SPAJALA U DRVENIM KONSTRUKCIJAMA

Izradili:

Robert arga, bacc. ing. aedif.

Ivan Volari, bacc. ing. aedif.
Antun Vukovi, univ. bacc. ing. aedif.

Zagreb, Travanj 2014.

Proentaris d.o.o.

Spajala u drvenim konstrukcijama

SPAJALA U DRVENIM KONSTRUKCIJAMA

Osnovna funkcija spajala je da elemente drvene konstrukcije spoje u jednu cjelinu u nosivu
konstrukciju. Kako bi konstrukcija tokom svog ivotnog vijeka obavljala svoju funkciju bitno je da
su spojevi kvalitetno i precizno izvedeni. Danas se pri gradnji drvenih konstrukcija upotrebljava
nekoliko vrsta veznih sredstava. To su drvena vezna sredstva, koja se danas sve manje
primjenjuju i elina vezna sredstva, koja su danas najzastupljenija pri gradnji drvenih
konstrukcija. Na sljedeim stranicama nalaze se opisi navedenih veznih sredstava.

Drvena vezna sredstva

Drvena vezna sredstva upotrebljavaju se u onim spojevima u kojima, osim povezivanja dvaju
elemenata, ne preuzimaju na sebe neka vea naprezanja. Ona se izrauju od tvrdog drveta, a
to je najee prvorazredna bukovina, drenovina i hrastovina. Danas se sve manje koriste iz
razloga to elina vezna sredstva imaju bolje karakteristike i iru mogunost primjene.

avli (drveni klinci)

Nazivaju se jo i drveni klinci. Postoji vie vrsta drvenih avala, najzastupljeniji su oni u obliku
krnje piramide s neznatno kosim stranicama i oni valjkastog oblika. Jedna i druga vrsta drvenih
avala izrauje se tesanjem. Specifinost krunih avala je ta to se oni izrauju probijanjem
istesanog avla veeg promjera kroz rupu izbuenu u ploi jaeg elinog lima, pa otrina
elinog brida guli avao i na taj nain ga oblikuje.

Drveni trnovi
To su drveni avli koji su od svoje sredine do jednog i drugog kraja konusni. Trn se zabija u
rupu donjeg sastavnog elementa, a gornji se element svojim rupama ''nasauje'' na streu
polovinu zabijenog trna.

Drveni modanici
Nazivaju se jo i zaglavci i zagvozde. Oni su omona vezna sredstva. Upotrebljavaju se samo
za prijenos sila sa elementa na element, ije osi lee na istom pravcu. Izrauju se od tvrdog
drveta, te kao umetci u zasjecima spojnih elemenata pojaavaju spoj uvren elinim veznim
sredstvima.

-1-

Proentaris d.o.o.

Spajala u drvenim konstrukcijama

elina vezna sredstva

elina sredstva imaju iroku primjenu zbog svojih dobrih karakteristika, pa se i iz tog razloga
primjenjuju za raznovrsna povezivanja elemenata. Nerijetko u takvim spojevima elina vezna
sredstva preuzimaju i velika naprezanja, te je iz tog razloga potrebno statikim proraunima
ustanoviti naprezanja, a samim time i dimenziju spajala koje bi moglo izdrati naprezanja.

avli
avli su najstarija sredstva za spajanje elementa. Neko su se avli kovali jedan po jedan, a
danas se oni tvorniki proizvode u velikim serijama. Tijelo aval moe biti glatko (okrugli ili
pravokutni presjek) ili posebno izvedeno (spiralni, nazubljeni, utoreni i itd.). avlani spoj
smatramo nosivim ako je izveden sa najmanje etiri avla. Iznimka postoji ukoliko se radi o
spojevima rogova i slinih elemenata, pa se u tom sluaju nosivim smatra spoj sa dva avla.
Dimenzije avala oznauju se kao umnoak u kojem prvi lan znai promjer trupa u
desetinkama milimetra, a drugi lan njegovu duinu u mm. Tako se npr. oznakom 25 x 60
oznauje avao kojem je promjer trupa 2,5mm, a duina 60 mm.

Slika 1. avli razliitih dimenzija

Trnovi
Slino kao i kod ranije spomenutih drvenih trnova, tijelo elinog trna je glatko i cilindrinog
oblika. Izrauju se od elika punog ili cijevnog profila. Krajevi su konusno obraeni poradi lake
ugradnje. Otvor za ugradnju trna se mora buiti strojnim alatom s promjerom za 0,2 do 0,5 mm
manjim nego to je promjer trna. U drvenim konstrukcijama upotrebljavaju se trnovi promjera 8
do 24 mm.

