slika 4. Izgradnja sklopa ventilatora i hladnjaka

Skidanje ventilatora

1. Sklop ventilatora i motora se skida kompletno sa

zranim zatitnikom.
Prosjanovi Eldin

14

prof. Sejad LUIJA

2. Izvui konektor sa termikog prekidaa

3. Ukoliko je potrebno skidati termiki prekida prvo
treba ispustiti rashladnu tenost iz hladnjaka.
4. Povjeriti da li je zaptivni prsten za termiki prekida u
dobrom stanju i prema potrebi ga zamijeniti.

Kontrola termo prekidaa ventilatora

Ukljuivanje elektro ventilatora obavlja termo prekida,

koji se nalazi u vodenom omotau hladnjaka (dole). Ako
primjetite da se i pored poveanja temperature ventilator ne
ukljuuje onda je termo prekida u kvaru. Za kontrolu
ispravnosti potrebno je premjestiti oba provodnika na termo
prekidau pomou odvrtaa ili ice pa e se ventilator
ukljuiti (kod nekih vozila pri ovom postupku mora da se
ukljui i paljenje). Zamjena termo prekidaa je jednostavna.
Ispod njega treba postaviti jednu posudu i onda ga skinuti.
Prethodno otvoriti zatvara hladnjaka, da bi se smanjio
pritisak. Radove po mogunosti izvoditi pri hladnom motoru
(radi povrede od vrue pare i vode). Prekida treba runo
odvrnuti i odmah umetnuti novi dio sa novom zaptivkom. Na
ovaj nain se tedi isticanje tenosti za hlaenje. U sluaju
potrebe mogu se oba provodnika (kabla) termo prekidaa
spojiti. Ventilator je tada trajno ukljuen u pogon, bez
opasnosti od eventualnog oteenja. Kada se vozilo zaustavi
provodnici se moraju rastaviti. Termo prekida elektro
ventilatora se normalno ukljuuje od 83-98 stepeni celzijusa
a iskljuuje na 88-93 stepeni.

Prosjanovi Eldin

15

prof. Sejad LUIJA

HLADNJAK

Demontaa i montaa hladnjaka (slika 2)

1. Ispustiti rashladnu tenost iz sistema za hlaenje, s

tim to nije potrebno isputati tenost iz bloka motora.
2. Iskljuiti kablove sa elektrinog motora ventilatora na
termikom prekidau na donjoj strani hladnjaka.
3. Skinuti navrtke za fiskiranje i skinuti ventilator, sklop
motora i zatitnika sa zadnje strane hladnjaka.
4. Olabaviti stegicu i otkaiti preostalo crijevo sa
prikljuka na hladnjaku.
5. Skinuti vijke za fiksiranje hladnjaka i izvui hladnjak
iz vozila.
Montaa se obavlja obrnutim redosljedom u odnosu na
skidanje. Po zavretku ponovo napuniti sistem za
hlaenje.

Kvarovi u sistemu za hlaenje

Unutranje curenje vode
1.
2.
3.
4.

Napukao zid cilindra.

Labavi vijci za stezanje glave motora.
Naprsla glava motora.
Oteen zaptiva na glavi motora.

Prosjanovi Eldin

16

prof. Sejad LUIJA

Loa cirkulacija
1.
2.
3.
4.
5.

Blokiranje aluzine hladnjaka (sae).

Ogranieni prolazi za vodu u motoru.
Nizak nivo rashladne tenosti.
Neispravan termostat.
Oteena crijeva hladnjaka.

Korozija

1. neistoa u rashladnoj tenosti.

2. Neredovno mijenjanje rashladne tenosti i ispiranje
sistema za hlaenje.

Pregrijavanje

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Pregledati kompletnu cirkulaciju.

Talog u koritu motora.
Nepodeeno paljenje.
Nizak nivo ulja u karteru.
Zaguen izduvni sistem.
Blokiranje konica.
Proklizavanje kvaila.
Nepodeen razvod.
Siromana smjesa goriva i vazduha.