-2-

Proentaris d.o.o.

Spajala u drvenim konstrukcijama

Slika 2. Trnovi

Vijci
Vijci se ponajvie u drvenim konstrukcijama primjenjuju kod izrade mostova, skela i sl.
privremenih konstrukcija. Veina vijaka sastoje se od tri dijela. Prvi dio je cilindrina ipka koja
na jednoj strani ima esterokutnu glavu, s glatkim cilindrinim trupom u gorenjem dijelu i
navojem u donjem dijelu. Drugi dio je podlona ploica koja je kod vijaka za drvene konstrukcije
neto drugaijih dimenzija nego kod onih koji se koriste u elinim konstrukcijama.
Naime one su znatno veih dimenzija, a zadatak im je da sprijee utiskivanje glave vijka u drvo
pri pritezanju istoga. Vijci se obiljeavaju sa oznakama: M12, M16, M20, M22, M24. Gdje ''M''
oznaava milimetarski navoj , a brojka uz slovo ''M'' oznaava brojanu vrijednost ''d'' (promjer
tijela vijka u milimetrima).
Kad vijci povezuju dva drvena elementa onda za njih u statikom smislu kaemo da su
jednorezni,a kada povezuju tri elemenata onda kaemo da su dvorezni. Pod optereenjem
povezanih drvenih elemenata spomenuti vijci moraju preuzeti naprezanje na jednom ili dva
mjesta svoga presjeka, pa se prema veliini naprezanja i doputenoj granici odreuje potreban
promjer vijka.

Slika 3. Vijci

-3-

Proentaris d.o.o.

Spajala u drvenim konstrukcijama

Vijci za drvo
U spojevima gdje se radi sa mekim i nedovoljno suhim drvetom, te gdje su spojevi izloeni
stalnim i dugotrajnim djelovanjima, obini avli sa glatkim tijelom poputaju, tj. izvlae se zbog
''rada'' drveta. Za takve spojeve je mnogo sigurnije upotrijebiti vijke. Prilikom ugradnje vijaka
bui se rupa neto manja od promjera vijka. Manji vijci mogu se u suho meko drvo zabijati
ekiem, ali ne u potpunosti nego se potpuno vezanje mora obaviti navijanjem.
Sihga vijci
Sigha vijci za drvo su proizvod austrijskog proizvoaa, namijenjeni spajanju drvenih greda i sl.
elemenata. Izuzetne su vrstoe te otrog navoja zbog ega im nije potrebno predbuenje.
Sihga vijci imaju posebno dizajnirane glave, kombinirane od razliitih tipova vijaka, kako bi se
sprijeili neeljeni pomaci i osiguralo kvalitetno uputanje vijka u element. Glava vijka je
premazana posebnim slojem kako bi se osiguralno dobro prijanjanje boje ili premaza.
-Link na promotivni video
-Link na slubenu stranicu

Slika 4. Sigha GoFix vijak

Sigha modanici
Modanici visoke vrstoe koji su namijenjeni horizontalnom i vertikalnom spajanju elemenata.
Namijenjeni su prijenosu velikih vlanih i posminih naprezanja. Zadovoljavaju i estetske uvjete
zbog toga to se nalaze unutar elemenata koje povezuju. Modanici se u element uvruju
pomou osam vijaka za drvo sa torx navojem. Postoje tri dimenzije modanika: promjera 30, 40
i 50 mm.
-Link na promotivni video
-Link na slubenu stranicu

-4-

Proentaris d.o.o.

Spajala u drvenim konstrukcijama

Slika 5. Sigha IdeFix element

Patentni modanici
Na tritu danas postoji veliki broj modanika sa razliitim specifikacijama. Koriste se kao
pomono vezno sredstvo kako bi se dodatno pojaao spoj 2 ili vie elemenata. Mogu se
upotrijebiti za spajanje elemenata ije osi imaju meusobno proizvoljan nagib. Materijal izvedbe
je najee metal (elik), tvrdo drvo i plastine mase. Oblikuju se tokarenjem, lijevanjem ili
preanjem. Ukoliko su izraeni od elika neophodno ih je zatititi od korozije cinanjem. Kod
ove vrste spajala vijak se ugrauje kroz modanik.

Slika 6. Bulldog patentni modanik

Ulijepljene ipke
Ulijepljene ipke se ve dugi niz godina upotrebljavaju u razvijenim zemljama Europe, Australiji,
Skandinaviji i Novom Zelandu. Ovakav nain spajanja elemenata je naao primjenu prilikom
spajanja uglova trozglobnih i dvozglobnih drvenih okvira, te za prijenos sila sa stupova u
betonske temelje. Primjena ovakvih spojeva se najvie koristi pri gradnji drvenih reetkastih
konstrukcija, ali se moe primijeniti kod manjih i jednostavnijih konstrukcija. Kod nas se takvi
-5-

Proentaris d.o.o.

Spajala u drvenim konstrukcijama

spojevi rjeavaju vornim limovima i tapastim spajalima koji u veini sluajeva naruavaju
estetsku vrijednost konstrukcije, a i potrebna je velika povrina elementa kako bi se sila
adekvatno prenijela unutar vora. Prednost takvih spojeva je vrlo efikasan prijenos sila i niska
cijena. Spoj se izvodi na nain da se prethodno izbui rupa u elementu kojeg elimo spojiti
(rupa mora biti 1 do 3 mm ira od promjera ipke), a u rupu se ulije specijalizirano ljepilo i
umetne ipka.

Slika 7. ipka ulijepljena u drveni element

Slika 8. Primjer spoja izvedenog ulijepljenom

ipkom

Skobe (klamfe)
Skobe su komadi plosnatog elika koji je na krajevima zavinut pod kutom od 90 i oblikovan u
iljak, s pravilno kovanim ''ramenima'' (mjesta gdje je elik zavinut). Skobe su starije spajalo i
danas se rijetko koriste, izuzev kod privremenih graevina, skela i to za spajanje elemenata
veih dimenzija. Proizvode se u standardnim dimenzijama kovanjem iz okruglih ili kvadratnih
elinih ipki.

Slika 9. Skobe (klamfe)

-6-

Proentaris d.o.o.

Spajala u drvenim konstrukcijama

Skobice (klamerice)
Materijal izrade je elina ica. Koriste se za spajanje ploa na bazi drva sa elementima od
piljenog ili lameliranog drva (etinjaa). Ugrauju se na nain da se posebnim alatom utiskuju
(upucavaju) u drvo. Lea skobice nakon ugradnje moraju biti u razini povrine spojenog
elementa ili najvie 2 mm uputena u tu ravninu. Za proraun nosivosti skobica vrijede odredbe
koje se primjenjuju kod avlanih spojeva. Raunska nosivost skobica optereenih okomito na os
moe se izjednaiti s nosivou dvaju avala istog promjera. Ovo vrijedi ako je kut izmeu
vlakanaca spojnog elementa i lea skobice vei od 30. Za kut manji od 30 raunska nosivost
se mora smanjiti za 30%.

Slika 10. Skobice (klamerice)

Zubate ploe
Zubate ploe ili ploe za avlanje proizvode se preanjem iz pocinanog lima. Proizvode se u
trakama koje se kasnije reu na potrebne duljine. Razlikujemo ih prema dimenzijama ploe i
prema razliitim duljinama zubaca.
Nastale su kako bi se skratio dugotrajni proces zabijanja velikog broja avala i poveala
nosivost u odnosu na izradu spojeva klasinim avlima. Zubate ploe ponajvie se primjenjuju
kod spajanja elemenata reetkastih nosaa. Proraun ovakvih ploa se svodi na odreivanje
potrebne povrine ploe (ovisno o veliini nosivosti zubaca, reduciranom rubnom dijelu i
smjeru djelovanja sile prema glavnom nosivom smjeru ploe). Specifina nosivost dana je
normama ili uputama proizvoaa. Nakon to se utvrdi potrebna povrina, iz traka se izrezuje
potrebna povrina i ugrauje se preom na eljeno mjesto. Ploe mogu biti jednostrane ili
dvostrane.

-7-

Proentaris d.o.o.

Slika 11. Jednostrane zubate ploe

Spajala u drvenim konstrukcijama

Slika 12. Primjer spoja izvedenog jednostranom

zubatom ploom

Literatura:
Knjige:
Konstruktivni elementi zgrada,
Autor: uro Peuli, dipl. ing. arh.
Drvene konstrukcije, Svojstva drva,
Autor: mr.sc. Miroslav Magerle, dipl.ing. gra.
lanci:
Nosivost ulijepljenih navijenih elinih ipki u elementima od hrastovine,
Autori: Vlatka Raji, Adriana Bjelanovi, Mladenko Rak
Rjeenje vora reetke spajalom velikog promjera,
Autori: Krunoslav Pavkovi, Miljenko Haiman, Mladen Metrovi, Vlatka Raji
Internet:
www.gradst.hr
www.drvospoj.hr
www.sihga.com
www.myclassifieds.co.zw

-8-