Prosjanovi Eldin

17

prof. Sejad LUIJA

NAIN IZRADE I UTROENO VRIJEME PRI RADU

NA OVOM ZADATKU

Da bi se pronaao kvar na sistemu za hlaenje

motora potrebno je detaljno prekontrolisati sve dijelove. Na
ovom zadatku utroeno je 2 sata (2h).
Posebnu panju sam posvetio hladnjaku motora.
Za uspjeno izvravanje dobivenog zadatka potrebno je
poznavati redosljed kojim bi kontrolisali i uspjeno uklonili
kvar na sistemu za hlaenje motora.

ZAKLJUAK

(Pregled izrade, rezultat izrade, tekoe na koje sam nailazio

na ovom zadatku i mjere zatite na radu)

Prosjanovi Eldin

18

prof. Sejad LUIJA

Sistem za koenje se ubraja meu glavne sisteme na

motornom vozilu. Da bi se uradio ovaj zadatak potrebno je
proitati razna radionika pravila. Tekoe na koje sam
nailazio su: zaepljenje odvoda i dovoda vode do hladnjaka,
kvar na termostatu i pumpi za vodu.
Pumpa za vodu je bila oteena pa sam morao je
zamijeniti novom.
Za siguran rad sistema za hlaenje neophodno je
redovno kontrolisati vodu u sistemu.

MJERE ZATITE NA RADU

Da bi ovaj posao uradio potrebno je obavezno pridravati

se mjere zatite na radu a to su:
1. Prije poetka rada dobivenog zadatka svaki radnik
mora proitati radioniko uputstvo,
2. Mjesto gdje radimo treba biti isto od alata i raznih
masnoa i drugih neistoa,
3. Obavezno nositi opremu koja je potrebna za izradu
ovog zadatka u radionici,
4. Obavezno izvriti osiguravanje vozila sa kladiima i
drugim predmetima.

Prosjanovi Eldin

19

prof. Sejad LUIJA

KALKULACIJA
(Materijal za izradu, cijena kotanja radnog vremena, porez
na rad, ukupna cijena prodaje)

Kalkulaciju emo prikazati na tabelarni nain:

R.br.

Naziv materijala

Prosjanovi Eldin

Komada

20

Cijena

prof. Sejad LUIJA

1.
2.
3.
4.
5.

6.

Crijevo
elne
Hladnjak
Porez na rad
Cijena provedenog
radnog vremena u
radionici
Ukupna cijena
kotanja

1 komad
4 komad
1 komad
4 sahata

5,00 KM
8,00 KM
80,00 KM
10,00 KM
32,00 KM

135,00 KM

Tabelarni prikaz kalkulacije

LITERATURA

1. Mr. Enes urkovi

- Motori sa unutranjim sagorijevanjem, Sarajevo 1998
g.
Prosjanovi Eldin

21

prof. Sejad LUIJA

2. Milorad Kondi dipl.ing.

- VW Golf tehnika knjiga VII izdanje 1998 g.

3. Drago Cvitanovi dipl.in.

- Remont i odravanje motora i motornih vozila, Sarajevo
1998 g.
- Te znanje koje sam stekao tokom kolovanja.

Prosjanovi Eldin

22

prof. Sejad LUIJA

S A D R A J

- HISTORIJSKI RAZVOJ VOZILA I DOSADANJA

DOSTIGNUA
- PROIZVODNJA I STANJE MOTORNIH VOZILA U
SVIJETU I KOD NAS
- HLAENJE MOTORA (NAIN I VRSTE)
- PUMPA ZA VODU
- VENTILATOR
- HLADNJAK
- NAIN IZRADE I UTROENO VRIJEME PRI RADU NA
OVOM ZADATKU
- ZAKLJUAK
- MJERE ZATITE NA RADU
- KALKULACIJA
- LITERATURA
- SADRAJ

Prosjanovi Eldin

23

prof. Sejad LUIJA